Izjave za unos u zapisnik Vijeća

Sadržaj

IZJAVE:

Sljedeće izjave čine sastavni dio konteksta u kojem Vijeće donosi Odluku o potpisivanju CETA-e u ime Unije. Tom prilikom unijet će ih se u zapisnik Vijeća.

1.   Izjava Vijeća o članku 20.12.:

Vijeće izjavljuje da dogovor koji su države članice postigle o kaznenopravnom izvršavanju pravâ intelektualnog vlasništva neće predstavljati presedan za buduće sporazume između Europske unije i trećih zemalja.

2.   Izjava Vijeća koja se odnosi na privremenu primjenu članka 20.7.:

Vijeće izjavljuje da se njegovom odlukom, u mjeri u kojoj se omogućuje privremena primjena članka 20.7. od strane EU-a, ne prejudicira raspodjela nadležnosti između EU-a i država članica u mjeri u kojoj se to odnosi na moralna prava zaštićena Bernskom konvencijom.

3.   Izjava Vijeća koja se odnosi na privremenu primjenu prijevoza i usluga prijevoza:

Vijeće Europske unije izjavljuje da se njegovom odlukom, u mjeri u kojoj se omogućuje privremena primjena odredaba EU-a u području usluga prijevoza, što pripada među podijeljene nadležnosti između EU-a i država članica, ne prejudicira raspodjela nadležnosti između njih u tom području i ne sprečava države članice u izvršavanju njihovih nadležnosti s Kanadom u pitanjima koja nisu obuhvaćena ovim Sporazumom, ili s nekom drugom trećom zemljom u području usluga prijevoza iz navedenog područja primjene.

4.   Izjava Vijeća koja se odnosi na privremenu primjenu poglavlja 22., 23. i 24.:

Vijeće Europske unije izjavljuje da se njegovom odlukom, u mjeri u kojoj se njome omogućuje da EU privremeno primjenjuje odredbe iz poglavlja 22., 23. i 24., što pripada među podijeljene nadležnosti između EU-a i država članica, ne prejudicira podjela nadležnosti između njih u tom području i ne sprječava države članice u izvršavanju njihovih nadležnosti s Kanadom u pitanjima koja nisu obuhvaćena ovim Sporazumom, ili s nekom drugom trećom zemljom.

5.   Izjava Vijeća o primjeni Uredbe (EU) br. 912/2014:

Vijeće napominje da se Uredba (EU) br. 912/2014 od 23. srpnja 2014.o uspostavi okvira za upravljanje financijskom odgovornošću povezanom sa sudovima za rješavanje sporova između ulagatelja i države osnovanima međunarodnim sporazumima kojih je Europska unija stranka primjenjuje na sve zahtjeve i sporove protiv EU-a ili neke od njegovih država članica u skladu s odjeljkom F (Rješavanje ulagačkih sporova između ulagatelja i država) poglavlja 8. CETA-e.

6.   Izjava Komisije u odnosu na zaštitu oznaka zemljopisnog podrijetla:

7.   Izjava Komisije u odnosu na zaštitu načela opreznosti u CETA-i:

Komisija potvrđuje da se CETA-om čuva sposobnost Europske unije i država članica da primjenjuju svoja temeljna načela kojima se uređuju regulatorne aktivnosti. Za Europsku uniju tim načelima obuhvaćena su načela utvrđena Ugovorom o Europskom uniji i Ugovorom o funkcioniranju Europske unije te posebno obuhvaćaju načelo opreznosti kako je navedeno u članku 191. te odraženo u članku 168. stavku 1. i članku 169. stavcima 1. i 2. Ugovora o funkcioniranju Europske unije.

Stoga Komisija potvrđuje da se ni sa čime u CETA-i ne sprječava primjena načela opreznosti u Europskoj uniji kako je utvrđeno Ugovorom o funkcioniranju Europske unije.

8.   Izjava Komisije u odnosu na vodu:

Komisija ponovno potvrđuje da se ni sa čime u CETA-i neće zadirati u pravo svake države članice da samostalno odlučuje o upotrebi i zaštiti svojih izvora vode. U članku 1.9. CETA-e potvrđuje se da ništa u tom Sporazumu ne obvezuje Europsku uniju na dopuštanje komercijalne upotrebe vode ni u jednu svrhu. CETA bi se primjenjivala u tom sektoru samo kad bi Europska unija ili njezine države članice samostalno odlučile dopustiti komercijalnu upotrebu vode.

Čak i ako država članica Europske unije odluči dopustiti komercijalnu upotrebu vode, u CETA-i je u potpunosti očuvana mogućnost da država članica opozove svoje odluke u tom pogledu te pravo da regulira komercijalnu upotrebu vode za potrebe javne politike.

9.   Izjava Komisije u odnosu na sadržaj pravnih osnova:

Komisija napominje da je Vijeće dodalo članak 43. stavak 2., članak 153. stavak 2. i članak 192. stavak 1. UFEU-a materijalnim pravnim osnovama koje je predložila Komisija za „Odluku Vijeća o sklapanju Sveobuhvatnog gospodarskog i trgovinskog sporazuma između Kanade, s jedne strane, i Europske unije i njezinih država članica, s druge strane”. Komisija smatra da je ova izmjena nepotrebna jer su sva pitanja u potpunosti obuhvaćena područjem primjene članka 207. UFEU-a.

10.   Izjava Irske:

Ako provedba Sporazuma od strane Europske unije bude zahtijevala pribjegavanje mjerama u skladu s dijelom III., glavom V. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, u potpunosti će se poštovati odredbe Protokola o stajalištu Ujedinjene Kraljevine i Irske s obzirom na područje slobode, sigurnosti i pravde, priloženog Ugovoru o Europskoj uniji i Ugovoru o funkcioniranju Europske unije.

11.   Izjava Ujedinjene Kraljevine:

Ujedinjena Kraljevina pozdravlja potpisivanje Sveobuhvatnog gospodarskog i trgovinskog sporazuma između Kanade, s jedne strane, i Europske unije i njezinih država članica, s druge strane.

Ujedinjena Kraljevina, međutim, smatra da Sporazum sadrži odredbe koje se odnose na privremenu prisutnost fizičkih osoba u poslovne svrhe i na ponovni prihvat, koje se temelje na dijelu III. glavi V. Ugovora o funkcioniranju Europske unije. Ujedinjena Kraljevina podsjeća da, u skladu s člankom 2. Protokola (br. 21) uz Ugovore o stajalištu Ujedinjene Kraljevine i Irske u vezi s područjem slobode, sigurnosti i pravde, za Ujedinjenu Kraljevinu nisu obvezujuće niti se u njoj primjenjuju odredbe ijednog međunarodnog sporazuma koji Unija sklopi na temelju te glave osim ako se Ujedinjena Kraljevina, u skladu s člankom 3. navedenog Protokola, izjasni da želi sudjelovati u donošenju i primjeni predložene mjere.

Shodno tome, u skladu s člankom 3. Protokola (br. 21), Ujedinjena Kraljevina obavijestila je predsjednika Vijeća da, u opsegu u kojem se odluke odnose na privremenu prisutnost fizičkih osoba u poslovne svrhe, namjerava sudjelovati u odlukama Vijeća.

12.   Izjava Mađarske u vezi s privremenom primjenom Sveobuhvatnog gospodarskog i trgovinskog sporazuma (CETA) između Europske unije i njezinih država, s jedne strane, i Kanade, s druge strane:

Mađarska napominje da bude li trebala mijenjati svoje nacionalno zakonodavstvo radi privremene primjene od strane Europske unije onih dijelova Sveobuhvatnog gospodarskog i trgovinskog sporazuma (CETA) između Kanade, s jedne strane, i Europske unije i njezinih država članica, s druge strane koji su obuhvaćeni podijeljenom nadležnošću, takve će se izmjene zbog prirode pravnog poretka Mađarske donijeti u kombinaciji s nacionalnim postupkom ratifikacije, koji Mađarska planira pravodobno započeti.

13.   Izjava Portugala:

Uzimajući u obzir poštovanje načela podjele nadležnosti između Europske unije i njezinih država članica, kako je to utvrđeno Ugovorima, odluke Vijeća o odobravanju potpisivanja i privremene primjene Sveobuhvatnog gospodarskog i trgovinskog sporazuma između Kanade, s jedne strane, i Europske unije i njezinih država članica, s druge strane, ne utječe na autonomiju Portugala da donosi odluke u okviru svoje zadržane nacionalne nadležnosti te njegova odluka da se obveže Sporazumom u skladu s ustavnim načelima i pravilima ovisi o dovršetku unutarnjih postupaka ratifikacije i stupanju na snagu Sporazuma u međunarodnom pravnom sustavu.

14.   Izjava Grčke:

Grčka napominje da se u skladu s ostvarenim rezultatima u okviru pregovora o Sveobuhvatnom gospodarskom i trgovinskom sporazumu (CETA) između Kanade, s jedne strane, i Europske unije i njezinih država članica, s druge strane, u vezi sa zaštitom „Fete”, grčkog sira koji ima pravo na posebnu zaštitu u skladu sa zakonodavstvom EU-a o proizvodima sa zaštićenom oznakom izvornosti, predviđa samo minimalna razina zaštite te ti rezultati kao takvi nisu presedan za buduće trgovinske sporazume EU-a s trećim zemljama.

Grčka smatra da bi proizvod sa zaštićenom oznakom izvornosti „Feta”, što je jedna od najvažnijih oznaka zemljopisnog podrijetla EU-a, trebao dobiti jednaku razinu zaštite kao oznake zemljopisnog podrijetla EU-a slične važnosti. Štoviše, Grčka smatra da bi se zaštitom zaštićene oznake izvornosti „Fete” te drugih oznaka zemljopisnog podrijetla bitno doprinijelo promicanju regionalnog razvoja, rasta i zapošljavanja u Europskoj uniji. Ostvarenim rezultatima u pogledu posebne zaštite zaštićene oznake izvornosti „Feta” u okviru Sporazuma CETA potpuno se zanemaruje gore navedeni cilj te se stoga ne jamči puna zaštita sira „Feta” na kanadskom tržištu.

U tom kontekstu Grčka u cijelosti prima na znanje preuzimanje obveze Komisije da a) ostvari najvišu moguću razinu zaštite svih registriranih oznaka zemljopisnog podrijetla EU-a, uključujući zaštićenu oznaku izvornosti sira „Feta” u okviru tekućih ili budućih pregovora o trgovinskim sporazumima s trećim zemljama, uzimajući pritom dovoljno u obzir gore navedeni cilj i b) da poduzme sve potrebne mjere za zaštitu zaštićene oznake izvornosti „Feta” ne samo na tržištu EU-a, već i na tržištima trećih zemalja, posebice u pogledu uporabe nepoštenih praksi zbog kojih dolazi do pogrešnog informiranja potrošača.

U tom pogledu Grčka pozdravlja izjavu Europske komisije u vezi s (1) obvezom Europske komisije da održava bliske kontakte sa zainteresiranim državama članicama za vrijeme tekućih ili budućih pregovora o oznakama zemljopisnog podrijetla, (2) obvezom Komisije da postigne najbolju moguću razinu zaštite oznaka zemljopisnog podrijetla u okviru tekućih ili budućih pregovora s trećim zemljama, (3) namjerom Komisije da u suradnji sa svim kanadskim nadležnim tijelima osigura strogu provedbu zaštite predviđene u Sporazumu CETA, odnosno uspostavu pravilnih unutarnjih kanadskih mehanizama i postupaka za administrativno izvršavanje zakonodavstva kako bi se kanadsko unutarnje tržište prilagodilo odredbama CETA-a te registraciju kanadskih subjekata koji imaju pravo upotrebljavati izuzeća na temelju članka 20.21. (4) obvezom Komisije da u potpunosti iskoristi mehanizme Odbora o oznakama zemljopisnog podrijetla CETA-e kako bi osigurala da su kanadski potrošači odgovarajuće informirani o intrinsičnoj kvaliteti i značajkama proizvoda obuhvaćenima člankom 20.21. Sporazuma CETA, (5) obvezom Komisije da u okviru pet (5) godina od stupanja na snagu Sporazuma CETA iskoristi sve odgovarajuće mehanizme s ciljem postizanja iste razine zaštite za sve oznake zemljopisnog podrijetla EU-a iz Sporazuma, među ostalim za zaštićenu oznaku izvornosti „Feta” (6) davanjem potpore Grčkoj u njezinim naporima za promicanje oznaka zemljopisnog podrijetla iskorištavanjem ponuđenih mogućnosti na temelju Uredbe (EU) br. 1144/2014.

Grčka namjerava pratiti napredak u pogledu navedenih točaka smatrajući ih elementima dobre vjere pri provedbi Sporazuma CETA.

Pri davanju ove izjave Grčka je u potpunosti uzela u obzir stratešku političku i gospodarsku dimenziju Sporazuma CETA.

U vezi s opsegom privremene primjene CETA-e:

15.   Izjava Vijeća:

Vijeće Europske unije potvrđuje da će se privremena primjena odnositi samo na pitanja unutar opsega nadležnosti EU-a.

16.   Izjava Vijeća koja se odnosi na privremenu primjenu uzajamnog priznavanja stručnih kvalifikacija:

Vijeće Europske unije izjavljuje da se njegovom odlukom, u mjeri u kojoj se njome omogućuje da EU privremeno primjenjuje odredbe u području uzajamnog priznavanja stručnih kvalifikacija i u mjeri u kojoj to područje pripada među podijeljene nadležnosti između EU-a i država članica, ne prejudicira podjela nadležnosti između njih u tom području i ne sprječava države članice u izvršavanju njihovih nadležnosti s Kanadom ili drugom trećom zemljom u pitanjima koja ne bi bila obuhvaćena ovim Sporazumom.

17.   Izjava Vijeća koja se odnosi na privremenu primjenu odredaba o zaštiti radnika:

Vijeće Europske unije izjavljuje da se njegovom odlukom, u mjeri u kojoj se njome omogućuje da EU privremeno primjenjuje odredbe u području zaštite radnika i u mjeri u kojoj to područje pripada među podijeljene nadležnosti između EU-a i država članica, ne prejudicira podjela nadležnosti između njih u tom području i ne sprječava države članice u izvršavanju njihovih nadležnosti s Kanadom ili drugom trećom zemljom u pitanjima koja ne bi bila obuhvaćena ovim Sporazumom.

U vezi s odlukama Zajedničkog odbora CETA-e:

18.   Izjava Komisije:

Napominje se kako u skoroj budućnosti vjerojatno neće biti potrebna nijedna odluka o izmjeni CETA te nijedno obvezujuće tumačenje CETA-a koje donosi Zajednički odbor CETA-a. Stoga Komisija ne namjerava podnijeti nikakav prijedlog na temelju članka 218. stavka 9. s ciljem izmjene CETA-e ili s ciljem usvajanja obvezujućeg tumačenja CETA-a prije dovršavanja glavnog postupka pred njemačkim Ustavnim sudom.

19.   Izjava Vijeća i država članica:

Vijeće i države članice podsjećaju da se stajalište koje trebaju donijeti Unija i njezine države članice u Zajedničkom odboru CETA-a donosi zajedničkim dogovorom ako odluka Zajedničkog odbora CETA-a pripada među nadležnosti država članica.

U vezi s prekidom privremene primjene CETA-e:

20.   Izjava Vijeća:

Ako ratifikacija CETA-e trajno i definitivno ne uspije zbog presude ustavnog suda ili zbog dovršetka drugih ustavnih procesa i formalne obavijesti vlade dotične države, privremena primjena mora se prekinuti i prekinut će se. Potrebne mjere poduzet će se u skladu s postupcima EU-a.

21.   Izjava Njemačke i Austrije:

Njemačka i Austrija izjavljuju da kao stranke CETA-e mogu ostvarivati svoja prava koja proizlaze iz članka 30.7 stavka 3. točke (c) CETA-e. Potrebne mjere poduzet će se u skladu s postupcima EU-a.

22.   Izjava Poljske:

Poljska izjavljuje da kao stranka CETA-e može ostvarivati svoje pravo koje proizlazi iz članka 30.7 stavka 3. točke (c) CETA-e. Sve potrebne mjere poduzet će se u skladu s postupcima EU-a.

23.   Izjava Slovenije:

Republika Slovenija, podsjećajući na izuzetno osjetljivu prirodu poglavlja o ulaganjima, smatra da pristanak na potpisivanje CETA-a ne prejudicira glavno stajalište Republike Slovenije o sustavu bilateralnih sudova za ulaganja. Uzimajući u obzir različite zabrinutosti izražene za vrijeme pregovora o odredbama u vezi sa sustavom sudova za ulaganja Republika Slovenija očekuje da se sustav sudova za ulaganja neprestano dalje razvija u skladu sa Zajedničkom izjavom o tumačenju i pravom Europske unije, da se relevantne odredbe CETA-e prilagode kako bi se poboljšanja uvela već pred multilateralnim sudom za ulaganja te da se uspostavi žalbeni mehanizam za rješavanje sporova o ulaganjima.

Na temelju podjele nadležnosti između Europske unije i njezinih država članica na temelju Ugovorâ Odluka Vijeća o odobravanju privremene primjene CETA-a između Europske unije i njezinih država članica, s jedne strane, i Kanade, s druge strane, ne utječe na samostalnost Republike Slovenije u odlučivanju o tome da ju to obvezuje u vezi s pitanjima koja pripadaju među nacionalne nadležnosti. Time se podrazumijeva da se upućivanje na unutarnje zahtjeve i postupke potrebne za privremenu primjenu u navedenom Sporazumu treba tumačiti u slučaju Republike Slovenije kao da se odnosi na dovršetak postupka ratifikacije.

Republika Slovenija shvaća da se CETA-om neće utjecati na zakonodavstvo Europske unije ili Kanade u vezi s odobravanjem, stavljanjem na tržište, uzgojem i označivanjem GMO-a i proizvoda dobivenih novim tehnologijama uzgoja, a osobito s mogućnošću država članica da ograniče ili zabrane uzgoj GMO-a na svojem državnom području. Usto Republika Slovenija shvaća da se ni sa čime u CETA-i neće spriječiti primjena načela opreznosti u Europskoj uniji kako je utvrđeno Ugovorom o funkcioniranju Europske unije.

U odnosu na vodu, Republika Slovenija shvaća da se ni sa čim u tom Sporazumu ne stvara nikakva obveza za Europsku uniju i njezine države članice koja ide dalje od zakonodavstva EU-a ili ograničava pravo svake stranke da donese ili zadrži sve mjere za upravljanje, zaštitu i očuvanje njezinih izvora vode (bilo to za komercijalnu upotrebu, pitku vodu, miješanu ili drugu upotrebu), uključujući pravo svake stranke da ograniči ili otkaže dodijeljena prava u vezi s vodom. Republika Slovenija također shvaća da izvori vode koji se upotrebljavaju za opskrbu pitkom vodom (uključujući izvore vode namijenjene i za opskrbu pitkom vodom i za svaku drugu upotrebu) nisu obuhvaćeni člankom 1.9 stavkom 3.

24.   Izjava Austrije:

Republika Austrija primjećuje da se međuinstitucijskim sporazumom nastoji osigurati odgovarajuće uključivanje država članica posredstvom Vijeća Europske unije, u odlukama o utvrđivanju stajališta koje treba zauzeti u ime Unije u okviru Zajedničkog odbora osnovanog Sporazumom, u skladu s člankom 218. stavkom 9. UFEU-a. U pogledu osiguranja sudjelovanja Nationalrata u takvim odlukama, pozvali bismo se na članak 23. Ustava.

25.   Izjava Poljske:

Uzimajući u obzir podjelu nadležnosti između Europske unije i njezinih država članica, kako je određena u Ugovorimâ, potrebno je izjaviti da odluke Vijeća o odobravanju potpisivanja, privremene primjene i sklapanja Sveobuhvatnog gospodarskog i trgovinskog sporazuma (CETA) između Kanade, s jedne strane, i Europske unije i njezinih država članica, s druge strane, ne utječe na samostalnost odlučivanja Republike Poljske u vezi s pitanjima koja pripadaju među nacionalne nadležnosti te odluka Poljske o sklapanju Sporazuma, u skladu s ustavnim odredbama i načelima, ovisi o dovršetku unutarnjeg postupka ratifikacije.

Sporazum sadrži široku definiciju „ulaganja”. Kako bi se izbjegle sumnje u vezi s dogovorenom formulacijom definicije „ulaganja”, Republika Poljska izjavljuje kako je njezino razumijevanje da taj pojam uključuje pravnu zaštitu samo za „stvarna” ulaganja. „Stvarnim” ulaganjima, zaštićenima na temelju Sporazuma CETA, Republika Poljska smatra u prvom redu ulaganja u fazi nakon poslovnog nastana, što se shvaća kao faza kada ulagač dobije administrativnu odluku (konačnu/koja se treba izvršiti, to jest, kojom se omogućuje ostvarivanje prava dodijeljenog dotičnom odlukom) ili drugu konačnu suglasnost/suglasnost koja se može izvršiti, koje se zahtijevaju zakonom, ako je takva odluka ili suglasnost zakonski zahtjev za ulaganje. Drugo, ulagač mora provesti takvu odluku ili pristanak. Treće, element dokazivanja da je ulaganje „stvarno”, prema shvaćanju Republike Poljske, jest efektivno uključivanje kapitala ili drugih fondova u tu provedbu.

CETA-om se uvodi sustav sudova za ulaganja. Republika Poljska nastojat će uspostaviti detaljna pravila za izbor sudaca kako bi se u sastavu suda odrazila raznolikost pravnih sustava u Europskoj uniji i uzela u obzir zemljopisna ravnoteža među državama članicama EU-a. Idealno rješenje bilo bi izbor suca s iscrpnim poznavanjem poljskog pravnog sustava.

Sporazumom CETA strankama se daje pravo uvođenja propisa na njihovu državnom području kako bi postigle legitimne političke ciljeve. Republika Poljska izjavljuje kako posebno smatra opravdanima propise za osiguranje visoke razine zaštite ljudskog života i zdravlja, među ostalim poštena pravila radnog prava, zaštitu privatnosti i podataka, visoku razinu zaštite biljaka i životinja, sigurnost i kvalitetu hrane, zaštitu okoliša i zaštitu interesa potrošača, čime su obuhvaćena osjetljiva područja poput djelotvorne kontrole i upotrebe genetski modificiranih organizama (GMO). U vezi s GMO-ima Republika Poljska smatra da se CETA-om ne utječe na postojeća pravila u EU-u te se jamči zaštita tržišta EU-a i poljskog tržišta od neželjenog priljeva genetski modificiranih proizvoda.

Republika Poljska uvjerena je da će se CETA-om donijeti koristi najširim skupinama našeg društva te malim i srednjim poduzećima, uklanjanjem prepreka i smanjenjem troškova trgovine. Uz zadržavanje standarda EU-a CETA-om će se doprinijeti poboljšanju kvalitete života poljskih građana.

26.   Izjava Komisije o nastavku zabrane tvari s hormonskim djelovanjem za poticanje rasta farmskih životinja (poput govedine tretirane hormonima):

Europska komisija potvrđuje da nijedna odredba Sporazuma neće ni na koji način utjecati na zakonodavstvo Europske unije u pogledu govedine tretirane hormonima. CETA osobito ne sadrži nikakve dodatne obveze Europske unije u pogledu uvoza govedine tretirane hormonima. Europska unija stoga će biti slobodna nastaviti primjenjivati svoje postojeće zakonodavstvo o zabrani tvari s hormonskim djelovanjem za poticanje rasta farmskih životinja (Direktiva 96/22/EZ, kako je izmijenjena Direktivom 2003/74/EZ), koje joj dopušta da nastavi zabranjivati proizvodnju ili uvoz mesa i proizvoda koji potječu od životinja tretiranih takvim tvarima.

U tom kontekstu Komisija podsjeća da treće zemlje koje su ovlaštene za izvoz mesa u EU i koje dopuštaju uporabu sredstava za poticanje rasta za domaću uporabu moraju imati uspostavljene odvojene proizvodne sustave kako bi spriječile prisutnost zabranjenih tvari u mesu koje se izvozi u EU. Ti se sustavi moraju nadgledati u skladu s odredbama utvrđenima zakonodavstvom EU-a (Direktiva 96/23/EZ o mjerama za praćenje određenih tvari i njihovih ostataka u živim životinjama i proizvodima životinjskog podrijetla). CETA-om se ne mijenja nijedan od tih zahtjeva.

Meso i svježe meso podrijetlom iz trećih zemalja, uključujući Kanadu, mogu se uvoziti u Europsku uniju samo ako ispunjavaju sve uvjete uvoza Europske unije, što se potvrđuje veterinarskim certifikatom koji izdaje nadležno tijelo zemlje izvoznice, a čiju je pouzdanost da jamči sukladnost sa zahtjevima uvoza Europske unije službeno priznala Komisija.

27.   Izjava Komisije o javnoj nabavi:

Komisija potvrđuje mogućnost naručitelja obiju stranaka da u svojim postupcima javne nabave primijene kriterije i uvjete u pogledu okoliša, socijalnih pitanja ili zapošljavanja. Države članice i dalje će se moći koristiti mogućnošću predviđenom Direktivom o javnoj nabavi EU-a (Direktiva 2014/24/EU od 26. veljače 2014., a posebno njezin članak 67.2. i članak 70.) da primijene takve kriterije i uvjete. Osim toga, stranke napominju da se za tijela na razini ispod središnje razine, kao što su regije, općine i druga lokalna tijela, poglavlje o nabavi primjenjuje samo na nabavu dobara i usluga u vrijednosti koja premašuje prag od 200 000 SDR (usp. Prilog 19.-2). U tom pogledu obveze Europske unije u okviru CETA-e ne nadilaze obveze Europske unije u sklopu Svjetske trgovinske organizacije (WTO) na temelju Sporazuma o javnoj nabavi jer su pragovi u CETA-i za nabavu robe i usluga isti kao oni iz Sporazuma o javnoj nabavi. Osim toga, pragovi iz CETA-e viši su od onih koji se primjenjuju na temelju direktiva Europske unije o javnoj nabavi.

28.   Izjava Komisije o belgijskom sustavu obveznog osiguranja i društvima za uzajamno osiguranje na temelju belgijskog prava:

Europska komisija i belgijska vlada smatraju da se nijednom odredbom Sporazuma od Belgije ne zahtijeva izmjena postojećeg sustava obveznog osiguranja.

Europska komisija i belgijska vlada potvrđuju da smatraju da su mjere koje utječu na usluge koje pružaju belgijska društva za uzajamno osiguranje na temelju belgijskog sustava obveznog osiguranja, kao usluge od javnog interesa, isključene iz poglavlja 13. (Financijske usluge) Sporazuma djelovanjem članka 13.2 stavka 5. Nadalje, ako neke od tih usluga nisu klasificirane kao financijske usluge, također smatraju da bi takve usluge potpadale pod rezerve EU-a o socijalnim uslugama, u kojima se navodi: „EU zadržava pravo donijeti ili zadržati mjere koje se odnose na pružanje svih socijalnih usluga koje se financiraju javnim sredstvima ili potporama države u bilo kojem obliku te se stoga ne smatraju privatnima, kao i mjere koje se odnose na djelatnosti ili usluge koje su dio javnog mirovinskog sustava ili obveznog sustava socijalnog osiguranja.”

Nadalje, Sporazumom se ne uvode nikakve dodatne obveze ili discipline u pogledu privatnih zdravstvenih osiguranja u usporedbi s pravom EU-a ili postojećim međunarodnim obvezama Europske unije i Belgije, posebice Općim sporazumom Svjetske trgovinske organizacije o trgovini uslugama (GATS).

29.   Izjava Komisije o javnim uslugama:

Ništa u Sporazumu ne utječe na sposobnost Europske unije i država članica Europske unije da definiraju i pružaju javne usluge, uključujući usluge od općeg gospodarskog interesa.

Ništa u Sporazumu neće spriječiti ni ometati obavljanje usluga od općeg gospodarskog interesa koje se pružaju u skladu s člancima 14. i 106. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, Protokolom 26 uz Ugovor o Europskoj uniji i Ugovor o funkcioniranju Europske unije te člankom 36. Povelje Europske unije o temeljnim pravima. Posebno se podrazumijeva, u mjeri u kojoj takve usluge nisu usluge koje se pružaju u okviru izvršavanja javnih ovlasti, da se preuzetim obvezama (uključujući obveze u pogledu pristupa tržištu iz članaka 8.4., 9.6. i 13.6. Sporazuma) i rezervama koje su poduzeli EU i njegove države članice u pogledu takvih usluga, među ostalim usluga obrazovanja, zdravstvene skrbi i socijalne usluge, državama članicama osigurava da smiju nastaviti obavljati usluge od općeg gospodarskog interesa kada to smatraju primjerenim, u skladu s pravom EU-a. Napominje se da se sustav sudova za ulaganja ne primjenjuje na odredbe o pristupu tržištima.

30.   Izjava Komisije o kontinuitetu zakonodavstva EU-a u odnosu na genetski modificirane proizvode, u vezi s hranom, hranom za životinje i uzgojem:

Komisija potvrđuje da se CETA-om ne podrazumijeva nikakva izmjena zakonodavstva EU-a u odnosu na procjenu rizika i odobravanje, označivanje i sljedivost genetski modificirane hrane i hrane za životinje iz Uredbe (EZ) 1829/2003 Europskog parlamenta i Vijeća o genetski modificiranoj hrani i hrani za životinje i Uredbe (EZ) br. 1830/2003 Europskog parlamenta i vijeća od 22. rujna 2003. o sljedivosti i označivanju genetski modificiranih organizama te sljedivosti hrane i hrane za životinje proizvedene od genetski modificiranih organizama i izmjeni Direktive 2001/18/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 12. ožujka 2001. o namjernom uvođenju u okoliš genetski modificiranih organizama i o stavljanju izvan snage Direktive Vijeća 90/220/EEZ. U vezi s genetski modificiranim proizvodima za uzgoj i dalje se primjenjuje postupak odobravanja EU-a iz Direktive 2001/18/EZ, a države članice zadržavaju mogućnost ograničavanja ili zabrane uzgoja genetski modificiranih organizama (GMO) na svojem državnom području pod uvjetima utvrđenima u Direktivi (EU) 2015/412 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. ožujka 2015. o izmjeni Direktive 2001/18/EZ.

31.   Izjava Komisije o značenju pojma „znatne poslovne djelatnosti” u članku 8.1. Sporazuma:

Izraz „znatne poslovne djelatnosti” u CETA-i treba shvaćati na isti način kao i izraz „stvarne poslovne aktivnosti” upotrijebljen u članku V. stavku 6. i članku XXVIII. točki (m) Općeg sporazuma Svjetske trgovinske organizacije o trgovini uslugama. EU je službeno dostavio obavijest Svjetskoj trgovinskoj organizaciji (1) u kojoj navodi da taj pojam tumači istovjetnim pojmu „učinkovita i stalna veza s gospodarstvom” upotrijebljenim u Općem programu za ukidanje ograničavanja slobode osnivanja poduzeća koji je Vijeće usvojilo 15. siječnja 1962. na temelju članka 54. Ugovora o osnivanju Europske ekonomske zajednice (2).

Iz toga proizlazi da Komisija smatra da kanadsko društvo koje nije u posjedu kanadskih državljana može pokrenuti spor na temelju glave 8. odjeljka F Sporazuma samo ako se može ustanoviti da ima znatne poslovne djelatnosti u Kanadi koje su u učinkovitoj i stalnoj vezi s kanadskim gospodarstvom, u smislu poslovnog nastana, kako se primjenjuje u skladu s Ugovorom o EU-u. To će biti osnova stava Komisije u provedbi CETA-e.

32.   Izjava Vijeća i Komisije o poljoprivredi u CETA-i:

Vijeće i Komisija podsjećaju na osjetljivost pitanja trgovine poljoprivrednim proizvodima u trgovinskim pregovorima Europske unije s trećim zemljama, posebice s velikim poljoprivrednim izvoznicima poput Kanade.

Vijeće i Komisija primjećuju da je u CETA-i Europska unija napravila prve korake da omogući pristup tržištu za određene osjetljive proizvode poput govedine i svinjetine koje su uravnotežene s kanadskim prvim koracima koji zadovoljavaju važne europske izvozne interese poput sira, vina, žestokih alkoholnih pića, voća, povrća, prerađenih proizvoda i oznaka zemljopisnog podrijetla.

Istodobno Vijeće i Komisija primjećuju da je Europska unija u CETA-i zadržala razinu tarifnog postupanja primjenjivog izvan područja koncesija ograničenog obujma za osjetljive proizvode. Nadalje, Europska unija zadržava sposobnost upotrebe svih zaštitnih instrumenata potrebnih da se u potpunosti zaštite svi osjetljivi poljoprivredni proizvodi u Uniji u skladu s tim obvezama WTO-a. Zaštitni instrumenti, na temelju članka XIX. Općeg sporazuma o carinama i trgovini (GATT) i Sporazuma o zaštitnim mjerama, obuhvaćaju Uredbu (EU) 2015/478 Europskog parlamenta i Vijeća o zajedničkim pravilima za uvoz i članak 194. Uredbe (EU) br. 1308/2013 Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavljanju zajedničke organizacije tržišta poljoprivrednih proizvoda, kojima se, među ostalim, od Komisije traži da djeluje u roku od pet dana nakon podnošenja zahtjeva države članice.

Komisija će pomno pratiti razvoj događaja u trgovini osjetljivim poljoprivrednim proizvodima, posebno s Kanadom, među ostalim putem postupaka predviđenih u Prilogu 2.-A, Ukidanje carina, i Prilogu 2.-B, Izjava stranaka o upravljanju tarifnim kvotama CETA-e, te će u potpunosti upotrebljavati ranije navedene instrumente kad god to bude potrebno. Vijeće će ovo pitanje nastaviti preispitivati.

U slučaju neravnoteže na tržištu poljoprivrednog proizvoda u bilo kojem sektoru Komisija se obvezuje poduzeti u najkraćem roku, a u svakom slučaju najkasnije unutar pet radnih dana, potrebne mjere u okviru postojećih uredaba EU-a s ciljem ponovne uspostave tržišne ravnoteže.

Komisija potvrđuje da CETA nema utjecaja na instrumente potpore za poljoprivredne proizvode predviđene pravom EU-a, u skladu s obvezama EU-a u WTO-u.

33.   Izjava Europske komisije o postizanju potpunog viznog reciprociteta s Kanadom za rumunjske i bugarske građane:

Reciprocitet u pogledu ukidanja viza načelo je zajedničke vizne politike Europske unije i cilj koji Europska komisija na proaktivan način nastoji ostvariti u odnosima s trećim zemljama.

Bugarska i Rumunjska ustrajno ističu važnost izostanka reciprociteta između Kanade i Europske unije u području vizne politike i u kontekstu Sporazuma o strateškom partnerstvu EU-a i Kanade i u kontekstu priprema za potpisivanje i ratifikaciju Sveobuhvatnog gospodarskog i trgovinskog sporazuma EU-a i Kanade (CETA).

U postupku koji vodi do sklapanja CETA-e Europska komisija poduzet će sve potrebne korake kako bi osigurala da Kanada potvrdi potpuno ukidanje viza za rumunjske i bugarske građane unutar vremenskog okvira koji odgovara svim stranama, a najkasnije do kraja 2017.

34.   Izjava Bugarske:

Bugarska naglašava važnost osiguravanja putovanja bez vize između EU-a i Kanade kako bi njihovi građani mogli imati jednake koristi od trgovinskih i gospodarskih mogućnosti koje se pružaju Sveobuhvatnim gospodarskim i trgovinskim sporazumom.

Bugarska podsjeća na pravnu obvezu obiju stranka da ulože najveći mogući napor kako bi se čim prije ostvarilo putovanje bez vize između njihovih državnih područja za sve građane s valjanom putovnicom, kako je predviđeno u Sporazumu o strateškom partnerstvu Kanade i EU-a i njegovih država članica.

Bugarska izjavljuje da dovršetak njezinih unutarnjih postupaka, koji su potrebni kako bi Sveobuhvatni gospodarski i trgovinski sporazum stupio na snagu na temelju članka 30.7 stavka 2. Sporazuma, ovisi o potpunom ukidanju viza za sve bugarske građane.

35.   Izjava Rumunjske:

Rumunjska podsjeća na vrijednost povećane mobilnosti, među ostalim putovanjem bez vize između Europske unije i Kanade za sve naše građane, kao što je predviđeno Sporazumom o strateškom partnerstvu EU-a i Kanade,

U tom kontekstu iznova naglašavamo važnost potpune i brze provedbe sporazuma postignutog s Kanadom u vezi s ukidanjem viza za sve rumunjske građane 1. prosinca 2017., što će dodatno olakšati snažne postojeće kulturne, obrazovne, obiteljske i poslovne odnose između Kanade i Europe. Potpuna i brza provedba ovog sporazuma dodatno će olakšati neometani napredak unutarnjih postupaka potrebnih za nacionalni postupak ratifikacije CETA-e i Sporazuma o strateškom partnerstvu.

36.   Izjava Komisije i Vijeća o zaštiti ulaganja i sustavu sudova za ulaganja („ICS”):

Cilj je CETA-e temeljita reforma rješavanja sporova u vezi s ulaganjima, na temelju zajedničkih načela sudova Europske unije i njezinih država članica i Kanade, kao i međunarodnih sudova koje Europska unija i njezine države članice i Kanada priznaju, poput Međunarodnog suda pravde i Europskog suda za ljudska prava, što bi bio napredak u jačanju poštovanja vladavine prava. Europska komisija i Vijeće smatraju da taj revidirani mehanizam na temelju odredaba ove izjave predstavlja korak prema stvaranju multilateralnog suda za ulaganja koji će na kraju biti sud za rješavanje sporova između ulagačâ i države.

S obzirom da su sve te odredbe izuzete iz područja privremene primjene Sporazuma CETA, Komisija i Vijeće potvrđuju da one neće stupiti na snagu prije ratifikacije Sporazuma CETA u svim državama članicama, u skladu s njihovim ustavnim postupkom.

Komisija se obvezuje da će, bez odgode, nastaviti s revizijom mehanizma za rješavanje sporova (ICS) i to pravovremeno kako bi je države članice mogle uzeti u obzir u svojim postupcima ratifikacije, na temelju sljedećih načela:

Vijeće usto podržava Europsku komisiju u njezinim naporima da radi na tome da se uspostavi multilateralni sud za ulaganja koji će zamijeniti bilateralni sustav utvrđen Sporazumom CETA, kad on bude utvrđen, i u skladu s postupkom predviđenim CETA-om.

37.   Izjava Kraljevine Belgije koja se odnosi na uvjete punomoći savezne države i saveznih jedinica za potpisivanje CETA-a:

38.   Izjava Pravne službe Vijeća o pravnoj prirodi Zajedničkog instrumenta za tumačenje:

Pravna služba Vijeća potvrđuje da, na temelju članka 31. stavka 2. točke (b) Bečke konvencije o pravu međunarodnih ugovora, Zajednički instrument za tumačenje koji stranke usvajaju prilikom potpisivanja CETA-e, čiji je dio konteksta, predstavlja referentni dokument koji će se morati iskoristiti ako se pojavi pitanje u provedbi CETA-e o tumačenju njezinih uvjeta. Stoga ima pravnu snagu i obvezujući karakter.

(1)  WT/REG39/1 od 24. travnja 1998.

(2)  SL 2. 15.1.1962., str. 32.