PRILOG

PRIORITETI PARTNERSTVA IZMEĐU EUROPSKE UNIJE I ARMENIJE

I.   KONTEKST

Sporazum o partnerstvu i suradnji između Europskih zajednica i njihovih država članica, s jedne strane, i Armenije, s druge strane, („Sporazum o partnerstvu i suradnji”) potpisan je 22. travnja 1996. i stupio je na snagu 1. srpnja 1999. EU i njegove države članice, s jedne strane, i Armenija, s druge strane, dovršili su 27. veljače 2017. pregovore o Sveobuhvatnom i pojačanom sporazumu o partnerstvu (CEPA) čiji se tekst dovršava kako bi se mogao potpisati. Cilj je prioritetâ partnerstva između EU-a i Armenije olakšati provedbu suradnje partnera, među ostalim u kontekstu novog sporazuma. Prioritetima partnerstva nastoji se ojačati odnos EU-a i Armenije te i dalje promicati univerzalne vrijednosti, stabilnost, otpornost, sigurnost i boljitak utemeljene na demokraciji, ljudskim pravima, vladavini prava i održivom gospodarskom rastu te otvorenosti. U skladu su s prioritetima koje su odredili Republika Armenija i EU, uključujući one utvrđene pri preispitivanju Europske politike susjedstva (EPS) (1). Prioriteti partnerstva u skladu su s načelima suvlasništva i razlikovanja te potječu od četiri prioriteta (2) dogovorena na sastanku na vrhu Istočnog partnerstva u Rigi 2015., koja su obje strane na sastanku ministara vanjskih poslova zemalja Istočnog partnerstva u svibnju 2016. potvrdile kao okvir sa smjernicama za budući rad. Naposljetku, prioriteti partnerstva ujedno su u skladu s ciljevima održivog razvoja do 2030. te s Pariškim sporazumom iz 2015. o klimatskim promjenama, kao i obvezama u pogledu gospodarske, okolišne i društvene održivosti te klimatskih promjena.

EU i Armenija imaju zajedničke interese i vrijednosti, posebice u pogledu rada Armenije na gospodarskim i političkim reformama te regionalne suradnje, među ostalim u okviru Istočnog partnerstva. Novim sveobuhvatnim sporazumom obnovit će se i oblikovati pravna osnova za bilateralne odnose i taj se zamah treba iskoristiti za jačanje odnosa EU-a i Armenije, među ostalim postizanjem dogovora o prioritetima partnerstva. Taj novi sveobuhvatni okvir i prioritetna područja suradnje temeljit će se na obostranom interesu za poboljšanje rada uzimajući u obzir druge međunarodne obveze EU-a i Armenije.

Prioriteti partnerstva temelje se na dosadašnjoj uspješnoj suradnji, među ostalim u kontekstu provedbe Akcijskog plana EPS-a koji će ti prioriteti zamijeniti. Prioriteti partnerstva trebali bi biti sastavnica dnevnog reda redovitih sastanaka radi političkog dijaloga i sektorskih dijaloga kako je definirano u novom sporazumu, koji će ujedno biti okvir za provedbu i praćenje prioriteta.

Buduća financijska suradnja i programiranje EU-a i Armenije, posebice sljedeći Okvir za jedinstvenu potporu Armeniji za 2017. – 2020. temeljit će se na ovim prioritetima partnerstva.

II.   PRIORITETI

U prioritetima partnerstva odražavaju se zajednički interesi i naglasak je na onim područjima u kojima je suradnja od obostrane koristi. Armenija i EU i dalje će raditi na ostvarenju glavnih ciljeva potpore regionalnoj stabilnosti na temelju zajedničkih vrijednosti te snažne predanosti demokraciji i ljudskim pravima. Civilno društvo važan je čimbenik u kontekstu Istočnog partnerstva, pa će EU i Armenija dodatno olakšati njegovo sudjelovanje u provedbi ovih prioriteta. Gospodarska suradnja radi održivog rasta područje je od velikog obostranog interesa u kojem ćemo istražiti sve mogućnosti za poboljšanje poslovnog okruženja. Za brži i uključiviji rast bit će potrebno jačanje odgovarajućih vještina i ljudskog kapitala javnih institucija te još bolje upravljanje i infrastrukturne veze. Rad na tim pitanjima stvorit će povoljne uvjete za bolju suradnju u ključnim sektorima i veću mobilnost na korist građana u EU-u i Armeniji. Prioriteti su povezani i međusobno se nadopunjuju. Svaka prioritetna tema uključuje nekoliko elemenata multidisciplinarnog i međusektorskog pristupa koji je nužan za postizanje cilja. To uključuje zajedničko aktivno sudjelovanje u multilateralnim forumima za suradnju, među ostalim u okviru Istočnog partnerstva.

1.   Jačanje institucija i dobro upravljanje

EU i Armenija predani su daljnjoj suradnji s ciljem promicanja ljudskih prava i vladavine prava te temeljnih sloboda. Surađivat će u trajnom unapređenju armenske javne uprave, dobrog upravljanja i pravosuđa, pojačati borbu protiv korupcije i ojačati civilno društvo. Rodna ravnopravnost te okolišna i društvena pitanja bit će uključena u sva područja.

Naglasak će biti na provedbi i izvršenju relevantnog zakonodavstva, uključujući novi ustav. Izborna reforma, koja je dogovorena u rujnu 2016. na temelju, među ostalim, preporuka Organizacije za europsku sigurnost i suradnju i njezina Ureda za demokratske institucije i ljudska prava, primjenjuje se od parlamentarnih izbora 2. travnja 2017. Stranke će isto tako nastojati dodatno razvijati povoljno okruženje za civilno društvo, uključujući organizacije socijalnih partnera, te njegovo sudjelovanje u donošenju odluka. Pri uspostavi ovih prioriteta partnerstva provedeno je i savjetovanje s civilnim društvom te će ono imati i važnu ulogu u obliku doprinosa praćenju njihove provedbe.

Stranke će pojačati rad na reformi javne uprave, što će uključivati lokalna tijela i tijela za izvršavanje zakonodavstva. Posebna će se važnost pridati vladavini prava tako što će se promicati neovisnost sudstva, pristup pravosuđu i pravo na pošteno suđenje. Ta će reforma započeti strateškim okvirom za reformu javne uprave. Cilj je naše suradnje povećati odgovornost i djelotvornost vlade sredstvima koja uključuju moderno, rodno osjetljivo upravljanje ljudskim resursima i široku primjenu usluga e-uprave, među ostalim u sektoru zdravstva. Razvoj politike i procjena temeljit će se na jasnim dokazima koji proizlaze iz, među ostalim, kvalitetnih statističkih podataka.

Borba protiv korupcije bit će u središtu administrativne reforme i nastojanja Armenije da poboljša vladavinu prava. Suradnja će biti usmjerena i na jačanje tijela za borbu protiv korupcije i na preispitivanje zakonodavstva, posebno sustava javne nabave, sustava imovinskih kartica radi osiguranja njegove pravilne provedbe, te upravljanja javnim funkcijama u kojima su gospodarski i drugi rizici najveći (nabava, carina, dozvole) radi osiguranja visokih etičkih standarda i izbjegavanja sukoba interesa. Stranke primjenjuju pomoć u skladu s načelima dobrog financijskog upravljanja te surađuju u zaštiti financijskih interesa EU-a i Armenije u skladu s odgovarajućim odredbama Sveobuhvatnog i pojačanog sporazuma o partnerstvu.

Suradnjom u sektoru sigurnosti nastojat će se povećati odgovornost subjekata u području sigurnosti te ukloniti zajednički problemi u borbi protiv organiziranog kriminala, droge i terorizma, uključujući financiranje terorizma i pranje novca, i to sredstvima kojima se poštuju odredbe o pravdi, slobodi i sigurnosti utvrđene u različitim sporazumima kojima se uređuju odnosi između EU-a i Armenije. Olakšavanjem zakonitih razmjena u okviru daljnje modernizacije upravljanja granicama doprinijet će se sigurnosti Armenije i regije te gospodarskom razvoju. Stranke će surađivati i pri povratu imovine stečene kaznenim djelima poboljšanjem pravnog okvira u Armeniji i osnivanjem punopravnog ureda za povrat imovine.

2.   Gospodarski razvoj i tržišne prilike

Zajednički je cilj stranaka održiv i uključiv gospodarski razvoj Armenije. Za održiv rast potrebne su snažne gospodarske politike kojima se osiguravaju makroekonomska i financijska stabilnost. One bi trebale uključivati trajni angažman na održivim proračunskim politikama uz istovremeno očuvanje kapitalnih i socijalnih rashoda te konsolidaciju pričuva radi izbjegavanja vanjskih šokova. Upravljanje javnim financijama (što je važan element za upravljanje i demokraciju te gospodarski razvoj) bit će u skladu s načelima najbolje međunarodne prakse. Nadzor banaka dodatno će se ojačati u skladu s međunarodnim normama i najboljim praksama kako bi se povećale snaga i otpornost financijskog sektora. Modernizacijom i reformama carinske i porezne uprave, uključujući međunarodnu suradnju i veću borbu protiv prijevara, potaknut će se prikupljanje prihoda.

Bolje poslovno okruženje temeljni je preduvjet gospodarskog razvoja. Ključna će područja u tom pogledu biti daljnje pojednostavnjenje administrativnih postupaka i smanjenje administrativnih troškova, poboljšanje pristupa financiranju za mala i srednja poduzeća (MSP-ovi) na stabilnom i raznolikom financijskom tržištu te povećanje zaštite i bolja provedba prava vlasništva. Jake poduzetničke potporne institucije i poslovne udruge pomogle bi gospodarskim subjektima da iskoriste nove prilike i ojačaju svoj glas u donošenju gospodarskih odluka. EU i Armenija nastojat će ojačati sposobnost armenskih poduzeća da sudjeluju u međunarodnim vrijednosnim lancima koji uključuju gospodarske subjekte iz EU-a i Armenije, što će poboljšati prijenos tehnologije i znanja. Uloga poduzetničkih potpornih institucija (PPI) u tom je smislu od ključne važnosti, a potpora EU-a u povezivanju armenskih i europskih poduzeća može potaknuti i nacionalna nastojanja. Sudjelovanje Armenije u međunarodnim lancima vrijednosti može uključivati izravna strana ulaganja te ga ona mogu pojačati i ubrzati, a to može doprinijeti izgradnji i jačanju lokalnih vještina i kompetencija. U tu je svrhu bitno poboljšati okvir za ulaganja povećanjem njegove transparentnosti, pouzdanosti i učinkovitosti. Ulagačko okruženje u kojem se podupiru poduzeća uključuje i učinkovito natjecanje na tržištima proizvoda i usluga, koje osigurava snažno neovisno tijelo za natjecanje koje radi po najvišim etičkim standardima uz pristup učinkovitom mehanizmu provedbe zakonodavstva o borbi protiv monopola i učinkovitu zaštitu prava intelektualnog vlasništva, uključujući oznake zemljopisnog podrijetla. Uključivanje lakoće poslovanja u sve politike bit će ključno za poticanje rasta. Moderne politike zapošljavanja i socijalne politike bit će potrebne kako bi se osiguralo da gospodarski razvoj bude uključiv i da doprinosi dobrobiti građana Armenije. To uključuje odgovarajuće institucije kako bi se osigurao učinkovit nadzor radnih uvjeta, uključujući zdravlje i sigurnost na radu.

Važno je provesti cjelokupnu strategiju razvoja Armenije te sektorske strategije (strategija za MSP-ove i preporuke iz ocjene u okviru Akta o malom poduzetništvu, strategija promicanja izvoza, ruralni razvoj itd.) radi aktivnog sudjelovanja u programima EU-a za MSP-ove (COSME) i za istraživanje i inovacije (Obzor 2020.) te radi unapređenja regulatornog i infrastrukturnog okruženja za informacijske i komunikacijske tehnologije (IKT) uz potpunu upotrebu potpore EU-a u tim područjima.

Poticanje digitalnog gospodarstva, među ostalim usklađivanjem digitalnog okruženja u Armeniji s jedinstvenim digitalnim tržištem EU-a, bilo bi važno za modernizaciju gospodarstva i društva Armenije.

Praćenje provedbe tih strategija trebalo bi uključivati javno-privatni dijalog i savjetovanja s relevantnim organizacijama civilnog društva, među ostalim s organizacijama socijalnih partnera.

Zeleno gospodarstvo važan je smjer rasta za održivi razvoj. Pitanja u vezi s okolišem, uključujući klimatske promjene, bit će uključena u sve relevantne politike.

EU i Armenija uspostavili su djelotvornu suradnju u poljoprivrednom, regionalnom i ruralnom razvoju radi promicanja razvoja skupina poljoprivrednika i vrijednosnih lanaca u Armeniji. Iako poljoprivreda i samoopskrbna poljoprivreda pružaju mogućnosti za sigurnost hrane i neformalno zapošljavanje, važno je dalje razvijati konkurentnost tog sektora, među ostalim izgradnjom kapaciteta i pristupom financiranju. Na temelju prethodnih postignuća i koordinacijom s reformom javne uprave na svim razinama stranke će i dalje jačati gospodarsku, društvenu i teritorijalnu koheziju diljem regija.

3.   Povezivost, energetska učinkovitost, okoliš i klimatske promjene

Armenija kao zemlja koja nema izlaz na more mora svladati izazove povezivosti. Isto tako, neka područja unutar zemlje prilično su udaljena i imaju ograničene veze sa središtima gospodarske, političke i društvene aktivnosti. Suradnja s EU-om i drugim zemljama Istočnog partnerstva u navedenim područjima, posebice s Gruzijom, može doprinijeti ublažavanju posljedica geografskog položaja te zemlje.

Potencijal rasta Armenije povećale bi bolje poslovne prilike, prometne i logističke veze te vrijednosni lanci, potaknuti boljom unutarnjom i prekograničnom povezanošću. Cestovni, željeznički i zračni putovi glavni su oblici prijevoza u Armeniji. Budući da su glavni trgovinski partneri Armenije EU, Rusija i Kina, teret se obično prevozi željeznicom iz gruzijskih luka. Stranke će surađivati u razvoju brzih postupaka carinjenja na granicama jer su oni bitni za izbjegavanje skupih zastoja u svim oblicima prijevoza.

Stranke će surađivati i u okviru proširene osnovne transeuropske prometne mreže (TEN-T) na temelju jasnih prioriteta kako bi se poboljšao pristup Armenije međunarodnim tržištima. Promicat će se i suradnja u području sigurnosti na cestama u pogledu infrastrukture i politike. Ulaganja u infrastrukturu trebala bi biti prihvatljiva za okoliš i otporna na klimatske promjene.

Kako bi se osigurale djelotvorne veze i tržišni razvoj izvan neposrednog susjedstva, važno je do kraja provesti reformu civilnog zrakoplovstva, što će naposljetku dovesti do sklapanja sporazuma o zračnom prometu s EU-om.

Dobro upravljanje okolišem (posebno primjena procjene utjecaja na okoliš i strateške procjene utjecaja, pristup informacijama o okolišu i pristup pravosuđu u pitanjima u vezi s okolišem) te integracija zaštite okoliša i klimatske politike u relevantna područja politike stvorit će čvrstu bazu za održivi razvoj. Obveze u području okoliša kako su uključene u novi Sporazum bit će temelj za relevantne reforme. Većom energetskom učinkovitošću ostvarit će se brze, velike i održive uštede uz nastavak rada na prijelazu na gospodarstvo s niskim emisijama otporno na klimatske promjene. U stambenom sektoru takve se aktivnosti mogu povezati s radom Sporazuma gradonačelnika. Sve dok se nuklearna energija upotrebljava za održavanje adekvatne razine opskrbe energijom u toj zemlji, potrebno je osigurati visoku razinu nuklearne sigurnosti: za to će kao temelj poslužiti norme Međunarodne agencije za atomsku energiju te norme i prakse EU-a, kako je navedeno u Sveobuhvatnom i pojačanom sporazumu o partnerstvu.

Pouzdana i cjenovno pristupačna opskrba energijom nužan je uvjet za funkcioniranje modernog društva, a ograničavanje njezina utjecaja na okoliš i klimu preduvjet je za njegovu održivost. Veća energetska učinkovitost i učinkovitost resursa, među ostalim u stambenom sektoru, te veća upotreba obnovljivih izvora energije doprinijet će tom cilju tako što će se provesti najnovije zakonodavstvo u području energetske učinkovitosti, obnovljivih izvora energije i tržišta električne energije. Ti se ciljevi mogu ostvariti javnom nabavom usluga i infrastrukture.

Energetska sigurnost također se može povećati poboljšanjem i stvaranjem većeg broja veza sa susjednim zemljama. Trajno aktivno sudjelovanje Armenije u multilateralnoj suradnji s Istočnim partnerstvom bit će ključno za utvrđivanje projekata od zajedničkog interesa kojima bi mogla koristiti financijska potpora EU-a. Poboljšanje energetske učinkovitosti i poticanje obnovljivih izvora izgradnjom kapaciteta i jasnim određivanjem prioriteta ulaganja ključni su za osiguravanje energetske sigurnosti i zaštite u Armeniji.

Naposljetku, zatvaranje i sigurna razgradnja nuklearne elektrane Metsamor te rano donošenje (akcijskog) plana u tu svrhu i dalje su ključan cilj, uzimajući u obzir potrebu za njezinom zamjenom novim kapacitetom kako bi se osigurala energetska sigurnost Armenije i uvjeti za održivi razvoj.

4.   Mobilnost i međuljudski kontakti

Stranke će surađivati s ciljem olakšavanja mobilnosti svojih državljana i širenja međuljudskih kontakata ciljanim aktivnostima za mlade, studente, istraživače, umjetnike, kulturne subjekte i poslovne ljude, ponovno ističući da je pojačana mobilnost građana stranaka u sigurnom i dobro organiziranom okružju i dalje glavni cilj te uzimajući u obzir pravodobno pokretanje dijaloga o vizama s Armenijom ispune li se uvjeti za sigurnu mobilnost kojom se dobro upravlja, među ostalim učinkovitom provedbom sporazumâ o pojednostavnjenju izdavanja viza i ponovnom prihvatu između stranaka. Surađivat će u borbi protiv nezakonitih migracija, među ostalim provedbom sporazuma o ponovnom prihvatu, promicanjem politike upravljanja granicama, kao i pravnih i operativnih okvira.

Upravljanje migracijskim tokovima temeljit će se na Sporazumu o pojednostavnjenju izdavanja viza i Sporazumu o ponovnom prihvatu. EU prepoznaje ulogu Armenije u smještaju izbjeglica iz Sirije, zbog čega ispunjava uvjete za potporu iz Regionalnog uzajamnog fonda EU-a kao odgovora na sirijsku krizu. (3)

Za suočavanje s izazovima na svjetskom tržištu potreban je solidan paket vještina na svim razinama, bilo u poduzećima ili u javnoj upravi. Rano i predškolsko, osnovnoškolsko, srednjoškolsko i visoko obrazovanje te strukovno obrazovanje i osposobljavanje te suradnja sustava obrazovanja i osposobljavanja s poduzećima trebaju se poboljšati kako bi u potpunosti doprinijeli razvoju tih vještina. Nakon pridruživanja Armenije programu Obzor 2020. posebna pozornost posvetit će se istraživanju i inovacijama.

---

(1)   18.11.2015. JOIN(2015) 50 final

(2)  Vidjeti četiri naslova u dijelu II. Prioriteti.

(3)  Odluka Komisije C(2014) 9615 od 10. prosinca 2014. o uspostavi Europskog regionalnog uzajamnog fonda Unije kao odgovor na krizu u Siriji, „fond Madad”.