A.

budući da je svijet sve povezaniji i da zarazne bolesti ne poznaju granice, na što je snažan podsjetnik pandemija uzrokovana virusom SARS-CoV-2 (COVID-19);

B.

budući da je javno zdravlje vrijedno zajedničko javno dobro koje zaslužuje posebnu pozornost donositelja odluka, u skladu s očekivanjima građana diljem EU-a i regije Istočnog partnerstva;

C.

budući da je u EU-u javno zdravlje i dalje u nacionalnoj nadležnosti, s time da EU ima komplementarnu ulogu u zdravstvenoj politici, uz postupno povećanje koordinacije među državama članicama kako bi se ostvarile zajedničke koristi;

D.

budući da je ruska nezakonita ratna agresija na Ukrajinu potaknula masovne migracijske tokove ukrajinskih ratnih izbjeglica prema EU-u, Moldovi i drugim zemljama, što je dovelo do teških opterećenja i pritisaka na zdravstvene sustave zemalja domaćina; budući da je rat imao i da nastavlja imati štetan učinak na ukrajinski zdravstveni sustav;

E.

budući da su proračuni za javno zdravstvo pod sve većim pritiskom zbog gospodarskih učinaka neopravdane i nezakonite vojne agresije Rusije na Ukrajinu kojima su zahvaćeni i EU i zemlje Istočnog partnerstva;

F.

budući da je, s obzirom na sve ambiciozniju suradnju između EU-a i njegovih istočnih susjeda, brzorastuće gospodarske i političke odnose, kao i na intenziviranje međuljudskih kontakata, javno zdravlje, a posebno njegovi prekogranični aspekti, područje politike u kojem Istočno partnerstvo može poslužiti kao prikladan okvir za jačanje otpornosti na zdravstvene krize i doprinošenje dobrobiti svih građana na temelju zajedničkog programa zdravstvene sigurnosti i kulture; budući da navedeno pruža uzajamno korisne ishode i da bi trebalo uzeti u obzir iskustva stečena tijekom upravljanja pandemijom bolesti COVID-19 i uvođenja cjepiva protiv bolesti COVID-19;

G.

budući da nedostatak sinkroniziranih kalendara cijepljenja među partnerima Istočnog partnerstva, kao i različite stope procijepljenosti u okviru različitih programa, predstavljaju i imperativ i priliku za prelazak na viši stupanj usklađenosti, koordinacije i solidarnosti s ciljem ostvarivanja zajedničke koristi i za EU i za njegove partnere iz Istočnog partnerstva; budući da bi se time u konačnici spasili životi i doprinijelo dobrobiti građana, uključujući najizloženije i najranjivije skupine;

H.

budući da bi politike u području javnog zdravlja trebale biti usmjerene na rješenja prilagođena kontekstu i uvjetima na terenu, uz dokazivu kompatibilnost između država članica i zemalja Istočnog partnerstva u okviru regionalnog programa zdravstvene sigurnosti, s ciljem poticanja djelotvorne suradnje i sinergija među svim dionicima kao preduvjeta za postizanje ciljanih rezultata kojima se postiže željeni stupanj kontekstualizacije s obzirom na lokalne uvjete, ne težeći pritom jednoobraznim ili univerzalnim rješenjima;

I.

budući da je pandemija bolesti COVID-19 u mnogim zemljama, uključujući zemlje s visokim dohotkom, dovela u probleme zdravstvene sustave i razotkrila njihove slabosti; budući da ona tako predstavlja upozorenje da treba poboljšati pripravnost za sprečavanje sljedeće krize zaraznih bolesti ili za njezino učinkovito rješavanje; budući da to također podrazumijeva ponovno stavljanje naglaska na ojačane i otporne sustave javnog zdravstva u državama članicama i zemljama Istočnog partnerstva, kako bi se mogli suočili s budućim epidemijama i njihovim dugoročnim posljedicama na zdravstvenu skrb;

J.

budući da je nužnost i politička volja za jačanjem koordinacije programa cijepljenja, uključujući rješavanje problema oklijevanja s cijepljenjem, prepoznata još prije pandemije bolesti COVID-19, kako je navedeno u preporuci Vijeća za zapošljavanje, socijalnu politiku, zdravstvo i pitanja potrošača od 7. prosinca 2018. u kojoj su sadržane smjernice za rješavanje problema oklijevanja s cijepljenjem, poboljšanje procijepljenosti, promicanje koordinacije nabave cjepiva i podupiranje istraživanja i inovacija; budući da se tom preporukom države članice također potiču na izradu i provedbu nacionalnih planova cijepljenja te se njome predviđa uspostava europskog sustava za razmjenu informacija o cijepljenju;

K.

budući da je Komisija pokrenula i zajedničko djelovanje EU-au području cijepljenja usmjereno na razmjenu najboljih praksi u pogledu nacionalnih politika cijepljenja i utvrđivanje tehničkih zahtjeva u vezi s elektroničkim informacijskim sustavima za imunizaciju, planiranjem cijepljenja, davanjem prioriteta istraživanju i razvoju cjepiva te istraživanju u cilju rješavanja problema oklijevanja s cijepljenjem; budući da su u to djelovanje bile uključene i zemlje koje nisu članice EU-a (npr. Bosna i Hercegovina), ali ni jedna zemlja iz regije Istočnog partnerstva; budući da bi poticanje te vrste suradnje i njezino proširenje na regiju Istočnog partnerstva bilo na zajedničku korist;

L.

budući da se u Rezoluciji Europskog parlamenta od 19. travnja 2018. o sumnjičavosti u pogledu cijepljenja i padu stopa procijepljenosti u Europi poziva Komisija da olakša uspostavu usklađenijeg kalendara cijepljenja diljem EU-a; budući da se u toj rezoluciji poziva države članice da osiguraju dostatno cijepljenje zdravstvenih radnika, poduzmu učinkovite korake protiv širenja dezinformacija i provedu mjere za poboljšanje pristupa lijekovima;

M.

budući da sporazumi o pridruživanju s Gruzijom, Moldovom i Ukrajinom te Sveobuhvatni i pojačani sporazum o partnerstvu između EU-a i Armenije sadržavaju poglavlje posvećeno zdravlju i predviđaju suradnju u širokom rasponu područja s ciljem poboljšanja razine sigurnosti javnog zdravlja i zaštite zdravlja ljudi;

N.

budući da dodjela statusa zemalja kandidatkinja Moldovi i Ukrajini, kao i utvrđivanje prihvatljivosti Gruzije za status zemlje kandidatkinje za članstvo u EU-u nakon što se ispune uvjeti, također podrazumijeva zajedničku ambiciju jačanja sinkronizacije i usklađivanja s politikama EU-a;

O.

budući da se u svim nedavnim ključnim dokumentima o politikama EU-a jačanje otpornosti definira kao ključni cilj i da postoji stvaran zamah u donošenju politika za jačanje suradnje u području javnog zdravlja, što je odraženo u zajedničkoj izjavi sa sastanka na vrhu Istočnog partnerstva od 15. prosinca 2021. u kojoj su se partneri obvezali raditi na otpornosti zdravstva poboljšanjem zdravstvenih sustava kako bi se poboljšala cjenovna pristupačnost, transparentnost i pristup zdravlju;

P.

budući da se suradnja u području digitalnih potvrda o cijepljenju ubrzala, uključujući suradnju na temelju uzajamnih sporazuma sa zemljama Istočnog partnerstva;

Q.

budući da su EU i Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) za Europu pokrenuli inicijativu Solidarnost za zdravlje, a EU je pokrenuo potporu uvođenju cjepiva protiv bolesti COVID-19 u zemljama Istočnog partnerstva, uglavnom u pogledu opreme, osposobljavanja i komunikacije; budući da neki aspekti tog programa obuhvaćaju i Bjelarus;

R.

budući da je poseban izazov u regiji Istočnog partnerstva to što rješavanje pitanja javnog zdravlja na privremeno okupiranim područjima može zahtijevati pristup međunarodnih organizacija i suradnju s de facto vlastima;

S.

budući da je zajedničko obilježje većine zemalja EU-a i Istočnog partnerstva njihovo prihvaćanje cijepljenja protiv difterije, dječje paralize, tetanusa, hripavca, hepatitisa B i Haemophilus influenzae tipa B tijekom prvih šest mjeseci života te protiv ospica, zaušnjaka i rubeole nakon prve godine života te, u skladu s time, docjepljivanja kada je to potrebno;

T.

budući da su nacionalne strategije cijepljenja prilagođene i ciljane, ovisno o prirodi i rasprostranjenosti bolesti u nekoj zemlji; budući da je cijepljenje protiv tuberkuloze uključeno u nacionalne kalendare cijepljenja djece u većini zemalja s visokom incidencijom tuberkuloze (40 slučajeva na 100 000 stanovnika);

U.

budući da je EU 2004. dao mandat Europskom centru za sprečavanje i kontrolu bolesti (ECDC) za pružanje potpore sprečavanju i kontroli zaraznih bolesti i poticanje razmjene najboljih praksi i iskustava u pogledu programa cijepljenja; budući da taj centar također koordinira prikupljanje, validaciju, analizu i širenje podataka, među ostalim i o strategijama cijepljenja, na razini EU-a;

V.

budući da je jedan od ključnih ciljeva partnerstva između Komisije i SZO-a za Europu promicanje suradnje u području zdravstva sa zemljama izvan EU-a, uključujući zemlje Istočnog partnerstva, posebno kako bi se poboljšala regionalna i podregionalna zdravstvena sigurnost, riješili problemi zdravstvene nejednakosti, ojačala otpornost zdravstvenih sustava i ojačala suradnja između ureda SZO-a za pojedine zemlje i delegacija EU-a, uz istodobno jačanje partnerstva između ECDC-a i SZO-a za Europu kako bi se osigurali usklađeni strateški pristupi u cijeloj regiji;

W.

budući da je Komisija u rujnu 2021. osnovala tijelo EU-a za pripravnost i odgovor na zdravstvene krize (HERA) (14) koje je dobilo mandat za predviđanje prijetnji i potencijalnih zdravstvenih kriza prikupljanjem podataka i izgradnjom potrebnih kapaciteta za odgovor;

X.

budući da prema podacima SZO-a globalna stopa procijepljenosti posljednjih godina stagnira odnosno da se smanjila s 86 % 2019. na 81 % 2021.; budući da je prema podacima SZO-a to, među ostalim, posljedica pandemije bolesti COVID-19 i povezanih poremećaja u posljednje dvije godine, koji su opterećivali zdravstvene sustave i doveli do toga da je 2021. 25 milijuna djece propustilo cijepljenje, što je 6 milijuna više nego 2019. i najveći broj od 2009. (15);

Y.

budući da je ključna lekcija pandemije bolesti COVID-19 bila nedostatak sinkronizacije i pametnog rasporeda isporuka cjepiva i njihove primjene; budući da je, međutim, zajednička nabava u EU-u dovela do relativno visokog stupnja sinkronizacije, kao i povjerenja u cijepljenje i prihvaćanja cijepljenja unutar EU-a, iako sa znatnim razlikama među državama članicama;

Z.

budući da je ruski rat protiv Ukrajine imao znatan utjecaj na sigurnost prijevoza cjepiva i da su napadi na ukrajinsku energetsku infrastrukturu znatno utjecali na sposobnost Ukrajine da održava hladni lanac;

AA.

budući da bi trebalo uzeti u obzir znatan manjak zdravstvenih djelatnika u Ukrajini zbog mobilizacije medicinskog osoblja za potrebe ratnog rasporeda oružanih snaga;

AB.

budući da se ukrajinski sustav javnog zdravstva pokazao otpornim i sposobnim izdržati rat i na odgovarajući način odgovoriti na njega te da i dalje pruža pristup cijepljenju;

1.

2.

3.

4.

5.

6.

7.

8.

9.

10.

11.

12.

13.

14.

15.

16.

17.

18.

19.

20.

21.

22.

23.

24.

25.

26.

27.

28.

29.

30.

31.

32.

33.

34.

35.

36.

37.

38.