PRIJEVOD

SPORAZUM O POLITIČKOM DIJALOGU I SURADNJI

između Europske zajednice i njeznih država članica, s jedne strane, te republikâ Kostarike, El Salvadora, Gvatemale, Hondurasa, Nikaragve i Paname, s druge strane

KRALJEVINA BELGIJA,

KRALJEVINA DANSKA,

SAVEZNA REPUBLIKA NJEMAČKA,

HELENSKA REPUBLIKA,

KRALJEVINA ŠPANJOLSKA,

FRANCUSKA REPUBLIKA,

IRSKA,

TALIJANSKA REPUBLIKA,

VELIKO VOJVODSTVO LUKSEMBURG,

KRALJEVINA NIZOZEMSKA,

REPUBLIKA AUSTRIJA,

PORTUGALSKA REPUBLIKA,

REPUBLIKA FINSKA,

KRALJEVINA ŠVEDSKA,

UJEDINJENA KRALJEVINA VELIKE BRITANIJE I SJEVERNE IRSKE,

stranke Ugovora o osnivanju Europske zajednice i Ugovora o Europskoj uniji, dalje u tekstu „države članice”, i

EUROPSKA ZAJEDNICA, dalje u tekstu „Zajednica”

s jedne strane, te

REPUBLIKA KOSTARIKA,

REPUBLIKA EL SALVADOR,

REPUBLIKA GVATEMALA,

REPUBLIKA HONDURAS,

REPUBLIKA NIKARAGVA,

REPUBLIKA PANAMA

s druge strane,

UZIMAJUĆI U OBZIR tradicionalne povijesne i kulturne veze između stranka te želju za jačanjem međusobnih odnosa na temelju postojećih mehanizama koji uređuju odnose između stranaka,

UZIMAJUĆI U OBZIR pozitivan razvoj obiju regija u posljednjem desetljeću koji je omogućio da promicanje zajedničkih ciljeva i interesa prijeđe u novu fazu odnosa, dubljeg, suvremenijeg i trajnijeg karaktera, radi suočavanja s trenutnim unutarnjim izazovima i međunarodnim događajima,

PONOVNO POTVRĐUJUĆI svoju predanost poštovanju demokratskih načela i temeljnih ljudskih prava, na način kako su definirani Općom deklaracijom o ljudskim pravima,

POZIVAJUĆI se na svoju predanost načelima vladavine prava i dobrog upravljanja,

NA TEMELJU načela zajedničke odgovornosti i svjesni važnosti suzbijanja uporabe nedopuštenih droga te smanjivanja njihova štetnog učinka kao i rješavanja problema nedopuštenog uzgoja, proizvodnje, obrade i trgovine drogom i prekursorima,

NAGLAŠAVAJUĆI svoju predanost zajedničkom radu na ostvarenju ciljeva vezanih uz iskorjenjivanje siromaštva, pravedan i održiv razvoj, uključujući aspekte osobite podložnosti prirodnim nepogodama, očuvanje i zaštitu okoliša i biološke raznolikosti te ubrzanu integraciju srednjoameričkih država u svjetsko gospodarstvo,

ISTIČUĆI važnost koju stranke pridaju jačanju međusobnog političkog dijaloga i gospodarske suradnje u okviru dijaloga iz San Josea iz 1984., koji je obnovljen u Firenci 1996. te u Madridu 2002.,

NAGLAŠAVAJUĆI potrebu za jačanjem programa suradnje iz Okvirnog sporazuma o suradnji između Europske ekonomske zajednice i Republika Kostarike, El Salvadora, Gvatemale, Hondurasa, Nikaragve i Paname potpisanog u Panami 1993. (dalje u tekstu „Okvirni sporazum o suradnji iz 1993.”),

PREPOZNAJUĆI napredak ostvaren u postupku srednjoameričke gospodarske integracije, kao što su primjerice napori uloženi u pravodobno osnivanje srednjoameričke carinske unije, stupanje na snagu mehanizma za rješavanje trgovinskih sporova, potpisivanje Srednjoameričkog sporazuma o ulaganju i trgovini uslugama, kao i potrebu za produbljivanjem procesa regionalne integracije, regionalne liberalizacije trgovine i gospodarskih reformi u srednjoameričkoj regiji,

SVJESNI potrebe promicanja održivog razvoja obiju regija kroz razvijanje partnerstva u kojem bi sudjelovale sve bitne zainteresirane strane, uključujući civilno društvo i privatni sektor, u skladu s načelima utvrđenim Konsenzusom iz Monterreyja i Johanesburškom deklaracijom te provedbenim planom,

SVJESNI potrebe za uspostavljanjem suradnje na području migracije,

POTVRĐUJUĆI da se nijedna odredba ovog Sporazuma ni na koji način ne odnosi niti se može tumačiti na način da definira stajalište stranaka u trenutnim ili budućim bilateralnim ili multilateralnim trgovinskim pregovorima,

NAGLAŠAVAJUĆI volju za suradnjom na međunarodnim forumima na teme od zajedničkog interesa,

IMAJUĆI NA UMU strateško partnerstvo između Europske unije i Latinske Amerike i Kariba u kontekstu sastanka na vrhu održanog u Riju 1999. i ponovno potvrđenog 2002. na istom sastanku u Madridu,

UZIMAJUĆI U OBZIR Madridsku deklaraciju iz svibnja 2002.,

STRANKE SU ODLUČILE SKLOPITI OVAJ SPORAZUM:

GLAVA I.

NAČELA, CILJEVI I PODRUČJE PRIMJENE SPORAZUMA

Članak 1.

Načela

1. Poštovanje demokratskih načela i temeljnih ljudskih prava, kako su utvrđeni u Općoj deklaraciji o ljudskim pravima, kao i načela vladavine prava temelj je unutarnjih i međunarodnih politika stranaka i bitan element ovog Sporazuma.

2. Stranke potvrđuju svoju predanost promicanju održivog razvoja i doprinošenju ostvarenja razvojnih ciljeva tisućljeća.

3. Stranke potvrđuju svoju predanost načelima dobrog upravljanja i borbe protiv korupcije.

Članak 2.

Ciljevi i područje primjene

1. Stranke potvrđuju svoj zajednički cilj jačanja međusobnih odnosa razvojem političkog dijaloga i jačanjem suradnje.

2. Stranke isto tako ponovno potvrđuju svoju odluku o jačanju suradnje na području trgovine, ulaganja i gospodarskih odnosa.

3. Stranke potvrđuju svoj zajednički cilj u vidu osiguravanja uvjeta, nadovezujući se na rezultat Radnog programa iz Dohe koji su se stranke obvezale završiti do konca 2004., za sklapanje Sporazuma o pridruživanju koji bi bio izvediv i koristan za obje strane, uključujući Sporazum o slobodnoj trgovini.

4. Provedba ovog Sporazuma trebala bi pomoći osigurati takve uvjete nastojeći održati političku i socijalnu stabilnost, produbiti proces regionalne integracije te smanjiti siromaštvo u okviru održivog razvoja Srednje Amerike.

5. Ovim se Sporazumom uređuju politički dijalog i suradnja između stranaka, a sadrži nužne institucionalne postupke za njegovu provedbu. Nijedna odredba ovoga Sporazuma ne definira stajalište stranaka u trenutnim ili budućim bilateralnim ili multilateralnim trgovinskim pregovorima.

6. Stranke se obvezuju povremeno ocjenjivati ostvareni napredak, uzimajući u obzir napredak ostvaren prije stupanja na snagu Sporazuma.

GLAVA II.

POLITIČKI DIJALOG

Članak 3.

Ciljevi

1. Stranke su suglasne jačati redovni politički dijalog na temelju načela iz Zajedničkih deklaracija iz postupka dijaloga iz San Josea, a osobito Deklaracija iz San Josea (28./29. rujna 1984.), Firence (21. ožujka 1996.)i Madrida (18. svibnja 2002.).

2. Stranke su suglasne da politički dijalog uključuje sve aspekte od obostranog interesa te sva druga međunarodna pitanja. Takav dijalog otvara put za nove inicijative za ostvarenje zajedničkih ciljeva te utvrđivanje zajedničkih temelja na područjima kao što su regionalna integracija, smanjenje siromaštva i socijalna kohezija, održivi razvoj, regionalna sigurnost i stabilnost, sprečavanje i rješavanje sukoba, ljudska prava, demokracija, dobro upravljanje, migracija te borba protiv korupcije, terorizma, droga te malog i lakog oružja. On je također osnova inicijativa i podrška naporima za razvoj inicijativa, uključujući suradnju, i aktivnosti u čitavoj latinoameričkoj regiji.

3. Stranke su suglasne da intenzivniji politički dijalog omogućuje opsežnu razmjenu informacija i forum za zajedničke inicijative na međunarodnoj razini.

Članak 4.

Mehanizmi

Stranke su suglasne da se njihov politički dijalog vodi:

(a)	na prikladnom mjestu sukladno dogovoru obiju stranaka, na razini čelnika države i vlade;

(b)	na ministarskoj razini, a osobito u okviru ministarskog susreta dijaloga iz San Josea;

(c)	na razini viših dužnosnika;

(d)	na radnoj razini;

i u najvećoj mogućoj mjeri koristi diplomatske putove.

Članak 5.

Suradnja na području vanjske i sigurnosne politike

Stranke, kada je to moguće i u skladu s njihovim interesima, usklađuju svoja stajališta i poduzimaju zajedničke inicijative na odgovarajućim međunarodnim forumima te surađuju na području vanjske i sigurnosne politike.

GLAVA III.

SURADNJA

Članak 6.

Ciljevi

1. Stranke su suglasne da se suradnja predviđena Okvirnim sporazumom o suradnji iz 1993. pojača i proširi na druga područja. Suradnja je usmjerena na sljedeće ciljeve:

(a)	promicanje političke i socijalne stabilnosti kroz demokraciju, poštovanje ljudskih prava i dobrog upravljanja;

(b)	produbljivanje procesa regionalne integracije država Srednje Amerike u cilju pospješivanja gospodarskog rasta i postupnog unapređenja kvalitete života svojih naroda;

(c)	smanjenje siromaštva i promicanje pravednijeg pristupa socijalnim uslugama i koristi od gospodarskog rasta, održavajući prikladnu ravnotežu među gospodarskim, socijalnim i okolišnim komponentama u okviru održivog razvoja.

2. Stranke su suglasne da suradnja uzima u obzir međusektorske aspekte vezane uz gospodarski i socijalni razvoj, uključujući pitanja kao što su jednakost spolova, poštovanje autohtonih naroda i drugih etničkih skupina Srednje Amerike, sprečavanje prirodnih nepogoda i mjere u pogledu njih, očuvanje i zaštita okoliša, biološka raznolikost, kulturna raznolikost, istraživanje i tehnološki razvoj. Regionalna integracija također se smatra međusektorskom temom. U tom smislu mjere suradnje na nacionalnoj razini trebaju biti usklađene s procesom regionalne integracije.

3. Stranke su suglasne u pogledu poticanja mjera čiji je cilj doprinijeti regionalnoj integraciji u Srednjoj Americi i osnažiti međuregionalne odnose stranaka.

Članak 7.

Metodologija

Stranke su suglasne da se suradnja odvija u obliku tehničke i financijske pomoći, studija, osposobljavanja, razmjene informacija i stručnog znanja, sastanaka, seminara, istraživačkih projekata ili u bilo kojem drugom obliku s kojim se stranke suglase u kontekstu područja suradnje, postavljenih ciljeva i raspoloživih sredstava, u skladu sa standardima i propisima koji se primjenjuju na tu suradnju. Svi subjekti uključeni u suradnju podliježu transparentnom i odgovornom upravljanju resursima.

Članak 8.

Suradnja na području ljudskih prava, demokracije i dobrog upravljanja

Stranke su suglasne da suradnja na ovom području aktivno podupire vlade i predstavnike civilnog društva aktivnostima koje se posebno odnose na sljedeća područja:

(a)	promicanje i zaštita ljudskih prava te konsolidacija procesa demokratizacije, uključujući upravljanje izbornim postupcima;

(b)	jačanje vladavine prava i dobrog i transparentnog upravljanja javnim poslovima, uključujući borbu protiv korupcije na lokalnoj, regionalnoj i nacionalnoj razini; i

(c)	jačanje neovisnosti i učinkovitosti pravosudnih sustava.

Članak 9.

Suradnja na području sprečavanja sukoba

1. Stranke su suglasne da suradnja na ovom području promiče i podupire opću mirovnu politiku koja potiče dijalog među demokratskim nacijama u uvjetima trenutnih izazova, uključujući sprečavanje i rješavanje sukoba, uspostavljanje mira i pravde u kontekstu ljudskih prava. Ova se politika temelji na načelu vlasništva, a usmjerena je prvenstveno na razvoj regionalnih, podregionalnih i nacionalnih kapaciteta. Kako bi se spriječili sukobi, i po potrebi, ona osigurava jednake političke, gospodarske, socijalne i kulturne mogućnosti svim segmentima društva, jača demokratsku legitimnost, promiče socijalnu koheziju i učinkovito upravljanje javnim poslovima, uspostavlja učinkovite mehanizme za mirno usklađivanje interesa različitih skupina te potiče aktivno i organizirano civilno društvo oslanjajući se prvenstveno na postojeće regionalne institucije.

2. Ako je to prikladno, suradnja može, između ostalog, uključivati potporu za postupke medijacije, pregovaranja i mirenja za pojedine države, mjere za pomoć djeci, ženama i starijima te mjere za borbu protiv protupješačkih mina.

3. Stranke također surađuju na području suzbijanja nezakonite trgovine malim i lakim oružjem u cilju razvoja, među ostalim, koordinacije aktivnosti za jačanje pravne, institucionalne i policijske suradnje te prikupljanja i uništenja nedopuštenog malog i lakog oružja u posjedu civilnih osoba.

Članak 10.

Suradnja na modernizaciji državne i javne uprave

1. Stranke su suglasne da je cilj suradnje na ovom području veća modernizacija i profesionalizacija javne uprave u državama Srednje Amerike, uključujući potporu procesima decentralizacije i organizacijskih promjena koji su posljedica integracije država Srednje Amerike. Općenito je cilj unaprijediti organizacijsku učinkovitost, osigurati transparentno upravljanje javnim resursima i odgovornost te unaprijediti pravni i institucionalni okvir koji se, među ostalim, temelji na najboljim praksama stranaka i koristi iskustva stečena tijekom razvoja politika i instrumenata u Europskoj uniji.

2. Ova suradnja može, među ostalim, obuhvaćati programe povećavanja kapaciteta na području planiranja i provedbe politike na svim područjima od zajedničkog interesa, kao što su pružanje javnih usluga, priprema proračuna i njegova provedba, sprečavanje i suzbijanje korupcije i jačanje pravosudnih sustava.

Članak 11.

Suradnja na području regionalne integracije

1. Stranke su suglasne da suradnja na ovom području jača proces regionalne integracije unutar srednjoameričke regije, a osobito razvoj i djelovanje njenog zajedničkog tržišta.

2. Suradnja potiče razvoj i jačanje zajedničkih institucija u srednjoameričkoj regiji te promiče intenzivniju suradnju dotičnih institucija.

3. Suradnja također promiče razvoj zajedničkih politika i usklađivanje pravnog okvira samo i isključivo u mjeri u kojoj su te politike dio integracijskih instrumenata Srednje Amerike i dogovorene među strankama, uključujući sektorske politike na područjima trgovine, carina, energetike, prometa, komunikacije, okoliša i tržišnog natjecanja, te usklađivanje makroekonomskih politika na područjima kao što su monetarna politika, fiskalna politika i javne financije.

4. Konkretnije, suradnja može uključivati, između ostalog pružanjem tehničke pomoći povezane s trgovinom:

(a)	pružanje podrške s ciljem jačanja procesa konsolidacije i uvođenja funkcionalne carinske unije Srednje Amerike;

(b)	pružanje podrške s ciljem smanjenja i otklanjanja prepreka za razvoj trgovine unutar regije;

(c)	suradnju na pojednostavljivanju, modernizaciji, usklađivanju i integraciji carinskih i tranzitnih režima te pružanje podrške u smislu razvoja zakonodavstva, normi i stručnog osposobljavanja; i

(d)	pružanje podrške za produbljivanje procesa konsolidacije i djelovanja zajedničkog tržišta unutar regije.

Članak 12.

Regionalna suradnja

Stranke su suglasne u pogledu korištenja svih postojećih instrumenata suradnje kako bi promicale aktivnosti usmjerene na razvoj aktivne i uzajamne suradnje Europske unije i Srednje Amerike te, ne ugrožavajući suradnju između stranaka, Srednje Amerike i drugih država/regija Latinske Amerike i Kariba na područjima kao što su, među ostalim, promicanje trgovine i ulaganja, okoliš, sprečavanje prirodnih nepogoda i mjere u pogledu njih, znanstvena, tehnička i tehnološka istraživanja, energetika, promet, komunikacijska infrastruktura, kultura, regionalni razvoj i planiranje uporabe zemljišta.

Članak 13.

Trgovinska suradnja

1. Stranke su suglasne da trgovinskom suradnjom promiču integraciju država Srednje Amerike u svjetsko gospodarstvo. Pružanjem tehničke podrške povezane s trgovinom, cilj je ove vrste suradnje u najvećoj mogućoj mjeri poticati razvoj i diverzifikaciju trgovine unutar regije te trgovine s Europskom unijom.

2. Stranke su suglasne u pogledu provedbe cjelovitog plana trgovinske suradnje kako bi na najbolji način iskoristile mogućnosti koje trgovina nudi, proširile produktivnu osnovu koja će imati koristi od trgovine, uključujući razvoj mehanizama za suočavanje s izazovima sve većeg tržišnog natjecanja, te unaprijedile vještine, instrumente i tehnike potrebne za što brže korištenje svih prednosti trgovine.

3. Stranke su suglasne da će raditi na regionalnom tehničkom povećavanju kapaciteta s ciljem provedbe plana suradnje i što većih mogućnosti bilateralnih, regionalnih ili multilateralnih trgovinskih pregovora i dogovora.

Članak 14.

Suradnja na području usluga

1. Stranke su suglasne da će jačati suradnju na području usluga u skladu s pravilima Općeg sporazuma o trgovini uslugama (GATS) zbog sve većeg značaja usluga za razvoj i diverzifikaciju svojih gospodarstava. Cilj je intenzivnije suradnje unaprijediti konkurentnost uslužnog sektora Srednje Amerike na način koji je u skladu s održivim razvojem.

2. Stranke određuju uslužne sektore na koje će usredotočiti suradnju. Aktivnosti su usmjerene, među ostalim, na regulatorno okruženje vodeći računa o nacionalnom zakonodavstvu te na pristup izvorima kapitala i tehnologije.

Članak 15.

Suradnja na području intelektualnog vlasništva

Stranke su suglasne da je cilj suradnje na ovom području promicanje ulaganja, prijenos tehnologije, informiranje, kulturne i kreativne aktivnosti te s njima povezane gospodarske aktivnosti kao i pristup i razmjena pogodnosti na područjima koje odrede same stranke. Cilj je suradnje poboljšati zakone, propise i politike kako bi se unaprijedila razina zaštite i provedbe prava intelektualnog vlasništva u skladu s najvišim međunarodnim standardima.

Članak 16.

Suradnja na području javne nabave

Stranke su suglasne da je cilj suradnje na ovom području promicanje uzajamnih, nediskriminirajućih, transparentnih i, ako se tako dogovore, otvorenih (1) postupaka državne nabave i nabave u javnom sektoru stranaka, ako je to potrebno, na svim razinama.

Članak 17.

Suradnja na području politike tržišnog natjecanja

Stranke su suglasne da suradnja na području politike tržišnog natjecanja promiče učinkovito donošenje i primjenu pravila tržišnog natjecanja te pružanje informacija za što veću transparentnost i pravnu sigurnost poduzeća koja djeluju na tržištima Srednje Amerike i Europske unije.

Članak 18.

Carinska suradnja

1. Stranke su suglasne da je cilj suradnje na ovom području razvoj mjera povezanih s olakšavanjem carine i trgovine te promicanjem razmjene informacija o carinskim sustavima stranaka radi omogućavanja lakše trgovine između njih.

2. Stranke su suglasne da njihova suradnja, među ostalim, može uključivati:

(a)	pojednostavljenje i usklađivanje uvozne i izvozne dokumentacije na temelju međunarodnih standarda, uključujući uporabu pojednostavljenih deklaracija;

(b)	unapređenje carinskih postupaka metodama kao što su procjena rizika, pojednostavljeni postupci unosa i puštanja robe u promet, dodjela statusa ovlaštenog trgovca, uporaba računalne razmjene podataka i automatiziranih sustava;

(c)	mjere za unapređenje transparentnosti i žalbenih postupaka protiv carinskih odluka i presuda;

(d)	mehanizme za promicanje redovnih savjetovanja s trgovcima o uvoznim i izvoznim uredbama i postupcima.

3. Unutar institucionalnog okvira uspostavljenog ovim sporazumom treba razmisliti o mogućnosti sklapanja protokola o uzajamnoj pomoći u carinskim stvarima.

Članak 19.

Suradnja na području tehničkih propisa i ocjene sukladnosti

1. Stranke su suglasne da je suradnja na području standarda, tehničkih propisa i ocjene sukladnosti ključni cilj za razvoj trgovine, posebno što se tiče trgovine unutar regije.

2. Stranke su suglasne da njihova suradnja promiče:

(a)

pružanje programa tehničke podrške u Srednjoj Americi kako bi se osigurala usklađenost sustava i struktura za standarde, akreditaciju, certificiranje i mjeriteljstvo s:

—	međunarodnim standardima:

—	osnovnim zahtjevima u pogledu zdravlja i sigurnosti, očuvanja biljaka i životinja, zaštite potrošača i okoliša.

(b)	cilj suradnje na ovom području radi olakšavanja pristupa tržištu.

3. U praksi suradnja:

(a)	osigurava organizacijsku i tehničku podršku za poticanje uspostavljanja regionalnih mreža i tijela te bolju usklađenost politika za promicanje zajedničkog pristupa primjeni međunarodnih i regionalnih standarda vezano uz poštovanje tehničkih propisa i postupaka ocjene sukladnosti;

(b)	potiče mjere za premošćivanje razlika između stranaka na područjima ocjene sukladnosti i standardizacije; i

(c)	potiče mjere za unapređivanje transparentnosti, dobrih regulatornih praksi i promicanje standarda kvalitete proizvoda i poslovnih praksi.

Članak 20.

Industrijska suradnja

1. Stranke su suglasne da industrijskom suradnjom promiču modernizaciju i restrukturiranje srednjoameričke industrije i pojedinačnih sektora kao i industrijsku suradnju gospodarskih subjekata s ciljem jačanja privatnog sektora u uvjetima koji promiču zaštitu okoliša.

2. Inicijative za industrijsku suradnju odražavaju prioritete koje odrede stranke. One uzimaju u obzir regionalne vidove industrijskog razvoja uz promicanje međunarodnog partnerstva, kada je ono prikladno. Cilj je inicijativa u prvom redu uspostaviti odgovarajući okvir za unapređenje stručnog znanja na području upravljanja te promicati transparentnost koja se tiče tržišta i uvjeta za poduzetništvo.

Članak 21.

Suradnja na području razvoja mikro, malih i srednjih poduzeća

Stranke su suglasne promicati povoljne uvjete za razvoj mikro, malih i srednjih poduzeća, uključujući i u ruralnim područjima i to:

(a)	poticanjem poslovnih veza među gospodarskim subjektima, zajedničkih ulaganja i zajedničkih pothvata te informacijskih mreža kroz postojeće horizontalne programe;

(b)	olakšavanjem pristupa kanalima financiranja, osiguravanjem informacija i poticanjem inovacija.

Članak 22.

Suradnja u poljoprivrednom i ruralnom sektoru, na području šumarstva te sanitarnih i fitosanitarnih mjera

1. Stranke su suglasne da će surađivati na području poljoprivrede radi promicanja održive poljoprivrede, poljoprivrednog i ruralnog razvoja, šumarstva, održivog društvenog i gospodarskog razvoja i sigurnosti hrane u državama Srednje Amerike.

2. Suradnja je usredotočena na promicanje povećavanja kapaciteta, infrastrukture i prijenosa tehnologije za rješavanje pitanja kao što su:

(a)	sanitarne, fitosanitarne i okolišne mjere te mjere za sigurnost hrane, uzimajući u obzir važeće zakonodavstvo obiju stranaka, u skladu s pravilima WTO-a i drugim nadležnim međunarodnim organizacijama;

(b)	diverzifikacija i restrukturiranje poljoprivrednih sektora;

(c)	uzajamna razmjena informacija, uključujući onih koje se tiču razvoja poljoprivrednih politika stranaka;

(d)	tehnička podrška za unapređenje produktivnosti i razmjenu alternativnih tehnologija za usjeve;

(e)	znanstveni i tehnološki eksperimenti;

(f)	mjere za unapređenje kvalitete poljoprivrednih proizvoda te mjere za povećavanje kapaciteta udruga proizvođača i podršku aktivnostima promicanja trgovine;

(g)	bolji kapaciteti za provedbu sanitarnih i fitosanitarnih mjera za olakšavanje pristupa tržištu te osiguravanje odgovarajuće razine zaštite zdravlja u skladu s odredbama sporazuma WTO/SPS.

Članak 23.

Suradnja na području ribarstva i akvakulture

Stranke su suglasne razvijati gospodarsku i tehničku suradnju u sektoru ribarstva i akvakulture, osobito što se tiče održive eksploatacije, upravljanja i očuvanja ribolovnih resursa, uključujući procjenu utjecaja na okoliš. Suradnja bi trebala uključivati i područja kao što su prerađivačka industrija i olakšavanje trgovine. Suradnja u ribarskom sektoru mogla bi dovesti do sklapanja bilateralnih sporazuma o ribarstvu između stranaka ili između Europske zajednice i jedne ili više država Srednje Amerike i/ili do sklapanja multilateralnih sporazuma o ribarstvu između stranaka.

Članak 24.

Suradnja na području rudarstva

Stranke su suglasne da će suradnja na području rudarstva, uzimajući u obzir aspekte očuvanja okoliša, u prvom redu biti usredotočena na sljedeće:

(a)	promicanje sudjelovanja poduzeća iz država stranaka u istraživanju, eksploataciji i održivoj uporabi minerala u skladu s njihovim zakonodavstvima;

(b)	promicanje razmjene informacija, iskustava i tehnologije vezano uz istraživanje i eksploataciju rudnika;

(c)	promicanje razmjene stručnjaka i zajednička istraživanja kako bi se povećale mogućnosti tehnološkog razvoja;

(d)	razvoj mjera za poticanje ulaganja na ovom području u skladu sa zakonodavstvom svake srednjoameričke države i Europske unije i njezinih država članica;

(e)	razvoj mjera za poticanje okolišne cjelovitosti i korporativne odgovornosti za okoliš u ovom sektoru.

Članak 25.

Suradnja na području energetike

1. Stranke su suglasne da će njihov zajednički cilj biti poticanje suradnje na području energetike i to u ključnim sektorima kao što su hidroelektrane, električna energija, nafta i plin, obnovljiva energija, tehnologija uštede energije, elektrifikacija ruralnih područja i regionalna integracija energetskih tržišta, kako su ih među ostalim definirale stranke u skladu s nacionalnim zakonodavstvom.

2. Suradnja među ostalim može uključivati sljedeće:

(a)	oblikovanje i planiranje energetske politike, uključujući međusobno povezanu infrastrukturu od regionalnog značaja, poboljšanje i diverzifikaciju opskrbe energijom te unapređenje energetskih tržišta, uz olakšavanje tranzita, prijenosa i distribucije u državama Srednje Amerike;

(b)	upravljanje i osposobljavanje za energetski sektor te prijenos tehnologije i stručnog znanja;

(c)	promicanje uštede energije, energetske učinkovitosti, obnovljive energije i proučavanja utjecaja proizvodnje i potrošnje energije na okoliš;

(d)	promicanje uporabe mehanizma čistog razvoja kao potporu inicijativama na području klimatskih promjena i njihove promjenjivosti;

(e)	pitanje čiste i miroljubive uporabe nuklearne energije.

Članak 26.

Suradnja na području prometa

1. Stranke su suglasne da je suradnja na ovom području usredotočena na restrukturiranje i modernizaciju prometnih i s njima povezanih infrastrukturnih sustava, poboljšanje kretanja putnika i robe te osiguravanje boljeg pristupa gradskim, zračnim, pomorskim, željezničkim i cestovnim prometnim tržištima kroz učinkovitije upravljanje prometom u operativnom i administrativnom smislu te promicanje visokih operativnih standarda.

2. Suradnja može uključivati sljedeće:

(a)	razmjenu informacija o politikama stranaka, osobito u pogledu gradskog prometa te međusobnih veza i interoperabilnosti multimodalnih prometnih mreža i drugih pitanja od zajedničkog interesa;

(b)	upravljanje željeznicama, brodskim i zračnim lukama, uključujući odgovarajuću suradnju mjerodavnih tijela;

(c)	projekte suradnje za prijenos europske tehnologije u globalni navigacijski satelitski sustav i centre javnog gradskog prometa;

(d)	unapređenje standarda sigurnosti i sprečavanja onečišćenja, uključujući suradnju na odgovarajućim međunarodnim forumima radi bolje provedbe međunarodnih standarda.

Članak 27.

Suradnja na području informacijskog društva, informacijske tehnologije i telekomunikacija

1. Stranke su suglasne da su informacijska tehnologija i komunikacije ključni sektori u suvremenom društvu te da imaju ključni značaj za gospodarski i društveni razvoj i nesmetan prijelaz u informacijsko društvo. Suradnja na ovom području doprinosi smanjenju digitalnog jaza i razvoju ljudskih potencijala.

2. Cilj je suradnje na ovom području promicati:

(a)	dijalog o svim vidovima informacijskog društva;

(b)	dijalog o regulatornim i političkim vidovima informacijske tehnologije i komunikacija, uključujući standarde, u skladu sa zakonodavstvom stranaka;

(c)	razmjenu informacija o standardima, ocjeni sukladnosti i homologaciji;

(d)	širenje novih informacijskih i komunikacijskih tehnologija;

(e)	zajedničke istraživačke projekte o informacijskim i komunikacijskim tehnologijama te pilot projekte na području aplikacija informacijskog društva;

(f)	međusobnu povezanost i interoperabilnost telematskih mreža i usluga;

(g)	razmjenu i osposobljavanje stručnjaka;

(h)	razvoj aplikacija za e-upravu.

Članak 28.

Suradnja na području audiovizualnih usluga

Stranke su suglasne da će promicati suradnju u audiovizualnom sektoru i medijskom sektoru općenito zajedničkim inicijativama za osposobljavanje i audiovizualni razvoj, proizvodne i distribucijske aktivnosti, uključujući na području obrazovanja i kulture. Suradnja će se odvijati sukladno mjerodavnim nacionalnim propisima o autorskim pravima i primjenjivim međunarodnim sporazumima.

Članak 29.

Suradnja na području turizma

Stranke su suglasne da je cilj suradnje na ovom području učvrstiti najbolje prakse kako bi se osigurao uravnotežen i održivi razvoj turizma u srednjoameričkoj regiji. Cilj suradnje trebao bi biti razvoj strategija za bolje pozicioniranje i promidžbu regije u Europi kao konkurentne svestrane turističke destinacije.

Članak 30.

Suradnja među financijskim institucijama

Stranke su suglasne da će poticati međusobnu suradnju svojih financijskih institucija sukladno potrebama i u okviru svojih programa i zakonodavstava.

Članak 31.

Suradnja na području promicanja ulaganja

1. Stranke su suglasne da će u okviru svojih nadležnosti promicati poticajno i stabilno ozračje za međusobna ulaganja.

2. Suradnja može uključivati:

(a)	poticanje mehanizama razmjene i informiranja o zakonodavstvu i prilikama vezano uz ulaganja;

(b)	razvoj poticajnog ulagačkog pravnog okvira u obje regije, po potrebi sklapanjem bilateralnih sporazuma za promicanje i zaštitu ulaganja među državama članicama i državama Srednje Amerike;

(c)	promicanje pojednostavljenih administrativnih postupaka:

(d)	razvoj mehanizama zajedničkih pothvata.

Članak 32.

Makroekonomski dijalog

1. Stranke su suglasne da je cilj suradnje promicati razmjenu informacija o makroekonomskim trendovima i politikama te razmjenjivati iskustva u koordinaciji makroekonomskih politika u kontekstu zajedničkog tržišta.

2. Stranke također nastoje produbiti međusobni dijalog svojih tijela vezano uz makroekonomska pitanja koji, ako se stranke tako dogovore, može uključivati i područja poput monetarne politike, fiskalne politike, javnih financija, makroekonomske stabilizacije i vanjskog duga.

Članak 33.

Suradnja na području statistike

1. Stranke su suglasne da je glavni cilj razviti bolje statističke metode i programe, uključujući prikupljanje i objavljivanje statističkih podataka radi dobivanja pokazatelja koji će stranke moći lakše međusobno uspoređivati. To će svakoj od njih omogućiti uporabu statističkih podataka o trgovini robom i uslugama druge stranke i općenito statističke podatke za bilo koje područje koje pokriva ovaj sporazum za koje se mogu dobiti statistički podaci.

2. Takva suradnja može, među ostalim, obuhvaćati tehničke razmjene među statističkim institutima u Srednjoj Americi i državama članicama Europske unije te Eurostatom, razvoj unaprijeđenih i po potrebi dosljednih metoda prikupljanja, analize i tumačenja podataka te organizaciju seminara, radnih skupina ili statističkih programa osposobljavanja.

Članak 34.

Suradnja na području zaštite potrošača

Stranke su suglasne da suradnja na ovom području može među ostalim i koliko je to moguće uključivati:

(a)	bolje uzajamno razumijevanje potrošačkog zakonodavstva za prevladavanje trgovinskih prepreka uz istodobno osiguravanje visoke razine zaštite potrošača;

(b)	promicanje razmjene informacija o sustavima zaštite potrošača.

Članak 35.

Suradnja na području zaštite podataka

1. Stranke su suglasne oko suradnje na zaštiti osobnih i drugih podataka prilikom njihove obrade u cilju promicanja najviših međunarodnih standarda.

2. Stranke su također suglasne oko suradnje na zaštiti osobnih podataka radi unapređenja razine zaštite i postizanja slobodnog međusobnog protoka osobnih podataka uz poštovanje nacionalnog zakonodavstva stranaka.

Članak 36.

Znanstvena i tehnološka suradnja

1. Stranke su suglasne da se suradnja na području znanosti i tehnologije odvija u njihovu uzajamnom interesu i u skladu s njihovim politikama, te da je cilj takve suradnje:

(a)	razmjena znanstvenih i tehnoloških informacija i znanja na regionalnoj razini, osobito vezano uz provedbu politika i programa;

(b)	promicanje razvoja ljudskih potencijala;

(c)	jačanje odnosa među znanstvenim zajednicama stranaka;

(d)	poticanje sudjelovanja poslovnog sektora stranaka u okviru znanstvene i tehnološke suradnje uz osobito poticanje ulaganja;

(e)	poticanje inovacija i prijenosa tehnologija između stranaka, uključujući e-upravu i čišće tehnologije.

2. Stranke su suglasne da će promicati i jačati znanstvena istraživanja, tehnološki razvoj i procese inovacija i poticati uključivanje visokoškolskih institucija, istraživačkih centara i proizvodnih sektora u taj proces, a osobito malih i srednjih poduzeća obiju stranaka.

3. Stranke su suglasne da će jačati znanstvenu i tehnološku suradnju sveučilišta, istraživačkih instituta i proizvodnih sektora obiju regija, uključujući stipendije te programe razmjene studenata i stručnjaka.

4. Stranke su suglasne da će jačati veze koje se tiču suradnje znanstvenih, tehnoloških i inovacijskih subjekata za poticanje, širenje i prijenos tehnologije.

Članak 37.

Suradnja na područjima obrazovanja i osposobljavanja

1. Stranke su suglasne da je cilj suradnje na ovom području definirati na koji način unaprijediti obrazovanje i stručno osposobljavanje. U tu će svrhu biti posvećena posebna pozornost pristupu mladih, žena, starijih građana, autohtonih naroda i drugih etničkih skupina Srednje Amerike obrazovanju, tehničkim tečajevima, visokom obrazovanju i stručnom osposobljavanju, kao i ostvarenju razvojnih ciljeva tisućljeća u tom kontekstu.

2. Stranke su suglasne da će intenzivnije surađivati na području obrazovanja i stručnog osposobljavanja te poticati suradnju sveučilišta i poslovnih sektora stranaka u cilju razvijanja stručnosti vodećih kadrova.

3. Stranke su također suglasne da će posebnu pozornost posvetiti decentraliziranim operacijama i programima (ALFA, ALBAN, URB-AL itd.) te poticati stalne veze među svojim specijaliziranim tijelima, što će potaknuti udruživanje i razmjenu iskustava i tehničkih resursa. U tom kontekstu suradnja može poticati i aktivnosti i programe obrazovanja i osposobljavanja kojima bi se odgovorilo na konkretne potrebe država Srednje Amerike.

4. Stranke će promicati obrazovanje autohtonih naroda, i na njihovim jezicima.

Članak 38.

Suradnja na području okoliša i biološke raznolikosti

1. Stranke su suglasne da suradnja na ovom području promiče zaštitu okoliša u postizanju ciljeva održivog razvoja. U tom su smislu važni odnos između siromaštva i okoliša te utjecaj gospodarskih aktivnosti na okoliš. Suradnja bi stoga trebala promicati učinkovito sudjelovanje u međunarodnim okolišnim sporazumima na područjima poput klimatskih promjena, biološke raznolikosti, dezertifikacije i gospodarenja kemikalijama.

2. Suradnja među ostalim može biti usredotočena na:

(a)	sprečavanje degradacije okoliša; u tu bi svrhu suradnja trebala uključivati i pitanje prijenosa okolišno održivih i/ili čistih tehnologija;

(b)	promicanje očuvanja i održivog gospodarenja prirodnim resursima (uključujući biološku raznolikost i genetske resurse);

(c)	poticanje nacionalnog i regionalnog praćenja biološke raznolikosti;

(d)	razmjenu informacija i iskustava o okolišnom zakonodavstvu i zajedničkim okolišnim problemima na obje strane;

(e)	promicanje usklađivanja okolišnog zakonodavstva u Srednjoj Americi;

(f)	jačanje upravljanja okolišem u svim sektorima na svim razinama uprave;

(g)	promicanje obrazovanja o okolišu, stvaranje kapaciteta i veće sudjelovanje državljana;

(h)	poticanje zajedničkih regionalnih istraživačkih programa.

Članak 39.

Suradnja na području prirodnih nepogoda

Stranke su suglasne da je cilj suradnje na ovom području smanjiti osjetljivost srednjoameričke regije na prirodne nepogode i to jačanjem kapaciteta za regionalno istraživanje, planiranje, praćenje, sprečavanje, odgovor i obnovu usklađivanjem pravnog okvira te unapređenjem institucionalne koordinacije i vladine potpore.

Članak 40.

Kulturna suradnja

1. Stranke su suglasne da se proširi suradnja na ovom području, kao i kulturne veze i kontakti tijela za kulturu u objema regijama.

2. Cilj je promicati kulturnu suradnju stranaka, uzimajući u obzir i dajući prednost sinergijama kroz bilateralne sheme država članica Europske unije.

3. Suradnja se odvija sukladno mjerodavnim nacionalnim propisima o autorskim pravima i međunarodnim sporazumima.

4. Takva suradnja može pokrivati sva područja kulture, uključujući među ostalim sljedeća:

(a)	prijevod književnih djela;

(b)	očuvanje, obnavljanje, oporavak i revitalizaciju kulturnog nasljeđa;

(c)	kulturna događanja i s njima povezane aktivnosti kao i razmjene umjetnika i stručnjaka u području kulture;

(d)	promicanje kulturne raznolikosti, osobito kulture autohtonih naroda i drugih etničkih skupina Srednje Amerike;

(e)	razmjene mladih;

(f)	suzbijanje i sprečavanje nezakonite trgovine kulturnom baštinom;

(g)	promicanje zanatstva i kulturnih djelatnosti.

Članak 41.

Suradnja na području zdravstva

1. Stranke su suglasne da će surađivati na području zdravstva u cilju potpore sektorskih reformi koje će zdravstvene usluge učiniti dostupnima siromašnima i pravednima te na poticanju poštenih financijskih mehanizama koji poboljšavaju pristup siromašnih zdravstvenoj zaštiti i osiguravaju im sigurnu opskrbu hranom.

2. Stranke su suglasne da primarna prevencija podrazumijeva uključenje i drugih sektora poput obrazovanja te vode i sanitarnih uvjeta. Stranke stoga namjeravaju osnažiti i razviti partnerstva koja će nadilaziti sektor zdravstva da bi ostvarile razvojne ciljeve tisućljeća, kao što su borba protiv AIDS-a, malarije, tuberkuloze i drugih epidemija. Partnerstva s civilnim društvom, nevladinim organizacijama i privatnim sektorom također su nužna za rješavanje poteškoća na području spolnog zdravlja i prava pristupajući im na način koji poštuje različitost spolova te za rad s mladima radi sprečavanja spolno prenosivih bolesti i neželjenih trudnoća, pod uvjetom da ti ciljevi nisu u suprotnosti s pravnim okvirom i kulturom država.

Članak 42.

Socijalna suradnja

1. Stranke su suglasne da će surađivati na poticanju sudjelovanja socijalnih partnera u dijalogu o životnim i radnim uvjetima, socijalnoj zaštiti i integraciji u društvo. Osobito treba uzeti u obzir potrebu sprečavanja diskriminacije u odnosu prema državljanima bilo koje stranke koji zakonito borave na državnom području druge stranke.

2. Stranke potvrđuju važnost društvenog razvoja koji se mora odvijati paralelno s gospodarskim razvojem i suglasne su dati prednost zapošljavanju, izgradnji smještaja i naselja u skladu sa svojim politikama i ustavnim odredbama, kao i promicanju temeljnih načela i prava na radnom mjestu iz konvencija Međunarodne organizacije rada, takozvanih temeljnih radnih standarda.

3. Stranke mogu surađivati na svim pitanjima od zajedničkog interesa u okviru gore navedenih područja.

4. Kada je to prikladno i u skladu s njihovim postupcima, stranke mogu voditi dijalog u suradnji s Europskim gospodarskim i socijalnim odborom te mjerodavnim organom u Srednjoj Americi.

Članak 43.

Sudjelovanje civilnog društva u suradnji

1. Stranke priznaju ulogu i potencijalan doprinos civilnog društva u procesu suradnje i suglasne su promicati učinkovit dijalog sa civilnim društvom.

2. Poštujući pravne i administrativne odredbe stranaka, civilno društvo:

(a)	može dati svoje mišljenje u postupku donošenja politika na državnoj razini u skladu s demokratskim načelima;

(b)	se može obavijestiti i sudjelovati u savjetovanjima o strategijama razvoja i suradnje te o sektorskim politikama, osobito u područjima koja se njih tiču, uključujući sve faze razvojnog procesa;

(c)	može primati financijska sredstva, ako to dopuštaju interna pravila svake stranke, te potporu za izgradnju kapaciteta na kritičnim područjima;

(d)	može sudjelovati u provedbi programa suradnje na područjima koja se njega tiču.

Članak 44.

Suradnja na području jednakosti spolova

Stranke su suglasne da suradnja na ovom području pomaže osnažiti politike, programe i mehanizme čija je svrha osigurati, unaprijediti i proširiti jednako sudjelovanje i jednake mogućnosti muškaraca i žena na svim područjima političkog, gospodarskog, društvenog i kulturnog života, uključujući, po potrebi, usvajanje pozitivnih mjera za potporu ženama. Ona također olakšava pristup žena svim potrebnim resursima za puno ostvarenje njihovih temeljnih prava.

Članak 45.

Suradnja vezana uz autohtone narode i druge etničke skupine Srednje Amerike

1. Stranke su suglasne da suradnja na ovom području doprinosi promicanju osnivanja novih organizacija za autohtone narode i druge etničke skupine Srednje Amerike i jačanje postojećih u kontekstu promicanja ciljeva iskorjenjivanja siromaštva, održivog upravljanja prirodnim resursima, poštovanja ljudskih prava, demokracije i kulturne raznolikosti.

2. Pored sustavnog uvažavanja položaja autohtonog stanovništva i drugih etničkih skupina Srednje Amerike na svim razinama razvojne suradnje, stranke ugrađuju svoju konkretnu situaciju u razvoj politika i jačaju kapacitete svojih organizacija radi umnožavanja pozitivnih učinaka razvojne suradnje vezano uz navedene skupine u skladu s nacionalnim i međunarodnim obvezama stranaka.

Članak 46.

Suradnja vezana uz iseljeno stanovništvo i demobilizirane vojnike

1. Stranke su suglasne da suradnja čija je svrha pružiti potporu iseljenom stanovništvu i demobiliziranim vojnicima pomaže u zadovoljavanju njihovih osnovnih potreba od trenutka kad prestanu primati humanitarnu pomoć do usvajanja dugoročnijeg rješenja za njihov status.

2. Takva suradnja među ostalim može uključivati sljedeće aktivnosti:

(a)	poticanje samostalnosti i reintegracije iseljenog stanovništva i demobiliziranih vojnika u društveno-gospodarsko tkivo;

(b)	pomoć lokalnim zajednicama domaćinima te područjima ponovnog naseljavanja radi boljeg prihvaćanja i integracije iseljenog stanovništva i demobiliziranih vojnika;

(c)	pomoć dotičnom stanovništvu da se dobrovoljno vrati i naseli u svojoj matičnoj državi ili u trećim zemljama, ako to dopuštaju uvjeti;

(d)	pomoć osobama u povratu njihova vlasništva ili vlasničkih prava te pomoć u pravnom rješavanju kršenja ljudskih prava dotičnih osoba;

(e)	jačanje institucionalnog kapaciteta zemalja suočenih s takvim problemima;

(f)	potporu za ponovno uključenje u politički, društveni i produktivni život uključujući, po potrebi, kao dio procesa pomirbe.

Članak 47.

Suradnja na suzbijanju nedopuštenih droga i s njima povezanog kriminala

1. Na temelju načela suodgovornosti stranke su suglasne da je cilj suradnje na ovom području uskladiti i povećati zajedničke težnje za suzbijanje i smanjenje proizvodnje, trgovine i uporabe nedopuštenih droga. Stranke su također suglasne da će nastaviti borbu protiv kriminala povezanog s trgovinom drogama, među ostalim i posredstvom međunarodnih organizacija i tijela. Ne dovodeći u pitanje mehanizme suradnje, stranke su suglasne da se u tu svrhu iskoristi i mehanizam koordinacije i suradnje po pitanju droga između Europske unije, Latinske Amerike i Kariba.

2. Stranke na ovom području surađuju na provedbi prvenstveno sljedećeg:

(a)	programa za sprečavanje zlouporabe droga, osobito među ranjivim i visokorizičnim skupinama;

(b)	projekata osposobljavanja, obrazovanja, liječenja i rehabilitacije ovisnika te njihove reintegracije u društvo;

(c)	projekata za usklađivanje zakonodavstva i mjera na ovom području u Srednjoj Americi;

(d)	zajedničkih istraživačkih programa;

(e)	mjera i suradnje za poticanje alternativnog razvoja, a posebno promicanje zakonitih usjeva malih proizvođača;

(f)	mjera za nadzor trgovine prekursorima i osnovnim proizvodima koji su jednaki onima koje su usvojili Europska zajednica i nadležna međunarodna tijela;

(g)	mjera za smanjivanje opskrbe nedopuštenim drogama, uključujući osposobljavanje na području administrativnih kontrolnih sustava radi sprečavanja preusmjeravanja kemijskih prekursora te radi kontrole povezanih kaznenih djela.

Članak 48.

Suradnja na suzbijanju pranja novca i s njime povezanog kriminala

1. Stranke su suglasne u pogledu suradnje na sprečavanju uporabe njihovih financijskih sustava za pranje prihoda od kriminalnih djelatnosti općenito, a posebno trgovine nezakonitim drogama.

2. Ta suradnja uključuje administrativnu i tehničku pomoć namijenjenu razvoju i provedbi propisa te učinkovitom djelovanju primjerenih standarda i mehanizama. Suradnja pripomaže osobito u razmjeni bitnih informacija i usvajanju odgovarajućih mjerila za suzbijanje pranja novca usporedivih s onima koje su usvojili Europska zajednica i međunarodna tijela aktivna na tom području, primjerice Radna skupina za financijsko djelovanje (FATF) i Ujedinjeni narodi. Također se potiče suradnja na regionalnoj razini.

Članak 49.

Suradnja na području migracije

1. Stranke ponovno potvrđuju značaj zajedničkog upravljanja migracijskim tokovima među svojim državnim područjima. U svrhu jačanja suradnje stranke uspostavljaju sveobuhvatan dijalog o svim pitanjima koja se tiču migracije, uključujući nezakonitu migraciju, krijumčarenje i trgovinu ljudima te izbjegličke tokove. Pitanje migracije mora biti uključeno u nacionalne strategije za gospodarski i društveni razvoj zemalja podrijetla, tranzitnih zemalja i odredišnih zemalja migranata.

2. Suradnja potvrđuje da je migracija pojava kojoj treba pristupiti analizirajući različite perspektive i raspravljajući o njima kako bi se iznašlo rješenje u skladu s mjerodavnim i primjenjivim međunarodnim i nacionalnim zakonodavstvom te zakonodavstvom Zajednice. Ona će se osobito odnositi na:

(a)	glavne uzroke migracije;

(b)

razvoj i provedbu nacionalnih zakonodavstava i praksi vezano uz međunarodnu zaštitu sukladno odredbama Ženevske konvencije o statusu izbjeglica iz 1951. godine te odredbama Protokola iz 1967. godine, kao i drugih mjerodavnih regionalnih i međunarodnih instrumenata da bi se osiguralo poštovanje načela zabrane prisilnog udaljenja ili vraćanja imigranta („non-refoulement”);

(c)	pravila prihvata te prava i status osoba kojima je odobren pristup, pravedno postupanje i politike integracije za sve nedržavljane sa zakonitim boravkom, obrazovanje i osposobljavanje te mjere protiv rasizma i ksenofobije te sve valjane odredbe u pogledu ljudskih prava migranata;

(d)	uspostavljanje učinkovite i preventivne politike protiv nezakonite imigracije. Suradnja se također mora usredotočiti na krijumčarenje migranata i trgovinu ljudima, uključujući načine borbe protiv mreža i kriminalnih organizacija krijumčara i preprodavača te zaštite njihovih žrtava;

(e)	povratak, u humanim i dostojanstvenim uvjetima, osoba s nezakonitim boravkom, i njihov ponovni prihvat u skladu sa stavkom 3.;

(f)	pitanja od zajedničkog interesa na području viza;

(g)	granične kontrole, i to vezano uz organizaciju, osposobljavanje, najbolje prakse i druge operativne mjere te, kada je to primjereno, opremu, pri čemu treba uzeti u obzir potencijalnu dvostruku uporabu takve opreme.

3. U okviru suradnje radi sprečavanja i nadzora nezakonite imigracije stranke su suglasne s ponovnim prihvatom svojih nezakonitih migranata. U tu svrhu:

—	svaka država Srednje Amerike, na zahtjev i bez daljnjih formalnosti, ponovno prihvaća sve svoje državljane koji nezakonito borave na državnom području države članice Europske unije, te svojim državljanima osigurava odgovarajuće osobne dokumente i administrativnu pomoć potrebne u te svrhe

—	svaka država članica Europske unije, na zahtjev i bez daljnjih formalnosti, ponovno prihvaća sve svoje državljane koji nezakonito borave na državnom području države Srednje Amerike, te svojim državljanima osigurava odgovarajuće osobne dokumente i administrativnu pomoć potrebne u te svrhe

Stranke su suglasne da će na zahtjev i čim prije sklopiti sporazum koji uređuje posebne obveze ponovnog prihvata za države članice Europske unije i države Srednje Amerike. Taj će se sporazum baviti i pitanjem ponovnog prihvata državljana drugih država i osoba bez državljanstva.

U tu svrhu izraz „stranke” znači Zajednica, bilo koja njezina država članica i bilo koja srednjoamerička država.

Članak 50.

Suradnja na području borbe protiv terorizma

Stranke naglašavaju značaj borbe protiv terorizma i u skladu s međunarodnim konvencijama, mjerodavnim rezolucijama UN-a te svojim zakonodavstvom i propisima, dogovaraju da će surađivati na sprečavanju i suzbijanju terorizma. Stranke će posebno surađivati:

(a)	u okviru potpune provedbe Rezolucije Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda br. 1373 te drugih mjerodavnih rezolucija UN-a, međunarodnih konvencija i instrumenata;

(b)	razmjenom informacija o terorističkim skupinama i njihovim mrežama podrške u skladu s međunarodnim i nacionalnim pravom; i

(c)	razmjenom mišljenja o antiterorističkim sredstvima i metodama, uključujući tehnička područja i osposobljavanje te razmjenom iskustava vezanih uz sprečavanje terorizma.

GLAVA IV.

OPĆE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 51.

Sredstva

1. Kako bi doprinijele ispunjenju ciljeva suradnje iz ovog Sporazuma, stranke se obvezuju da će u okviru svojih mogućnosti i koristeći vlastite kanale, osigurati odgovarajuća sredstva, uključujući financijska. U tom kontekstu stranke odobravaju, u mjeri u kojoj je to moguće, višegodišnji program i utvrđuju prioritete uzimajući u obzir potrebe i razinu razvoja država Srednje Amerike.

2. Stranke poduzimaju sve potrebne mjere za promicanje i olakšavanje aktivnosti Europske investicijske banke u Srednjoj Americi u skladu s njezinim postupcima i kriterijima financiranja te u skladu sa zakonima i propisima stranaka, ne dovodeći u pitanje ovlasti svojih nadležnih tijela.

3. Srednjoameričke države odobravaju instrumente i jamstva stručnjacima iz Europske zajednice te ih oslobađaju uvoznih pristojbi za aktivnosti suradnje u skladu s Okvirnim konvencijama koje je Europska zajednica potpisala sa svakom državom Srednje Amerike.

Članak 52.

Institucionalni okvir

1. Stranke su suglasne da će zadržati Zajednički odbor osnovan Sporazumom o suradnji između EZ-a i Srednje Amerike iz 1985. koji je zadržan Okvirnim sporazumom o suradnji iz 1993.

2. Zajednički odbor je odgovoran za opću provedbu Sporazuma. Također raspravlja o svim pitanjima koja se tiču gospodarskih odnosa između stranaka, ali i pojedinačnih država Srednje Amerike.

3. Dnevni red sastanaka Zajedničkog odbora utvrđuje se sporazumno. Odbor donosi odredbe o učestalosti i mjestu održavanja svojih zasjedanja, predsjedništvu i drugim eventualnim pitanjima te po potrebi osniva pododbore.

4. Kao pomoć Zajedničkom odboru u promicanju dijaloga s gospodarskim i socijalnim organizacijama civilnog društva osniva se Zajednički savjetodavni odbor koji čine predstavnici Savjetodavnog odbora integracijskog sustava Srednje Amerike (CC-SICA) te Europskog gospodarskog i socijalnog odbora (EESC).

5. Stranke potiču Europski parlament i parlament Srednje Amerike (Parlacen) da u skladu sa svojim ustavnim zakonima u okviru ovog Sporazuma osnuju Međuparlamentarni odbor.

Članak 53.

Definicije stranaka

Za potrebe ovog Sporazuma, pojam „stranke” znači Zajednica, njezine države članice ili Zajednica i njezine države članice, u skladu s njihovim područjima nadležnosti iz Ugovora o osnivanju Europske zajednice s jedne strane, i Republika Kostarike, El Salvadora, Gvatemale, Hondurasa, Nikaragve i Paname, u okviru njihovih područja nadležnosti, s druge strane. Sporazum se također primjenjuje na mjere koje donese bilo koje državno, regionalno ili lokalno tijelo unutar državnih područja stranaka.

Članak 54.

Stupanje na snagu

1. Ovaj Sporazum stupa na snagu prvog dana mjeseca koji slijedi nakon mjeseca u kojem su stranke jedna drugu obavijestile o završetku postupaka potrebnih u tu svrhu.

2. Obavijesti se šalju Glavnom tajniku Vijeća Europske unije koji je depozitar ovog Sporazuma.

3. Od datuma stupanja na snagu u skladu sa stavkom 1. ovaj Sporazum zamjenjuje Okvirni sporazum o suradnji iz 1993.

Članak 55.

Trajanje

1. Ovaj Sporazum vrijedi neograničeno vrijeme. U tom kontekstu i kako je navedeno u članku 2. stavka 3. ovog Sporazuma, stranke se pozivaju na Madridsku deklaraciju od 17. svibnja 2002.

2. Bilo koja stranka može uputiti pisanu obavijest drugoj stranci o svojoj namjeri otkaza ovog Sporazuma. Otkaz proizvodi učinke šest mjeseci nakon obavještavanja druge strane.

Članak 56.

Ispunjavanje obveza

1. Stranke poduzimaju sve opće ili posebne mjere za ispunjenje svojih obveza iz ovog Sporazuma i osiguravaju poštovanje u njemu navedenih ciljeva.

2. Smatra li bilo koja stranka da druga stranka nije ispunila neku obvezu iz ovog Sporazuma, može poduzeti odgovarajuće mjere. Prije nego to učini, mora u roku od 30 dana Zajedničkom odboru dostaviti sve bitne informacije potrebne za temeljito proučavanje situacije s ciljem iznalaženja rješenja prihvatljivog za obje stranke.

Pri odabiru mjera prednost imaju one koje najmanje ometaju provedbu ovog Sporazuma. O tim se mjerama odmah obavještava Zajednički odbor koji se o njima međusobno konzultira ako to zatraži druga stranka.

3. Odstupajući od stavka 2., svaka stranka može odmah poduzeti odgovarajuće mjere u skladu s međunarodnim pravom u slučaju:

(a)	otkaza ovog Sporazuma koji nije sankcioniran općim pravilima međunarodnog prava;

(b)	kršenja bitnih elemenata ovog Sporazuma navedenih u članku 1. stavku 1. od strane druge stranke.

Druga stranka može zatražiti da se u roku od 15 dana sazove hitan sastanak stranaka radi temeljitog proučavanja situacije u cilju iznalaženja rješenja prihvatljivog za obje stranke.

Članak 57.

Budući razvoj

1. Stranke se mogu uzajamno sporazumjeti o proširenju ovog Sporazuma u cilju širenja i dopunjavanja područja njegove primjene u skladu sa svojim zakonodavstvima i to sklapanjem sporazuma o posebnim sektorima ili djelatnostima s obzirom na iskustva stečena u provedbi ovog Sporazuma.

2. Nijedna mogućnost suradnje unaprijed se ne isključuje. Stranke mogu iskoristiti Zajednički odbor za istraživanje praktičnih mogućnosti suradnje u zajedničkom interesu.

3. Što se tiče provedbe ovog Sporazuma, svaka stranka može dati prijedloge za proširenje suradnje na svim područjima, uzimajući u obzir iskustvo stečeno u njegovoj provedbi.

Članak 58.

Zaštita podataka

Za potrebe ovog Sporazuma stranke su suglasne u pogledu visoke razine zaštite vezano uz obradu osobnih i drugih podataka u skladu s najvišim međunarodnim standardima.

Članak 59.

Teritorijalna primjena

Ovaj se Sporazum primjenjuje, s jedne strane, na državnim područjima u kojima se primjenjuje Ugovor o osnivanju Europske zajednice i pod uvjetima utvrđenima u tom Ugovoru te, s druge strane, na državnim područjima Republika Kostarike, El Salvadora, Gvatemale, Hondurasa, Nikaragve i Paname.

Članak 60.

Vjerodostojni tekstovi

Ovaj je Sporazum sastavljen u dva primjerka, na danskom, nizozemskom, engleskom, finskom, francuskom, njemačkom, grčkom, talijanskom, portugalskom, španjolskom i švedskom jeziku, pri čemu je svaki od tih tekstova jednako vjerodostojan.

Hecho en Roma, el quince de diciembre del dos mil tres.

Udfærdiget i Rom den femtende december to tusind og tre.

Geschehen zu Rom am fünfzehnten Dezember zweitausendunddrei.

'Εγινε στη Ρώμη, στις δέκα πέντε Δεκεμβρίου dύο χιλιάδες τρία.

Done in Rome on the fifteenth day of December in the year two thousand and three.

Fait à Rome, le quinze décembre deux mille trois.

Fatto a Roma, addi' quindici dicembre duemilatre.

Gedaan te Rome, de vijftiende december tweeduizenddrie.

Feito em Roma, em quinze de Dezembro de dois mil e três.

Tehty Roomassa viidentenätoista päivänä joulukuuta vuonna kaksituhattakolme.

Som skedde i Rom den femtonde december tjugohundratre.

Pour le Royaume de Belgique

Voor het Koninkrijk België

Für das Königreich Belgien

Cette signature engage également la Communauté française, la Communauté flamande, la Communauté germanophone, la Région wallonne, la Région flamande et la Région de Bruxelles-Capitale.

Deze handtekening verbindt eveneens de Vlaamse Gemeenschap, de Franse Gemeenschap, de Duitstalige Gemeenschap, het Vlaamse Gewest, het Waalse Gewest en het Brussels Hoofdstedelijk Gewest.

Diese Unterschrift bindet zugleich die Deutschsprachige Gemeinschaft, die Flämische Gemeinschaft, die Französische Gemeinschaft, die Wallonische Region, die Flämische Region und die Region Brüssel-Hauptstadt.

På Kongeriget Danmarks vegne