o uvjetima pristupanja Republike Hrvatske i prilagodbama ugovora o Europskoj uniji, ugovora o funkcioniranju Europske unije i ugovora o osnivanju Europske zajednice za atomsku energiju

Od dana pristupanja, odredbe izvornih ugovora i akata koje su donijele institucije prije pristupanja obvezujuće su za Hrvatsku i primjenjuju se u Hrvatskoj pod uvjetima utvrđenima u tim ugovorima i u ovom Aktu.

Ako predstavnici vlada država članica dogovore izmjene izvornih ugovora na temelju članka 48. stavka 4. UEU-a nakon potvrđivanja Ugovora o pristupanju od strane Hrvatske i ako te izmjene ne stupe na snagu do dana pristupanja, Hrvatska ratificira te izmjene u skladu sa svojim ustavnim odredbama.

1. Hrvatska pristupa odlukama i sporazumima koje su usvojili šefovi država ili vlada država članica koji su se sastali u okviru Europskog vijeća.

2. Hrvatska pristupa odlukama i sporazumima koje su usvojili predstavnici vlada država članica koji su se sastali u okviru Vijeća.

3. Hrvatska je u jednakom položaju kao i sadašnje države članice u pogledu izjava ili rezolucija ili drugih stajališta Europskog vijeća ili Vijeća, kao i u pogledu onih izjava, rezolucija i drugih stajališta koji se odnose na Uniju, donesenih zajedničkim dogovorom država članica. U skladu s time, Hrvatska će poštovati načela i smjernice koji proizlaze iz tih izjava, rezolucija ili drugih stajališta te će poduzimati mjere potrebne za osiguranje njihove provedbe.

4. Hrvatska pristupa konvencijama i protokolima navedenima u Prilogu I. Te konvencije i protokoli stupaju na snagu u odnosu na Hrvatsku na datum koji odredi Vijeće u odlukama iz stavka 5.

5. Vijeće, jednoglasno na preporuku Komisije i nakon savjetovanja s Europskim parlamentom, odlučuje o provedbi svih prilagodbi potrebnih radi pristupanja konvencijama i protokolima iz stavka 4. te objavljuje prilagođene tekstove u Službenom listu Europske unije.

6. U vezi s konvencijama i protokolima iz stavka 4., Hrvatska se obvezuje uvesti administrativne i druge mjere, poput onih koje su do dana pristupanja usvojile sadašnje države članice ili Vijeće, te olakšati praktičnu suradnju među institucijama i organizacijama država članica.

7. Vijeće može, odlučujući jednoglasno na prijedlog Komisije, dopuniti Prilog I. odgovarajućim konvencijama, sporazumima i protokolima potpisanima prije dana pristupanja.

1. Odredbe schengenske pravne stečevine, kako su navedene u Protokolu o schengenskoj pravnoj stečevini uključenoj u okvir Europske unije (dalje u tekstu: „Schengenski protokol”), koji je priložen UEU-u i UFEU-u, i akti koji se na njoj temelje ili su na drugi način s njom povezani, navedeni u Prilogu II., kao i svi daljnji takvi akti doneseni prije dana pristupanja, obvezujući su za i primjenjuju se u Hrvatskoj od dana pristupanja.

2. One odredbe schengenske pravne stečevine uključene u okvir Europske unije i akti koji se na njoj temelje ili su na drugi način s njom povezani, a nisu navedeni u stavku 1., iako obvezujući za Hrvatsku od dana pristupanja, primjenjuju se u Hrvatskoj samo na temelju odgovarajuće odluke Vijeća, nakon provjere, u skladu s primjenjivim schengenskim postupcima ocjenjivanja, da su potrebni uvjeti za primjenu svih dijelova odgovarajuće pravne stečevine ispunjeni u Hrvatskoj, uključujući djelotvornu primjenu svih schengenskih pravila u skladu s dogovorenim zajedničkim standardima i temeljnim načelima. Vijeće donosi tu odluku u skladu s primjenjivim schengenskim postupcima i uzimajući u obzir izvješće Komisije kojim se potvrđuje da Hrvatska nastavlja ispunjavati obveze koje se odnose na schengensku pravnu stečevinu, preuzete u pregovorima o pristupanju.

Nakon savjetovanja s Europskim parlamentom, Vijeće donosi odluku jednoglasnim djelovanjem svojih članova koji predstavljaju vlade država članica u odnosu na koje su odredbe iz ovog stavka već stupile na snagu i predstavnika Vlade Republike Hrvatske. Članovi Vijeća koji predstavljaju vlade Irske i Ujedinjene Kraljevine Velike Britanije i Sjeverne Irske sudjeluju u toj odluci u onoj mjeri u kojoj se ona odnosi na odredbe schengenske pravne stečevine i akte koji se na njoj temelje ili su na drugi način s njom povezani u kojima te države članice sudjeluju.

Hrvatska sudjeluje u Ekonomskoj i monetarnoj uniji od dana pristupanja kao država članica s odstupanjem u smislu članka 139. UFEU-a.

1. Sporazumi koje je Unija sklopila ili koje privremeno primjenjuje s jednom ili više trećih zemalja, s međunarodnom organizacijom ili s državljaninom treće zemlje, obvezujući su za Hrvatsku pod uvjetima utvrđenima u izvornim ugovorima i u ovom Aktu.

2. Pod uvjetima utvrđenima u ovom Aktu Hrvatska se obvezuje pristupiti sporazumima koje su sadašnje države članice i Unija sklopile ili potpisale s jednom ili više trećih zemalja ili s međunarodnom organizacijom.

Osim ako je drukčije predviđeno posebnim sporazumima iz prvog podstavka, pristupanje Hrvatske takvim sporazumima dogovara se sklapanjem protokola uz takve sporazume između Vijeća, koje odlučuje jednoglasno u ime država članica, i dotične treće zemlje ili trećih zemalja ili međunarodne organizacije. Komisija ili, kada se sporazum odnosi isključivo ili uglavnom na zajedničku vanjsku i sigurnosnu politiku, visoki predstavnik Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku (visoki predstavnik), pregovara o tim protokolima u ime država članica na temelju pregovaračkih smjernica koje odobri Vijeće, odlučujući jednoglasno i uz savjetovanje s odborom sastavljenim od predstavnika država članica. Komisija ili visoki predstavnik, ovisno o slučaju, podnosi nacrt protokolâ Vijeću radi sklapanja.

Ovim se postupkom ne dovodi u pitanje izvršavanje vlastitih nadležnosti Unije i ne utječe na raspodjelu ovlasti između Unije i država članica u vezi sa sklapanjem takvih sporazuma ubuduće ili bilo kojih drugih izmjena koje se ne odnose na pristupanje.

3. Od dana pristupanja i do stupanja na snagu potrebnih protokola iz stavka 2. drugog podstavka Hrvatska primjenjuje odredbe sporazumâ iz stavka 2. prvog podstavka koji su sklopljeni ili se privremeno primjenjuju prije dana pristupanja, uz iznimku Sporazuma između Europske zajednice i njezinih država članica, s jedne strane, i Švicarske Konfederacije, s druge strane, o slobodnom kretanju osoba (1).

Do stupanja na snagu protokolâ iz stavka 2. drugog podstavka Unija i države članice, djelujući zajednički kako je potrebno u okviru njihovih nadležnosti, poduzimaju sve odgovarajuće mjere.

4. Hrvatska pristupa Sporazumu o partnerstvu između članica afričke, karipske i pacifičke skupine država, s jedne strane, i Europske zajednice i njezinih država članica, s druge strane, potpisanom u Cotonouu 23. lipnja 2000. (2), kao i dvama sporazumima o izmjeni tog Sporazuma, od kojih je prvi potpisan u Luxembourgu 25. lipnja 2005. (3), a drugi otvoren za potpisivanje u Ouagadougouu 22. lipnja 2010. (4).

5. Pod uvjetima utvrđenima u ovom Aktu Hrvatska se obvezuje pristupiti Sporazumu o Europskom gospodarskom prostoru (5), u skladu s člankom 128. tog Sporazuma.

6. Od dana pristupanja Hrvatska primjenjuje dvostrane sporazume i aranžmane o tekstilu sklopljene između Unije i trećih zemalja.

Količinska ograničenja koja Unija primjenjuje na uvoz tekstilnih i odjevnih proizvoda prilagođavaju se kako bi se uzelo u obzir pristupanje Hrvatske Uniji. U tu svrhu Unija može u pregovorima s dotičnim trećim zemljama dogovoriti izmjene dvostranih sporazuma i aranžmana o tekstilu iz prvog podstavka prije dana pristupanja.

Ako izmjene dvostranih sporazuma i aranžmana o tekstilu ne stupe na snagu do dana pristupanja, Unija provodi potrebne prilagodbe svojih pravila za uvoz tekstilnih i odjevnih proizvoda iz trećih zemalja kako bi se uzelo u obzir pristupanje Hrvatske.

7. Količinska ograničenja koja Unija primjenjuje na uvoz čelika i proizvoda od čelika prilagođavaju se na temelju uvoza tijekom posljednjih godina u Hrvatsku čelika i proizvoda od čelika podrijetlom iz dotičnih zemalja dobavljača.

U tu svrhu potrebne izmjene dvostranih sporazuma i aranžmana o čeliku sklopljenih između Unije i trećih zemalja dogovorit će se u pregovorima prije dana pristupanja.

Ako izmjene dvostranih sporazuma i aranžmana o čeliku ne stupe na snagu do dana pristupanja, primjenjuju se odredbe prvog podstavka.

8. Od dana pristupanja Unija upravlja sporazumima o ribarstvu sklopljenima između Hrvatske i trećih zemalja prije tog dana.

Ne utječe se na prava i obveze koji proizlaze za Hrvatsku iz tih sporazuma tijekom razdoblja u kojem se odredbe tih sporazuma privremeno zadržavaju.

Što je prije moguće, a u svakom slučaju prije isteka sporazuma iz prvog podstavka, Vijeće, odlučujući kvalificiranom većinom na prijedlog Komisije, u svakom pojedinom slučaju donosi odgovarajuće odluke za nastavak ribolovnih aktivnosti koje proizlaze iz tih sporazuma, uključujući mogućnost produljenja određenih sporazuma za razdoblja od najviše godinu dana.

9. Hrvatska se povlači iz svih sporazuma o slobodnoj trgovini s trećim zemljama, uključujući i Srednjoeuropski ugovor o slobodnoj trgovini s izmjenama.

U mjeri u kojoj sporazumi između Hrvatske, s jedne strane, i jedne ili više trećih zemalja, s druge strane, nisu usklađeni s obvezama koje proizlaze iz ovog Akta, Hrvatska poduzima sve odgovarajuće korake radi uklanjanja utvrđenih neusklađenosti. Ako Hrvatska naiđe na poteškoće prilikom prilagodbe sporazuma sklopljenog s jednom ili više trećih zemalja, povlači se iz tog sporazuma.

Hrvatska poduzima sve potrebne mjere kako bi osigurala poštovanje obveza iz ovog stavka od dana pristupanja.

10. Pod uvjetima utvrđenima u ovom Aktu Hrvatska pristupa unutarnjim sporazumima koje su sadašnje države članice sklopile u svrhu provedbe sporazumâ iz stavaka 2. i 4.

11. Hrvatska po potrebi poduzima odgovarajuće mjere kako bi svoj položaj u odnosu na međunarodne organizacije i međunarodne sporazume kojih su Unija ili druge države članice također stranke prilagodila pravima i obvezama koji proizlaze iz pristupanja Hrvatske Uniji.

Hrvatska se osobito povlači iz međunarodnih sporazuma o ribarstvu i međunarodnih ribarstvenih organizacija kojih je Unija također stranka, osim ako se članstvo Hrvatske odnosi na pitanja koja nisu povezana s ribarstvom.

Hrvatska poduzima sve potrebne mjere kako bi osigurala poštovanje obveza iz ovog stavka od dana pristupanja.

1. Odredbe ovog Akta, osim ako je u njemu drukčije predviđeno, mogu se suspendirati, izmijeniti ili staviti izvan snage samo postupkom utvrđenim u izvornim ugovorima, koji omogućuje reviziju tih ugovora.

2. Akti koje su donijele institucije i na koje se odnose prijelazne odredbe utvrđene u ovom Aktu zadržavaju svoj pravni status; osobito se i dalje primjenjuju postupci za izmjenu tih akata.

3. Odredbe ovog Akta čija je svrha ili učinak stavljanje izvan snage ili izmjena akata koje su donijele institucije, osim ako su te odredbe prijelazne prirode, imaju isti pravni status kao i odredbe koje one stavljaju izvan snage ili mijenjaju te podliježu istim pravilima kao i te odredbe.

Primjena izvornih ugovora i akata koje su donijele institucije, kao prijelazna mjera, podliježe odstupanjima predviđenima u ovom Aktu.

Protokol o Statutu Suda Europske unije, priložen UEU-u, UFEU-u i Ugovoru o EZAE-u, mijenja se kako slijedi:

Protokol o Statutu Europske investicijske banke, priložen UEU-u i UFEU-u, mijenja se kako slijedi:

Članak 134. stavak 2. prvi podstavak Ugovora o EZAE-u o sastavu Znanstvenog i tehničkog odbora zamjenjuje se sljedećim:

„U pogledu ograničenja koja postoje prema nacionalnom pravu u Hrvatskoj mjerodavan datum je 31. prosinca 2002.”

Mjere navedene u Prilogu IV. primjenjuju se pod uvjetima utvrđenima u tom Prilogu.

Vijeće, odlučujući jednoglasno na prijedlog Komisije i nakon savjetovanja s Europskim parlamentom, može provesti prilagodbe odredaba ovog Akta koje se odnose na zajedničku poljoprivrednu politiku, a mogu se pokazati potrebnima kao posljedica promjena pravila Unije.

Mjere navedene u Prilogu V. primjenjuju se u odnosu na Hrvatsku pod uvjetima utvrđenima u tom Prilogu.

1. Odstupajući od članka 2. Protokola o prijelaznim odredbama priloženog UEU-u, UFEU-u i Ugovoru o EZAE-u i odstupajući od maksimalnog broja mjesta predviđenog u članku 14. stavku 2. prvom podstavku UEU-a, broj članova Europskog parlamenta povećava se za 12 članova iz Hrvatske kako bi se uzelo u obzir pristupanje Hrvatske za razdoblje od dana pristupanja do kraja mandatnog razdoblja Europskog parlamenta 2009.–2014.

2. Odstupajući od članka 14. stavka 3. UEU-a, Hrvatska prije dana pristupanja održava neposredne opće ad hoc izbore za Europski parlament, za broj članova utvrđen u stavku 1. ovog članka, u skladu s pravnom stečevinom Unije. Međutim, ako dan pristupanja pada manje od šest mjeseci prije sljedećih izbora za Europski parlament, tada Hrvatski sabor iz svojih redova može odrediti članove Europskog parlamenta koji predstavljaju građane Hrvatske, pod uvjetom da su te osobe izabrane na neposrednim općim izborima.

Članak 3. stavak 3. Protokola o prijelaznim odredbama priloženog UEU-u, UFEU-u i Ugovoru o EZAE-u zamjenjuje se sljedećim:

1. Državljanin Hrvatske imenuje se u Komisiju od dana pristupanja do 31. listopada 2014. Tog novog člana Komisije imenuje Vijeće, odlučujući kvalificiranom većinom uz zajedničku suglasnost s predsjednikom Komisije, nakon savjetovanja s Europskim parlamentom i u skladu s kriterijima određenima u članku 17. stavku 3. drugom podstavku UEU-a.

2. Mandat člana imenovanog u skladu sa stavkom 1. istječe istodobno kada i mandat članova koji obnašaju dužnost u trenutku pristupanja.

1. Dužnosti suca Suda i suca Općeg suda koji se imenuju iz Hrvatske po njezinu pristupanju u skladu s člankom 19. stavkom 2. trećim podstavkom UEU-a prestaju 6. listopada 2015., odnosno 31. kolovoza 2013.

2. Za potrebe suđenja u predmetima koji su u tijeku pred Sudom i Općim sudom na dan pristupanja, u kojima je usmeni dio postupka počeo prije tog dana, Sud i Opći sud u punom sastavu ili njihova sudska vijeća sastavljena su kao i prije pristupanja i primjenjuju Poslovnik koji je na snazi na dan koji prethodi danu pristupanja.

1. Odstupajući od članka 301. prvog stavka UFEU-a kojim se utvrđuje maksimalni broj članova Gospodarskog i socijalnog odbora, članak 7. Protokola o prijelaznim odredbama priloženog UEU-u, UFEU-u i Ugovoru o EZAE-u zamjenjuje se sljedećim:

2. Broj članova Gospodarskog i socijalnog odbora privremeno se povećava na 353 kako bi se uzelo u obzir pristupanje Hrvatske za razdoblje od dana pristupanja do kraja mandata tijekom kojeg Hrvatska pristupi Uniji ili do stupanja na snagu odluke iz članka 301. drugog stavka UFEU-a, ovisno o tome što prije nastupi.

3. Ako je odluka iz članka 301. drugog stavka UFEU-a već donesena do dana pristupanja, Hrvatskoj se, odstupajući od članka 301. prvog stavka UFEU-a kojim se utvrđuje maksimalni broj članova Gospodarskog i socijalnog odbora, privremeno dodjeljuje odgovarajući broj članova do kraja mandata tijekom kojeg ona pristupi Uniji.

1. Odstupajući od članka 305. prvog stavka UFEU-a kojim se utvrđuje maksimalni broj članova Odbora regija, članak 8. Protokola o prijelaznim odredbama priloženog UEU-u, UFEU-u i Ugovoru o EZAE-u zamjenjuje se sljedećim:

2. Broj članova Odbora regija privremeno se povećava na 353 kako bi se uzelo u obzir pristupanje Hrvatske za razdoblje od dana pristupanja do kraja mandata tijekom kojeg Hrvatska pristupi Uniji ili do stupanja na snagu odluke iz članka 305. drugog stavka UFEU-a, ovisno o tome što prije nastupi.

3. Ako je odluka iz članka 305. drugog stavka UFEU-a već donesena do dana pristupanja, Hrvatskoj se, odstupajući od članka 305. prvog stavka UFEU-a kojim se utvrđuje maksimalni broj članova Odbora regija, privremeno dodjeljuje odgovarajući broj članova do kraja mandata tijekom kojeg ona pristupi Uniji.

Mandat direktora Upravnog vijeća Europske investicijske banke, kojeg predlaže Hrvatska i koji se imenuje po pristupanju kako je predviđeno u članku 9. stavku 2. drugom podstavku Protokola o Statutu Europske investicijske banke, istječe na kraju godišnje sjednice Vijeća guvernera tijekom koje se razmatra godišnje izvješće za financijsku godinu 2017.

1. Novi članovi odbora, skupina, agencija ili drugih tijela osnovanih izvornim ugovorima ili aktom institucija imenuju se pod uvjetima i u skladu s postupcima utvrđenima za imenovanje članova tih odbora, skupina, agencija ili drugih tijela. Mandati novoimenovanih članova istječu istodobno kada i mandati članova koji obnašaju dužnost u trenutku pristupanja.

2. Članstvo u odborima, skupinama, agencijama ili drugim tijelima osnovanima izvornim ugovorima ili aktom institucija sa stalnim brojem članova neovisno o broju država članica u cijelosti se obnavlja po pristupanju, osim ako mandati sadašnjih članova istječu u razdoblju od 12 mjeseci od pristupanja.

1. Od dana pristupanja Hrvatska uplaćuje sljedeći iznos koji odgovara njezinu udjelu u kapitalu koji se uplaćuje za upisani kapital kako je određeno u članku 4. Statuta Europske investicijske banke:

Taj se doprinos uplaćuje u osam jednakih obroka koji dospijevaju 30. studenoga 2013., 30. studenoga 2014., 30. studenoga 2015., 31. svibnja 2016., 30. studenoga 2016., 31. svibnja 2017., 30. studenoga 2017. i 31. svibnja 2018.

2. Hrvatska, u osam jednakih obroka koji dospijevaju na datume predviđene u stavku 1., doprinosi pričuvama i rezervacijama koje su jednake pričuvama kao i iznosu koji tek treba dodijeliti pričuvama i rezervacijama, koje odgovaraju saldu računa dobiti i gubitka utvrđenom na kraju mjeseca koji prethodi pristupanju, kako je to navedeno u bilanci stanja Europske investicijske banke, u iznosima koji odgovaraju sljedećim postocima pričuva i rezervacija:

3. Kapital i uplate predviđeni u stavcima 1. i 2. Hrvatska uplaćuje u gotovini u eurima, osim u slučaju odstupanja o kojem jednoglasno odlučuje Vijeće guvernera Europske investicijske banke.

4. Iznosi za Hrvatsku iz stavka 1., kao i članka 10. točke 1., mogu se prilagoditi odlukom upravljačkih tijela Europske investicijske banke na temelju najnovijih konačnih podataka o BDP-u koje objavi Eurostat prije pristupanja.

1. Hrvatska uplaćuje u Istraživački fond za ugljen i čelik iz Odluke 2002/234/EZUČ predstavnika vlada država članica, koji su se sastali u okviru Vijeća, od 27. veljače 2002. o financijskim posljedicama isteka Ugovora o EZUČ-u i o Istraživačkom fondu za ugljen i čelik (6), sljedeći iznos:

2. Doprinos u Istraživački fond za ugljen i čelik uplaćuje se u četiri obroka počevši od 2015. svakog prvog radnog dana prvog mjeseca svake godine na sljedeći način:

1. Od dana pristupanja, hrvatske provedbene agencije upravljaju nabavama, dodjelama bespovratnih sredstava i plaćanjima u okviru pretpristupne financijske pomoći na temelju komponente Pomoć u tranziciji i izgradnja institucija i komponente Prekogranična suradnja Instrumenta pretpristupne pomoći (IPA), uspostavljenog Uredbom Vijeća (EZ) br. 1085/2006 od 17. lipnja 2006. (7), za sredstva izdvojena prije pristupanja, osim prekograničnih programa Hrvatska - Mađarska i Hrvatska - Slovenija, te za pomoć u okviru prijelaznog instrumenta iz članka 30.

Ex ante kontrola nabave i dodjele bespovratnih sredstava od strane Komisije ukida se odgovarajućom odlukom Komisije, nakon što se Komisija uvjeri u djelotvorno funkcioniranje dotičnog sustava upravljanja i kontrole u skladu s kriterijima i uvjetima utvrđenima u članku 56. stavku 2. Uredbe Vijeća (EZ, Euratom) br. 1605/2002 od 25. lipnja 2002. o Financijskoj uredbi koja se primjenjuje na opći proračun Europskih zajednica (8) i u članku 18. Uredbe Komisije (EZ) br. 718/2007 od 12. lipnja 2007. o provedbi Uredbe Vijeća (EZ) br. 1085/2006 o uspostavljanju Instrumenta pretpristupne pomoći (IPA) (9).

Ako Komisija ne donese odluku o ukidanju ex ante kontrole prije dana pristupanja, ugovori potpisani između dana pristupanja i dana donošenja odluke Komisije nisu prihvatljivi za pretpristupnu financijsku pomoć i za prijelazni instrument iz prvog podstavka.

2. Proračunske obveze preuzete prije dana pristupanja u okviru pretpristupne financijske pomoći i prijelaznog instrumenta iz stavka 1., uključujući sklapanje i upis naknadnih pojedinačnih pravnih obveza i plaćanja izvršenih nakon pristupanja, i dalje se uređuju pravilima koja se primjenjuju na pretpristupne financijske instrumente i plaćaju se iz odgovarajućih proračunskih stavki sve do zaključenja dotičnih programa i projekata.

3. Odredbe o provedbi proračunskih obveza sporazumâ o financiranju u vezi s pretpristupnom financijskom pomoći iz stavka 1. prvog podstavka te komponente Ruralni razvoj programa IPA, koje se odnose na odluke o financiranju donesene prije pristupanja, i dalje se primjenjuju nakon dana pristupanja. One se uređuju pravilima koja se primjenjuju na pretpristupne financijske instrumente. Neovisno o tome, postupci javne nabave pokrenuti nakon pristupanja provode se u skladu s mjerodavnim direktivama Unije.

4. Pretpristupna sredstva za pokrivanje administrativnih izdataka iz članka 44. mogu se izdvojiti tijekom prve dvije godine nakon pristupanja. Za troškove revizije i evaluacije pretpristupna sredstva mogu se izdvojiti do pet godina nakon pristupanja.

1. Za prvu godinu nakon pristupanja Unija Hrvatskoj osigurava privremenu financijsku pomoć, dalje u tekstu „prijelazni instrument”, za razvoj i jačanje njezinih administrativnih i pravosudnih sposobnosti za provedbu i primjenu prava Unije te za poticanje razmjene najbolje prakse među kolegama. Tom se pomoći financiraju projekti izgradnje institucija i s njima povezana ograničena ulaganja manjeg opsega.

2. Pomoć je namijenjena trajnoj potrebi jačanja institucionalnih sposobnosti u određenim područjima putem mjera koje nije moguće financirati iz strukturnih fondova ili fondova za ruralni razvoj.

3. Za twinning projekte između javnih uprava sa svrhom izgradnje institucija i dalje se primjenjuje postupak poziva na podnošenje projektnih prijedloga putem mreže kontaktnih točaka u državama članicama.

4. Odobrena sredstva za preuzete obveze za prijelazni instrument, prema tekućim cijenama, za Hrvatsku iznose ukupno 29 milijuna EUR u 2013. za rješavanje nacionalnih i horizontalnih prioriteta.

5. O pomoći u okviru prijelaznog instrumenta odlučuje se te se ona provodi u skladu s Uredbom Vijeća (EZ) br. 1085/2006 ili na temelju drugih tehničkih odredaba koje su potrebne za funkcioniranje prijelaznog instrumenta, a usvaja ih Komisija.

6. Posebna se pozornost posvećuje osiguravanju odgovarajuće komplementarnosti s predviđenom potporom Europskog socijalnog fonda administrativnoj reformi i institucionalnoj sposobnosti.

1. Ovime se uspostavlja schengenski instrument (dalje u tekstu: „privremeni schengenski instrument”) kao privremeni instrument za pomoć Hrvatskoj između dana pristupanja i kraja 2014. u financiranju mjera na novim vanjskim granicama Unije za provedbu schengenske pravne stečevine i nadzora vanjskih granica.

2. Za razdoblje od 1. srpnja 2013. do 31. prosinca 2014. Hrvatskoj se na raspolaganje stavljaju sljedeći iznosi (u tekućim cijenama) u obliku paušalnih isplata u okviru privremenog schengenskog instrumenta:

3. Godišnji iznos za 2013. uplaćuje se Hrvatskoj 1. srpnja 2013., a godišnji iznos za 2014. stavlja se na raspolaganje prvog radnog dana nakon 1. siječnja 2014.

4. Paušalne isplate moraju se iskoristiti u roku od tri godine od prve isplate. Hrvatska podnosi, najkasnije šest mjeseci nakon isteka tog trogodišnjeg razdoblja, sveobuhvatno izvješće o konačnom iskorištavanju isplata u okviru privremenog schengenskog instrumenta, zajedno s izjavom o opravdanosti tih izdataka. Sva neiskorištena ili neopravdano utrošena sredstva vraćaju se Komisiji.

5. Komisija može donijeti tehničke odredbe koje su potrebne za funkcioniranje privremenog schengenskog instrumenta.

1. Ovime se uspostavlja instrument za jačanje novčanog toka (dalje u tekstu: „privremeni instrument za jačanje novčanog toka”) kao privremeni instrument za pomoć Hrvatskoj između dana pristupanja i kraja 2014. u poboljšanju novčanog toka u nacionalnom proračunu.

3. Svaki godišnji iznos podijeljen je na jednake mjesečne obroke koji se uplaćuju prvog radnog dana svakog mjeseca.

1. U okviru strukturnih fondova i Kohezijskog fonda u 2013. za Hrvatsku je rezerviran iznos od 449,4 milijuna EUR (u tekućim cijenama) odobrenih sredstava za preuzete obveze.

3. Za razdoblje obuhvaćeno sljedećim financijskim okvirom iznosi odobrenih sredstava za preuzete obveze koji se Hrvatskoj stavljaju na raspolaganje u okviru financiranja iz strukturnih fondova i Kohezijskog fonda izračunavaju se na temelju tada primjenjive pravne stečevine Unije. Ti se iznosi prilagođavaju u skladu sa sljedećim rasporedom postupnog uvođenja:

4. U mjeri u kojoj to dopuštaju ograničenja nove pravne stečevine Unije provodi se prilagodba kako bi se osiguralo povećanje sredstava za Hrvatsku u 2014. za 2,33 puta u odnosu na iznos iz 2013. te u 2015. za 3 puta u odnosu na iznos iz 2013.

1. Ukupni iznos koji se Hrvatskoj stavlja na raspolaganje u okviru Europskog fonda za ribarstvo u 2013. jest 8,7 milijuna EUR (u tekućim cijenama) odobrenih sredstava za preuzete obveze.

2. Pretfinanciranje u okviru Europskog fonda za ribarstvo jest 25 % ukupnog iznosa iz stavka 1. i isplaćuje se u jednom obroku.

3. Za razdoblje obuhvaćeno sljedećim financijskim okvirom iznosi odobrenih sredstava za preuzete obveze koji se Hrvatskoj stavljaju na raspolaganje izračunavaju se na temelju tada primjenjive pravne stečevine Unije. Ti se iznosi prilagođavaju u skladu sa sljedećim rasporedom postupnog uvođenja:

1. Uredba Vijeća (EZ) br. 1698/2005 od 20. rujna 2005. o potpori ruralnom razvoju iz Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj (EPFRR) (10) ne primjenjuje se na Hrvatsku za cijelo programsko razdoblje 2007.–2013.

U 2013. godini Hrvatskoj se dodjeljuje 27,7 milijuna EUR (u tekućim cijenama) u okviru komponente Ruralni razvoj iz članka 12. Uredbe Vijeća (EZ) br. 1085/2006.

2. Privremene dodatne mjere ruralnog razvoja za Hrvatsku utvrđene su u Prilogu VI.

3. Komisija može provedbenim aktima donijeti pravila potrebna za primjenu Priloga VI. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom utvrđenim u članku 90. stavku 2. Uredbe Vijeća (EZ) br. 1698/2005, u vezi s člankom 13. stavkom 1. točkom (b) Uredbe (EU) br. 182/2011 Europskoga parlamenta i Vijeća od 16. veljače 2011. o utvrđivanju pravila i općih načela u vezi s mehanizmima nadzora država članica nad izvršavanjem provedbenih ovlasti Komisije (11) ili u skladu s odgovarajućim postupkom kako je utvrđeno u mjerodavnom zakonodavstvu.

4. Vijeće, odlučujući na prijedlog Komisije i nakon savjetovanja s Europskim parlamentom, po potrebi provodi prilagodbe Priloga VI. kako bi se osigurala koherentnost s propisima o ruralnom razvoju.

1. Komisija pozorno prati sve obveze koje je Hrvatska preuzela u pregovorima o pristupanju, uključujući one koje se moraju ispuniti prije ili do dana pristupanja. Praćenje od strane Komisije sastoji se od redovito ažuriranih tablica za praćenje, dijaloga u okviru Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju između Europskih zajednica i njihovih država članica, s jedne strane, i Republike Hrvatske, s druge strane (12) (dalje u tekstu: „SSP”), misija za stručnu procjenu, pretpristupnoga gospodarskog programa, fiskalnih obavijesti i, po potrebi, pisama ranog upozorenja hrvatskim vlastima. U jesen 2011. Komisija podnosi Izvješće o napretku Europskom parlamentu i Vijeću. U jesen 2012. ona Europskom parlamentu i Vijeću podnosi Sveobuhvatno izvješće o praćenju. Tijekom procesa praćenja Komisija se prema potrebi također oslanja na doprinos država članica te uzima u obzir doprinos međunarodnih organizacija i organizacija civilnog društva.

Praćenje od strane Komisije osobito je usmjereno na obveze koje je Hrvatska preuzela u području pravosuđa i temeljnih prava (Prilog VII.), uključujući trajni razvoj evidencije ostvarenih rezultata u reformi i učinkovitosti pravosuđa, nepristranom postupanju u predmetima ratnih zločina i borbi protiv korupcije.

Dodatno, praćenje od strane Komisije usmjereno je na područje slobode, sigurnosti i pravde, uključujući provedbu i ispunjavanje zahtjeva Unije u pogledu upravljanja vanjskim granicama, policijske suradnje, borbe protiv organiziranog kriminala i pravosudne suradnje u građanskim i kaznenim stvarima, kao i na obveze u području politike tržišnog natjecanja, uključujući restrukturiranje brodograđevne industrije (Prilog VIII.) i sektora čelika (Prilog IX.).

Kao sastavni dio svojih redovitih tablica za praćenje i izvješćâ, Komisija do pristupanja Hrvatske izdaje šestomjesečne ocjene o obvezama koje je Hrvatska preuzela u tim područjima.

2. Ako se tijekom procesa praćenja ustanove pitanja koja izazivaju zabrinutost, Vijeće, odlučujući kvalificiranom većinom na prijedlog Komisije, može poduzeti sve odgovarajuće mjere. Mjere se ne zadržavaju dulje nego li je to nužno potrebno, a Vijeće ih u svakom slučaju ukida, u skladu s istim postupkom, kada se dotična pitanja koja izazivaju zabrinutost uspješno riješe.

1. Ako se do kraja razdoblja od najviše tri godine od pristupanja pojave poteškoće koje su ozbiljne i koje bi mogle dulje potrajati u bilo kojem sektoru gospodarstva ili poteškoće koje bi mogle izazvati ozbiljno pogoršanje stanja gospodarstva određenog područja, Hrvatska može zatražiti odobrenje za poduzimanje zaštitnih mjera u svrhu popravljanja stanja i prilagodbe dotičnog sektora gospodarstvu unutarnjeg tržišta.

U istim okolnostima bilo koja sadašnja država članica može zatražiti odobrenje za poduzimanje zaštitnih mjera u odnosu na Hrvatsku.

2. Na zahtjev dotične države Komisija žurnim postupkom određuje zaštitne mjere koje smatra potrebnima, navodeći uvjete i način njihove primjene.

U slučaju ozbiljnih gospodarskih poteškoća i na izričit zahtjev dotične države članice Komisija djeluje u roku od pet radnih dana od primitka zahtjeva s priloženim odgovarajućim popratnim podacima. Mjere o kojima je na taj način odlučeno primjenjuju se odmah, uzimaju u obzir interes svih zainteresiranih strana i ne smiju uključivati granične kontrole.

3. Mjere odobrene sukladno ovom članku mogu uključivati odstupanja od pravila UEU-a, UFEU-a i ovog Akta u onoj mjeri i u onim razdobljima koja su nužno potrebna za postizanje ciljeva iz ovih zaštitnih odredaba. Prednost se daje mjerama koje najmanje ometaju funkcioniranje unutarnjeg tržišta.

Ako Hrvatska ne ispuni obveze preuzete u okviru pregovora o pristupanju, uključujući obveze u bilo kojoj sektorskoj politici koja se odnosi na gospodarske aktivnosti s prekograničnim učinkom, i time uzrokuje ozbiljnu povredu funkcioniranja unutarnjeg tržišta ili prijetnju financijskim interesima Unije ili neposrednu opasnost od takve povrede ili prijetnje, Komisija može, do kraja razdoblja od najviše tri godine od pristupanja, na obrazloženi zahtjev države članice ili na vlastitu inicijativu, poduzeti odgovarajuće mjere.

Te mjere moraju biti proporcionalne te se prednost daje mjerama koje najmanje ometaju funkcioniranje unutarnjeg tržišta i, kada je to prikladno, primjeni postojećih sektorskih zaštitnih mehanizama. Zaštitne mjere na temelju ovog članka ne smiju se koristiti kao sredstvo proizvoljne diskriminacije ili kao prikriveno ograničavanje trgovine među državama članicama. Zaštitna odredba može se aktivirati i prije pristupanja na temelju rezultata praćenja te usvojene mjere stupaju na snagu na dan pristupanja, osim ako one predvide kasniji datum. Mjere se ne zadržavaju dulje nego li je to nužno potrebno, a u svakom slučaju ukidaju se kada se dotična obveza ispuni. Mogu se, međutim, primjenjivati i nakon isteka razdoblja iz prvog stavka sve dok se dotične obveze ne ispune. Kao odgovor na napredak koji Hrvatska postigne u ispunjavanju svojih obveza Komisija može na odgovarajući način prilagoditi mjere. Komisija pravodobno obavješćuje Vijeće prije ukidanja zaštitnih mjera te u tom pogledu uzima u obzir sve primjedbe Vijeća.

Ako u Hrvatskoj postoje ozbiljni nedostaci ili neposredna opasnost od takvih nedostataka u prenošenju ili stanju provedbe akata koje su donijele institucije na temelju dijela trećeg, glave V. UFEU-a, kao i akata koje su donijele institucije prije stupanja na snagu Ugovora iz Lisabona na temelju glave VI. UEU-a ili na temelju dijela trećeg, glave IV. Ugovora o osnivanju Europske zajednice, Komisija može do kraja razdoblja od najviše tri godine od pristupanja, na obrazloženi zahtjev države članice ili na vlastitu inicijativu i nakon savjetovanja s državama članicama, usvojiti odgovarajuće mjere te odrediti uvjete i način njihove primjene.

Ne dovodeći u pitanje nastavak bliske pravosudne suradnje, te mjere mogu imati oblik privremene suspenzije primjene odgovarajućih odredaba i odluka u odnosima između Hrvatske i bilo koje druge države članice ili država članica. Zaštitna odredba može se aktivirati i prije pristupanja na temelju rezultata praćenja te usvojene mjere stupaju na snagu na dan pristupanja, osim ako one predvide kasniji datum. Mjere se ne zadržavaju dulje nego li je to nužno potrebno, a u svakom slučaju ukidaju se kada se nedostaci isprave. Mogu se, međutim, primjenjivati i nakon isteka razdoblja iz prvog stavka sve dok ti nedostaci postoje. Kao odgovor na napredak koji Hrvatska postigne u ispravljanju utvrđenih nedostataka Komisija može na odgovarajući način prilagoditi mjere nakon savjetovanja s državama članicama. Komisija pravodobno obavješćuje Vijeće prije ukidanja zaštitnih mjera te u tom pogledu uzima u obzir sve primjedbe Vijeća.

Kako se ne bi ometalo pravilno funkcioniranje unutarnjeg tržišta, provedba nacionalnih propisa Hrvatske tijekom prijelaznih razdoblja iz Priloga V. ne smije dovesti do graničnih kontrola među državama članicama.

Ako su potrebne prijelazne mjere za olakšavanje prelaska iz postojećeg režima u Hrvatskoj u onaj koji proizlazi iz primjene zajedničke poljoprivredne politike pod uvjetima utvrđenima u ovom Aktu, Komisija usvaja takve mjere u skladu s postupkom iz članka 195. stavka 2. Uredbe Vijeća (EZ) br. 1234/2007 od 22. listopada 2007. o uspostavljanju zajedničkog uređenja tržišta poljoprivrednih proizvoda i o posebnim odredbama za određene poljoprivredne proizvode (Jedinstvena uredba o ZUT-u) (13), u vezi s člankom 13. stavkom 1. točkom (b) Uredbe Europskoga parlamenta i Vijeća (EU) br. 182/2011 (14) ili u skladu s odgovarajućim postupkom utvrđenim u mjerodavnom zakonodavstvu. One se mogu usvojiti u razdoblju od tri godine od dana pristupanja i njihova je primjena ograničena na to razdoblje. Vijeće, odlučujući jednoglasno na prijedlog Komisije i nakon savjetovanja s Europskim parlamentom, može produljiti navedeno razdoblje.

Prijelazne mjere iz prvog stavka mogu se, po potrebi, također usvojiti prije dana pristupanja. Takve mjere usvaja Vijeće odlučujući kvalificiranom većinom na prijedlog Komisije ili, kada one imaju utjecaj na instrumente koje je prvotno donijela Komisija, tada ih usvaja Komisija u skladu s postupkom koji se zahtijeva za donošenje dotičnih instrumenata.

Ako su potrebne prijelazne mjere za olakšavanje prelaska iz postojećeg režima u Hrvatskoj u onaj koji proizlazi iz primjene veterinarskih i fitosanitarnih pravila Unije te pravila Unije o sigurnosti hrane, Komisija usvaja takve mjere u skladu s odgovarajućim postupkom utvrđenim u mjerodavnom zakonodavstvu. Te se mjere usvajaju u razdoblju od tri godine od dana pristupanja i njihova je primjena ograničena na to razdoblje.

Vijeće, odlučujući kvalificiranom većinom na prijedlog Komisije, određuje uvjete pod kojima se može:

Komisija može poduzeti sve odgovarajuće mjere kako bi se osiguralo da se potrebno statutarno osoblje zadrži u Hrvatskoj najdulje 18 mjeseci od pristupanja. Tijekom tog razdoblja za dužnosnike, privremeno osoblje i ugovorno osoblje upućeno na službu u Hrvatsku prije pristupanja, koji moraju ostati u službi u Hrvatskoj nakon dana pristupanja, vrijede isti financijski i materijalni uvjeti kao oni koji su se primjenjivali prije pristupanja u skladu s Pravilnikom o osoblju za dužnosnike Europskih zajednica i Uvjetima zaposlenja ostalih službenika Europskih zajednica, utvrđenima u Uredbi Vijeća (EEZ, Euratom, EZUČ) br. 259/68 (15). Administrativni izdaci, uključujući plaće za ostalo potrebno osoblje, pokrivaju se iz općeg proračuna Europske unije.

Institucije, u skladu s odgovarajućim postupcima predviđenima u izvornim ugovorima, prilagođavaju svoje poslovnike potrebama koje proizlaze iz pristupanja.

Prilagodbe pravilâ odbora osnovanih izvornim ugovorima i njihovih poslovnika potrebama koje proizlaze iz pristupanja provode se što je prije moguće nakon pristupanja.

Od pristupanja se smatra da su direktive i odluke u smislu članka 288. UFEU-a upućene Hrvatskoj, u skladu s izvornim ugovorima. Smatra se da je Hrvatska primila obavijest o tim direktivama i odlukama u trenutku pristupanja, osim u pogledu direktiva i odluka koje su stupile na snagu na temelju članka 297. stavka 1. trećeg podstavka i članka 297. stavka 2. drugog podstavka UFEU-a.

1. Hrvatska poduzima mjere koje su potrebne kako bi od dana pristupanja bila usklađena s odredbama direktiva i odluka u smislu članka 288. UFEU-a, osim ako je u ovom Aktu predviđen neki drugi rok. Hrvatska o tim mjerama obavješćuje Komisiju do dana pristupanja ili, kada je on kasniji, u roku predviđenom u ovom Aktu.

2. U mjeri u kojoj izmjene direktiva u smislu članka 288. UFEU-a uvedene ovim Aktom zahtijevaju izmjene zakona i drugih propisa sadašnjih država članica, sadašnje države članice poduzimaju mjere koje su potrebne kako bi od dana pristupanja Hrvatske bile usklađene s izmijenjenim direktivama, osim ako je u ovom Aktu predviđen neki drugi rok. One o tim mjerama obavješćuju Komisiju do dana pristupanja ili, kada je on kasniji, u roku predviđenom u ovom Aktu.

U skladu s člankom 33. Ugovora o EZAE-u Hrvatska u roku od tri mjeseca od pristupanja dostavlja Komisiji odredbe zakona i drugih propisa namijenjene osiguranju zaštite zdravlja radnika i stanovništva na državnom području Hrvatske od opasnosti od ionizirajućih zračenja.

Na valjano obrazložen zahtjev Hrvatske, podnesen Komisiji najkasnije na dan pristupanja, Vijeće, odlučujući na prijedlog Komisije, ili Komisija, ako je izvorni akt donijela Komisija, može poduzeti mjere koje sadržavaju privremena odstupanja od akata institucija donesenih između 1. srpnja 2011. i dana pristupanja. Mjere se usvajaju u skladu s pravilima glasovanja kojima se uređuje donošenje akta od kojeg se traži privremeno odstupanje. Ako se takva odstupanja usvoje nakon pristupanja, mogu se primjenjivati od dana pristupanja.

Ako je akte institucija koji su doneseni prije pristupanja potrebno prilagoditi zbog pristupanja, a potrebne prilagodbe nisu predviđene u ovom Aktu ili njegovim prilozima, Vijeće, odlučujući kvalificiranom većinom na prijedlog Komisije, ili Komisija, ako je izvorni akt donijela Komisija, u tu svrhu donosi potrebne akte. Ako se ti akti donesu nakon pristupanja, mogu se primjenjivati od dana pristupanja.

Osim ako je drukčije određeno u ovom Aktu, Vijeće, odlučujući kvalificiranom većinom na prijedlog Komisije, usvaja mjere potrebne za provedbu odredaba ovog Akta.

Tekstovi akata institucija donesenih prije pristupanja koje su te institucije sastavile na hrvatskom jeziku od dana pristupanja vjerodostojni su pod istim uvjetima kao i tekstovi sastavljeni na sadašnjim službenim jezicima. Oni se objavljuju u Službenom listu Europske unije ako su tekstovi na sadašnjim službenim jezicima tako objavljeni.

Vlada Talijanske Republike dostavlja Vladi Republike Hrvatske ovjereni primjerak Ugovora o Europskoj uniji, Ugovora o funkcioniranju Europske unije i Ugovora o osnivanju Europske zajednice za atomsku energiju te ugovorâ o izmjeni ili dopuni tih ugovorâ, uključujući Ugovor o pristupanju Kraljevine Danske, Irske i Ujedinjene Kraljevine Velike Britanije i Sjeverne Irske, Ugovor o pristupanju Helenske Republike, Ugovor o pristupanju Kraljevine Španjolske i Portugalske Republike, Ugovor o pristupanju Republike Austrije, Republike Finske i Kraljevine Švedske, Ugovor o pristupanju Češke Republike, Republike Estonije, Republike Cipra, Republike Latvije, Republike Litve, Republike Mađarske, Republike Malte, Republike Poljske, Republike Slovenije i Slovačke Republike i Ugovor o pristupanju Republike Bugarske i Rumunjske na bugarskom, češkom, danskom, engleskom, estonskom, finskom, francuskom, grčkom, irskom, latvijskom, litavskom, mađarskom, malteškom, nizozemskom, njemačkom, poljskom, portugalskom, rumunjskom, slovačkom, slovenskom, španjolskom, švedskom i talijanskom jeziku.

Tekstovi ugovorâ iz prvog stavka sastavljeni na hrvatskom jeziku prilažu se ovom Aktu. Ti su tekstovi vjerodostojni pod istim uvjetima kao i tekstovi tih ugovorâ, sastavljeni na sadašnjim službenim jezicima.

Ovjereni primjerak međunarodnih sporazuma položenih u arhivu Glavnog tajništva Vijeća Vladi Republike Hrvatske dostavlja glavni tajnik.

PRILOG II.

Popis odredaba schengenske pravne stečevine uključene u okvir Europske unije te akata koji se na njoj temelje ili su na drugi način s njom povezani, koji su obvezujući i primjenjuju se u Republici Hrvatskoj od pristupanja (iz članka 4. stavka 1. Akta o pristupanju)

1.	Sporazum između vlada država Ekonomske unije Beneluksa, Savezne Republike Njemačke i Francuske Republike o postupnom ukidanju kontrola na zajedničkim granicama od 14. lipnja 1985. (1).

Sljedeće odredbe Konvencije potpisane u Schengenu 19. lipnja 1990. o provedbi Schengenskog sporazuma od 14. lipnja 1985. o postupnom ukidanju kontrola na zajedničkim granicama te pripadajućeg Završnog akta i Zajedničkih izjava (2), kako su izmijenjene određenim aktima navedenima u stavku 8. ovog Priloga:

članak 1. u mjeri u kojoj se odnosi na odredbe ovog stavka, članak 26., članak 39., članci 44. do 49. (uz iznimku članka 47. stavka 4. i članka 49. točke (a)), članak 51., članci 54. do 58., članak 62. stavak 3., članci 67. do 69., članci 71. i 72., članci 75. i 76., članak 82., članak 91., članci 126. do 130. u mjeri u kojoj se odnose na odredbe ovog stavka i članak 136., Zajedničke izjave 1. i 3. Završnog akta.

Sljedeće odredbe Sporazumâ o pristupanju Konvenciji potpisanoj u Schengenu 19. lipnja 1990. o provedbi Schengenskog sporazuma od 14. lipnja 1985. o postupnom ukidanju kontrola na zajedničkim granicama, njihovih Završnih akata i povezanih Izjava, kako su izmijenjene određenim aktima navedenima u stavku 8. ovog Priloga:

(a)

Sporazum potpisan 19. prosinca 1996. o pristupanju Kraljevine Danske:

—	članak 5. stavak 2. i članak 6.;

(b)

Sporazum potpisan 19. prosinca 1996. o pristupanju Republike Finske:

—	članak 5.,

—	Izjava Vlade Republike Finske o Ålandskim otocima u dijelu III. Završnog akta;

(c)

Sporazum potpisan 19. prosinca 1996. o pristupanju Kraljevine Švedske:

—

članak 5.

Sljedeći sporazumi i aranžmani koji se temelje na schengenskoj pravnoj stečevini ili su na drugi način s njom povezani:

—

Sporazum od 18. svibnja 1999. sklopljen između Vijeća Europske unije i Republike Islanda i Kraljevine Norveške o pridruživanju tih dviju država provedbi, primjeni i razvoju schengenske pravne stečevine, uključujući Priloge, Završni akt i priložene Izjave i Razmjene pisama, odobren Odlukom Vijeća 1999/439/EZ (SL L 176, 10.7.1999., str. 35.)

—

Sporazum od 30. lipnja 1999. sklopljen između Vijeća Europske unije i Republike Islanda i Kraljevine Norveške o utvrđivanju prava i obveza između Irske i Ujedinjene Kraljevine Velike Britanije i Sjeverne Irske, s jedne strane, te Republike Islanda i Kraljevine Norveške, s druge, u područjima schengenske pravne stečevine koja se primjenjuju na te države, odobren Odlukom Vijeća 2000/29/EZ (SL L 15, 20.1.2000., str. 1.)

—

Sporazum između Europske unije, Europske zajednice i Švicarske Konfederacije o pridruživanju Švicarske Konfederacije provedbi, primjeni i razvoju schengenske pravne stečevine, potpisan 26. listopada 2004. i odobren Odlukom Vijeća 2008/146/EZ i Odlukom Vijeća 2008/149/PUP (SL L 53, 27.2.2008., str. 1. i str. 50.)

—

Protokol između Europske unije, Europske zajednice, Švicarske Konfederacije i Kneževine Lihtenštajna o pristupanju Kneževine Lihtenštajna Sporazumu između Europske unije, Europske zajednice i Švicarske Konfederacije o pridruživanju Švicarske Konfederacije provedbi, primjeni i razvoju schengenske pravne stečevine, potpisan 28. veljače 2008. i odobren Odlukom Vijeća 2011/349/EU i Odlukom Vijeća 2011/350/EU (SL L 160, 18.6.2011., str. 1. i str. 19.)

—

Aranžman između Europske zajednice i Republike Islanda i Kraljevine Norveške o načinima sudjelovanja tih država u Europskoj agenciji za upravljanje operativnom suradnjom na vanjskim granicama država članica Europske unije, uključujući priloženu Zajedničku izjavu, potpisan 1. veljače 2007. i odobren Odlukom Vijeća 2007/511/EZ (SL L 188, 20.7.2007., str. 15.)

—

Aranžman između Europske zajednice, s jedne strane, i Švicarske Konfederacije i Kneževine Lihtenštajna, s druge strane, o načinima sudjelovanja tih država u Europskoj agenciji za upravljanje operativnom suradnjom na vanjskim granicama država članica Europske unije, uključujući Prilog i Zajedničke izjave koje su mu priložene, potpisan 30. rujna 2009. i odobren Odlukom Vijeća 2010/490/EU (SL L 243, 16.9.2010., str. 2.)

—

Sporazum između Europske zajednice i Republike Islanda, Kraljevine Norveške, Švicarske Konfederacije i Kneževine Lihtenštajna o dopunskim pravilima u vezi s Fondom za vanjske granice u razdoblju od 2007. do 2013., uključujući priložene Izjave, potpisan 19. ožujka 2010. i odobren Odlukom Vijeća 2011/305/EU (SL L 137, 25.5.2011., str. 1.) (3).

Odredbe sljedećih odluka (vidi SL L 239, 22.9.2000., str. 1.) Izvršnog odbora osnovanog Konvencijom potpisanom u Schengenu 19. lipnja 1990. o provedbi Schengenskog sporazuma od 14. lipnja 1985. o postupnom ukidanju kontrola na zajedničkim granicama, kako su izmijenjene određenim aktima navedenima u stavku 8. ovog Priloga:

—	SCH/Com-ex (93) 10 Odluka Izvršnog odbora od 14. prosinca 1993. o izjavama ministara i državnih tajnika

—	SCH/Com-ex (93) 14 Odluka Izvršnog odbora od 14. prosinca 1993. o poboljšanju praktične pravosudne suradnje u borbi protiv trgovine drogom

—	SCH/Com-ex (94) 16 rev Odluka Izvršnog odbora od 21. studenoga 1994. o nabavi zajedničkih ulaznih i izlaznih pečata

—	SCH/Com-ex (94) 28 rev Odluka Izvršnog odbora od 22. prosinca 1994. o potvrdi predviđenoj u članku 75. za nošenje opojnih droga i psihotropnih tvari

—	SCH/Com-ex (94) 29 rev 2 Odluka Izvršnog odbora od 22. prosinca 1994. o stupanju na snagu Konvencije o provedbi Schengenskog sporazuma od 19. lipnja 1990.

—	SCH/Com-ex (95) 21 Odluka Izvršnog odbora od 20. prosinca 1995. o brzoj razmjeni statističkih i specifičnih podataka među schengenskim državama o mogućim nepravilnostima na vanjskim granicama

—	SCH/Com-ex (98) 1 rev 2 Odluka Izvršnog odbora od 21. travnja 1998. o aktivnostima radne skupine, u mjeri u kojoj se odnosi na odredbe iz stavka 2. ovog Priloga

—	SCH/Com-ex (98) 26 def Odluka Izvršnog odbora od 16. rujna 1998. o osnivanju Stalnog odbora za ocjenu i provedbu Schengena

—	SCH/Com-ex (98) 37 def 2 Odluka Izvršnog odbora od 27. listopada 1998. o usvajanju mjera za borbu protiv nezakonite imigracije, u mjeri u kojoj se odnosi na odredbe iz stavka 2. ovog Priloga

—	SCH/Com-ex (98) 52 Odluka Izvršnog odbora od 16. prosinca 1998. o Priručniku o prekograničnoj policijskoj suradnji, u mjeri u kojoj se odnosi na odredbe iz stavka 2. ovog Priloga

—	SCH/Com-ex (98) 59 rev Odluka Izvršnog odbora od 16. prosinca 1998. o usklađenom razmještanju savjetnikâ za isprave

—	SCH/Com-ex (99) 1 rev 2 Odluka Izvršnog odbora od 28. travnja 1999. o stanju u području opojnih droga

—	SCH/Com-ex (99) 6 Odluka Izvršnog odbora od 28. travnja 1999. o schengenskoj pravnoj stečevini koja se odnosi na telekomunikacije

—	SCH/Com-ex (99) 7 rev 2 Odluka Izvršnog odbora od 28. travnja 1999. o časnicima za vezu

—	SCH/Com-ex (99) 8 rev 2 Odluka Izvršnog odbora od 28. travnja 1999. o općim načelima kojima se uređuje plaćanje doušnikâ

—	SCH/Com-ex (99) 10 Odluka Izvršnog odbora od 28. travnja 1999. o nezakonitoj trgovini vatrenim oružjem.

Sljedeće izjave (vidi SL L 239, 22.9.2000., str. 1.) Izvršnog odbora osnovanog Konvencijom potpisanom u Schengenu 19. lipnja 1990. o provedbi Schengenskog sporazuma od 14. lipnja 1985. o postupnom ukidanju kontrola na zajedničkim granicama, u mjeri u kojoj se odnose na odredbe iz stavka 2. ovog Priloga:

—	SCH/Com-ex (96) decl 6 rev 2 Izjava Izvršnog odbora od 26. lipnja 1996. o izručenju

—	SCH/Com-ex (97) decl 13 rev 2 Izjava Izvršnog odbora od 9. veljače 1998. o otmici maloljetnika.

Sljedeće odluke (vidi SL L 239, 22.9.2000., str. 1.) Središnje skupine osnovane Konvencijom potpisanom u Schengenu 19. lipnja 1990. o provedbi Schengenskog sporazuma od 14. lipnja 1985. o postupnom ukidanju kontrola na zajedničkim granicama, u mjeri u kojoj se odnose na odredbe iz stavka 2. ovog Priloga:

—	SCH/C (98) 117 Odluka Središnje skupine od 27. listopada 1998. o usvajanju mjera za borbu protiv nezakonite imigracije

—	SCH/C (99) 25 Odluka Središnje skupine od 22. ožujka 1999. o općim načelima kojima se uređuje plaćanje doušnikâ.

Sljedeći akti koji se temelje na schengenskoj pravnoj stečevini ili su na drugi način s njom povezani:

—	Uredba Vijeća (EZ) br. 1683/95 od 29. svibnja 1995. o utvrđivanju jedinstvenog obrasca za vize (SL L 164, 14.7.1995., str. 1.)

—	Odluka Vijeća 1999/307/EZ od 1. svibnja 1999. o utvrđivanju detaljnih aranžmana za uključivanje Schengenskog tajništva u Glavno tajništvo Vijeća (SL L 119, 7.5.1999., str. 49.)

—

Odluka Vijeća 1999/435/EZ od 20. svibnja 1999. o definiranju schengenske pravne stečevine u svrhu utvrđivanja, u skladu s odgovarajućim odredbama Ugovora o osnivanju Europske zajednice i Ugovora o Europskoj uniji, pravne osnove za svaku odredbu ili odluku koja čini tu pravnu stečevinu (SL L 176, 10.7.1999., str. 1.)

—	Odluka Vijeća 1999/436/EZ od 20. svibnja 1999. o utvrđivanju, u skladu s odgovarajućim odredbama Ugovora o osnivanju Europske zajednice i Ugovora o Europskoj uniji, pravne osnove za svaku odredbu ili odluku koja čini schengensku pravnu stečevinu (SL L 176, 10.7.1999., str. 17.)

—	Odluka Vijeća 1999/437/EZ od 17. svibnja 1999. o određenim aranžmanima za primjenu Sporazuma sklopljenog između Vijeća Europske unije i Republike Islanda i Kraljevine Norveške o pridruživanju tih dviju država provedbi, primjeni i razvoju schengenske pravne stečevine (SL L 176, 10.7.1999., str. 31.)

—	Odluka Vijeća 1999/848/EZ od 13. prosinca 1999. o punoj primjeni schengenske pravne stečevine u Grčkoj (SL L 327, 21.12.1999., str. 58.)

—	Odluka Vijeća 2000/365/EZ od 29. svibnja 2000. o zahtjevu Ujedinjene Kraljevine Velike Britanije i Sjeverne Irske za sudjelovanje u nekim odredbama schengenske pravne stečevine (SL L 131, 1.6.2000., str. 43.)

—

Odluka Vijeća 2000/586/PUP od 28. rujna 2000. o utvrđivanju postupka za izmjenu članka 40. stavaka 4. i 5., članka 41. stavka 7. i članka 65. stavka 2. Konvencije o provedbi Schengenskog sporazuma od 14. lipnja 1985. o postupnom ukidanju kontrola na zajedničkim granicama (SL L 248, 3.10.2000., str. 1.)

—	Odluka Vijeća 2000/777/EZ od 1. prosinca 2000. o primjeni schengenske pravne stečevine u Danskoj, Finskoj i Švedskoj te na Islandu i u Norveškoj (SL L 309, 9.12.2000., str. 24.)

—	Uredba Vijeća (EZ) br. 539/2001 od 15. ožujka 2001. o popisu trećih zemalja čiji državljani moraju imati vizu pri prelasku vanjskih granica i zemalja čiji su državljani izuzeti od tog zahtjeva (SL L 81, 21.3.2001., str. 1.)

—	Direktiva Vijeća 2001/51/EZ od 28. lipnja 2001. o dopuni odredaba članka 26. Konvencije o provedbi Schengenskog sporazuma od 14. lipnja 1985. (SL L 187, 10.7.2001., str. 45.)

—	Uredba Vijeća (EZ) br. 333/2002 od 18. veljače 2002. o jedinstvenom obliku obrazaca za unošenje vize koju države članice izdaju nositeljima putnih isprava koje država članica koja sastavlja obrazac ne priznaje (SL L 53, 23.2.2002, str. 4.)

—	Odluka Vijeća 2002/192/EZ od 28. veljače 2002. o zahtjevu Irske za sudjelovanje u nekim odredbama schengenske pravne stečevine (SL L 64, 7.3.2002., str. 20.)

—	Uredba Vijeća (EZ) br. 1030/2002 od 13. lipnja 2002. o utvrđivanju jedinstvenog obrasca boravišnih dozvola za državljane trećih zemalja (SL L 157, 15.6.2002., str. 1.)

—	Okvirna odluka Vijeća 2002/946/PUP od 28. studenoga 2002. o jačanju kaznenopravnog okvira za sprečavanje pomaganja neovlaštenog ulaska, tranzita i boravka (SL L 328, 5.12.2002., str. 1.)

—	Direktiva Vijeća 2002/90/EZ od 28. studenoga 2002. o definiranju pomaganja neovlaštenog ulaska, tranzita i boravka (SL L 328, 5.12.2002., str. 17.)

—	Odluka Vijeća 2003/170/PUP od 27. veljače 2003. o zajedničkom korištenju časnika za vezu koje su u inozemstvo uputila tijela kaznenog progona država članica (SL L 67, 12.3.2003., str. 27.)

—	Odluka Vijeća 2003/725/PUP od 2. listopada 2003. o izmjeni odredaba članka 40. stavaka 1. i 7. Konvencije o provedbi Schengenskog sporazuma od 14. lipnja 1985. o postupnom ukidanju kontrola na zajedničkim granicama (SL L 260, 11.10.2003., str. 37.)

—	Direktiva Vijeća 2003/110/EZ od 25. studenoga 2003. o pomoći u slučajevima tranzita u svrhu udaljavanja zračnim putem (SL L 321, 6.12.2003., str. 26.)

—	Uredba Vijeća (EZ) br. 377/2004 od 19. veljače 2004. o uspostavi mreže časnika za vezu zaduženih za imigraciju (SL L 64, 2.3.2004., str. 1.)

—	Direktiva Vijeća 2004/82/EZ od 29. travnja 2004. o obvezi prijevoznika na dostavljanje podataka o putnicima (SL L 261, 6.8.2004., str. 24.)

—	Odluka Vijeća 2004/573/EZ od 29. travnja 2004. o organizaciji zajedničkih letova za udaljavanje, s državnog područja dviju ili više država članica, državljana trećih zemalja protiv kojih su doneseni pojedinačni nalozi za udaljavanje (SL L 261, 6.8.2004., str. 28.)

—	Odluka Vijeća 2004/512/EZ od 8. lipnja 2004. o uspostavi Viznog informacijskog sustava (VIS) (SL L 213, 15.6.2004., str. 5. i SL L 142M, 30.5.2006., str. 60.)

—	Uredba Vijeća (EZ) br. 2007/2004 od 26. listopada 2004. o osnivanju Europske agencije za upravljanje operativnom suradnjom na vanjskim granicama država članica Europske unije (SL L 349, 25.11.2004., str. 1. i SL L 153M, 7.6.2006., str. 136.)

—	Uredba Vijeća (EZ) br. 2252/2004 od 13. prosinca 2004. o standardima za sigurnosna obilježja i biometrijske podatke u putovnicama i putnim ispravama koje izdaju države članice (SL L 385, 29.12.2004., str. 1. i SL L 153M, 7.6.2006., str. 375.)

—	Odluka Vijeća 2004/926/EZ od 22. prosinca 2004. o provedbi dijelova schengenske pravne stečevine od strane Ujedinjene Kraljevine Velike Britanije i Sjeverne Irske (SL L 395, 31.12.2004., str. 70.)

—	Odluka Vijeća 2005/267/EZ od 16. ožujka 2005. o uspostavi sigurne internetske informacijske i koordinacijske mreže za službe država članica za upravljanje migracijama (SL L 83, 1.4.2005., str. 48. i SL L 159M, 13.6.2006., str. 288.)

—

Uredba (EZ) br. 562/2006 Europskoga parlamenta i Vijeća od 15. ožujka 2006. o Zakoniku Zajednice o pravilima kojima se uređuje kretanje osoba preko granica (Zakonik o schengenskim granicama) (SL L 105, 13.4.2006., str. 1.), osim prve rečenice članka 1., članka 5. stavka 4. točke (a), glave III. i odredaba glave II. te priloga koji se odnose na Schengenski informacijski sustav (SIS)

—	Okvirna odluka Vijeća 2006/960/PUP od 18. prosinca 2006. o pojednostavljenju razmjene informacija i obavještajnih podataka među tijelima kaznenog progona država članica Europske unije (SL L 386, 29.12.2006., str. 89.)

—	Uredba (EZ) br. 1931/2006 Europskoga parlamenta i Vijeća od 20. prosinca 2006. o utvrđivanju pravila o pograničnom prometu na vanjskim kopnenim granicama država članica i o izmjeni odredaba Schengenske konvencije (SL L 405, 30.12.2006., str. 1.), osim članka 4. točke (b) i članka 9. točke (c)

—

Odluka Vijeća 2007/471/EZ od 12. lipnja 2007. o primjeni odredaba schengenske pravne stečevine koje se odnose na Schengenski informacijski sustav u Češkoj Republici, Republici Estoniji, Republici Latviji, Republici Litvi, Republici Mađarskoj, Republici Malti, Republici Poljskoj, Republici Sloveniji i Slovačkoj Republici (SL L 179, 7.7.2007., str. 46.)

—

Uredba (EZ) br. 863/2007 Europskoga parlamenta i Vijeća od 11. srpnja 2007. o uspostavi mehanizma za osnivanje Jedinica granične policije za brzu intervenciju i o izmjeni Uredbe Vijeća (EZ) br. 2007/2004 u pogledu tog mehanizma te o uređenju zadataka i ovlasti gostujućih službenika (SL L 199, 31.7.2007., str. 30.), osim odredaba članka 6. stavaka 8. i 9. u mjeri u kojoj se odnose na davanje pristupa Schengenskom informacijskom sustavu

—

Odluka Vijeća 2007/801/EZ od 6. prosinca 2007. o punoj primjeni odredaba schengenske pravne stečevine u Češkoj Republici, Republici Estoniji, Republici Latviji, Republici Litvi, Republici Mađarskoj, Republici Malti, Republici Poljskoj, Republici Sloveniji i Slovačkoj Republici (SL L 323, 8.12.2007., str. 34.)

—	Odluka Vijeća 2008/421/EZ od 5. lipnja 2008. o primjeni odredaba schengenske pravne stečevine koje se odnose na Schengenski informacijski sustav u Švicarskoj Konfederaciji (SL L 149, 7.6.2008., str. 74.)

—	Članak 6. Odluke Vijeća 2008/633/PUP od 23. lipnja 2008. o pristupu zaduženih tijela država članica i Europola podacima Viznog informacijskog sustava (VIS) u svrhu sprečavanja, otkrivanja i istraživanja kaznenih djela terorizma i drugih teških kaznenih djela (SL L 218, 13.8.2008., str. 129.)

—	Odluka Vijeća 2008/903/EZ od 27. studenoga 2008. o punoj primjeni odredaba schengenske pravne stečevine u Švicarskoj Konfederaciji (SL L 327, 5.12.2008., str. 15.)

—	Okvirna odluka Vijeća 2008/977/PUP od 27. studenoga 2008. o zaštiti osobnih podataka koji se obrađuju u okviru policijske i pravosudne suradnje u kaznenim stvarima (SL L 350, 30.12.2008., str. 60.)

—	Direktiva 2008/115/EZ Europskoga parlamenta i Vijeća od 16. prosinca 2008. o zajedničkim standardima i postupcima u državama članicama za vraćanje državljana trećih zemalja s nezakonitim boravkom (SL L 348, 24.12.2008., str. 98.)

—	Članak 3. Uredbe (EZ) br. 810/2009 Europskoga parlamenta i Vijeća od 13. srpnja 2009. o Zakoniku Zajednice o vizama (Zakonik o vizama) (SL L 243, 15.9.2009., p. 1.)

—

Odluka Vijeća 2010/252/EU od 26. travnja 2010. o dopuni Zakonika o schengenskim granicama u pogledu nadzora vanjskih morskih granica u okviru operativne suradnje koju koordinira Europska agencija za upravljanje operativnom suradnjom na vanjskim granicama država članica Europske unije (SL L 111, 4.5.2010., str. 20.)

—	Odluka Vijeća 2010/365/EU od 29. lipnja 2010. o primjeni odredaba schengenske pravne stečevine koje se odnose na Schengenski informacijski sustav u Republici Bugarskoj i Rumunjskoj (SL L 166, 1.7.2010., str. 17.).

(1) SL L 239, 22.9.2000., str. 13.

(2) SL L 239, 22.9.2000., str. 19.

(3) Sve dok taj Sporazum nije sklopljen, samo u mjeri u kojoj se privremeno primjenjuje.

PRILOG III.

Popis iz članka 15. Akta o pristupanju: prilagodbe akata koje su donijele institucije

1. SLOBODA PRUŽANJA USLUGA

32005 L 0036: Direktiva 2005/36/EZ Europskoga parlamenta i Vijeća od 7. rujna 2005. o priznavanju stručnih kvalifikacija (SL L 255, 30.9.2005., str. 22.).

(a)

Članak 23. stavak 5. zamjenjuje se sljedećim:

„5. Ne dovodeći u pitanje članak 43.b, svaka država članica priznaje dokaze o formalnoj osposobljenosti za doktora medicine čime se omogućuje pristup profesionalnim djelatnostima doktora medicine s temeljnom izobrazbom i doktora medicine specijalista, za medicinsku sestru opće njege, za doktora dentalne medicine, za doktora dentalne medicine specijalista, za veterinara, za primalju, za magistra farmacije i za arhitekta, koje posjeduju državljani država članica i koje je izdala bivša Jugoslavija, odnosno čije je osposobljavanje započelo

(a)	za Sloveniju prije 25. lipnja 1991. i

(b)	za Hrvatsku prije 8. listopada 1991.

ako tijela spomenutih država članica potvrde da takvi dokazi imaju jednaku pravnu valjanost unutar njihova državnog područja kao i dokazi koje one izdaju te kao i, u slučaju arhitekata, dokazi o formalnoj osposobljenosti navedeni za te države članice u Prilogu VI. točki 6. u pogledu pristupa profesionalnim djelatnostima doktora medicine s temeljnom izobrazbom, doktora medicine specijalista, medicinske sestre opće njege, doktora dentalne medicine, doktora dentalne medicine specijalista, veterinara, primalje, magistra farmacije u odnosu na djelatnosti iz članka 45. stavka 2. te arhitekta u odnosu na djelatnosti iz članka 48., kao i u pogledu obavljanja tih djelatnosti.

Takvoj potvrdi mora biti priloženo uvjerenje koje su izdala ta ista tijela u kojem se navodi da su takve osobe stvarno i zakonito obavljale predmetne djelatnosti na njihovu državnom području najmanje tri uzastopne godine tijekom razdoblja od pet godina koje prethodi danu izdavanja uvjerenja.”

(b)

Umeće se sljedeći članak:

„Članak 43.b

Stečena prava u primaljstvu ne primjenjuju se na sljedeće kvalifikacije stečene u Hrvatskoj prije 1. srpnja 2013.: viša medicinska sestra ginekološko-opstetričkog smjera, medicinska sestra ginekološko-opstetričkog smjera, viša medicinska sestra primaljskog smjera, medicinska sestra primaljskog smjera, ginekološko-opstetrička primalja i primalja.”

2. PRAVO INTELEKTUALNOG VLASNIŠTVA

I. ŽIG ZAJEDNICE

32009 R 0207: Uredba Vijeća (EZ) br. 207/2009 od 26. veljače 2009. o žigu Zajednice (SL L 78, 24.3.2009., str. 1.).

Članak 165. stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:

„1. Od dana pristupanja Bugarske, Češke Republike, Estonije, Hrvatske, Cipra, Latvije, Litve, Mađarske, Malte, Poljske, Rumunjske, Slovenije i Slovačke (dalje u tekstu: ‚nova država članica/nove države članice’) žig Zajednice koji je registriran ili za koji je podnesena prijava prema ovoj Uredbi prije odgovarajućeg dana njihova pristupanja proširuje se na državno područje tih država članica kako bi imao jednak učinak u čitavoj Zajednici.”

II. SVJEDODŽBE O DODATNOJ ZAŠTITI

31996 R 1610: Uredba (EZ) br. 1610/96 Europskoga parlamenta i Vijeća od 23. srpnja 1996. o uvođenju svjedodžbe o dodatnoj zaštiti za sredstva za zaštitu bilja (SL L 198, 8.8.1996., str. 30.).

(a)

Članku 19.a dodaje se sljedeća točka:

„(m)

za svako sredstvo za zaštitu bilja zaštićeno temeljnim patentom koji je na snazi i za koje je prvo odobrenje za stavljanje u promet kao sredstva za zaštitu bilja izdano nakon 1. siječnja 2003. može se izdati svjedodžba u Hrvatskoj pod uvjetom da je zahtjev za izdavanje svjedodžbe podnesen u roku od šest mjeseci od dana pristupanja.”

(b)

Članak 20. stavak 2. zamjenjuje se sljedećim:

„2. Ova Uredba primjenjuje se na svjedodžbe o dodatnoj zaštiti izdane u skladu s nacionalnim zakonodavstvom Češke Republike, Estonije, Hrvatske, Cipra, Latvije, Litve, Malte, Poljske, Rumunjske, Slovenije i Slovačke prije odgovarajućeg dana njihova pristupanja.”

32009 R 0469: Uredba (EZ) br. 469/2009 Europskoga parlamenta i Vijeća od 6. svibnja 2009. o svjedodžbi o dodatnoj zaštiti za lijekove (SL L 152, 16.6.2009., str. 1.).

(a)

Članku 20. dodaje se sljedeća točka:

„(m)	za svaki lijek zaštićen temeljnim patentom koji je na snazi i za koji je prvo odobrenje za stavljanje u promet kao lijeka izdano nakon 1. siječnja 2003. može se izdati svjedodžba u Hrvatskoj pod uvjetom da je zahtjev za izdavanje svjedodžbe podnesen u roku od šest mjeseci od dana pristupanja.”

(b)

Članak 21. stavak 2. zamjenjuje se sljedećim:

III. DIZAJN ZAJEDNICE

32002 R 0006: Uredba Vijeća (EZ) br. 6/2002 od 12. prosinca 2001. o dizajnu Zajednice (SL L 3, 5.1.2002., str. 1.).

Članak 110.a stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:

„1. Od dana pristupanja Bugarske, Češke Republike, Estonije, Hrvatske, Cipra, Latvije, Litve, Mađarske, Malte, Poljske, Rumunjske, Slovenije i Slovačke (dalje u tekstu: ‚nova država članica/nove države članice’) dizajn Zajednice koji je zaštićen ili za koji je podnesena prijava prema ovoj Uredbi prije odgovarajućeg dana njihova pristupanja proširuje se na državno područje tih država članica kako bi imao jednak učinak u čitavoj Zajednici.”

3. FINANCIJSKE USLUGE

32006 L 0048: Direktiva 2006/48/EZ Europskoga parlamenta i Vijeća od 14. lipnja 2006. o osnivanju i poslovanju kreditnih institucija (preinačena) (SL L 177, 30.6.2006., str. 1.).

U članku 2., iza unosa za Francusku, umeće se sljedeće:

„—	u Hrvatskoj, ‚kreditne unije’ i ‚Hrvatsku banku za obnovu i razvitak’,”.

4. POLJOPRIVREDA

31991 R 1601: Uredba Vijeća (EEZ) br. 1601/91 od 10. lipnja 1991. o utvrđivanju općih pravila definiranja, opisivanja i prezentiranja aromatiziranih vina, aromatiziranih pića na bazi vina i aromatiziranih koktela na bazi vina (SL L 149, 14.6.1991. str. 1.).

U Prilogu II., iza zemljopisne oznake „Nürnberger Glühwein”, umeće se sljedeće:

„Samoborski bermet”.

32007 R 1234: Uredba Vijeća (EZ) br. 1234/2007 od 22. listopada 2007. o uspostavljanju zajedničkog uređenja tržišta poljoprivrednih proizvoda i o posebnim odredbama za određene poljoprivredne proizvode (Jedinstvena uredba o ZUT-u) (SL L 299, 16.11.2007., str. 1.).

(a)

U članku 66. umeće se sljedeći stavak:

„4.a Za Hrvatsku se uspostavlja posebna pričuva za restrukturiranje kako je utvrđeno u Prilogu IX. točki 2. Ta se pričuva oslobađa od 1. travnja prve kvotne godine nakon pristupanja u mjeri u kojoj je potrošnja mlijeka i mliječnih proizvoda na poljoprivrednim gospodarstvima u Hrvatskoj smanjena u razdoblju 2008.–2012.

Komisija donosi odluku o oslobađanju pričuve i njezinoj raspodjeli između kvote za isporuku i kvote za izravnu prodaju, u skladu s postupkom iz članka 195. stavka 2. na temelju ocjene izvješća koje Hrvatska podnosi do 31. prosinca 2013. To izvješće sadržava detaljne podatke o rezultatima i trendovima postupka restrukturiranja u sektoru mlijeka u Hrvatskoj, a osobito o prelasku s proizvodnje za potrošnju na poljoprivrednim gospodarstvima na proizvodnju za tržište.”

(b)	U članku 103.k stavku 1. dodaje se sljedeći podstavak: „Ovaj se stavak ne primjenjuje na Hrvatsku u financijskoj godini 2013. Hrvatska podnosi Komisiji nacrt petogodišnjeg programa potpore za programsko razdoblje 2014. - 2018.”

(c)

U Prilogu III. dijelu II. točka 13. zamjenjuje se sljedećim:

„13.

‚rafinerija’ je proizvodna jedinica:

—	čija je jedina djelatnost rafiniranje uvezenog sirovog šećera od šećerne trske, ili

—	koja je u tržišnoj godini 2004./2005. rafinirala uvezeni sirovi šećer od šećerne trske u količini od najmanje 15 000 tona. Za potrebe ove alineje u slučaju Hrvatske tržišna godina je 2007./2008.”

(d)

Prilog VI. zamjenjuje se sljedećim:

„PRILOG VI.

NACIONALNE I REGIONALNE KVOTE

od tržišne godine 2010./2011. nadalje

(u tonama)
Države članice ili regije	Šećer	Izoglukoza	Inulinski sirup
Belgija	676 235,0	114 580,2	0
Bugarska	0	89 198,0
Češka Republika	372 459,3
Danska	372 383,0
Njemačka	2 898 255,7	56 638,2
Irska	0
Grčka	158 702,0	0
Španjolska	498 480,2	53 810,2
Francuska (matično područje)	3 004 811,15		0
Francuski prekomorski departmani	432 220,05
Hrvatska	192 877,0
Italija	508 379,0	32 492,5
Latvija	0
Litva	90 252,0
Mađarska	105 420,0	220 265,8
Nizozemska	804 888,0	0	0
Austrija	351 027,4
Poljska	1 405 608,1	42 861,4
Portugal (kontinentalni)	0	12 500,0
Autonomna regija Azora	9 953,0
Rumunjska	104 688,8	0
Slovenija	0
Slovačka	112 319,5	68 094,5
Finska	80 999,0	0
Švedska	293 186,0
Ujedinjena Kraljevina	1 056 474,0	0
UKUPNO	13 529 618,20	690 440,8	0”

(e)

U Prilogu IX. točki 1., iza unosa za Francusku, umeće se sljedeće:

„Država članica	2008./09.	2009./10.	2010./11.	2011./12.	2012./13.	2013./14.	2014./15.
Hrvatska						765 000	765 000”

(f)

U Prilogu IX. točki 2. tablica se zamjenjuje sljedećim:

„Država članica	Tone
Bugarska	39 180
Hrvatska	15 000
Rumunjska	188 400”

(g)

U Prilogu X., iza unosa za Francusku, umeće se sljedeće:

„Hrvatska

40,70”

(h)

U Prilogu X.b dodaje se sljedeća tablica:

(u 1000 EUR)
„Proračunska godina	2013.	2014.	2015.	2016.	od 2017. nadalje
HR	0	11 885	11 885	11 885	10 832”

(i)

U Dodatku Prilogu XI.b točki 2. dodaje se sljedeća podtočka:

„(h)	U Hrvatskoj, površine pod vinogradima u sljedećim podregijama: Moslavina, Prigorje Bilogora, Plešivica, Pokuplje i Zagorje-Međimurje.”

(j)

U Dodatku Prilogu XI.b točki 3. dodaje se sljedeća podtočka:

„(h)	U Hrvatskoj, površine pod vinogradima u sljedećim podregijama: Hrvatsko Podunavlje i Slavonija.”

(k)

U Dodatku Prilogu XI.b točki 4. dodaje se sljedeća podtočka:

„(g)	U Hrvatskoj, površine pod vinogradima u sljedećim podregijama: Hrvatska Istra, Hrvatsko primorje, Dalmatinska zagora, Sjeverna Dalmacija te Srednja i Južna Dalmacija.”

32008 R 0110: Uredba (EZ) br. 110/2008 Europskoga parlamenta i Vijeća od 15. siječnja 2008. o definiranju, opisivanju, prezentiranju, označavanju i zaštiti zemljopisnih oznaka jakih alkoholnih pića i stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EEZ) br. 1576/89 (SL L 39, 13.2.2008., str. 16.).

(a)	U članku 20. dodaje se sljedeći stavak: „4. Rok iz stavka 1. za podnošenje tehničke dokumentacije također se primjenjuje na zemljopisne oznake Hrvatske navedene u Prilogu III.”

(b)

U Prilogu III. točki 9. dodaju se sljedeće zemljopisne oznake:

	„Hrvatska loza	Hrvatska
	Hrvatska stara šljivovica	Hrvatska
	Slavonska šljivovica	Hrvatska”

(c)

U Prilogu III. točki 32. dodaje se sljedeća zemljopisna oznaka:

„Hrvatski pelinkovac

Hrvatska”

(d)

U Prilogu III. umeće se sljedeća točka:

„39.	Maraschino/ Marrasquino/ Maraskino

Zadarski maraschino

Hrvatska”

(e)

U Prilogu III., pod kategorijom proizvoda „Ostala jaka alkoholna pića”, dodaje se sljedeća zemljopisna oznaka:

„Hrvatska travarica

Hrvatska”

32009 R 0073: Uredba Vijeća (EZ) br. 73/2009 od 19. siječnja 2009. o utvrđivanju zajedničkih pravila za programe izravne potpore za poljoprivrednike u okviru zajedničke poljoprivredne politike i utvrđivanju određenih programa potpore za poljoprivrednike, o izmjeni uredaba (EZ) br. 1290/2005, (EZ) br. 247/2006, (EZ) br. 378/2007 i stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 1782/2003 (SL L 30, 31.1.2009., str. 16.).

(a)

Članak 2. točka (g) zamjenjuje se sljedećim:

„(g)	‚nove države članice’ znači: Bugarska, Češka Republika, Estonija, Hrvatska, Cipar, Latvija, Litva, Mađarska, Malta, Poljska, Rumunjska, Slovenija i Slovačka;”

(b)

U članku 6. stavku 2. prvi podstavak zamjenjuje se sljedećim:

„2. Države članice, osim novih država članica, osiguravaju da površine koje su se koristile kao trajni pašnjaci na datum predviđen za zahtjeve za potporu po površini za 2003. ostanu trajni pašnjaci. Nove države članice, osim Bugarske, Hrvatske i Rumunjske, osiguravaju da površine koje su se koristile kao trajni pašnjaci na dan 1. svibnja 2004. ostanu trajni pašnjaci. Bugarska i Rumunjska osiguravaju da površine koje su se koristile kao trajni pašnjaci na dan 1. siječnja 2007. ostanu trajni pašnjaci. Hrvatska osigurava da površine koje su se koristile kao trajni pašnjaci na dan 1. srpnja 2013. ostanu trajni pašnjaci.”

(c)

Članak 33. stavak 1. točka (b) podtočka iv. zamjenjuje se sljedećim:

„iv.	sukladno članku 47. stavku 2., člancima 57.a i 59., članku 64. stavku 2. trećem podstavku, članku 65. i članku 68. stavku 4. točki (c).”

(d)	U članku 51. stavku 1. dodaje se sljedeći podstavak: „Hrvatska može odlučiti iskoristiti mogućnosti iz članka 52. i članka 53. stavka 1. ove Uredbe. O toj se odluci obavješćuje Komisiju do 15. srpnja 2013.”

(e)

U članku 51. stavku 2. dodaje se sljedeći podstavak:

„Odstupajući od drugog podstavka, u slučaju Hrvatske ta se gornja granica utvrđuje na temelju nacionalnih gornjih granica utvrđenih u članku 104. stavku 4. i članku 112. stavku 5. u pogledu plaćanja za ovčje i kozje meso, odnosno plaćanja za goveđe i teleće meso iz članaka 52. i 53., uzimajući u obzir raspored uvođenja izravnih plaćanja utvrđen u članku 121.”

(f)	U članku 52. iza prvog stavka umeće se sljedeći stavak: „Odstupajući od prvog stavka, Hrvatska može zadržati do 50 % iznosa koji proizlazi iz gornje granice iz članka 51. stavka 2. trećeg podstavka ove Uredbe kako bi, na godišnjoj osnovi, izvršila dodatno plaćanje poljoprivrednicima.”

(g)

U članku 53. stavku 1. iza prvog podstavka umeće se sljedeći podstavak:

„Odstupajući od prvog podstavka, Hrvatska može zadržati sav iznos ili dio iznosa koji proizlazi iz gornje granice iz članka 51. stavka 2. trećeg podstavka ove Uredbe kako bi, na godišnjoj osnovi, izvršila dodatno plaćanje poljoprivrednicima.”

(h)	Naslov poglavlja 3. glave III. zamjenjuje se sljedećim:

(i)	Naslov članka 55. zamjenjuje se sljedećim: „Uvođenje programa jedinstvenih plaćanja u državama članicama koje su primijenile program jedinstvenih plaćanja po površini i u Hrvatskoj”.

(j)	U članku 55. stavku 1. prvi podstavak zamjenjuje se sljedećim: „1. Osim ako je drukčije predviđeno u ovom poglavlju, ova se glava primjenjuje na nove države članice koje su primijenile program jedinstvenih plaćanja po površini iz glave V. poglavlja 2. te na Hrvatsku.”

(k)	U članku 57. stavku 1. dodaje se sljedeća rečenica: „Za Hrvatsku to sniženje nije veće od 20 % godišnje gornje granice, navedene u tablici 3. Priloga VIII.”

(l)

U članku 57. stavku 3. dodaju se sljedeće rečenice:

„U Hrvatskoj korištenje nacionalne rezerve podliježe odobrenju Komisije putem provedbenog akta, bez pomoći odbora iz članka 141. Komisija osobito ispituje uspostavljanje bilo kojeg nacionalnog programa izravnog plaćanja koji se primjenjivao prije dana pristupanja i uvjete pod kojima se primjenjivao. Zahtjev za odobrenje nacionalne rezerve Hrvatska šalje Komisiji do 15. srpnja 2013.”

(m)

Umeće se sljedeći članak:

„Članak 57.a

Posebna nacionalna rezerva za razminirano zemljište u Hrvatskoj

1. Hrvatska uspostavlja posebnu nacionalnu rezervu za razminirano zemljište koja se koristi za dodjeljivanje pravâ na plaćanje poljoprivrednicima s razminiranim zemljištem koje se ponovno stavlja u poljoprivrednu funkciju, tijekom razdoblja od deset godina od pristupanja te u skladu s objektivnim kriterijima i na način kojim se osigurava jednak tretman poljoprivrednika te izbjegava narušavanje tržišta i tržišnog natjecanja.

2. Zemljište prihvatljivo za dodjelu pravâ na plaćanje prema ovom članku nije prihvatljivo za dodjelu pravâ na plaćanje prema člancima 59. i 61.

3. Vrijednost prava na plaćanje utvrđenih prema ovom članku nije veća od vrijednosti prava na plaćanje utvrđenih u skladu s člankom 59., odnosno s člankom 61.

4. Maksimalni iznos koji se dodjeljuje posebnoj nacionalnoj rezervi za razminirano zemljište iznosi 9 600 000 EUR i podliježe rasporedu uvođenja izravnih plaćanja utvrđenom u članku 121. Maksimalni godišnji iznosi su sljedeći:

(u 1000 EUR)
Hrvatska	2013.	2014.	2015.	2016.	2017.	2018.	2019.	2020.	2021.	2022.
Maksimalni iznos za posebnu nacionalnu rezervu za razminirano zemljište	2 400	2 880	3 360	3 840	4 800	5 760	6 720	7 680	8 640	9 600

5. U prvoj godini provedbe programa jedinstvenih plaćanja Hrvatska dodjeljuje prava na plaćanje poljoprivrednicima na temelju zemljišta koje je razminirano i koje su poljoprivrednici prijavili u zahtjevima za potporu podnesenima u prvoj godini provedbe programa jedinstvenih plaćanja te koje je ponovno stavljeno u poljoprivrednu funkciju između 1. siječnja 2005. i 31. prosinca 2012.

6. Za godine od 2013. do 2022. prava na plaćanje dodjeljuju se poljoprivrednicima na temelju razminiranog zemljišta koje poljoprivrednici prijave u dotičnoj godini, pod uvjetom da je takvo zemljište ponovno stavljeno u poljoprivrednu funkciju tijekom prethodne kalendarske godine, a o njemu je obaviještena Komisija u skladu sa stavkom 9.

7. U svrhu osiguravanja prikladnog korištenja fondova Unije Komisija u skladu s postupkom iz članka 141. stavka 2. mijenja gornju granicu u tablici 3. Priloga VIII., dodajući joj iznose iz posebne nacionalne rezerve za razminirano zemljište koji su dodijeljeni do 31. prosinca 2022.

8. Sva zemljišta prijavljena u svrhu iz ovog članka moraju udovoljavati definiciji prihvatljivog hektara iz članka 34. stavka 2.

9. Do 15. srpnja 2013. Hrvatska obavješćuje Komisiju o površinama zemljišta koja su prihvatljiva sukladno stavku 5., navodeći zemljišta prihvatljiva za razine potpore prema članku 59. i zemljišta prihvatljiva za razine potpore prema članku 61. Ova obavijest također uključuje podatke o odgovarajućim proračunskim omotnicama i neiskorištenim iznosima. Od 2014. godine nadalje obavijest s istim podacima šalje se Komisiji svake godine najkasnije 31. siječnja i obuhvaća prethodnu kalendarsku godinu, navodeći površine koje su ponovno stavljene u poljoprivrednu funkciju i odgovarajuće proračunske omotnice.

10. Do 31. prosinca 2012. sva minirana i razminirana zemljišta za koja bi poljoprivrednici mogli ostvariti pravo na plaćanje iz ove posebne nacionalne rezerve za razminirano zemljište identificiraju se u integriranom administrativnom i kontrolnom sustavu uspostavljenom u skladu s glavom II. poglavljem 4.”

(n)	U članku 59. dodaje se sljedeći stavak: „4. Komisija u skladu s postupkom iz članka 141. stavka 2. donosi pravila o početnoj dodjeli pravâ na plaćanje u Hrvatskoj.”

(o)	U članku 61. dodaje se sljedeći stavak: „Za Hrvatsku datumi iz prvog stavka točaka (a) i (b) su 30. lipnja 2011.”

(p)

U članku 69. stavku 1. prvom podstavku dodaje se sljedeće:

„Do dana pristupanja Hrvatska može odlučiti da od prve godine provedbe programa jedinstvenih plaćanja, kako je predviđeno u članku 59. stavku 2., koristi do 10 % nacionalne gornje granice iz članka 40., kako je navedeno u tablici 3. Priloga VIII.”

(q)

U članku 69. stavku 9. prvom podstavku iza točke (a) umeće se sljedeća točka:

„(aa)

utvrđenih za godinu 2022., u slučaju Hrvatske;”.

(r)

Članak 104. stavak 4. zamjenjuje se sljedećim:

„4. Primjenjuju se sljedeće nacionalne gornje granice:

Države članice	Nacionalna gornja granica
Bugarska	2 058 483
Češka Republika	66 733
Danska	104 000
Estonija	48 000
Španjolska	19 580 000
Francuska	7 842 000
Hrvatska	542 651
Cipar	472 401
Latvija	18 437
Litva	17 304
Mađarska	1 146 000
Poljska	335 880
Portugal	2 690 000
Rumunjska	5 880 620
Slovenija	84 909
Slovačka	305 756
Finska	80 000
Ukupno	41 273 174”

(s)

U članku 112. stavku 5., iza unosa za Francusku, umeće se sljedeće:

„Hrvatska

105 270”

(t)

Članak 121. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 121.

Uvođenje izravnih plaćanja

U novim državama članicama, osim Bugarske, Hrvatske i Rumunjske, izravna plaćanja uvode se u skladu sa sljedećim rasporedom povećanja, izraženih kao postotak tada primjenjive razine tih plaćanja u državama članicama koje nisu nove države članice:

—	60 % u 2009.,

—	70 % u 2010.,

—	80 % u 2011.,

—	90 % u 2012.,

—	100 % od 2013.

U Bugarskoj i Rumunjskoj izravna plaćanja uvode se u skladu sa sljedećim rasporedom povećanja, izraženih kao postotak tada primjenjive razine tih plaćanja u državama članicama koje nisu nove države članice:

—	35 % u 2009.,

—	40 % u 2010.,

—	50 % u 2011.,

—	60 % u 2012.,

—	70 % u 2013.,

—	80 % u 2014.,

—	90 % u 2015.,

—	100 % od 2016.

U Hrvatskoj izravna plaćanja uvode se u skladu sa sljedećim rasporedom povećanja, izraženih kao postotak tada primjenjive razine tih plaćanja u državama članicama koje nisu nove države članice:

—	25 % u 2013.,

—	30 % u 2014.,

—	35 % u 2015.,

—	40 % u 2016.,

—	50 % u 2017.,

—	60 % u 2018.,

—	70 % u 2019.,

—	80 % u 2020.,

—	90 % u 2021.,

—	100 % od 2022.”

(u)	U članku 132. stavku 2. iza drugog podstavka umeće se sljedeći podstavak: „Odstupajući od prvog podstavka točaka (a) i (b), Hrvatska može dopuniti izravna plaćanja do 100 % razine koja se primjenjuje u državama članicama koje nisu nove države članice.”

(v)

U prilogu VII., iza unosa za Francusku, umeće se sljedeće:

„Hrvatska

100

1”

(w)

U Prilogu VIII. dodaje se sljedeća tablica:

„Tablica 3 (1)

Država članica	2013.	2014.	2015.	2016.	2017.	2018.	2019.	2020.	2021.	2022.
Hrvatska	93 250	111 900	130 550	149 200	186 500	223 800	261 100	298 400	335 700	373 000

5. RIBARSTVO

32002 R 2371: Uredba Vijeća (EZ) br. 2371/2002 od 20. prosinca 2002. 1.o očuvanju i održivom iskorištavanju ribolovnih resursa u okviru Zajedničke ribarstvene politike (SL L 358, 31.12.2002., str. 59.).

U Prilogu I. dodaju se sljedeći dijelovi:

„11. OBALNE VODE HRVATSKE (2)

Zemljopisno područje	Država članica	Vrsta	Opseg ili posebne značajke
12 milja ograničeno na morski prostor pod suverenošću Hrvatske koji se nalazi sjeverno od 45 stupnjeva i 10 minuta paralele sjeverne zemljopisne širine uz zapadnu obalu Istre, od vanjskog ruba teritorijalnog mora Hrvatske, gdje ta paralela dodiruje kopno zapadne obale Istre (Grgatov rt Funtana)	Slovenija	Pridnene i male pelagične vrste uključujući srdele i inćune	100 tona za najviše 25 ribarskih plovila, što uključuje 5 ribarskih plovila opremljenih povlačnim mrežama koćama

12. OBALNE VODE SLOVENIJE (3)

Zemljopisno područje	Država članica	Vrsta	Opseg ili posebne značajke
12 milja ograničeno na morski prostor pod suverenošću Slovenije koji se nalazi sjeverno od 45 stupnjeva i 10 minuta paralele sjeverne zemljopisne širine uz zapadnu obalu Istre, od vanjskog ruba teritorijalnog mora Hrvatske, gdje ta paralela dodiruje kopno zapadne obale Istre (Grgatov rt Funtana)	Hrvatska	Pridnene i male pelagične vrste uključujući srdele i inćune	100 tona za najviše 25 ribarskih plovila, što uključuje 5 ribarskih plovila opremljenih povlačnim mrežama koćama

32006 R 1198: Uredba Vijeća (EZ) br. 1198/2006 od 27. srpnja 2006. o Europskom fondu za ribarstvo (SL L 223, 15.8.2006., str. 1.).

(a)

U članku 27. dodaje se sljedeći stavak:

„5. EFR može doprinijeti financiranju programa individualnih premija za ribare koji imaju korist od režima pristupa utvrđenog u dijelu 11. Priloga I. Uredbi (EZ) br. 2371/2002 kako je izmijenjena Aktom o pristupanju Hrvatske. Taj se program može primjenjivati samo tijekom razdoblja od 2014. do 2015. ili, ako on nastupi ranije, do dana potpune provedbe arbitražne odluke koja proizlazi iz Sporazuma o arbitraži između Vlade Republike Slovenije i Vlade Republike Hrvatske, potpisanog u Stockholmu 4. studenoga 2009.”

(b)	Članak 29. stavak 3. zamjenjuje se sljedećim: „3. Odstupajući od stavka 2., u najudaljenijim regijama i na udaljenim grčkim otocima, kao i na hrvatskim otocima Dugom otoku, Visu, Mljetu i Lastovu, potpora se može dodijeliti svim poduzećima.”

(c)	Članak 35. stavak 4. zamjenjuje se sljedećim: „4. Odstupajući od stavka 3., u najudaljenijim regijama i na udaljenim grčkim otocima, kao i na hrvatskim otocima Dugom otoku, Visu, Mljetu i Lastovu, potpora se može dodijeliti svim poduzećima.”

(d)

U članku 53. stavku 9. prvi podstavak zamjenjuje se sljedećim:

„9. Kada EFR financira aktivnosti na udaljenim grčkim otocima koji su zbog svoje udaljenosti u nepovoljnom položaju i u najudaljenijim regijama, kao i na hrvatskim otocima Dugom otoku, Visu, Mljetu i Lastovu, gornja granica za doprinos EFR-a za svaku prioritetnu os povećava se za do 10 postotnih bodova u regijama koje su prihvatljive u okviru cilja konvergencije te do 35 postotnih bodova za regije koje nisu prihvatljive u okviru cilja konvergencije.”

(e)

U Prilogu II. točki (a), tablica se zamjenjuje sljedećim:

Skupina 1

Skupina 2

Skupina 3

Skupina 4

„Regije obuhvaćene ciljem konvergencije i udaljeni grčki otoci te hrvatski otoci Dugi otok, Vis, Mljet i Lastovo

A ≤ 100 %

B ≥ 0 %

A ≤ 40 %

B ≥ 60 % (4) (5)

A ≤ 80 %

B ≥ 20 %

A ≤ 60 %

B ≥ 40 % (6)

Regije koje nisu obuhvaćene ciljem konvergencije

A ≤ 100 %

B ≥ 0 %

A ≤ 40 %

B ≥ 60 % (4) (5)

A ≤ 60 %

B ≥ 40 %

A ≤ 40 %

B ≥ 60 % (6)

Najudaljenije regije

A ≤ 100 %

B ≥ 0 %

A ≤ 50 %

B ≥ 50 % (4) (5)

A ≤ 80 %

B ≥ 20 %

A ≤ 75 %

B ≥ 25 %

(f)

U Prilogu II. točki (a) drugi stavak podnaslova „Skupina 2” zamjenjuje se sljedećim:

„Nakon primjene (*) i (**) u slučajevima kada EFR financira aktivnosti iz članka 25. stavka 3. u korist plovila za mali obalni ribolov stope (B) za Skupinu 2:

—	za regije obuhvaćene ciljem konvergencije, udaljene grčke otoke i hrvatske otoke Dugi otok, Vis, Mljet i Lastovo te za regije koje nisu obuhvaćene ciljem konvergencije bit će jednake ili veće od 60 postotnih bodova (B ≥ 60 %), i

—	za najudaljenije regije bit će jednake ili veće od 50 postotnih bodova (B ≥ 50 %).”

6. POREZI

32006 L 0112: Direktiva Vijeća 2006/112/EZ od 28. studenoga 2006. o zajedničkom sustavu poreza na dodanu vrijednost (SL L 347, 11.12.2006., str. 1.).

U članku 287. dodaje se sljedeća točka:

„(19)

Hrvatska: 35 000 EUR.”

32008 L 0118: Direktiva Vijeća 2008/118/EZ od 16. prosinca 2008. o općem sustavu trošarina i stavljanju izvan snage Direktive 92/12/EEZ (SL L 9, 14.1.2009., str. 12.).

Članak 46. stavak 3. zamjenjuje se sljedećim:

„3. Ne dovodeći u pitanje članak 32., države članice koje nisu navedene u članku 2. stavku 2. trećem i četvrtom podstavku Direktive 92/79/EEZ mogu, u odnosu na cigarete koje se mogu unijeti na njihovo državno područje bez dodatnog plaćanja trošarina, od 1. siječnja 2014. primjenjivati količinsko ograničenje od najmanje 300 komada za cigarete unesene iz države članice koja primjenjuje, u skladu s člankom 2. stavkom 2. trećim i četvrtim podstavkom navedene Direktive, niže trošarine od onih koje proizlaze iz članka 2. stavka 2. prvog podstavka te Direktive.

Države članice navedene u članku 2. stavku 2. trećem i četvrtom podstavku Direktive 92/79/EEZ koje naplaćuju trošarinu od najmanje 77 EUR za 1 000 cigareta neovisno o ponderiranoj prosječnoj maloprodajnoj cijeni mogu od 1. siječnja 2014. primjenjivati količinsko ograničenje od najmanje 300 komada u odnosu na cigarete unesene na njihovo državno područje bez dodatnog plaćanja trošarina iz države članice koja primjenjuje nižu trošarinu u skladu s člankom 2. stavkom 2. trećim podstavkom te Direktive.

Države članice koje primjenjuju količinsko ograničenje u skladu s prvim i drugim podstavkom ovog stavka o tome obavješćuju Komisiju. One mogu provoditi potrebne provjere, pod uvjetom da te provjere ne utječu na pravilno funkcioniranje unutarnjeg tržišta.”

7. REGIONALNA POLITIKA I KOORDINACIJA STRUKTURNIH INSTRUMENATA

32006 R 1083: Uredba Vijeća (EZ) br. 1083/2006 od 11. srpnja 2006. o utvrđivanju općih odredaba o Europskom fondu za regionalni razvoj, Europskom socijalnom fondu i Kohezijskom fondu i stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 1260/1999 (SL L 210, 31.7.2006., str. 25.).

(a)	U članku 15. stavku 4. drugom podstavku dodaje se sljedeća rečenica: „U odnosu na Hrvatsku datum za tu provjeru je 31. prosinca 2017..”

(b)	U članku 18. stavku 1. prvi podstavak zamjenjuje se sljedećim: „1. Sredstva na raspolaganju za izdvajanje iz fondova za razdoblje od 2007. do 2013. iznose 308 417 037 817 EUR prema cijenama iz 2004. u skladu s godišnjom raspodjelom prikazanom u Prilogu I.”

(c)

Članak 19. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 19.

Sredstva za cilj konvergencije

Ukupna sredstva za cilj konvergencije iznose 81,56 % sredstava iz članka 18. stavka 1. (tj. ukupno 251 529 800 379 EUR) i raspodjeljuju se na različite sastavnice na sljedeći način:

(a)	70,50 % (tj. ukupno 177 324 921 223 EUR) za financiranje iz članka 5. stavka 1., uz korištenje prihvatljivog broja stanovnika, regionalnog blagostanja, nacionalnog blagostanja i stope nezaposlenosti kao kriterijâ za izračun okvirne raspodjele po državi članici;

(b)	4,98 % (tj. ukupno 12 521 289 405 EUR) za prijelaznu i posebnu potporu iz članka 8. stavka 1., uz korištenje prihvatljivog broja stanovnika, regionalnog blagostanja, nacionalnog blagostanja i stope nezaposlenosti kao kriterijâ za izračun okvirne raspodjele po državi članici;

(c)	23,23 % (tj. ukupno 58 433 589 750 EUR) za financiranje iz članka 5. stavka 2., uz korištenje broja stanovnika, nacionalnog blagostanja i površine kao kriterijâ za izračun okvirne raspodjele po državi članici;

(d)	1,29 % (tj. ukupno 3 250 000 000 EUR) za prijelaznu i posebnu potporu iz članka 8. stavka 3.”

(d)	U članku 20. uvodni dio zamjenjuje se sljedećim: „Ukupna sredstva za cilj regionalne konkurentnosti i zapošljavanja iznose 15,93 % sredstava iz članka 18. stavka 1. (tj. ukupno 49 127 784 318 EUR) i raspodjeljuju se na različite sastavnice na sljedeći način:”

(e)

U članku 21. stavci 1. i 2. zamjenjuju se sljedećim:

„1. Ukupna sredstva za cilj europske teritorijalne suradnje iznose 2,52 % sredstava iz članka 18. stavka 1. (tj. ukupno 7 759 453 120 EUR) i, isključujući iznos iz Priloga II. stavka 22., raspodjeljuju se na različite sastavnice na sljedeći način:

(a)	73,86 % (tj. ukupno 5 583 386 893 EUR) za financiranje prekogranične suradnje iz članka 7. stavka 1., uz korištenje prihvatljivog broja stanovnika kao kriterija za izračun okvirne raspodjele po državi članici;

(b)	20,95 % (tj. ukupno 1 583 594 654 EUR) za financiranje transnacionalne suradnje iz članka 7. stavka 2., uz korištenje prihvatljivog broja stanovnika kao kriterija za izračun okvirne raspodjele po državi članici;

(c)	5,19 % (tj. ukupno 392 471 574 EUR) za financiranje međuregionalne suradnje, mreža suradnje i razmjene iskustava iz članka 7. stavka 3.

2. Doprinos iz EFRR-a za prekogranične programe i programe zajedničkog morskog bazena u okviru Instrumenta za europsko susjedstvo i partnerstvo te za prekogranične programe u okviru Instrumenta pretpristupne pomoći prema Uredbi (EZ) br. 1085/2006 iznosi 817 691 234 EUR, a proizlazi iz indikacija svake od dotičnih država članica te se oduzima od njihovih alokacija iz stavka 1. točke (a). Navedeni doprinosi iz EFRR-a nisu podložni preraspodjeli među dotičnim državama članicama.”

(f)

U članku 22. dodaje se sljedeći stavak:

„Odstupajući od prvog stavka, Hrvatska može raspodijeliti svoju financijsku alokaciju u okviru cilja europske teritorijalne suradnje među trima sastavnicama iz članka 21. stavka 1. točaka (a) do (c) u svrhu postizanja visokog stupnja učinkovitosti i pojednostavljenja.”

(g)	Članak 23. zamjenjuje se sljedećim: „Članak 23. Sredstva za pričuvu na osnovi postignutih rezultata Države članice, uz iznimku Hrvatske, mogu dodijeliti tri posto sredstava iz članka 19. točaka (a) i (b) i članka 20., u skladu s člankom 50.”

(h)

Članak 28. mijenja se kako slijedi:

i.	U stavku 1. iza prvog podstavka umeće se sljedeći podstavak: „U odnosu na Hrvatsku nacionalni strateški referentni okvir obuhvaća razdoblje od dana pristupanja do 31. prosinca 2013.”

ii.	U stavku 2. iza prvog podstavka umeće se sljedeći podstavak: „Hrvatska dostavlja svoj nacionalni strateški referentni okvir Komisiji u roku od tri mjeseca od dana pristupanja.”

(i)	U članku 29. dodaje se sljedeći stavak: „5. Stavci 1. do 4. ne primjenjuju se na Hrvatsku.”

(j)

U članku 32. stavku 3. dodaje se sljedeći podstavak:

„U odnosu na Hrvatsku Komisija najkasnije 31. prosinca 2013. donosi odluku kojom odobrava operativni program koji se financira u okviru programskog razdoblja 2007. - 2013. Hrvatska u tom operativnom programu uzima u obzir sve primjedbe Komisije te ga podnosi Komisiji najkasnije tri mjeseca od dana pristupanja.”

(k)	U članku 33. stavku 1. dodaje se sljedeći podstavak: „U odnosu na Hrvatsku operativni programi usvojeni prije dana pristupanja mogu se izmijeniti isključivo u svrhu boljeg usklađivanja s ovom Uredbom.”

(l)	U članku 49. stavku 3. dodaje se sljedeći podstavak: „U odnosu na operativne programe Hrvatske ex post evaluacija dovršava se do 31. prosinca 2016.”

(m)	Umeće se sljedeći članak: „Članak 51.a Članci 50. i 51. ne primjenjuju se na Hrvatsku.”

(n)

Članak 53. stavak 3. zamjenjuje se sljedećim:

„3. Za operativne programe u okviru cilja europske teritorijalne suradnje u kojima najmanje jedan sudionik pripada državi članici čiji je prosječni BDP po glavi stanovnika u razdoblju od 2001. do 2003. bio niži od 85 % prosjeka EU-25 u istom razdoblju, ili za takve programe u kojima je Hrvatska zemlja sudionica, doprinos iz EFRR-a ne smije biti viši od 85 % prihvatljivih izdataka. Za sve ostale operativne programe doprinos iz EFRR-a ne smije biti viši od 75 % prihvatljivih izdataka koje sufinancira EFRR.”

(o)

U članku 56. stavku 1. dodaje se sljedeći podstavak:

„U odnosu na Hrvatsku izdaci su prihvatljivi za doprinos iz fondova između početnog datuma prihvatljivosti izdataka utvrđenog u skladu s instrumentima usvojenima na temelju Uredbe (EZ) br. 1085/2006 i 31. prosinca 2016. Međutim, za operativne programe usvojene nakon pristupanja izdaci su prihvatljivi za doprinos iz fondova od dana pristupanja, osim ako je u odluci koja se odnosi na dotični operativni program naveden kasniji datum.”

(p)

U članku 56. stavku 3. dodaje se sljedeći podstavak:

„Neovisno o posebnim odredbama o prihvatljivosti utvrđenima u članku 105.a, kriteriji koje utvrdi odbor za praćenje operativnih programa za Hrvatsku ne primjenjuju se na operacije za koje je odluka o odobrenju donesena prije dana pristupanja i koje su dio instrumenata usvojenih na temelju Uredbe (EZ) br. 1085/2006.”

(q)

Članak 62. stavak 1. mijenja se kako slijedi:

U točki (c) iza prvog podstavka umeće se sljedeći podstavak:

„U odnosu na Hrvatsku tijelo za reviziju operativnog programa podnosi Komisiji ažurirani godišnji radni plan revizije iz članka 29. stavka 2. točke (a) Uredbe Komisije (EZ) br. 718/2007 od 12. lipnja 2007. o provedbi Uredbe Vijeća (EZ) br. 1085/2006 o uspostavljanju Instrumenta pretpristupne pomoći (IPA) (7) u roku od tri mjeseca od dana pristupanja.

ii.

U točki (d) podtočki (i) dodaje se sljedeći podstavak:

„U odnosu na Hrvatsku prvo godišnje izvješće o kontroli koje obuhvaća razdoblje od 1. listopada 2012. do 30. lipnja 2013., podnosi se do 31. prosinca 2013. Sljedeća izvješća, koja obuhvaćaju razdoblja od 1. srpnja 2013. do 30. lipnja 2014., od 1. srpnja 2014. do 30. lipnja 2015. te od 1. srpnja 2015. do 30. lipnja 2016., podnose se Komisiji do 31. prosinca 2014., 31. prosinca 2015., odnosno 31. prosinca 2016. Podaci o revizijama provedenima nakon 1. srpnja 2016. uključuju se u završno izvješće o kontroli uz izjavu o zaključenju iz točke (e);”

iii.	U točki (e) dodaje se sljedeći podstavak: „U odnosu na Hrvatsku izjava o zaključenju sa završnim izvješćem o kontroli podnosi se Komisiji do 31. ožujka 2018.”

(r)	U članku 67. stavku 1. dodaje se sljedeći podstavak: „U odnosu na Hrvatsku upravljačko tijelo šalje završno izvješće o provedbi operativnog programa do 31. ožujka 2018.”

(s)

Članak 71. mijenja se kako slijedi:

i.	Umeće se sljedeći stavak: „1.a Neovisno o stavku 1., što je prije moguće nakon dana pristupanja ili, najkasnije, prije bilo kakvog plaćanja koje izvrši Komisija, Hrvatska podnosi Komisiji opis sustavâ, koji obuhvaća elemente navedene u točkama (a) i (b) tog stavka.”

ii.

Umeće se sljedeći stavak:

„2.a Stavak 2. primjenjuje se mutatis mutandis na Hrvatsku. Izvješće iz stavka 2. prvog podstavka smatra se prihvaćenim pod uvjetima koji su jednaki onima navedenima u stavku 2. drugom podstavku. Međutim, takvo prihvaćanje je preduvjet za iznos pretfinanciranja iz članka 82.”

(t)

In Article 75, the following paragraph is inserted:

„1.a U odnosu na Hrvatsku odgovarajuća proračunska izdvajanja iz EFRR-a, Kohezijskog fonda i ESF-a za 2013. izvršavaju se na temelju odluke iz članka 28. stavka 3. prije nego što Komisija donese bilo koju odluku o izmjeni usvojenog operativnog programa. Odluka iz članka 28. stavka 3. predstavlja odluku o financiranju u smislu članka 75. Uredbe (EZ, Euratom) br. 1605/2002 za bilo koje proračunsko izdvajanje u korist Hrvatske.”

(u)

U članku 78. stavku 2. točki (c) dodaje se sljedeća rečenica:

„U odnosu na Hrvatsku oni su pokriveni izdacima koje plaćaju korisnici pri provedbi projekta i potkrijepljeni su računima s potvrdom plaćanja ili računovodstvenim dokumentima jednake dokazne snage najkasnije tri godine nakon godine uplate predujma ili 31. prosinca 2016., ovisno o tome što je ranije; ako nisu, sljedeća izjava o izdacima ispravlja se na odgovarajući način.”

(v)

U članku 82. umeće se sljedeći stavak:

„1.a U odnosu na Hrvatsku nakon prihvaćanja izvješća iz članka 71. stavka 2.a i nakon odgovarajućih proračunskih izdvajanja iz članka 75. stavka 1.a, jedinstveni iznos pretfinanciranja za ostatak razdoblja od 2007. do 2013. isplaćuje se u jednom obroku te predstavlja 30 % doprinosa iz strukturnih fondova i 40 % doprinosa iz Kohezijskog fonda za operativni program.”

(w)	U članku 89. stavku 1. dodaje se sljedeći podstavak: „U odnosu na Hrvatsku zahtjev za plaćanje koji sadržava dokumente navedene u točki (a) podtočkama i. do iii. šalje se do 31. ožujka 2018.”

(x)

U članku 93. umeće se sljedeći stavak:

„3.a Odstupajući od stavaka 1. do 3., u odnosu na Hrvatsku Komisija primjenjuje mehanizam obustave izdvajanja utvrđen u stavku 1. na sljedeći način:

i.	rok za bilo koji raspoloživi dio izdvajanja za 2010. jest 31. prosinca 2013.;

ii.	rok za bilo koji raspoloživi dio izdvajanja za 2011. jest 31. prosinca 2014.;

iii.	rok za bilo koji raspoloživi dio izdvajanja za 2012. jest 31. prosinca 2015.;

iv.	bilo koji dio izdvajanja za 2013. koji je još raspoloživ 31. prosinca 2016. automatski se obustavlja ako Komisija za njega ne primi prihvatljiv zahtjev za plaćanje do 31. ožujka 2018.”

(y)	U članku 95. iza drugog stavka umeće se sljedeći stavak: „Odstupajući od prvog i drugog stavka, u odnosu na Hrvatsku rokovi iz članka 93. stavka 3.a prekidaju se pod uvjetima utvrđenima u prvom stavku ovog članka u pogledu iznosa koji se odnosi na predmetne operacije.”

(z)	U članku 98. stavku 2. dodaje se sljedeći podstavak: „U odnosu na Hrvatsku sredstva iz fondova koja su oslobođena na ovaj način Hrvatska može ponovno koristiti do 31. prosinca 2016.”

(za)

Umeće se sljedeći članak:

„Članak 105.a

Posebne odredbe slijedom pristupanja Hrvatske

1. Za programe i velike projekte koji su, na dan pristupanja Hrvatske, odobreni na temelju Uredbe (EZ) br. 1085/2006 i čija provedba nije dovršena do tog dana, smatra se da ih je Komisija odobrila na temelju ove Uredbe, uz iznimku programa odobrenih u okviru komponenata iz članka 3. stavka 1. točaka (a) i (e) Uredbe (EZ) br. 1085/2006.

Dodatno, sljedeći programi u okviru komponente iz članka 3. stavka 1. točke (b) Uredbe (EZ) br. 1085/2006 također su izuzeti:

(a)	‚IPA program jadranske prekogranične suradnje’;

(b)	prekogranični program ‚Hrvatska – Bosna i Hercegovina’;

(c)	prekogranični program ‚Hrvatska – Crna Gora’;

(d)	prekogranični program ‚Hrvatska – Srbija’.

Ne dovodeći u pitanje stavke 2. do 7., odredbe kojima se uređuje provedba operacija i velikih projekata odobrenih na temelju ove Uredbe primjenjuju se na te operacije i velike projekte.

2. Svaki postupak nabave koji se odnosi na operacije unutar programâ ili se odnosi na velike projekte iz stavka 1., a na dan pristupanja već je bio predmet poziva za podnošenje ponuda objavljenog u Službenom listu Europske unije, provodi se u skladu s pravilima utvrđenima u tom pozivu za podnošenje ponuda. Ne primjenjuje se članak 165. Uredbe (EZ, Euratom) br. 1605/2002.

Svaki postupak nabave koji se odnosi na operacije unutar programâ ili se odnosi na velike projekte iz stavka 1., a na dan pristupanja još nije bio predmet poziva za podnošenje ponuda objavljenog u Službenom listu Europske unije, provodi se u skladu s ugovorima ili aktima donesenima na temelju ugovorâ kao i s člankom 9. ove Uredbe.

Operacije koje nisu navedene u prvom i drugom podstavku i za koje su pozivi na podnošenje projektnih prijedloga objavljeni u skladu s člankom 158. Uredbe Komisije (EZ) br. 718/2007 ili za koje su prijave podnesene nadležnim tijelima prije dana pristupanja, a za koje se ugovaranje može završiti samo nakon tog dana, provode se u skladu s uvjetima i pravilima prihvatljivosti koji su objavljeni u odgovarajućem pozivu na podnošenje projektnih prijedloga ili onima o kojima su potencijalni korisnici unaprijed obaviješteni.

3. Plaćanja Komisije u okviru programâ iz stavka 1. smatraju se doprinosom iz fondova prema ovoj Uredbi i knjiže se na teret najranije raspoloživog izdvajanja, uključujući izdvajanja iz programa IPA.

Na bilo koji dio izdvajanja izvršenog od strane Komisije u okviru programâ iz stavka 1., koji je još raspoloživ na dan pristupanja, primjenjuje se ova Uredba od dana pristupanja.

4. Na operacije odobrene na temelju Uredbe (EZ) br. 1085/2006, za koje je odobrenje dano ili za koje su odgovarajući ugovori o dodjeli bespovratnih sredstava potpisani s krajnjim korisnicima prije dana pristupanja, i dalje se primjenjuju pravila o prihvatljivosti izdataka u skladu s Uredbom Komisije (EZ) br. 718/2007 ili na temelju te Uredbe, osim u opravdanim slučajevima o kojima odlučuje Komisija na zahtjev Hrvatske.

Pravilo o prihvatljivosti utvrđeno u prvom podstavku primjenjuje se također na velike projekte iz stavka 1. za koje su dvostrani sporazumi o projektu potpisani prije dana pristupanja.

5. U odnosu na Hrvatsku bilo koje upućivanje na fondove, kako su određeni u članku 1. drugom stavku, tumači se tako da uključuje i Instrument pretpristupne pomoći uspostavljen Uredbom (EZ) br. 1085/2006.

6. Posebni rokovi koji se primjenjuju na Hrvatsku također se primjenjuju na sljedeće prekogranične programe u okviru komponente iz članka 3. stavka 1. točke (b) Uredbe (EZ) br. 1085/2006 u kojima je Hrvatska zemlja sudionica:

(a)	prekogranični program ‚Mađarska – Hrvatska’ i;

(b)	prekogranični program „Slovenija – Hrvatska”.

Posebni rokovi koji se primjenjuju na Hrvatsku na temelju ove Uredbe ne primjenjuju se na operativne programe unutar transnacionalnih i međuregionalnih komponenata u okviru cilja europske teritorijalne suradnje u kojima je Hrvatska zemlja sudionica.

7. Ako su potrebne bilo kakve mjere kako bi se olakšao prelazak Hrvatske iz pretpristupnog režima u režim koji proizlazi iz primjene ovog članka, Komisija usvaja potrebne mjere.”

(zb)

Prilog I. zamjenjuje se sljedećim:

„PRILOG I.

Godišnja raspodjela odobrenih sredstava za preuzete obveze u razdoblju od 2007. do 2013.

(iz članka 18.)

(EUR, cijene iz 2004.)
2007.	2008.	2009.	2010.	2011.	2012.	2013.
42 863 000 000	43 318 000 000	43 862 000 000	43 860 000 000	44 073 000 000	44 723 000 000	45 718 037 817”

(zc)

Prilog II. mijenja se kako slijedi:

U stavku 5. dodaju se sljedeće točke:

„(c)	za Hrvatsku sredstva za financiranje prekogranične suradnje iznosit će 7 028 744 EUR prema cijenama iz 2004.;

(d)	za Hrvatsku sredstva za financiranje transnacionalne suradnje iznosit će 1 874 332 EUR prema cijenama iz 2004.”

ii.

Umeće se sljedeći stavak:

„7.a	Za Hrvatsku maksimalna razina prijenosa iz fondova iznosit će 3,5240 % njezina BDP-a.”

iii.

Umeće se sljedeći stavak:

„9.a	Za Hrvatsku izračuni BDP-a od strane Komisije temeljit će se na statističkim podacima i projekcijama objavljenima u svibnju 2011.”

(zd)

Prilog III. zamjenjuje se sljedećim:

„PRILOG III.

Gornje granice koje se primjenjuju na stope sufinanciranja

(iz članka 53.)

Kriteriji

Države članice

EFRR i ESF

Postotak prihvatljivih izdataka

Kohezijski fond

Postotak prihvatljivih izdataka

1.	Države članice čiji je prosječni BDP po glavi stanovnika za razdoblje od 2001. do 2003. bio niži od 85 % prosjeka EU-25 u istom razdoblju

Bugarska, Češka Republika, Estonija, Grčka, Hrvatska, Cipar, Latvija, Litva, Mađarska, Malta, Poljska, Portugal, Rumunjska, Slovenija, Slovačka

85 % za ciljeve konvergencije i regionalne konkurentnosti i zapošljavanja

85 %

2.	Države članice osim onih iz (1) koje su prihvatljive za prijelazni režim Kohezijskog fonda na dan 1. siječnja 2007.

Španjolska

80 % za regije u okviru cilja konvergencije i regije u sustavu postupnog uvođenja u okviru cilja regionalne konkurentnosti i zapošljavanja

50 % za cilj regionalne konkurentnosti i zapošljavanja izvan regija u sustavu postupnog uvođenja

85 %

3.	Države članice osim onih navedenih pod (1) i (2)

Belgija, Danska, Njemačka, Francuska, Irska, Italija, Luksemburg, Nizozemska, Austrija, Finska, Švedska i Ujedinjena Kraljevina

75 % za cilj konvergencije

—

4.	Države članice osim onih navedenih pod (1) i (2)

Belgija, Danska, Njemačka, Francuska, Irska, Italija, Luksemburg, Nizozemska, Austrija, Finska, Švedska i Ujedinjena Kraljevina

50 % za cilj regionalne konkurentnosti i zapošljavanja

—

5.	Najudaljenije regije iz članka 349. UFEU-a koje koriste dodatnu alokaciju za te regije kako je predviđeno u Prilogu II. stavku 20.

Španjolska, Francuska i Portugal

50 %

—

6.	Najudaljenije regije iz članka 349. UFEU-a.

Španjolska, Francuska i Portugal

85 % u okviru ciljeva konvergencije te regionalne konkurentnosti i zapošljavanja

—”

32006 R 1084: Uredba Vijeća (EZ) br. 1084/2006 od 11. srpnja 2006. o uspostavljanju Kohezijskog fonda i stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 1164/94 (SL L 210, 31.7.2006., str. 79.).

Umeće se sljedeći članak:

„Članak 5.a

Posebne odredbe slijedom pristupanja Hrvatske

1. Za mjere koje su, na dan pristupanja Hrvatske, bile predmet odluka Komisije o pomoći na temelju Uredbe Vijeća (EZ) br. 1267/1999 od 21. lipnja 1999. o uspostavljanju Instrumenta strukturnih politika za pretpristupno razdoblje (8) i čija provedba nije dovršena do tog dana smatra se da ih je Komisija odobrila na temelju ove Uredbe.

Ne dovodeći u pitanje stavke 2. do 5., odredbe kojima se uređuje provedba postupaka odobrenih na temelju ove Uredbe i Uredbe (EZ) br. 1083/2006 primjenjuju se na mjere iz prvog podstavka ovog stavka.

2. Svaki postupak nabave koji se odnosi na mjere iz stavka 1., koji je na dan pristupanja već bio predmet poziva za podnošenje ponuda objavljenog u Službenom listu Europske unije, provodi se u skladu s pravilima utvrđenima u tom pozivu za podnošenje ponuda. Ne primjenjuje se članak 165. Uredbe Vijeća (EZ, Euratom) br. 1605/2002 od25. lipnja 2002. o Financijskoj uredbi koja se primjenjuje na opći proračun Europskih zajednica (9).

Svaki postupak nabave koji se odnosi na mjeru iz stavka 1., koji na dan pristupanja još nije bio predmet poziva za podnošenje ponuda objavljenog u Službenom listu Europske unije, provodi se u skladu s ugovorima ili aktima donesenima na temelju ugovorâ kao i s člankom 9. Uredbe (EZ) br. 1083/2006.

3. Plaćanja Komisije u okviru mjere iz stavka 1. smatraju se doprinosom iz Fonda prema ovoj Uredbi.

Plaćanja Komisije u okviru mjere iz stavka 1. knjiže se na teret najranije raspoloživog izdvajanja, u prvom redu na temelju Uredbe (EZ) br. 1267/1999, a zatim na temelju ove Uredbe i Uredbe (EZ) br. 1083/2006.

Uvjeti za plaćanja tijekom provedbe ili za konačnu isplatu su oni utvrđeni u stavku 2. točkama (b) do (d) i stavcima 3. do 5. članka D u Prilogu II. Uredbi (EZ) br. 1164/94.

4. U pogledu mjera iz stavka 1. i dalje se primjenjuju pravila o prihvatljivosti izdataka na temelju Uredbe (EZ) br. 1267/1999 ili koja su posebno utvrđena u odgovarajućim sporazumima o financiranju, osim u opravdanim slučajevima o kojima odlučuje Komisija na zahtjev Hrvatske.

5. Ako su potrebne bilo kakve mjere kako bi se olakšao prelazak Hrvatske iz pretpristupnog režima u režim koji proizlazi iz primjene ovog članka, Komisija usvaja potrebne mjere.

8. OKOLIŠ

32003 L 0087: Direktiva 2003/87/EZ Europskoga parlamenta i Vijeća od 13. listopada 2003. o uspostavljanju sustava trgovanja emisijskim jedinicama stakleničkih plinova unutar Zajednice i o izmjeni Direktive Vijeća 96/61/EZ (SL L 275, 25.10.2003., str. 32.).

(a)	U članku 9. prvom stavku dodaje se sljedeća rečenica: „Ukupna količina emisijskih jedinica na razini Zajednice povećava se kao rezultat pristupanja Hrvatske samo za količinu emisijskih jedinica koje Hrvatska ponudi na dražbi sukladno članku 10. stavku 1.”

(b)

U Prilogu II.a, iza unosa za Španjolsku, umeće se sljedeće:

„Hrvatska

26 %”.

32009 D 0406: Odluka br. 406/2009/EZ Europskoga parlamenta i Vijeća od 23. travnja 2009. o mjerama država članica za smanjivanje njihovih emisija stakleničkih plinova s ciljem ispunjavanja obveza Zajednice u pogledu smanjenja emisija stakleničkih plinova do 2020. (SL L 140, 5.6.2009., str. 136.).

U Prilogu II., iza unosa za Francusku, umeće se sljedeće:

„Hrvatska

11 %”.

(1) Gornje granice izračunane uzimajući u obzir raspored povećanja predviđen u članku 121.”

(2) Gore navedeni režim primjenjuje se od potpune provedbe arbitražne odluke koja proizlazi iz Sporazuma o arbitraži između Vlade Republike Slovenije i Vlade Republike Hrvatske, potpisanog u Stockholmu 4. studenoga 2009.

(3) Gore navedeni režim primjenjuje se od potpune provedbe arbitražne odluke koja proizlazi iz Sporazuma o arbitraži između Vlade Republike Slovenije i Vlade Republike Hrvatske, potpisanog u Stockholmu 4. studenoga 2009.”

(4) U slučaju aktivnosti iz članka 25. stavka 3. stope (B) za Skupinu 2 povećavaju se za 20 postotnih bodova. Stope (A) se na odgovarajući način smanjuju.

(5) U slučaju aktivnosti iz članka 26. stavka 2. (ulaganje u smislu članka 25. u plovila za mali obalni ribolov), stope (B) za Skupinu 2 mogu se smanjiti za 20 postotnih bodova. Stope (A) se na odgovarajući način povećavaju.

(6) U slučaju aktivnosti iz članaka 29. i 35. koje provode poduzeća koja nisu obuhvaćena definicijom iz članka 3. točke (f), s manje od 750 zaposlenih ili s prometom manjim od 200 milijuna EUR, stope (B) povećavaju se u regijama obuhvaćenima ciljem konvergencije, uz iznimku udaljenih grčkih otoka i hrvatskih otoka Dugog otoka, Visa, Mljeta i Lastova, za 30 postotnih bodova, a u regijama koje nisu obuhvaćene ciljem konvergencije za 20 postotnih bodova. Stope (A) se na odgovarajući način smanjuju.”

(7) SL L 170, 29.6.2007., str. 1.”

(8) SL L 161, 26.6.1999., str. 73.

(9) SL L 248, 16.9.2002., str. 1.”

PRILOG IV.

Popis iz članka 16. Akta o pristupanju: ostale trajne odredbe

1. PRAVO INTELEKTUALNOG VLASNIŠTVA

Ugovor o funkcioniranju Europske unije, dio treći, glava II., Slobodno kretanje robe

POSEBNI MEHANIZAM

U odnosu na Hrvatsku, nositelj patenta ili svjedodžbe o dodatnoj zaštiti (SDZ) za lijek za koje je prijava podnesena u nekoj državi članici u vrijeme kad se takva zaštita za taj lijek nije mogla steći u Hrvatskoj, ili njegov ovlaštenik, može se pozvati na prava stečena na temelju tog patenta ili SDZ-a kako bi spriječio uvoz i stavljanje u promet tog lijeka u državi članici ili državama članicama u kojima je taj lijek zaštićen patentom ili SDZ-om, čak i ako je nositelj taj lijek prvi put stavio na tržište u Hrvatskoj ili je za to dao suglasnost.

Osoba koja namjerava uvesti ili staviti u promet lijek, na koji se odnosi prvi stavak, u državu članicu u kojoj je taj lijek zaštićen patentom ili SDZ-om mora nadležnim tijelima u zahtjevu vezanom uz taj uvoz predočiti dokaze da je nositelj ili njegov ovlaštenik obaviješten o takvoj zaštiti mjesec dana unaprijed.

2. POLITIKA TRŽIŠNOG NATJECANJA

Ugovor o funkcioniranju Europske unije, dio treći, glava VII., poglavlje 1., Pravila o tržišnom natjecanju

Sljedeći programi potpora i pojedinačne potpore koji su stupili na snagu u Hrvatskoj prije dana pristupanja te se primjenjuju i nakon tog dana, od pristupanja se smatraju postojećim potporama u smislu članka 108. stavka 1. UFEU-a:

(a)	mjere potpore koje su stupile na snagu prije 1. ožujka 2002.;

(b)	mjere potpore navedene u Dodatku ovom Prilogu;

(c)

mjere potpore koje je prije dana pristupanja ocijenila Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja i za koje je utvrdila da su usklađene s pravnom stečevinom Unije te u vezi s kojima Komisija nije iznijela prigovor na temelju ozbiljne sumnje u usklađenost mjere s unutarnjim tržištem, u skladu s postupkom utvrđenim u stavku 2.

Sve mjere koje se primjenjuju i nakon dana pristupanja, a predstavljaju državnu potporu te ne ispunjavaju gore navedene uvjete, od pristupanja se smatraju novim potporama za potrebe primjene članka 108. stavka 3. UFEU-a.

Gore navedene odredbe ne primjenjuju se na potpore djelatnostima vezanima uz proizvodnju, preradu ili stavljanje u promet proizvoda navedenih u Prilogu I. UEU-u i UFEU-u.

Ako Hrvatska želi da Komisija ispita neku mjeru potpore prema postupku opisanom u stavku 1. točki (c), ona Komisiji redovito dostavlja:

(a)	popis postojećih mjera potpore koje je ocijenila Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja i za koje je to tijelo utvrdilo da su usklađene s pravnom stečevinom Unije; i

(b)	sve ostale podatke koji su nužni za ocjenu usklađenosti mjere potpore koju je potrebno ispitati,

u skladu s posebnim obrascem za izvješćivanje koji osigurava Komisija.

Ako Komisija ne iznese prigovor na postojeću mjeru potpore na temelju ozbiljne sumnje u usklađenost mjere s unutarnjim tržištem, u roku od tri mjeseca od primitka potpunih informacija o toj mjeri ili od primitka izjave Hrvatske u kojoj ona obavješćuje Komisiju da dostavljene informacije smatra potpunima jer dodatne tražene informacije nisu raspoložive ili su već dostavljene, smatra se da Komisija nije iznijela prigovor.

Sve mjere potpore koje su prije dana pristupanja dostavljene Komisiji prema postupku opisanom u stavku 1. točki (c) podliježu tom postupku bez obzira na činjenicu da je tijekom razdoblja ispitivanja Hrvatska već postala članica Unije.

Odluka Komisije o iznošenju prigovora na mjeru u smislu stavka 1. točke (c) smatra se odlukom o pokretanju formalnog ispitnog postupka u smislu Uredbe Vijeća (EZ) br. 659/1999 od 22. ožujka 1999. o utvrđivanju detaljnih pravila za primjenu članka 93. Ugovora o EZ- (1) (sada članak 108. UFEU-a).

Ako se takva odluka donese prije dana pristupanja, odluka stupa na snagu tek na dan pristupanja.

3. POLJOPRIVREDA

(a) Ugovor o funkcioniranju Europske unije, dio treći, glava III., Poljoprivreda i ribarstvo

Javne zalihe kojima Hrvatska raspolaže na dan pristupanja, a koje proizlaze iz njezine politike potpore tržištu, preuzima Unija po vrijednosti koja proizlazi iz primjene članka 4. stavka 1. točke (d) i Priloga VIII. Uredbi Komisije (EZ) br. 884/2006 od 21. lipnja 2006. o utvrđivanju detaljnih pravila za primjenu Uredbe Vijeća (EZ) br. 1290/2005 u vezi s financiranjem od strane Europskog fonda za jamstva u poljoprivredi (EFJP) interventnih mjera u obliku aktivnosti javnog skladištenja te vođenjem računovodstva za aktivnosti javnog skladištenja koje obavljaju agencije za plaćanja država članica (2). Navedene zalihe preuzimaju se samo pod uvjetom da se javna intervencija za dotične proizvode obavlja u Uniji i da zalihe ispunjavaju zahtjeve Unije u pogledu intervencije.

Za sve zalihe, privatne ili javne, u slobodnom prometu u Hrvatskoj na dan pristupanja, koje premašuju razinu koja se može smatrati uobičajenom za prijenos zaliha, od Hrvatske se naplaćuje iznos u korist općeg proračuna Europske unije.

Iznos plaćanja utvrđuje se na razini koja odražava trošak povezan s učincima koje višak zaliha ima na tržište poljoprivrednih proizvoda.

Razina viška zaliha utvrđuje se za svaki proizvod uzimajući u obzir karakteristike svakog proizvoda i odgovarajuća tržišta, kao i zakonodavstvo Unije koje se primjenjuje.

3.	Zalihe iz stavka 1. oduzimaju se od količine koja premašuje uobičajeni prijenos zaliha.

Komisija provodi i primjenjuje mjere opisane u stavcima 1. do 3. u skladu s postupkom utvrđenim u članku 41. stavku 2. Uredbe Vijeća (EZ) br. 1290/2005 od 21. lipnja 2005. o financiranju zajedničke poljoprivredne politike (3) ili, prema potrebi, u skladu s postupkom iz članka 195. stavka 2. Uredbe Vijeća (EZ) br. 1234/2007 ili u skladu s odgovarajućom odborskom procedurom utvrđenom u mjerodavnom zakonodavstvu.

(b) Ugovor o funkcioniranju Europske unije, dio treći, glava VII., poglavlje 1., Pravila o tržišnom natjecanju

Ne dovodeći u pitanje postupke koji se odnose na postojeće potpore, predviđene u članku 108. UFEU-a, programi potpora i pojedinačne potpore koji se dodjeljuju za aktivnosti povezane s proizvodnjom i trgovinom proizvodima navedenima u Prilogu I. UEU-u i UFEU-u, uz iznimku proizvoda ribarstva i od njih dobivenih proizvoda, koji su stupili na snagu u Hrvatskoj prije dana pristupanja te se primjenjuju i nakon tog dana, smatraju se postojećim potporama u smislu članka 108. stavka 1. UFEU-a pod sljedećim uvjetima:

—

Komisiju se obavješćuje o mjerama potpore u razdoblju od četiri mjeseca od dana pristupanja. Ta obavijest uključuje podatke o pravnoj osnovi za svaku mjeru. Za postojeće mjere potpore i planove dodjele ili izmjene potpore o kojima je Komisija obaviještena prije dana pristupanja smatra se da je obavijest dana na dan pristupanja. Komisija objavljuje popis takvih potpora.

Te se mjere potpore smatraju „postojećim” potporama u smislu članka 108. stavka 1. UFEU-a tijekom razdoblja od tri godine od dana pristupanja.

U razdoblju od tri godine od dana pristupanja Hrvatska, kada je to potrebno, mijenja te mjere potpore radi usklađivanja sa smjernicama koje primjenjuje Komisija. Nakon tog razdoblja svaka potpora za koju se utvrdi da nije usklađena s navedenim smjernicama smatra se novom potporom.

4. RIBARSTVO

Ugovor o funkcioniranju Europske unije, dio treći, glava VII., poglavlje 1., Pravila o tržišnom natjecanju

Ne dovodeći u pitanje postupke koji se odnose na postojeće potpore, predviđene u članku 108. UFEU-a, programi potpora i pojedinačne potpore koje se dodjeljuju za aktivnosti povezane s proizvodnjom i trgovinom proizvodima ribarstva i od njih dobivenim proizvodima, navedenima u Prilogu I. UEU-u i UFEU-u, koji su stupili na snagu u Hrvatskoj prije dana pristupanja te se primjenjuju i nakon tog dana, smatraju se postojećim potporama u smislu članka 108. stavka 1. UFEU-a pod sljedećim uvjetima:

—

Te se mjere potpore smatraju „postojećim” potporama u smislu članka 108. stavka 1. UFEU-a tijekom razdoblja od tri godine od dana pristupanja.

5. CARINSKA UNIJA

Ugovor o funkcioniranju Europske unije, dio treći, glava II., Slobodno kretanje robe, poglavlje 1., Carinska unija

31992 R 2913: Uredba Vijeća (EEZ) br. 2913/92 od 12. listopada 1992. o Carinskom zakoniku Zajednice (SL L 302, 19.10.1992., str. 1.).

31993 R 2454: Uredba Komisije (EEZ) br. 2454/93 od 2. srpnja 1993. o utvrđivanju odredaba za provedbu Uredbe Vijeća (EEZ) br. 2913/92 o Carinskom zakoniku Zajednice (SL L 253, 11.10.1993., str. 1.).

Uredba Vijeća (EEZ) br. 2913/92 i Uredba Komisije (EEZ) br. 2454/93 primjenjuju se na Hrvatsku prema sljedećim posebnim odredbama:

DOKAZ O STATUSU UNIJE (TRGOVINA UNUTAR PROŠIRENE UNIJE)

Neovisno o članku 20. Uredbe Vijeća (EEZ) br. 2913/92, roba koja je na dan pristupanja u privremenom smještaju ili je stavljena u neko od carinskih postupanja i postupaka iz članka 4. točke 15. podtočke (b) i točke 16. podtočaka (b) do (h) navedene Uredbe u proširenoj Uniji, ili koja se prevozi nakon što je bila podvrgnuta izvoznim formalnostima unutar proširene Unije, oslobađa se carina i drugih carinskih mjera nakon što je deklarirana za puštanje u slobodni promet unutar proširene Unije pod uvjetom da se predoči jedno od sljedećeg:

(a)	dokaz o povlaštenom podrijetlu koji je propisno izdan ili sastavljen prije dana pristupanja na temelju SSP-a;

(b)	bilo koji dokaz o statusu Unije iz članka 314.c Uredbe Komisije (EEZ) br. 2454/93;

(c)	karnet ATA izdan prije dana pristupanja u sadašnjoj državi članici ili u Hrvatskoj.

Za potrebe izdavanja dokaza iz stavka 1. točke (b) u pogledu situacije na dan pristupanja te, osim toga, uzimajući u obzir odredbe članka 4. točke 7. Uredbe Vijeća (EEZ) br. 2913/92, pojam „roba Zajednice” označava robu:

—	u cijelosti dobivenu na državnom području Hrvatske pod uvjetima jednakim onima iz članka 23. Uredbe Vijeća (EEZ) br. 2913/92 i koja ne uključuje robu uvezenu iz ostalih zemalja ili područja,

—	uvezenu iz zemalja ili područja osim Hrvatske i koja je puštena u slobodni promet u Hrvatskoj, ili

—	dobivenu ili proizvedenu u Hrvatskoj, i to samo od robe navedene u drugoj alineji ili od robe navedene u prvoj i drugoj alineji.

Za potrebe provjere dokaza iz stavka 1. točke (a) primjenjuju se odredbe o definiciji „proizvodâ s podrijetlom” i metodama administrativne suradnje iz SSP-a. Zahtjeve za naknadnu provjeru takvog dokaza prihvaćaju nadležna carinska tijela sadašnjih država članica i Hrvatske u razdoblju od tri godine od izdavanja ili sastavljanja dotičnog dokaza o podrijetlu te ih navedena tijela mogu podnijeti u razdoblju od tri godine od prihvaćanja dokaza o podrijetlu kao prilog deklaraciji za puštanje robe u slobodni promet.

DOKAZ O POVLAŠTENOM PODRIJETLU (TRGOVINA S TREĆIM ZEMLJAMA, UKLJUČUJUĆI TURSKU, U OKVIRU PREFERENCIJALNIH SPORAZUMA O POLJOPRIVREDI, UGLJENU I PROIZVODIMA OD ČELIKA)

Ne dovodeći u pitanje primjenu bilo koje mjere koja proizlazi iz zajedničke trgovinske politike, dokaz o podrijetlu koji pravilno izdaju treće zemlje ili koji je sastavljen u okviru preferencijalnih sporazuma koje je Hrvatska sklopila s navedenim trećim zemljama prihvaća se u Hrvatskoj, pod uvjetom:

(a)

da stjecanje takvog podrijetla daje pravo na povlašteno tarifno postupanje na temelju povlaštenih tarifnih mjera sadržanih u sporazumima ili aranžmanima koje je Unija sklopila s navedenim trećim zemljama ili skupinama trećih zemalja ili usvojila u odnosu na navedene treće zemlje ili skupine trećih zemalja, kako je navedeno u članku 20. stavku 3. točkama (d) i (e) Uredbe Vijeća (EEZ) br. 2913/92;

(b)	da su dokaz o podrijetlu i prijevozne isprave izdani ili sastavljeni najkasnije na dan prije dana pristupanja; i

(c)	da je dokaz o podrijetlu podnesen carinskim tijelima u razdoblju od četiri mjeseca od dana pristupanja.

Ako je roba u Hrvatskoj deklarirana za puštanje u slobodni promet prije dana pristupanja, dokaz o podrijetlu naknadno izdan ili sastavljen na temelju preferencijalnih sporazuma koji su na snazi u Hrvatskoj na dan puštanja u slobodni promet također može biti prihvaćen u Hrvatskoj pod uvjetom da se takav dokaz o podrijetlu podnese carinskim tijelima u razdoblju od četiri mjeseca od dana pristupanja.

Hrvatskoj se dopušta zadržavanje odobrenja kojima se u okviru sporazuma sklopljenih s trećim zemljama odobravao status „ovlaštenih izvoznika” pod uvjetom:

(a)	da je takva odredba također predviđena u sporazumima ili aranžmanima koje je prije dana pristupanja Unija sklopila s navedenim trećim zemljama ili skupinama trećih zemalja ili usvojila u odnosu na navedene treće zemlje ili skupine trećih zemalja; i

(b)	da ovlašteni izvoznici primjenjuju pravila o podrijetlu predviđena u navedenim sporazumima ili aranžmanima.

Navedena odobrenja, najkasnije godinu dana od dana pristupanja, Hrvatska zamjenjuje novim odobrenjima izdanima u skladu s uvjetima iz zakonodavstva Unije.

Za potrebe provjere dokaza iz stavka 4. primjenjuju se odredbe o definiciji „proizvodâ s podrijetlom” i metodama administrativne suradnje odgovarajućih sporazuma ili aranžmana. Zahtjeve za naknadnu provjeru takvog dokaza prihvaćaju nadležna carinska tijela sadašnjih država članica i Hrvatske u razdoblju od tri godine od izdavanja ili sastavljanja dotičnog dokaza o podrijetlu te ih navedena tijela mogu podnijeti u razdoblju od tri godine od prihvaćanja dokaza o podrijetlu kao prilog deklaraciji za puštanje robe u slobodni promet.

Ne dovodeći u pitanje primjenu bilo koje mjere koja proizlazi iz zajedničke trgovinske politike, dokaz o podrijetlu koji naknadno izdaju ili sastave treće zemlje u okviru preferencijalnih sporazuma ili aranžmana koje je Unija sklopila s navedenim trećim zemljama ili usvojila u odnosu na navedene treće zemlje prihvaća se u Hrvatskoj za puštanje u slobodni promet robe koja je na dan pristupanja u prijevozu ili u privremenom smještaju, u carinskom skladištu ili u slobodnoj zoni u jednoj od navedenih trećih zemalja ili u Hrvatskoj, pod uvjetom da u Hrvatskoj, u trenutku izdavanja prijevoznih isprava, za dotične proizvode nije bilo na snazi sporazuma o slobodnoj trgovini s trećom zemljom i pod uvjetom:

(a)

da stjecanje takvog podrijetla daje pravo na povlašteno tarifno postupanje na temelju povlaštenih tarifnih mjera sadržanih u sporazumima ili aranžmanima koje je Unija sklopila s trećim zemljama ili skupinama trećih zemalja ili usvojila u odnosu na treće zemlje ili skupine trećih zemalja, kako je navedeno u članku 20. stavku 3. točkama (d) i (e) Uredbe Vijeća (EEZ) br. 2913/92;

(b)	da su prijevozne isprave izdane najkasnije na dan prije dana pristupanja; i

(c)	da je naknadno izdan ili sastavljen dokaz o podrijetlu podnesen carinskim tijelima u razdoblju od četiri mjeseca od dana pristupanja.

8.	Za potrebe provjere dokazâ iz stavka 7. primjenjuju se odredbe o definiciji „proizvodâ s podrijetlom” i metodama administrativne suradnje odgovarajućih sporazuma ili aranžmana.

DOKAZ O STATUSU NA TEMELJU ODREDABA O SLOBODNOM PROMETU ZA INDUSTRIJSKE PROIZVODE UNUTAR CARINSKE UNIJE EU-TURSKA

Dokaz o podrijetlu koji je pravilno izdala ili sastavila Turska ili Hrvatska u okviru preferencijalnih trgovinskih sporazuma koji se primjenjuju između njih i kojima se predviđa zabrana povrata ili izuzeće od plaćanja carina za dotičnu robu prihvaća se u dotičnim zemljama kao dokaz o statusu na temelju odredaba o slobodnom prometu za industrijske proizvode, utvrđenih u Odluci br. 1/95 Vijeća za pridruživanje EZ-Turska od 22. prosinca 1995. o provedbi završne faze Carinske unije (4) (dalje u tekstu: „Odluka br. 1/95”) pod uvjetom:

(a)	da su dokaz o podrijetlu i prijevozne isprave izdani ili sastavljeni najkasnije na dan prije dana pristupanja; i

(b)	da je dokaz o podrijetlu podnesen carinskim tijelima u razdoblju od četiri mjeseca od dana pristupanja.

Ako je roba u Turskoj ili u Hrvatskoj deklarirana za puštanje u slobodni promet prije dana pristupanja, u okviru preferencijalnih trgovinskih sporazuma iz prvog podstavka, dokaz o podrijetlu naknadno izdan ili sastavljen na temelju navedenih sporazuma također može biti prihvaćen pod uvjetom da se podnese carinskim tijelima u razdoblju od četiri mjeseca od dana pristupanja.

10.

Za potrebe provjere dokaza iz stavka 9. primjenjuju se odredbe o definiciji „proizvodâ s podrijetlom” i metodama administrativne suradnje odgovarajućih preferencijalnih sporazuma. Zahtjeve za naknadnu provjeru takvog dokaza prihvaćaju nadležna carinska tijela sadašnjih država članica i Hrvatske u razdoblju od tri godine od izdavanja ili sastavljanja dotičnog dokaza o podrijetlu te ih navedena tijela mogu podnijeti u razdoblju od tri godine od prihvaćanja dokaza o podrijetlu kao prilog deklaraciji za puštanje robe u slobodni promet.

11.

Ne dovodeći u pitanje primjenu bilo koje mjere koja proizlazi iz zajedničke trgovinske politike, potvrda o kretanju robe A.TR izdana na temelju odredaba o slobodnom prometu za industrijske proizvode, utvrđenih u Odluci br. 1/95, prihvaća se u Hrvatskoj za puštanje u slobodni promet robe koja je na dan pristupanja u prijevozu unutar Unije ili Turske nakon obavljenih izvoznih formalnosti ili u privremenom smještaju ili u carinskom postupku iz članka 4. točke 16. podtočaka (b) do (h) Uredbe Vijeća (EEZ) br. 2913/92, u Turskoj ili u Hrvatskoj, pod uvjetom:

(a)	da za dotičnu robu nije podnesen dokaz o podrijetlu iz stavka 9.;

(b)	da je roba u skladu s uvjetima za provedbu odredaba o slobodnom prometu za industrijske proizvode;

(c)	da su prijevozne isprave izdane najkasnije na dan prije dana pristupanja; i

(d)	da je potvrda o kretanju robe A.TR podnesena carinskim tijelima u razdoblju od četiri mjeseca od dana pristupanja.

12.

Za potrebe provjere potvrda o kretanju robe A.TR iz stavka 11. primjenjuju se odredbe o izdavanju potvrda o kretanju robe A.TR i metodama administrativne suradnje iz Odluke br. 1/2006 Odbora za carinsku suradnju EZ-Turska od 26. srpnja 2006. o utvrđivanju detaljnih pravila za primjenu Odluke br. 1/95 Vijeća za pridruživanje EZ-Turska (5).

CARINSKI POSTUPCI

13.

Privremeni smještaj i carinski postupci iz članka 4. točke 16. podtočaka (b) do (h) Uredbe Vijeća (EEZ) br. 2913/92 koji su počeli prije pristupanja završavaju se ili se zaključuju pod uvjetima iz zakonodavstva Unije.

Ako završetak ili zaključenje postupka prouzroči nastanak carinskog duga, iznos uvozne carine koju je potrebno platiti je onaj iznos koji je na snazi u vrijeme nastanka carinskog duga u skladu sa Zajedničkom carinskom tarifom te se plaćeni iznos smatra vlastitim sredstvima Unije.

14.

Postupci koji uređuju carinsko skladištenje utvrđeni u člancima 84. do 90. i 98. do 113. Uredbe Vijeća (EEZ) br. 2913/92 i u člancima 496. do 535. Uredbe Komisije (EEZ) br. 2454/93 primjenjuju se na Hrvatsku prema sljedećim posebnim odredbama:

—

ako je iznos carinskog duga određen na temelju vrste uvezene robe i ako je deklaracija o stavljanju robe u postupak bila prihvaćena prije dana pristupanja, razvrstavanje u carinsku tarifu, količina, vrijednost u carinske svrhe i podrijetlo uvezene robe u trenutku stavljanja u postupak proizlazi iz zakonodavstva koje se primjenjuje u Hrvatskoj na dan prihvaćanja deklaracije od strane carinskih tijela.

15.

Postupci koji uređuju unutarnju proizvodnju utvrđeni u člancima 84. do 90. i 114. do 129. Uredbe Vijeća (EEZ) br. 2913/92 i u člancima 496. do 523. i 536. do 550. Uredbe Komisije (EEZ) br. 2454/93 primjenjuju se na Hrvatsku prema sljedećim posebnim odredbama:

—

ako zaključenje postupka prouzroči nastanak carinskog duga, kako bi se zadržala jednakost između korisnika odobrenja s poslovnim nastanom u sadašnjim državama članicama i onih u Hrvatskoj, plaća se kompenzacijska kamata na uvozne carine koje se od dana pristupanja duguju u skladu s uvjetima iz zakonodavstva Unije,

—	ako je deklaracija za unutarnju proizvodnju bila prihvaćena u okviru sustava povrata i ako je carinski dug za koji se traži povrat nastao prije dana pristupanja, povrat izvršava Hrvatska na vlastiti trošak u skladu s uvjetima iz zakonodavstva Unije.

16.

Postupci koji uređuju privremeni uvoz utvrđeni u člancima 84. do 90. i 137. do 144. Uredbe Vijeća (EEZ) br. 2913/92 i u člancima 496. do 523. i 553. do 584. Uredbe Komisije (EEZ) br. 2454/93 primjenjuju se na Hrvatsku prema sljedećim posebnim odredbama:

—

17.

Postupci koji uređuju vanjsku proizvodnju utvrđeni u člancima 84. do 90. i 145. do 160. Uredbe Vijeća (EEZ) br. 2913/92 i u člancima 496. do 523. i 585. do 592. Uredbe Komisije (EEZ) br. 2454/93 primjenjuju se na Hrvatsku prema sljedećim posebnim odredbama:

—	članak 591. drugi stavak Uredbe Komisije (EEZ) br. 2454/93 primjenjuje se mutatis mutandis na privremeno izvezenu robu koja je bila privremeno izvezena iz Hrvatske prije dana pristupanja.

OSTALE ODREDBE

18.

Odobrenja koja je Hrvatska izdala prije dana pristupanja za provedbu carinskih postupaka iz članka 4. točke 16. podtočaka (d), (e) i (g) ili za status ovlaštenih gospodarskih subjekata iz članka 5.a stavka 2. Uredbe Vijeća (EEZ) br. 2913/92 vrijede do isteka njihove valjanosti ili godinu dana od dana pristupanja, ovisno o tome što je ranije.

19.

Postupci koji uređuju nastanak carinskog duga, knjiženje i naknadnu naplatu utvrđeni u člancima 201. do 232. Uredbe Vijeća (EEZ) br. 2913/92 i u člancima 859. do 876.a Uredbe Komisije (EEZ) br. 2454/93 primjenjuju se na Hrvatsku prema sljedećim posebnim odredbama:

—	naplata se izvršava u skladu s uvjetima iz zakonodavstva Unije. Međutim, ako je carinski dug nastao prije dana pristupanja, naplatu izvršava Hrvatska u svoju korist, u skladu s uvjetima na snazi u Hrvatskoj prije pristupanja.

20.

Postupci koji uređuju povrat i otpust carine utvrđeni u člancima 235. do 242. Uredbe Vijeća (EEZ) br. 2913/92 i u člancima 877. do 912. Uredbe Komisije (EEZ) br. 2454/93 primjenjuju se na Hrvatsku prema sljedećim posebnim odredbama:

—

povrat i otpust carine izvršava se u skladu s uvjetima iz zakonodavstva Unije. Međutim, ako se carina za koju se zahtijeva povrat ili otpust odnosi na carinski dug koji je nastao prije dana pristupanja, povrat i otpust carine izvršava Hrvatska na vlastiti trošak u skladu s uvjetima na snazi u Hrvatskoj prije pristupanja.

(1) SL L 83, 27.3.1999., str. 1.

(2) SL L 171, 23.6.2006., str. 35. i SL L 326M, 10.12.2010., str. 70.

(3) SL L 209, 11.8.2005., str. 1.

(4) SL L 35, 13.2.1996., str. 1.

(5) SL L 265, 26.9.2006., str. 18.

Dodatak PRILOGU IV.

Popis postojećih mjera potpore iz stavka 1. točke (b) mehanizma postojećih potpora predviđenog u odjeljku 2. („Politika tržišnog natjecanja”)

Napomena:

Mjere potpore navedene u ovom Dodatku smatraju se postojećim potporama samo u svrhu primjene mehanizma postojećih potpora predviđenog u odjeljku 2. u mjeri u kojoj potpadaju pod područje primjene njegova stavka 1.

Broj registracije			Naslov (izvornik)	Datum odobrenja od strane Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja	Trajanje
DČ	Br.	God.	Naslov (izvornik)		Trajanje
HR	1	2011.	Zakon o slobodnim zonama (NN 44/96, 92/05, 85/08)	17.6.2008.	31.12.2016.
HR	3	2011.	Zakon o Hrvatskoj radioteleviziji (NN 137/10)	21.10.2010.	neograničeno
HR	4	2011	Odluka o otvorenosti Zračne luke Osijek d.o.o. u razdoblju od 2009. do 2013. godine, od 20. veljače 2009. i 24. travnja 2009.	25.5.2009.	31.12.2013.
HR	5	2011.	Program financiranja nakladništva od 2011. do 2013.	10.2.2011.	31.12.2013.
HR	6	2011	Naknadno odobrenje državnih potpora poduzetniku Rockwool Adriatic d.o.o.	30.12.2010.	31.12.2015.
HR	9	2011	Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju (NN 123/03, 198/03, 105/04, 174/04, 46/07)	1.2.2007.	31.12.2014.
HR	10	2011.	Odluka o obvezi otvorenosti Zračne luke Rijeka d.o.o. za javni zračni promet u razdoblju od 2010. do 2014., od 25. siječnja 2010. i 3. studenoga 2010.	10.3.2011.	31.12.2014.

PRILOG V.

Popis iz članka 18. Akta o pristupanju: prijelazne mjere

1. SLOBODNO KRETANJE ROBE

32001 L 0083: Direktiva 2001/83/EZ Europskoga parlamenta i Vijeća od 6. studenoga 2001. o zakoniku Zajednice koji se odnosi na lijekove za ljudsku uporabu (SL L 311, 28.11.2001., str. 67.).

Odstupajući od zahtjeva kakvoće, sigurnosti primjene i djelotvornosti utvrđenih u Direktivi 2001/83/EZ, odobrenja za stavljanje u promet lijekova koji ne podliježu članku 3. stavku 1. Uredbe (EZ) br. 726/2004 Europskoga parlamenta i Vijeća od 31. ožujka 2004. o utvrđivanju postupaka Zajednice za odobravanje i nadzor nad lijekovima za ljudsku i veterinarsku uporabu i o osnivanju Europske agencije za lijekove (1) i koji su na popisu (u Dodatku ovom Prilogu, koji je dostavila Hrvatska), koja su dana u skladu s hrvatskim zakonodavstvom prije dana pristupanja, ostaju važeća sve do njihove obnove u skladu s pravnom stečevinom Unije ili do isteka četiri godine od dana pristupanja, ovisno o tome što je ranije.

Odobrenja za stavljanje u promet obuhvaćena ovim odstupanjem ne mogu koristiti pogodnosti međusobnog priznavanja u državama članicama sve dok ti lijekovi ne budu odobreni u skladu s Direktivom 2001/83/EZ.

Nacionalna odobrenja za stavljanje u promet dana u skladu s nacionalnim zakonodavstvom prije pristupanja, koja nisu obuhvaćena ovim odstupanjem, te sva nova odobrenja za stavljanje u promet moraju od dana pristupanja biti u skladu s Direktivom 2001/83/EZ.

2. SLOBODNO KRETANJE OSOBA

Ugovor o funkcioniranju Europske unije

31996 L 0071: Direktiva 96/71/EZ Europskoga parlamenta i Vijeća od 16. prosinca 1996. o upućivanju radnika u okviru pružanja usluga (SL L 18, 21.1.1997., str. 1.).

32004 L 0038: Direktiva 2004/38/EZ Europskoga parlamenta i Vijeća od 29. travnja 2004. o pravu građana Unije i članova njihovih obitelji na slobodu kretanja i boravka na državnom području država članica, o izmjeni Uredbe (EEZ) br. 1612/68 i stavljanju izvan snage direktiva 64/221/EEZ, 68/360/EEZ, 72/194/EEZ, 73/148/EEZ, 75/34/EEZ, 75/35/EEZ, 90/364/EEZ, 90/365/EEZ i 93/96/EEZ (SL L 158, 30.4.2004., str. 77.).

32011 R 0492: Uredba (EU) br. 492/2011 Europskoga parlamenta i Vijeća od 5. travnja 2011. o slobodi kretanja radnika unutar Unije (SL L 141, 27.5.2011., str. 1.).

Članak 45. i članak 56. prvi stavak UFEU-a, kad je riječ o slobodi kretanja radnika i slobodi pružanja usluga koja uključuje privremeno kretanje radnika kako je određeno u članku 1. Direktive 96/71/EZ, između Hrvatske s jedne strane i svake od sadašnjih država članica s druge strane u cijelosti se primjenjuju samo podložno prijelaznim odredbama utvrđenima u stavcima 2. do 13.

Odstupajući od članaka 1. do 6. Uredbe (EU) br. 492/2011, do kraja razdoblja od dvije godine od dana pristupanja sadašnje države članice primjenjuju nacionalne mjere ili mjere koje proizlaze iz dvostranih sporazuma, koje uređuju pristup hrvatskih državljana njihovim tržištima rada. Sadašnje države članice mogu nastaviti primjenjivati te mjere do kraja razdoblja od pet godina od dana pristupanja.

Hrvatski državljani koji na dan pristupanja zakonito rade u sadašnjoj državi članici i kojima je odobren pristup tržištu rada te države članice u neprekinutom razdoblju od 12 mjeseci ili dulje uživaju pristup tržištu rada te države članice, ali ne i tržištima rada ostalih država članica koje primjenjuju nacionalne mjere.

Hrvatski državljani kojima je nakon pristupanja odobren pristup tržištu rada sadašnje države članice u neprekinutom razdoblju od 12 mjeseci ili dulje također uživaju ista prava.

Hrvatski državljani iz drugog i trećeg podstavka prestaju uživati prava iz tih podstavaka ako dobrovoljno napuste tržište rada dotične sadašnje države članice.

Hrvatski državljani koji na dan pristupanja ili tijekom razdoblja primjene nacionalnih mjera zakonito rade u sadašnjoj državi članici i kojima je odobren pristup tržištu rada te države članice u razdoblju kraćem od 12 mjeseci ne uživaju prava iz drugog i trećeg podstavka.

Prije kraja razdoblja od dvije godine od dana pristupanja Vijeće na temelju izvješća Komisije preispituje djelovanje prijelaznih odredaba utvrđenih u stavku 2.

Po završetku tog preispitivanja, a najkasnije na kraju razdoblja od dvije godine od dana pristupanja, sadašnje države članice obavješćuju Komisiju o tome nastavljaju li primjenjivati nacionalne mjere ili mjere koje proizlaze iz dvostranih sporazuma ili od tog trenutka primjenjuju članke 1. do 6. Uredbe (EU) br. 492/2011. U nedostatku takve obavijesti primjenjuju se članci 1. do 6. Uredbe (EU) br. 492/2011.

4.	Na zahtjev Hrvatske može se provesti još jedno preispitivanje. Primjenjuje se postupak iz stavka 3. koji se mora dovršiti u roku od šest mjeseci od zaprimanja zahtjeva Hrvatske.

Država članica koja zadrži nacionalne mjere ili mjere koje proizlaze iz dvostranih sporazuma na kraju razdoblja od pet godina iz stavka 2. može, u slučaju ozbiljnih poremećaja na vlastitom tržištu rada ili prijetnje od takvih poremećaja, nakon što obavijesti Komisiju, nastaviti primjenjivati te mjere do kraja razdoblja od sedam godina od dana pristupanja. U nedostatku takve obavijesti primjenjuju se članci 1. do 6. Uredbe (EU) br. 492/2011.

Tijekom razdoblja od sedam godina od dana pristupanja, one države članice u kojima se, na temelju stavaka 3., 4. ili 5., na hrvatske državljane primjenjuju članci 1. do 6. Uredbe (EU) br. 492/2011, a koje državljanima Hrvatske izdaju radne dozvole za potrebe praćenja stanja tijekom tog razdoblja, čine to automatski.

One države članice u kojima se, na temelju stavaka 3., 4. ili 5., na hrvatske državljane primjenjuju članci 1. do 6. Uredbe (EU) br. 492/2011 mogu primijeniti postupke određene u drugom i trećem podstavku ovog stavka sve do isteka razdoblja od sedam godina od dana pristupanja.

Ako država članica iz prvog podstavka pretrpi ili predvidi poremećaje na svojem tržištu rada koji bi mogli ozbiljno ugroziti životni standard ili razinu zaposlenosti u određenoj regiji ili zanimanju, ta država članica o tome obavješćuje Komisiju i ostale države članice te im dostavlja sve relevantne pojedinosti. Na temelju tih podataka država članica može od Komisije zatražiti da izjavi da se primjena članaka 1. do 6. Uredbe (EU) br. 492/2011 u cijelosti ili djelomice suspendira s ciljem normalizacije stanja u toj regiji ili zanimanju. Komisija donosi odluku o suspenziji te o njezinu trajanju i opsegu najkasnije dva tjedna od zaprimanja takvog zahtjeva i o svojoj odluci obavješćuje Vijeće. Svaka država članica može, u roku od dva tjedna od odluke Komisije, od Vijeća zatražiti poništenje ili izmjenu te odluke. Vijeće kvalificiranom većinom odlučuje o takvom zahtjevu u roku od dva tjedna.

U hitnim i izvanrednim slučajevima država članica iz prvog podstavka može suspendirati primjenu članaka 1. do 6. Uredbe (EU) br. 492/2011, nakon čega Komisiji upućuje obrazloženu naknadnu obavijest.

Sve dok je primjena članaka 1. do 6. Uredbe (EU) br. 492/2011 suspendirana na temelju gornjih stavaka 2. do 5. i stavka 7., članak 23. Direktive 2004/38/EZ se, kad je riječ o pravu članova obitelji radnika da zasnuju radni odnos, u Hrvatskoj primjenjuje u pogledu državljana sadašnjih država članica, a u sadašnjim državama članicama u pogledu hrvatskih državljana pod sljedećim uvjetima:

—

bračni drug radnika i njihovi potomci koji su mlađi od 21 godine ili su uzdržavani, koji zakonito borave s radnikom na državnom području države članice na dan pristupanja, nakon pristupanja imaju izravan pristup tržištu rada te države članice. To se ne odnosi na članove obitelji radnika kojem je zakonito odobren pristup tržištu rada te države članice u razdoblju kraćem od 12 mjeseci;

—

bračni drug radnika i njihovi potomci koji su mlađi od 21 godine ili su uzdržavani, koji zakonito borave s radnikom na području države članice od dana kasnijeg od dana pristupanja, a tijekom razdoblja primjene gore utvrđenih prijelaznih odredaba, imaju pristup tržištu rada dotične države članice nakon što u dotičnoj državi članici borave najmanje 18 mjeseci ili od treće godine od dana pristupanja, ovisno o tome što je ranije.

Ove odredbe ne dovode u pitanje povoljnije mjere, bilo da su nacionalne mjere ili mjere koje proizlaze iz dvostranih sporazuma.

U mjeri u kojoj se odredbe Direktive 2004/38/EZ, kojima se preuzimaju odredbe Direktive Vijeća 68/360/EEZ od 15. listopada 1968. o ukidanju ograničenja kretanja i boravišta unutar Zajednice za radnike država članica i njihove obitelji (2), ne mogu primjenjivati odvojeno od odredaba Uredbe (EU) br. 492/2011 čija se primjena odgađa na temelju stavaka 2. do 5. te stavaka 7. i 8., Hrvatska i sadašnje države članice mogu odstupiti od tih odredaba u mjeri u kojoj je to potrebno za primjenu stavaka 2. do 5. te stavaka 7. i 8.

10.	Sve dok sadašnje države članice primjenjuju nacionalne mjere ili mjere koje proizlaze iz dvostranih sporazuma u skladu s gore utvrđenim prijelaznim odredbama, Hrvatska može zadržati na snazi istovrsne mjere u odnosu na državljane dotične države članice ili dotičnih država članica.

11.

Svaka sadašnja država članica koja primjenjuje nacionalne mjere u skladu sa stavcima 2. do 5. i stavcima 7. do 9., može, sukladno svojem nacionalnom pravu, uvesti veću slobodu kretanja od one koja je postojala na dan pristupanja, uključujući i potpuni pristup tržištu rada. Od treće godine od dana pristupanja svaka sadašnja država članica koja primjenjuje nacionalne mjere može u bilo kojem trenutku odlučiti da umjesto njih primjenjuje članke 1. do 6. Uredbe (EU) br. 492/2011. Komisiju se obavješćuje o svakoj takvoj odluci.

12.

U svrhu rješavanja ozbiljnih poremećaja ili prijetnje od ozbiljnih poremećaja u određenim osjetljivim uslužnim sektorima na tržištima rada Njemačke i Austrije, koji bi se u određenim regijama mogli pojaviti kao posljedica transnacionalnog pružanja usluga, kako je određeno u članku 1. Direktive 96/71/EZ, a sve dok one, u skladu s gore utvrđenim prijelaznim odredbama, primjenjuju nacionalne mjere ili mjere koje proizlaze iz dvostranih sporazuma o slobodnom kretanju hrvatskih radnika, Njemačka i Austrija mogu, nakon što obavijeste Komisiju, odstupiti od članka 56. prvog stavka UFEU-a kako bi, u kontekstu pružanja usluga od strane trgovačkih društava osnovanih u Hrvatskoj, ograničile privremeno kretanje radnika čije pravo na zasnivanje radnog odnosa u Njemačkoj i Austriji podliježe nacionalnim mjerama.

Popis uslužnih sektora koji se mogu obuhvatiti ovim odstupanjem je kako slijedi:

—

u Njemačkoj:

Sektor	NACE (3) šifra, osim ako je drukčije određeno
Građevinarstvo, uključujući s njime povezane grane	45.1 do 4, Djelatnosti navedene u Prilogu Direktivi 96/71/EZ
Industrijsko čišćenje	74.70 Industrijsko čišćenje
Ostale usluge	74.87 Samo djelatnosti stručnjaka za unutarnje uređenje

—

u Austriji:

Sektor	NACE (4) šifra, osim ako je drukčije određeno
Djelatnosti hortikulturnih usluga	01.41
Rezanje, oblikovanje i završna obrada kamena	26.7
Proizvodnja metalnih konstrukcija i dijelova konstrukcija	28.11
Građevinarstvo, uključujući s njime povezane grane	45.1 to 4; Djelatnosti navedene u Prilogu Direktivi 96/71/EZ
Zaštitarske djelatnosti	74.60
Industrijsko čišćenje	74.70
Njega u kući	85.14
Socijalni rad i djelatnosti bez smještaja	85.32

U mjeri u kojoj Njemačka ili Austrija odstupe od članka 56. prvog stavka UFEU-a, u skladu s prvim i drugim podstavkom ovog stavka, Hrvatska može, nakon što obavijesti Komisiju, poduzeti istovrsne mjere.

Učinak primjene ovog stavka ne smije imati za posljedicu restriktivnije uvjete za privremeno kretanje radnika u kontekstu transnacionalnog pružanja usluga između Njemačke ili Austrije i Hrvatske od uvjeta koji su na snazi na dan potpisivanja Ugovora o pristupanju.

13.

Učinak primjene stavaka 2. do 5. i stavaka 7. do 11. ne smije imati za posljedicu restriktivnije uvjete za pristup hrvatskih državljana tržištima rada sadašnjih država članica od uvjeta koji su na snazi na dan potpisivanja Ugovora o pristupanju.

Neovisno o primjeni odredaba utvrđenih u stavcima 1. do 12., sadašnje države članice, kad je riječ o pristupu svojim tržištima rada tijekom bilo kojeg razdoblja u kojem se primjenjuju nacionalne mjere ili mjere koje proizlaze iz dvostranih sporazuma, daju prednost radnicima koji su državljani država članica pred radnicima koji su državljani trećih zemalja.

Prema hrvatskim radnicima migrantima i njihovim obiteljima koji zakonito borave i rade u nekoj drugoj državi članici, odnosno prema radnicima migrantima iz drugih država članica i njihovim obiteljima koji zakonito borave i rade u Hrvatskoj, ne smije se postupati restriktivnije nego prema radnicima migrantima iz trećih zemalja i njihovim obiteljima koji borave i rade u toj državi članici, odnosno u Hrvatskoj. Nadalje, u primjeni načela povlaštenosti Unije radnici migranti iz trećih zemalja koji borave i rade u Hrvatskoj ne smiju imati povoljniji tretman od državljana Hrvatske.

3. SLOBODNO KRETANJE KAPITALA

Ugovor o Europskoj uniji i Ugovor o funkcioniranju Europske unije

Neovisno o obvezama iz ugovorâ na kojima se temelji Europska unija, Hrvatska može tijekom sedam godina od dana pristupanja zadržati na snazi ograničenja utvrđena u njezinu Zakonu o poljoprivrednom zemljištu (NN 152/08), koja su na snazi na dan potpisivanja Ugovora o pristupanju, a odnose se na stjecanje vlasništva poljoprivrednog zemljišta od strane državljana druge države članice, od strane državljana država stranaka Sporazuma o Europskom gospodarskom prostoru (SEGP) i od strane pravnih osoba osnovanih u skladu s pravom druge države članice ili države stranke SEGP-a. Međutim, državljanin države članice ili pravna osoba osnovana u skladu s pravom druge države članice ni u kojem slučaju ne smije imati nepovoljniji tretman prilikom stjecanja vlasništva poljoprivrednog zemljišta od tretmana koji ima na dan potpisivanja Ugovora o pristupanju niti smije imati restriktivniji tretman od državljanina ili pravne osobe neke treće države.

Na samozaposlene poljoprivrednike, koji su državljani druge države članice i koji se žele poslovno nastaniti i boraviti u Hrvatskoj, ne primjenjuju se odredbe prvog stavka niti bilo koja druga pravila i postupci osim onih koji se primjenjuju na državljane Hrvatske.

Opće preispitivanje ove prijelazne mjere provodi se do kraja treće godine od dana pristupanja. U tu svrhu Komisija Vijeću podnosi izvješće. Vijeće može, odlučujući jednoglasno na prijedlog Komisije, skratiti ili prekinuti prijelazno razdoblje navedeno u prvom stavku.

Ako postoji dovoljno dokaza da bi nakon isteka prijelaznog razdoblja postojali ozbiljni poremećaji ili opasnost od ozbiljnih poremećaja na tržištu poljoprivrednim zemljištem u Hrvatskoj, Komisija na zahtjev Hrvatske odlučuje o produljenju prijelaznog razdoblja za tri godine. Produljenje može biti ograničeno na odabrana, posebno pogođena zemljopisna područja.

4. POLJOPRIVREDA

I. PRIJELAZNE MJERE ZA HRVATSKU

32001 L 0113: Direktiva Vijeća 2001/113/EZ od 20. prosinca 2001. o voćnim džemovima, želeima, marmeladama i zaslađenom kesten pireu namijenjenima za prehranu ljudi (SL L 10, 12.1.2002., str. 67.).

Odstupajući od obveze utvrđene u članku 8., odobrava se stavljanje na hrvatsko tržište proizvoda označenih nazivima „domaća marmelada” i „ekstra domaća marmelada” do isteka zaliha koje postoje na dan pristupanja.

32006 R 0510: Uredba Vijeća (EZ) br. 510/2006 od 20. ožujka 2006. o zaštiti oznaka zemljopisnog podrijetla i oznaka izvornosti poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda (SL L 93, 31.3.2006., str. 12. i SL L 335M, 13.12.2008., str. 213.).

(a)	U članku 5. stavku 8. drugi podstavak zamjenjuje se sljedećim: „Bugarska, Rumunjska i Hrvatska donose navedene zakone i druge propise najkasnije godinu dana od dana pristupanja svake od njih.”

(b)	U članku 5. stavku 11. prvi podstavak zamjenjuje se sljedećim: „11. U slučaju Bugarske, Rumunjske i Hrvatske nacionalna zaštita oznaka zemljopisnog podrijetla i oznaka izvornosti koje postoje na dan njihova pristupanja može se nastaviti dvanaest mjeseci od dana pristupanja svake od njih.”

(a)

U članku 118.m dodaje se sljedeći stavak:

„5. Odstupajući od stavaka 1. do 4., Hrvatskoj se odobrava stavljanje na tržište u Hrvatskoj ili izvoz u treće zemlje vinâ s oznakom ‚Mlado vino portugizac’ do isteka zaliha koje postoje na dan pristupanja. Hrvatska uspostavlja računalnu bazu podataka s podacima o zalihama koje postoje na dan pristupanja te osigurava da su te zalihe verificirane i prijavljene Komisiji.”

(b)

U članku 118.s dodaje se sljedeći stavak:

„5. Za Hrvatsku oznake vinâ objavljene u SL C 116 od 14. travnja 2011. zaštićene su prema ovoj Uredbi, pod uvjetom pozitivnog ishoda postupka prigovora. Komisija ih navodi u registru predviđenom u članku 118.n.

Stavci 2. do 4. ovog članka primjenjuju se pod sljedećim uvjetom: rok iz stavka 3. jest godinu dana od dana pristupanja Hrvatske. Rok iz stavka 4. jest četiri godine od dana pristupanja Hrvatske.”

(a)

Odstupajući od obveze, utvrđene u članku 4. stavku 1. Uredbe (EZ) br. 73/2009, o pridržavanju obaveznih zahtjeva za upravljanje navedenih u Prilogu II. navedenoj Uredbi, poljoprivrednici u Hrvatskoj koji primaju izravna plaćanja uključuju u opseg višestruke sukladnosti obavezne zahtjeve za upravljanje utvrđene u točkama A, B i C Priloga II. u skladu sa sljedećim rasporedom: od 1. siječnja 2014. za točku A, od 1. siječnja 2016. za točku B i od 1. siječnja 2018. za točku C.

(b)

Iza poglavlja 1. u glavi V. Uredbe (EZ) br. 73/2009 umeću se sljedeći naslov poglavlja i članak:

„POGLAVLJE 1.a

Program jedinstvenih plaćanja

Članak 121.a

Program jedinstvenih plaćanja u Hrvatskoj

Za Hrvatsku primjena članaka 4., 5., 23., 24. i 25. nije obvezna do 31. prosinca 2013. u onoj mjeri u kojoj se te odredbe odnose na obavezne zahtjeve za upravljanje. Od 1. siječnja 2014. poljoprivrednik koji prima plaćanja prema programu jedinstvenih plaćanja u Hrvatskoj ispunjava obavezne zahtjeve za upravljanje iz Priloga II. u skladu sa sljedećim rasporedom:

(a)	zahtjevi iz točke A Priloga II. primjenjuju se od 1. siječnja 2014.;

(b)	zahtjevi iz točke B Priloga II. primjenjuju se od 1. siječnja 2016.;

(c)	zahtjevi iz točke C Priloga II. primjenjuju se od 1. siječnja 2018..”

II. PRIJELAZNA CARINSKA KVOTA ZA SIROVI ŠEĆER OD ŠEĆERNE TRSKE ZA RAFINIRANJE

U razdoblju do tri tržišne godine od pristupanja Hrvatskoj se odobrava godišnja autonomna erga omnes uvozna kvota od 40 000 tona sirovog šećera od šećerne trske za rafiniranje po uvoznoj carini od 98,00 EUR po toni. Ako pregovori s ostalim članicama Svjetske trgovinske organizacije prema članku XXIV.6 Općeg sporazuma o carinama i trgovini o kompenzacijskom usklađenju nakon pristupanja Hrvatske rezultiraju otvaranjem kompenzacijskih kvota za šećer prije isteka prijelaznog razdoblja, kvota od 40 000 tona dodijeljena Hrvatskoj se ukida, u cijelosti ili djelomično, u trenutku otvaranja kompenzacijskih kvota za šećer. Komisija usvaja potrebne provedbene mjere u skladu s postupkom iz članka 195. stavka 2. Uredbe Vijeća (EZ) br. 1234/2007 u vezi s člankom 13. stavkom 1. točkom (b) Uredbe Europskoga parlamenta i Vijeća (EU) br. 182/2011.

III. PRIVREMENE MJERE ZA IZRAVNA PLAĆANJA ZA HRVATSKU

Povrat izravnih plaćanja dodijeljenih poljoprivrednicima za 2013. godinu uvjetovan je primjenom od strane Hrvatske, prije pristupanja, pravila jednakih pravilima utvrđenima za takva izravna plaćanja u Uredbi Vijeća (EZ) br. 73/2009 te u Uredbi Komisije (EZ) br. 1120/2009 od 29. listopada 2009. o utvrđivanju detaljnih pravila za provedbu programa jedinstvenih plaćanja predviđenog u glavi III. Uredbe Vijeća (EZ) br. 73/2009 o utvrđivanju zajedničkih pravila za programe izravne potpore za poljoprivrednike u okviru zajedničke poljoprivredne politike i utvrđivanju određenih programa potpore za poljoprivrednike (5), Uredbi Komisije (EZ) br. 1121/2009 od 29. listopada 2009. o utvrđivanju detaljnih pravila za primjenu Uredbe Vijeća (EZ) br. 73/2009 u pogledu programa potpore za poljoprivrednike predviđenih u glavama IV. i V. navedene Uredbe (6) i Uredbi Komisije (EZ) br. 1122/2009 od 30. studenoga 2009. o utvrđivanju detaljnih pravila za provedbu Uredbe Vijeća (EZ) br. 73/2009 u pogledu višestruke sukladnosti, modulacije i integriranog administrativnog i kontrolnog sustava, u okviru programa izravne potpore za poljoprivrednike predviđenih u navedenoj Uredbi, kao i za provedbu Uredbe Vijeća (EZ) br. 1234/2007 u pogledu višestruke sukladnosti u okviru programa potpore predviđenog za sektor vina (7).

5. SIGURNOST HRANE, VETERINARSTVO I FITOSANITARNA POLITIKA

I. KOKOŠI NESILICE

31999 L 0074: Direktiva Vijeća 1999/74/EZ od 19. srpnja 1999. o utvrđivanju minimalnih standarda za zaštitu kokoši nesilica (SL L 203, 3.8.1999., str. 53.).

Odstupajući od članka 6. Direktive Vijeća 1999/74/EZ, u odnosu na Hrvatsku, kokoši nesilice koje su u fazi proizvodnje na dan pristupanja mogu se zadržati u kavezima koji nisu u skladu sa strukturnim zahtjevima utvrđenima u tom članku. Hrvatska osigurava da upotreba takvih kaveza prestane najkasnije 12 mjeseci nakon pristupanja.

Jaja iz takvih neobogaćenih kaveza stavljaju se samo na nacionalno tržište Hrvatske. Takva jaja i njihova pakiranja moraju biti jasno obilježena posebnom oznakom kojom se omogućuje potrebna kontrola. Jasan opis te posebne oznake dostavlja se Komisiji najkasnije godinu dana prije dana pristupanja.

II. OBJEKTI (MESO, MLIJEKO, RIBA I NUSPROIZVODI ŽIVOTINJSKOG PODRIJETLA)

32004 R 0852: Uredba (EZ) br. 852/2004 Europskoga parlamenta i Vijeća od 29. travnja 2004. o higijeni hrane (SL L 139, 30.4.2004., str. 1.).

32004 R 0853: Uredba (EZ) br. 853/2004 Europskoga parlamenta i Vijeća od 29. travnja 2004. o utvrđivanju posebnih pravila higijene hrane životinjskog podrijetla (SL L 139, 30.4.2004., str. 55.).

32009 R 1069: Uredba (EZ) br. 1069/2009 Europskoga parlamenta i Vijeća od 21. listopada 2009. o utvrđivanju zdravstvenih pravila u vezi s nusproizvodima životinjskog podrijetla i od njih dobivenim proizvodima koji nisu namijenjeni za prehranu ljudi i o stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 1774/2002 (Uredba o nusproizvodima životinjskog podrijetla) (SL L 300, 14.11.2009., str. 1.).

Strukturni zahtjevi utvrđeni u:

(a)

Uredbi Europskoga parlamenta i Vijeća (EZ) br. 852/2004:

—	Prilogu II. poglavlju II.;

(b)

Uredbi Europskoga parlamenta i Vijeća (EZ) br. 853/2004:

—	Prilogu III. odjeljku I. poglavljima II. i III.,

—	Prilogu III. odjeljku II. poglavljima II. i III.,

—	Prilogu III. odjeljku V. poglavlju I.;

(c)

Uredbi Komisije (EU) br. 142/2011 od 25. veljače 2011. o provedbi Uredbe (EZ) br. 1069/2009 Europskoga parlamenta i Vijeća o utvrđivanju zdravstvenih pravila u vezi s nusproizvodima životinjskog podrijetla i od njih dobivenim proizvodima koji nisu namijenjeni za prehranu ljudi i o provedbi Direktive Vijeća 97/78/EZ u pogledu određenih uzoraka i pojedinačnih proizvoda izuzetih od veterinarskih pregleda na granici sukladno toj Direktivi (8):

—	Prilogu IV. poglavlju I.,

—	Prilogu IX. poglavljima I., II. i III.,

—	Prilogu X. poglavljima I. i II., i

—	Prilogu XIII.

ne primjenjuju se na određene objekte u sektorima mesa, mlijeka, ribe i nusproizvoda životinjskog podrijetla u Hrvatskoj do 31. prosinca 2015. pod niže utvrđenim uvjetima.

Sve dok objekti iz stavka 1. koriste mogućnost iz tog stavka, proizvodi podrijetlom iz tih objekata smiju se stavljati samo na nacionalno tržište Hrvatske ili na tržišta trećih zemalja u skladu s mjerodavnim zakonodavstvom Unije ili se upotrebljavati za daljnju preradu u objektima u Hrvatskoj također obuhvaćenim stavkom 1., bez obzira na dan stavljanja na tržište.

3.	Hrana iz objekata iz stavka 1. mora imati na sebi posebnu zdravstvenu ili identifikacijsku oznaku različitu od one propisane u članku 5. Uredbe (EZ) br. 853/2004. Jasan opis posebne zdravstvene ili identifikacijske oznake dostavlja se Komisiji najkasnije godinu dana prije dana pristupanja.

4.	Stavci 2. i 3. također se primjenjuju na sve proizvode podrijetlom iz objekata odobrenih za obavljanje više djelatnosti poslovanja s mesom, mlijekom ili proizvodima ribarstva, kada dio objekta podliježe stavku 1.

Hrvatska stalno prati provedbu nacionalnog programa za unapređenje objekata i dostavlja Komisiji godišnji plan napretka s tim u vezi. Hrvatska osigurava da je individualni plan unapređenja za svaki od tih objekata, zajedno s rokovima za otklanjanje strukturnih nesukladnosti, razrađen i dostupan Komisiji na zahtjev.

6.	Pravodobno prije pristupanja Komisija izrađuje popis objekata iz stavka 1. Taj se popis javno objavljuje i sadržava naziv i adresu svakog objekta.

7.	Hrvatska osigurava da svaki objekt koji u trenutku pristupanja nije u potpunosti usklađen s pravnom stečevinom Unije o sigurnosti hrane prestane s poslovanjem, osim ako je obuhvaćen odredbama ove prijelazne mjere.

8.	Provedbena pravila kojima se osigurava neometano funkcioniranje prijelaznog režima u odnosu na uredbe (EZ) br. 852/2004 i br. 853/2004 mogu se donijeti u skladu s člankom 12. drugim stavkom, odnosno člankom 9. drugim stavkom ovih uredaba.

9.	Provedbena pravila kojima se osigurava neometano funkcioniranje prijelaznog režima u odnosu na Uredbu (EZ) br. 1069/2009 mogu se donijeti u skladu s njezinim člankom 52. stavkom 4.

III. STAVLJANJE SJEMENA NA TRŽIŠTE

32002 L 0053: Direktiva Vijeća 2002/53/EZ od 13. lipnja 2002. o zajedničkoj sortnoj listi poljoprivrednih biljnih vrsta (SL L 193, 20.7.2002., str. 1.).

32002 L 0055: Direktiva Vijeća 2002/55/EZ od 13. lipnja 2002. o stavljanju na tržište sjemena povrća (SL L 193, 20.7.2002., str. 33.).

Hrvatska može do 31. prosinca 2014. odgoditi primjenu članka 4. stavka 1. Direktive 2002/53/EZ i članka 4. stavka 1. Direktive 2002/55/EZ u vezi sa stavljanjem na tržište na svojem državnom području sjemena sorata, navedenih u njezinim nacionalnim sortnim listama poljoprivrednih biljnih vrsta i povrća, koje nisu službeno priznate u skladu s tim direktivama. Tijekom tog razdoblja takvo se sjeme ne smije stavljati na tržište na državnom području ostalih država članica.

IV. NEUM

31997 L 0078: Direktiva Vijeća 97/78/EZ od 18. prosinca 1997. o utvrđivanju načela kojima se uređuje organizacija veterinarskih pregleda proizvoda koji ulaze u Zajednicu iz trećih zemalja (SL L 24, 30.1.1998., str. 9.).

Članak 1. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 1.

1. Veterinarske preglede proizvoda iz trećih zemalja koji se unose na jedno od državnih područja navedenih u Prilogu I. države članice provode u skladu s ovom Direktivom i Uredbom (EZ) br. 882/2004 Europskoga parlamenta i Vijeća od 29. travnja 2004. o službenim kontrolama koje se obavljaju radi osiguravanja provjere usklađenosti sa zakonodavstvom o hrani i hrani za životinje, te pravilima o zdravlju životinja i dobrobiti životinja (9).

2. Odstupajući od stavka 1., pošiljke proizvoda koje dolaze s državnog područja Hrvatske te se provoze kroz državno područje Bosne i Hercegovine kod Neuma (‚neumski koridor’) prije ponovnog ulaska na državno područje Hrvatske preko ulaznih točaka Klek ili Zaton Doli mogu se izuzeti od veterinarskih pregleda pod uvjetom da su ispunjeni sljedeći zahtjevi:

(a)	Hrvatska na dan ili prije dana pristupanja ima uspostavljene ulazne točke sjeverno i južno od neumskog koridora koje su opremljene, popunjene osobljem i spremne osigurati ispunjavanje zahtjeva ovog stavka.

(b)

Hrvatska osigurava:

i.	da se za prijevoz pošiljaka koriste samo zatvorena vozila;

ii.	da su vozila kojima se prevoze pošiljke plombirana jedinstveno numeriranim plombama prije provoza kroz neumski koridor;

iii.	postojanje registra u kojem se navodi koje su numerirane plombe pričvršćene na koja vozila, čime se omogućuju potrebni pregledi;

iv.	bilježenje datuma i vremena izlaska i ponovnog ulaska na državno područje Hrvatske vozila kojima se prevoze pošiljke, tako da se može izračunati ukupno vrijeme provoza.

(c)

Hrvatska osigurava da se pošiljkama ne dopusti ponovni ulazak na državno područje Hrvatske ako je:

i.	tijekom provoza kroz neumski koridor slomljena ili zamijenjena plomba; i/ili

ii.	ukupno vrijeme provoza znatno prelazi prihvatljivo ukupno vrijeme provoza s obzirom na ukupnu udaljenost provoza, osim ako nadležno tijelo obavi procjenu rizikâ za zdravlje životinja i javno zdravlje te usvoji djelotvorne, razmjerne i ciljane mjere na temelju te procjene.

(d)	Hrvatska redovito i prema potrebi obavješćuje Komisiju o svakom neispunjavanju zahtjevâ iz točke (b) i o mjerama poduzetima sukladno točki (c).

(e)	Po potrebi odluka o suspenziji ili povlačenju odstupanja od stavka 1. donosi se u skladu s postupkom utvrđenim u članku 29.

(f)	Po potrebi detaljna pravila za primjenu ovog stavka mogu se donijeti u skladu s postupkom utvrđenim u članku 29.

6. RIBARSTVO

32006 R 1967: Uredba Vijeća (EZ) br. 1967/2006 od 21. prosinca 2006. o mjerama upravljanja za održivo iskorištavanje ribolovnih resursa u Sredozemnom moru, o izmjeni Uredbe (EEZ) br. 2847/93 i stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 1626/94 (SL L 409, 30.12.2006., str. 11. Ispravljena verzija u SL L 36. 8.2.2007., str. 6.).

(a)

Odstupajući od članka 13. stavaka 1. i 2., na dubinama manjim od 50 metara plovilima koja su registrirana i djeluju samo na području zapadne Istre privremeno se odobrava, do 30. lipnja 2014., korištenje pridnenih povlačnih mreža koća na udaljenosti od najmanje 1,5 nautičkih milja od obale.

Ovo se odstupanje primjenjuje na području označenom kao zapadna Istra, a koje je određeno od točke sa zemljopisnim koordinatama φ=44.52135 i λ=14.29244 s crtom povučenom prema sjeveru i crtom povučenom prema zapadu.

Za plovila manja od 15 metara preko svega, na dubinama većim od 50 metara Hrvatskoj se privremeno odobrava, do 30. lipnja 2014., korištenje pridnenih povlačnih mreža koća na udaljenosti od najmanje 1 nautičke milje od obale uz zadržavanje svih drugih prostornih i vremenskih ograničenja koja se primjenjuju na dan pristupanja.

(b)

Odstupajući od članka 17. stavka 1., ograničenom broju plovila koja su obuhvaćena specifičnom kategorijom negospodarskog ribolova „mali ribolov za osobne potrebe”, koji ne prelazi 2 000 plovila, odobrava se, do 31. prosinca 2014., korištenje jednostrukih mreža stajaćica ukupne duljine do najviše 200 metara, pod uvjetom nastavka primjene svih drugih ograničenja koja su na snazi na dan pristupanja. Hrvatska podnosi Komisiji, najkasnije na dan pristupanja, popis plovila obuhvaćenih ovim prijelaznim razdobljem, uključujući njihove karakteristike i kapacitet izražene u GT i kW.

7. PROMETNA POLITIKA

31992 R 3577: Uredba Vijeća (EEZ) br. 3577/92 od 7. prosinca 1992. o primjeni načela slobode pružanja usluga u pomorskom prijevozu unutar država članica (pomorska kabotaža) (SL L 364, 12.12.1992., str. 7.).

U članku 6. dodaju se sljedeći stavci:

„4. Odstupajući od članka 4. stavka 1. drugog podstavka, ugovori o koncesiji za obavljanje javnog prijevoza u linijskom obalnom pomorskom prometu sklopljeni prije dana pristupanja Hrvatske mogu ostati na snazi do 31. prosinca 2016.

5. Odstupajući od članka 1. stavka 1., do 31. prosinca 2014. usluge prijevoza u kružnim putovanjima između hrvatskih luka, koje se obavljaju brodovima do 650 bruto tona, rezervirane su za brodove koji su upisani u hrvatski upisnik brodova i koji viju hrvatsku zastavu, kojima upravljaju brodarska poduzeća osnovana u skladu s hrvatskim pravom te čije se glavno sjedište nalazi i stvarna kontrola provodi u Hrvatskoj.

6. Odstupajući od članka 1. stavka 1. te u prijelaznom razdoblju do 31. prosinca 2014., Komisija na obrazloženi zahtjev države članice može odlučiti, u roku od 30 radnih dana od primitka takvog zahtjeva, da brodovi koji imaju korist od odstupanja utvrđenog u stavku 5. ovog članka ne smiju obavljati kružna putovanja između luka određenih područja države članice, osim Hrvatske, kad se dokaže da obavljanje tih usluga ozbiljno remeti ili prijeti da će ozbiljno poremetiti unutarnje tržište prijevoza u tim područjima. Ako do isteka razdoblja od 30 radnih dana Komisija ne donese odluku, dotična država članica ovlaštena je primijeniti zaštitne mjere sve dok Komisija ne donese odluku. U hitnom slučaju, država članica može jednostrano usvojiti odgovarajuće privremene mjere koje mogu ostati na snazi najdulje tri mjeseca. Ta država članica o tome obavješćuje Komisiju bez odgađanja. Te mjere Komisija može staviti izvan snage ili potvrditi dok ne donese svoju konačnu odluku. O tome se obavješćuju države članice.”

32009 R 1072: Uredba (EZ) br. 1072/2009 Europskoga parlamenta i Vijeća od 21. listopada 2009. o zajedničkim pravilima za pristup tržištu međunarodnog cestovnog prijevoza tereta (preinačena) (SL L 300, 14.11.2009., str. 72.).

Odstupajući od članka 8. Uredbe (EZ) br. 1072/2009, primjenjuje se sljedeće:

—	u razdoblju od dvije godine od dana pristupanja Hrvatske poduzeća s poslovnim nastanom u Hrvatskoj isključena su od kabotaže u drugim državama članicama,

—

u razdoblju od dvije godine od dana pristupanja Hrvatske druge države članice mogu obavijestiti Komisiju namjeravaju li produljiti prijelazno razdoblje navedeno u prvoj alineji za najviše dvije godine ili namjeravaju primijeniti članak 8. u odnosu na poduzeća s poslovnim nastanom u Hrvatskoj. Ako takva obavijest nije dostavljena, primjenjuje se članak 8.,

—	u bilo kojem trenutku tijekom razdoblja od dvije godine od dana pristupanja Hrvatske svaka od sadašnjih država članica može obavijestiti Komisiju da namjerava primijeniti članak 8. u odnosu na poduzeća s poslovnim nastanom u Hrvatskoj,

—	kabotažu u Hrvatskoj smiju obavljati samo prijevoznici s poslovnim nastanom u državama članicama u kojima se u odnosu na poduzeća s poslovnim nastanom u Hrvatskoj primjenjuje članak 8.,

—

u razdoblju od četiri godine od dana pristupanja Hrvatske bilo koja država članica u kojoj se primjenjuje članak 8. može, u slučaju ozbiljnog poremećaja na svojem nacionalnom tržištu ili dijelovima tog tržišta koji je uzrokovan ili je otežan kabotažom, kao što je ponuda koja ozbiljno premašuje potražnju ili ugrožena financijska stabilnost ili opstanak znatnog broja poduzeća za cestovni prijevoz tereta, zatražiti od Komisije da u odnosu na poduzeća s poslovnim nastanom u Hrvatskoj u cijelosti ili djelomično suspendira primjenu članka 8. U tom slučaju primjenjuje se članak 10.

Države članice koje primjenjuju prijelaznu mjeru iz prve i druge alineje prvog stavka mogu postupno razmjenjivati dozvole za kabotažu na temelju dvostranih sporazuma s Hrvatskom.

Prijelazni aranžmani iz prvog i drugog stavka ne smiju ni u jednoj državi članici dovesti do restriktivnijeg pristupa kabotaži za hrvatske prijevoznike od pristupa kabotaži koji postoji u vrijeme potpisivanja Ugovora o pristupanju.

8. POREZI

31992 L 0079: Direktiva Vijeća 92/79/EEZ od 19. listopada 1992. o usklađivanju poreza na cigarete (SL L 316, 31.10.1992., str. 8.).

U članku 2. stavku 2. dodaje se sljedeći podstavak:

„Hrvatskoj se odobrava prijelazno razdoblje do 31. prosinca 2017. za ispunjenje zahtjeva utvrđenih u prvom i drugom podstavku. Međutim, od 1. siječnja 2014. trošarina ne smije biti niža od 77 EUR za 1 000 cigareta neovisno o ponderiranoj prosječnoj maloprodajnoj cijeni.”

32006 L 0112: Direktiva Vijeća 2006/112/EZ od 28. studenoga 2006. o zajedničkom sustavu poreza na dodanu vrijednost (SL L 347, 11.12.2006., str. 1.).

(a)

Članak 13. stavak 2. zamjenjuje se sljedećim:

„2. Države članice mogu smatrati djelatnosti oslobođene na temelju članaka 132., 135., 136. i 371., članaka 374. do 377., članka 378. stavka 2., članka 379. stavka 2. ili članaka 380. do 390.c, kojima se bave javnopravna tijela, djelatnostima kojima se ta tijela bave kao tijela javne vlasti.”

(b)

Članak 80. stavak 1. točka (b) zamjenjuje se sljedećim:

„(b)

kada je naknada niža od vrijednosti na otvorenom tržištu i isporučitelj nema puno pravo na odbitak na temelju članaka 167. do 171. i članaka 173. do 177., a isporuka podliježe oslobođenju na temelju članaka 132., 135., 136., 371., 375., 376., 377., 378. stavka 2., 379. stavka 2. ili članaka 380. do 390.c;”.

(c)

Članak 136. točka (a) zamjenjuje se sljedećim:

„(a)	isporuke dobara koja se koriste isključivo za neku od djelatnosti oslobođenih na temelju članaka 132., 135., 371., 375., 376. i 377., članka 378. stavka 2., članka 379. stavka 2. i članaka 380. do 390.c, ako za ta dobra nije omogućeno pravo na odbitak;”.

(d)

Članak 221. stavak 3. zamjenjuje se sljedećim:

„3. Države članice mogu osloboditi porezne obveznike od obveze, utvrđene u članku 220. stavku 1. ili u članku 220.a, izdavanja računa za isporuke dobara ili usluga koje su oni obavili na njihovu državnom području, a koje su oslobođene, s pravom ili bez prava na odbitak PDV-a plaćenog u prethodnoj fazi, na temelju članaka 110. i 111., članka 125. stavka 1., članka 127., članka 128. stavka 1., članka 132., članka 135. stavka 1. točaka (h) do (l), članaka 136., 371., 375., 376. i 377., članka 378. stavka 2., članka 379. stavka 2. i članaka 380. do 390.c.”

(e)

Umeće se sljedeći članak:

„Članak 390.c

Hrvatska može, u skladu s uvjetima koji se primjenjuju u toj državi članici na dan njezina pristupanja, nastaviti oslobađati sljedeće transakcije:

(a)	isporuku građevinskog zemljišta, sa ili bez na njemu izgrađenih građevina, kako je navedeno u članku 135. stavku 1. točki (j) i u Prilogu X. dijelu B točki 9., do 31. prosinca 2014., bez mogućnosti produljenja;

(b)	međunarodni prijevoz putnika, kako je navedeno u Prilogu X. dijelu B točki 10., sve dok se isto oslobođenje primjenjuje u bilo kojoj od država članica koje su bile članice Unije prije pristupanja Hrvatske.”

(f)	Članak 391. zamjenjuje se sljedećim: „Članak 391. Države članice koje oslobađaju transakcije iz članaka 371., 375., 376. ili 377., članka 378. stavka 2., članka 379. stavka 2. ili članaka 380. do 390.c mogu dati poreznim obveznicima pravo izbora za oporezivanje tih transakcija.”

(g)	Naslov Priloga X. (također na odgovarajući način i u Sadržaju) zamjenjuje se sljedećim: „POPIS TRANSAKCIJA OBUHVAĆENIH ODSTUPANJIMA IZ ČLANAKA 370. I 371. I ČLANAKA 375. DO 390.C”.

9. SLOBODA, SIGURNOST I PRAVDA

32006 R 0562: Uredba (EZ) br. 562/2006 Europskoga parlamenta i Vijeća od 15. ožujka 2006. o Zakoniku Zajednice o pravilima kojima se uređuje kretanje osoba preko granica (Zakonik o schengenskim granicama) (SL L 105, 13.4.2006., str. 1.).

Umeće se sljedeći članak:

„Članak 19.a

Odstupajući od odredaba ove Uredbe u pogledu uspostave graničnih prijelaza te do stupanja na snagu odluke Vijeća o punoj primjeni odredaba schengenske pravne stečevine u Hrvatskoj u skladu s člankom 4. stavkom 2. Akta o pristupanju ili do izmjena ove Uredbe koje će uključivati odredbe o graničnoj kontroli na zajedničkim graničnim prijelazima, ovisno o tome što je ranije, Hrvatska može zadržati zajedničke granične prijelaze na svojoj granici s Bosnom i Hercegovinom. Na tim zajedničkim graničnim prijelazima granična policija jedne strane obavlja kontrole ulaska i izlaska na državnom području druge strane. Sve kontrole ulazaka i izlazaka od strane hrvatske granične policije obavljaju se u skladu s pravnom stečevinom Unije, uključujući obveze država članica u pogledu međunarodne zaštite i načela zabrane vraćanja (non-refoulement). Odgovarajući dvostrani sporazumi kojima se utvrđuju predmetni zajednički granični prijelazi se, ako je to potrebno, mijenjaju u tu svrhu.”

10. OKOLIŠ

I. HORIZONTALNO ZAKONODAVSTVO

(a)

U pogledu uključivanja svih letova između dvaju aerodroma koji se nalaze na hrvatskom državnom području te svih letova između aerodroma koji se nalazi na hrvatskom državnom području i aerodroma koji se nalazi u zemlji izvan područja EGP-a (dalje u tekstu: „dodatne zrakoplovne djelatnosti”), primjenjuje se sljedeće:

i.	Odstupajući od članka 3.c stavka 2., razdoblje iz članka 13. stavka 1. koje počinje 1. siječnja 2013., za dodatne zrakoplovne djelatnosti počinje 1. siječnja 2014.

ii.	Odstupajući od članka 3.c stavka 4., Komisija odlučuje, na temelju postupka iz iste odredbe, o povijesnim emisijama iz zrakoplovstva za dodatne zrakoplovne djelatnosti u roku od šest mjeseci od dana pristupanja.

iii.

Odstupajući od članka 3.d stavka 2., od 1. siječnja 2014. postotak emisijskih jedinica koje se ponude na dražbi za dodatne zrakoplovne djelatnosti razmjerni je dio emisijskih jedinica preostao nakon izračuna broja emisijskih jedinica koje se dodjeljuju besplatno prema članku 3.e stavku 3. točki (d) i broja emisijskih jedinica stavljenih u posebnu rezervu prema članku 3.f.

iv.

Odstupajući od članka 3.d stavka 3., o pripisanim emisijama iz zrakoplovstva od dodatnih zrakoplovnih djelatnosti odlučuje Komisija za referentnu godinu 2010. na temelju najboljih raspoloživih podataka. Broj emisijskih jedinica koje ponude na dražbi države članice čije ukupne pripisane emisije iz zrakoplovstva obuhvaćaju emisije iz letova koji dolaze s hrvatskog aerodroma prilagođavaju se od 1. srpnja 2013. kako bi se dražbena prava u vezi s tim emisijama preraspodijelila Hrvatskoj.

v.	Odstupajući od članka 3.e stavka 1., promatrana godina za dodatne zrakoplovne djelatnosti je 2012., a svaki zahtjev za dodjelu emisijskih jedinica podnosi se hrvatskim nadležnim tijelima do 31. ožujka 2013.

vi.	Odstupajući od članka 3.e stavka 2., Hrvatska podnosi Komisiji zahtjeve u vezi s dodatnim zrakoplovnim djelatnostima do 1. srpnja 2013.

vii.	Odstupajući od članka 3.e stavka 3., Komisija donosi odluku u vezi s dodatnim zrakoplovnim djelatnostima o pitanjima iz točaka (a) do (e) tog članka i stavka do 30. rujna 2013.

viii.

Odstupajući od članka 3.e stavka 3. točke (d), za dodatne zrakoplovne djelatnosti broj emisijskih jedinica koje se dodjeljuju besplatno izračunava se na način da se referentna vrijednost iz točke (e) pomnoži sa zbrojem podataka o tonskim kilometrima koji su navedeni u zahtjevima podnesenima Komisiji u skladu s člankom 3.e stavkom 2., s korekcijom koja odražava prosječnu promjenu podataka o tonskim kilometrima za zrakoplovnu djelatnost obuhvaćenu sustavom trgovanja emisijama EU-a (EU ETS) koja se odnosi na razine za 2010. Po potrebi referentna vrijednost može podlijegati jedinstvenom korektivnom faktoru koji primjenjuje Komisija.

ix.	Odstupajući od članka 3.e stavka 3., za dodatne zrakoplovne djelatnosti referentna vrijednost iz točke (e) tog članka i stavka ista je kao ona izračunana za zrakoplovne djelatnosti obuhvaćene EU ETS-om od 1. siječnja 2012.

x.	Odstupajući od članka 3.e stavka 5., datum izdavanja emisijskih jedinica za dodatne zrakoplovne djelatnosti je 28. veljače 2014.

xi.	Odstupajući od članka 3.f, u pogledu dodatnih zrakoplovnih djelatnosti, svako upućivanje na drugu kalendarsku godinu razdoblja koje počinje 2013. smatra se upućivanjem na 2014., a svako upućivanje na treću kalendarsku godinu tog razdoblja smatra se upućivanjem na 2015.

xii.	Odstupajući od članka 14. stavka 3., za dodatne zrakoplovne djelatnosti datum utvrđen u tom članku i stavku je 1. srpnja 2013.

xiii.

Odstupajući od članka 18.a stavka 1., administrativne odgovornosti za operatore zrakoplova dodjeljuju se Hrvatskoj tijekom 2014. godine, nakon što operator ispuni svoje obveze iz 2013., osim ako prijašnje tijelo upravljanja i Hrvatska dogovore neki drugi datum na temelju zahtjeva operatora zrakoplova u roku od šest mjeseci od kada Komisija objavi ažurirani popis operatora u kojem je uzeto u obzir pristupanje Hrvatske. U tom slučaju preraspodjela se provodi najkasnije 2020. godine u pogledu razdoblja trgovanja koje počinje 2021. godine.

xiv.	Odstupajući od Priloga I. točke 6., dodatne zrakoplovne djelatnosti obuhvaćene su od 1. siječnja 2014.

(b)	Ne dovodeći u pitanje gore navedena odstupanja, Hrvatska donosi zakone i druge propise potrebne kako bi se osiguralo da ona može postupati u skladu s Direktivom od pristupanja za cijelu 2013. godinu.

32010 R 0920: Uredba Komisije (EU) br. 920/2010 od 7. listopada 2010. o standardiziranom i zaštićenom sustavu registara u skladu s Direktivom 2003/87/EZ Europskoga parlamenta i Vijeća i Odlukom br. 280/2004/EZ Europskoga parlamenta i Vijeća (SL L 270, 14.10.2010., str. 1.).

Članci 16., 29., 41., 46. i 54. i Prilog VIII., u vezi sa zrakoplovnim djelatnostima, u Hrvatskoj se primjenjuju od 1. siječnja 2014.

II. KAKVOĆA ZRAKA

32008 L 0050: Direktiva 2008/50/EZ Europskoga parlamenta i Vijeća od 21. svibnja 2008. o kakvoći okolnog zraka i čišćem zraku za Europu (SL L 152, 11.6.2008., str. 1.).

(a)	Odstupajući od Priloga XIV., referentna godina iz točke A prvog stavka je druga godina nakon završetka godine pristupanja Hrvatske. Pokazatelj prosječne izloženosti za tu referentnu godinu je srednja koncentracija u godini pristupanja te prvoj i drugoj godini nakon godine pristupanja.

(b)	Odstupajući od Priloga XIV. točke B, cilj smanjenja izloženosti izračunava se u odnosu prema pokazatelju prosječne izloženosti u referentnoj godini koja je druga godina nakon završetka godine pristupanja Hrvatske.

III. GOSPODARENJE OTPADOM

31999 L 0031: Direktiva Vijeća 1999/31/EZ od 26. travnja 1999. o odlagalištima otpada (SL L 182, 16.7.1999., str. 1.).

(a)

Odstupajući od članka 5. stavka 2. prvog podstavka točaka (a), (b) i (c), zahtjev za smanjenjem količine biorazgradivog komunalnog otpada koji se odlaže na odlagališta na 75 %, 50 %, odnosno 35 % ukupne količine (po težini) biorazgradivog komunalnog otpada proizvedenog u 1997. u Hrvatskoj se primjenjuje u skladu s niže navedenim rokovima.

Hrvatska osigurava postupno smanjivanje količine biorazgradivog komunalnog otpada koji se odlaže na odlagališta u skladu sa sljedećim rasporedom:

i.	do 31. prosinca 2013. udio biorazgradivog komunalnog otpada koji se odlaže na odlagališta smanjuje se na 75 % ukupne količine (po težini) biorazgradivog komunalnog otpada proizvedenog u 1997.;

ii.	do 31. prosinca 2016. udio biorazgradivog komunalnog otpada koji se odlaže na odlagališta smanjuje se na 50 % ukupne količine (po težini) biorazgradivog komunalnog otpada proizvedenog u 1997.;

iii.	do 31. prosinca 2020. udio biorazgradivog komunalnog otpada koji se odlaže na odlagališta smanjuje se na 35 % ukupne količine (po težini) biorazgradivog komunalnog otpada proizvedenog u 1997.

(b)

Odstupajući od članka 14. točke (c), sva postojeća odlagališta u Hrvatskoj moraju ispunjavati zahtjeve Direktive do 31. prosinca 2018., uz iznimku zahtjeva utvrđenih u Prilogu I. točki 1.

Hrvatska osigurava postupno smanjivanje otpada odloženog na postojeća neusklađena odlagališta u skladu sa sljedećim godišnjim maksimalnim količinama:

—	do 31. prosinca 2013.: 1 710 000 tona,

—	do 31. prosinca 2014.: 1 410 000 tona,

—	do 31. prosinca 2015.: 1 210 000 tona,

—	do 31. prosinca 2016.: 1 010 000 tona,

—	do 31. prosinca 2017.: 800 000 tona.

Do 31. prosinca svake godine, počevši od godine pristupanja, Hrvatska dostavlja Komisiji izvješće o postupnoj provedbi Direktive i ispunjavanju prijelaznih ciljeva.

IV. KAKVOĆA VODA

31991 L 0271: Direktiva Vijeća 91/271/EEZ od 21. svibnja 1991. o pročišćavanju komunalnih otpadnih voda (SL L 135, 30.5.1991., str. 40.).

Odstupajući od članaka 3., 4., 5., 6. i 7., zahtjevi u pogledu sabirnih sustava i pročišćavanja komunalnih otpadnih voda primjenjuju se u Hrvatskoj od 1. siječnja 2024. u skladu sa sljedećim prijelaznim ciljevima:

(a)

Do 31. prosinca 2018. usklađenost s Direktivom bit će postignuta u aglomeracijama većima od 15 000 ekvivalent stanovnika, osim u sljedećim obalnim aglomeracijama:

Bibinje - Sukošan,

Biograd,

Jelsa - Vrboska,

Makarska,

Mali Lošinj,

Malinska - Njivice,

Nin,

Pirovac - Tisno - Jezera,

Pula - sjever,

Vela Luka,

Vir.

(b)

Do 31. prosinca 2020. usklađenost s Direktivom bit će postignuta u aglomeracijama većima od 10 000 ekvivalent stanovnika čije se otpadne vode ispuštaju u osjetljiva područja, kao i za uređaje za pročišćavanje otpadnih voda koji su smješteni u odgovarajućim slivnim područjima Dunava i drugih osjetljivih područja, a koji pridonose onečišćenju tih područja, te u 11 obalnih aglomeracija navedenih u točki (a).

(c)	Do 31. prosinca 2023. usklađenost s Direktivom bit će postignuta u aglomeracijama većima od 2 000 ekvivalent stanovnika.

31998 L 0083: Direktiva Vijeća 98/83/EZ od 3. studenoga 1998. o kakvoći vode namijenjene za ljudsku potrošnju (SL L 330, 5.12.1998., str. 32.).

Odstupajući od Direktive, mikrobiološki parametri i indikatorski parametri utvrđeni u Prilogu I. - Dijelu A, odnosno Dijelu C primjenjuju se na sljedeće vodoopskrbne zone u Hrvatskoj od 1. siječnja 2019.:

Vodopskrbna zona	Područje br.	Broj stanovnika	NUTS oznaka
DP BJELOVAR	107	51 921	HR02
DP DARUVAR	125	25 608	HR02
DP ĐURĐEVAC	204	30 079	HR01
DP GORSKI KOTAR	306	26 430	HR03
DP HRVATSKO ZAGORJE	101	143 093	HR01
DP ISTOČNA SLAVONIJA - SLAVONSKI BROD	129	124 349	HR02
DP ISTRA	301	97 046	HR03
DP JASTREBARSKO - KLINČA SELA	114	23 213	HR01
DP KARLOVAC - DUGA RESA	116	91 511	HR02
DP KNIN	404	17 187	HR03
DP KOPRIVNICA	203	58 050	HR01
DP KRIŽEVCI	103	36 338	HR01
DP LAPAC	311	1 880	HR03
DP LIČKA JESENICA	118	13 893	HR02
DP NAŠICE	210	37 109	HR02
DP NERETVA - PELJEŠAC - KORČULA - LASTOVO - MLJET	407	58 246	HR03
DP OGULIN	117	25 192	HR02
DP OPATIJA - RIJEKA - KRK	304	238 088	HR03
DP OTOČAC	309	15 434	HR03
DP OZALJ	113	11 458	HR02
DP PETRINJA - SISAK	121	84 528	HR02
DP PISAROVINA	115	3 910	HR01
DP PITOMAČA	205	10 465	HR02
DP POŽEŠTINE	128	70 302	HR02
DP SVETI IVAN ZELINA	102	17 790	HR01
DP UDBINA - KORENICA	310	6 747	HR03
DP VARAŽDIN	201	184 769	HR01
DP VELIKA GORICA	503	75 506	HR01
DP ZAGREB	501	831 047	HR01
DP ZAPREŠIĆ	502	50 379	HR01
DP ZRMANJA - ZADAR	401	158 122	HR03
DP ŽRNOVNICA	307	20 160	HR03

V. CJELOVITO SPREČAVANJE I NADZOR ONEČIŠĆENJA (IPPC)

31999 L 0013: Direktiva Vijeća 1999/13/EZ od 11. ožujka 1999. o ograničavanju emisija hlapivih organskih spojeva koji nastaju upotrebom organskih otapala u određenim aktivnostima i postrojenjima (SL L 85, 29.3.1999., str. 1.).

(a)

Odstupajući od članka 5. i priloga II.A i II.B, granične vrijednosti emisija hlapivih organskih spojeva koji nastaju upotrebom organskih otapala u određenim aktivnostima i postrojenjima primjenjuju se na sljedeća postrojenja u Hrvatskoj od niže navedenih datuma:

Od 1. siječnja 2014.:

1.	ČATEKS, dioničko društvo za proizvodnju tkanine, umjetne kože, kućanskog rublja i proizvoda za šport i rekreaciju (ČATEKS d.d.), Čakovec, Ulica Zrinsko-Frankopanska 25

2.	Drvna industrija KLANA d.d. (DI KLANA d.d.), Klana, Klana 264.

ii.

Od 1. siječnja 2015.:

1.	HEMPEL društvo s ograničenom odgovornošću Prerađivačka kemijska industrija (HEMPEL d.o.o.), Umag, Novigradska ulica 32

2.	ALUFLEXPACK, proizvodno, trgovačko, export-import društvo s ograničenom odgovornošću (ALUFLEXPACK, d.o.o.), Zadar, Murvica bb - pogon Zadar (lokacija: Zadar, Murvica bb)

3.	ALUFLEXPACK, proizvodno, trgovačko, export-import društvo s ograničenom odgovornošću (ALUFLEXPACK, d.o.o.), Zadar, Murvica bb - pogon Umag (lokacija: Umag, Ungarija bb).

iii.

Od 1. siječnja 2016.:

1.	PALMA društvo s ograničenom odgovornošću za proizvodnju pogrebnih potrepština (PALMA d.o.o.), Jastrebarsko, Donja Reka 24

2.	FERRO-PREIS društvo s ograničenom odgovornošću za proizvodnju lijevanih, kovanih i prešanih metalnih proizvoda (FERRO-PREIS d.o.o.), Čakovec, Dr. Tome Bratkovića 2

3.	AD PLASTIK dioničko društvo za proizvodnju dijelova i pribora za motorna vozila i proizvoda iz plastičnih masa (AD PLASTIK d.d.), Solin, Matoševa ulica 8 - lokacija: Zagreb, Jankomir 5

4.	REMONT ŽELJEZNIČKIH VOZILA BJELOVAR društvo s ograničenom odgovornošću (RŽV d.o.o.), Bjelovar, Trg kralja Tomislava 2

5.	FEROKOTAO d.o.o. za proizvodnju transformatorskih kotlova i ostalih metalnih konstrukcija (FEROKOTAO d.o.o.), Kolodvorska bb, Donji Kraljevec

6.	SAME DEUTZ-FAHR Žetelice, društvo s ograničenom odgovornošću za proizvodnju i usluge (SAME DEUTZ-FAHR Žetelice d.o.o.), Županja, Industrijska 5

7.	CMC Sisak d.o.o. za proizvodnju i usluge (CMC Sisak d.o.o.), Sisak, Braće Kavurića 12

8.	METALSKA INDUSTRIJA VARAŽDIN dioničko društvo (MIV d.d.), Varaždin, Fabijanska ulica 33

9.	CHROMOS BOJE I LAKOVI, dioničko društvo za proizvodnju boja i lakova (CHROMOS BOJE I LAKOVI, d.d.), Zagreb, Radnička cesta 173/d

10.	CHROMOS-SVJETLOST, Tvornica boja i lakova, društvo s ograničenom odgovornošću (CHROMOS-SVJETLOST d.o.o.), Lužani, Mijata Stojanovića 13

11.	MURAPLAST društvo s ograničenom odgovornošću za proizvodnju i preradu plastičnih masa (MURAPLAST d.o.o.), Kotoriba, Industrijska zona bb

12.	ISTRAPLASTIKA dioničko društvo za proizvodnju ambalaže (ISTRAPLASTIKA d.d.), Pazin, Dubravica 2/a

13.	GRUDINA društvo s ograničenom odgovornošću za proizvodnju i usluge (GRUDINA d.o.o.), Županja, Aleja Matice hrvatske 21

14.	SLAVICA - KEMIJSKA ČISTIONICA, vlasnik Slavica Hinek, Beli Manastir, J. J. Strossmayera 17

15.	MIDA d.o.o. za usluge i ugostiteljstvo (MIDA d.o.o.), Osijek, Ivana Gundulića 206

16.	EXPRESS KEMIJSKA ČISTIONA, vlasnik Ivanka Drčec, Križevci, Ulica Petra Preradovića 14

17.	Kemijska čistionica „BISER”, vlasnik Gojko Miletić, Dubrovnik, Nikole Tesle 20

18.	Kemijska čistionica „ELEGANT”, vlasnik Frane Miletić, Dubrovnik, Andrije Hebranga 106

19.	KOLAR obrt za kemijsko čišćenje odjeće, vlasnik Svjetlana Kolar, Žakanje, Kamanje 70/a

20.	MM d.o.o. za trgovinu i usluge (MM d.o.o.), Draganić, Lug 112

21.	KEMIJSKA ČISTIONA „AGATA”, vlasnik Branko Szabo, Virovitica, S. Radića 66

22.	Obrt za kemijsko čišćenje odjeća „KEKY”, vlasnik Jovita Malek-Milovanović, Pula, Dubrovačke bratovštine 29

23.	LORNA d.o.o. za pranje i kemijsko čišćenje tekstila i krznenih proizvoda (LORNA d.o.o.), Pula, Valdebečki put 3

24.	KEMIJSKA ČISTIONICA I KOPIRANJE KLJUČEVA „ŠUPER”, vlasnik Ivan Šuper, Virovitica, J. J. Strossmayera 5

25.	KEMIJSKO ČIŠĆENJE ŠTEFANEC kemijsko čišćenje tekstila i krznenih proizvoda, vlasnik Nadica Štefanec, Koprivnica, Ledinska 1a

26.	ARIES društvo s ograničenom odgovornošću za proizvodnju glazbala i usluge (ARIES d.o.o.), Varaždin, Creska 3

27.	OBRT ZA PRANJE I ČIŠĆENJE TEKSTILA I ODJEĆE ĐORĐEVIĆ, vlasnik Javorka Đorđević, Makarska, Ante Starčevića 2

28.	OBRT ZA USLUGE PRANJA I KEMIJSKOG ČIŠĆENJA „KORDIĆ”, vlasnik Pero Kordić, Makarska, Kipara Rendića 2

29.	Kemijsko čišćenje tekstila i krznenih proizvoda ČISTIONICA GALEB, vlasnik Stipan Radović, Zadar, Varoška 6

30.	KEMIJSKA ČISTIONICA, vlasnik Krešimir Borovec, Varaždin, Juraja Habdelića 2

31.	KEMIJSKA ČISTIONICA „VBM”, vlasnik Biserka Posavec, Maruševec, Biljevec 47

32.	OBRT ZA KEMIJSKO ČIŠĆENJE I PRANJE RUBLJA „PLITVICE”, vlasnik Momirka Ninić, Pula, Rizzijeva 34

33.	„ANA” KEMIJSKA ČISTIONA, vlasnik Saša Dadić, Pula, Zagrebačka 18

34.	Kemijska čistionica, vlasnik Gordana Bralić, Trogir, Put Demunta 16

35.	„ECONOMATIC” - PRAONICA RUBLJA, vlasnik Marino Bassanese, Umag, Savudrijska cesta 9

36.	SERVIS ZA ČIŠĆENJE „SJAJ”, vlasnik Danijela Brković, Virovitica, Golo Brdo 2A.

(b)

Odstupajući od članka 5. stavka 3. točke (b), obveza operatera da nadležnom tijelu dokaže da se za postupke premazivanja u brodogradnji koriste najbolje raspoložive tehnike primjenjuje se u Hrvatskoj u pogledu sljedećih postrojenja od 1. siječnja 2016.:

1.	BRODOTROGIR d.d., Trogir, Put brodograditelja 16

2.	NCP-NAUTIČKI CENTAR PRGIN-REMONTNO BRODOGRADILIŠTE ŠIBENIK d.o.o. za remont i proizvodnju brodova (NCP - REMONTNO BRODOGRADILIŠTE ŠIBENIK d.o.o.), Šibenik, Obala Jerka Šižgorića 1

3.	BRODOGRADILIŠTE VIKTOR LENAC dioničko društvo (BRODOGRADILIŠTE VIKTOR LENAC d.d.), Rijeka, Martinšćica bb

4.	3. MAJ BRODOGRADILIŠTE d.d., Rijeka, Liburnijska 3

5.	BRODOSPLIT-BRODOGRADILIŠTE društvo s ograničenom odgovornošću (BRODOSPLIT-BRODOGRADILIŠTE d.o.o.), Split, Put Supavla 21

6.	ULJANIK Brodogradilište, d.d., Pula, Flaciusova 1.

32001 L 0080: Direktiva 2001/80/EZ Europskoga parlamenta i Vijeća od 23. listopada 2001. o ograničavanju emisija određenih onečišćujućih tvari u zrak iz velikih uređaja za loženje (SL L 309, 27.11.2001., str. 1.).

Odstupajući od članka 4. stavaka 1. i 3., granične vrijednosti emisija za sumporov dioksid, dušikove okside i krute čestice primjenjuju se na sljedeće uređaje u Hrvatskoj od 1. siječnja 2018.:

1.	BELIŠĆE d.d., Belišće: parni kotlovi K3+K4 (240 MW)

2.	DIOKI d.d., Zagreb: parni kotao SG 6401C (86 MW)

3.	HEP-Proizvodnja d.o.o., Zagreb, TE Plomin 1: parni kotao (338 MW)

4.	TE PLOMIN d.o.o., Plomin, TE Plomin 2: parni kotao (544 MW)

5.	HEP-Proizvodnja d.o.o., Zagreb, TE Rijeka: parni kotao (800 MW)

6.	HEP-Proizvodnja d.o.o., Zagreb, TE Sisak - blok 1: parni kotlovi 1A+1B (548 MW)

7.	HEP-Proizvodnja d.o.o., Zagreb, TE Sisak - blok 2: parni kotlovi 2A+2B (548 MW)

8.	HEP-Proizvodnja d.o.o., Zagreb, TE-TO Zagreb: obuhvaća parni kotao K3 bloka C, vrelovodne kotlove VK 3, VK 4, VK 5, VK 6 i parni kotao PK 3 (ukupno: 828 MW)

9.	1.HEP-Proizvodnja d.o.o., Zagreb, EL-TO Zagreb: obuhvaća blok od 30 MW s parnim kotlovima K4 (K8) i K5 (K9), blok od 12 MW s parnim kotlom K3 (K6), vrelovodne kotlove WK 1 i WK 3 te parni kotao K2 (K7) (ukupno: 510 MW)

10.	HEP-Proizvodnja d.o.o., Zagreb, TE-TO Osijek: parni kotlovi K1+K2 (ukupno: 196 MW).

32008 L 0001: Direktiva 2008/1/EZ Europskoga parlamenta i Vijeća od 15. siječnja 2008. o cjelovitom sprečavanju i nadzoru onečišćenja (kodificirana verzija) (SL L 24, 29.1.2008., str. 8.).

Odstupajući od članka 5. stavka 1., u pogledu obveze funkcioniranja postrojenja u skladu s graničnim vrijednostima emisija, ekvivalentnim parametrima ili tehničkim mjerama na temelju najboljih raspoloživih tehnika u skladu s člankom 2. točkom 12., zahtjevi koje treba zadovoljiti za izdavanje dozvola za postojeća postrojenja primjenjuju se na sljedeća postrojenja u Hrvatskoj od datuma navedenog za svako postrojenje:

(a)

Od 1. siječnja 2014.:

1.	NAŠICECEMENT Tvornica cementa, dioničko društvo (NAŠICECEMENT d.d. Našice), Našice, Tajnovac 1, IPPC djelatnost 3.1.

2.	LIPIK GLAS za proizvodnju stakla društvo s ograničenom odgovornošću (LIPIK GLAS d.o.o.), Lipik, Staklanska b.b., IPPC djelatnost 3.3.

3.	KOKA peradarsko prehrambena industrija dioničko društvo (KOKA d.d.), Varaždin, Jalkovečka ulica bb – farma br. 18 (lokacija: Čakovec, Totovec), IPPC djelatnost 6.6.a.

4.	ŽITO d.o.o. za proizvodnju i trgovinu (ŽITO d.o.o.), Osijek, Đakovština 3 - farma Forkuševci, IPPC djelatnost 6.6.c.

5.	ŽITO d.o.o. za proizvodnju i trgovinu (ŽITO d.o.o.), Osijek, Đakovština 3 - farma V. Branjevina, IPPC djelatnost 6.6.c.

6.	Drvna industrija KLANA d.d. (DI KLANA d.d.), Klana, Klana 264, IPPC djelatnost 6.7.

7.	ČATEKS, dioničko društvo za proizvodnju tkanine, umjetne kože, kućanskog rublja i proizvoda za šport i rekreaciju (ČATEKS d.d.), Čakovec, Ulica Zrinsko-Frankopanska 25, IPPC djelatnost 6.7.

(b)

Od 1. siječnja 2015.:

1.	CIMOS LJEVAONICA ROČ d.o.o. proizvodnja aluminijskih odljevaka (CIMOS LJEVAONICA ROČ d.o.o.), Roč, Stanica Roč 21, IPPC djelatnost 2.5.b.

2.	P. P. C. BUZET društvo s ograničenom odgovornošću za proizvodnju, trgovinu i usluge (P. P. C. BUZET d.o.o.), Buzet, Most 24, IPPC djelatnost 2.5.b.

3.	Vetropack Straža tvornica stakla d.d. Hum na Sutli (Vetropack Straža d.d. Hum na Sutli), Hum na Sutli, Hum na Sutli 203, IPPC djelatnost 3.3.

4.	KOKA peradarsko prehrambena industrija dioničko društvo (KOKA d.d.), Varaždin, Jalkovečka ulica bb- pogon mesa, IPPC djelatnost 6.4.a.

5.	SLADORANA TVORNICA ŠEĆERA dioničko društvo (SLADORANA d.d.), Županja, Šećerana 63, IPPC djelatnost 6.4.b.

6.	KOKA peradarsko prehrambena industrija dioničko društvo (KOKA d.d.), Varaždin, Jalkovečka ulica bb – farma br. 19 (lokacija: Donji Martijanec, Vrbanovec), IPPC djelatnost 6.6.a.

7.	ŽITO d.o.o. za proizvodnju i trgovinu (ŽITO d.o.o.), Osijek, Đakovština 3 - farma Slaščak, IPPC djelatnost 6.6.b.

8.	ŽITO d.o.o. za proizvodnju i trgovinu (ŽITO d.o.o.), Osijek, Đakovština 3 - farma Magadenovac, IPPC djelatnost 6.6.c.

9.	ALUFLEXPACK, proizvodno, trgovačko, export-import društvo s ograničenom odgovornošću (ALUFLEXPACK, d.o.o.), Zadar, Murvica bb - pogon Umag (lokacija: Umag, Ungarija bb), IPPC djelatnost 6.7.

10.	ALUFLEXPACK, proizvodno, trgovačko, export-import društvo s ograničenom odgovornošću (ALUFLEXPACK, d.o.o.), Zadar, Murvica bb - pogon Zadar (lokacija: Zadar, Murvica bb), IPPC djelatnost 6.7.

11.	HEMPEL društvo s ograničenom odgovornošću Prerađivačka kemijska industrija (HEMPEL d.o.o.), Umag, Novigradska ulica 32, IPPC djelatnost 6.7.

12.	BELIŠĆE dioničko društvo za proizvodnju papira, kartonske ambalaže, strojeva, primarnu i finalnu preradu drva i suhu destilaciju drva (BELIŠĆE d.d.), Belišće, Trg Ante Starčevića 1- osim parnih kotlova K3 i K4 (prijelazno razdoblje do 31. prosinca 2017., vidi dolje), IPPC djelatnost 6.1.b.

13.	MAZIVA-ZAGREB d.o.o. za proizvodnju i trgovinu mazivima i srodnim proizvodima (MAZIVA-ZAGREB d.o.o.), Zagreb, Radnička cesta 175, IPPC djelatnost 1.2.

(c)

Od 1. srpnja 2015.:

GAVRILOVIĆ Prva hrvatska tvornica salame, sušena mesa i masti M. Gavrilovića potomci, d.o.o. (GAVRILOVIĆ d.o.o.), Petrinja, Gavrilovićev trg 1- pogon klaonice: papkari, rezanje i prerada mesa i proizvodnja prerađevina od peradi i papkara, te skladištenje mesa, IPPC djelatnost 6.4.a.

(d)

Od 1. siječnja 2016.:

1.	FERRO-PREIS društvo s ograničenom odgovornošću za proizvodnju lijevanih, kovanih i prešanih metalnih proizvoda (FERRO-PREIS d.o.o.), Čakovec, Dr. Tome Bratkovića 2, IPPC djelatnost 2.4.

2.	CEMEX Hrvatska dioničko društvo za proizvodnju i prodaju cementa i drugih građevinskih materijala (CEMEX Hrvatska d.d.), Kaštel Sućurac, Cesta dr. Franje Tuđmana bb - pogon Sv. Kajo, IPPC djelatnost 3.1.

3.	CEMEX Hrvatska dioničko društvo za proizvodnju i prodaju cementa i drugih građevinskih materijala (CEMEX Hrvatska d.d.), Kaštel Sućurac, Cesta dr. Franje Tuđmana bb - pogon Sv. Juraj, IPPC djelatnost 3.1.

4.	CEMEX Hrvatska dioničko društvo za proizvodnju i prodaju cementa i drugih građevinskih materijala (CEMEX Hrvatska d.d.), Kaštel Sućurac, Cesta dr. Franje Tuđmana bb - pogon 10. kolovoza, IPPC djelatnost 3.1.

5.	KIO KERAMIKA d.o.o. za proizvodnju keramičkih pločica - „u stečaju” (KIO KERAMIKA d.o.o. - „u stečaju”), Orahovica, V. Nazora bb - pogon Orahovica (lokacija: Orahovica, V. Nazora bb), IPPC djelatnost 3.5.

6.	KIO KERAMIKA d.o.o. za proizvodnju keramičkih pločica - „u stečaju” (KIO KERAMIKA d.o.o. - „u stečaju”), Orahovica, V. Nazora bb - pogon Rujevac (lokacija: Dvor, Rujevac bb), IPPC djelatnost 3.5.

7.	PLIVA HRVATSKA d.o.o. za razvoj, proizvodnju i prodaju lijekova i farmaceutskih proizvoda (PLIVA HRVATSKA d.o.o.), Zagreb, Prilaz baruna Filipovića 25 - pogon Savski Marof (lokacija: Prigorje Brdovečko, Prudnička 98), IPPC djelatnost 4.5.

8.	PURIS, poljoprivredna, prehrambena, trgovačka i ugostiteljska djelatnost, dioničko društvo (PURIS d.d.), Pazin, Hrvatskog narodnog preporoda 2 - mesna industrija (lokacija: Sv. Petar u Šumi), IPPC djelatnost 6.4 a i b.

9.	KOKA peradarsko prehrambena industrija dioničko društvo (KOKA d.d.), Varaždin, Jalkovečka ulica bb – farma br. 20 (lokacija: Petrijanec-Nova Ves), IPPC djelatnost 6.6.a.

10.	PURIS, poljoprivredna, prehrambena, trgovačka i ugostiteljska djelatnost, dioničko društvo (PURIS d.d.), Pazin, Hrvatskog narodnog preporoda 2 - farma Sv. Petar u Šumi 8 (lokacija: Sveti Petar u Šumi), IPPC djelatnost 6.6.a.

11.	PURIS, poljoprivredna, prehrambena, trgovačka i ugostiteljska djelatnost, dioničko društvo (PURIS d.d.), Pazin, Hrvatskog narodnog preporoda 2 - farma Sv. Petar u Šumi 9 (lokacija: Sveti Petar u Šumi), IPPC djelatnost 6.6.a.

12.	PURIS, poljoprivredna, prehrambena, trgovačka i ugostiteljska djelatnost, dioničko društvo (PURIS d.d.), Pazin, Hrvatskog narodnog preporoda 2 - farma Barban (lokacija: Barban), IPPC djelatnost 6.6.a.

13.	PURIS, poljoprivredna, prehrambena, trgovačka i ugostiteljska djelatnost, dioničko društvo (PURIS d.d.), Pazin, Hrvatskog narodnog preporoda 2 - farma Muntrilj (lokacija: Muntrilj), IPPC djelatnost 6.6.a.

14.	PURIS, poljoprivredna, prehrambena, trgovačka i ugostiteljska djelatnost, dioničko društvo (PURIS d.d.), Pazin, Hrvatskog narodnog preporoda 2 - farma Šikuti (lokacija: Svetvinčenat), IPPC djelatnost 6.6.a.

15.	PURIS, poljoprivredna, prehrambena, trgovačka i ugostiteljska djelatnost, dioničko društvo (PURIS d.d.), Pazin, Hrvatskog narodnog preporoda 2 - farma Žminj 2 (lokacija: Žminj), IPPC djelatnost 6.6.a.

16.	PURIS, poljoprivredna, prehrambena, trgovačka i ugostiteljska djelatnost, dioničko društvo (PURIS d.d.), Pazin, Hrvatskog narodnog preporoda 2 - farma Surani 2 (lokacija: Tinjani, Surani), IPPC djelatnost 6.6.a.

17.	PURIS, poljoprivredna, prehrambena, trgovačka i ugostiteljska djelatnost, dioničko društvo (PURIS d.d.), Pazin, Hrvatskog narodnog preporoda 2 - farma Pilati (lokacija: Lovrin, Pilati), IPPC djelatnost 6.6.a.

18.	PURIS, poljoprivredna, prehrambena, trgovačka i ugostiteljska djelatnost, dioničko društvo (PURIS d.d.), Pazin, Hrvatskog narodnog preporoda 2 - farma Škropeti 2 (lokacija: Škropeti), IPPC djelatnost 6.6.a.

19.	PURIS, poljoprivredna, prehrambena, trgovačka i ugostiteljska djelatnost, dioničko društvo (PURIS d.d.), Pazin, Hrvatskog narodnog preporoda 2 - farma Katun 2 (lokacija: Trviz, Katun Trviski), IPPC djelatnost 6.6.a.

20.	PURIS, poljoprivredna, prehrambena, trgovačka i ugostiteljska djelatnost, dioničko društvo (PURIS d.d.), Pazin, Hrvatskog narodnog preporoda 2 - farma Srbinjak (lokacija: Jakovici, Srbinjak), IPPC djelatnost 6.6.a.

21.	AD PLASTIK dioničko društvo za proizvodnju dijelova i pribora za motorna vozila i proizvoda iz plastičnih masa (AD PLASTIK d.d.), Solin, Matoševa ulica 8 - lokacija: Zagreb, Jankomir 5, IPPC djelatnost 6.7.

22.	BRODOSPLIT-BRODOGRADILIŠTE društvo s ograničenom odgovornošću (BRODOSPLIT-BRODOGRADILIŠTE d.o.o.), Split, Put Supavla 21, IPPC djelatnost 6.7.

23.	CHROMOS BOJE I LAKOVI, dioničko društvo za proizvodnju boja i lakova (CHROMOS BOJE I LAKOVI, d.d.), Zagreb, Radnička cesta 173/d, IPPC djelatnost 6.7.

24.	MURAPLAST društvo s ograničenom odgovornošću za proizvodnju i preradu plastičnih masa (MURAPLAST d.o.o.), Kotoriba, Industrijska zona bb, IPPC djelatnost 6.7.

25.	3. MAJ BRODOGRADILIŠTE d.d., Rijeka, Liburnijska 3, IPPC djelatnost 6.7.

26.	CHROMOS-SVJETLOST, Tvornica boja i lakova, društvo s ograničenom odgovornošću (CHROMOS-SVJETLOST d.o.o.), Lužani, Mijata Stojanovića 13, IPPC djelatnost 6.7.

27.	BRODOTROGIR d.d., Trogir, Put brodograditelja 16, IPPC djelatnost 6.7.

28.	ULJANIK Brodogradilište, d.d., Pula, Flaciusova 1, IPPC djelatnost 6.7.

(e)

Od 1. siječnja 2017.:

1.	METALSKA INDUSTRIJA VARAŽDIN dioničko društvo (MIV d.d.), Varaždin, Fabijanska ulica 33, IPPC djelatnost 2.4.

2.	KANDIT PREMIJER d.o.o. za proizvodnju, promet i usluge (KANDIT PREMIJER d.o.o.), Osijek, Frankopanska 99, IPPC djelatnost 6.4.b.

3.	KOKA peradarsko prehrambena industrija dioničko društvo (KOKA d.d.), Varaždin, Jalkovečka ulica bb – farma br. 21 (lokacija: Čakovec, Totovec), IPPC djelatnost 6.6.a.

4.	ŽITO d.o.o. za proizvodnju i trgovinu (ŽITO d.o.o.), Osijek, Đakovština 3 – farma Lužani, IPPC djelatnost 6.6.b.

(f)

Od 1. siječnja 2018.:

1.	BELIŠĆE dioničko društvo za proizvodnju papira, kartonske ambalaže, strojeva, primarnu i finalnu preradu drva i suhu destilaciju drva (BELIŠĆE d.d.), Belišće, Trg Ante Starčevića 1 – parni kotao K3, parni kotao K4, IPPC djelatnost 1.1 (ovo se odnosi samo na parne kotlove K3 i K4).

2.	HEP-Proizvodnja d.o.o. za proizvodnju električne i toplinske energije (HEP-Proizvodnja d.o.o.), Zagreb, Ulica grada Vukovara 37 – KTE Jertovec (lokacija: Konjšćina, Jertovec, Jertovec 151), IPPC djelatnost 1.1.

3.	HEP-Proizvodnja d.o.o. za proizvodnju električne i toplinske energije (HEP-Proizvodnja d.o.o.), Zagreb, Ulica grada Vukovara 37 - TE Plomin 1 (lokacija: Plomin, Plomin bb), IPPC djelatnost 1.1.

4.	TE PLOMIN društvo s ograničenom odgovornošću za proizvodnju električne energije (TE PLOMIN d.o.o.), Plomin, Plomin bb - TE Plomin 2 (lokacija: Plomin, Plomin bb), IPPC djelatnost 1.1.

5.	HEP-Proizvodnja d.o.o. za proizvodnju električne i toplinske energije (HEP-Proizvodnja d.o.o.), Zagreb, Ulica grada Vukovara 37 - EL-TO Zagreb (lokacija: Zagreb, Zagorska 1), IPPC djelatnost 1.1.

6.	HEP-Proizvodnja d.o.o. za proizvodnju električne i toplinske energije (HEP-Proizvodnja d.o.o.), Zagreb, Ulica grada Vukovara 37 - TE-TO Zagreb (lokacija: Zagreb, Kuševačka 10 a), IPPC djelatnost 1.1.

7.	HEP-Proizvodnja d.o.o. za proizvodnju električne i toplinske energije (HEP-Proizvodnja d.o.o.), Zagreb, Ulica grada Vukovara 37 - TE Sisak (lokacija: Sisak, Čret bb), IPPC djelatnost 1.1.

8.	HEP-Proizvodnja d.o.o. za proizvodnju električne i toplinske energije (HEP-Proizvodnja d.o.o.), Zagreb, Ulica grada Vukovara 37 - TE-TO Osijek (lokacija: Osijek, Martina Divalta 203), IPPC djelatnost 1.1.

9.	HEP-Proizvodnja d.o.o. za proizvodnju električne i toplinske energije (HEP-Proizvodnja d.o.o.), Zagreb, Ulica grada Vukovara 37 - TE Rijeka (lokacija: Kostrena, Urinj bb), IPPC djelatnost 1.1.

10.	DIOKI Organska petrokemija dioničko društvo (DIOKI d.d.), Zagreb, Čulinečka cesta 252, IPPC djelatnost 1.1.

11.	INA-INDUSTRIJA NAFTE, d.d. (INA, d.d.), Zagreb, Avenija V. Holjevca 10 – Rafinerija nafte Rijeka - Urinj (lokacija: Kostrena, Urinj), IPPC djelatnost 1.2.

12.	INA-INDUSTRIJA NAFTE, d.d. (INA, d.d.), Zagreb, Avenija V. Holjevca 10 – Rafinerija nafte Sisak (lokacija: Sisak, Ante Kovačića 1), IPPC djelatnost 1.2.

13.	ŽELJEZARA SPLIT poduzeće za proizvodnju i preradu čelika d.d. „u stečaju” (ŽELJEZARA SPLIT d.d. „u stečaju”), Kaštel Sućurac, Cesta dr. F. Tuđmana bb, IPPC djelatnost 2.2.

14.	PETROKEMIJA, d.d. tvornica gnojiva (PETROKEMIJA, d.d.), Kutina, Aleja Vukovar 4, IPPC djelatnost 4.2.b.

VI. KEMIKALIJE

32006 R 1907: Uredba (EZ) br. 1907/2006 Europskoga parlamenta i Vijeća od 18. prosinca 2006. o registriranju, ocjenjivanju, odobravanju i ograničavanju kemikalija (REACH), osnivanju Europske agencije za kemikalije te o izmjeni Direktive 1999/45/EZ i stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EEZ) br. 793/93 i Uredbe Komisije (EZ) br. 1488/94, kao i Direktive Vijeća 76/769/EEZ i direktiva Komisije 91/155/EEZ, 93/67/EEZ, 93/105/EZ i 2000/21/EZ (SL L 396, 30.12.2006., str. 1.).

(a)

Odstupajući od članka 23. stavaka 1. i 2. i članka 28. kojima se određuje rok za registraciju i predregistraciju tvari koje su u njima navedene, proizvođačima tvari, uvoznicima i proizvođačima proizvoda s poslovnim nastanom u Hrvatskoj odobrava se razdoblje prilagodbe od šest mjeseci od dana pristupanja za predregistraciju tvari u postupnom uvođenju. Datum prvog i drugog roka za registraciju koji su utvrđeni u članku 23. stavcima 1. i 2. jest 12 mjeseci od dana pristupanja.

(b)	Članci 6., 7., 9., 17., 18. i 33. ne primjenjuju se u Hrvatskoj u razdoblju od šest mjeseci od dana pristupanja.

(c)

Odstupajući od prijelaznih aranžmana navedenih za bilo koju od tvari iz Priloga XIV., ako najkasniji datum za prijavu pada prije dana pristupanja ili manje od šest mjeseci od tog dana, podnositeljima prijave s poslovnim nastanom u Hrvatskoj odobrava se razdoblje prilagodbe od šest mjeseci od dana pristupanja do čijeg isteka moraju biti zaprimljene prijave za odobrenje.

(1) SL L 136, 30.4.2004., str. 1.

(2) SL L 257, 19.10.1968., str. 13. Direktiva kako je zadnje izmijenjena Aktom o pristupanju iz 2003. (SL L 236, 23.9.2003., str. 33.) i stavljena izvan snage Direktivom Europskoga parlamenta i Vijeća 2004/38/EZ (SL L 158, 30.4.2004., str. 77.) s učinkom od 30. travnja 2006.

(3) NACE: vidi 31990 R 3037: Uredba Vijeća (EEZ) br. 3037/90 od 9. listopada 1990. o statističkoj klasifikaciji ekonomskih djelatnosti u Europskoj zajednici (SL L 293, 24.10.1990., str. 1.),

(4) NACE: vidi 31990 R 3037: Uredba Vijeća (EEZ) br. 3037/90 od 9. listopada 1990. o statističkoj klasifikaciji ekonomskih djelatnosti u Europskoj zajednici (SL L 293, 24.10.1990., str. 1.).

(5) SL L 316, 2.12.2009., str. 1.

(6) SL L 316, 2.12.2009., str. 27.

(7) SL L 316, 2.12.2009., str. 65.

(8) SL L 54, 26.2.2011., str. 1.

(9) SL L 165, 30.4.2004., str. 1.”

Dodatak PRILOGU V.

Popis (1) lijekova, dostavljen od strane Hrvatske, za koje odobrenje za stavljanje u promet, dano u skladu s hrvatskim zakonodavstvom prije dana pristupanja, ostaje važeće sve do njegove obnove u skladu s pravnom stečevinom Unije ili do 30. lipnja 2017., ovisno o tome što je ranije.

Uvrštavanje na ovaj popis samo po sebi ne upućuje na to ima li dotični lijek odobrenje za stavljanje u promet u skladu s pravnom stečevinom Unije ili nema.

(1) Vidjeti SL C 119 E, 24.4.2012.

(u milijunima EUR, u tekućim cijenama)
	2013.	2014.
Hrvatska	40	80