16/Sv. 1

HR

Službeni list Europske unije

15

21994A0817(01)

L 212/3

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

KONVENCIJA O STATUTU EUROPSKIH ŠKOLA

PREAMBULA

VISOKE UGOVORNE STRANKE, ČLANICE EUROPSKIH ZAJEDNICA I EUROPSKE ZAJEDNICE, dalje u tekstu: „ugovorne strane”,

smatrajući da su za zajedničko obrazovanje djece osoblja Europskih zajednica, a kako bi se osiguralo pravilno funkcioniranje europskih institucija, osnovane ustanove pod nazivom „Europska škola” od 1957. nadalje,

smatrajući da su Europske zajednice željne osigurati zajedničko obrazovanje te djece i da u tom cilju doprinesu proračunu Europskih škola,

smatrajući da je sustav Europske škole „sui generis”; smatrajući da on predstavlja oblik suradnje među državama članicama te između njih i Europskih zajednica, a istovremeno u potpunosti potvrđujući odgovornost država članica za sadržaj poduke i organizaciju njihova obrazovna sustava kao i njihove kulturne i lingvističke raznolikosti,

smatrajući da:

—

tekst Statuta Europske škole usvojen 1957. trebalo bi konsolidirati kako bi se uzeli u obzir svi relevantni tekstovi koje su ugovorne strane usvojile,

—

tekst bi trebalo prilagoditi uzimajući u obzir razvoj Europskih zajednica,

—

trebalo bi promijeniti postupak donošenja odluka u tijelima škola,

—

trebalo bi uzeti u obzir iskustva iz rada škola,

—

trebalo bi pružiti odgovarajuću pravnu zaštitu od odluka Odbora guvernera ili upravnih odbora nastavnom osoblju kao i ostalim osobama koje statut obuhvaća; u tu svrhu trebalo bi osnovati Odbor za pritužbe sa strogo ograničenom nadležnošću,

—

nadležnost Odbora za pritužbe ne dovodi u pitanje nadležnost nacionalnih sudova što se tiče građanske i kaznene odgovornosti,

smatrajući da je otvorena škola u Münchenu na temelju Dodatnog protokola od 15. prosinca 1975. za zajedničko obrazovanje djece osoblja Europske organizacije za patente,

SPORAZUMJELE SU SE:

GLAVA I.

EUROPSKE ŠKOLE

Članak 1.

Ova Konvencija utvrđuje Statut Europskih škola (dalje u tekstu: „škole”).

Svrha je škola zajedničko obrazovanje djece osoblja Europskih zajednica. Osim djece obuhvaćene Sporazumima navedenima u člancima 28. i 29. i ostala djeca mogu pohađati škole unutar ograničenja koja postavi Odbor guvernera.

Škole su popisane u Prilogu I., a taj popis Odbor guvernera može izmijeniti, uzimajući u obzir odluke donesene na temelju članaka 2., 28. i 31.

Članak 2.

1.   Odbor guvernera može jednoglasno odlučiti o osnivanju novih škola.

2.   Njihovu lokaciju određuje u dogovoru s državom članicom domaćinom.

3.   Prije nego što se otvori nova škola na području države članice, mora se zaključiti sporazum između Odbora guvernera i države članice domaćina o besplatnom ustupanju i održavanju odgovarajućih prostora za novu školu.

Članak 3.

1.   Poduka u svim školama obuhvaća nastavu do kraja srednje škole.

Ona se može sastojati od:

—

predškolskog odgoja,

—

pet godina osnovne škole,

—

sedam godina srednje škole.

Škole obuhvaćaju, koliko je to moguće i zahtjeve tehničkog obrazovanja u suradnji s obrazovnim sustavom zemlje domaćina.

2.   Nastavu održavaju nastavnici koje države članice privremeno premjeste ili dodijele u skladu s odlukama koje donese Odbor guvernera u skladu s postupkom utvrđenim u članku 12. stavku 4.

3.

(a)

Da bi se promijenila temeljna struktura neke škole potrebno je da takav prijedlog jednoglasno usvoje predstavnici država članica u Odboru guvernera;

(b)

Da bi se promijenio službeni status nastavnika potrebno je da takav prijedlog jednoglasno usvoji Odbor guvernera.

Članak 4.

Obrazovanje koje se stječe u školama organizira se na sljedećim načelima:

1.

nastava se odvija na jezicima navedenima u Prilogu II.

2.

Odbor guvernera može izmijeniti taj Prilog uzimajući u obzir odluke donesene na temelju članaka 2. i 32.;

3.

kako bi se poticalo jedinstvo škole, zbližavanje učenika iz različitih jezičnih odjela i njegovalo uzajamno razumijevanje, neki se predmeti podučavaju na zajedničkim satovima u razredima iste razine. Na tim zajedničkim satovima može se upotrebljavati bilo koji jezik Zajednice ako Odbor guvernera odluči da okolnosti opravdavaju njegovu uporabu;

4.

osobito se nastoji učenicima pružiti temeljito poznavanje suvremenih jezika;

5.

u obrazovnim programima se razvija europska dimenzija;

6.

u obrazovanju i podučavanju poštuju se svijest i osobna uvjerenja pojedinca;

7.

poduzimaju se mjere za olakšavanje prijema djece s posebnim obrazovnim potrebama.

Članak 5.

1.   Uspješno završene školske godine u školi kao i njezine diplome i svjedodžbe priznaju se na području država članica u skladu s usporednim tablicama, pod uvjetima koje utvrđuje Odbor guvernera kako je to navedeno u članku 11. te sukladno sporazumu nadležnih nacionalnih tijela.

2.   Europska matura (bakalaureat) koja je predmet Sporazuma od 11. travnja 1984. kojim se mijenja Prilog Statutu Europske škole kojim se utvrđuju odredbe za europsku maturu (bakalaureat), dalje u tekstu „Europski sporazum o bakalaureatu” dodjeljuje se po završetku ciklusa srednjoškolskog obrazovanja. Odbor guvernera može jednoglasnom odlukom predstavnika država članica odlučiti o onim prilagodbama toga Sporazuma koje se pokažu potrebnima.

Oni koji su stekli europsku maturu (bakalaureat) u školi:

(a)

u državi članici čiji su državljani, uživaju sva prava koja proizlaze iz posjedovanja diplome ili svjedodžbe koja se dodjeljuje na kraju srednjoškolskog obrazovanja u toj zemlji;

(b)

imaju pravo tražiti prijem na bilo koje sveučilište na području bilo koje države članice pod istim uvjetima kao i državljani te države članice s istovrsnim kvalifikacijama.

Za potrebe ove Konvencije pojam „sveučilište” primjenjuje se za:

(a)

sveučilišta;

(b)

institucije koje imaju status sveučilišta u državi članici na čijem državnom području se nalaze.

Članak 6.

Svaka škola ima pravnu osobnost koja je potrebna za postizanje njezine svrhe kako je to definirano u članku 1. U tu svrhu slobodno raspolaže odobrenim sredstvima u svom vlastitom dijelu proračuna pod uvjetima utvrđenima u Financijskoj uredbi iz članka 13. stavka 1. Ona može biti stranka u pravnim postupcima. Osobito može stjecati i raspolagati pokretnom i nepokretnom imovinom.

Što se tiče njezinih prava i obveza, sa školom se u svim državama članicama, podložno posebnim odredbama ove Konvencije, postupa kao s javnopravnom obrazovnom ustanovom.

GLAVA II.

TIJELA ŠKOLA

Članak 7.

Tijela zajednička svim školama su:

1.

Odbor guvernera;

2.

Glavni tajnik;

3.

Odbor inspektora;

4.

Odbor za pritužbe.

Svakom školom upravlja Upravni odbor, a vodi je ravnatelj.

POGLAVLJE I.

Odbor guvernera

Članak 8.

1.   Podložno članku 28., Odbor guvernera sastoji se od sljedećih članova:

(a)

predstavnik ili predstavnici na razini ministarstva svake države članice Europskih zajednica koji su ovlašteni za preuzimanje obveza u ime vlade svoje države članice podrazumijevajući da svaka država članica ima jedan glas;

(b)

član Komisije Europskih zajednica;

(c)

predstavnik kojeg odredi Odbor osoblja (iz redova nastavnog osoblja) u skladu s člankom 22.;

(d)

predstavnik roditelja učenika kojeg odredi Udruženje roditelja u skladu s člankom 23.

2.   Predstavnici na razini ministarstva svake države članice i član Komisije Europskih zajednica mogu imenovati osobe koje će ih predstavljati. Ostale članove koji nisu u mogućnosti prisustvovati predstavljaju njihovi zamjenici.

3.   Na sastanke Odbora guvernera može se pozvati predstavnik učenika kao promatrač za pitanja koja se tiču učenika.

4.   Odbor guvernera saziva njegov predsjednik na svoju vlastitu inicijativu ili na obrazloženi zahtjev tri člana Odbora guvernera ili glavnog tajnika. Sastaje se najmanje jednom godišnje.

5.   Funkciju predsjedavajućeg obavlja predstavnik svake države članice na rok od jedne godine sljedećim redoslijedom država članica: Belgija, Danska, Njemačka, Grčka, Španjolska, Francuska, Irska, Italija, Luksemburg, Nizozemska, Portugal, Ujedinjena Kraljevina.

Članak 9.

1.   Odluke Odbora guvernera donose se dvotrećinskom većinom svih članova osim u slučajevima kada se ovom Konvencijom traži jednoglasna odluka. To podliježe sljedećim odredbama:

(a)

za usvajanje odluke koja utječe na posebne interese neke države članice, kao što je značajno proširenje ili zatvaranje škole osnovane na njezinom državnom području potrebno je da za to glasuje i predstavnik te države članice;

(b)

za zatvaranje škole potrebno je da za to glasuje i člana Komisije;

(c)

predstavnik javnopravne organizacije koji ima mjesto i glas u Odboru guvernera na temelju sporazuma koji se temelji na članku 28. glasuje o svim pitanjima koja se tiču škole obuhvaćenima takvim sporazumom;

(d)

pravo glasa predstavnika Odbora osoblja iz članka 8. stavka 1. točke (c) i predstavnika roditelja učenika iz članka 8. stavka 1. točke (d) ograničava se na donošenje odluka o pitanjima obrazovanja na temelju članka 11. uz isključenje odluka koje se tiču prilagodbi Europskoga sporazuma o bakalaureatu i odluka koje imaju financijski ili proračunski učinak.

2.   Ako je potrebna jednoglasna odluka na temelju ove Konvencije, suzdržavanje članova koji su prisutni ili ih netko predstavlja neće biti prepreka za donošenje odluka Odbora guvernera.

3.   U svim glasovanjima svaki od članova koji je prisutan ili ga netko predstavlja ima jedan glas, ne dovodeći u pitanje posebne odredbe iz članka 8. stavka 1. točke (a).

Članak 10.

Odbor guvernera nadzire primjenu ove Konvencije, u tu svrhu ima potrebne ovlasti za donošenje odluka po pitanjima obrazovanja, proračuna i upravljanja te za pregovore o sporazumima navedenim u člancima od 28. do 30. Može osnivati odbore koji su odgovorni za pripremu njegovih odluka.

Odbor guvernera donosi Opća pravila škola.

Odbor guvernera svake godine sastavlja izvješće o radu škola na temelju nacrta koji priprema glavni tajnik te ga prosljeđuje Europskom parlamentu i Vijeću.

Članak 11.

Po pitanjima obrazovanja Odbor guvernera određuje koji se programi provode te kako se organiziraju. Osobito, Odbor guvernera, slijedeći mišljenje odgovarajućeg Odbora inspektora:

1.

usvaja usklađeni obrazovni program i raspored za svaku godinu školovanja te za svaki dio koji je osnovao daje preporuke o odabiru metoda;

2.

organizira nadzor nastave od strane Odbora inspektora za koji utvrđuje pravila rada;

3.

određuje dob za ulazak na različite razine. Utvrđuje pravila za prolaz učenika u sljedeću godinu nastave ili u srednju školu te kako bi omogućio učenicima povratak u bilo koje vrijeme u njihove nacionalne škole, odlučuje o pravovaljanosti godina nastave u školi u skladu s člankom 5. Sastavlja usporednu tablicu navedenu u članku 5. stavku 1.;

4.

organizira ispite koji se održavaju kao sredstvo potvrđivanja rada u školi; utvrđuje pravila za ispite, imenuje ispitne odbore te dodjeljuje diplome. Osigurava da su ispitni materijali usklađeni s odredbama iz članka 5.

Članak 12.

Što se administrativnih pitanja tiče, Odbor guvernera:

1.

utvrđuje pravila o službi za glavnog tajnika, ravnatelje i nastavno osoblje, te u skladu s člankom 9. stavkom 1. točkom (a), za administrativno i pomoćno osoblje;

2.

imenuje glavnog tajnika i zamjenika glavnog tajnika;

3.

imenuje ravnatelje i zamjenike ravnatelja svih škola;

4.

(a)

svake godine na prijedlog Odbora inspektora određuje potrebe za nastavnim osobljem otvaranjem ili zatvaranjem radnih mjesta. Osigurava poštenu raspodjelu radnih mjesta među državama članicama. S vladama rješava pitanja koja se odnose na dodjelu ili privremeni premještaj srednjoškolskih nastavnika, osnovnoškolskih nastavnika te obrazovnih savjetnika škole. Osoblje zadržava prava na napredovanje i mirovinu koja su im zajamčena nacionalnim propisima;

(b)

svake godine na prijedlog generalnog tajnika određuje potrebe za administrativnim i pomoćnim osobljem.

5.

organizira rad i usvaja svoj poslovnik.

Članak 13.

1.   Što se proračunskih pitanja tiče, Odbor guvernera:

(a)

donosi financijske propise posebno navodeći postupak donošenja i provedbe proračuna škola;

(b)

usvaja proračun škola za svaku financijsku godinu u skladu s dolje navedenim stavkom 4.;

(c)

odobrava godišnje izvještaje prihoda i rashoda te ih prosljeđuje nadležnim tijelima Europskih zajednica.

2.   Odbor guvernera svake godine, najkasnije do 30. travnja utvrđuje procjenu prihoda i rashoda škola za sljedeću financijsku godinu te ih odmah prosljeđuje Komisiji koja na temelju toga daje potrebnu procjenu u prednacrtu općeg proračuna Europskih zajednica.

Proračunsko tijelo Europskih zajednica utvrđuju iznos doprinosa Europskih zajednica na temelju svojeg proračunskog postupka.

3.   Odbor guvernera prosljeđuje procjenu prihoda i rashoda drugim organizacijama s javnim ovlastima iz članka 28. te organizacijama ili institucijama iz članka 29., čiji je financijski doprinos takav da financira veći dio proračuna škole tako da mogu odrediti iznos svojih doprinosa.

4.   Odbor guvernera konačno donosi proračun prije početka proračunske godine te ga prilagođava, ukoliko je potrebno, doprinosima Europskih zajednica i organizacija ili institucija iz stavka 3.

Članak 14.

Glavni tajnik predstavlja Odbor guvernera i vodi Tajništvo u skladu s Pravilima o službi za glavnog tajnika predviđenima u članku 12. stavku 1. On predstavlja škole u pravnim postupcima. Odgovoran je Odboru guvernera.

POGLAVLJE 2.

Odbor inspektora

Članak 15.

Za potrebe škola osnivaju se dva Odbora inspektora: jedan za predškolske ustanove i osnovne škole, a drugi za srednje škole.

Članak 16.

Po jedan inspektor u svakom od Odbora predstavlja po jednu državu članicu koja je ugovorna stranka. Imenuje ga Odbor guvernera na prijedlog zainteresirane strane.

Odborom inspektora predsjeda predstavnik u Odboru inspektora one države članice koja predsjeda Odborom guvernera.

Članak 17.

Zadaća Odbora inspektora je osigurati kvalitetu obrazovanja koju pružaju škole te u tom cilju osigurati provođenje potrebnih inspekcija u školama.

Oni šalju Odboru guvernera mišljenja i prijedloge iz članaka 11. odnosno 12. te po potrebi, prijedloge za promjene obrazovnih programa i organizacije školovanja.

Članak 18.

Zadaća inspektora je:

1.

osigurati nadzor rada nastavnika iz njihovih nacionalnih administracija, u njihovom ciklusu podučavanja;

2.

usporediti stajališta o dostignutom standardu rada i o kvaliteti metoda podučavanja;

3.

rezultate inspekcije poslati ravnateljima i nastavnom osoblju.

Uzimajući u obzir potrebe koje procijeni Odbor guvernera, svaka država članica daje na raspolaganje inspektorima sva sredstva koja su im potrebna za potpuno izvršenje njihovih zadaća u školama.

POGLAVLJE 3.

Upravni odbor

Članak 19.

Sukladno člancima 28. i 29., svaki upravni odbor iz članka 7. sastoji se od osam članova i to kako slijedi:

1.

glavni tajnik koji je ujedno i predsjedavajući;

2.

ravnatelj škole;

3.

predstavnik Komisije Europskih zajednica;

4.

dva člana nastavnog osoblja, jedan koji predstavlja srednjoškolsko osoblje, a drugi osoblje osnovnih škola i predškolskih ustanova zajedno;

5.

dva člana koji predstavljaju Udruženje roditelja iz članka 23.;

6.

predstavnik administrativnog i pomoćnog osoblja.

Predstavnik države članice u kojoj je smještena škola može prisustvovati sastancima Upravnog odbora kao promatrač.

Dva predstavnika učenika pozivaju se na sastanke Upravnog odbora svoje škole kao promatrači u slučaju onih pitanja koja se na njih odnose.

Članak 20.

Upravni odbor:

1.

priprema procjene prihoda i rashoda škole u skladu s Financijskom uredbom;

2.

nadzire izvršavanje proračuna škole te sastavlja godišnji izvještaj prihoda i rashoda;

3.

osigurava održavanje prikladnih fizičkih uvjeta i atmosfere koji doprinose pravilnom radu škole;

4.

obavlja ostale administrativne dužnosti koje mu povjeri Odbor guvernera.

Postupak sazivanja sastanaka i donošenja odluka Upravnog odbora propisuje se Općim pravilima škola iz članka 10.

POGLAVLJE 4.

Ravnatelj

Članak 21.

Ravnatelj obavlja svoje dužnosti u skladu s Općim pravilima iz članka 10. On je nadređen osoblju dodijeljenom školi u skladu s postupcima utvrđenima s u članku 12. stavku 4. točkama (a) i (b).

Ima kompetencije i kvalifikacije koje su potrebne u njegovoj državi za upravljanje obrazovnom ustanovom u kojoj se stječe svjedodžba s kojom se može upisati na sveučilište. Odgovoran je Odboru guvernera.

GLAVA III.

ZASTUPANJE OSOBLJA

Članak 22.

Osniva se Odbor osoblja koji se sastoji od izabranih predstavnika nastavnog osoblja te administrativnog i pomoćnog osoblja svake škole.

Odbor doprinosi pravilnom funkcioniranju škola omogućujući izražavanje mišljenja osoblja.

Postupci za izbor i rad Odbora osoblja određuju se Pravilnikom o osoblju za nastavno osoblje i za administrativno i pomoćno osoblje kako je to propisano člankom 12. stavkom 1.

Odbor osoblja jednom godišnje određuje člana i njegovu zamjenu iz nastavnog osoblja koji predstavlja osoblje u Odboru guvernera.

GLAVA IV.

UDRUŽENJE RODITELJA

Članak 23.

U svrhu održavanja kontakata između roditelja učenika i tijela škola, Odbor guvernera priznaje za svaku školu udruženje koje predstavlja roditelje učenika.

Tako priznato Udruženje roditelja svake godine određuje dva predstavnika u Upravni odbor dotične škole.

Jednom godišnje Udruženje roditelja škola određuje jednog člana i njegova zamjenika kao predstavnika svih udruženja u Odboru guvernera.

GLAVA V.

PRORAČUN

Članak 24.

Financijska godina škola odgovara kalendarskoj godini.

Članak 25.

Proračun škola financira se od:

1.

doprinosa država članica kroz stalne uplate za primitke od rada upućenog ili dodijeljenog nastavnog osoblja i po potrebi od financijskih doprinosa o kojima jednoglasno odluči Odbor guvernera;

2.

doprinosa Europskih zajednica kojima se pokriva razlika između ukupnog iznosa rashoda škola i njihova ukupnog prihoda;

3.

doprinosa od organizacija izvan Zajednice s kojima je Odbor zaključio sporazum;

4.

vlastitih prihoda škola, osobito školarina koje Odbor guvernera naplaćuje roditeljima;

5.

ostalih prihoda.

Postupci za stavljanje na raspolaganje doprinosa Europskih zajednica propisuju se posebnim sporazumom između Odbora guvernera i Komisije.

GLAVA VI.

SPOROVI

Članak 26.

Za sporove između ugovornih strana koji se odnose na tumačenje i primjenu ove Konvencije, a koje ne razriješi Odbor guvernera, isključivo je nadležan Sud Europskih zajednica.

Članak 27.

1.   Ovime se osniva Odbor za pritužbe.

2.   Nakon što se iscrpe sva upravna sredstva, Odbor za pritužbe isključivo je nadležan u prvom i zadnjem stupnju za sve sporove koji se tiču primjene ove Konvencije na sve osobe koje su njom obuhvaćene, osim na administrativno i pomoćno osoblje, i u pogledu zakonitosti svih akata ili pravila koji se temelje na ovoj Konvenciji, a koji negativno utječu na takve osobe od strane Odbora guvernera Upravnog odbora škole u izvršavanju njihovih ovlasti kako je to utvrđeno ovom Konvencijom. Ako su ti sporovi financijske prirode Odbor za pritužbe ima neograničenu nadležnost.

Uvjeti i detaljna pravila koji se odnose na ove postupke po potrebi se utvrđuju Pravilima o osoblju za nastavno osoblje ili uvjetima zapošljavanja privremenih nastavnika ili Općim pravilima škola.

3.   Članovi Odbora za pritužbe su osobe čija je neovisnost neupitna te koji imaju kompetencije u području prava.

Samo osobe koje su na popisu kojeg sastavlja Sud Europskih Zajednica mogu biti izabrane za članstvo u Odboru za pritužbe.

4.   Odbor guvernera jednoglasno usvaja Statut Odbora za pritužbe.

Statutom Odbora za pritužbe određuje se broj članova Odbora, postupak njihova imenovanja koje izvršava Odbor guvernera, trajanje njihova mandata te financijska pravila koja se na njih primjenjuju. Statut posebno navodi način na koji Odbor radi.

5.   Odbor za pritužbe usvaja svoj poslovnik koji sadrži one odredbe koje su potrebne za primjenu Statuta.

Poslovnik se odobrava jednoglasnom odlukom Odbora guvernera.

6.   Odluke Odbora za pritužbe obvezujuće su za sve strane te, ako ih iste ne provode, nadležna tijela država članica osiguravaju njihovo izvršenje sukladno odgovarajućim nacionalnim propisima.

7.   Ostali sporovi u kojima su škole stranka, u nacionalnim su nadležnostima. Osobito se ovim člankom ne utječe na nadležnost nacionalnih sudova što se tiče predmeta građanske i kaznene odgovornosti.

GLAVA VII.

POSEBNE ODREDBE

Članak 28.

Odbor guvernera može jednoglasnom odlukom sklopiti sporazume o sudjelovanju koji se tiču već postojeće škole ili one u osnivanju u skladu s člankom 2., s organizacijama s javnim ovlastima koje su, iz razloga njihova smještaja, zainteresirane za rad škola. Sklapanjem takva sporazuma svaka takva organizacija može dobiti mjesto i glas u Odboru guvernera o svim pitanjima koja se odnose na dotičnu školu ako su njezini financijski doprinosi takvi da financiraju većinu proračuna te škole. Također može dobiti mjesto i glas u Upravnom odboru dotične škole.

Članak 29.

Odbor guvernera jednoglasnom odlukom može pregovarati o sporazumima koji se ne odnose na sudjelovanje s organizacijama ili ustanovama s javnim ovlastima, ili organizacijama ili ustanovama uređenima privatnim pravom koje su zainteresirane za rad jedne od škola.

Odbor guvernera im može dodijeliti mjesto i glas u Upravnom odboru dotične škole.

Članak 30.

Odbor guvernera može pregovarati s vladom zemlje u kojoj je škola smještena o svim dodatnim sporazumima koji su potrebni da bi se osigurao rad škole u najboljim mogućim uvjetima.

Članak 31.

1.   Svaka od ugovornih strana može otkazati ovu Konvenciju pisanom notifikacijom luksemburškoj vladi; po primitku notifikacije ta vlada o istoj notificira ostale ugovorne strane. O otkazivanju se notificira do 1. rujna bilo koje godine kako bi stupilo na snagu 1. rujna sljedeće godine.

2.   Ugovorna strana koja otkazuje ovu Konvenciju odriče se udjela u sredstvima škola. Odbor guvernera odlučuje o organizacijskim mjerama, uključujući i mjere u vezi osoblja koje treba poduzeti nakon otkazivanja od strane bilo koje od ugovornih stranaka.

3.   Odbor guvernera u skladu s načinom glasovanja utvrđenim u članku 9. može odlučiti o zatvaranju škole. Istim postupkom poduzima mjere prema toj školi koje smatra nužnima, osobito što se tiče situacije nastavnog, administrativnog i pomoćnog osoblja te raspodjele sredstava škole.

4.   Svaka ugovorna strana može zahtijevati izmjenu ove Konvencije. U tom cilju o svom zahtjevu notificira luksemburšku vladu. Luksemburška vlada s ugovornom stranom koja predsjeda Vijećem Europskih zajednica poduzima potrebne mjere za sazivanje Međudržavne konferencije.

Članak 32.

Prijave za pristupanje ovoj Konvenciji bilo koje države koja postaje članicom Zajednice u pisanom se obliku podnose luksemburškoj vladi koja o tome notificira ostale ugovorne strane.

Pristupanje stupa na snagu 1. rujna koji slijedi nakon dana kad se instrumenti pristupanja polože kod luksemburške vlade.

U skladu s time, od tog datuma se mijenja i sastav tijela škola.

Članak 33.

Ovu Konvenciju ratificiraju države članice kao ugovorne strane u skladu sa svojim ustavnim odredbama. Što se tiče Europskih zajednica, sklapa se u skladu s ugovorima o njihovom osnivanju. Instrumenti ratifikacije i akti kojima se notificira o zaključivanju ove Konvencije pohranjuju se kod luksemburške vlade kao depozitara Statuta Europskih škola. Ta Vlada notificira o pohrani sve ostale ugovorne strane.

Ova Konvencija stupa na snagu prvoga dana mjeseca koji slijedi polaganju svih instrumenata ratifikacije od strane država članica i akata kojima se notificira o zaključivanju od strane Europskih zajednica.

Ova Konvencija, sastavljena u jednom izvorniku na danskom, engleskom, francuskom, grčkom, nizozemskom, njemačkom, portugalskom, španjolskom i talijanskom jeziku, i pri čemu je svih devet tekstova jednako vjerodostojno, pohranjuje se u arhivu luksemburške vlade koja svim ostalim ugovornim stranama dostavlja ovjerenu presliku.

Članak 34.

Ova Konvencija ukida i zamjenjuje Statut od 12. travnja 1957. i njegov Protokol od 13. travnja 1962.

Ako ovom Konvencijom nije drukčije propisano, Sporazum o europskom bakalaureatu ostaje na snazi.

Ova Konvencija ne utječe na dodatni Protokol o Münchenskoj školi, sastavljen pozivanjem na Protokol od 13. travnja 1962., a potpisan u Luxembourgu 15. prosinca 1975.

Upućivanja na akte koji su prethodili ovoj Konvenciji, a odnose se na škole, smatraju se upućivanjima na odgovarajuće članke ove Konvencije.

Hecho en Luxemburgo, el veintiuno de junio de mil novecientos noventa y cuatro.

Udfærdiget i Luxembourg den enogtyvende juni nitten hundrede og fire og halvfems.

Geschehen zu Luxemburg am einundzwanzigsten Juni neunzehnhundertvierundneunzig.

Έγινε οτο Λουξεμβούργο, οτις είκοσι μία Ιουνίου χίλια εννιακόσια ενενήντα τέσσερα.

Done at Luxembourg on the twenty-first day of June in the year one thousand nine hundred and ninety-four.

Fait à Luxembourg, le vingt-et-un juin mil neuf cent quatre-vingt-quatorze.

Fatto a Lussemburgo, addì ventuno giugno millenovecentonovantaquattro.

Gedaan te Luxemburg, de eenentwintigste juni negentienhonderd vierennegentig.

Feito no Luxemburgo, em vinte e um de Junho de mil novecentos e noventa e quatro.

Pour le royaume de Belgique

Voor het Koninkrijk België

Für das Königreich Belgien

Image

På Kongeriget Danmarks vegneImage

Für die Bundesrepublik DeutschlandImage

Για την Ελληνική ΔημοκρατίαImage

Por el Reino de EspañaImage

Pour la République françaiseImage

Thar cheann Na hÉireann

For Ireland

Image

Per la Repubblica italianaImage

Pour le grand-duché de LuxembourgImage

Voor het Koninkrijk der NederlandenImage

Pela República PortuguesaImage

For the United Kingdom of Great Britain and Northern IrelandImage

Por la Comunidad Europea y la Comunidad Europea de la Energía Atómica

For Det Europæiske Fællesskab og Det Europæiske Atomenergifællesskab

Für die Europäische Gemeinschaft und die Europäische Atomgemeinschaft

Για την Ευρωπαϊκή Κοινότητα και την Ευρωπαϊκή Κοινότητα Ατομικής Ενέργειας

For the European Community and the European Atomic Energy Community

Pour la Communauté européenne et la Communauté européenne de l'énergie atomique

Per la Comunità europea e la Comunità europea dell'energia atomica

Voor de Europese Gemeenschap en de Europese Gemeenschap voor Atoomenergie

Pela Comunidade Europeia e pela Comunidade Europeia da Energia Atómica

Image

Por la Comunidad Europea del Carbón y del Acero

For Det Europæiske Kul- og Stålfællesskab

Für die Europäische Gemeinschaft für Kohle und Stahl

Για την Ευρωπαϊκή Κοινότητα Άνθρακα και Χάλυβα

For the European Coal and Steel Community

Pour la Communauté européenne du charbon et de l'acier

Per la Comunità europea del carbone e dell'acciaio

Voor de Europese Gemeenschap voor Kolen en Staal

Pela Comunidade Europeia do Carvão e do Aço

Image

PRILOG I.

Europske škole na koje se primjenjuje Statut:

Europska škola, Bergen

Europska škola, Bruxelles I.

Europska škola, Bruxelles II.

Europska škola, Bruxelles III. (1)

Europska škola, Culham

Europska škola, Karlsruhe

Europska škola, Luxembourg

Europska škola, Mol

Europska škola, München

Europska škola, Varese

(1)  Odbor guvernera odlučio je o osnivanju ove škole na svojem sastanku od 27./29. listopada 1992.

PRILOG II.

Jezici na kojima se odvija osnovno podučavanje:

danski

engleski

francuski

grčki

nizozemski

njemački

portugalski

španjolski

talijanski