15.3.2018   

HR

Službeni list Europske unije

C 99/7

—

uzimajući u obzir osnivački akt Parlamentarne skupštine Euronesta od 3. svibnja 2011.,

—

uzimajući u obzir zajedničku izjavu sa sastanka na vrhu Istočnog partnerstva održanog u Rigi 21. i 22. svibnja 2015.,

—

uzimajući u obzir Okvirnu konvenciju Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama (UNFCCC) i Protokol iz Kyota uz Okvirnu konvenciju,

—

uzimajući u obzir Pariški sporazum i Odluku 1/CP.21 Konferencije stranaka, koja je održana u Parizu od 30. studenoga do 11. prosinca 2015.,

—

uzimajući u obzir Program održivog razvoja do 2030. donesen na sastanku na vrhu Ujedinjenih naroda o održivom razvoju održanom 25. rujna 2015., a osobito 7. cilj, „Pristupačna i čista energija”, i 13. cilj, „Klimatska politika”, u okviru ciljeva održivog razvoja UN-a do 2030.,

—

uzimajući u obzir Rezoluciju Parlamentarne skupštine Euronest od 22. ožujka 2016. o razvoju politike o nekonvencionalnom plinu i mogućem utjecaju na energetska tržišta EU-a i partnerskih zemalja istočne Europe,

—

uzimajući u obzir sporazume o pridruživanju između Europske unije s jedne strane i Gruzije, Moldove i Ukrajine, s druge strane, a posebice odredbe o energetskoj suradnji,

—

uzimajući u obzir Sveobuhvatni i pojačani sporazum o partnerstvu parafiran 21. ožujka 2017. između Europske unije s jedne strane i Armenije s druge strane, a posebice odredbe o energetskoj suradnji,

—

uzimajući u obzir zajedničku izjavu ministara vanjskih poslova Višegradske skupine o Istočnom partnerstvu na temelju rezultata njihova sastanka održanog 12. travnja 2017. u Varšavi, u kojoj su izneseni izgledi za članstvo u EU-u za zemlje Istočnog partnerstva koje su zainteresirane za to članstvo,

—

uzimajući u obzir Rezoluciju Europskog parlamenta od 6. listopada 2016. o provedbi Pariškog sporazuma i Konferenciji UN-a o klimatskim promjenama održanoj 2016. u Marakešu (1),

—

uzimajući u obzir ministarsku izjavu od 18. listopada 2016. o okolišu i klimatskim promjenama u Istočnom partnerstvu koju su izradili ministri zaštite okoliša iz država članica EU-a i država Istočnog partnerstva,

—

uzimajući u obzir zakonodavni paket Komisije od 30. studenoga 2016. naslovljen „Čista energija za sve Europljane”,

—

uzimajući u obzir zajednički radni dokument službi Komisije i Europske službe za vanjsko djelovanje od 15. prosinca 2016. naslovljen „Istočno partnerstvo – usredotočenost na ključne prioritete i rezultate” (SWD(2016) 467),

A

budući da su na Konferenciji Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama održanoj u prosincu 2015. u Parizu 193 zemlje potpisnice postigle globalni sporazum kojim se utvrđuju ciljevi i mehanizmi za odgovore na klimatske promjene, kao i obvezujuće odredbe; budući da se u Parizu EU obvezao postići smanjenje domaćih emisija stakleničkih plinova za najmanje 40 % do 2030. godine u odnosu na 1990. godinu; budući da je Pariški sporazum stupio na snagu 4. studenoga 2016.;

B

budući da, radi postizanja velikog smanjenja emisija, stranke Pariškog sporazuma moraju rješavati problem intenziteta emisija ugljika u svojim energetskim sustavima i provoditi ambiciozne strategije za poticanje prijelaza na tržišta s niskom razinom emisije ugljika u globalnom gospodarstvu;

C

budući da su sudionici sastanka na vrhu Istočnog partnerstva održanog 2015. u Rigi ponovili svoju namjeru da dodatno jačaju bilateralnu i multilateralnu suradnju u području klimatskih promjena i energije; budući da, u skladu s revizijom europske politike susjedstva iz studenoga 2015., EU i istočnoeuropski partneri posvećuju više pozornosti energetskoj sigurnosti i klimatskim politikama;

D

budući da je u okviru Europskog instrumenta za susjedstvo i njegove druge faze višegodišnjeg programa do 2020. godine EU utvrdio ključne prioritete za energetsku suradnju u okviru Istočnog partnerstva, u skladu s prioritetima utvrđenima u Rigi i 20 rezultata za 2020. godinu koji su predloženi u zajedničkom radnom dokumentu službi Komisije i Europske službe za vanjsko djelovanje od 15. prosinca 2016.;

E

budući da je EU postavio temelje energetske unije na razini EU-a, kao instrument za postizanje sigurne, održive, konkurentne energije za sve Europljane; budući da su ciljevi energetske unije integriranje europskog energetskog sektora, rješavanje pitanja rascjepkanih energetskih tržišta kroz učinkovitiju koordinaciju energetskih politika, uspostavljanje slobodnog protoka energije preko državnih granica, poticanje ulaganja u nove kapacitete i infrastrukture za diversifikaciju opskrbe energijom, kao i smanjenje računa domaćinstava, stvaranje radnih mjesta i jačanje rasta; budući da kroz ove ciljeve energetska unija podupire izvršavanje obveza EU-a u okviru Pariškog sporazuma i utvrđuje koherentne načine za postizanje ciljeva energetske i klimatske politike kako bi se zajamčio globalni i sveobuhvatni prijelaz na konkurentno niskougljično gospodarstvo;

F

budući da se istočnoeuropski partneri suočavaju s rastućom potražnjom za energijom bržim ritmom od prosjeka EU-a; budući da su njihova gospodarstva više energetski intenzivna nego u prosječnoj državi članici EU-a i da ta energetska neučinkovitost negativno utječe na njihove napore u borbi protiv klimatskih promjena;

G

budući da su istočnoeuropski partneri u ranoj fazi razvoja u smjeru slobodnog tržišta i tržišno određenih cijena u energetskim sektorima; budući da nedostatak reformi u energetskim regulatornim okvirima i ulaganja privatnog sektora sprječava tranziciju prema liberalnom energetskom tržištu;

H

budući da davanje izgleda za članstvo u EU-u zemljama Istočnog partnerstva koje su zainteresirane za to članstvo zahtijeva političku potporu i promicanje projekata koji su u skladu s politikama i najboljim praksama EU-a, uključujući provedbu Pariškog sporazuma;

1.

slaže se sa stajalištem stranaka Pariškog sporazuma o klimatskim promjenama, jer potonje predstavljaju prijetnju miru i stabilnosti, svjetskom gospodarskom blagostanju, smanjenju siromaštva i održivom razvoju; pozdravlja obveze stranaka na provođenje zajedničkog djelovanja radi ograničavanja povećanja globalne prosječne temperature na razinu koja je znatno niža od 2 °C iznad razine u predindustrijskom razdoblju i izbjegavanja značajnih negativnih klimatskih učinaka;

2.

izražava svoje zadovoljstvo u pogledu obveza svih država članica EU-a i istočnoeuropskih partnera u okviru Pariškog sporazuma i traži od nadležnih tijela u državama koje to još nisu učinile da brzo dovrše postupak ratifikacije; uzima u obzir „planirane nacionalno utvrđene doprinose” koje su podnijele države članice EU-a i partneri kako bi se smanjile emisije stakleničkih plinova; poziva vlade država članica EU-u i partnerskih zemalja da izmijene svoje planirane nacionalno utvrđene doprinose u skladu s Pariškim sporazumom i ciljevima održivog razvoja UN-a do 2030.; primjećuje važnost nacionalnih energetskih i klimatskih planova za izradu programa i jamčenje usklađenosti s ažuriranim nacionalnim očekivanim doprinosima u provedbi obveza iz Pariškog sporazuma; naglašava obvezu stranaka da na transparentan način prate razine emisija stakleničkih plinova, izvješćuju o njima i provjeravaju ih;

3.

smatra da će za postizanje ciljeva utvrđenih Pariškim sporazumom biti potrebne velike i strukturne promjene u gospodarstvima i energetskim sustavima stranaka, uključujući postupan prelazak prema raznovrsnijoj mješavini energetskih izvora, promicanje održivih izvora energije i poboljšanje energetske učinkovitosti u svim sektorima, uključujući sektore prometa i graditeljstva;

4.

naglašava ključnu ulogu razvoja obnovljivih izvora energije i poboljšane energetske učinkovitosti u smanjenju emisija stakleničkih plinova u energetskim sektorima, čime će se pridonijeti izvršavanju individualnih obveza stranaka u okviru Pariškog sporazuma; smatra da su politike usmjerene na promicanje obnovljivih izvora energije i energetske učinkovitosti vektori gospodarskog rasta i zapošljavanja; poziva Europsku komisiju i nadležna tijela država članica EU-a i istočnoeuropskih partnera na poboljšanje integriranog sustava mjera kojima će se poticati povećana potrošnja obnovljivih izvora energije i poboljšati energetska učinkovitost uz daljnje poticaje za postizanje uštede energije u svim gospodarskim sektorima, posebice u graditeljstvu i prometu; također poziva na integraciju politika obnovljivih izvora energije i energetske učinkovitosti na svim područjima koja se odnose na proizvodnju, prijevoz, distribuciju i skladištenje energije;

5.

naglašava da je za integraciju velikih količina električne energije proizvedene iz obnovljivih izvora energije, postupnu decentralizaciju proizvodnje električne energije iz tih izvora i alternativnih goriva te omogućavanje potrošačima da sudjeluju u, primjerice, upravljanju potrošnjom, potrebno unapređenje mreža, uključujući regionalnu i prekograničnu suradnju kako bi se zajamčila njihova interoperabilnost; poziva Komisiju i nadležna tijela istočnoeuropskih partnera da olakšaju razvoj infrastruktura za međupovezanost i pametnih mreža;

6.

podržava energetske politike utemeljene na tržištu i na otvorenoj i poštenoj konkurenciji među pružateljima energije, kao i transparentnost tržišta; naglašava da energetska unija EU-a podrazumijeva stvaranje paneuropskog energetskog tržišta u kojem su istočnoeuropski partneri važni dionici; poziva Komisiju i nadležna tijela istočnoeuropskih partnera da kontinuirano revidiraju tržišna pravila i predlažu prilagodbe kako bi se stvorilo povoljnije okruženje za ulaganja u obnovljive izvore energije kao odgovor na tržišne neuspjehe i projekte energetske učinkovitosti; naglašava važnost stvaranja poticaja za obnovljive izvore energije, čime bi se osigurali jednaki uvjeti tržišnog natjecanja za obnovljive izvore energije i fosilna goriva te, dugoročno, ukidanja subvencija za uspostavljene izvore proizvodnje energije koji narušavaju energetska tržišta;

7.

naglašava potrebu jamčenja privlačne poslovne klime i odgovarajućeg regulatornog okvira kako bi se privatni sektor potaknuo na ulaganje u obnovljive izvore energije, njihove infrastrukture za prijenos energije i prekogranično trgovanje obnovljivim izvorima energije;

8.

poziva nadležna tijela partnera povezanih s EU-om da ubrzaju usklađivanje svojih zakonodavstava sa zakonodavstvom EU-a koje se odnosi na klimatske promjene i energiju, kako je navedeno u sporazumima o pridruživanju; u tom smislu naglašava važnost suradnje s Energetskom zajednicom, Komisijom i državama članicama EU-a s ciljem stvaranja pravnih, institucionalnih, financijskih, ekonomskih i tehnoloških preduvjeta za omogućavanje postupnog prijelaza na niskougljični razvoj; pozdravlja nedavno proširenje Energetske zajednice pridruživanjem Gruzije, istodobno naglašavajući nužnost potpunog pridržavanja odredbi o članstvu; pozdravlja zahtjev Bjelarusa za status promatrača unutar te organizacije;

9.

poziva Komisiju da poveća svoju potporu i pomoć za povećanje kapaciteta za istočnoeuropske partnere koji sudjeluju u provedbi mjera koje utječu na smanjenje emisija stakleničkih plinova;

10.

poziva Komisiju i nadležna tijela država članica EU-a da pomognu onim istočnoeuropskim partnerima koji su zainteresirani za članstvo u EU-u da razviju nacionalne planove za energiju i klimatske promjene za razdoblje od 2021. do 2030., uz utvrđivanje izvora njihovog financiranja i olakšavanje njihove provedbe;

11.

naglašava ključnu ulogu plina u prijelazu na niskougljične energetske sustave u Europi i njegovu komplementarnost s obnovljivom energijom; u tom smislu smatra da je diversifikacija izvora energije i opskrbnih putova, uključujući omogućavanje plinovoda obrnutih tokova, ključna za energetsku sigurnost država članica EU-a i istočnoeuropskih partnera i njihovu sposobnost da izvrše svoje obveze u pogledu politika o klimatskim promjenama; naglašava ulogu decentralizirane domaće opskrbe energijom; pozdravlja otvaranje ili razvoj međupovezanosti plinovoda i obrnutih tokova u južnom plinskom koridoru i novih objekata koji omogućuju izvoz/uvoz ukapljenog prirodnog plina, uključujući izdvajanje prirodnog plina iz konvencionalnih i nekonvencionalnih izvora; napominje da novi putovi ne bi trebali dovoditi do povećane ovisnosti o dominantnim dobavljačima plina niti potkopavati regionalnu energetsku sigurnost i strategiju EU-a za energetsku uniju; naglašava da svi novi dijelovi infrastrukture plinovoda na moru i na kopnu moraju poštovati pravila o zaštiti okoliša i ključna načela sadržana u relevantnom zakonodavstvu EU-a; naglašava da će izgradnja podvodnog plinovoda North Stream 2 negativno utjecati na regionalno tržište plina, a posebice će imati štetan učinak na ukrajinski sustav prijenosa plina; poziva EU i istočnoeuropske partnere da dodatno istraže tranzitni potencijal regije i da se suzdrže od sudjelovanja u projektima koji bi bili u suprotnosti s obvezama iz Ugovora o Energetskoj zajednici i sporazuma o pridruživanju između EU-a i Gruzije, Moldove i Ukrajine;

12.

smatra da je svaka država suverena u svom odabiru mješavine energetskih izvora; međutim, ponavlja svoj poziv bjelaruskim vlastima da zaustave izgradnju nuklearne elektrane Astravec i daljnji razvoj kamenoloma Hacislav sve dok se ne provede istinski neovisna procjena utjecaja na okoliš o njihovom razvoju i poslovanju na otvoren i transparentan način, u skladu s najvišim međunarodnim standardima u području nuklearne sigurnosti i zaštite okoliša; također poziva na uključivanje svih dionika u postupak procjene kako bi se zajamčilo da se ne poduzimaju kompromisi nauštrb zaštite okoliša i nuklearne sigurnosti; poziva države članice EU-a i njihove istočnoeuropske partnere da nastave s pridržavanjem sigurnosnih mjera u pogledu svojih nuklearnih elektrana i njihove opreme u skladu s međunarodnim standardima, posebno u skladu s izvješćima Međunarodne agencije za atomsku energiju, i da unaprijede odgovarajuće sigurnosne sustave za kapacitete nuklearnih elektrana;

13.

pozdravlja zajedničku obvezu EU-a i istočnoeuropskih partnera za pojačanje suradnje u pogledu ekoloških izazova i klimatskih promjena te u pogledu promicanja održivog i uključivog gospodarskog razvoja, kako je iznova potvrđeno izjavom s prvog sastanka ministara Istočnog partnerstva održanog 18. listopada 2016., koji je bio posvećen tim pitanjima;

14.

podržava prioritete za istočno partnerstvo na području energije do 2020., kako je utvrđeno u drugoj fazi višegodišnjeg programa Europskog instrumenta za susjedstvo; smatra da su ti prioriteti u skladu s ciljevima Pariškog sporazuma;

15.

naglašava važnost istraživanja i inovacija u okviru klimatske i energetske politike; poziva EU i istočnoeuropske partnere da razvijaju suradnju u pogledu resursno učinkovitih i niskougljičnih tehnologija, njihovog prijenosa i inovacija, kako bi se povećao kapacitet njihovih gospodarstava za prilagodbu;

16.

naglašava važnost koju za istočnoeuropske partnere imaju jačanje uloge energetske diplomacije u promicanju politika i programa, napredne tehnologije čiste energije, razmjena stečenih znanja i najboljih praksi te iskorištavanje financijskog paketa za ulaganja izvan EU-a;

17.

pozdravlja napore istočnoeuropskih partnera koji su usmjereni na diversifikaciju njihovih energetskih izvora, primjerice moldovsku uspješnu provedbu projekta „Energija i biomasa” koji je financirao EU, koji je pridonio povećanju proizvodnje obnovljivih izvora energije i diversifikaciji opskrbe energijom u toj zemlji; pozdravlja napore koje Gruzija i Ukrajina ulažu u povećanje mjera energetske učinkovitosti u stambenim sektorima, kao i napore Armenije u pogledu razvoja alternativnih izvora energije; pohvaljuje Azerbajdžan u njegovim nastojanjima da usvoji nove zakonodavne akte i zamijeni stare tehnologije i objekte modernim varijantama kako bi se postigli ciljevi Pariškog sporazuma o klimatskim promjenama iz 2015. i drugi međunarodni standardi; naglašava da bi područja zahvaćena sukobima u istočnoeuropskim partnerskim zemljama trebala biti na primjeren način obuhvaćena međunarodnim vladinim i nevladinim projektima u području zaštite okoliša, unatoč političkoj situaciji, kako bi se zajamčila krajnja zaštita potreba stanovništva povezanih s okolišem; naglašava da bi specifična politika u okviru istočnog partnerstva trebala biti uključiva u tom smislu;

18.

pozdravlja nedavno proširenje Istočnoeuropskog partnerstva za energetsku učinkovitost i okoliš (E5P) na sve istočnoeuropske partnere, što ima za cilj ubrzanje provedbe važnih projekata energetske učinkovitosti i zaštite okoliša;

19.

snažno podupire obvezu za razdoblje od 2016. do 2020. u okviru Sporazuma gradonačelnika – Istok (CoMO East), kojim se okuplja tisuće lokalnih i regionalnih nadležnih tijela koja surađuju u cilju provedbe klimatskih i energetskih ciljeva EU-a; potiče općine u istočnoeuropskim partnerima da provode svoje planove za održivu energiju i klimatsku politiku uz financijsku potporu Sporazuma gradonačelnika – Istok, istodobno tražeći metode za povećanje ulaganja kao što su združivanje projekata i drugi oblici tehničke pomoći;

20.

pozdravlja širenje inicijative EU4Energy, koja ima za cilj poboljšanje zakonodavnog i regulatornog okruženja, poboljšanje ulagačke klime i doprinos suradnji kroz ključne infrastrukturne projekte, na sve istočnoeuropske partnere; podupire politički projekt Clima East koji financira EU i kojim se pruža potpora istočnoeuropskim partnerima u pogledu politika o klimatskim promjenama, kao i blisku suradnju ministarstava zaštite okoliša, ekologije i zaštite prirode šest partnerskih zemalja s Komisijom u cilju provedbu Pariškog sporazuma;

21.

pozdravlja suradnju između EU-a i istočnoeuropskih partnera u jamčenju isporuka plina, posebice kapaciteta obrnutih tokova prirodnog plina prema Ukrajini iz Mađarske, Poljske i Slovačke, te prema Moldovi iz Rumunjske;

22.

poziva države članice EU-a i istočnoeuropske partnere da poboljšaju provedbu ranije postignutih sporazuma o povećanju kapaciteta obrnutih tokova prirodnog plina iz Bugarske i Grčke kroz Rumunjsku u Ukrajinu;

23.

podržava usklađivanje financijskih instrumenata s politikama i planovima koje promiču EU, istočnoeuropski partneri te međunarodne i regionalne organizacije, uključujući financijske institucije, banke i donatore iz pojedinih zemalja u svrhu promicanja niskougljičnog razvoja;

24.

nalaže svojim supredsjednicima da ovu rezoluciju proslijede predsjedniku Europskog parlamenta, Vijeću, Komisiji, potpredsjednici Komisije/Visokoj predstavnici Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, povjereniku za europsku susjedsku politiku i pregovore o proširenju, Europskoj službi za vanjsko djelovanje, vladama i parlamentima država članica EU-a te istočnoeuropskim partnerskim zemljama.