02019R0943 — HR — 16.07.2024 — 002.001
Ovaj je tekst namijenjen isključivo dokumentiranju i nema pravni učinak. Institucije Unije nisu odgovorne za njegov sadržaj. Vjerodostojne inačice relevantnih akata, uključujući njihove preambule, one su koje su objavljene u Službenom listu Europske unije i dostupne u EUR-Lexu. Tim službenim tekstovima može se izravno pristupiti putem poveznica sadržanih u ovom dokumentu.
|
UREDBA (EU) 2019/943 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA od 5. lipnja 2019. o unutarnjem tržištu električne energije (preinaka) ( L 158 14.6.2019, 54) |
Koju je izmijenila:
|
|
|
|||
|
br. |
stranica |
datum |
||
|
UREDBA (EU) 2022/869 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA od 30. svibnja 2022. |
L 152 |
45 |
3.6.2022 |
|
|
UREDBA (EU) 2024/1747 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA od 13. lipnja 2024. |
L 1747 |
1 |
26.6.2024 |
|
Koju je ispravio:
UREDBA (EU) 2019/943 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA
od 5. lipnja 2019.
o unutarnjem tržištu električne energije
(preinaka)
(Tekst značajan za EGP)
POGLAVLJE I.
PREDMET, PODRUČJE PRIMJENE I DEFINICIJE
Članak 1.
Predmet i područje primjene
Cilj je ove Uredbe:
odrediti osnovu za učinkovito postizanje ciljeva energetske unije i cilja da se klimatska neutralnost postigne najkasnije do 2050., posebno okvira klimatske i energetske politike do 2030. omogućivanjem prenošenja tržišnih signala za povećanu učinkovitost, veći udio obnovljive energije, sigurnost opskrbe, fleksibilnost, integraciju sustava s pomoću više nositelja energije, održivost, dekarbonizaciju i inovacije;
odrediti temeljna načela za dobro funkcionirajuća, integrirana tržišta električne energije, kojima se svim pružateljima resursa i kupcima električne energije omogućuje nediskriminirajući pristup mreži, kojima se omogućuje razvoj dugoročnih tržišta električne energije kako bi se opskrbljivačima i potrošačima omogućilo da ograniče rizik ili da se zaštite od rizika buduće nestabilnosti cijena električne energije, kojima se osnažuju i štite kupci, osigurava konkurentnost na globalnom tržištu, jača sigurnost opskrbe i povećava fleksibilnost upravljanjem potrošnjom, skladištenjem energije i drugim nefosilnim rješenjima za fleksibilnost, osigurava energetska učinkovitost, olakšava agregacija distribuirane potražnje i ponude te omogućuju integracija tržišta i sektorska integracija te na tržištu utemeljene naknade za električnu energiju proizvedenu iz obnovljivih izvora;
odrediti poštena pravila za prekograničnu razmjenu električne energije te tako povećati konkurentnost na unutarnjem tržištu električne energije, uzimajući u obzir posebne karakteristike nacionalnih i regionalnih tržišta, uključujući uspostavljanje mehanizma naknade za prekogranični protok električne energije i određivanje usklađenih načela za naknade za prekogranični prijenos i dodjelu raspoloživih kapaciteta interkonekcija između nacionalnih prijenosnih sustava;
olakšati nastanak dobro funkcionirajućeg i transparentnog veleprodajnog tržišta koje doprinosi visokoj razini sigurnosti opskrbe električnom energijom te predvidjeti mehanizme za usklađivanje pravila za prekograničnu razmjenu električne energije;
podupirati dugoročna ulaganja u proizvodnju energije iz obnovljivih izvora, fleksibilnost i mreže kako bi se potrošačima omogućila veća cjenovna pristupačnost računa za energiju i smanjila njihova ovisnost o fluktuacijama kratkoročnih tržišnih cijena električne energije, posebno cijena fosilnih goriva u srednjoročnom i dugoročnom razdoblju;
utvrditi okvir za donošenje mjera za odgovor na krize cijena električne energije.
Članak 2.
Definicije
Primjenjuju se sljedeće definicije:
„interkonekcijski vod” znači prijenosni vod koji prelazi ili premošćuje granicu između država članica i koji povezuje nacionalne prijenosne sustave država članica;
„regulatorno tijelo” znači regulatorno tijelo koje je odredila svaka država članica na temelju članka 57. stavka 1. Direktive (EU) 2019/944;
„prekogranični protok” znači fizički protok električne energije u prijenosnoj mreži države članice koji proizlazi iz učinaka aktivnosti proizvođača, kupaca ili oboje, te države članice na njezinoj prijenosnoj mreži;
„zagušenje” znači situacija u kojoj se ne može udovoljiti svim zahtjevima sudionika na tržištu za trgovinu između mrežnih zona jer bi znatno utjecali na fizičke protoke na mrežnim elementima koji ne mogu prihvatiti te protoke;
„novi interkonekcijski vod” znači interkonekcijski vod koji nije dovršen do 4. kolovoza 2003.;
„strukturno zagušenje” znači zagušenje u prijenosnom sustavu koje se može nedvosmisleno definirati, koje je predvidljivo, zemljopisno stabilno tijekom vremena i često se ponavlja u uvjetima normalnog električnog pogona sustava;
„operator tržišta” znači subjekt koji pruža uslugu kojom se ponude električne energije za prodaju povezuju s ponudama za njezinu kupovinu;
„nominirani operator tržišta električne energije” ili „NEMO” znači operator tržišta kojeg je nadležno tijelo odredilo za obavljanje zadaća povezanih s jedinstvenim povezivanjem dan unaprijed ili jedinstvenim unutardnevnim povezivanjem;
„vrijednost neisporučene energije” znači procjena u EUR/MWh najviše cijene električne energije koju su kupci voljni platiti kako bi izbjegli prekid opskrbe;
„uravnoteženje” znači sve aktivnosti i svi postupci, u svim vremenskim planovima, kojima operatori prijenosnih sustava kontinuirano osiguravaju održavanje frekvencije sustava unutar unaprijed definiranog raspona stabilnosti i usklađenost s količinom rezervi koje su potrebne s obzirom na traženu kvalitetu;
„energija uravnoteženja” znači energija kojom operatori prijenosnih sustava izvode uravnoteženje;
„pružatelj usluge uravnoteženja” znači sudionik na tržištu koji operatorima prijenosnih sustava pruža energiju uravnoteženja i rezervirani kapacitet za uravnoteženje sustava;
„rezervirani kapacitet za uravnoteženje sustava” znači količina kapaciteta koju je pružatelj usluge uravnoteženja pristao čuvati i s obzirom na koju je pristao podnositi ponude za odgovarajuću količinu energije uravnoteženja operatoru prijenosnog sustava za vrijeme trajanja ugovora;
„subjekt odgovoran za odstupanje” znači sudionik na tržištu, ili njegov odabrani zastupnik, odgovoran za svoja odstupanja na tržištu električne energije;
„razdoblje obračuna odstupanja” znači vremenska jedinica za obračun odstupanja subjekata odgovornih za odstupanja;
„cijena odstupanja” znači cijena, koja može biti pozitivna, jednaka nuli ili negativna, u svakom razdoblju obračuna odstupanja za odstupanje u bilo kojem smjeru;
„područje definiranja cijene odstupanja” znači područje unutar kojeg se obračunava cijena odstupanja;
„pretkvalifikacijski postupak” znači postupak za provjeru sukladnosti pružatelja rezerviranog kapaciteta za uravnoteženje sustava sa zahtjevima koje utvrde operatori prijenosnih sustava;
„kapacitet rezerve” znači količina rezerve za održavanje frekvencije, rezerve za ponovnu uspostavu zadane frekvencije ili spore rezerve koja treba biti dostupna operatoru prijenosnog sustava;
„prioritetno dispečiranje” znači, s obzirom na samostalni dispečerski model, dispečiranje elektrana na temelju kriterija koji se razlikuju od ekonomskog poretka ponuda, a, s obzirom na središnji dispečerski model, dispečiranje elektrana na temelju kriterija koji se razlikuju od ekonomskog poretka ponuda i od mrežnih ograničenja, kojim se daje prednost dispečiranju posebnih proizvodnih tehnologija;
„regija za izračun kapaciteta” znači zemljopisno područje na kojem se primjenjuje koordinirani izračun kapaciteta;
„mehanizam za razvoj kapaciteta” znači mjera kojom se osigurava postizanje potrebne razine adekvatnosti resursa plaćanjem za dostupnost resursa, isključujući mjere povezane s pomoćnim uslugama ili upravljanjem zagušenjima;
„visokoučinkovita kogeneracija” znači kogeneracija koja ispunjava kriterije utvrđene u Prilogu II. Direktivi 2012/27/EU Europskog parlamenta i Vijeća ( 1 );
„demonstracijski projekt” znači projekt koji demonstrira neku tehnologiju kao prvu te vrste u Uniji i koji je važna inovacija koja uvelike nadmašuje trenutačnu vrhunsku tehnologiju;
„sudionik na tržištu” znači fizička ili pravna osoba, koja kupuje, prodaje ili proizvodi električnu energiju, koja se bavi agregiranjem ili koja je operator usluga upravljanja potrošnjom ili skladištenja energije, među ostalim davanjem nalogâ za trgovanje, na jednom ili više tržišta električne energije, između ostalog na tržištima energije uravnoteženja;
„redispečiranje” znači mjera, uključujući ograničavanje, koju aktivira jedan ili više operatora prijenosnih sustava ili operatora distribucijskih sustava promjenom proizvodnog obrasca, obrasca opterećenja, ili oboje, kako bi se promijenili fizički protoci u elektroenergetskom sustavu i smanjilo fizičko zagušenje ili na neki drugi način zajamčila sigurnost sustava;
„trgovanje u suprotnom smjeru” znači prekozonska razmjena koju su pokrenuli operatori sustava između dviju zona trgovanja radi smanjenja fizičkog zagušenja;
„proizvodno postrojenje” znači postrojenje u kojem se primarna energija pretvara u električnu energiju, a koje se sastoji od jednog ili više modula za proizvodnju električne energije priključenih na mrežu;
„središnji dispečerski model” znači model planiranja i dispečiranja po kojem operator prijenosnog sustava u okviru integriranog sustava planiranja određuje planove proizvodnje i potrošnje te dispečiranje proizvodnih postrojenja i postrojenja kupaca, s obzirom na postrojenja koja se mogu dispečirati;
„samostalni dispečerski model” znači model planiranja i dispečiranja u kojem se planovi proizvodnje i potrošnje te dispečiranje proizvodnih postrojenja i postrojenja kupaca određuju od strane agenata za planiranje tih postrojenja;
„standardni proizvod za uravnoteženje” znači usklađeni proizvod za uravnoteženje koji su svi operatori prijenosnih sustava definirali u svrhu razmjene usluga uravnoteženja;
„posebni proizvod za uravnoteženje” znači proizvod za uravnoteženje koji se razlikuje od standardnog proizvoda za uravnoteženje;
„delegirani operator” znači subjekt kojem je posebne zadaće ili obveze povjerene operatoru prijenosnog sustava ili nominiranom operatoru tržišta električne energije na temelju ove Uredbe ili drugog pravnog akta Unije delegirao taj operator prijenosnog sustava ili taj nominirani operator tržišta električne energije, ili su mu te zadaće ili obveze dodijelili država članica ili regulatorno tijelo;
„kupac” znači kupac kako je definiran u članku 2. točki 1. Direktive (EU) 2019/944,
„krajnji kupac” znači krajnji kupac kako je definiran u članku 2. točki 3. Direktive (EU) 2019/944;
„veleprodajni kupac” znači veleprodajni kupac kako je definiran u članku 2. točki 2. Direktive (EU) 2019/944;
„kupac iz kategorije kućanstvo” znači kupac iz kategorije kućanstvo kako je definiran u članku 2. točki 4. Direktive (EU) 2019/944;
„malo poduzeće” znači malo poduzeće kako je definirano u članku 2. točki 7. Direktive (EU) 2019/944;
„aktivni kupac” znači aktivni kupac kako je definiran u članku 2. točki 8. Direktive (EU) 2019/944;
„tržišta električne energije” znači tržišta električne energije kako su definirana u članku 2. točki 9. Direktive (EU) 2019/944;
„opskrba” znači opskrba kako je definirana u članku 2. točki 12. Direktive (EU) 2019/944;
„ugovor o opskrbi električnom energijom” znači ugovor o opskrbi električnom energijom kako je definiran u članku 2. točki 13. Direktive (EU) 2019/944;
„agregiranje” znači agregiranje kako je definirano u članku 2. točki 18. Direktive (EU) 2019/944;
„upravljanje potrošnjom” znači upravljanje potrošnjom kako je definirano u članku 2. točki 20. Direktive (EU) 2019/944;
„sustav pametnog mjerenja” znači sustav pametnog mjerenja kako je definiran u članku 2. točki 23. Direktive (EU) 2019/944;
„interoperabilnost” znači interoperabilnost kako je definirana u članku 2. točki 24. Direktive (EU) 2019/944;
„distribucija” znači distribucija kako je definirana u članku 2. točki 28. Direktive (EU) 2019/944;
„operator distribucijskog sustava” znači operator distribucijskog sustava kako je definiran u članku 2. točki 29. Direktive (EU) 2019/944;
„energetska učinkovitost” znači energetska učinkovitost kako je definirana u članku 2. točki 30. Direktive (EU) 2019/944;
„energija iz obnovljivih izvora” ili „obnovljiva energija” znači energija iz obnovljivih izvora ili obnovljiva energija kako je definirano u članku 2. točki 31. Direktive (EU) 2019/944;
„distribuirana proizvodnja” znači distribuirana proizvodnja kako je definirana u članku 2. točki 32. Direktive (EU) 2019/944;
„prijenos” znači prijenos kako je definiran u članku 2. točki 34. Direktive (EU) 2019/944;
„operator prijenosnog sustava” znači operator prijenosnog sustava kako je definiran u članku 2. točki 35. Direktive (EU) 2019/944;
„korisnik sustava” znači korisnik sustava kako je definiran u članku 2. točki 36. Direktive (EU) 2019/944;
„proizvodnja” znači proizvodnja kako je definirana u članku 2. točki 37. Direktive (EU) 2019/944;
„proizvođač” znači proizvođač kako je definiran u članku 2. točki 38. Direktive (EU) 2019/944;
„međusobno povezani sustav” znači međusobno povezani sustav kako je definiran u članku 2. točki 40. Direktive (EU) 2019/944;
„mali izolirani sustav” znači mali izolirani sustav kako je definiran u članku 2. točki 42. Direktive (EU) 2019/944;
„mali povezani sustav” znači mali povezani sustav kako je definiran u članku 2. točki 43. Direktive (EU) 2019/944;
„pomoćna usluga” znači pomoćna usluga kako je definirana u članku 2. točki 48. Direktive (EU) 2019/944;
„nefrekvencijska pomoćna usluga” znači nefrekvencijska pomoćna usluga kako je definirana u članku 2. točki 49. Direktive (EU) 2019/944;
„skladištenje energije” znači skladištenje energije usluga kako je definirano u članku 2. točki 59. Direktive (EU) 2019/944;
„regionalni koordinacijski centar” znači regionalni koordinacijski centar u skladu s člankom 35. ove Uredbe;
„veleprodajno tržište energije” znači veleprodajno tržište energije kako je definirano u članku 2. točki 6. Uredbe (EU) br. 1227/2011 Europskog parlamenta i Vijeća ( 2 );
„zona nadmetanja” znači najveće zemljopisno područje unutar kojeg sudionici na tržištu mogu razmjenjivati energiju bez raspodjele kapaciteta;
„raspodjela kapaciteta” znači prekozonska dodjela kapaciteta;
„kontrolno područje” znači usklađen dio međusobno povezanog sustava, kojim upravlja jedan operator sustava i obuhvaća povezana fizička opterećenja i/ili proizvodne jedinice ako ih ima;
„usklađeni neto kapacitet prijenosa” znači metoda izračuna kapaciteta na temelju načela procjene i utvrđivanja unaprijed (ex ante) najveće razmjene energije između susjednih zona nadmetanja;
„kritični element mreže” znači element mreže bilo unutar zone nadmetanja ili između zona nadmetanja koji je uzet u obzir u postupku izračuna kapaciteta, ograničavajući količinu električne energije koja se može razmjenjivati;
„kapacitet između zona” znači sposobnost međusobno povezanog sustava da prihvati prijenos energije između zona nadmetanja;
„proizvodna jedinica” znači jedinstveni generator električne energije koji pripada jedinici proizvodnje;
„vršni sat” znači sat za koji se, na temelju predviđanja operatora prijenosnih sustava i, ako je to primjenjivo, nominiranih operatora tržišta električne energije, očekuje da će bruto potrošnja električne energije ili bruto potrošnja električne energije proizvedene iz izvora koji nisu obnovljivi izvori ili veleprodajna cijena električne energije za dan unaprijed biti najviša, uzimajući u obzir prekozonske razmjene;
„smanjenje potrošnje u vršnim razdobljima” znači sposobnost sudionika na tržištu da smanje potrošnju električne energije iz mreže tijekom vršnih sati na zahtjev operatora sustava;
„proizvod za smanjenje potrošnje u vršnim razdobljima” znači proizvod temeljen na tržištu kojim sudionici na tržištu mogu operatorima sustava osigurati smanjenje potrošnje u vršnim razdobljima;
„regionalno virtualno čvorište” znači nefizička regija koja obuhvaća više od jedne zone trgovanja za koju je referentna cijena utvrđena na temelju metodologije;
„dvosmjerni ugovor za kompenzaciju razlike” znači ugovor između operatora postrojenja za proizvodnju električne energije i druge ugovorne strane, obično javnog subjekta, kojim se štiti minimalna naknada i ograničava prekomjerna naknada;
„ugovor o kupnji električne energije” ili „PPA” znači ugovor na temelju kojeg fizička ili pravna osoba pristaje kupiti električnu energiju od proizvođača električne energije na tržišnoj osnovi;
„namjenski mjerni uređaj” znači uređaj koji je povezan sa sredstvom ili je u njega ugrađen i koji pruža upravljanje potrošnjom ili usluge fleksibilnosti na tržištu električne energije ili operatorima sustava;
„fleksibilnost” znači sposobnost elektroenergetskog sustava da se prilagodi promjenjivosti obrazaca proizvodnje i potrošnje te dostupnosti mreže, u relevantnim tržišnim vremenskim okvirima.
POGLAVLJE II.
OPĆA PRAVILA ZA TRŽIŠTE ELEKTRIČNE ENERGIJE
Članak 3.
Načela koja se odnose na funkcioniranje tržišta električne energije
Države članice, regulatorna tijela, operatori prijenosnih sustava, operatori distribucijskih sustava, operatori tržišta i delegirani operatori osiguravaju da se na tržištima električne energije djeluje u skladu sa sljedećim načelima:
cijene se formiraju na temelju potražnje i ponude;
tržišnim se pravilima potiče slobodno formiranje cijena te se izbjegavaju aktivnosti kojima se sprječava formiranje cijena na temelju potražnje i ponude;
tržišnim se pravilima olakšava razvoj fleksibilnije proizvodnje, održive proizvodnje s niskom razinom emisije ugljika i fleksibilnije potražnje;
kupcima se omogućuje da se koriste tržišnim mogućnostima i snažnijim tržišnim natjecanjem na maloprodajnim tržištima te su ovlašteni da djeluju kao sudionici na tržištu energije i u energetskoj tranziciji;
tržišno se sudjelovanje krajnjih kupaca i malih poduzeća omogućuje agregacijom proizvodnje iz postrojenja s višestrukom proizvodnjom ili iz postrojenja za upravljanje potrošnjom za više kupaca kako bi na tržištu električne energije bile dane zajedničke ponude te kako bi se njima zajednički upravljalo u elektroenergetskom sustavu, u skladu s pravom tržišnog natjecanja Unije;
tržišnim se pravilima omogućuje dekarbonizacija elektroenergetskog sustava, a time i gospodarstva, uključujući, omogućivanjem integracije električne energije iz obnovljivih izvora i pružanjem poticaja za energetsku učinkovitost;
tržišnim pravilima postižu se primjereni poticaji za ulaganja u proizvodnju, osobito dugoročna ulaganja za dekarbonizirani i održivi elektroenergetski sustav, skladištenje energije, energetsku učinkovitost i upravljanje potrošnjom za zadovoljavanje potreba tržišta, te se olakšava pošteno tržišno natjecanje, čime se osigurava sigurnost opskrbe;
postepeno se uklanjaju prepreke prekograničnim protocima električne energije između zona trgovanja ili država članica, i prekograničnim transakcijama na tržištima električne energije te povezanim tržištima usluga;
tržišnim se pravilima omogućuje regionalna suradnja ako je ona djelotvorna;
sigurnom i održivom proizvodnjom, skladištenjem energije i upravljanjem potrošnjom ravnopravno se sudjeluju na tržištu na temelju zahtjeva predviđenih pravom Unije;
svi su proizvođači izravno ili neizravno odgovorni za prodaju energije koju proizvode;
tržišnim se pravilima omogućuje razvoj demonstracijskih projekata u izvore energije, tehnologije ili sustave koji su održivi, sigurni i imaju niske emisije ugljika, čija je realizacija i uporaba u korist društva;
tržišnim se pravilima omogućuje učinkovito dispečiranje proizvodnih sredstava, skladištenje energije i upravljanje potrošnjom;
tržišnim se pravilima omogućuje ulaz i izlaz poduzeća za proizvodnju električne energije, skladištenje energije i opskrbu električnom energijom na temelju ocjene ekonomske i financijske održivosti njihova rada koju provode ta poduzeća;
kako bi se sudionicima na tržištu omogućila zaštita od rizika u pogledu nestabilnosti cijena na tržišnoj osnovi te ublažila nesigurnost povezana s budućim povratom ulaganja, u razmjenama se može transparentno trgovati dugoročnim proizvodima za zaštitu od rizika, a o dugoročnim ugovorima o opskrbi električnom energijom može se pregovarati izvan burze, pod uvjetom da se poštuje pravo tržišnog natjecanja Unije;
tržišnim se pravilima olakšava trgovina proizvodima diljem Unije a u okviru regulatornih izmjena u obzir se uzimaju kratkoročni i dugoročni učinci na terminska tržišta i proizvode;
sudionici na tržištu imaju pravo dobiti pristup prijenosnim mrežama i distribucijskim mrežama pod objektivnim, transparentnim i nediskriminirajućim uvjetima.
Članak 4.
Pravedna tranzicija
Komisija podupire države članice koje uspostavljaju nacionalne strategije za postupno smanjenje postojećih proizvodnih i rudarskih kapaciteta na ugljen i druga kruta fosilna goriva svim raspoloživim sredstvima kako bi se omogućila pravedna tranzicija u regijama pogođenim strukturnim promjenama. Komisija pomaže državama članicama u rješavanju posljedica koje prijelaz na čistu energiju ima na društvo i gospodarstvo.
Komisija blisko surađuje s dionicima u regijama s velikom potrošnjom ugljena i velikim emisijama ugljika, olakšava pristup raspoloživim fondovima i programima i njihovo korištenje te potiče razmjene dobrih praksi, što uključuje rasprave o industrijskim planovima i potrebnim prekvalifikacijama.
Članak 5.
Odgovornost za odstupanja
Države članice mogu odobriti odstupanja od odgovornosti za odstupanja samo za:
demonstracijske projekte za inovativne tehnologije, podložno odobrenju regulatornog tijela, pod uvjetom da su ta odstupanja ograničena na vrijeme i opseg za koje su potrebna kako bi se ispunile demonstracijske svrhe;
postrojenja za proizvodnju energije koja se služe obnovljivim izvorima energije s instaliranim kapacitetom električne energije manjim od 400 kW;
postrojenja koja dobivaju potporu koju je Komisija odobrila u skladu s pravilima Unije o državnim potporama na temelju članaka 107., 108. i 109. UFEU-a i koja su stavljena u pogon prije 4. srpnja 2019.
Države članice, ne dovodeći u pitanje članke 107. i 108. UFEU-a, mogu pružiti poticaje sudionicima na tržištu koji su potpuno ili djelomično izuzeti od odgovornosti za odstupanja da prihvate punu odgovornost za odstupanja.
Članak 6.
Tržište električne energije uravnoteženja
Tržišta električne energije uravnoteženja, uključujući pretkvalifikacijske postupke, organiziraju se tako da:
osiguravaju djelotvornu nediskriminaciju među sudionicima na tržištu, uzimajući u obzir različite tehničke potrebe elektroenergetskog sustava i različite tehničke sposobnosti izvora proizvodnje, skladištenja energije i upravljanja potrošnjom;
osiguravaju transparentnu i tehnološki neutralnu definiciju usluga i njihovu nabavu na transparentan, tržišno utemeljen način;
osiguravaju nediskriminirajući pristup svim sudionicima na tržištu, pojedinačno ili zajednički, između ostalog u odnosu na električnu energiju proizvedenu iz raznih obnovljivih izvora energije, upravljanje potrošnjom i skladištenje energije;
poštuju potrebu za prihvaćanjem povećanja udjela promjenjive proizvodnje, povećanu razinu upravljanja potrošnjom i pojavu novih tehnologija.
Sudionicima na tržištu dopušteno je podnositi ponude što je bliže moguće stvarnom vremenu, a rok za ponude energije uravnoteženja ne smije prethoditi vremenu zatvaranja unutardnevnog prekozonskog tržišta.
Operatori prijenosnih sustava koji primjenjuje središnji dispečerski model mogu utvrditi dodatna pravila u skladu sa smjernicom za električnu energiju uravnoteženja donesenom na temelju članka 6. stavka 11. Uredbe (EZ) 714/2009.
Nabava rezerviranog kapaciteta za uravnoteženje temelji se na primarnom tržištu osim ako i u mjeri u kojoj regulatorno tijelo omogući odstupanje kako bi dozvolilo korištenje drugih oblika tržišno utemeljene nabave zbog nedostatka tržišnog natjecanja na tržištu usluga uravnoteženja. Odstupanja od obveze temeljenja nabave rezerviranog kapaciteta na primjeni primarnih tržišta preispituju se svake tri godine.
Ako je odobreno odstupanje, za najmanje 40 % standardnih proizvoda za uravnoteženje i najmanje 30 % svih proizvoda koji se upotrebljavaju za rezervirani kapacitet za uravnoteženje sustava, ugovori za rezervirani kapacitet za uravnoteženje sustava sklapaju se najmanje jedan dan prije osiguravanja rezerviranog kapaciteta za uravnoteženje sustava, a ugovorno razdoblje iznosi najviše jedan dan. Sklapanje ugovora za preostali dio rezerviranog kapaciteta za uravnoteženje sustava provodi se za najviše jedan mjesec prije pružanja rezerviranog kapaciteta za uravnoteženje sustava i iznosi najviše jedan mjesec.
Na zahtjev operatora prijenosnog sustava regulatorno tijelo može odlučiti produljiti ugovorno razdoblje preostalog dijela rezerviranog kapaciteta za uravnoteženje sustava iz stavka 9. na najviše dvanaest mjeseci pod uvjetom da je takva odluka vremenski ograničena i da će pozitivni učinci u smislu snižavanja troškova za krajnje kupce premašiti negativne učinke na tržište. Taj zahtjev sadržava:
određeno vremensko razdoblje tijekom kojeg bi se izuzeće primjenjivalo;
određeni opseg rezerviranog kapaciteta za uravnoteženje na koji bi se izuzeće primjenjivalo;
analizu učinka izuzeća na sudjelovanje resursa za uravnoteženje; i
obrazloženje izuzeća u kojem se dokazuje da bi to izuzeće rezultiralo nižim troškovima za krajnje kupce.
Prijedlozi odstupanja uključuju opis mjera predloženih kako bi se uporaba posebnih proizvoda svela na najmanju moguću mjeru podložno njihovoj gospodarskoj učinkovitosti, dokaz da posebni proizvodi ne uzrokuju znatne neučinkovitosti i poremećaje na tržištu uravnoteženja unutar ili izvan područja planiranja razmjene, kao i, prema potrebi, pravila i informacije za postupak konverzije ponuda energije uravnoteženja iz posebnih proizvoda za uravnoteženje u ponude energije uravnoteženja iz standardnih proizvoda za uravnoteženje.
Članak 7.
Tržište dan unaprijed i unutardnevno tržište
Tržište dan unaprijed i unutardnevno tržište:
organiziraju se tako da se na njima ne diskriminira;
čim više povećavaju sposobnost svih sudionika na tržištu da kontroliraju svoja odstupanja;
čim više povećavaju prilike za sve sudionike na tržištu da sudjeluju u prekozonskoj trgovini i trgovini unutar zona na nediskriminirajući način te što je bliže moguće stvarnom vremenu u svim zonama trgovanja;
organiziraju se tako da se osigura podjela likvidnosti među svim nominiranim operatorima tržišta električne energije, i to u svakom trenutku, kako za prekozonsku trgovinu tako i za trgovinu unutar zona. Što se tiče tržišta dan unaprijed, nominirani operatori tržišta električne energije od jednog sata prije vremena zatvaranja tržišta do posljednjeg trenutka do kojeg je dopušteno trgovanje dan unaprijed, s jedne strane dostavljaju sve naloge za proizvode za dan unaprijed i proizvode istih obilježja jedinstvenom povezivanju tržišta dan unaprijed i, s druge strane, ne organiziraju trgovanje proizvodima za dan unaprijed ni proizvodima istih obilježja izvan jedinstvenog povezivanja tržišta dan unaprijed. Što se tiče unutardnevnog tržišta, nominirani operatori tržišta električne energije od vremena otvaranja jednog unutardnevnog povezivanja do posljednjeg trenutka do kojeg je dopušteno unutardnevno trgovanje u određenoj zoni trgovanja, s jedne strane dostavljaju sve naloge za unutardnevne proizvode i proizvode istih obilježja jedinstvenom povezivanju unutardnevnog tržišta i, s druge strane, ne organiziraju trgovanje s unutardnevnim proizvodima ni proizvodima istih obilježja izvan povezivanja unutardnevnog tržišta. Te se obveze primjenjuju na nominirane operatore tržišta električne energije, na poduzeća koja izravno ili neizravno provode kontrolu nad nominiranim operatorom tržišta električne energije i na poduzeća koja su izravno ili neizravno pod kontrolom nominiranog operatora tržišta električne energije;
osiguravaju cijene koje odražavaju tržišne osnove, uključujući vrijednost energije u stvarnom vremenu, na koje se sudionici na tržištu mogu osloniti pri dogovaranju o dugoročnijim proizvodima za zaštitu od rizika;
osiguravaju pogonsku sigurnost te istodobno omogućuju čim veću uporabu prijenosnog kapaciteta;
transparentni su i, ako je to primjenjivo, pružaju informacije po proizvodnim jedinicama, istodobno štiteći povjerljivost poslovno osjetljivih informacija i osiguravajući da se trgovanje odvija na anoniman način;
na njima se trgovine unutar zone trgovanja ne razlikuju od trgovina koje prelaze granice zona trgovanja; i
organiziraju se na način kako bi se zajamčilo da svi sudionici na tržištu mogu tržištu pristupiti pojedinačno ili zajednički.
Članak 7.a
Proizvod za smanjenje potrošnje u vršnim razdobljima
Prijedlog proizvoda za smanjenje potrošnje u vršnim razdobljima iz stavka 2. mora ispunjavati sljedeće zahtjeve:
dimenzioniranje proizvoda za smanjenje potrošnje u vršnim razdobljima:
temelji se na analizi potrebe za dodatnom uslugom kojom se osigurava sigurnost opskrbe, a da se pritom ne ugrožava stabilnost mreže, te na analizi njezina učinka na tržište i očekivanih troškova i koristi.
u obzir uzima predviđanje potražnje, predviđanje količine električne energije proizvedene iz obnovljivih izvora te predviđanje drugih izvora fleksibilnosti u sustavu, kao što je skladištenje energije, i utjecaj izbjegnutog dispečiranja na veleprodajnu cijenu; i
ograničeno je kako bi se osiguralo da predviđeni troškovi ne premašuju očekivane koristi proizvoda za smanjenje potrošnje u vršnim razdobljima;
nabava proizvoda za smanjenje potrošnje u vršnim razdobljima temelji se na objektivnim, transparentnim, tržišno utemeljenim i nediskriminirajućim kriterijima, ograničena je na upravljanje potrošnjom i ne isključuje to da sredstva koja sudjeluju pristupaju drugim tržištima;
nabava proizvoda za smanjenje potrošnje u vršnim razdobljima provodi se na temelju konkurentnog natječajnog postupka, koji može biti kontinuiran, pri čemu se odabir temelji na najnižoj cijeni ponuđenoj za ispunjavanje unaprijed definiranih tehničkih i okolišnih kriterija, te koji omogućuje djelotvorno sudjelovanje potrošača, izravno ili putem agregacije;
minimalni iznos ponude nije veći od 100 kW, među ostalim putem agregacije;
ugovori za proizvod za smanjenje potrošnje u vršnim razdobljima sklapaju se najranije tjedan dana prije njegove aktivacije;
aktivacijom proizvoda za smanjenje potrošnje u vršnim razdobljima ne smije se smanjiti prekozonski kapacitet;
proizvod za smanjenje potrošnje u vršnim razdobljima aktivira se prije ili tijekom razdoblja tržišta dan unaprijed, što se može provesti na temelju unaprijed utvrđene cijene električne energije;
aktivacija proizvoda za smanjenje potrošnje u vršnim razdobljima ne podrazumijeva pokretanje proizvodnje na temelju fosilnih goriva koja se nalazi iza mjernog mjesta kako bi se izbjeglo povećanje emisija stakleničkih plinova.
Članak 7.b
Namjenski mjerni uređaj
Za potrebe ovog članka upotreba podataka iz namjenskih mjernih uređaja mora biti u skladu s člancima 23. i 24. Direktive (EU) 2019/944 i drugim relevantnim pravom Unije, uključujući pravo o zaštiti podataka i privatnosti, a posebno s Uredbom (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća ( 3 ). Ako se takvi podaci upotrebljavaju u istraživačke svrhe, informacije se agregiraju i anonimiziraju.
Članak 8.
Trgovina na tržištu dan unaprijed i na unutardnevnom tržištu
Dotično regulatorno tijelo može, na zahtjev dotičnog operatora prijenosnog sustava, odobriti odstupanje od zahtjeva utvrđenog u stavku 1. do 1. siječnja 2029. Operator prijenosnog sustava podnosi zahtjev dotičnom regulatornom tijelu. Taj zahtjev sadržava:
procjenu učinka, uzimajući u obzir povratne informacije dotičnih nominiranih operatora tržišta električne energije i sudionika na tržištu, kojom se dokazuje negativan učinak takve mjere na sigurnost opskrbe u nacionalnom elektroenergetskom sustavu, troškovnu učinkovitost, među ostalim u odnosu na postojeće platforme za uravnoteženje u skladu s Uredbom (EU) 2017/2195, na integraciju energije iz obnovljivih izvora i na emisije stakleničkih plinova; i
akcijski plan čiji je cilj skraćivanje vremena zatvaranja unutardnevnog prekozonskog tržišta na 30 minuta prije stvarnog vremena do 1. siječnja 2029.
Regulatorno tijelo može, na zahtjev dotičnog operatora prijenosnog sustava, odobriti daljnje odstupanje od zahtjeva utvrđenog u stavku 1. za najviše dvije i pol godine od datuma isteka razdoblja iz stavka 1.a. Dotični operator prijenosnog sustava podnosi zahtjev dotičnom regulatornom tijelu, ENTSO-u za električnu energiju i ACER-u do 30. lipnja 2028. Taj zahtjev sadržava:
novu procjenu učinka, uzimajući u obzir povratne informacije sudionika na tržištu i nominiranih operatora tržišta električne energije, kojom se opravdava potreba za daljnjim odstupanjem, na temelju rizika za sigurnost opskrbe nacionalnog elektroenergetskog sustava, troškovne učinkovitosti, integracije energije iz obnovljivih izvora i emisija stakleničkih plinova; i
revidiran akcijski plan za skraćivanje vremena zatvaranja unutardnevnog prekozonskog tržišta na 30 minuta prije stvarnog vremena do datuma za koji je zatraženo odstupanje, a najkasnije do datuma zatraženog za odstupanje.
ACER izdaje mišljenje o prekograničnom učinku daljnjeg odstupanja u roku od šest mjeseci od primitka zahtjeva za takvo odstupanje. Dotično regulatorno tijelo to mišljenje uzima u obzir prije donošenja odluke o zahtjevu za daljnje odstupanje.
Od 1. siječnja 2025. razdoblje obračuna odstupanja ne smije biti dulje od 30 minuta kada su pojedino izuzeće odobrila sva regulatorna tijela nekog sinkronog područja.
Članak 9.
Dugoročna tržišta
Komisija do 17. siječnja 2026., nakon savjetovanja s relevantnim dionicima, provodi procjenu učinka mogućih mjera za postizanje cilja iz stavka 3. Ta procjena učinka, među ostalim, obuhvaća:
moguće promjene učestalosti dodjele za dugoročna prava prijenosa;
moguće promjene dospijeća dugoročnih prava prijenosa, a posebno rokova dospijeća produljenih do najmanje tri godine;
moguće promjene prirode dugoročnih prava prijenosa;
načine jačanja sekundarnog tržišta; i
moguće uvođenje regionalnih virtualnih čvorišta za dugoročna tržišta.
Kad je riječ o regionalnim virtualnim čvorištima za dugoročna tržišta, procjena učinka provedena na temelju stavka 4. obuhvaća sljedeće:
odgovarajući zemljopisni opseg regionalnih virtualnih čvorišta, uključujući zone trgovanja koje čine ta čvorišta i specifične situacije u zonama trgovanja koje pripadaju dvama virtualnim čvorištima ili više njih, s ciljem maksimalnog povećanja cjenovne korelacije između referentnih cijena i cijena u zonama trgovanja koje čine regionalna virtualna čvorišta;
razinu elektroenergetske međupovezanosti država članica, osobito onih država članica koje zaostaju u ispunjavanju ciljeva elektroenergetske međupovezanosti za 2020. i 2030. utvrđenih u članku 4. točki (d) podtočki 1. Uredbe (EU) 2018/1999 Europskog parlamenta i Vijeća ( 4 );
metodologiju za izračun referentnih cijena za regionalna virtualna čvorišta za dugoročna tržišta kako bi se maksimalno povećale cjenovne korelacije između referentne cijene i cijena u zonama trgovanja koje čine regionalno virtualno čvorište;
mogućnost da zone trgovanja budu dio više od jednog regionalnog virtualnog čvorišta;
načine za maksimalno povećanje mogućnosti trgovanja za proizvode za zaštitu od rizika koji upućuju na regionalna virtualna čvorišta za dugoročna tržišta, kao i za dugoročna prava prijenosa sa zona trgovanja na regionalna virtualna čvorišta;
načine za osiguravanje da jedinstvena platforma za dodjelu iz stavka 2. nudi dodjelu i olakšava trgovanje dugoročnim pravima prijenosa;
posljedice postojećih međuvladinih sporazuma i prava koja iz njih proizlaze.
Članak 10.
Tehnička ograničenja trgovanja
Članak 11.
Vrijednost neisporučene energije
Članak 12.
Dispečiranje proizvodnje i upravljanje potrošnjom
Ne dovodeći u pitanje članke 107., 108. i 109. UFEU-a, države članice osiguravaju da pri dispečiranju proizvodnih postrojenja električne energije operatori sustava daju prioritet postrojenjima za proizvodnju koja se služe obnovljivim izvorima energije u mjeri u kojoj to omogućuje sigurno funkcioniranje nacionalnog elektroenergetskog sustava, na temelju transparentnih i nediskriminirajućih kriterija i ako su takva postrojenja za proizvodnju energije:
postrojenje za proizvodnju energije koja se služe obnovljivim izvorima energije i imaju instalirani kapacitet električne energije manji od 400 kW; ili
demonstracijski projekti za inovativne tehnologije, podložno odobrenju regulatornog tijela, pod uvjetom da je takav prioritet ograničen na ono vrijeme i onaj opseg koji su potrebni kako bi se ispunile demonstracijske svrhe.
Država članica može odlučiti da ne primijeni prioritetno dispečiranje na postrojenja za proizvodnju električne energije kako su navedena u stavku 2. točki (a) s početkom rada najmanje šest mjeseci nakon te odluke ili da primijeni niži minimalni kapacitet od onog utvrđenog u stavku 2. točki (a), pod uvjetima da:
ima funkcionalna unutardnevna i druga veleprodajna tržišta i tržišta uravnoteženja te da su ta tržišta potpuno dostupna svim sudionicima na tržištu u skladu s ovom Uredbom;
su pravila o redispečiranju i upravljanje zagušenjima transparentna za sve sudionike na tržištu;
nacionalni doprinos države članice obvezujućem općem cilju Unije za udio energije iz obnovljivih izvora na temelju članka 3. stavka 2. Direktive (EU) 2018/2001 Europskog parlamenta i Vijeća ( 9 ) i članka 4. točke (a) podtočke 2. Uredbe (EU) 2018/1999 Europskog parlamenta i Vijeća ( 10 ) barem je jednak odgovarajućem rezultatu formule iz Priloga II. Uredbi (EU) 2018/1999, a udio energije države članice iz obnovljivih izvora nije niži od referentnih vrijednosti na temelju članka 4. točke (a) podtočke 2. Uredbe (EU) 2018/1999. ili, kao alternativa, udio energije iz obnovljivih izvora energije države članice u ukupnoj konačnoj potrošnji električne energije iznosi barem 50 %;
država članica prijavila je Komisiji planirano odstupanje detaljno navodeći da su uvjeti utvrđeni u točkama (a), (b) i (c) ispunjeni; i
država članica objavila je planirano odstupanje, uključujući detaljno obrazloženje za dodjelu odstupanja, uzimajući u obzir zaštitu poslovno osjetljivih informacija kada je to potrebno.
U svakom odstupanju izbjegavaju se retroaktivne izmjene koje utječu na proizvodna postrojenja koja već imaju koristi od prioritetnog dispečiranja, neovisno o eventualnom sporazumu na dobrovoljnoj osnovi između države članice i proizvodnog postrojenja.
Ne dovodeći u pitanje članke 107., 108. i 109. UFEU-a, države članice mogu pružiti poticaje postrojenjima koja ispunjavaju uvjete za prioritetno dispečiranje da dobrovoljno odustanu od prioritetnog dispečiranja.
Članak 13.
Redispečiranje
Redispečiranje proizvodnje, redispečiranje skladištenja energije i redispečiranje upravljanja potrošnjom koje nije utemeljeno na tržištu smije se upotrebljavati samo ako:
nijedna tržišno utemeljena alternativa nije dostupna;
iskorišteni su svi dostupni tržišno utemeljeni resursi;
broj dostupnih postrojenja za proizvodnju, postrojenja za skladištenje energije ili postrojenja za upravljanje potrošnjom dostupnih na području na kojem su smještena odgovarajuća postrojenja za proizvodnju, skladištenje energije ili upravljanje potrošnjom za pružanje usluge prenizak je da bi se osiguralo djelotvorno tržišno natjecanje; ili
trenutačno stanje mreže dovodi do zagušenja tako redovito i predvidljivo da bi tržišno utemeljeno redispečiranje dovelo do redovitog strateškog trgovanja čime bi se povećala razina unutarnjeg zagušenja, a dotična država članica donijela je akcijski plan za rješavanje tog zagušenja ili osigurava da minimalni dostupni kapacitet za prekozonsku trgovinu bude u skladu s člankom 16. stavkom 8.
Operatori prijenosnih sustava i operatori distribucijskih sustava najmanje jednom godišnje podnose izvješće nadležnom regulatornom tijelu o:
razini razvoja i učinkovitosti mehanizama utemeljenih na tržištu za redispečiranje za postrojenja za proizvodnju energije, skladištenje energije i upravljanje potrošnjom;
razlozima, količinama u MWh i vrsti izvora proizvodnje koji podliježu redispečiranju;
mjerama koje su poduzete kako bi se u budućnosti smanjila potreba za redispečiranjem prema dolje proizvodnih postrojenja koja se služe obnovljivim izvorima energije ili visokoučinkovitom kogeneracijom, uključujući ulaganja u digitalizaciju mrežne infrastrukture i usluge kojima se povećava fleksibilnost.
Regulatorno tijelo podnosi izvješće ACER-u i objavljuje sažetak podataka iz prvog podstavka točaka (a), (b) i (c), prema potrebi zajedno s preporukama za poboljšanja.
Uz poštovanje zahtjeva koji se odnose na održavanje pouzdanosti i sigurnosti mreže, na temelju transparentnih i nediskriminirajućih kriterija koje su odredila regulatorna tijela, operatori prijenosnih sustava i operatori distribucijskih sustava:
jamče mogućnost prijenosnih mreža i distribucijskih mreža da prenesu električnu energiju proizvedenu iz obnovljivih izvora ili visokoučinkovite kogeneracije uz najmanje moguće redispečiranje, čime se ne sprječava da se pri planiranju mreže uzme u obzir ograničeno redispečiranje ako operatori prijenosnih sustava i operatori distribucijskih sustava mogu na transparentan način dokazati da je to gospodarski učinkovitije te da ne premašuje 5 % godišnje proizvodnje električne energije u postrojenjima koja se služe obnovljivim izvorima energije i koja su izravno povezana na njihovu mrežu, osim ako je drukčije predviđeno u državi članici u kojoj električna energija iz proizvodnih postrojenja koja se služe obnovljivim izvorima energije ili visokoučinkovitom kogeneracijom čini više od 50 % godišnje bruto konačne potrošnje električne energije;
poduzimaju odgovarajuće operativne mjere povezane s mrežom i tržištem kako bi sveli na najmanju moguću mjeru redispečiranje prema dolje električne energije proizvedene iz obnovljivih izvora energije ili visokoučinkovite kogeneracije;
jamče da su njihove mreže dovoljno fleksibilne tako da mogu njima upravljati.
Ako se upotrebljava redispečiranje prema dolje koje nije utemeljeno na tržištu, primjenjuju se sljedeća načela:
postrojenja za proizvodnju električne energije koja se služe obnovljivim izvorima energije podliježu redispečiranju prema dolje samo ako ne postoji druga mogućnost ili ako bi druga rješenja rezultirala znatno nerazmjernim troškovima ili ozbiljnim rizicima u pogledu sigurnosti mreže;
električna energija proizvedena u procesu visokoučinkovite kogeneracije podliježe redispečiranju prema dolje samo ako, izuzevši redispečiranje prema dolje postrojenja za proizvodnju električne energije koja se služe obnovljivim izvorima energije, ne postoje druge mogućnosti ili ako bi druga rješenja rezultirala nerazmjernim troškovima ili ozbiljnim rizicima u pogledu sigurnosti mreže;
električna energija koju su proizvela proizvodna postrojenja koja se služe obnovljivim izvorima energije ili visokoučinkovitom kogeneracijom i koja nije predana u prijenosnu ili distribucijsku mrežu ne podliježu redispečiranju prema dolje osim ako nema drugog načina za rješavanje pitanja mrežne sigurnosti;
redispečiranje prema dolje koje je navedeno u točkama (a), (b) i (c) mora se propisno i transparentno obrazložiti. Obrazloženje se uključuje u izvješće iz stavka 3.
Ako se koristi redispečiranje koje nije utemeljeno na tržištu, operator sustava koji zahtijeva redispečiranje podliježe plaćanju financijske naknade operatoru postrojenja za proizvodnju, postrojenja za skladištenje energije ili postrojenja za upravljanje potrošnjom koje je redispečirano, osim u slučaju proizvođača koji su prihvatili ugovor o priključenju prema kojem nema jamstva pouzdane isporuke energije. Takva financijska naknada jednaka je barem višem od sljedećih elemenata ili njihovoj kombinaciji ako bi primjena samo višeg među njima dovela do neopravdano niske ili neopravdano visoke naknade:
dodatnim operativnim troškovima zbog redispečiranja, poput dodatnih troškova goriva ako se radi o redispečiranju prema gore, ili osiguravanja rezervne topline ako se radi o redispečiranju prema dolje postrojenja za proizvodnju električne energije koja se služe visokoučinkovitom kogeneracijom;
neto prihodima od prodaje električne energije na tržištu dan unaprijed koju bi postrojenje za proizvodnju energije, skladištenje energije ili upravljanje potrošnjom proizvelo bez zahtjeva za redispečiranje; ako je postrojenjima za proizvodnju energije, skladištenje energije ili upravljanje potrošnjom odobrena financijska potpora na temelju količine proizvedene ili potrošene električne energije, financijska potpora koja bi bila primljena da nije bilo zahtjeva za redispečiranje smatra se dijelom neto prihoda.
POGLAVLJE III.
PRISTUP MREŽI I UPRAVLJANJE ZAGUŠENJEM
ODJELJAK 1.
Dodjela kapaciteta
Članak 14.
Preispitivanje zone trgovanja
Članak 15.
Akcijski planovi
Ta se godišnja povećanja postižu s pomoću linearne putanje. Početna točka te putanje je ili kapacitet dodijeljen na granici ili na nekom kritičnom elementu mreže u godini prije donošenja akcijskog plana ili prosjek kapaciteta tijekom tri zadnje godine prije donošenja akcijskog plana, ovisno o tome koji je iznos viši. Države članice osiguravaju da je tijekom provedbe njihovih akcijskih planova kapacitet koji je dostupan za prekozonsku trgovinu u skladu s člankom 16. stavkom 8. barem jednak vrijednostima linearne putanje, među ostalim uporabom korektivnih mjera u regiji za izračun kapaciteta.
Ako relevantne države članice ne uspiju donijeti jednoglasnu odluku u utvrđenom roku, odmah o tome obavješćuju Komisiju. U roku od šest mjeseci nakon primitka takve obavijesti Komisija donosi, kao mjeru zadnjeg izbora i nakon savjetovanja s ACER-om i relevantnim dionicima, odluku o tome hoće li izmijeniti ili zadržati konfiguracije zone trgovanja u tim državama članicama i među njima.
Prije sastavljanja izvješća svaki operator prijenosnog sustava šalje svoj doprinos za izvješće, uključujući sve relevantne podatke, na odobrenje svojem nacionalnom tijelu. Kada procjena pokaže da operator prijenosnog sustava nije usklađen s minimalnim kapacitetom, primjenjuje se postupak donošenja odluke utvrđen u stavku 5. ovog članka.
Članak 16.
Opća načela dodjele kapaciteta i upravljanja zagušenjem
Regionalni koordinacijski centri izračunavaju prekozonske kapacitete poštujući granične vrijednosti pogonskih veličina i koristeći se podacima operatora prijenosnih sustava, uključujući podatke o tehničkoj dostupnosti korektivnih mjera, osim onih o smanjenju opterećenja. Ako regionalni koordinacijski centri zaključe da navedene dostupne korektivne mjere u regiji za izračun kapaciteta ili među regijama za izračun kapaciteta nisu dostatne za postizanje linearne putanje na temelju članka 15. stavka 2. ili minimalnih kapaciteta predviđenih u stavku 8. ovog članka, uz istodobno poštovanje graničnih vrijednosti pogonskih veličina, ona mogu, kao mjeru zadnjeg izbora, odrediti koordinirane mjere za adekvatno smanjenje prekozonskih kapaciteta. Operatori prijenosnih sustava mogu odstupiti od koordiniranih mjera u pogledu koordiniranog izračuna kapaciteta i koordinirane analize sigurnosti samo u skladu s člankom 42. stavkom 2.
U roku od tri mjeseca nakon puštanja u rad regionalnih koordinacijskih centara na temelju članka 35. stavka 2. i svaka tri mjeseca nakon toga regionalni koordinacijski centri podnose izvješće relevantnim regulatornim tijelima i ACER-u o svakom smanjenju kapaciteta ili otklonu od koordiniranih mjera na temelju drugog podstavka te procjenjuje te slučajeve i, ako je to potrebno, daju preporuke o tome kako u budućnosti izbjeći takve otklone. Ako ACER zaključi da preduvjeti za otklon na temelju ovog stavka nisu ispunjeni ili su strukturne naravi, ACER dostavlja mišljenje relevantnim regulatornim tijelima i Komisiji. Nadležna regulatorna tijela poduzimaju odgovarajuće mjere protiv operatora prijenosnih sustava ili regionalnih koordinacijskih centara u skladu s člankom 59. ili člankom 62. Direktive (EU) 2019/944 ako nisu bili ispunjeni preduvjeti za otklon u skladu s ovim stavkom.
Otkloni strukturne naravi rješavaju se u okviru akcijskog plana iz članka 14. stavka 7. ili u ažuriranju postojećeg akcijskog plana.
Operatori prijenosnih sustava ne smiju ograničavati količinu kapaciteta interkonekcije koju treba staviti na raspolaganje sudionicima na tržištu kao sredstvo za rješavanje zagušenja unutar njihove vlastite zone trgovanja ili kao sredstvo upravljanja tokovima koji su rezultat transakcija unutar zona trgovanja. Ne dovodeći u pitanje primjenu odstupanja u skladu sa stavcima 3. i 9. ovog članka i primjenu članka 15. stavka 2., smatra se da se ovaj stavak poštuje ako su postignute sljedeće minimalne razine raspoloživog kapaciteta za prekozonsku trgovinu:
za granice koje se služe pristupom temeljenim na koordiniranom mrežnom kapacitetu prijenosa, minimalni kapacitet iznosi 70 % kapaciteta prijenosa uz poštovanje graničnih vrijednosti pogonskih veličina nakon što je umanjen za količinu za nepredviđene događaje, kako je utvrđen u skladu sa smjernicom za dodjelu kapaciteta i upravljanje zagušenjima donesenom na temelju članka 18. stavka 5. Uredbe (EZ) br. 714/2009;
za granice koje se služe pristupom temeljenom na tokovima, minimalni kapacitet je marža određena u procesu izračuna kapaciteta dostupnog za tokove izazvane prekozonskom razmjenom. Marža iznosi 70 % kapaciteta uz poštovanje graničnih vrijednosti pogonskih veličina unutarnjih i prekozonskih kritičnih elemenata mreže, uzimajući u obzir nepredviđene događaje, kako je utvrđena u skladu sa smjernicom za dodjelu kapaciteta i upravljanje zagušenjima donesenom na temelju članka 18. stavka 5. Uredbe (EZ) br. 714/2009.
Ukupni iznos od 30 % može se upotrijebiti za granice pouzdanosti, tokove petlje i unutarnje tokove na svakom kritičnom elementu mreže.
Prije odobravanja odstupanja relevantno regulatorno tijelo savjetuje se s regulatornim tijelima drugih država članica koje čine dio regije za izračun kapaciteta na koju to utječe. Ako se regulatorno tijelo ne slaže s predloženim odstupanjem, ACER odlučuje o njegovu odobravanju na temelju članka 6. stavka 10. točke (a) Uredbe (EU) 2019/942. Obrazloženje i razlozi za odstupanje objavljuju se.
Ako se odstupanje odobri, relevantni operatori prijenosnih sustava razvijaju i objavljuju metodologiju i projekte koji pružaju dugoročno rješenje za pitanje koje se odstupanjem nastoji riješiti. Odstupanje istječe kada istekne rok za odstupanje ili kada se primijeni rješenje, ovisno o tome što nastupi ranije.
Tu razinu zajednički analiziraju i utvrđuju svi operatori prijenosnih sustava regije za izračun kapaciteta za svaku pojedinačnu granicu zone trgovanja i ona podliježe odobrenju svih regulatornih tijela regije za izračun kapaciteta.
Članak 17.
Dodjela prekozonskog kapaciteta po vremenskim okvirima
Operatori prijenosnih sustava predlažu primjerenu strukturu za dodjelu prekozonskog kapaciteta po vremenskim okvirima, uključujući za dan unaprijed, unutardnevni vremenski okvir i vremenski okvir za uravnoteženje. Ta struktura dodjele podliježe ispitivanju od strane relevantnih regulatornih tijela. Pri sastavljanju svojeg prijedloga operatori prijenosnih sustava uzimaju u obzir:
karakteristike tržišta;
operativne uvjete elektroenergetskog sustava, kao što su posljedice netiranja jasno objavljenih rasporeda;
razinu usklađenosti postotaka dodijeljenih različitim vremenskim okvirima i vremenske okvire usvojene za različite već postojeće mehanizme dodjele prekozonskih kapaciteta.
ODJELJAK 2.
Naknade za mrežu i prihod od zagušenja
Članak 18.
Naknade za pristup mrežama, upotrebu mreža i jačanje mreža
Ne dovodeći u pitanje članak 15. stavke 1. i 6. Direktive 2012/27/EU i kriterije iz Priloga XI. toj direktivi, metodom primijenjenom za određivanje naknada za mrežu mora se neutralno cjenovnim signalima upućenima kupcima i proizvođačima poduprijeti cjelokupna dugoročna učinkovitost sustava te se ona posebice mora primjenjivati na način kojim se proizvodnja priključena na distribucijskoj razini niti pozitivno niti negativno ne diskriminira u odnosu na proizvodnju priključenu na prijenosnoj razini. Naknadama za mrežu ne smije se diskriminirati, bilo pozitivno bilo negativno, skladištenje ili agregacija energije i ne smije se odvraćati od vlastite proizvodnje, vlastite potrošnje energije ili sudjelovanja u upravljanju potražnjom. Ne dovodeći u pitanje stavak 3. ovog članka, te naknade ne smiju ovisiti o udaljenosti.
Tarifnim se metodologijama:
odražavaju fiksni troškovi operatora prijenosnih sustava i operatora distribucijskih sustava te uzimaju u obzir kapitalni i operativni troškovi kako bi se pružili odgovarajući poticaji operatorima prijenosnih sustava i operatorima distribucijskih sustava u kratkoročnom i dugoročnom razdoblju, uključujući anticipativna ulaganja, kako bi se povećala učinkovitost, uključujući energetsku učinkovitost;
potiču integracija tržišta, integracija energije iz obnovljivih izvora i sigurnost opskrbe;
podupire upotreba usluga fleksibilnosti i omogućuje upotreba fleksibilnih priključenja;
promiču učinkovita i pravovremena ulaganja, uključujući rješenja za optimizaciju postojeće mreže;
olakšava skladištenje energije, upravljanje potrošnjom i s tim povezane istraživačke aktivnosti;
doprinosi postizanju ciljeva utvrđenih u integriranim nacionalnim energetskim i klimatskim planovima, smanjuje utjecaj na okoliš i promiče prihvaćanje u javnosti; i
olakšava inovacija u interesu potrošača u područjima kao što su digitalizacija, usluge fleksibilnosti i međupovezanost, osobito s ciljem razvijanja potrebne infrastrukture za postizanje minimalnog cilja elektroenergetske međupovezanosti do 2030. utvrđenog u članku 4. točki (d) podtočki 1. Uredbe (EU) 2018/1999.
Pri određivanju naknada za pristup mreži u obzir se uzima sljedeće:
isplate i primici koji proizlaze iz mehanizma naknade među operatorima prijenosnih sustava;
stvarno izvršene i primljene isplate, kao i isplate koje se očekuju u budućim razdobljima, procijenjene na temelju ranijih razdoblja.
Do 5. listopada 2019. radi ublažavanja rizika od rascjepkanosti tržišta ACER dostavlja izvješće o najboljoj praksi u području tarifnih metodologija za prijenos i distribuciju, uzimajući u obzir nacionalne posebnosti. U izvješću o najboljoj praksi govori se barem o:
omjeru tarifa koje se primjenjuju na proizvođače i tarifa koje se primjenjuju na krajnje kupce;
troškovima koje tarife moraju pokriti;
vremenski diferenciranim mrežnim tarifama;
lokacijskim signalima;
odnosu između tarifa za prijenos i tarifa za distribuciju;
metodama, koje treba utvrditi nakon savjetovanja s relevantnim dionicima, kako bi se osigurala transparentnost u utvrđivanju i strukturi tarifa, uključujući anticipativna ulaganja, koje su u skladu s relevantnim energetskim ciljevima Unije i nacionalnim energetskim ciljevima te uzimajući u obzir područja za brži razvoj kako su utvrđena u skladu s Direktivom (EU) 2018/2001;
skupinama korisnika mreže koji podliježu tarifama, uključujući po potrebi karakteristike tih skupina, oblike potrošnje i sva izuzeća od tarifa;
gubicima u visoko-, srednje- i niskonaponskim mrežama;
poticajima za učinkovita ulaganja u mreže, među ostalim u pogledu resursa kojima se osigurava fleksibilnost i fleksibilnih ugovora o priključenju.
ACER izvješće o najboljoj praksi ažurira najmanje jedanput svake dvije godine.
Članak 19.
Prihod od zagušenja
Sljedeći ciljevi imaju prioritet s obzirom na dodjelu bilo kojih prihoda koji proizlaze iz dodjele prekozonskog kapaciteta:
jamčenje stvarne raspoloživosti dodijeljenog kapaciteta, među ostalim naknade za jamstvo;
održavanje ili povećanje prekozonskih kapaciteta optimiziranim korištenjem postojećih interkonekcijskih vodova, prema potrebi putem koordiniranih korektivnih protumjera, ili pokrivanje troškova ulaganja u mrežu relevantnih za smanjenje zagušenja interkonekcijskog voda; ili
naknada operatorima odobalnih postrojenja za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora u odobalnoj zoni trgovanja izravno povezanoj s dvije ili više zona trgovanja ako je pristup međusobno povezanim tržištima smanjen na takav način da uzrokuje da operator odobalnog postrojenja za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora nije u mogućnosti izvoziti svoj kapacitet proizvodnje električne energije na tržište i, prema potrebi, odgovarajuće smanjenje cijena u odobalnoj zoni trgovanja u usporedbi sa slučajevima kad nema smanjenja kapaciteta.
Naknada iz prvog podstavka točke (c) primjenjuje se ako u potvrđenim rezultatima izračuna kapaciteta jedan ili više operatora prijenosnih sustava nisu stavili na raspolaganje kapacitet dogovoren u ugovorima o priključenju na interkonekcijski vod ili nisu stavili na raspolaganje kapacitet na kritičnim elementima mreže na temelju pravila za izračun kapaciteta utvrđenih u članku 16. stavku 8., ili nisu stavili na raspolaganje nijedan od njih. Operatori prijenosnih sustava koji su odgovorni za smanjenje pristupa međusobno povezanim tržištima odgovorni su za naknadu operatorima odobalnih postrojenja za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora. Na godišnjoj osnovi ta naknada ne smije premašiti ukupan prihod od zagušenja ostvaren na interkonekcijskim vodovima između dotičnih zona trgovanja.
ACER može od operatora prijenosnih sustava zatražiti da izmijene ili ažuriraju metodologiju iz prvog podstavka. ACER odlučuje o izmijenjenoj ili ažuriranoj metodologije najkasnije šest mjeseci nakon njezina podnošenja.
Metodologijom se detaljno utvrđuju barem uvjeti pod kojima se prihodi mogu upotrebljavati za svrhe iz stavka 2., uvjeti pod kojima se, i na koje razdoblje, ti prihodi mogu staviti na odvojeni interni račun za buduću uporabu u te svrhe, te koliko dugo ti prihodi mogu ostati na takvom internom računu.
Operatori prijenosnih sustava unaprijed jasno utvrđuju na koji će se način upotrebljavati prihod od zagušenja te izvješćuju regulatorna tijela o stvarnoj uporabi tog prihoda. Najkasnije do 1. ožujka svake godine regulatorna tijela informiraju ACER i objavljuju izvješće u kojem se navode:
iznos prihoda prikupljenog u dvanaestomjesečnom razdoblju koje završava 31. prosinca prethodne godine;
način na koji je taj prihod upotrijebljen na temelju stavka 2., uključujući posebne projekte za koje je prihod upotrijebljen i iznos koji je stavljen na odvojeni račun;
iznos koji je iskorišten pri izračunu mrežnih tarifa, i
dokaz da je iznos iz točke (c) u skladu s ovom Uredbom i metodologijom koja je razvijena na temelju stavaka 3. i 4.
Kada je dio prihoda od zagušenja upotrijebljen pri izračunu mrežnih tarifa, u izvješću se prema potrebi navodi način na koji su operatori prijenosnih sustava ispunili prioritetne ciljeve utvrđene u članku 2.
POGLAVLJE III.a
POSEBNI POTICAJI ZA ULAGANJA ZA POSTIZANJE UNIJINIH CILJEVA DEKARBONIZACIJE
Članak 19.a
Ugovori o kupnji električne energije
Članak 19.b
Dobrovoljni predlošci za ugovore o kupnji električne energije i praćenje ugovora o kupnji električne energije
Ako se u procjeni zaključi da postoji potreba za izradom i izdavanjem takvih dobrovoljnih predložaka za ugovore o kupnji električne energije, ACER, zajedno s nominiranim operatorima tržišta električne energije i nakon savjetovanja s relevantnim dionicima, izrađuje takve predloške uzimajući u obzir sljedeće:
ugovorne strane na dobrovoljnoj osnovi upotrebljavaju te predloške za ugovore;
predlošcima za ugovore se, među ostalim:
nude različita trajanja ugovora;
osiguravaju različite formule cijena;
uzimaju u obzir profil opterećenja preuzimatelja i proizvodni profil proizvođača.
Članak 19.c
Mjere na razini Unije za doprinos postizanju dodatnog udjela energije iz obnovljivih izvora
Komisija procjenjuje može li se mjerama na razini Unije doprinijeti postizanju zajedničkog napora država članica za dodatni 2,5 %-tni udio energije iz obnovljivih izvora u konačnoj bruto potrošnji energije u Uniji 2030. na temelju Direktive (EU) 2018/2001, dopunjujući nacionalne mjere. Komisija analizira mogućnost upotrebe mehanizma Unije za financiranje energije iz obnovljivih izvora uspostavljenog na temelju članka 33. Uredbe (EU) 2018/1999 za organiziranje dražbi za energiju iz obnovljivih izvora na razini Unije u skladu s relevantnim regulatornim okvirom.
Članak 19.d
Neposredni programi zaštite cijena u obliku dvosmjernih ugovora za kompenzaciju razlike za ulaganja
Prvi podstavak primjenjuje se na ugovore u okviru neposrednih programa zaštite cijena za ulaganja u novu proizvodnju sklopljene 17. srpnja 2027. ili nakon tog datuma, ili, u slučaju odobalnih hibridnih projekata koji su povezani s dvije ili više zona trgovanja, 17. srpnja 2029. ili nakon tog datuma.
Sudjelovanje sudionika na tržištu u neposrednim programima zaštite cijena u obliku dvosmjernih ugovora za kompenzaciju razlike i jednakovrijednih programa s istim učincima dobrovoljno je.
Svi neposredni programi zaštite cijena u obliku dvosmjernih ugovora za kompenzaciju razlike i jednakovrijednih programa s istim učincima oblikovani su tako da se:
zadrže poticaji za učinkovit rad i sudjelovanje postrojenja za proizvodnju električne energije na tržištima električne energije, osobito kako bi ono bilo prilagođeno tržišnim okolnostima;
spriječi svaki narušavajući učinak programa zaštite na odluke o radu, dispečiranju i održavanju postrojenja za proizvodnju električne energije ili na ponudbene strategije u okviru usluga trgovanja dan unaprijed, usluga unutardnevnog trgovanja i pomoćnih usluga te tržišta uravnoteženja;
osigurava da su razina zaštite minimalne naknade i gornje granice viška naknade usklađene s troškom novog ulaganja i tržišnim prihodima kako bi se zajamčila dugoročna gospodarska održivost postrojenja za proizvodnju električne energije, izbjegavajući pritom prekomjernu naknadu;
izbjegne neopravdano narušavanje tržišnog natjecanja i trgovine na unutarnjem tržištu, osobito određivanjem iznosa naknade putem otvorenog, jasnog, transparentnog i nediskriminirajućeg konkurentnog natječajnog postupka; ako se ne može provesti takav konkurentni natječajni postupak, dvosmjerni ugovori za kompenzaciju razlike ili jednakovrijedni programi s istim učincima i primjenjive izvršne cijene osmišljeni su tako da se osigura da raspodjela prihoda poduzećima ne dovede do neopravdanog narušavanja tržišnog natjecanja i trgovine na unutarnjem tržištu;
izbjegne narušavanje tržišnog natjecanja i trgovine na unutarnjem tržištu koje proizlazi iz raspodjele prihoda poduzećima;
uključuju klauzule o sankcijama koje se primjenjuju u slučaju neopravdanog jednostranog prijevremenog raskida ugovora.
Stavak 1. primjenjuje se na ulaganja u novu proizvodnju električne energije iz sljedećih izvora:
energija vjetra;
solarna energija;
geotermalna energija;
hidroenergija bez akumulacije;
nuklearna energija.
Neovisno o prvom podstavku, prihodi ili jednakovrijedna financijska vrijednost tih prihoda mogu se upotrijebiti i za financiranje troškova neposrednih programa zaštite cijena ili ulaganja za smanjenje troškova električne energije za krajnje kupce.
Distribucija prihoda krajnjim kupcima osmišljena je kako bi se održali poticaji za smanjenje njihove potrošnje ili njezino preusmjeravanje na razdoblja u kojima su cijene električne energije niske i kako se ne bi narušilo tržišno natjecanje među opskrbljivačima električnom energijom.
Članak 19.e
Procjena potreba za fleksibilnošću
Izvješće iz prvog podstavka mora biti:
usklađeno s europskom procjenom adekvatnosti resursa i nacionalnim procjenama adekvatnosti resursa provedenima na temelju članaka 23. i 24.;
utemeljeno na podacima i analizama koje dostavljaju operatori prijenosnih sustava i operatori distribucijskih sustava svake države članice na temelju stavka 4. te upotrebljavati zajedničku metodologiju na temelju stavka 4. i, ako je to opravdano, dodatne podatke i analize.
Ako je država članica imenovala operatora transportnog sustava ili drugi subjekt za potrebe donošenja izvješća iz prvog podstavka, regulatorno tijelo odobrava ili mijenja izvješće.
U okviru izvješća iz stavka 1. provodi se najmanje sljedeće:
evaluiraju se različite vrste potreba za fleksibilnošću, barem na sezonskoj, dnevnoj i satnoj osnovi, za integraciju električne energije proizvedene iz obnovljivih izvora u elektroenergetski sustav te, među ostalim, različite pretpostavke u pogledu cijena na tržištu električne energije, proizvodnje i potražnje;
razmatra se potencijal resursa nefosilnih rješenja za fleksibilnost, kao što su upravljanje potrošnjom i skladištenje energije, uključujući agregaciju i međupovezanost, kako bi se potrebe za fleksibilnošću zadovoljile na razini prijenosa i distribucije;
evaluiraju se prepreke za fleksibilnost na tržištu i predlažu relevantne mjere ublažavanja i poticaji, među ostalim uklanjanje regulatornih prepreka i moguća poboljšanja tržišta i usluga upravljanja sustavom ili proizvoda;
evaluira se doprinos digitalizacije mreža za prijenos i distribuciju električne energije; i
uzimaju se u obzir izvori fleksibilnosti za koje se očekuje da će biti dostupni u drugim državama članicama.
ENTSO za električnu energiju i tijelo EU-a za ODS-ove koordiniraju rad operatora prijenosnih sustava i operatora distribucijskih sustava u pogledu podataka i analiza koje treba dostaviti u skladu sa stavkom 3. Pritom osobito:
definiraju vrstu i oblik podataka koje operatori prijenosnih sustava i operatori distribucijskih sustava trebaju dostaviti regulatornom tijelu ili drugom tijelu ili subjektu imenovanima na temelju stavka 1.;
razvijaju metodologiju na temelju koje operatori prijenosnih sustava i operatori distribucijskih sustava analiziraju potrebe za fleksibilnošću, uzimajući u obzir barem:
sve dostupne izvore fleksibilnosti na troškovno učinkovit način u različitim vremenskim okvirima, među ostalim u drugim državama članicama;
planirana ulaganja u međupovezanost i fleksibilnost na razini prijenosa i distribucije; i
potrebu za dekarbonizacijom elektroenergetskog sustava kako bi se ostvarili energetski i klimatski ciljevi Unije za 2030., kako su definirani u članku 2. točki 11. Uredbe (EU) 2018/1999, i njezin cilj klimatske neutralnosti do 2050. utvrđen u članku 2. Uredbe (EU) 2021/1119., u skladu s Pariškim sporazumom donesenim u sklopu Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama ( 12 ).
Metodologija iz prvog podstavka točke (b) sadržava orijentacijske kriterije za procjenu sposobnosti različitih izvora fleksibilnosti da zadovolje potrebe za fleksibilnošću.
Među pitanjima od prekogranične važnosti ACER procjenjuje:
kako bolje integrirati analizu potreba za fleksibilnošću iz stavka 1. ovog članka s metodologijom za europsku procjenu adekvatnosti resursa na temelju članka 23. i metodologijom za desetogodišnji plan razvoja mreže na razini Unije, osiguravajući njihovu dosljednost;
procijenjene potrebe za fleksibilnošću u elektroenergetskom sustavu na razini Unije i njegov predviđeni gospodarski raspoloživi potencijal za sljedećih od pet do deset godina, uzimajući u obzir nacionalna izvješća;
moguće uvođenje daljnjih mjera za oslobađanje potencijala za fleksibilnost na tržištima električne energije i u radu sustava.
Rezultati analize iz drugog podstavka točke (a) mogu se uzeti u obzir pri daljnjim revizijama metodologija iz te točke u skladu s relevantnim pravnim aktima Unije.
Europski znanstveni savjetodavni odbor za klimatske promjene može, na vlastitu inicijativu, dati ACER-u mišljenje o tome kako osigurati usklađenost s energetskim i klimatskim ciljevima Unije za 2030. i njezinim ciljem klimatske neutralnosti do 2050.
Članak 19.f
Okvirni nacionalni cilj za nefosilna rješenja za fleksibilnost
Najkasnije šest mjeseci nakon podnošenja izvješća u skladu s člankom 19.e stavkom 1. ove Uredbe svaka država članica na temelju tog izvješća utvrđuje okvirni nacionalni cilj za nefosilna rješenja za fleksibilnost, uključujući odgovarajuće posebne doprinose upravljanja potrošnjom i skladištenja energije tom cilju. Države članice mogu postići taj cilj ostvarivanjem utvrđenog potencijala nefosilnih rješenja za fleksibilnost putem uklanjanja utvrđenih tržišnih prepreka ili putem programâ potpore nefosilnim rješenjima za fleksibilnost iz članka 19.g ove Uredbe. Taj okvirni nacionalni cilj, uključujući odgovarajuće posebne doprinose upravljanja potrošnjom i skladištenja energije tom cilju, kao i mjere za njegovo postizanje, odražavaju se i u integriranim nacionalnim energetskim i klimatskim planovima država članica u pogledu dimenzije „unutarnje energetsko tržište” u skladu s člancima 3., 4. i 7. Uredbe (EU) 2018/1999 te u njihovim integriranim nacionalnim energetskim i klimatskim izvješćima o napretku u skladu s člankom 17. te uredbe. Države članice mogu utvrditi privremene okvirne nacionalne ciljeve do donošenja izvješća na temelju članka 19.e stavka 1. ove Uredbe.
Nakon procjene provedene u skladu s člankom 9. Uredbe (EU) 2018/1999 Komisija, nakon što zaprimi okvirni nacionalni cilj koji su utvrdile i priopćile države članice u skladu sa stavkom 1. ovog članka, podnosi izvješće Europskom parlamentu i Vijeću u kojem ocjenjuje nacionalna izvješća.
Na temelju zaključaka izvješća sastavljenog s prvim informacijama koje su priopćile države članice Komisija može izraditi strategiju Unije za fleksibilnost, s posebnim naglaskom na upravljanju potrošnjom i skladištenju energije, kako bi se olakšalo njihovo uvođenje, koja je u skladu s energetskim i klimatskim ciljevima Unije do 2030. i ciljem klimatske neutralnosti do 2050. Toj strategiji Unije za fleksibilnost može se, prema potrebi, priložiti zakonodavni prijedlog.
Članak 19.g
Programi potpore nefosilnim rješenjima za fleksibilnost
Članak 19.h
Načela oblikovanja programa potpore za nefosilna rješenja za fleksibilnost
Programi potpore za nefosilna rješenja za fleksibilnost koje države članice primjenjuju u skladu s člankom 19.g stavkom 1.:
ne prelaze ono što je potrebno za postizanje okvirnog nacionalnog cilja ili, prema potrebi, privremenog okvirnog nacionalnog cilja, utvrđenog na temelju članka 19.f na troškovno učinkovit način;
ograničeni su na nova ulaganja u resurse nefosilnih rješenja za fleksibilnost kao što su upravljanje potrošnjom i skladištenje energije;
nastoje uzeti u obzir lokacijske kriterije kako bi se osiguralo da se ulaganja u nove kapacitete odvijaju na optimalnim lokacijama;
ne podrazumijevaju pokretanje proizvodnje na temelju fosilnih goriva koja se nalazi iza mjernog mjesta;
odabiru pružatelje kapaciteta putem otvorenog, transparentnog, natjecateljskog, dobrovoljnog, nediskriminirajućeg i troškovno učinkovitog postupka;
sprečavaju neopravdano narušavanje učinkovitog funkcioniranja tržišta električne energije, među ostalim očuvanjem učinkovitih poticaja za rad i cjenovnih signala, te sprečavaju izloženost promjeni cijena i tržišnom riziku;
pružaju poticaje za integraciju u tržišta električne energije na tržišno utemeljen način kojim se prate zbivanja na tržištu, izbjegavajući pritom nepotrebno narušavanje tržišta električne energije i uzimajući u obzir moguće troškove integracije sustava te zagušenje i stabilnost mreže;
utvrđuju minimalnu razinu sudjelovanja na tržištima električne energije u smislu aktivirane energije, pri čemu se u obzir uzimaju tehničke posebnosti sredstva kojim se osigurava fleksibilnost;
primjenjuju odgovarajuće sankcije za pružatelje kapaciteta koji ne poštuju minimalnu razinu sudjelovanja na tržištima električne energije iz točke (h) ili koji ne slijede učinkovite poticaje za rad i cjenovne signale iz točke (f);
promiču otvaranje za prekogranično sudjelovanje onih resursa koji mogu osigurati potrebnu tehničku izvedbu, ako je analiza troškova i koristi pozitivna.
POGLAVLJE IV.
ADEKVATNOST RESURSA
Članak 20.
Adekvatnost resursa na unutarnjem tržištu električne energije
Države članice s utvrđenim zabrinutostima u pogledu adekvatnosti resursa izrađuju i objavljuju plan provedbe, kao dio postupka državnih potpora, s vremenskim rasporedom za donošenje mjera kojima se uklanjaju svi utvrđeni regulatorni ili tržišni nedostaci. Pri uklanjanju zabrinutosti u pogledu adekvatnosti resursa države članice uzimaju u obzir načela utvrđena u članku 3. i razmatraju sljedeće:
uklanjanje regulatornih poremećaja;
uklanjanje ograničenja cijena u skladu s člankom 10.;
uvođenje funkcije određivanja cijena manjka za energiju uravnoteženja kako je navedeno u članku 44. stavku 3. Uredbe 2017/2195;
povećanje kapaciteta interkonekcije i unutarnje mreže radi ostvarivanja barem svojih interkonekcijskih ciljeva kako je navedeno u članku 4. stavku 1. točki (d) Uredbe (EU) 2018/1999;
omogućivanje vlastite proizvodnje, skladištenja energije, mjera povezanih s potrošnjom i energetske učinkovitosti donošenjem mjera za uklanjanje svih utvrđenih regulatornih poremećaja;
osiguravanje troškovno učinkovite i tržišno utemeljene nabave usluga uravnoteženja i pomoćnih usluga;
ukidanje reguliranih cijena kada se to zahtijeva člankom 5. Direktive (EU) 2019/944.
Članak 21.
Opća načela mehanizama za razvoj kapaciteta
▼M2 —————
Članak 22.
Načela osmišljavanja mehanizama za razvoj kapaciteta
Mehanizam za razvoj kapaciteta:
▼M2 —————
ne stvara nepotrebne tržišne poremećaje te se njima ne ograničava prekozonska trgovina;
ne nadilazi ono što je potrebno kako bi se uklonila zabrinutost u pogledu adekvatnosti iz članka 20.;
takav je da se pružatelji kapaciteta odabiru transparentnim, nediskriminirajućim i natjecateljskim postupkom;
takav je da se u okviru njega pružateljima kapaciteta pružaju poticaji da budu dostupni u vrijeme očekivanog opterećenja sustava;
jamči da je naknada određena natjecateljskim postupkom;
određuje tehničke uvjete za sudjelovanje pružatelja kapaciteta prije postupka odabira;
omogućuje sudjelovanje svih resursa kojima se može pružiti potrebna tehnička izvedba, uključujući skladištenje i upravljanje potrošnjom;
takav je da se u okviru njega pružateljima kapaciteta određuju primjerene sankcije ako nisu dostupni u vrijeme opterećenja sustava;
Načela osmišljavanja za strateške rezerve udovoljavaju sljedećim zahtjevima:
kada je mehanizam za razvoj kapaciteta osmišljen kao strateška rezerva, njegovi resursi dispečiraju se samo ako je izgledno da će operatori prijenosnih sustava iscrpiti svoje resurse za uravnoteženje kako bi se uspostavila ravnoteža između ponude i potražnje;
tijekom razdoblja obračuna odstupanja, kada su resursi u strateškoj rezervi bili dispečirani, odstupanja na tržištu namiruju se barem po vrijednosti neisporučene energije ili po vrijednosti koja je veća od unutardnevnog ograničenja tehničkih cijena kako je navedeno u članku 10. stavku 1., ovisno o tome što je više.
uspješnost strateške rezerve nakon dispečiranja pripisuje se subjektima odgovornima za odstupanje s pomoću mehanizma obračuna odstupanja.
za resurse koji sudjeluju u strateškim rezervama naknadu ne primaju iz veleprodajnih tržišta električne energije ili tržišta uravnoteženja.
resursi u strateškoj rezervi čuvaju se izvan tržišta barem tijekom ugovornog razdoblja.
Zahtjevom iz prvog podstavka točke (a) ne dovodi se u pitanje aktiviranje resursa prije samog dispečiranja kako bi se poštovala njihova ograničenja gradijenta i operativni zahtjevi resursa. Uspješnost strateške rezerve tijekom aktivacije ne pripisuje se uravnotežujućim skupinama na veleprodajnim tržištima niti mijenja njihova odstupanja.
Osim zahtjeva utvrđenih u stavku 1., mehanizmi za razvoj kapaciteta koji nisu strateške rezerve:
izrađeni su tako da se njima osigurava da cijena koja se plaća za dostupnost automatski teži nuli kada se očekuje da će razina dostavljenog kapaciteta biti primjerena za ispunjenje razine kapaciteta koji se potražuje;
sudjelujućim resursima isplaćuju naknadu samo za njihovu dostupnost te jamče da naknada ne utječe na odluke pružatelja kapaciteta o tome hoće li proizvoditi električnu energiju ili ne;
jamče da se obveze u pogledu kapaciteta mogu prenositi između prihvatljivih pružatelja kapaciteta.
Mehanizmi za razvoj kapaciteta ispunjavaju sljedeće zahtjeve u vezi s graničnim vrijednostima emisija CO2:
najkasnije od 4. srpnja 2019. proizvodni kapacitet koji je započeo s komercijalnom proizvodnjom i koji emitira više od 550 gr CO2 iz fosilnih goriva po kWh električne energije ne preuzima obveze niti prima plaćanja ili obveze za buduća plaćanja u okviru mehanizma za razvoj kapaciteta;
najkasnije od 1. srpnja 2025. proizvodni kapacitet koji je započeo s komercijalnom proizvodnjom prije 4. srpnja 2019. i koji emitira više od 550 gr CO2 iz fosilnih goriva po kWh električne energije i više od prosječno 350 kg CO2 iz fosilnih goriva godišnje po instaliranom kW ne preuzima obveze niti prima plaćanja ili obveze za buduća plaćanja u okviru mehanizma za razvoj kapaciteta.
Granična vrijednost emisija od 550 gr CO2 iz fosilnih goriva po kWh električne energije i ograničenje godišnjih emisija od prosječno 350kg CO2 iz fosilnih goriva godišnje po instaliranom kW iz prvog podstavka točaka (a) i (b) izračunava se na temelju učinkovitosti izrade proizvodne jedinice, to jest neto učinkovitost pod nazivnim kapacitetom u skladu s relevantnim standardima Međunarodne organizacije za standardizaciju.
Do 5. siječnja 2020. ACER objavljuje mišljenje s tehničkim smjernicama povezanima s izračunom vrijednosti iz prvog podstavka.
Članak 23.
Europska procjena adekvatnosti resursa
ENTSO za električnu energiju svake godine provodi europsku procjenu adekvatnosti resursa. Proizvođači i ostali sudionici na tržištu operatorima prijenosnih sustava dostavljaju podatke o očekivanoj upotrebi proizvodnih resursa, uzimajući u obzir raspoloživost primarnih resursa i odgovarajući scenarij predviđene potražnje i ponude.
Europska procjena adekvatnosti resursa temelji se na transparentnoj metodologiji kojom se osigurava sljedeće:
procjena se provodi na svakoj razini zone trgovanja koja obuhvaća barem sve države članice;
procjena se temelji na primjerenim središnjim referentnim scenarijima predviđene potražnje i ponude, uključujući ekonomsku procjenu vjerojatnosti trajnog povlačenja, konzerviranja, novih proizvodnih sredstava i mjera za postizanje ciljeva energetske učinkovitosti i elektroenergetske međupovezanosti i ekstremnih vremenskih i hidroloških uvjeta, veleprodajnih cijena i kretanja cijene ugljika;
sadržava zasebne scenarije koji odražavaju različite vjerojatnosti pojave zabrinutosti u pogledu adekvatnosti proizvodnje, a osmišljene su za rješavanje različitih vrsta mehanizama za razvoj kapaciteta;
procjenom se primjereno uzima u obzir doprinos svih resursa koji uključuju postojeće i buduće mogućnosti za proizvodnju, skladištenje energije, sektorsku integraciju, upravljanje potrošnjom te uvoz i izvoz te njihov doprinos fleksibilnom pogonu sustava;
procjenom se predviđa vjerojatan učinak mjera iz članka 20. stavka 3.;
procjena sadržava varijante bez postojećih ili planiranih mehanizama za razvoj kapaciteta, a kada je primjenjivo i varijante s takvim mehanizmima;
procjena se temelji na tržišnom modelu u kojem se upotrebljava pristup temeljen na tokovima, ako je to primjenjivo;
u procjeni se primjenjuju probabilistički izračuni;
u procjeni se primjenjuje jedinstveni alat za izradu modela;
u procjenu se uključuju barem sljedeći pokazatelji iz članka 25.:
procjenom se utvrđuju izvori mogućih zabrinutosti u pogledu adekvatnosti resursa, posebno radi li se o ograničenju mreže ili ograničenju resursa, ili o oboje;
procjenom se uzima u obzir stvarni razvoj mreže;
procjenom se osigurava primjereno uzimanje u obzir nacionalnih karakteristika proizvodnje, fleksibilnosti potrošnje i skladištenja energije, raspoloživosti primarnih resursa i razine interkonekcija.
Do 5. siječnja 2020. ENTSO za električnu energiju ACER-u podnosi nacrt metodologije za izračun:
vrijednosti neisporučene energije;
troška uvođenja novog postrojenja za proizvodnju, ili upravljanje potrošnjom i
standarda pouzdanosti iz članka 25.
Metodologija se temelji na transparentnim i objektivnim kriterijima koji se mogu provjeriti.
Članak 24.
Nacionalna procjena adekvatnosti resursa
Nacionalne procjene adekvatnosti resursa sadržavaju referentne središnje scenarije kako su navedeni u članku 23. stavku 5. točki (b).
Nacionalnim procjenama adekvatnosti resursa mogu se uzeti u obzir dodatne osjetljivosti osim osjetljivosti iz članka 23. stavka 5. točke (b). U takvim slučajevima nacionalne procjene adekvatnosti resursa mogu:
formulirati pretpostavke uzimajući u obzir posebnosti nacionalne opskrbe i potražnje za električnom energijom;
upotrebljavati alate i dosljedne najnovije podatke koji su komplementarni s onima koje ENTSO za električnu energiju upotrebljava za europsku procjenu adekvatnosti resursa.
Povrh toga, u nacionalnim procjenama adekvatnosti resursa, pri procjeni doprinosa pružatelja kapaciteta smještenih u drugoj državi članici sigurnosti opskrbe zona trgovanja koje su obuhvaćene tim procjenama adekvatnosti resursa, koristi se metodologija kako je predviđena u članku 26. stavku 11. točki (a).
U roku od dva mjeseca od datuma primitka izvješća ACER daje mišljenje o tome jesu li razlike između nacionalne procjene adekvatnosti resursa i europske procjene adekvatnosti resursa opravdane.
Tijelo odgovorno za nacionalnu procjenu adekvatnosti resursa uzima u obzir mišljenje ACER-a i prema potrebi izmjenjuje svoju ocjenu. Ako odluči ne uzeti u obzir u potpunosti mišljenje ACER-a, tijelo odgovorno za nacionalnu procjenu adekvatnosti resursa objavljuje izvješće s detaljnim obrazloženjem.
Članak 25.
Standard pouzdanosti
Članak 26.
Prekogranično sudjelovanje u mehanizmima za razvoj kapaciteta
Države članice mogu zahtijevati da se strani kapacitet nalazi u državi članici s izravnom mrežnom vezom s državom članicom koja primjenjuje mehanizam.
Ako pružatelji kapaciteta sudjeluju u više mehanizama za razvoj kapaciteta u istom razdoblju isporuke, oni sudjeluju do očekivane dostupnosti interkonekcije i vjerojatnog podudaranja opterećenja sustava između sustava u kojem se mehanizam primjenjuje i sustava u kojem se nalazi strani kapacitet u skladu s metodologijom iz stavka 11. točke (a).
Kada pružatelji kapaciteta sudjeluju u više mehanizama za razvoj kapaciteta u istom razdoblju isporuke, oni su dužni vršiti višestruke isplate za nedostupnost ako nisu u mogućnosti ispuniti višestruke obveze.
Operatori prijenosnih sustava na godišnjoj razini određuju maksimalni ulazni kapacitet dostupan za sudjelovanje stranog kapaciteta na temelju preporuke regionalnog koordinacijskog centra.
Operator prijenosnog sustava na čijem se području nalazi strani kapacitet:
utvrđuje mogu li zainteresirani pružatelji kapaciteta pružiti potrebnu tehničku izvedbu za mehanizam za razvoj kapaciteta u kojem pružatelj kapaciteta namjerava sudjelovati te upisuje pružatelja kapaciteta u za to uspostavljeni registar prihvatljivih pružatelja kapaciteta;
provodi provjere dostupnosti;
operatoru prijenosnih sustava u državi članici koja primjenjuje mehanizam za razvoj kapaciteta dostavlja informacije koje je primio u skladu s točkama (a) i (b) ovog podstavka i s drugim podstavkom.
Dotični pružatelj kapaciteta bez odgode obavješćuje operatora prijenosnih sustava o svojem sudjelovanju u stranom mehanizmu za razvoj kapaciteta.
Do 5. srpnja 2020. ENTSO za električnu energiju podnosi ACER-u:
metodologiju za izračun najvišeg ulaznog kapaciteta za prekogranično sudjelovanje kako je navedeno u stavku 7.;
metodologiju za dijeljenje prihoda iz stavka 9.;
zajednička pravila za provođenje provjera dostupnosti iz stavka 10. točke (b);
zajednička pravila za utvrđivanje situacije u kojoj se mora provesti plaćanje za nedostupnost;
uvjete djelovanja registra kako je navedeno u stavku 10. točki (a);
zajednička pravila za utvrđivanje kapaciteta koji je prihvatljiv za sudjelovanje u mehanizmu za razvoj kapaciteta kako je navedeno u stavku 10. točki (a).
Prijedlog podliježe prethodnom savjetovanju i odobrenju od strane ACER-a u skladu s člankom 27.
Članak 27.
Postupak odobrenja
POGLAVLJE V.
RAD DISTRIBUCIJSKOG SUSTAVA
Članak 28.
Europska mreža operatora prijenosnih sustava za električnu energiju
Članak 29.
ENTSO za električnu energiju
Članak 30.
Zadaće ENTSO-a za električnu energiju
ENTSO za električnu energiju:
razrađuje mrežna pravila u područjima navedenima u članku 59. stavcima 1. i 2. s ciljem postizanja ciljeva navedenih u članku 28.;
donosi i objavljuje neobvezujući desetogodišnji plan razvoja mreže na razini Unije („plan razvoja mreže na razini Unije”) svake dvije godine;
priprema i donosi prijedloge u pogledu europske procjene adekvatnosti resursa na temelju članka 23. te prijedloge tehničkih specifikacija za prekogranično sudjelovanje u mehanizmima za razvoj kapaciteta na temelju članka 26. stavka 11.;
donosi preporuke u vezi s koordinacijom tehničke suradnje Unije i operatora prijenosnih sustava trećih zemalja;
donosi okvir za suradnju i koordinaciju među regionalnim koordinacijskim centrima;
donosi prijedlog kojim se određuje regija pogona sustava u skladu s odredbama iz članka 36.;
surađuje s operatorima distribucijskih sustava i tijelom EU-a za operatore distribucijskih sustava;
promiče digitalizaciju prijenosnih mreža, uključujući uvođenje pametnih mreža, učinkovito prikupljanje podataka u stvarnom vremenu i sustave za pametno mjerenje;
donosi zajedničke instrumente za rad mreže kako bi se osigurala koordinacija rada mreže u uobičajenim i izvanrednim uvjetima, uključujući zajedničku ljestvicu klasifikacije incidenata, i planove istraživanja, među ostalim primjenu tih planova putem učinkovitog programa istraživanja. Tim se instrumentima, među ostalim, određuje sljedeće:
informacije, uključujući odgovarajuće informacije za dan unaprijed, unutardnevne informacije i informacije u stvarnom vremenu, korisne za poboljšanje operativne koordinacije, kao i optimalna učestalost prikupljanja i razmjene takvih informacija;
tehnološka platforma za razmjenu informacija u stvarnom vremenu i, prema potrebi, tehnološke platforme za prikupljanje, obradu i prijenos ostalih informacija iz podtočke i., kao i za provedbu postupaka kojima se može povećati operativna koordinacija između operatora prijenosnih sustava kako bi se takva koordinacija proširila po cijeloj Uniji;
načini na koji operatori prijenosnih sustava stavljaju na raspolaganje operativne informacije drugim operatorima prijenosnih sustava ili bilo kojem subjektu ovlaštenom da ih podupire u postizanju operativne koordinacije i ACER-u; i
da operatori prijenosnih sustava određuju osobu za kontakt zaduženu za odgovaranje na upite drugih operatora prijenosnih sustava ili bilo kojeg ovlaštenog subjekta iz podtočke iii. ili ACER-a u vezi s takvim informacijama;
donosi godišnji program rada;
pridonosi utvrđivanju zahtjeva za interoperabilnost te nediskriminirajućim i transparentnim postupcima za pristup podacima kako je predviđeno u članku 24. Direktive (EU) 2019/944;
donosi godišnje izvješće;
izrađuje i donosi sezonske procjene adekvatnosti na temelju članka 9. stavka 2. Uredbe (EU) 2019/941;
promiče kibersigurnost i zaštitu podataka u suradnji s relevantnim tijelima i reguliranim subjektima;
uzima u obzir razvoj odgovora na potražnju pri ispunjavanju svojih zadaća.
Članak 31.
Savjetovanje
Članak 32.
Praćenje koje provodi ACER
ACER prati kako ENTSO za električnu energiju provodi mrežna pravila razrađena u skladu s člankom 59. Ako ENTSO za električnu energiju nije proveo takva mrežna pravila, ACER zahtijeva od ENTSO-a za električnu energiju da dostavi valjano obrazloženo objašnjenje zašto to nije učinio. ACER obavješćuje Komisiju o tom objašnjenju i dostavlja svoje mišljenje o njemu.
ACER prati i analizira provedbu mrežnih pravila i smjernica koje je donijela Komisija kako je utvrđeno u članku 58. stavku 1. te njihov učinak na usklađivanje primjenjivih pravila usmjerenih na olakšavanje integracije tržišta kao i na nediskriminaciju, djelotvorno tržišno natjecanje i učinkovito funkcioniranje tržišta te o tome izvješćuje Komisiju.
Ako smatra da nacrt godišnjeg programa rada ili nacrt plana razvoja mreže na razini Unije, koje je podnio ENTSO za električnu energiju, ne doprinose nediskriminaciji, stvarnom tržišnom natjecanju, učinkovitom funkcioniranju tržišta ili dovoljnoj razini prekogranične interkonekcije otvorene pristupu treće strane, ACER u roku od dva mjeseca ENTSO-u za električnu energiju i Komisiji dostavlja valjano obrazloženo mišljenje i preporuke.
Članak 33.
Troškovi
Troškove povezane s aktivnostima ENTSO-a za električnu energiju iz članaka od 28. do 32. i od 58. do 61. ove Uredbe i članka 11. Uredbe (EU) br. 347/2013 Europskog parlamenta i Vijeća ( 14 ) snose operatori prijenosnih sustava te se ti troškovi uzimaju u obzir pri izračunu tarifa. Regulatorna tijela odobravaju te troškove samo ako su razumni i primjereni.
Članak 34.
Regionalna suradnja operatora prijenosnih sustava
Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 68. kojima se dopunjuje ova Uredba određivanjem zemljopisnoga područja koje obuhvaća svaka struktura regionalne suradnje. U tu se svrhu Komisija savjetuje s regulatornim tijelima, ACER-om i ENTSO-om za električnu energiju.
Delegiranim aktima iz ovog stavka ne dovodi se u pitanje članak 36.
Članak 35.
Osnivanje i zadaća regionalnih koordinacijskih centara
Regulatorna tijela regije pogona sustava preispituju i odobravaju prijedlog.
Prijedlog uključuje najmanje sljedeće elemente:
državu članicu budućeg sjedišta regionalnih koordinacijskih centara i sudjelujuće operatore prijenosnih sustava;
organizacijske, financijske i operativne dogovore potrebne za osiguravanje učinkovitog, sigurnog i pouzdanog rada međusobno povezanog prijenosnog sustava;
plan provedbe za puštanje u rad regionalnih koordinacijskih centara;
statute i poslovnike regionalnih koordinacijskih centara;
opis kooperativnih postupaka u skladu s člankom 38.;
opis dogovora o odgovornosti regionalnih koordinacijskih centara u skladu s člankom 47.;
kada se dva regionalna koordinacijska centra održavaju naizmjence u skladu s člankom 36. stavkom 2., opis mehanizama kojima se tim regionalnim koordinacijskim centrima osiguravaju jasne odgovornosti i postupci pri izvršavanju njihovih zadaća.
Članak 36.
Zemljopisno područje regionalnih koordinacijskih centara
Članak 37.
Zadaće regionalnih koordinacijskih centara
Svaki regionalni koordinacijski centar u cjelokupnoj regiji pogona sustava u kojoj je uspostavljen izvršava barem sljedeće zadaće od regionalne važnosti:
provedbu koordiniranog izračuna kapaciteta u skladu s metodologijama izrađenima na temelju smjernice za dugoročnu dodjelu kapaciteta uspostavljene Uredbom (EU) 2016/1719, smjernice za dodjelu kapaciteta i upravljanje zagušenjima uspostavljene Uredbom (EU) 2015/1222 te smjernice za električnu energiju uravnoteženja uspostavljene Uredbom (EU) 2017/2195;
provedbu koordinirane analize sigurnosti u skladu s metodologijama izrađenima na temelju smjernice za pogon sustava donesene na temelju članka 18. stavka 5. Uredbe (EZ) br. 714/2009;
stvaranje zajedničkih modela mreže u skladu s metodologijama i postupcima izrađenima na temelju smjernice za pogon sustava donesene na temelju članka 18. stavka 5. Uredbe (EZ) br. 714/2009;
podupiranje procjene dosljednosti planova za obranu i planova za ponovnu uspostavu sustava operatora prijenosnih sustava u skladu s postupkom utvrđenim u mrežnom pravilu za poremećeni pogon i ponovnu uspostavu donesenom na temelju članka 6. stavka 11. Uredbe (EZ) br. 714/2009;
provedbu regionalnih predviđanja adekvatnosti sustava u rasponu od tjedna unaprijed do barem dana unaprijed i pripremu aktivnosti za smanjenje rizika u skladu s metodologijom utvrđenom u članku 8. Uredbe (EU) 2019/941 i postupcima utvrđenima u smjernici za pogon sustava donesenoj na temelju članka 18. stavka 5. Uredbe (EZ) br. 714/2009;
provedbu regionalne koordinacije planiranja isključenja u skladu s postupcima i metodologijama utvrđenima u smjernici za pogon sustava donesenoj na temelju članka 18. stavka 5. Uredbe (EZ) br. 714/2009;
osposobljavanje i certifikaciju osoblja koje radi za regionalne koordinacijske centre;
potporu koordinaciji i optimiranju regionalne ponovne uspostave sustava kako zatraže operatori prijenosnih sustava;
provedbu analiza i izvješćivanje nakon pogona i nakon poremećaja;
regionalno određivanje veličine kapaciteta rezerve;
olakšavanje regionalne nabave rezerviranog kapaciteta za uravnoteženje;
podršku operatorima prijenosnih sustava, na njihov zahtjev, u optimizaciji međusobnih namirenja operatora prijenosnih sustava;
provedbu zadaća povezanih s utvrđivanjem regionalnih elektroenergetskih kriznih scenarija ako i u mjeri u kojoj su delegirani regionalnim koordinacijskim centrima u skladu s člankom 6. stavkom 1. Uredbe (EU) 2019/941;
provedbu zadaća povezanih sa sezonskim procjenama adekvatnosti ako i u mjeri u kojoj su delegirane regionalnim koordinacijskim centrima u skladu s člankom 9. stavkom 2. Uredbe (EU) 2019/941;
izračun vrijednosti za najveći ulazni kapacitet dostupan za sudjelovanje stranog kapaciteta u mehanizmima za razvoj kapaciteta u svrhu izdavanja preporuke na temelju članka 26. stavka 7.
provedbu zadaća povezanih s potporom operatorima prijenosnih sustava u utvrđivanju potreba za novim prijenosnim kapacitetima, dogradnjom postojećih kapaciteta ili njihovih alternativa, koji se predstavljaju regionalnim skupinama osnovanima u skladu s Uredbom (EU) br. 347/2013 i koji su uvršteni u desetogodišnji plan razvoja mreže iz članka 51. Direktive (EU) 2019/944.
Zadaće iz prvog podstavka detaljnije su utvrđene u Prilogu I.
Članak 38.
Suradnja unutar i između regionalnih koordinacijskih centara
Svakodnevnom koordinacijom unutar regionalnih koordinacijskih centara i među njima upravlja se kooperativnim postupcima između operatora prijenosnih sustava u regiji, uključujući, kada je to potrebno, i dogovore o koordinaciji među regionalnim koordinacijskim centrima. Kooperativni postupak temelji se na:
radnim dogovorima radi rješavanja aspekata planiranja te operativnih aspekata relevantnih za zadaće iz članka 37.;
postupku za razmjenu analize i savjetovanje o prijedlozima regionalnih koordinacijskih centara s operatorima prijenosnih sustava u regiji pogona sustava i relevantnim dionicima te s drugim regionalnim koordinacijskim centrima, na učinkovit i uključiv način, u provedbi operativnih dužnosti i zadaća u skladu s člankom 40.;
postupku za donošenje koordiniranih aktivnosti i preporuka u skladu s člankom 42.
Članak 39.
Radni dogovori
Članak 40.
Postupak savjetovanja
Članak 41.
Transparentnost
Članak 42.
Donošenje i preispitivanje koordiniranih aktivnosti i preporuka
Ako operator prijenosnog sustava odluči ne provesti koordiniranu aktivnost zbog razloga navedenih u ovom stavku, on bez nepotrebne odgode na transparentan način obavješćuje regionalni koordinacijski centar i operatore prijenosnih sustava u regiji pogona sustava o detaljnim razlozima. U takvim slučajevima regionalni koordinacijski centar procjenjuje učinak te odluke na druge operatore prijenosnih sustava u regiji pogona sustava i može predložiti drugačiji niz koordiniranih aktivnosti koje podliježu postupku iz stavka 1.
Ako operator prijenosnog sustava odluči odstupiti od preporuke iz stavka 1., bez odgode dostavlja obrazloženje svoje odluke regionalnom koordinacijskom centru i drugim operatorima prijenosnih sustava u regiji pogona sustava.
Članak 43.
Upravno vijeće regionalnih koordinacijskih centara
Upravno vijeće odgovorno je za:
izradu i odobravanje statuta i poslovnika regionalnih koordinacijskih centara;
odlučivanje o organizacijskoj strukturi i njezinu provedbu;
pripremu i odobravanje godišnjeg proračuna;
osmišljavanje i odobravanje kooperativnih procesa u skladu s člankom 38.
Članak 44.
Organizacijska struktura
U njihovoj se organizacijskoj strukturi određuju:
ovlasti, dužnosti i odgovornosti osoblja;
odnosi i linije izvješćivanja među različitim dijelovima i procesima organizacije.
Članak 45.
Oprema i osoblje
Regionalni koordinacijski centri raspolažu ljudskim, tehničkim, fizičkim i financijskim resursima potrebnima za ispunjavanje svojih obveza u skladu s ovom Uredbom i neovisno i nepristrano obavljanje svojih zadaća.
Članak 46.
Praćenje i izvješćivanje
Regionalni koordinacijski centri uspostavljaju postupak za stalno praćenje barem:
uspješnosti svoje operativne izvedbe;
koordiniranih aktivnosti i izdanih preporuka, stupnja provedbe koordiniranih aktivnosti i preporuka od strane operatora prijenosnih sustava te njihovih rezultata;
svoje djelotvornosti i učinkovitosti u svakoj od zadaća za koju su odgovorni i, ako je primjenjivo, izmjenično obavljanje tih zadaća.
Članak 47.
Odgovornost
U prijedloge za uspostavu regionalnih koordinacijskih centara u skladu s člankom 35. operatori prijenosnih sustava u regiji pogona sustava uključuju potrebne korake za pokriće odgovornosti povezane s izvršavanjem zadaća regionalnih koordinacijskih centara. Metodom koja je odabrana za osiguravanje pokrića moraju se uzeti u obzir pravni status regionalnih koordinacijskih centara i razina dostupnog pokrića komercijalnog osiguranja.
Članak 48.
Desetogodišnji plan razvoja mreže
Plan razvoja mreže na razini Unije posebno:
temelji se na nacionalnim planovima ulaganja, uzimajući u obzir regionalne planove ulaganja iz članka 34. stavka 1. ove Uredbe i, prema potrebi, aspekte planiranja mreže u Uniji kako je navedeno u Uredbi (EU) br. 347/2013; podliježe analizi troškova i koristi primjenom metodologije utvrđene kako je navedeno u članku 11. te uredbe;
u pogledu prekograničnih interkonekcija, također se temelji na opravdanim potrebama različitih korisnika sustava i integrira dugoročne obveze ulagača iz članaka 44. i 51. Direktive (EU) 2019/944; i
identificira prekide ulaganja, posebice u pogledu prekograničnih kapaciteta.
U pogledu prvog podstavka točke (c), pregled prepreka povećanju prekograničnih kapaciteta mreže koje proizlaze iz različitih postupaka i praksi odobrenja može se priložiti planu razvoja mreže na razini Unije.
Članak 49.
Mehanizam naknade među operatorima prijenosnih sustava
Prvo razdoblje za koje se moraju izvršiti isplate naknade određuje se u smjernicama iz članka 61.
Članak 50.
Pružanje informacija
Operatori prijenosnih sustava na transparentan način pružaju korisnicima sustava jasne informacije o statusu i obradi njihovih zahtjeva za priključenje, uključujući, prema potrebi, informacije povezane s fleksibilnim ugovorima o priključenju. Te informacije dostavljaju u roku od tri mjeseca od podnošenja zahtjeva. Ako traženi priključak nije odobren ni trajno odbijen, operatori prijenosnih sustava redovito ažuriraju te informacije, a najmanje jednom u tri mjeseca.
Članak 51.
Certificiranje operatora prijenosnih sustava
Prilikom pripreme mišljenja iz prvog podstavka Komisija može od ACER-a zatražiti da dostavi svoje mišljenje o odluci regulatornog tijela. U tom se slučaju dvomjesečno razdoblje iz prvog podstavka produljuje za još dva mjeseca.
Ako Komisija u rokovima iz prvog i drugog podstavka ne izda mišljenje, smatra se da se Komisija ne protivi odluci regulatornog tijela.
POGLAVLJE VI.
RAD DISTRIBUCIJSKOG SUSTAVA
Članak 52.
Europsko tijelo za operatore distribucijskih sustava
Registrirani članovi mogu izravno sudjelovati u aktivnostima tijela EU-a za ODS-ove ili ih može zastupati nacionalna udruga koju je imenovala država članica ili udruga na razini Unije.
Članak 53.
Osnivanje tijela EU-a za ODS-ove
Nacrtom poslovnika tijela EU-a za ODS-ove osigurava se uravnotežena zastupljenost svih operatora distribucijskog sustava koji sudjeluju.
Članak 54.
Glavna pravila i postupci za tijelo EU-a za ODS-ove
Statutom tijela EU-a za ODS-ove donesenim u skladu s člankom 53. jamče se sljedeća načela:
sudjelovanje u radu tijela EU-a za ODS-ove ograničeno je na registrirane članove uz mogućnost delegiranja u okviru članstva;
strateške odluke u vezi s aktivnostima tijela EU-a za ODS-ove te političke smjernice za upravno vijeće donosi opća skupština;
odluke opće skupštine donose se u skladu sa sljedećim pravilima:
svaki član raspolaže brojem glasova koji je razmjeran broju njegovih kupaca;
ako je dano 65 % glasova dodijeljenih članovima opće skupštine; i
odluku je donijela većina koju čini najmanje 55 % članova opće skupštine;
odluke opće skupštine odbacuju se u skladu sa sljedećim pravilima:
svaki član raspolaže brojem glasova koji je razmjeran broju njegovih kupaca;
dano je 35 % glasova dodijeljenih članovima opće skupštine, i
odluku je odbacilo najmanje 25 % članova opće skupštine;
upravno vijeće bira opća skupština na mandat od najviše četiri godine;
upravno vijeće imenuje predsjednika i troje potpredsjednika iz redova članova vijeća;
suradnju između operatora distribucijskih sustava i operatora prijenosnih sustava u skladu s člancima 56. i 57. vodi upravno vijeće;
odluke upravnog vijeća donose se apsolutnom većinom;
na temelju prijedloga upravnog vijeća opća skupština imenuje glavnog tajnika iz redova svojih članova na mandat od četiri godine koji se može jedanput obnoviti;
na temelju prijedloga upravnog vijeća opća skupština imenuje stručne skupine pri čemu nijedna skupina ne premašuje 30 članova uz mogućnost da jednu trećinu njih ne čine članovi tijela EU-a za ODS-ove; povrh toga, osniva se skupina nacionalnih stručnjaka koja se sastoji od jednog predstavnika operatora distribucijskih sustava iz svake države članice.
Postupcima koje donese tijelo EU-a za ODS-ove osigurava se pravično i razmjerno postupanje prema njegovim članovima i odražava se različita zemljopisna i gospodarska struktura njegova članstva. Postupcima se posebno predviđa sljedeće:
upravno vijeće sastoji se od predsjednika upravnog vijeća i 27 predstavnika članova, od kojih je:
devet predstavnika članova s više od jednog milijuna korisnika mreže;
devet predstavnika članova s više od 100 000 , a manje od jednog milijuna korisnika mreže; i
devet predstavnika članova s manje od 100 000 korisnika mreže;
predstavnicima postojećih udruga ODS-ova dopušteno je sudjelovati na sastancima upravnog vijeća u svojstvu promatrača;
upravno vijeće ne smije se sastojati od više od tri predstavnika članova sa sjedištem u istoj državi članici ili predstavnika iste industrijske grupe;
svaki potpredsjednik upravnog vijeća mora biti imenovan iz redova predstavnika članova u svakoj kategoriji opisanoj u točki (a);
predstavnici članova sa sjedištem u jednoj državi članici ili predstavnici iste industrijske grupe ne smiju činiti većinu sudionika stručne skupine;
upravno vijeće osniva stratešku savjetodavnu skupinu koja daje svoje mišljenje upravnom vijeću i stručnim skupinama i sastoji se od predstavnika europskih udruga ODS-ova i predstavnika onih država članica koje nisu zastupljene u upravnom vijeću.
Članak 55.
Zadaće tijela EU-a za ODS-ove
Zadaće su tijela EU-a za ODS-ove sljedeće:
promicanje rada i planiranja distribucijskih mreža u koordinaciji s radom i planiranjem prijenosnih mreža;
olakšavanje integracije obnovljivih izvora energije, distribuirane proizvodnje i drugih resursa ugrađenih u distribucijsku mrežu, primjerice skladištenje energije;
olakšavanje fleksibilnosti potrošnje i upravljanja potrošnjom te pristupa tržištima za korisnike distribucijskih mreža;
doprinošenje digitalizaciji distribucijskih sustava, uključujući razvoj pametnih mreža i sustava za pametno mjerenje;
podupiranje razvoja upravljanja podacima, kibersigurnosti i zaštite podataka u suradnji s relevantnim tijelima i reguliranim subjektima;
sudjelovanje u razvoju mrežnih pravila koja su relevantna za rad i planiranje distribucijskih mreža i koordiniran rad prijenosnih mreža i distribucijskih mreža u skladu s člankom 59.
Osim toga, tijelo EU-a za ODS-ove:
surađuje s ENTSO-om za električnu energiju u praćenju i provedbi mrežnih pravila i smjernica donesenih u skladu s ovom Uredbom koji su relevantni za rad i planiranje distribucijskih mreža i koordiniran rad prijenosnih i distribucijskih mreža;
surađuje s ENTSO-om za električnu energiju i donosi najbolje prakse za koordiniran rad i koordinirano planiranje prijenosnih i distribucijskih sustava, uključujući pitanja kao što su razmjena podataka među operatorima i koordiniranje distribuiranih izvora energije;
radi na utvrđivanju najboljih praksi u područjima navedenima u stavku 1. i uvođenju poboljšanja energetske učinkovitosti u distribucijskoj mreži;
donosi godišnji program rada i godišnje izvješće;
djeluje u skladu s pravom tržišnog natjecanja i osigurava neutralnost.
Članak 56.
Savjetovanja u postupku izrade mrežnih pravila
Članak 57.
Suradnja operatora distribucijskih sustava i operatora prijenosnih sustava
POGLAVLJE VII.
MREŽNA PRAVILA I SMJERNICE
Članak 58.
Donošenje mrežnih pravila i smjernica
Mrežnim pravilima i smjernicama:
osigurava se najmanji stupanj usklađivanja potreban za postizanje ciljeva ove Uredbe;
uzimaju se u obzir regionalne posebnosti, ako je primjereno;
ne prelazi se ono što je potrebno u svrhu iz točke (a); i
ne dovodi se u pitanje pravo država članica da uspostave nacionalna mrežna pravila koja ne utječu na prekozonsku trgovinu.
Članak 59.
Utvrđivanje mrežnih pravila
Komisija je ovlaštena za donošenje provedbenih akata kako bi se osigurali jedinstveni uvjeti za provedbu ove Uredbe utvrđivanjem mrežnih pravila u sljedećim područjima:
pravila o sigurnosti i pouzdanosti mreže uključujući pravila za tehnički prijenos rezervnog kapaciteta za operativnu sigurnost mreže, kao i pravila o interoperabilnosti kojima se provode članci od 34. do 47. i članak 57. ove Uredbe i članak 40. Direktive (EU) 2019/944, među ostalim stanje sustava, korektivne mjere i granične vrijednosti pogonskih veličina, regulacija napona i upravljanje jalovom snagom, upravljanje strujom kratkog spoja, upravljanje protokom električne energije, analiza ispada i postupanje s ispadima, zaštitna oprema i sustavi, razmjena podataka, usklađenost, osposobljavanje, operativno planiranje i sigurnosna analiza, regionalna koordinacija pogonske sigurnosti, koordinacija isključenja, planovi raspoloživosti relevantnih sredstava, analiza adekvatnosti, pomoćne usluge, planiranje te platforme za razmjenu podataka za planiranje pogona;
pravila o dodjeli kapaciteta i upravljanju zagušenjem u skladu s člancima od 7. do 10., od 13. do 17., 19. i od 35. do 37. ove Uredbe te člankom 6. Direktive (EU) 2019/944, uključujući pravila o metodologijama i postupcima za izračun kapaciteta za dan unaprijed, unutardnevnih i dugoročnih kapaciteta, modelima mreže, konfiguraciji zone trgovanja, redispečiranju i trgovanju u suprotnom smjeru, algoritmima trgovanja, jedinstvenom povezivanju dan unaprijed i jedinstvenom unutardnevnom povezivanju, različitim mogućnostima upravljanja, jamstvu dodijeljenog prekozonskog kapaciteta, raspodjeli prihoda od zagušenja, pojedinostima i posebnim značajkama alata iz članka 9. stavka 3. ove Uredbe upućivanjem na elemente navedene u stavcima 4. i 5. tog članka, dodjeli i olakšavanju trgovanja dugoročnim financijskim pravima prijenosa od strane jedinstvene platforme za dodjelu, kao i učestalosti, zrelosti i specifičnoj prirodi takvih dugoročnih prava prijenosa, ograničavanju rizika prekozonskog prijenosa, postupcima nominacije i povratu troškova dodjele kapaciteta i upravljanja zagušenjem te metodologiji naknade operatorima odobalnih postrojenja za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora za smanjenje kapaciteta;
pravila za trgovanje u vezi s tehničkim i operativnim pružanjem usluga pristupa mreži i uravnoteženjem sustava kojima se provode članci 5., 6. i 17., uključujući pravila o pričuvnoj snazi povezanoj s mrežom, među ostalim funkcije i odgovornosti, platforme za razmjenu energije uravnoteženja, rokova zatvaranja tržišta, zahtjevi za standardne i specifične proizvode uravnoteženja, nabava usluga uravnoteženja, dodjela prekozonskog kapaciteta za razmjenu usluga uravnoteženja ili za dijeljenje rezervi, obračun energije uravnoteženja, obračun razmjena energije između operatora sustava, obračun odstupanja te obračun rezerviranog kapaciteta za uravnoteženje sustava, regulacija frekvencije i snage razmjene, parametri za definiranje kvalitete frekvencije i ciljani parametri, rezerve za održavanje frekvencije, rezerve za ponovnu uspostavu frekvencije, razmjena i dijeljenje rezervi, prekogranični aktivacijski procesi rezervi, procesi korekcije sinkronog vremena i transparentnost informacija;
pravila kojima se provode članci 36., 40. i 54. Direktive (EU) 2019/944 s obzirom na pravila za nediskriminirajuće, transparentno pružanje nefrekvencijskih pomoćnih usluga, uključujući pravila o regulaciji napona u stacionarnom stanju, tromosti, injektiranju brzodjelujuće jalove struje, tromosti za osiguranje stabilnosti mreže, struji kratkog spoja, sposobnosti crnog starta i sposobnosti otočnog pogona;
pravila kojima se provodi članak 57. ove Uredbe i članci 17., 31., 32., 36., 40. i 54. Direktive (EU) 2019/944 s obzirom na upravljanje potrošnjom, što obuhvaća pravila za agregaciju potrošnje, skladištenje energije i ograničavanje potražnje.
Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 67. stavka 2.
Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 68. kojima se dopunjuje ova Uredba u odnosu na utvrđivanje mrežnih pravila u sljedećim područjima:
pravila o mrežnoj povezanosti, među ostalim pravila o priključenju postrojenja kupca priključenih na prijenosni sustav, distribucijskih postrojenja priključenih na prijenosni sustav i distribucijskih sustava, priključenju elemenata postrojenja kupca koji se upotrebljavaju za upravljanje potrošnjom, zahtjevima za priključivanje proizvođača električne energije i drugih korisnika sustava na mrežu, zahtjevima za priključivanje na mrežu s visokonaponskom istosmjernom strujom, zahtjevima za istosmjerno priključene EEP module i krajnje ISVN pretvaračke stanice te operativnim postupcima obavješćivanja za priključenje na mrežu;
pravila za razmjenu podataka, namiru i transparentnost, uključujući osobito pravila o kapacitetima za prijenos tijekom relevantnih vremenskih razdoblja, procjene i stvarne vrijednosti raspodjele i korištenja kapaciteta za prijenos, predviđanja i stvarne potražnje za objektima i njihovog agregiranja, uključujući nedostupnost objekata, predviđanje i stvarnu generaciju jedinica za proizvodnju i njihovo zbrajanje, uključujući nedostupnost jedinica, raspoloživost i korištenje mreža, mjere za upravljanje zagušenjem i podatke o uravnoteženju na tržištu. Pravila bi trebala uključivati načine na koje se informacije objavljuju, vremenski raspored objave, subjekte odgovorne za rukovanje;
pravila za pristup treće strane;
operativni postupci za poremećeni pogon i ponovnu uspostavu u hitnim slučajevima, među ostalim planovi za obranu sustava, planovi za ponovnu uspostavu, tržišne interakcije, razmjena informacija i komunikacija te alati i infrastruktura;
sektorska pravila za aspekte kibersigurnosti u vezi s prekograničnim protocima električne energije, uključujući pravila o zajedničkim minimalnim zahtjevima, planiranju, praćenju, izvješćivanju i upravljanju krizama.
Ako je predmet mrežnog pravila izravno povezan s radom distribucijskog sustava i nije primarno relevantan za prijenos, Komisija može zatražiti da tijelo EU-a za ODS-ove u suradnji s ENTSO-om za električnu energiju sazove odbor za izradu nacrta te podnese prijedlog mrežnog pravila ACER-u.
Članak 60.
Izmjene mrežnih pravila
Članak 61.
Smjernice
Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 68. kojima se dopunjuje ova Uredba navođenjem smjernica koje se odnose na mehanizam naknade među operatorima prijenosnih sustava. Tim se smjernicama u skladu s načelima utvrđenima u člancima 18. i 49. određuju:
detalji postupka za utvrđivanje koji operatori prijenosnih sustava podliježu plaćanju kompenzacije za prekogranične protoke, uključujući podjelu između operatora nacionalnih prijenosnih sustava iz kojih potječu prekogranični protoci i sustava u kojima ti protoci završavaju, u skladu s člankom 49. stavkom 2.;
detalji postupka plaćanja koji treba slijediti, uključujući utvrđivanje prvog razdoblja za koje se kompenzacija treba platiti, u skladu s člankom 49. stavkom 3. drugim podstavkom;
detalji metodologije za utvrđivanje prenošenja prekograničnih protoka za koje se kompenzacija treba platiti u skladu s člankom 49., u smislu i kvantitete i vrste protoka, i određivanje opsega takvih protoka koji potječu iz prijenosnih sustava pojedinačnih država članica ili završavaju u tim sustavima, u skladu s člankom 49. stavkom 5.;
detalji metodologije za utvrđivanje troškova i koristi nastalih kao posljedica prenošenja prekograničnih protoka, u skladu s člankom 49. stavkom 6.;
detalji tretmana električnih protoka koji potječu iz zemalja izvan Europskoga gospodarskog prostora ili završavaju u tim zemljama u kontekstu mehanizma naknade među operatorima prijenosnih sustava,; i
aranžmana za sudjelovanje nacionalnih sustava koji su međusobno povezani vodovima istosmjerne struje, u skladu s člankom 49.
Komisija prema potrebi može donijeti provedbene akte kojima se određuju smjernice kojima se osigurava minimalni stupanj usklađenosti potreban za postizanje cilja ove Uredbe. Tim se smjernicama mogu odrediti:
detalji pravila o trgovini električnom energijom kojima se provodi članak 6. Direktive (EU) 2019/944 i članci od 5. do 10., članci od 13. do 17. i članci 35., 36. i 37. ove Uredbe;
detalji pravila o poticanju ulaganja za kapacitet interkonekcijskog voda uključujući lokacijske signale kojima se provodi članak 19.
Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 67. stavka 2.
Navedeni provedbeni akti se donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 67. stavka 2.
Članak 62.
Pravo država članica da predvide detaljnije mjere
Ovom se Uredbom ne dovode u pitanje prava država članica da ostave na snazi ili uvedu mjere koje sadržavaju detaljnije odredbe od onih utvrđenih u ovoj Uredbi, u smjernicama iz članka 61. ili u mrežnim pravilima iz članka 59. pod pretpostavkom da su te mjere u skladu s pravom Unije.
POGLAVLJE VIII.
ZAVRŠNE ODREDBE
Članak 63.
Novi interkonekcijski vodovi
Novi spojni vodovi jednosmjerne struje mogu se na zahtjev izuzeti, na ograničeno razdoblje, od članka 19. stavka 2. i stavka 3. ove Uredbe i od članaka 6. i 43., članka 59. stavka 7. i članka 60. stavka 1. Direktive (EU) 2019/944 ako su ispunjeni sljedeći uvjeti:
ulaganje ojačava tržišno natjecanje u opskrbi električnom energijom;
razina rizika koja je povezana s ulaganjem takva je da do ulaganja ne bi došlo da nije odobreno izuzeće;
interkonekcijski vod je u vlasništvu fizičke ili pravne osobe koja je odvojena, barem u smislu svojeg pravnog oblika, od operatora sustava u čijim će se sustavima graditi taj interkonekcijski vod;
naknade se ubiru od korisnika tog interkonekcijskog voda;
od djelomičnog otvaranja tržišta iz članka 19. Direktive 96/92/EZ Europskog parlamenta i Vijeća ( 16 ) ni jedan dio kapitala ili operativnih troškova interkonekcijskog voda nije vraćen od bilo koje komponente naknada za uporabu prijenosnih sustava ili distribucijskih sustava povezanih tim interkonekcijskim vodom; i
izuzeće ne bi bilo štetno za tržišno natjecanje ni za djelotvorno funkcioniranje unutarnjeg tržišta električne energije ni za učinkovito funkcioniranje reguliranog sustava na koji je vezan interkonekcijski vod.
U roku od dva mjeseca od primitka zahtjeva za izuzeće od strane zadnjeg od dotičnih regulatornih tijela, ACER može tim regulatornim tijelima dati savjetodavno mišljenje. Regulatorna tijela mogu svoje odluke temeljiti na tom mišljenju.
Prilikom odlučivanja o odobrenju izuzeća regulatorna tijela uzimaju u obzir, za svaki slučaj posebno, potrebu nametanja uvjeta u vezi s trajanjem izuzeća i nediskriminacijskim pristupom interkonekcijskom vodu. Prilikom odlučivanja o tim uvjetima regulatorna tijela posebno vode računa o dodatnom kapacitetu koji će se graditi ili modifikaciji postojećeg kapaciteta, vremenskom okviru projekta i nacionalnim okolnostima.
Prije odobravanja izuzeća regulatorna tijela dotičnih država članica odlučuju o pravilima i mehanizmima za upravljanje kapacitetima i njihovu dodjelu. Ta pravila o upravljanju zagušenjem uključuju obvezu da se neupotrijebljeni kapaciteti ponude na tržištu, a korisnici uređaja imaju pravo trgovati svojim ugovorenim kapacitetima na sekundarnom tržištu. Pri procjeni kriterija iz stavka 1. točaka (a), (b) i (f) uzimaju se u obzir rezultati postupka dodjele kapaciteta.
Ako su sva dotična regulatorna tijela postigla dogovor o odluci o izuzeću u roku od šest mjeseci od primitka zahtjeva, ona o toj odluci obavješćuju ACER.
Odluka o izuzeću, uključujući uvjete iz trećeg podstavka ovog stavka, mora se valjano obrazložiti i objaviti.
Odluku iz stavka 4. donosi ACER:
ako dotična regulatorna tijela nisu mogla postići dogovor u roku od šest mjeseci od dana kada je zadnje od tih regulatornih tijela primilo zahtjev za izuzeća; ili
na zajednički zahtjev dotičnih regulatornih tijela.
Prije donošenja takve odluke ACER se savjetuje s dotičnim regulatornim tijelima i podnositeljima zahtjeva.
Regulatorna tijela po primitku bez odgode šalju presliku svakog zahtjeva za izuzeće na znanje Komisiji i ACER-u. Dotična regulatorna tijela ili ACER (tijela obavješćivanja) obavješćuju Komisiju o odluci bez odgode zajedno sa svim relevantnim informacijama u vezi s tom odlukom. Te se informacije mogu dostaviti Komisiji u agregiranom obliku koji Komisiji omogućuje donošenje utemeljene odluke. Te informacije posebno obuhvaćaju:
detaljan opis razloga na temelju kojih je izuzeće odobreno ili odbijeno, uključujući financijske informacije koje opravdavaju potrebu za izuzećem;
obavljenu analizu o utjecaju na tržišno natjecanje i na djelotvorno funkcioniranje unutarnjeg tržišta električne energije koji je posljedica odobrenja izuzeća;
razloge za vremensko razdoblje i udio ukupnog kapaciteta predmetnog interkonekcijskog voda za koje je izuzeće odobreno; i
rezultat savjetovanja s dotičnim regulatornim tijelima.
Ako tražene informacije nisu dostavljene u razdoblju navedenom u zahtjevu, obavijest se smatra povučenom osim ako je, prije isteka tog razdoblja, razdoblje produljeno pristankom i Komisije i tijela obavješćivanja ili ako tijela obavješćivanja u valjano obrazloženoj izjavi obavijeste Komisiju da smatraju da je obavješćivanje dovršeno.
Tijela obavješćivanja postupaju u skladu s odlukom Komisije o izmjeni ili povlačenju odluke o izuzeću u roku od mjesec dana od primitka i o tome obavješćuju Komisiju.
Komisija štiti povjerljivost poslovno osjetljivih informacija.
Odobrenje odluke o izuzeću od strane Komisije istječe dvije godine od dana njezina donošenja ako izgradnja interkonekcijskog voda još nije počela do tog dana i pet godina od dana njezina donošenja ako interkonekcijski vod nije počeo s radom do tog dana, osim ako Komisija na temelju obrazloženog zahtjeva tijela obavješćivanja odluči da je do kašnjenja došlo zbog velikih prepreka koje su izvan kontrole osobe kojoj je izuzeće dodijeljeno.
Komisija može, na zahtjev ili na vlastitu inicijativu, ponovo pokrenuti postupak u vezi sa zahtjevom za izuzećem u sljedećim situacijama:
ako su se, uzimajući u obzir legitimna očekivanja stranaka i gospodarsku ravnotežu postignutu prvotnom odlukom o izuzeću, bitno promijenile činjenice na kojima se odluka temeljila;
ako su predmetna poduzeća postupala protivno svojim obvezama; ili
ako se odluka temeljila na nepotpunim, netočnim ili zavaravajućim informacijama koje su dostavile stranke.
Članak 64.
Odstupanja
Države članice mogu primjenjivati odstupanja od odgovarajućih odredaba članaka 3. i 6., članka 7. stavka 1., članka 8. stavaka 1. i 4., članaka 9., 10. i 11., članaka od 14. do 17., članaka od 19. do 27., članaka od 35. do 47. i članka 51. u sljedećim situacijama:
pod uvjetom da država članica može dokazati da postoje znatni problemi u radu malih izoliranih sustava i malih povezanih sustava;
riječ je o najudaljenijim regijama u smislu članka 349. UFEU-a, koje se iz očitih fizičkih razloga ne mogu povezati s energetskim tržištem Unije.
U situaciji iz prvog podstavka točke (a) odstupanje je vremenski ograničeno i podložno uvjetima čiji je cilj povećanje konkurentnosti i integracija s unutarnjim tržištem elektroenergije.
U situaciji iz prvog podstavka točke (b) odstupanje nije vremenski ograničeno.
Komisija prije donošenja odluke obavješćuje države članice o tim zahtjevima, štiteći povjerljivost poslovno osjetljivih informacija.
Odstupanje odobreno u skladu s ovim člankom ima za cilj osigurati da se njime ne ometaju prijelaz na obnovljive izvore energije, veća fleksibilnost, skladištenje energije, elektromobilnost i upravljanje potrošnjom.
Komisija u svojoj odluci o odobravanju odstupanja navodi do koje se mjere odstupanjem mora uzeti u obzir primjena mrežnih pravila i smjernica.
Ako prijenosni sustav Cipra ne bude povezan s prijenosnim sustavima drugih država članica putem međupoveznica do 1. siječnja 2026., Cipar će procijeniti potrebu za odstupanjem od navedenih odredaba te može Komisiji podnijeti zahtjev za produljenjem odstupanja. Komisija procjenjuje uzrokuje li primjena odredaba rizik od stvaranja znatnih problema za funkcioniranje elektroenergetskog sustava na Cipru ili se očekuje da će se njihovom primjenom na Cipru pogodovati funkcioniranju tržišta. Na temelju te procjene Komisija donosi obrazloženu odluku o potpunom ili djelomičnom produljenju odstupanja. Odluka se objavljuje u Službenom listu Europske unije.
Regulatorna tijela Estonije, Latvije i Litve mogu svojim operatorima prijenosnih sustava dopustiti da raspodjeljuju prekozonski kapacitet prema tržišno utemeljenom postupku određenom u članku 41. Uredbe (EU) 2017/2195, bez količinskih ograničenja do šest mjeseci nakon dana potpune provedbe i operativnosti suoptimiranog postupka dodjele na temelju članka 38. stavka 3. te uredbe.
Komisija procjenjuje učinak zahtjeva iz stavka 2.b u pogledu emisija stakleničkih plinova. Komisija može odobriti odstupanje nakon procjene izvješća iz stavka 2.d ako su ispunjeni sljedeći uvjeti:
država članica provela je 4. srpnja 2019. ili nakon tog datuma konkurentni natječajni postupak u skladu s člankom 22. i za razdoblje isporuke nakon 1. srpnja 2025., čiji je cilj maksimalno povećati sudjelovanje pružatelja kapaciteta koji ispunjavaju zahtjeve iz članka 22. stavka 4.;
količina kapaciteta ponuđenog u konkurentnom natječajnom postupku iz točke (a) ovog stavka nije dovoljna za otklanjanje zabrinutosti u pogledu adekvatnosti utvrđene u skladu s člankom 20. stavkom 1. za razdoblje isporuke obuhvaćeno tim natječajnim postupkom;
proizvodni kapacitet koji ispušta više od 550 g CO2 podrijetlom iz fosilnih goriva po kWh električne energije preuzima obveze ili prima plaćanja ili obveze za buduća plaćanja za razdoblje od najviše godinu dana i za razdoblje isporuke koje ne premašuje trajanje odstupanja te se nabavlja u okviru dodatnog postupka nabave koji je u skladu sa svim zahtjevima iz članka 22., osim onih utvrđenih u stavku 4. točki (b) tog članka i samo za količinu kapaciteta koja je potrebna za rješavanje zabrinutosti u pogledu adekvatnosti iz točke (b) ovog stavka.
Odstupanje na temelju ovog stavka može se primjenjivati do 31. prosinca 2028. ako su ispunjeni u njemu utvrđeni uvjeti tijekom cijelog trajanja odstupanja.
Zahtjevu za odstupanje iz stavka 2.b prilaže se izvješće države članice koje uključuje:
procjenu učinka odstupanja u pogledu emisija stakleničkih plinova i na prelazak na energiju iz obnovljivih izvora, povećanu fleksibilnost, skladištenje energije, elektromobilnost i upravljanje potrošnjom;
plan s ključnim etapama za prelazak sa sudjelovanja proizvodnog kapaciteta iz stavka 2.b u mehanizmima za razvoj kapaciteta do datuma isteka odstupanja, uključujući plan nabave potrebnog zamjenskog kapaciteta u skladu s okvirnom nacionalnom putanjom za ukupni udio energije iz obnovljivih izvora i procjenu prepreka ulaganjima koje uzrokuju nedostatak dostatnih ponuda u konkurentnom natječajnom postupku iz stavka 2.c točke (a).
Članak 65.
Pružanje informacija i povjerljivost
Komisija određuje razumni rok za pružanje informacija, uzimajući u obzir složenost i hitnost traženih informacija.
Kada poduzeću šalje zahtjev za informacije, Komisija istodobno šalje primjerak zahtjeva regulatornim tijelima države članice na čijem se državnom području nalazi sjedište poduzeća.
Komisija istodobno šalje primjerak svoje odluke regulatornim tijelima države članice na čijem se državnom području nalazi boravište te osobe ili sjedište poduzeća.
Komisija ne smije otkriti informacije pribavljene na temelju ove Uredbe ako su te informacije obuhvaćene obvezom čuvanja poslovne tajne.
Članak 66.
Sankcije
Članak 67.
Postupak odbora
Članak 68.
Izvršavanje delegiranja ovlasti
Članak 69.
Preispitivanja koja provodi Komisija i izvješća Komisije
Komisija do istog datuma podnosi detaljno izvješće o svojoj ocjeni Europskom parlamentu i Vijeću.
Komisija do 31. prosinca 2026. prema potrebi podnosi zakonodavne prijedloge na temelju svoje ocjene.
U izvješću Komisije ocjenjuje se, među ostalim:
učinkovitost trenutačne strukture i funkcioniranja kratkoročnih tržišta električne energije, među ostalim u kriznim ili izvanrednim situacijama, te, općenitije, moguće neučinkovitosti unutarnjeg tržišta električne energije i različite mogućnosti za uvođenje mogućih korektivnih mjera i alata koje treba primijeniti u kriznim ili izvanrednim situacijama s obzirom na iskustvo na međunarodnoj razini te razvoj i nova kretanja na unutarnjem tržištu električne energije;
učinkovitost trenutačnog pravnog i financijskog okvira Unije za distribucijske mreže za postizanje ciljeva Unije u pogledu obnovljivih izvora energije i unutarnjeg tržišta energije.
u skladu s člankom 19.a, potencijal i održivost uspostave jedne ili više tržišnih platformi Unije za ugovore o kupnji električne energije, koje će se upotrebljavati na dobrovoljnoj osnovi, uključujući interakciju tih potencijalnih platformi s drugim postojećim platformama za tržište električne energije i objedinjavanje potražnje za ugovorima o kupnji električne energije putem agregacije.
Komisija do 17. travnja 2025., nakon savjetovanja s državama članicama, podnosi prijedloge u cilju pojednostavnjenja postupka za procjenu mehanizama za razvoj kapaciteta, prema potrebi.
Članak 69.a
Interakcija s financijskim pravnim aktima Unije
Ovom Uredbom ne dovodi se u pitanje primjena uredaba (EU) br. 648/2012 i (EU) br. 600/2014 te Direktive 2014/65/EU u pogledu aktivnosti sudionika na tržištu ili operatora tržišta koji uključuju financijske instrumente kako su definirani u članku 4. stavku 1. točki 15. Direktive 2014/65/EU.
Članak 70.
Stavljanje izvan snage
Uredba (EZ) br. 714/2009 stavlja se izvan snage. Upućivanja na uredbu stavljenu izvan snage smatraju se upućivanjima na ovu Uredbu i čitaju se u skladu s korelacijskom tablicom iz Priloga III.
Članak 71.
Stupanje na snagu
Neovisno o prvom podstavku, članak 14., članak 15., članak 22. stavak 4., članak 23. stavci 3. i 6., članci 35., 36. i 62. primjenjuju se od datuma stupanja na snagu ove Uredbe. Za potrebe provedbe članka 14. stavka 7. i članka 15. stavka 2., članak 16. primjenjuje se od tog datuma.
Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.
PRILOG I.
ZADAĆE REGIONALNIH KOORDINACIJSKIH CENTARA
1. Koordinirani izračun kapaciteta
1.1. Regionalni koordinacijski centri provode koordinirani izračun prekozonskih kapaciteta.
1.2. Koordinirani izračun kapaciteta provodi se za sve vremenske okvire dodjele.
1.3. Koordinirani izračun kapaciteta provodi se u skladu s metodologijama izrađenima na temelju smjernice o dodjelu kapaciteta i upravljanju zagušenjima donesene na temelju članka 18. stavka 5. Uredbe (EZ) br. 714/2009.
1.4. Koordinirani izračun kapaciteta provodi se na temelju zajedničkog modela mreže u skladu s točkom 3.
1.5. Koordiniranim izračunom kapaciteta osigurava se učinkovito upravljanje zagušenjem u skladu s načelima upravljanja zagušenjem utvrđenima u ovoj Uredbi.
2. Koordinirana analiza sigurnosti
2.1. Regionalni koordinacijski centri obavljaju koordiniranu analizu sigurnosti radi osiguravanja sigurnog rada sustava.
2.2. Analiza sigurnosti obavlja se za sve vremenske okvire operativnog planiranja, između vremenskog okvira dana unaprijed i unutardnevnog vremenskog okvira, upotrebom zajedničkih modela mreže.
2.3. Koordinirana analiza sigurnosti obavlja se u skladu s metodologijama izrađenima na temelju smjernice za pogon sustava donesene na temelju članka 18. stavka 5. Uredbe (EZ) br. 714/2009.
2.4. Regionalni koordinacijski centri dijele rezultate koordinirane analize sigurnosti barem s operatorima prijenosnih sustava u svojoj regiji pogona sustava.
2.5. Kada na temelju rezultata koordinirane analize sigurnosti regionalni koordinacijski centar otkrije moguće ograničenje, ono osmišljava korektivne protumjere kojima se maksimizira djelotvornost i gospodarska učinkovitost.
3. Izrada zajedničkih modela mreže
3.1. Regionalni koordinacijski centri za sigurnost osmišljavaju učinkovite postupke za stvaranje zajedničkog modela mreže za svaki vremenski okvir operativnog planiranja između vremenskog okvira dana unaprijed i unutardnevnog vremenskog okvira.
3.2. Operatori prijenosnih sustava imenuje jedan regionalni centar za sigurnost radi izrade zajedničkih modela mreže na razini Unije.
3.3. Usklađivanje modela mreža provodi se u skladu s metodologijama razvijenima na temelju smjernice za pogon sustava dodjelu kapaciteta i smjernice za dodjelu kapaciteta i upravljanje zagušenjima donesene na temelju članka 18. stavka 5. Uredbe (EZ) br. 714/2009.
3.4. Zajednički modeli mreže sadržavaju relevantne podatke za učinkovito operativno planiranje i izračun kapaciteta u svim vremenskim okvirima operativnog planiranja između vremenskog okvira dana unaprijed i unutardnevnog vremenskog okvira.
3.5. Zajednički modeli mreže stavljaju se na raspolaganje svim regionalnim koordinacijskim centrima, operatorima prijenosnih sustava, ENTSO-u za električnu energiju i ACER-u, na njegov zahtjev.
4. Potpora obrani i planovima za ponovnu uspostavu sustava operatora prijenosnih sustava s obzirom na procjenu dosljednosti
4.1. Regionalni koordinacijski centri pružaju potporu operatorima prijenosnih sustava u regiji pogona sustava u provedbi procjene dosljednosti planova za obranu i planova za ponovnu uspostavu sustava operatora prijenosnih sustava na temelju postupaka utvrđenih u mrežnim pravilima za poremećeni pogon i ponovnu uspostavu donesenima na temelju članka 6. stavka 11. Uredbe (EZ) br. 714/2009.
4.2. Svi se operatori prijenosnih sustava dogovaraju o pragu iznad kojeg se učinak mjera jednog ili više operatora prijenosnih sustava u hitnim slučajevima, pri raspadu ili ponovnoj uspostavi sustava smatra bitnim za druge operatore prijenosnih sustava, sinkrono ili nesinkrono povezane.
4.3. Pri pružanju potpore operatorima prijenosnih sustava regionalni koordinacijski centar mora:
utvrđivati moguće nesukladnosti;
predlagati mjere ublažavanja.
4.4. Operatori prijenosnih sustava procjenjuju i uzimaju u obzir predložene mjere ublažavanja.
5. Potpora koordinaciji i optimiranju regionalne ponovne uspostave sustava.
5.1. Svaki mjerodavan regionalni koordinacijski centar podupire imenovane operatore prijenosnih sustava zadužene za frekvenciju i resinkronizaciju u skladu s mrežnim pravilima za poremećeni pogon i ponovnu uspostavu donesenima na temelju članka 6. stavka 11. Uredbe (EZ) br. 714/2009 kako bi se poboljšala učinkovitost i djelotvornost ponovne uspostave sustava. Operatori prijenosnih sustava regije pogona sustava uspostavljaju ulogu regionalnog koordinacijskog centra koja se odnosi na potporu koordinaciji i optimiranju ponovne regionalne uspostave sustava.
5.2. Operatori prijenosnih sustava mogu zatražiti pomoć od regionalnih koordinacijskih centara ako im je sustav u stanju raspada ili ponovne uspostave.
5.3. Regionalni koordinacijski centri opremljeni su sustavima nadzora i prikupljanja podataka bliskim stvarnom vremenu s nadzornim mogućnostima utvrđenima primjenom praga iz točke 4.2.
6. Analiza i izvješćivanje nakon pogona i nakon poremećaja.
6.1. Regionalni koordinacijski centri istražuju svaki incident iznad praga iz točke 4.2 i izrađuju izvješće o njemu. Regulatorna tijela regije pogona sustava i ACER mogu se uključiti u istragu na svoj zahtjev. Izvješće mora sadržavati preporuke za izbjegavanje sličnih incidenata u budućnosti.
6.2. Regionalni koordinacijski centri objavljuju izvješće. ACER može izdati preporuke za izbjegavanje sličnih incidenata u budućnosti.
7. Regionalno određivanje veličine kapaciteta rezerve
7.1. Regionalni koordinacijski centri izračunavaju zahtjeve u pogledu kapaciteta rezerve za regiju pogona sustava. Kada je riječ o određivanju zahtjeva u pogledu kapaciteta rezerve:
ono služi postizanju općeg cilja održavanja pogonske sigurnosti na troškovno najučinkovitiji način;
ono se provodi u vremenskom okviru dana unaprijed ili unutardnevnom vremenskom okviru, ili oba;
njime se računa ukupna količina zahtijevanog kapaciteta rezerve za regiju pogona sustava;
njime se određuju minimalni zahtjevi u pogledu kapaciteta rezerve za svaku vrstu kapaciteta rezerve;
u njemu se uzimaju u obzir moguće zamjene različitih vrsta kapaciteta rezerve s ciljem smanjenja troška nabave;
njime se utvrđuju nužni zahtjevi za zemljopisnu raspodjelu zahtijevanog kapaciteta rezerve, ako ih ima.
8. Olakšavanje regionalne nabave rezerviranog kapaciteta za uravnoteženje
8.1. Regionalni koordinacijski centri podupiru operatore prijenosnih sustava u regiji pogona sustava pri određivanju količine rezerviranog kapaciteta za uravnoteženje koju treba nabaviti. Kada je riječ o određivanju količine rezerviranog kapaciteta za uravnoteženje:
ono se provodi se u vremenskom okviru dana unaprijed ili unutardnevnom vremenskom okviru, ili oba;
u njemu se uzimaju u obzir moguće zamjene različitih vrsta kapaciteta rezerve s ciljem smanjenja troška nabave;
u njemu se uzimaju u obzir količine potrebnog kapaciteta rezerve za koje se očekuje da će se pribaviti ponudama energije za uravnoteženje, a koje nisu podnesene na temelju ugovora o rezerviranom kapacitetu za uravnoteženje.
8.2. Regionalni koordinacijski centri pružaju podršku operatorima prijenosnih sustava svoje regije pogona sustava u nabavi potrebne količine rezerviranog kapaciteta za uravnoteženje određene u skladu s točkom 8.1.1. Kada je riječ o nabavi rezerviranog kapaciteta za uravnoteženje:
ono se provodi se u vremenskom okviru dana unaprijed ili unutardnevnom vremenskom okviru, ili oba;
u njoj se uzimaju u obzir moguće zamjene različitih vrsta rezerviranog kapaciteta za uravnoteženje s ciljem smanjenja troškova nabave.
9. Procjene regionalne adekvatnosti sustava od tjedna unaprijed do barem dana unaprijed te priprema aktivnosti za smanjenje rizika
9.1 Regionalni koordinacijski centri obavljaju procjene regionalne adekvatnosti od tjedna unaprijed do barem dana unaprijed u skladu s postupcima utvrđenima u Uredbi (EU) 2017/1485 i na osnovi metodologije izrađene na temelju članka 8. Uredbe (EU) 2019/941.
9.2. Regionalni koordinacijski centri temelje kratkoročne regionalne procjene adekvatnosti na informacijama koje su im pružili operatori prijenosnih sustava iz regije pogona sustava s ciljem otkrivanja situacija u kojima se očekuje nedostatak adekvatnosti u bilo kojem od regulacijskih područja ili na regionalnoj razini. Regionalni koordinacijski centri uzimaju u obzir moguće prekozonske razmjene i granične vrijednosti pogonskih veličina u svim relevantnim vremenskim okvirima operativnog planiranja.
9.3. Kada provodi procjenu regionalne adekvatnosti sustava, svaki regionalni koordinacijski centar koordinira se s drugim regionalnim koordinacijskim centrima kako bi se:
provjerile temeljne pretpostavke i predviđanja;
otkrile moguće situacije prekozonskog nedostatka adekvatnosti.
9.4. Svaki regionalni koordinacijski centar operatorima prijenosnih sustava u regiji pogona sustava i drugim regionalnim koordinacijskim centrima dostavlja rezultate procjene regionalne adekvatnosti sustava zajedno s mjerama koje predlaže kako bi se smanjili rizici nedostatka adekvatnosti.
10. Regionalna koordinacija planiranja isključenja
10.1. Svaki regionalni koordinacijski centar obavlja regionalnu koordinaciju isključivanja u skladu s postupcima utvrđenima u smjernici za pogon sustava donesenoj na temelju članka 18. stavka 5. Uredbe (EZ) br. 714/2009 kako bi se pratilo raspoloživost relevantnih sredstava i koordiniralo njihove planove raspoloživosti radi osiguravanja pogonske sigurnosti prijenosnog sustava uz istodobno maksimalno proširenje kapaciteta interkonekcijskih vodova i prijenosnih sustava koji utječu na prekozonske tokove.
10.2. Svaki regionalni koordinacijski centar vodi jedan popis relevantnih elemenata mreže, modula za proizvodnju električne energije i postrojenja kupca u regiji pogona sustava i stavlja ga na raspolaganje na platformi za razmjenu podataka za planiranje pogona ENTSO-a za električnu energiju.
10.3. Svaki regionalni koordinacijski centar provodi sljedeće aktivnosti povezane s koordinacijom isključenja u regiji pogona sustava:
procjenjuje usklađenost planiranja isključenja koristeći se planovima raspoloživosti za godinu unaprijed svih operatora prijenosnih sustava;
operatorima prijenosnih sustava u regiji pogona sustava dostavlja popis otkrivenih neusklađenosti planiranja i rješenja koje predlaže za njih.
11. Optimiranje mehanizama naknade među operatorima prijenosnih sustava
11.1. Operatori prijenosnih sustava u regiji pogona sustava mogu zajednički odlučiti primati potporu regionalnog koordinacijskog centra pri upravljanju financijskim tokovima povezanima s međusobnim namirenjima operatora prijenosnih sustava u koja su uključena više od dva operatora prijenosnih sustava poput troškova redispečiranja, prihoda od zagušenja, troškova nenamjernih otklona i nabave rezerve.
12. Osposobljavanje i certifikaciju osoblja koje radi za regionalne koordinacijske centre
12.1. Regionalni koordinacijski centri pripremaju i provode programe za osposobljavanje i certifikaciju kojima se usredotočuje na rad regionalnog sustava za osoblje koje radi za regionalne koordinacijske centre.
12.2. Program za osposobljavanje obuhvaća sve relevantne elemente rada sustava, ako regionalni koordinacijski centar obavlja zadaće, uključujući scenarije regionalne krize.
13. Utvrđivanje regionalnih elektroenergetskih kriznih scenarija
13.1. Ako ENTSO za električnu energiju delegira tu funkciju, regionalni koordinacijski centri utvrđuju regionalne elektroenergetske krizne scenarije u skladu s mjerilima utvrđenima u članku 6. stavku 1. Uredbe (EU) 2019/941.
Utvrđivanje regionalnih elektroenergetskih kriznih scenarija obavlja se u skladu s metodologijom utvrđenom u članku 5. Uredbe (EU) 2019/941.
13.2. Regionalni koordinacijski centri podupiru nadležna tijela svake regije pogona sustava na njihov zahtjev u pripremi i provedbi dvogodišnjih kriznih simulacija u skladu s člankom 12. stavkom 3. Uredbe (EU) 2019/941.
14. Utvrđivanje potreba za novim prijenosnim kapacitetima, za dogradnjom postojećih prijenosnih kapaciteta ili njihovih alternativa.
14.1. Regionalni koordinacijski centri podupiru operatore prijenosnih sustava u utvrđivanju potreba za novim kapacitetima, za dogradnjom postojećih kapaciteta ili njihovih alternativa, koji se predstavljaju regionalnim skupinama osnovanim u skladu s Uredbom (EU) br. 347/2013 i koji su uvršteni u desetogodišnji plan razvoja mreže iz članka 51. Direktive (EU) 2019/944.
15. Izračun najvećeg ulaznog kapaciteta dostupnog za sudjelovanje stranog kapaciteta u mehanizmima za razvoj kapaciteta.
15.1. Regionalni koordinacijski centri podupiru operatore prijenosnih sustava pri izračunu najvišeg ulaznog kapaciteta dostupnog za sudjelovanje stranog kapaciteta u mehanizmima za razvoj kapaciteta uzimajući u obzir očekivanu dostupnost interkonekcije i vjerojatno podudaranje opterećenja sustava između sustava u kojem se mehanizam primjenjuje i sustava u kojem se nalazi strani kapacitet.
15.2. Izračun se obavlja u skladu s metodologijom utvrđenom u članku 26. stavku 11. točki (a).
15.3. Regionalni koordinacijski centri dostavljaju izračun za svaku granicu zone trgovanja obuhvaćenu regijom pogona sustava.
16. Priprema sezonskih procjena adekvatnosti.
16.1. Ako ENTSO za električnu energiju delegira ovu funkciju na temelju članka 9. Uredbe (EU) 2019/941, regionalni koordinacijski centri provode regionalne sezonske procjene adekvatnosti.
16.2. Priprema sezonskih procjena adekvatnosti provodi se na temelju metodologije izrađene u na temelju članka 8. Uredbe (EU) 2019/941.
PRILOG II.
DIREKTIVA STAVLJENA IZVAN SNAGE I POPIS NJEZINIH NAKNADNIH IZMJENA
|
Uredba (EU) br. 347/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. travnja 2013. o smjernicama za transeuropsku energetsku infrastrukturu te stavljanju izvan snage Odluke br. 1364/2006/EZ i izmjeni uredaba (EZ) br. 713/2009, (EZ) br. 714/2009 i (EZ) br. 715/2009 (SL L 115, 25.4.2013., str. 39.) |
Članak 8. stavak 3. točka (a) Članak 8. stavak 10. točka (a) Članak 11. Članak 18. stavak 4.a Članak 23. stavak 3. |
|
Uredba Komisije (E) br. 543/2013 od 14. lipnja 2013. o dostavi i objavi podataka na tržištima električne energije i o izmjeni Priloga I. Uredbi (EZ) br. 714/2009 Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 163, 15.6.2013., str. 1.) |
Točke od 5.5. do 5.9. Priloga I. |
PRILOG III.
KORELACIJSKA TABLICA
|
Uredba (EZ) br. 714/2009 |
Ova Uredba |
|
— |
Članak 1. točka (a) |
|
— |
Članak 1. točka (b) |
|
Članak 1. točka (a) |
Članak 1. točka (c) |
|
Članak 1. točka (b) |
Članak 1. točka (d) |
|
Članak 2. stavak 1. |
Članak 2. stavak 1. |
|
Članak 2. stavak 2. točka (a) |
Članak 2. stavak 2. |
|
Članak 2. stavak 2. točka (b) |
Članak 2. stavak 3. |
|
Članak 2. stavak 2. točka (c) |
Članak 2. stavak 4. |
|
Članak 2. stavak 2. točka (d) |
— |
|
Članak 2. stavak 2. točka (e) |
— |
|
Članak 2. stavak 2. točka (e) |
— |
|
Članak 2. stavak 2. točka (g) |
Članak 2. stavak 5. |
|
— |
Članak 2. stavci od 6. do 71. |
|
— |
Članak 3. |
|
— |
Članak 4. |
|
— |
Članak 5. |
|
— |
Članak 6. |
|
— |
Članak 7. |
|
— |
Članak 8. |
|
— |
Članak 9. |
|
— |
Članak 10. |
|
— |
Članak 11. |
|
— |
Članak 12. |
|
— |
Članak 13. |
|
— |
Članak 14. |
|
— |
Članak 15. |
|
Članak 16. stavci od 1. do 3. |
Članak16. stavci od 1. do 4. |
|
— |
Članak 16. stavci od 5. do 8. |
|
Članak 16. stavci od 4. do 5. |
Članak 16. stavci od 9. do 11. |
|
— |
Članak 16. stavci 12. i 13. |
|
— |
Članak 17. |
|
Članak 14. stavak 1. |
Članak 18. stavak 1. |
|
— |
Članak 18. stavak 2. |
|
Članak 14. stavci od 2. do 5. |
Članak 18. stavci od 3. do 6. |
|
— |
Članak 18. stavci od 7. do 11. |
|
— |
Članak 19. stavak 1. |
|
Članak 16. stavak 6. |
Članak 19. stavci 2. i 3. |
|
— |
Članak 19. stavci 4. i 5. |
|
— |
Članak 20. |
|
— |
Članak 21. |
|
— |
Članak 22. |
|
Članak 8. stavak 4. |
Članak 23. stavak 1. |
|
— |
Članak 23. stavci od 2. do 7. |
|
— |
Članak 25. |
|
— |
Članak 26. |
|
— |
Članak 27. |
|
Članak 4. |
Članak 28. stavak 1. |
|
— |
Članak 28. stavak 2. |
|
Članak 5. |
Članak 29. stavci od 1. do 4. |
|
— |
Članak 29. stavak 5. |
|
Članak 8. stavak 2. (prva rečenica) |
Članak 30. stavak 1. točka (a) |
|
Članak 8. stavak 3. točka (b) |
Članak 30. stavak 1. točka (b) |
|
— |
Članak 30. stavak 1. točka (c) |
|
Članak 8. stavak 3. točka (c) |
Članak 30. stavak 1. točka (d) |
|
— |
Članak 30. stavak 1. točke (e) i (f) |
|
|
Članak 30. stavak 1. točke (g) i (h) |
|
Članak 8. stavak 3. točka (a) |
Članak 30. stavak 1. točka (i) |
|
Članak 8. stavak 3. točka (d) |
Članak 30. stavak 1. točka (j) |
|
|
Članak 30. stavak 1. točka (k) |
|
Članak 8. stavak 3. točka (e) |
Članak 30. stavak 1. točka (l) |
|
|
Članak 30. stavak 1. točke od (m) do (o) |
|
— |
Članak 30. stavci 2. i 3. |
|
Članak 8. stavak 5. |
Članak 30. stavak 4. |
|
Članak 8. stavak 9. |
Članak 30. stavak 5. |
|
Članak 10. |
Članak 31. |
|
Članak 9. |
Članak 32. |
|
Članak 11. |
Članak 33. |
|
Članak 12. |
Članak 34. |
|
— |
Članak 35. |
|
— |
Članak 36. |
|
— |
Članak 37. |
|
— |
Članak 38. |
|
— |
Članak 39. |
|
— |
Članak 40. |
|
|
Članak 41. |
|
— |
Članak 42. |
|
— |
Članak 43. |
|
— |
Članak 44. |
|
— |
Članak 45. |
|
— |
Članak 46. |
|
— |
Članak 47. |
|
Članak 8. stavak 10. |
Članak 48. |
|
Članak 13. |
Članak 49. |
|
Članak 2. stavak 2. (zadnji podstavak) |
Članak 49. stavak 7. |
|
Članak 15. |
Članak 50. stavci od 1. do 6. |
|
Prilog I. točka 5.10 |
Članak 50. stavak 7. |
|
Članak 3. |
Članak 51. |
|
— |
Članak 52. |
|
— |
Članak 53. |
|
|
Članak 54. |
|
— |
Članak 55. |
|
— |
Članak 56. |
|
— |
Članak 57. |
|
— |
Članak 58. |
|
Članak 8. stavak 6. |
Članak 59. stavak 1. točke (a), (b) i (c) |
|
— |
Članak 59. stavak 1. točke (d) i (e) |
|
|
Članak 59. stavak 2. |
|
Članak 6. stavak 1. |
Članak 59. stavak 3. |
|
Članak 6. stavak 2. |
Članak 59. stavak 4. |
|
Članak 6. stavak 3. |
Članak 59. stavak 5. |
|
— |
Članak 59. stavak 6. |
|
Članak 6. stavak 4. |
Članak 59. stavak 7. |
|
Članak 6. stavak 5. |
Članak 59. stavak 8. |
|
Članak 6. stavak 6. |
Članak 59. stavak 9. |
|
Članak 8. stavak 1. |
Članak 59. stavak 10. |
|
Članak 6. stavak 7. |
— |
|
Članak 6. stavak 8. |
— |
|
Članak 6. stavci 9. i 10. |
Članak 59. stavci 11. i 12. |
|
Članak 6. stavak 11. |
Članak 59. stavci 13. i 14. |
|
Članak 6. stavak 12. |
Članak 59. stavak 15. |
|
Članak 8. stavak 2. |
Članak 59. stavak 15. |
|
— |
Članak 60. stavak 1. |
|
Članak 7. stavak 1. |
Članak 60. stavak 2. |
|
Članak 7. stavak 2. |
Članak 60. stavak 3. |
|
Članak 7. stavak 3. |
— |
|
Članak 7. stavak 4. |
— |
|
— |
Članak 61. stavak 1. |
|
— |
Članak 61. stavak 2. |
|
Članak 18. stavak 1. |
Članak 61. stavak 3. |
|
Članak 18. stavak 2. |
— |
|
Članak 18. stavak 3. |
Članak 61. stavak 4. |
|
Članak 18. stavak 4. |
— |
|
Članak 18. stavak 4.a |
Članak 61. stavak 5. |
|
Članak 18. stavak 5. |
Članak 61. stavci 5. i 6. |
|
Članak 19. |
— |
|
Članak 21. |
Članak 62. |
|
Članak 17. |
Članak 63. |
|
— |
Članak 64. |
|
Članak 20. |
Članak 65. |
|
Članak 22. |
Članak 66. |
|
Članak 23. |
Članak 67. |
|
Članak 24. |
— |
|
— |
Članak 68. |
|
— |
Članak 69. |
|
Članak 25. |
Članak 70. |
|
Članak 26. |
Članak 71. |
( 1 ) Direktiva 2012/27/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o energetskoj učinkovitosti, izmjeni direktiva 2009/125/EZ i 2010/30/EU i stavljanju izvan snage direktiva 2004/8/EZ i 2006/32/EZ (SL L 315, 14.11.2012., str. 1.).
( 2 ) Uredba (EU) br. 1227/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2011. o cjelovitosti i transparentnosti veleprodajnog tržišta energije (SL L 326, 8.12.2011., str. 1.).
( 3 ) Uredba (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Direktive 95/46/EZ (Opća uredba o zaštiti podataka) (SL L 119, 4.5.2016., str. 1.).
( 4 ) Uredba (EU) 2018/1999 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2018. o upravljanju energetskom unijom i djelovanjem u području klime, izmjeni uredaba (EZ) br. 663/2009 i (EZ) br. 715/2009 Europskog parlamenta i Vijeća, direktiva 94/22/EZ, 98/70/EZ, 2009/31/EZ, 2009/73/EZ, 2010/31/EU, 2012/27/EU i 2013/30/EU Europskog parlamenta i Vijeća, direktiva Vijeća 2009/119/EZ i (EU) 2015/652 te stavljanju izvan snage Uredbe (EU) br. 525/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 328, 21.12.2018., str. 1.).
( 5 ) Direktiva (EU) 2017/1132 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. lipnja 2017. o određenim aspektima prava društava (SL L 169, 30.6.2017., str. 46.).
( 6 ) Direktiva 2014/65/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 15. svibnja 2014. o tržištu financijskih instrumenata i izmjeni Direktive 2002/92/EZ i Direktive 2011/61/EU (SL L 173, 12.6.2014., str. 349.).
( 7 ) Uredba (EU) br. 648/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 4. srpnja 2012. o OTC izvedenicama, središnjoj drugoj ugovornoj strani i trgovinskom repozitoriju (SL L 201, 27.7.2012., str. 1.).
( 8 ) Uredba (EU) br. 600/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 15. svibnja 2014. o tržištima financijskih instrumenata i izmjeni Uredbe (EU) br. 648/2012 (SL L 173, 12.6.2014., str. 84.).
( 9 ) Direktiva (EU) 2018/2001 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2018. o promicanju uporabe energije iz obnovljivih izvora (SL L 328, 21.12.2018., str. 82.).
( 10 ) Uredba (EU) 2018/1999 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2018. o upravljanju energetskom unijom i djelovanjem u području klime, izmjeni uredaba (EZ) br. 663/2009 i (EZ) br. 715/2009 Europskog parlamenta i Vijeća, direktiva 94/22/EZ, 98/70/EZ, 2009/31/EZ, 2009/73/EZ, 2010/31/EU, 2012/27/EU i 2013/30/EU Europskog parlamenta i Vijeća, direktiva Vijeća 2009/119/EZ i (EU) 2015/652 te stavljanju izvan snage Uredbe (EU) br. 525/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 328, 21.12.2018., str. 1.).
( 11 ) Direktiva 2009/28/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 23. travnja 2009. o promicanju uporabe energije iz obnovljivih izvora te o izmjeni i kasnijem stavljanju izvan snage Direktiva 2001/77/EZ i 2003/30/EZ (SL L 140, 5.6.2009., str. 16.).
( 12 ) SL L 282, 19.10.2016., str. 4.
( 13 ) Odluka Komisije od 15. studenoga 2012. o osnivanju Koordinacijske skupine za električnu energiju (SL C 353, 17.11.2012., str. 2.).
( 14 ) Uredba (EU) br. 347/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. travnja 2013. o smjernicama za transeuropsku energetsku infrastrukturu te stavljanju izvan snage Odluke br. 1364/2006/EZ i izmjeni uredaba (EZ) br. 713/2009, (EZ) br. 714/2009 i (EZ) br. 715/2009 (SL L 115, 25.4.2013., str. 39.).
( 15 ) Direktiva (EU) 2017/1132 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. lipnja 2017. o određenim aspektima prava društava (SL L 169, 30.6.2017., str. 46.).
( 16 ) Direktiva 96/92/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 19. prosinca 1996. o zajedničkim pravilima za unutarnje tržište električne energije (SL L 27, 30.1.1997., str. 20.).