02020R0852 — HR — 22.06.2020 — 000.004

Ovaj je tekst namijenjen isključivo dokumentiranju i nema pravni učinak. Institucije Unije nisu odgovorne za njegov sadržaj. Vjerodostojne inačice relevantnih akata, uključujući njihove preambule, one su koje su objavljene u Službenom listu Europske unije i dostupne u EUR-Lexu. Tim službenim tekstovima može se izravno pristupiti putem poveznica sadržanih u ovom dokumentu.

►B	UREDBA (EU) 2020/852 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA od 18. lipnja 2020. o uspostavi okvira za olakšavanje održivih ulaganja i izmjeni Uredbe (EU) 2019/2088 (Tekst značajan za EGP) ( L 198 22.6.2020, 13)

Koju je ispravio:

►C1	Ispravak, L 345, 30.9.2021, 41 ((EU) 2020/852)

▼B

UREDBA (EU) 2020/852 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

od 18. lipnja 2020.

o uspostavi okvira za olakšavanje održivih ulaganja i izmjeni Uredbe (EU) 2019/2088

(Tekst značajan za EGP)

POGLAVLJE I.

PREDMET, PODRUČJE PRIMJENE I DEFINICIJE

Članak 1.

Predmet i područje primjene

Ovom se Uredbom utvrđuju kriteriji za utvrđivanje toga smatra li se gospodarska djelatnost okolišno održivom za potrebe određivanja stupnja okolišne održivosti ulaganja.

Ova se Uredba primjenjuje na:

(a)

mjere koje donose države članice ili Unija za utvrđivanje zahtjeva za sudionike na financijskim tržištima ili izdavatelje u pogledu financijskih proizvoda ili korporativnih obveznica koji se stavljaju na raspolaganje kao okolišni održivi;

(b)

sudionike na financijskim tržištima koji stavljaju na raspolaganje financijske proizvode;

(c)

poduzeća na koja se primjenjuje obveza objavljivanja nefinancijskog izvještaja ili konsolidiranog nefinancijskog izvještaja na temelju članka 19.a odnosno 29.a Direktive 2013/34/EU Europskog parlamenta i Vijeća ( 1 ).

Članak 2.

Definicije

Za potrebe ove Uredbe primjenjuju se sljedeće definicije:

„okolišno održivo ulaganje” znači ulaganje u jednu ili više gospodarskih djelatnosti koje se na temelju ove Uredbe smatraju okolišno održivim;

„sudionik na financijskom tržištu” znači sudionik na financijskom tržištu kako je definiran u članku 2. točki 1. Uredbe (EU) 2019/2088 i uključuje proizvođača mirovinskog proizvoda na koji je država članica odlučila primijeniti tu uredbu u skladu s člankom 16. te uredbe;

„financijski proizvod” znači financijski proizvod kako je definiran u članku 2. točki 12. Uredbe (EU) 2019/2088;

„izdavatelj” znači izdavatelj kako je definiran u članku 2. točki (h) Uredbe (EU) 2017/1129 Europskog parlamenta i Vijeća ( 2 );

„ublažavanje klimatskih promjena” znači proces zadržavanja povećanja globalne prosječne temperature na razini koja je znatno niža od 2 °C te ulaganje napora da se ono ograniči na 1,5 °C iznad razine u predindustrijskom razdoblju, kako je utvrđeno u Pariškom sporazumu;

„prilagodba klimatskim promjenama” znači proces prilagodbe stvarnim i očekivanim klimatskim promjenama i njihovim učincima;

„staklenički plin” znači staklenički plin naveden u Prilogu I. Uredbi (EU) br. 525/2013 Europskog parlamenta i Vijeća ( 3 );

„hijerarhija otpada” znači hijerarhija otpada kako je utvrđena u članku 4. Direktive 2008/98/EZ;

„kružno gospodarstvo” znači gospodarski sustav prema kojem se vrijednosti proizvoda, materijala i drugih resursa u gospodarstvu održavaju što je dulje moguće, poboljšavanjem njihove učinkovite uporabe u proizvodnji i potrošnji, čime se smanjuje učinak njihove uporabe na okoliš, smanjuju količine otpada i ispuštanje opasnih tvari u svim fazama njihova životnog ciklusa, među ostalim primjenom hijerarhije otpada;

10.

„onečišćujuća tvar” znači tvar, vibracija, toplina, buka, svjetlost ili drugi kontaminanti prisutni u zraku, vodi ili zemlji, koji mogu biti štetni za ljudsko zdravlje ili okoliš, koji mogu dovesti do oštećenja materijalne imovine ili koji mogu narušiti ili ometati sadržaje i druge legitimne načine uporabe okoliša;

11.

„tlo” znači gornji sloj Zemljine kore između temeljnih stijena i površine koja se sastoji od mineralnih čestica, organske tvari, vode, zraka i živih organizama;

12.

„onečišćenje” znači:

(a)

izravno ili neizravno unošenje onečišćujućih tvari u zrak, vodu ili zemlju kao posljedica ljudske aktivnosti;

(b)

u kontekstu morskog okoliša, onečišćenje kako je definirano u članku 3. točki 8. Direktive 2008/56/EZ;

(c)

u kontekstu vodnog okoliša, onečišćenje kako je definirano u članku 2. točki 33. Direktive 2000/60/EZ;

13.

„ekosustav” znači dinamičan kompleks zajednica biljaka, životinja i mikroorganizama te njihova neživog okoliša koji međusobno djeluju kao funkcionalna jedinica;

14.

„usluge ekosustava” znači izravni i neizravni doprinosi ekosustavâ gospodarskim, socijalnim, kulturnim i drugim koristima koje ljudi imaju od tih sustava;

15.

„bioraznolikost” znači raznolikost među živim organizmima koji dolaze iz svih izvora, uključujući, kopnene, morske i druge vodne ekosustave i ekološke komplekse kojih su dio te uključuje raznolikost unutar vrsta i među njima te raznolikost ekosustavâ;

16.

„dobro stanje” u odnosu na ekosustav znači da je ekosustav u dobrom fizičkom, kemijskom i biološkom stanju ili koji je dobre fizičke, kemijske i biološke kvalitete te koji se može samoreproducirati ili samoobnavljati, u kojem se ne narušavaju sastav vrsta, struktura ekosustava i ekološke funkcije;

17.

„energetska učinkovitost” znači učinkovitija uporaba energije u svim fazama energetskog lanca, od proizvodnje do krajnje potrošnje;

18.

„morske vode” znači morske vode kako su definirane u članku 3. točki stavku 1. Direktive 2008/56/EZ;

19.

„površinske vode” znači površinske vode kako su definirane u članku 2. točki stavku 1. Direktive 2000/60/EZ;

20.

„podzemne vode” znači podzemne vode kako su definirane u članku 2. točki stavku 2. Direktive 2000/60/EZ;

21.

„dobro stanje okoliša” znači dobro stanje okoliša kako je definirano u članku 3. točki 5. Direktive 2008/56/EZ;

22.

„dobro stanje” znači:

(a)

za površinske vode, da imaju „dobro ekološko stanje” kako je definirano u članku 2. točki 22. Direktive 2000/60/EZ i „dobro kemijsko stanje površinskih voda” kako je definirano u članku 2. točki 24. te direktive;

(b)

za podzemne vode, da imaju „dobro kemijsko stanje podzemnih voda” kako je definirano u članku 2. točki 25. Direktive 2000/60/EZ i „dobro količinsko stanje” kako je definirano u članku 2. točki 28. te direktive;

23.

„dobar ekološki potencijal” znači dobar ekološki potencijal kako je definiran u članku 2. točki 23. Direktive 2000/60/EZ.

POGLAVLJE II.

OKOLIŠNO ODRŽIVE GOSPODARSKE DJELATNOSTI

Članak 3.

Kriteriji za okolišno održive gospodarske djelatnosti

Za potrebe utvrđivanja stupnja okolišne održivosti ulaganja, gospodarska djelatnost smatra se okolišno održivom ako:

(a)

znatno doprinosi jednom okolišnom cilju ili više njih koji su utvrđeni u članku 9. u skladu s člancima od 10. do 16.;

(b)

ne šteti bitno nijednom okolišnom cilju utvrđenom u članku 9. u skladu s člankom 17.;

(c)

provodi se u skladu s minimalnim zaštitnim mjerama utvrđenima u članku 18.; i

(d)

usklađena je s kriterijima tehničke provjere koje je Komisija utvrdila u skladu s člankom 10. stavkom 3., člankom 11. stavkom 3., člankom 12. stavkom 2., člankom 13. stavkom 2., člankom 14. stavkom 2. ili člankom 15. stavkom 2.

Članak 4.

Uporaba kriterija za okolišno održive gospodarske djelatnosti u javnim mjerama, u standardima i oznakama

Države članice i Unija primjenjuju kriterije utvrđene u članku 3. kako bi utvrdile može li se gospodarska djelatnost smatrati okolišno održivom za potrebe bilo koje mjere, kojom se propisuju zahtjevi za sudionike na financijskim tržištima ili izdavatelje u pogledu financijskih proizvoda ili korporativnih obveznica koji se stavljaju na raspolaganje kao okolišno održivi.

Članak 5.

Transparentnost okolišno održivih ulaganja u predugovornim objavama i periodičnim izvješćima

Ako se financijskim proizvodom kako je naveden u članku 9. stavku 1., 2. ili 3. Uredbe (EU) 2019/2088 ulaže u gospodarsku djelatnost kojom se doprinosi okolišnom cilju u smislu članka 2. točke 17. te uredbe, informacije koje se trebaju objaviti u skladu s člankom 6. stavkom 3. i člankom 11. stavkom 2. te uredbe obuhvaćaju sljedeće:

(a)

informacije o okolišnom cilju ili okolišnim ciljevima utvrđenim u članku 9. ove Uredbe kojima doprinosi ulaganje na kojem se temelji financijski proizvod; i

(b)

opis kako su i u kojoj mjeri ulaganja na kojima se temelji financijski proizvod ulaganja u gospodarske djelatnosti koje se smatraju okolišno održivima u skladu s člankom 3. ove Uredbe.

U opisu iz prvog podstavka točke (b) ovog članka pobliže se određuje udio ulaganjâ u okolišno održive gospodarske djelatnosti odabranih za financijski proizvod, uključujući pojedinosti o udjelima omogućujućih i prijelaznih djelatnosti iz članka 16. odnosno članka 10. stavka 2., kao postotak svih ulaganja odabranih za financijski proizvod.

Članak 6.

Transparentnost financijskih proizvoda kojima se promiču okolišna obilježja u predugovornim objavama i periodičnim izvješćima

Ako se financijskim proizvodom iz članka 8. stavka 1. Uredbe (EU) 2019/2088 promiču okolišna obilježja, članak 5. ove Uredbe primjenjuje se mutatis mutandis.

Informacijama koje se trebaju objaviti u skladu s člankom 6. stavkom 3. i člankom 11. stavkom 2. Uredbe (EU) 2019/2088 prilaže se sljedeća izjava:

„Načelo ‚ne nanosi bitnu štetu’ primjenjuje se samo na ona ulaganja na kojima se temelji financijski proizvod kod kojih se uzimaju u obzir kriteriji EU-a za okolišno održive gospodarske djelatnosti.

Kod ulaganja na kojima se temelji preostali udio ovog financijskog proizvoda ne uzimaju se u obzir kriteriji EU-a za okolišno održive gospodarske djelatnosti.”.

Članak 7.

Transparentnost drugih financijskih proizvoda u predugovornim objavama i periodičnim izvješćima

Ako se na financijski proizvod ne primjenjuje članak 8. stavak 1. ili članak 9. stavak 1., 2. ili 3. Uredbe (EU) 2019/2088, informacijama koje se trebaju objaviti u skladu s odredbama sektorskog zakonodavstva iz članka 6. stavka 3. i članka 11. stavka 2. te uredbe prilaže se sljedeća izjava:

„Kod ulaganja na kojima se temelji ovaj financijski proizvod ne uzimaju se u obzir kriteriji EU-a za okolišno održive gospodarske djelatnosti.”.

Članak 8.

Transparentnost poduzećâ u nefinancijskim izvještajima

Svako poduzeće koje podliježe obvezi objavljivanja nefinancijskih informacija na temelju članka 19.a ili članka 29.a Direktive 2013/34/EU u svoj nefinancijski izvještaj ili konsolidirani nefinancijski izvještaj uključuje informacije o tome kako su i u kojoj mjeri djelatnosti poduzeća povezane s gospodarskim djelatnostima koje se smatraju okolišno održivim u skladu s člancima 3. i 9. ove Uredbe.

Nefinancijska poduzeća osobito objavljuju sljedeće:

▼C1

(a)

udio svojeg prihoda koji proizlazi iz proizvoda ili usluga povezanih s gospodarskim djelatnostima koje se smatraju okolišno održivim na temelju članaka 3. i 9.;

▼B

(b)

udio svojih kapitalnih rashoda i udio svojih operativnih rashoda koji se odnose na imovinu ili postupke povezane s gospodarskim djelatnostima koje se smatraju okolišno održivim na temelju članaka 3. i 9.

Ako poduzeće objavljuje nefinancijske informacije na temelju članka 19.a ili članka 29.a Direktive 2013/34/EU u zasebnom izvješću u skladu s člankom 19.a stavkom 4. ili člankom 29.a stavkom 4. te direktive, informacije iz stavaka 1. i 2. ovog članka objavljuju se u tom zasebnom izvješću.

Komisija donosi delegirani akt u skladu s člankom 23. radi dopune stavaka 1. i 2.ovog članka kako bi se pobliže odredili sadržaj i prikaz informacija koje treba objaviti na temelju tih stavaka, uključujući metodologiju koja se treba upotrebljavati za usklađivanje s tim stavcima, uzimajući u obzir posebnosti financijskih i nefinancijskih poduzeća te kriterije tehničke provjere utvrđene na temelju ove Uredbe. Komisija donosi taj delegirani akt do 1. lipnja 2021.

Članak 9.

Okolišni ciljevi

Za potrebe ove Uredbe, okolišni su ciljevi sljedeći:

(a)

ublažavanje klimatskih promjena;

(b)

prilagodba klimatskim promjenama;

(c)

održiva uporaba i zaštita vodnih i morskih resursa;

(d)

prijelaz na kružno gospodarstvo;

(e)

sprečavanje i kontrola onečišćenja;

(f)

zaštita i obnova bioraznolikosti i ekosustavâ.

Članak 10.

Znatan doprinos ublažavanju klimatskih promjena

Smatra se da se gospodarskom djelatnošću znatno doprinosi ublažavanju klimatskih promjena ako se tom djelatnošću znatno doprinosi stabilizaciji koncentracija stakleničkih plinova u atmosferi na razini kojom se sprečava opasno antropogeno uplitanje u klimatski sustav u skladu s dugoročnim ciljem Pariškog sporazuma u pogledu temperature izbjegavanjem ili smanjenjem emisija stakleničkih plinova ili povećavanjem uklanjanja stakleničkih plinova, među ostalim s pomoću inovacija u području procesa ili proizvoda, na sljedeće načine:

(a)

proizvodnjom, prijenosom, skladištenjem, distribucijom ili uporabom obnovljive energije u skladu s Direktivom (EU) 2018/2001, među ostalim uporabom inovativne tehnologije s potencijalom za znatne uštede u budućnosti ili potrebnim jačanjem ili proširenjem mreže;

(b)

poboljšanjem energetske učinkovitosti, osim za djelatnosti proizvodnje energije iz članka 19. stavka 3;

(c)

povećanjem čiste ili klimatski neutralne mobilnosti;

(d)

prelaskom na uporabu obnovljivih materijala iz održivih izvora;

(e)

povećanjem uporabe okolišno sigurnih tehnologija hvatanja i uporabe ugljika te hvatanja i skladištenja ugljika kojima se ostvaruje neto smanjenje emisija stakleničkih plinova;

(f)

jačanjem kopnenih ponora ugljika, među ostalim izbjegavanjem krčenja i degradacije šuma, obnovom šuma, održivim upravljanjem i obnovom obradivih zemljišta, travnjaka i močvarnih zemljišta, pošumljavanjem i regenerativnom poljoprivredom;

(g)

uspostavljanjem energetske infrastrukture potrebne za omogućavanje dekarbonizacije energetskih sustava;

(h)

proizvodnjom čistih i učinkovitih goriva iz obnovljivih ili ugljično neutralnih izvora; ili

(i)

omogućavanjem bilo koje djelatnosti navedene u točkama od (a) do (h) ovog stavka u skladu s člankom 16.

Za potrebe stavka 1., smatra se da gospodarska djelatnost za koju ne postoji tehnološki i ekonomski izvediva niskougljična alternativa znatno doprinosi ublažavanju klimatskih promjena ako podržava prijelaz na klimatski neutralno gospodarstvo u skladu s planom za ograničavanje povišenja temperature na 1,5 °C iznad razine u predindustrijskom razdoblju, među ostalim postupnim ukidanjem emisija stakleničkih plinova, osobito emisija iz krutih fosilnih goriva, i ako ta djelatnost:

(a)

ima razine emisija stakleničkih plinova koje odgovaraju najboljoj učinkovitosti u sektoru ili industriji;

(b)

ne ometa razvoj i uvođenje niskougljičnih alternativa; i

(c)

ne dovodi do vezanosti imovine s intenzitetom ugljika, uzimajući u obzir ekonomski životni vijek te imovine.

Za potrebe ovog stavka i utvrđivanja kriterija tehničke provjere na temelju članka 19., Komisija procjenjuje potencijalni doprinos i izvedivost svih relevantnih postojećih tehnologija.

Komisija donosi delegirani akt u skladu s člankom 23. radi:

(a)

dopune stavaka 1. i 2. ovog članka utvrđivanjem kriterija tehničke provjere za određivanje uvjeta pod kojima se za određenu gospodarsku djelatnost smatra da znatno doprinosi ublažavanju klimatskih promjena; i

(b)

dopune članka 17. utvrđivanjem, za svaki relevantni okolišni cilj, kriterija tehničke provjere za određivanje toga uzrokuje li se gospodarskom djelatnošću za koju su kriteriji provjere utvrđeni na temelju točke (a) ovog stavka bitna šteta jednom od tih ciljeva ili više njih.

Prije donošenja delegiranog akta iz stavka 3. ovog članka Komisija se savjetuje s Platformom iz članka 20. u pogledu kriterija tehničke provjere iz stavka 3. ovog članka.

Komisija utvrđuje kriterije tehničke provjere iz stavka 3. ovog članka u jednom delegiranom aktu, uzimajući u obzir zahtjeve iz članka 19.

Komisija donosi delegirani akt iz stavka 3. do 31. prosinca 2020. kako bi osigurala njegovu primjenu od 1. siječnja 2022.

Članak 11.

Znatan doprinos prilagodbi klimatskim promjenama

Smatra se da se gospodarskom djelatnošću znatno doprinosi prilagodbi klimatskim promjenama ako ta djelatnost:

(a)

uključuje rješenja za prilagodbu kojima se znatno smanjuje rizik od štetnog učinka trenutačne klime i očekivane buduće klime na tu gospodarsku djelatnost ili se znatno smanjuje taj štetan učinak, bez povećanja rizika od štetnog učinka na ljude, prirodu ili imovinu; ili

(b)

pruža rješenja za prilagodbu kojima se, uz zadovoljavanje uvjeta utvrđenih u članku 16., znatno doprinosi sprečavanju ili smanjenju rizika od štetnog učinka trenutačne klime i očekivane buduće klime na ljude, prirodu ili imovinu, bez povećanja rizika od štetnog učinka na druge ljude, prirodu ili imovinu.

Rješenja za prilagodbu iz stavka 1. točke (a) procjenjuju se i razvrstavaju po redu prvenstva uporabom najboljih dostupnih projekcija klime te barem sprječavaju ili smanjuju:

(a)

štetan učinak klimatskih promjena na gospodarsku djelatnost koji je specifičan za određenu lokaciju i kontekst; ili

(b)

potencijalni štetan učinak klimatskih promjena na okoliš u kojem se odvija gospodarska djelatnost.

Komisija donosi delegirani akt u skladu s člankom 23. radi:

(a)

dopune stavaka 1. i 2. ovog članka utvrđivanjem kriterija tehničke provjere za određivanje uvjeta pod kojima se za određenu gospodarsku djelatnost smatra da znatno doprinosi prilagodbi klimatskim promjenama; i

(b)

dopune članka 17. utvrđivanjem, za svaki relevantni okolišni cilj, kriterija tehničke provjere za određivanje toga uzrokuje li se gospodarskom djelatnošću za koju su kriteriji tehničke provjere utvrđeni na temelju točke (a) ovog stavka bitna šteta jednom od tih ciljeva ili više njih.

Prije donošenja delegiranog akta iz stavka 3. ovog članka Komisija se savjetuje s Platformom iz članka 20. u pogledu kriterija tehničke provjere iz stavka 3. ovog članka.

Komisija utvrđuje kriterije tehničke provjere iz stavka 3. ovog članka u jednom delegiranom aktu, uzimajući u obzir zahtjeve iz članka 19.

Komisija donosi delegirani akt iz stavka 3. do 31. prosinca 2020. kako bi osigurala njegovu primjenu od 1. siječnja 2022.

Članak 12.

Znatan doprinos održivoj uporabi i zaštiti vodnih i morskih resursa

Smatra se da se gospodarskom djelatnošću znatno doprinosi održivoj uporabi i zaštiti vodnih i morskih resursa ako se tom djelatnošću znatno doprinosi postizanju dobrog stanja vodnih tijela, uključujući tijela površinske i podzemne vode, ili sprečavanju pogoršanja vodnih tijela koja su već u dobrom stanju, ili se znatno doprinosi postizanju dobrog stanja okoliša morskih voda ili sprečavanju pogoršanja morskih voda ako su već u dobrom stanju okoliša, na sljedeće načine:

(a)

zaštitom okoliša od štetnih učinaka ispuštanja komunalnih i industrijskih otpadnih voda, uključujući kontaminante koji su predmet novonastale zabrinutosti poput farmaceutskih proizvoda i mikroplastike, primjerice osiguravanjem odgovarajućeg prikupljanja, obrade i ispuštanja komunalnih i industrijskih otpadnih voda;

(b)

zaštitom ljudskog zdravlja od štetnog učinka bilo kakvog zagađenja vode namijenjene za ljudsku potrošnju tako da se osigura da ta voda ne sadržava mikroorganizme, parazite i tvari koje predstavljaju potencijalnu opasnost za ljudsko zdravlje te poveća pristup ljudi čistoj vodi za piće;

(c)

poboljšanjem upravljanja vodama i učinkovitošću, među ostalim zaštitom i poboljšanjem stanja vodnih ekosustava, promicanjem održive uporabe vode dugoročnom zaštitom raspoloživih vodnih resursa, uključujući primjenu mjera kao što su ponovna uporaba vode, osiguravanjem postupnog smanjenja emisija onečišćujućih tvari u površinske i podzemne vode, doprinošenjem ublažavanju posljedica poplava i suša odnosno bilo kojom drugom aktivnošću kojom se štiti ili poboljšava kvalitativno i količinsko stanje vodnih tijela;

(d)

osiguravanjem održive uporabe usluga morskog ekosustava ili doprinosom dobrom stanju okoliša morskih voda, među ostalim zaštitom, očuvanjem ili obnovom morskog okoliša te sprečavanjem ili smanjenjem unosâ u morski okoliš; ili

(e)

omogućavanjem djelatnosti navedenih u točkama od (a) do (d) ovog stavka u skladu s člankom 16.

Komisija donosi delegirani akt u skladu s člankom 23. radi:

(a)

dopune stavka 1. ovog članka utvrđivanjem kriterija tehničke provjere za određivanje uvjeta pod kojima se za određenu gospodarsku djelatnost smatra da znatno doprinosi održivoj uporabi i zaštiti vodnih i morskih resursa; i

(b)

dopune članka 17. utvrđivanjem, za svaki relevantni okolišni cilj, kriterija tehničke provjere za određivanje toga uzrokuje li se gospodarskom djelatnošću za koju su kriteriji tehničke provjere utvrđeni na temelju točke (a) ovog stavka bitna šteta jednom od tih ciljeva ili više njih.

Prije donošenja delegiranog akta iz stavka 2. ovog članka Komisija se savjetuje s Platformom iz članka 20. u pogledu kriterija tehničke provjere iz stavka 2. ovog članka.

Komisija utvrđuje kriterije tehničke provjere iz stavka 2. ovog članka u jednom delegiranom aktu, uzimajući u obzir zahtjeve iz članka 19.

Komisija donosi delegirani akt iz stavka 2. do 31. prosinca 2021. kako bi osigurala njegovu primjenu od 1. siječnja 2023.

Članak 13.

Znatan doprinos prijelazu na kružno gospodarstvo

Smatra se da se gospodarskom djelatnošću znatno doprinosi prijelazu na kružno gospodarstvo, među ostalim sprečavanju nastanka otpada, ponovnoj uporabi i recikliranju, ako se tom djelatnošću:

(a)

u proizvodnji učinkovitije upotrebljavaju prirodni resursi, uključujući biosirovine iz održivih izvora i ostale sirovine, među ostalim:

smanjenjem uporabe primarnih sirovina ili povećanjem uporabe nusproizvoda i sekundarnih sirovina; ili

ii.

mjerama za učinkovito iskorištavanje resursa i energije;

(b)

povećavaju trajnost, mogućnost popravka, nadogradnja ili ponovna uporabljivost proizvoda, posebice u djelatnostima dizajniranja i proizvodnje;

(c)

povećava mogućnost recikliranja proizvoda, uključujući mogućnost recikliranja pojedinačnih materijala sadržanih u tim proizvodima, među ostalim zamjenom ili smanjenom uporabom proizvoda i materijala koji se ne mogu reciklirati, posebice u djelatnostima dizajniranja i proizvodnje;

(d)

znatno smanjuje udjel opasnih tvari i zamjenjuju posebno zabrinjavajuće tvari u materijalima i proizvodima tijekom njihova životnog ciklusa, u skladu s ciljevima utvrđenim u pravu Unije, među ostalim zamjenom tih tvari sigurnijim alternativama i osiguravanjem sljedivosti;

(e)

produljuje uporaba proizvoda, među ostalim s pomoću ponovne uporabe, dizajna u cilju dugovječnosti, prenamjene, rastavljanja, ponovne proizvodnje, nadogradnje i popravaka te dijeljenja proizvoda;

(f)

povećava uporaba sekundarnih sirovina i njihova kvaliteta, među ostalim visokokvalitetnim recikliranjem otpada;

(g)

sprečava ili smanjuje stvaranje otpada, uključujući stvaranje otpada vađenjem minerala te otpad nastao gradnjom i rušenjem zgrada;

(h)

povećava priprema za ponovnu uporabu i recikliranje otpada;

(i)

povećava razvoj infrastrukture za gospodarenje otpadom koja je potrebna za sprečavanje, za pripremu za ponovnu uporabu i za recikliranje, pri čemu se osigurava da se oporabljeni materijali recikliraju kao visokokvalitetna sekundarna ulazna sirovina u proizvodnji, čime se izbjegava proizvodnja reciklata niže vrijednosti;

(j)

minimizira spaljivanje otpada i izbjegava odlaganje otpada, među ostalim na odlagališta otpada, u skladu s načelima hijerarhije otpada;

(k)

izbjegava i smanjuje smeće; ili

(l)

omogućuje bilo koja djelatnost navedena u točkama od (a) do (k) ovog stavka u skladu s člankom 16.

Komisija donosi delegirani akt u skladu s člankom 23. radi:

(a)

dopune stavka 1. ovog članka utvrđivanjem kriterija tehničke provjere za određivanje uvjeta pod kojima se za određenu gospodarsku djelatnost smatra da znatno doprinosi prijelazu na kružno gospodarstvo; i

(b)

dopune članka 17. utvrđivanjem, za svaki relevantni okolišni cilj, kriterija tehničke provjere za određivanje toga uzrokuje li se gospodarskom djelatnošću za koju su kriteriji tehničke provjere utvrđeni na temelju točke (a) ovog stavka bitna šteta jednom od tih ciljeva ili više njih.

Prije donošenja delegiranog akta iz stavka 2. ovog članka Komisija se savjetuje s Platformom iz članka 20. pogledu kriterija tehničke provjere iz stavka 2. ovog članka.

Komisija utvrđuje kriterije tehničke provjere iz stavka 2. ovog članka u jednom delegiranom aktu, uzimajući u obzir zahtjeve iz članka 19.

Komisija donosi delegirani akt iz stavka 2. do 31. prosinca 2021. kako bi osigurala njegovu primjenu od 1. siječnja 2023.

Članak 14.

Znatan doprinos sprečavanju i kontroli onečišćenja

Smatra se da se gospodarskom djelatnošću znatno doprinosi sprečavanju i kontroli onečišćenja ako se njome znatno doprinosi zaštiti okoliša od onečišćenja na sljedeće načine:

(a)

sprečavanjem ili, ako to nije izvedivo, smanjenjem emisija onečišćujućih tvari u zrak, vodu ili zemlju, a koje nisu emisije stakleničkih plinova;

(b)

poboljšanjem razine kvalitete zraka, vode ili tla u područjima u kojima se obavlja gospodarska djelatnost uz istodobno minimiziranje bilo kojeg štetnog učinka i rizika za ljudsko zdravlje i okoliš;

(c)

smanjenjem ili minimiziranjem bilo kojeg štetnog učinka proizvodnje te uporabe i odlaganja kemikalija na ljudsko zdravlje i okoliš;

(d)

čišćenjem smeća i drugih onečišćenja; ili

(e)

omogućavanjem djelatnosti navedenih u točkama od (a) do (d) ovog stavka u skladu s člankom 16.

Komisija donosi delegirani akt u skladu s člankom 23. radi:

(a)

dopune stavka 1. ovog članka utvrđivanjem kriterija tehničke provjere za određivanje uvjeta pod kojima se za određenu gospodarsku djelatnost smatra da znatno doprinosi sprečavanju i kontroli onečišćenja; i

(b)

dopune članka 17. utvrđivanjem, za svaki relevantni okolišni cilj, kriterija tehničke provjere za određivanje toga uzrokuje li se gospodarskom djelatnošću za koju su kriteriji tehničke provjere utvrđeni na temelju točke (a) ovog stavka bitna šteta jednom od tih ciljeva ili više njih.

Prije donošenja delegiranog akta iz stavka 2. ovog članka Komisija se savjetuje s Platformom iz članka 20. u pogledu kriterija tehničke provjere iz stavka 2. ovog članka.

Komisija utvrđuje kriterije tehničke provjere iz stavka 2. ovog članka u jednom delegiranom aktu, uzimajući u obzir zahtjeve iz članka 19.

Komisija donosi delegirani akt iz stavka 2. do 31. prosinca 2021. kako bi osigurala njegovu primjenu od 1. siječnja 2023.

Članak 15.

Znatan doprinos zaštiti i obnovi bioraznolikosti i ekosustavâ

Smatra se da se gospodarskom djelatnošću znatno doprinosi zaštiti i obnovi bioraznolikosti i ekosustavâ ako se njome znatno doprinosi zaštiti, očuvanju i obnovi bioraznolikosti ili postizanju dobrog stanja ekosustavâ ili zaštiti ekosustavâ koji su već u dobrom stanju, i to:

(a)

očuvanjem prirode i bioraznolikosti, među ostalim postizanjem povoljnog stanja očuvanosti prirodnih i poluprirodnih staništa i vrsta ili sprečavanjem njihova pogoršanja ako se njihovo stanje očuvanosti već smatra povoljnim te zaštitom i obnovom kopnenih, morskih i drugih vodnih ekosustava kako bi se poboljšalo njihovo stanje i unaprijedila njihova sposobnost pružanja usluga ekosustava;

(b)

održivom uporabom zemljišta i upravljanjem njime, uključujući primjerenu zaštitu bioraznolikosti tla, neutralnost degradacije zemljišta i remedijaciju onečišćenih lokacija;

(c)

održivim poljoprivrednim praksama, uključujući one kojima se doprinosi poboljšanju bioraznolikosti ili zaustavljanju odnosno sprečavanju degradacije tala i drugih ekosustava, krčenja šuma ili gubitka staništa;

(d)

održivim gospodarenjem šumama, uključujući prakse te uporabe šuma i šumskih zemljišta, kojim se doprinosi poboljšanju bioraznolikosti ili zaustavljanju odnosno sprečavanju degradacije ekosustavâ, krčenja šuma i gubitka staništa; ili

(e)

omogućavanjem djelatnosti navedenih u točkama od (a) do (d) ovog stavka u skladu s člankom 16.

Komisija donosi delegirani akt u skladu s člankom 23. radi:

(a)

dopune stavka 1. ovog članka utvrđivanjem kriterija tehničke provjere za određivanje uvjeta pod kojima se za određenu gospodarsku djelatnost smatra da znatno doprinosi zaštiti i obnovi bioraznolikosti i ekosustavâ; i

(b)

dopune članka 17. utvrđivanjem, za svaki relevantni okolišni cilj, kriterija tehničke provjere za određivanje toga uzrokuje li se gospodarskom djelatnošću za koju su kriteriji tehničke provjere utvrđeni na temelju točke (a) ovog stavka bitna šteta jednom od tih ciljeva ili više njih.

Prije donošenja delegiranog akta iz stavka 2. ovog članka Komisija se savjetuje s Platformom iz članka 20. u pogledu kriterija tehničke provjere iz stavka 2. ovog članka.

Komisija utvrđuje kriterije tehničke provjere iz stavka 2. ovog članka u jednom delegiranom aktu, uzimajući u obzir zahtjeve iz članka 19.

Komisija donosi delegirani akt iz stavka 2. do 31. prosinca 2021. kako bi osigurala njegovu primjenu od 1. siječnja 2023.

Članak 16.

Omogućujuće djelatnosti

Smatra se da se gospodarskom djelatnošću znatno doprinosi jednom okolišnom cilju ili više njih koji su utvrđeni u članku 9. izravnim omogućivanjem toga da druge djelatnosti znatno doprinesu jednom od tih ciljeva ili više njih, ako takva gospodarska djelatnost:

(a)

ne dovodi do vezanosti imovine kojom se ugrožavaju dugoročni okolišni ciljevi, uzimajući u obzir ekonomski životni vijek te imovine; i

(b)

ima znatan pozitivan učinak na okoliš na osnovi razmatranjâ životnog ciklusa.

Članak 17.

Bitna šteta za okolišne ciljeve

Za potrebe članka 3. točke (b), uzimajući u obzir životni ciklus proizvoda i usluga koje pruža gospodarska djelatnost, uključujući dokaze iz postojećih procjena životnog ciklusa, smatra se da ta gospodarska djelatnost bitno šteti:

(a)

ublažavanju klimatskih promjena ako ta djelatnost dovodi do bitnih emisija stakleničkih plinova;

(b)

prilagodbi klimatskim promjenama ako ta djelatnost dovodi do povećanog štetnog učinka trenutačne klime i očekivane buduće klime na samu tu djelatnost ili na ljude, prirodu ili imovinu;

(c)

održivoj uporabi i zaštiti vodnih i morskih resursa ako je ta djelatnost štetna:

za dobro stanje ili dobar ekološki potencijal vodnih tijela, među ostalim površinskih i podzemnih voda; ili

ii.

za dobro stanje okoliša morskih voda;

(d)

kružnom gospodarstvu, uključujući sprečavanje nastanka otpada i recikliranje, ako:

ta djelatnost dovodi do znatne neučinkovitosti u uporabi materijala ili u izravnoj ili neizravnoj uporabi prirodnih resursa kao što su neobnovljivi izvori energije, sirovine, voda i zemlja u jednoj ili više faza životnog ciklusa proizvoda, uključujući u pogledu trajnosti, mogućnosti popravka, nadogradnje, ponovne uporabljivosti ili mogućnosti recikliranja proizvoda;

ii.

ta djelatnost dovodi do znatnog povećanja stvaranja, spaljivanja ili odlaganja otpada, osim spaljivanja opasnog otpada koji se ne može reciklirati; ili

iii.

dugoročno odlaganje otpada može uzrokovati bitnu i dugoročnu štetu za okoliš;

(e)

sprečavanju i kontroli onečišćenja, ako ta djelatnost dovodi do znatnog povećanja emisija onečišćujućih tvari u zrak, vodu ili zemlju u usporedbi sa stanjem prije početka obavljanja te djelatnosti; ili

(f)

zaštiti i obnovi bioraznolikosti i ekosustavâ, ako je ta djelatnost:

u znatnoj mjeri štetna za dobro stanje i otpornost ekosustavâ; ili

ii.

štetna za stanje očuvanosti staništa i vrsta, među ostalim onih od interesa za Uniju.

Pri procjeni gospodarske djelatnosti u odnosu na kriterije utvrđene u stavku 1. u obzir se uzima učinak na okoliš same djelatnosti, kao i učinak na okoliš proizvoda i usluga koji proizlaze iz te djelatnosti tijekom njihova životnog ciklusa, posebice u pogledu proizvodnje, uporabe i kraja životnog vijeka tih proizvoda i usluga.

Članak 18.

Minimalne zaštitne mjere

Minimalne zaštitne mjere iz članka 3. točke (c) jesu postupci koje provodi poduzeće koje obavlja gospodarsku djelatnost s ciljem osiguravanja usklađenosti sa Smjernicama OECD-a za multinacionalna poduzeća i Vodećim načelima Ujedinjenih naroda o poslovanju i ljudskim pravima, uključujući načela i prava iz osam temeljnih konvencija utvrđena u Deklaraciji Međunarodne organizacije rada o temeljnim načelima i pravima na radu te Međunarodnoj povelji o ljudskim pravima.

Pri provedbi postupaka iz stavka 1. ovog članka poduzeća se pridržavaju načela da se „ne nanosi bitna šteta” iz članka 2. točke 17. Uredbe (EU) 2019/2088.

Članak 19.

Zahtjevi za kriterije tehničke provjere

Kriteriji za tehnički pregled utvrđeni na temelju članka 10. stavka 3., članka 11. stavka 3., članka 12. stavka 2., članka 13. stavka 2., članka 14. stavka 2. i članka 15. stavka 2.:

(a)

utvrđuju najrelevantnije potencijalne doprinose određenom okolišnom cilju i istodobno poštuju načelo tehnološke neutralnosti, uzimajući pritom u obzir kratkoročne i dugoročne učinke određene gospodarske djelatnosti;

(b)

razrađuju minimalne zahtjeve koje treba ispuniti kako bi se izbjegla bitna šteta za bilo koji relevantni okolišni cilj, uzimajući pritom u obzir kratkoročni i dugoročni učinak određene gospodarske djelatnosti;

(c)

kvantitativni su i sadržavaju pragove u najvećoj mogućoj mjeri, a u suprotnom su kvalitativni;

(d)

prema potrebi, temelje se na Unijinim sustavima označivanja i certificiranja, metodologijama Unije za procjenu okolišnog otiska te Unijinim sustavima statističke klasifikacije te uzimajući u obzir sve relevantno postojeće zakonodavstvo Unije;

(e)

ako je to izvedivo, rabe pokazatelje održivosti iz članka 4. stavka 6. Uredbe (EU) 2019/2088;

(f)

temelje se na nepobitnim znanstvenim dokazima i načelu opreznosti sadržanim u članku 191. UFEU-a;

(g)

uzimaju u obzir životni ciklus, među ostalim dokaze iz postojećih procjena životnog ciklusa, uz uvažavanje učinka na okoliš same gospodarske djelatnosti te okolišnog učinka proizvoda i usluga koje pruža ta gospodarska djelatnost, posebice u pogledu proizvodnje, uporabe i kraja životnog vijeka tih proizvoda i usluga;

(h)

uzimaju u obzir prirodu i opseg gospodarske djelatnosti, među ostalim:

je li riječ o omogućujućoj djelatnosti iz članka 16.; ili

ii.

je li riječ o prijelaznoj djelatnosti iz članka 10. stavka 2.;

(i)

uzimaju u obzir potencijalni učinak na tržište koje bi prijelaz na održivije gospodarstvo mogao imati, uključujući rizik da određena imovina slijedom takvog prijelaza postane neiskoristiva, kao i rizik od stvaranja neusklađenih poticaja za održivo ulaganje;

(j)

obuhvaćaju sve relevantne gospodarske djelatnosti u određenom sektoru i osiguravaju da se prema tim djelatnostima jednako postupa ako jednako doprinose okolišnim ciljevima utvrđenim u članku 9. ove Uredbe kako bi se izbjeglo narušavanje tržišnog natjecanja; i

(k)

jednostavni su za uporabu te postavljeni tako da se olakša provjera njihove usklađenosti.

Ako gospodarska djelatnost pripada jednoj od kategorija iz točke (h), ta se činjenica jasno navodi u kriterijima tehničke provjere.

Kriteriji tehničke provjere iz stavka 1. obuhvaćaju, u skladu s planom za ograničavanje povišenja temperature na 1,5 °C iznad razine u predindustrijskom razdoblju, i kriterije za djelatnosti povezane s prijelazom na čistu energiju, posebno energetsku učinkovitost i obnovljivu energiju, u mjeri u kojoj se tim djelatnostima znatno doprinosi bilo kojem okolišnom cilju.

Kriterijima tehničke provjere iz stavka 1. osigurava se da se djelatnosti proizvodnje energije u okviru kojih se rabe kruta fosilna goriva ne smatraju okolišno održivim gospodarskim djelatnostima.

Kriteriji tehničke provjere iz stavka 1. obuhvaćaju i kriterije za djelatnosti povezane s prijelazom na čistu ili klimatski neutralnu mobilnost, među ostalim promjenom načina prijevoza, mjerama učinkovitosti i alternativnim gorivima, u mjeri u kojoj se njima znatno doprinosi bilo kojem okolišnom cilju.

Komisija redovito preispituje kriterije tehničke provjere iz stavka 1. i, prema potrebi, mijenja delegirane akte donesene na temelju ove Uredbe u skladu sa znanstvenim i tehnološkim dostignućima.

U tom kontekstu, prije izmjene ili zamjene delegiranog akta Komisija procjenjuje provedbu tih kriterija uzimajući u obzir ishod u vezi s time kako su ih sudionici na financijskim tržištima primijenili te njihov učinak na tržišta kapitala, među ostalim na usmjeravanje ulaganja u okolišno održive gospodarske djelatnosti.

Kako bi se osiguralo da se gospodarskim djelatnostima iz članka 10. stavka 2. i dalje slijedi plan za vjerodostojnu tranziciju usklađen s klimatski neutralnim gospodarstvom, Komisija barem svake tri godine preispituje kriterije tehničke provjere za te djelatnosti i, prema potrebi, mijenja delegirani akt iz članka 10. stavka 3. u skladu sa znanstvenim i tehnološkim dostignućima.

Članak 20.

Platforma za održivo financiranje

Komisija uspostavlja Platformu za održivo financiranje („Platforma”). Platformu na uravnotežen način čine sljedeće skupine:

(a)

predstavnici:

Europske agencije za okoliš;

ii.

europskih nadzornih tijela;

iii.

Europske investicijske banke i Europskog investicijskog fonda; i

iv.

Agencije Europske unije za temeljna prava;

(b)

stručnjaci koji zastupaju relevantne privatne dionike, među ostalim financijske i nefinancijske sudionike na tržištu i poslovne sektore koji predstavljaju relevantne industrije te osobe sa stručnim znanjem u području računovodstva i izvješćivanja;

(c)

stručnjaci koji predstavljaju civilno društvo, uključujući osobe sa stručnim znanjem u području okolišnih, socijalnih, radničkih i upravljačkih pitanja;

(d)

stručnjaci koji su osobno imenovani, koji imaju dokazano znanje i iskustvo u područjima obuhvaćenima ovom Uredbom;

(e)

stručnjaci koji predstavljaju akademsku zajednicu, među ostalim sveučilišta, istraživačke institute i druge znanstvene organizacije, uključujući osobe koje imaju stručno znanje na svjetskoj razini.

Platforma:

(a)

savjetuje Komisiju o kriterijima tehničke provjere iz članka 19. i mogućoj potrebi za ažuriranjem tih kriterija;

(b)

analizira učinak kriterija tehničke provjere u smislu potencijalnih troškova i koristi njihove primjene;

(c)

pomaže Komisiji u analizi zahtjevâ dionika da se izrade ili revidiraju kriteriji tehničke provjere za određenu gospodarsku djelatnost;

(d)

ako to primjereno, savjetuje Komisiju o mogućoj ulozi računovodstva održivosti i standardâ za izvješćivanje o održivosti u podupiranju primjene kriterija tehničke provjere;

(e)

prati i redovito izvješćuje Komisiju o trendovima na razini Unije i država članica u pogledu tokova kapitala prema održivim ulaganjima;

(f)

savjetuje Komisiju o mogućoj potrebi za izradom dodatnih mjera za poboljšanje dostupnosti i kvalitete podataka;

(g)

savjetuje Komisiju o upotrebljivosti kriterija tehničke provjere, uzimajući u obzir potrebu izbjegavanja nepotrebnog administrativnog opterećenja;

(h)

savjetuje Komisiju o mogućoj potrebi za izmjenom ove Uredbe;

(i)

savjetuje Komisiju o ocjeni i razvoju politika u području održivog financiranja, među ostalim o pitanjima usklađenosti politika;

(j)

savjetuje Komisiju o postizanju drugih ciljeva održivosti, uključujući socijalne ciljeve;

(k)

savjetuje Komisiju o primjeni članka 18. i mogućoj potrebi za dopunom zahtjevâ iz tog članka.

Platforma uzima u obzir stajališta širokog raspona dionika.

Platformom predsjeda Komisija, a uspostavlja se u skladu s horizontalnim pravilima o osnivanju i radu stručnih skupina Komisije. U tom kontekstu Komisija može pozvati stručnjake s posebnim stručnim znanjem na ad hoc osnovi.

Platforma izvršava svoje zadaće u skladu s načelom transparentnosti. Komisija na internetskim stranicama Komisije objavljuje zapisnike sa sastanaka Platforme i druge relevantne dokumente.

Ako sudionici na financijskim tržištima smatraju da bi se gospodarska djelatnost kojom se ne ispunjavaju kriteriji tehničke provjere utvrđeni na temelju ove Uredbe ili za koju kriteriji tehničke provjere još nisu utvrđeni trebala smatrati okolišno održivom, o tome mogu obavijestiti Platformu.

Članak 21.

Nadležna tijela

Države članice osiguravaju da nadležna tijela iz članka 14. stavka 1. Uredbe (EU) 2019/2088 prate usklađenost sudionika na financijskim tržištima sa zahtjevima utvrđenima u člancima 5., 6. i 7. ove Uredbe. Države članice osiguravaju da njihova nadležna tijela imaju sve potrebne nadzorne i istražne ovlasti za izvršavanje njihovih funkcija na temelju ove Uredbe.

Za potrebe ove Uredbe, nadležna tijela međusobno surađuju i bez neopravdanog odlaganja međusobno dijele informacije koje su relevantne za izvršavanje njihovih dužnosti na temelju ove Uredbe.

Članak 22.

Mjere i sankcije

Države članice utvrđuju pravila o mjerama i sankcijama koje se primjenjuju na kršenja članaka 5., 6. i 7. Predviđene mjere i sankcije moraju biti učinkovite, proporcionalne i odvraćajuće.

Članak 23.

Izvršavanje delegiranja ovlasti

Ovlast za donošenje delegiranih akata dodjeljuje se Komisiji podložno uvjetima utvrđenima u ovom članku.

Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka 8. stavka 4., članka 10. stavka 3., članka 11. stavka 3., članka 12. stavka 2., članka 13. stavka 2., članka 14. stavka 2. i članka 15. stavka 2. dodjeljuje se Komisiji na neodređeno vrijeme počevši od 12. srpnja 2020.

Europski parlament ili Vijeće u svakom trenutku mogu opozvati delegiranje ovlasti iz članka 8. stavka 4., članka 10. stavka 3., članka 11. stavka 3., članka 12. stavka 2., članka 13. stavka 2., članka 14. stavka 2. i članka 15. stavka 2. Odlukom o opozivu prekida se delegiranje ovlasti koje je u njoj navedeno. Opoziv počinje proizvoditi učinke sljedećeg dana od dana objave spomenute odluke u Službenom listu Europske unije ili na kasniji datum naveden u spomenutoj odluci. On ne utječe na valjanost delegiranih akata koji su već na snazi.

Komisija prikuplja sve potrebno stručno znanje prije donošenja i tijekom izrade delegiranih akata, među ostalim savjetovanjem sa stručnjacima iz Stručne skupine država članica za održivo financiranje iz članka 24. Prije donošenja delegiranog akta Komisija djeluje u skladu s načelima i postupcima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016.

Čim donese delegirani akt, Komisija ga istodobno priopćuje Europskom parlamentu i Vijeću.

Delegirani akt donesen na temelju članka 8. stavka 4., članka 10. stavka 3., članka 11. stavka 3., članka 12. stavka 2., članka 13. stavka 2., članka 14. stavka 2. ili članka 15. stavka 2. stupa na snagu samo ako ni Europski parlament ni Vijeće u roku od četiri mjeseca od priopćenja tog akta Europskom parlamentu i Vijeću na njega ne podnesu nikakav prigovor ili ako su prije isteka tog roka i Europski parlament i Vijeće obavijestili Komisiju da neće podnijeti prigovore. Taj se rok produljuje za dva mjeseca na inicijativu Europskog parlamenta ili Vijeća.

Članak 24.

Stručna skupina država članica za održivo financiranje

Stručna skupina država članica za održivo financiranje („Stručna skupina država članica”) savjetuje Komisiju o primjerenosti kriterija tehničke provjere i pristupu Platforme u vezi s izradom tih kriterija u skladu s člankom 19.

Komisija obavješćuje države članice u okviru redovitih sastanaka Stručne skupine država članica kako bi se olakšala pravodobna razmjena mišljenja između država članica i Komisije, posebno u pogledu glavnih rezultata Platforme poput novih kriterija tehničke provjere ili njihovih bitnih ažuriranja odnosno nacrtâ izvješća.

POGLAVLJE III.

ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 25.

Izmjene Uredbe (EU) 2019/2088

Uredba (EU) 2019/2088 mijenja se kako slijedi:

umeće se sljedeći članak:

„Članak 2.a

Načelo „ne nanosi bitnu štetu”

Europska nadzorna tijela osnovana uredbama (EU) br. 1093/2010, (EU) br. 1094/2010 i (EU) br. 1095/2010 Europskog parlamenta i Vijeća (zajedno „europska nadzorna tijela”) u okviru Zajedničkog odbora izrađuju nacrt regulatornih tehničkih standarda kako bi pobliže odredila pojedinosti o sadržaju i prikazu informacija u pogledu načela „ne nanosi bitnu štetu” iz članka 2. točke 17. ove Uredbe u skladu sa sadržajem, metodologijama i prikazom pokazateljâ održivosti povezanih sa štetnim učincima iz članka 4. stavaka 6. i 7. ove Uredbe.

Europska nadzorna tijela Komisiji podnose nacrt regulatornih tehničkih standarda iz stavka 1. do 30. prosinca 2020.

Komisiji se delegira ovlast za dopunu ove Uredbe donošenjem regulatornih tehničkih standarda iz stavka 1. ovog članka u skladu s člancima od 10. do 14. uredaba (EU) br. 1093/2010, (EU) br. 1094/2010 i (EU) br. 1095/2010.”;

članak 8. mijenja se kako slijedi:

(a)

umeće se sljedeći stavak:

„2.a

Ako sudionici na financijskim tržištima stavljaju na raspolaganje financijski proizvod iz članka 6. Uredbe (EU) 2020/852 Europskog parlamenata i Vijeća ( *1 ), oni u informacije koje se trebaju objaviti na temelju članka 6. stavaka 1. i 3. ove Uredbe uključuju i informacije koje se zahtijevaju na temelju članka 6. Uredbe (EU) 2020/852.

(b)

u stavku 3. prvi podstavak zamjenjuje se sljedećim:

„3.

Europska nadzorna tijela u okviru Zajedničkog odbora izrađuju nacrt regulatornih tehničkih standarda kako bi pobliže odredila pojedinosti o sadržaju i prikazu informacija koje treba objaviti na temelju stavaka 1. i 2. ovog članka.”;

(c)

dodaje se sljedeći stavak:

„4.

Europska nadzorna tijela u okviru Zajedničkog odbora izrađuju nacrt regulatornih tehničkih standarda kako bi pobliže odredila pojedinosti o sadržaju i prikazu informacija iz stavka 2.a ovog članka.

Pri izradi nacrta regulatornih tehničkih standarda iz prvog podstavka ovog stavka, europska nadzorna tijela uzimaju u obzir različite vrste financijskih proizvoda, njihova obilježja i razlike među njima te cilj da objave budu točne, poštene, jasne, nedvosmislene, jednostavne i sažete, a kako bi postigla taj cilj, prema potrebi izrađuju nacrt izmjena regulatornih tehničkih standarda iz stavka 3. ovog članka. U nacrtu regulatornih tehničkih standarda uzimaju se u obzir odgovarajući datumi početka primjene utvrđeni u članku 27. stavku 2. točkama (a) i (b) Uredbe (EU) 2020/852 u pogledu okolišnih ciljeva iz članka 9. te uredbe.

Europska nadzorna tijela Komisiji podnose nacrt regulatornih tehničkih standarda iz prvog podstavka:

(a)

u pogledu okolišnih ciljeva iz članka 9. točaka (a) i (b) Uredbe (EU) 2020/852, do 1. lipnja 2021.; i

(b)

u pogledu okolišnih ciljeva iz članka 9. točaka od (c) do (f) Uredbe (EU) 2020/852, do 1. lipnja 2022.

Komisiji se delegira ovlast za dopunu ove Uredbe donošenjem regulatornih tehničkih standarda iz prvog podstavka ovog stavka u skladu s člancima od 10. do 14. uredaba (EU) br. 1093/2010, (EU) br. 1094/2010 i (EU) br. 1095/2010.”;

članak 9. mijenja se kako slijedi:

(a)

umeće se sljedeći stavak:

„4.a

Sudionici na financijskim tržištima u informacije koje treba objaviti na temelju članka 6. stavaka 1. i 3. ove Uredbe uključuju informacije koje se zahtijevaju na temelju članka 5. Uredbe (EU) 2020/852”;

(b)

u stavku 5. prvi podstavak zamjenjuje se sljedećim:

„5.

(c)

dodaje se sljedeći stavak:

„6.

Pri izradi nacrta regulatornih tehničkih standarda iz prvog podstavka ovog stavka europska nadzorna tijela uzimaju u obzir različite vrste financijskih proizvoda, njihove ciljeve kako su navedeni u stavku 4.a ovog članka i razlike među njima te cilj da objave budu točne, poštene, jasne, nedvosmislene, jednostavne i sažete, a kako bi postigla taj cilj, prema potrebi izrađuju nacrt izmjena regulatornih tehničkih standarda iz stavka 5. ovog članka. U nacrtu regulatornih tehničkih standarda uzimaju se u obzir odgovarajući datumi početka primjene utvrđeni u članku 27. stavku 2. točkama (a) i (b) Uredbe (EU) 2020/852 u pogledu okolišnih ciljeva utvrđenih u članku 9. te uredbe.

Europska nadzorna tijela Komisiji podnose nacrt regulatornih tehničkih standarda iz prvog podstavka:

(a)

u pogledu okolišnih ciljeva iz članka 9. točaka (a) i (b) Uredbe (EU) 2020/852 do 1. lipnja 2021.; i

(b)

u pogledu okolišnih ciljeva iz članka 9. točaka od (c) do (f) Uredbe (EU) 2020/852, do 1. lipnja 2022.

članak 11. mijenja se kako slijedi:

(a)

u stavku 1. dodaju se sljedeće točke:

„(c)

za financijski proizvod na koji se primjenjuje članak 5. Uredbe (EU) 2020/852, informacija koje se zahtijevaju na temelju tog članka;

(d)

za financijski proizvod na koji se primjenjuje članak 6. Uredbe (EU) 2020/852, informacija koje se zahtijevaju na temelju tog članka.”;

(b)

u stavku 4. prvi podstavak zamjenjuje se sljedećim:

„4.

Europska nadzorna tijela u okviru Zajedničkog odbora izrađuju nacrt regulatornih tehničkih standarda kako bi pobliže odredila sadržaj i prikaz informacija iz stavka 1. točaka (a) i (b).”;

(c)

dodaje se sljedeći stavak:

„5.

Pri izradi nacrta regulatornih tehničkih standarda iz prvog podstavka ovog stavka europska nadzorna tijela uzimaju u obzir različite vrste financijskih proizvoda, njihova obilježja i ciljeve te razlike među njima te, prema potrebi, izrađuju nacrt izmjena regulatornih tehničkih standarda iz stavka 4. ovog članka. U nacrtu regulatornih tehničkih standarda uzimaju se u obzir odgovarajući datumi početka primjene iz članka 27. stavka 2. točaka (a) i (b) Uredbe (EU) 2020/852 u pogledu okolišnih ciljeva utvrđenih u članku 9. te uredbe. Europska nadzorna tijela ažuriraju regulatorne tehničke standarde s obzirom na regulatorni i tehnološki razvoj.

Europska nadzorna tijela Komisiji podnose nacrt regulatornih tehničkih standarda iz prvog podstavka:

(a)

u pogledu okolišnih ciljeva iz članka 9. točaka (a) i (b) Uredbe (EU) 2020/852, do 1. lipnja 2021.; i

(b)

u pogledu okolišnih ciljeva iz članka 9. točaka od (c) do (f) Uredbe (EU) 2020/852, do 1. lipnja 2022.

u članku 20. stavak 3. zamjenjuje se sljedećim:

„3.

Odstupajući od stavka 2. ovog članka:

(a)

članak 4. stavci 6. i 7., članak 8. stavak 3., članak 9. stavak 5., članak 10. stavak 2., članak 11. stavak 4. i članak 13. stavak 2., primjenjuju se od 29. prosinca 2019.;

(b)

članak 2.a., članak 8. stavak 4., članak 9. stavak 6. i članak 11. stavak 5. primjenjuju se od 12. srpnja 2020.;

(c)

članak 8. stavak 2.a i članak 9. stavak 4.a primjenjuju se:

u pogledu okolišnih ciljeva iz članka 9. točaka (a) i (b) Uredbe (EU) 2020/852, od 1. siječnja 2022.; i

ii.

u pogledu okolišnih ciljeva iz članka 9. točaka od (c) do (f) Uredbe (EU) 2020/852, od 1. siječnja 2023.;

(d)

članak 11. stavci 1., 2. i 3. primjenjuju se od 1. siječnja 2022.”.

Članak 26.

Preispitivanje

Komisija do 13. srpnja 2022. i nakon toga svake tri godine objavljuje izvješće o primjeni ove Uredbe. U izvješću se ocjenjuje sljedeće:

(a)

napredak u provedbi ove Uredbe s obzirom na izradu kriterija tehničke provjere okolišno održivih gospodarskih djelatnosti;

(b)

moguća potreba za revidiranjem i dopunom kriterija utvrđenih u članku 3. za određivanje toga smatra li se određena gospodarska djelatnost okolišno održivom;

(c)

uporaba definicije okolišno održivih ulaganja u pravu Unije i na razini država članica, uključujući odredbe potrebne za uspostavu mehanizama za provjeru usklađenosti s kriterijima utvrđenima u ovoj Uredbi;

(d)

djelotvornost primjene kriterija tehničke provjere utvrđenih na temelju ove Uredbe u usmjeravanju privatnih ulaganja u okolišno održive gospodarske djelatnosti, a posebno u pogledu tokova kapitala, uključujući vlasnički kapital, u privatna poduzeća i druge pravne subjekte, s pomoću financijskih proizvoda obuhvaćenih ovom Uredbom te drugih financijskih proizvoda;

(e)

pristup sudionika na financijskim tržištima obuhvaćenih ovom Uredbom i ulagatelja pouzdanim, pravodobnim i provjerljivim informacijama i podacima o privatnim poduzećima i drugim pravnim subjektima, uključujući društva u koja se ulaže unutar i izvan područja primjene ove Uredbe te u oba slučaja, s obzirom na vlasnički kapital i dužnički kapital, uzimajući u obzir povezano administrativno opterećenje, kao i postupke provjere podataka koji su nužni za utvrđivanje stupnja ispunjenosti tih kriterija tehničke provjere i za osiguravanje usklađenosti s tim postupcima;

(f)

primjena članaka 21. i 22.

Komisija do 31. prosinca 2021. objavljuje izvješće u kojem se opisuju odredbe potrebne za proširenje područja primjene ove Uredbe izvan okolišno održivih gospodarskih djelatnosti te navodi odredbe koje bi bile potrebne kako bi se obuhvatilo:

(a)

gospodarske djelatnosti koje nemaju bitan učinak na okolišnu održivost i gospodarske djelatnosti koje bitno štete okolišnoj održivosti, te kako bi se preispitala primjerenost specifičnih zahtjeva za objavama u vezi s prijelaznim i omogućujućim djelatnostima; i

(b)

druge ciljeve održivosti, kao što su socijalni ciljevi.

Komisija do 13. srpnja 2022. procjenjuje djelotvornost savjetodavnih postupaka za izradu kriterija tehničke provjere utvrđenih na temelju ove Uredbe.

Članak 27.

Stupanje na snagu i primjena

Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Članci 4., 5., 6. i 7. te članak 8. stavci 1., 2., i 3. primjenjuju se:

(a)

u pogledu okolišnih ciljeva iz članka 9. točaka (a) i (b) od 1. siječnja 2022.; i

(b)

u pogledu okolišnih ciljeva iz članka 9. točaka od (c) do (f) od 1. siječnja 2023.

Članak 4. ne primjenjuje se na programe poreznih poticaja na temelju certifikata koji su postojali prije stupanja na snagu ove Uredbe i kojima se utvrđuju zahtjevi u pogledu financijskih proizvoda kojima se žele financirati održivi projekti.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

( 1 ) Direktiva 2013/34/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2013. o godišnjim financijskim izvještajima, konsolidiranim financijskim izvještajima i povezanim izvješćima za određene vrste poduzeća, o izmjeni Direktive 2006/43/EZ Europskog parlamenta i Vijeća i o stavljanju izvan snage direktiva Vijeća 78/660/EEZ i 83/349/EEZ (SL L 182, 29.6.2013., str. 19.).

( 2 ) Uredba (EU) 2017/1129 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. lipnja 2017. o prospektu koji je potrebno objaviti prilikom javne ponude vrijednosnih papira ili prilikom uvrštavanja za trgovanje na uređenom tržištu te stavljanju izvan snage Direktive 2003/71/EZ (SL L 168, 30.6.2017., str. 12.).

( 3 ) Uredba (EU) br. 525/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 21. svibnja 2013. o mehanizmu za praćenje i izvješćivanje o emisijama stakleničkih plinova i za izvješćivanje o drugim informacijama u vezi s klimatskim promjenama na nacionalnoj razini i razini Unije te stavljanju izvan snage Odluke br. 280/2004/EZ (SL L 165, 18.6.2013., str. 13.).

( *1 ) Uredba (EU) 2020/852 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. lipnja 2020. o uspostavi okvira za olakšavanje održivih ulaganja i izmjeni Uredbe (EU) 2019/2088 (SL L 198, 22.6.2020., str. 13).”;