02018R0841 — HR — 11.05.2023 — 002.001

Ovaj je tekst namijenjen isključivo dokumentiranju i nema pravni učinak. Institucije Unije nisu odgovorne za njegov sadržaj. Vjerodostojne inačice relevantnih akata, uključujući njihove preambule, one su koje su objavljene u Službenom listu Europske unije i dostupne u EUR-Lexu. Tim službenim tekstovima može se izravno pristupiti putem poveznica sadržanih u ovom dokumentu.

UREDBA (EU) 2018/841 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

od 30. svibnja 2018.

o uključivanju emisija i uklanjanja stakleničkih plinova iz korištenja zemljišta, prenamjene zemljišta i šumarstva u okvir za klimatsku i energetsku politiku do 2030. te o izmjeni Uredbe (EU) br. 525/2013 i Odluke br. 529/2013/EU

(Tekst značajan za EGP)

( L 156 19.6.2018, 1)

Koju je izmijenila:


		br.	stranica	datum
►M1	DELEGIRANA UREDBA KOMISIJE (EU) 2021/268 оd 28. listopada 2020.	L 60	21	22.2.2021
►M2	UREDBA (EU) 2023/839 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA od 19. travnja 2023.	L 107	1	21.4.2023

▼B

UREDBA (EU) 2018/841 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

od 30. svibnja 2018.

(Tekst značajan za EGP)

▼M2

Članak 1.

Predmet

Ovom se Uredbom utvrđuju pravila koja se odnose na:

(a)

obveze država članica za sektor korištenja zemljišta, prenamjene zemljišta i šumarstva („LULUCF”) kojima se doprinosi postizanju ciljeva Pariškog sporazuma i postizanju cilja smanjenja emisija stakleničkih plinova Unije za razdoblje od 2021. do 2025.;

(b)

obračun emisija i uklanjanja stakleničkih plinova iz sektora LULUCF-a te provjeru usklađenosti država članica s obvezama iz točke (a) za razdoblje od 2021. do 2025.;

(c)

cilj Unije za neto uklanjanja stakleničkih plinova u sektoru LULUCF-a do 2030.;

(d)

ciljeve država članica za neto uklanjanja stakleničkih plinova u sektoru LULUCF-a za razdoblje od 2026. do 2030.

Članak 2.

Područje primjene

Ova se Uredba primjenjuje na emisije i uklanjanje stakleničkih plinova navedenih u odjeljku A Priloga I. ovoj Uredbi, prijavljenih na temelju članka 26. stavka 4. Uredbe (EU) 2018/1999 Europskog parlamenta i Vijeća ( 1 ), a koji se pojavljuju na državnim područjima država članica u razdoblju od 2021. do 2025. u bilo kojoj od sljedećih obračunskih kategorija zemljišta:

(a)

korištenje zemljišta prijavljenog kao zemljište pod usjevima, travnjak, močvarno zemljište, naselje ili drugo zemljište koji su pretvoreni u šumsko zemljište („pošumljeno zemljište”);

(b)

korištenje zemljišta prijavljenog kao šumsko zemljište pretvoreno u zemljište pod usjevima, travnjak, močvarno zemljište, naselje ili drugo zemljište („iskrčeno zemljište”);

(c)

korištenje zemljišta prijavljenog kao bilo što od sljedećeg („zemljište pod usjevima kojim se gospodari”):

zemljište pod usjevima koje ostaje zemljište pod usjevima;

ii.

travnjak, močvarno zemljište, naselje ili drugo zemljište koji su pretvoreni u zemljište pod usjevima;

iii.

zemljište pod usjevima pretvoreno u močvarno zemljište, naselje ili drugo zemljište;

(d)

korištenje zemljišta prijavljenog kao bilo što od sljedećeg („travnjak kojim se gospodari”):

travnjak koji ostaje travnjak;

ii.

zemljište pod usjevima, močvarno zemljište, naselje ili drugo zemljište koji su pretvoreni u travnjak;

iii.

travnjak pretvoren u močvarno zemljište, naselje ili drugo zemljište;

(e)

korištenje zemljišta prijavljenog kao šumsko zemljište koje ostaje šumsko zemljište („šumsko zemljište kojim se gospodari”);

(f)

ako je država članica obavijestila Komisiju o svojoj namjeri da močvarno zemljište kojim se gospodari uključi u područje primjene svojih obveza na temelju članka 4. stavka 1. ove Uredbe do 31. prosinca 2020., korištenje zemljišta prijavljenog kao jedno od sljedećeg („močvarno zemljište kojim se gospodari”):

—

močvarno zemljište koje ostaje močvarno zemljište;

—

naselje ili drugo zemljište koji su pretvoreni u močvarno zemljište;

—

močvarno zemljište pretvoreno u naselje ili drugo zemljište.

Ova se Uredba primjenjuje na emisije i uklanjanje stakleničkih plinova navedenih u odjeljku A Priloga I. ovoj Uredbi, prijavljenih na temelju članka 26. stavka 4. Uredbe (EU) 2018/1999, a koji se odvijaju na državnim područjima država članica u razdoblju od 2026. do 2030. u svakoj od sljedećih kategorija ili sektora izvješćivanja za zemljišta:

(a)

šumsko zemljište;

(b)

zemljište pod usjevima;

(c)

travnjak;

(d)

močvarno zemljište;

(e)

naselja;

(f)

drugo zemljište;

(g)

drvni proizvodi;

(h)

drugo;

(i)

atmosfersko taloženje;

(j)

ispiranje i otjecanje dušika.

▼B

Članak 3.

Definicije

Za potrebe ove Uredbe primjenjuju se sljedeće definicije:

„ponor” znači svaki postupak, djelatnost ili mehanizam kojim se iz atmosfere uklanja staklenički plin, aerosol ili prethodnik stakleničkog plina;

„izvor” znači svaki postupak, djelatnost ili mehanizam kojim se u atmosferu ispušta staklenički plin, aerosol ili prethodnik stakleničkog plina;

„spremnik ugljika” znači cijela biogeokemijska značajka ili sustav na državnom području države članice ili njihov dio, u kojem se pohranjuje ugljik, svaki prethodnik stakleničkog plina koji sadrži ugljik ili svaki staklenički plin koji sadrži ugljik;

„zaliha ugljika” znači masa ugljika pohranjena u spremniku ugljika;

„drvni proizvod” znači svaki proizvod sječe drva koji je napustio lokaciju sječe;

„šuma” znači zemljište određeno minimalnim vrijednostima za površinu zemljišta, lisnati šumski pokrov ili odgovarajući stupanj gustoće te potencijalnu visinu drveća u zrelosti na mjestu rasta drveća, kako je određeno za svaku državu članicu u Prilogu II. Uključuje površine s drvećem, među ostalim grupe mladog, prirodno rastućeg drveća, ili plantaže koje tek trebaju dosegnuti minimalne vrijednosti lisnatog šumskog pokrova ili odgovarajućeg stupnja gustoće ili minimalnu visinu drveća, kako je utvrđeno u Prilogu II., uključujući svaku površinu koja inače čini dio šumskog zemljišta, ali na kojoj privremeno nema drveća uslijed ljudskog djelovanja, poput sječe, ili prirodnih uzroka, ali za koju se može očekivati da ponovno postane šuma;

„referentna razina za šume” znači procjena, izražena u tonama ekvivalenta CO2 godišnje, prosječnih godišnjih neto emisija ili uklanjanja iz šumskog zemljišta kojim se gospodari na državnom području države članice u razdoblju od 2021. do 2025. i od 2026. do 2030. na temelju kriterija utvrđenih ovom Uredbom;

„vrijednost vremena poluraspada” znači broj godina potrebnih da se količina ugljika pohranjena u kategoriji drvnih proizvoda smanji na polovicu svoje početne vrijednosti;

▼M2

„prirodne nepogode” znači svaki neantropogeni događaj ili okolnost koja izaziva znatne emisije u sektoru LULUCF-a i čija je pojava izvan kontrole određene države članice, a čije učinke na emisije država članica objektivno nije u mogućnosti znatno ograničiti, čak i nakon njihove pojave;

▼B

10.

„trenutačna oksidacija” znači metoda obračunavanja pri kojoj se pretpostavlja da se cijela količina ugljika pohranjenog u drvnim proizvodima ispušta u atmosferu u trenutku sječe;

▼M2

11.

„klimatske promjene” znači promjene klime koje se izravno ili neizravno pripisuju ljudskom djelovanju, koje mijenjaju sastav globalne atmosfere i koje nastaju povrh prirodne promjenjivosti klime uočene tijekom usporedivih vremenskih razdoblja.

▼B

Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 16. s ciljem izmjene ili brisanja definicija iz ovog članka stavka 1. ili dodavanja novih definicija u njega radi prilagođavanja tog stavka znanstvenom razvoju ili tehničkom napretku te radi osiguravanja dosljednosti između tih definicija i svih promjena relevantnih definicija u smjernicama IPCC-a usvojenima na Konferenciji stranaka UNFCCC-a ili Konferenciji stranaka koja služi kao sastanak stranaka Pariškog sporazuma.

▼M2

Članak 4.

Obveze i ciljevi

Za razdoblje od 2021. do 2025., uzimajući u obzir fleksibilne mogućnosti predviđene u člancima 12., 13. i 13.a, svaka država članica osigurava da emisije stakleničkih plinova ne premašuju uklanjanja stakleničkih plinova, što se računa kao zbroj ukupnih emisija i ukupnih uklanjanja na njezinu državnom području u svim obračunskim kategorijama zemljišta iz članka 2. stavka 1.

Cilj Unije za 2030. u pogledu neto uklanjanja stakleničkih plinova iznosi 310 milijuna tona ekvivalenta CO2 kao zbroj vrijednosti neto emisija i uklanjanja stakleničkih plinova u državama članicama u 2030. koje su navedene u stupcu D Priloga II.a, a temelji se na prosjeku podataka iz inventara stakleničkih plinova za 2016., 2017. i 2018. kako su podneseni 2020.

Svaka država članica osigurava da, uzimajući u obzir fleksibilne mogućnosti predviđene člancima 12. i 13.b zbroj njezinih emisija i uklanjanja stakleničkih plinova na njezinu državnom području i u svim kategorijama izvješćivanja za zemljišta iz članka 2. stavka 2. točaka od (a) do (j), prijavljen za 2030. godinu u njezinu inventaru stakleničkih plinova u usporedbi s prosjekom njezinih podataka iz inventara stakleničkih plinova za 2016., 2017. i 2018. kako ih podnese 2032., ne premašuje cilj utvrđen za tu državu članicu u stupcu C Priloga II.a.

Svaka država članica osigurava zbroj razlika između sljedećih točaka za svaku godinu u razdoblju od 2026. do 2029. ne premašuje proračun za razdoblje 2026. – 2029.:

(a)

emisija i uklanjanja stakleničkih plinova na njezinu državnom području i u svim kategorijama izvješćivanja za zemljišta iz članka 2. stavka 2. točaka od (a) do (j); i

(b)

prosječne vrijednosti njezinih podataka iz inventara stakleničkih plinova za 2021., 2022. i 2023., kako ih podnese 2032.

Proračun za razdoblje 2026.–2029. definira se kao zbroj razlika za svaku godinu u razdoblju od 2026. do 2029. za tu državu članicu između:

(a)

godišnje granične vrijednosti emisija i uklanjanja stakleničkih plinova za te godine, utvrđene na temelju linearne putanje do 2030.; i

(b)

prosječnih podataka iz inventara stakleničkih plinova za 2021., 2022. i 2023. kako se podnesu 2025.

Linearna putanja države članice započinje 2022. s prosječnom vrijednosti njezinih podataka iz inventara stakleničkih plinova za 2021., 2022. i 2023., a njezina završna vrijednost za 2030. dobiva se tako da se vrijednost utvrđena za tu državu članicu u stupcu C Priloga II.a doda prosječnoj vrijednosti njezinih podataka iz inventara stakleničkih plinova za 2016., 2017. i 2018.

Proračun za razdoblje 2026.–2029. definira se na temelju podataka iz inventara stakleničkih plinova dostavljenih 2025., a usklađenost s proračunom procjenjuje se na temelju podataka iz inventara stakleničkih plinova kako se podnesu 2032.

Komisija donosi provedbene akte kojima se utvrđuju godišnje granične vrijednosti na temelju linearne putanje za neto uklanjanja stakleničkih plinova za svaku državu članicu, za svaku godinu u razdoblju od 2026. do 2029. u smislu tona ekvivalenta CO2. Te nacionalne putanje temelje se na prosječnim podacima iz inventara stakleničkih plinova za 2021., 2022. i 2023., koje je prijavila svaka država članica.

Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 16.a ove Uredbe. Za potrebe tih provedbenih akata Komisija provodi sveobuhvatno preispitivanje najnovijih podataka iz nacionalnih inventara koje države članice podnose u skladu s člankom 26. stavkom 4. Uredbe (EU) 2018/1999.

Pri donošenju politika za ispunjavanje svojih obveza, ciljeva i proračuna iz ovog članka države članice razmatraju potrebu za osiguravanjem pravedne i socijalno pravedne tranzicije za sve. Komisija može izdati smjernice za potporu državama članicama u tom pogledu.

▼B

Članak 5.

Opća pravila za obračun

▼M2

Svaka država članica priprema i vodi obračune koji točno prikazuju emisije i uklanjanja iz obračunskih kategorija zemljišta iz članka 2. Države članice osiguravaju da njihovi obračuni i drugi podaci dostavljeni na temelju ove Uredbe budu točni, potpuni, dosljedni, javno dostupni, usporedivi i transparentni. Države članice emisije označavaju pozitivnim predznakom (+), a uklanjanja negativnim predznakom (-).

▼B

Države članice sprečavaju svaki dvostruki obračun emisija ili uklanjanja, posebno osiguravanjem da se emisije i uklanjanja ne obračunavaju u više od jedne obračunske kategorije zemljišta.

Ako je zemljište prenamijenjeno, države članice 20 godina od te prenamjene mijenjaju kategorizaciju šumskog zemljišta, zemljišta pod usjevima, travnjaka, močvarnog zemljišta, naselja i drugih zemljišta iz kategorije za takvo zemljište pretvoreno u drugu vrstu zemljišta u kategoriju za takvo zemljište koje ne mijenja namjenu.

Države članice uključuju u svoje obračune za svaku obračunsku kategoriju zemljišta svaku promjenu zalihe ugljika iz spremnika ugljika navedenih u Prilogu I. odjeljku B. Države članice mogu odlučiti da u svoje obračune ne uključe promjene zaliha ugljika iz spremnika ugljika ako spremnik ugljika nije izvor. Međutim, ta mogućnost neuključivanja promjena zaliha ugljika u obračun ne primjenjuje se na spremnike ugljika za nadzemnu biomasu, mrtvo drvo i drvne proizvode iz obračunske kategorije šumskog zemljišta kojim se gospodari.

Države članice vode potpunu i točnu evidenciju svih podataka kojima se koriste u pripremi svojih obračuna.

Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 16. s ciljem izmjene Priloga I. kako bi se u obzir uzele promjene u smjernicama IPCC-a usvojene na Konferenciji stranaka UNFCCC-a ili Konferenciji stranaka koja služi kao sastanak stranaka Pariškog sporazuma.

Članak 6.

Obračun za pošumljeno zemljište i iskrčeno zemljište

▼M2

Države članice obračunavaju emisije i uklanjanja koji proizlaze iz pošumljenog zemljišta i iskrčenog zemljišta izračunane kao ukupne emisije i ukupna uklanjanja za svaku godinu u razdoblju od 2021. do 2025.

Odstupajući od članka 5. stavka 3., a najkasnije do 2025., ako je zemljište prenamijenjeno iz zemljišta pod usjevima, travnjaka, močvarnog zemljišta, naselja ili drugog zemljišta u šumsko zemljište, država članica može 30 godina nakon te prenamjene promijeniti kategorizaciju takvog zemljišta iz kategorije zemljišta pretvorenog u šumsko zemljište u kategoriju šumskog zemljišta koje ostaje šumsko zemljište, ako je takva prenamjena opravdana na temelju smjernica IPCC-a.

▼B

Pri izračunavanju emisija i uklanjanja koji proistječu iz pošumljenog zemljišta i iskrčenog zemljišta svaka država članica određuje šumsku površinu upotrebom parametara utvrđenih u Prilogu II.

Članak 7.

Obračun za zemljište pod usjevima kojim se gospodari, travnjak kojim se gospodari i močvarno zemljište kojim se gospodari

▼M2

Svaka država članica obračunava emisije i uklanjanja iz zemljišta pod usjevima kojim se gospodari računajući ih kao emisije i uklanjanja u razdoblju od 2021. do 2025. umanjene za vrijednost dobivenu kad se njihove prosječne godišnje emisije i uklanjanja iz zemljišta pod usjevima kojim se gospodari u baznom razdoblju od 2005. do 2009. pomnože s pet.

Svaka država članica obračunava emisije i uklanjanja iz travnjaka kojim se gospodari računajući ih kao emisije i uklanjanja u razdoblju od 2021. do 2025. umanjene za vrijednost dobivenu kad se njihove prosječne godišnje emisije i uklanjanja iz travnjaka kojim se gospodari u baznom razdoblju od 2005. do 2009. pomnože s pet.

Tijekom razdoblja od 2021. do 2025. svaka država članica koja uključi močvarno zemljište kojim se gospodari u područje primjene svoje obveze, obračunava emisije i uklanjanja iz močvarnih zemljišta kojima se gospodari računajući ih kao emisije i uklanjanja u tom razdoblju umanjene za vrijednost dobivenu kad se njihove prosječne godišnje emisije i uklanjanja iz močvarnih zemljišta kojima se gospodari u baznom razdoblju od 2005. do 2009. pomnože s pet.

▼B

Tijekom razdoblja od 2021. do 2025. države članice koje su na temelju članka 2. stavka 2. odlučile ne uključiti močvarno zemljište kojim se gospodari u opseg svojih obveza ipak izvještavaju Komisiju o emisijama i uklanjanjima iz korištenja zemljišta prijavljenog kao:

(a)

močvarno zemljište koje ostaje močvarno zemljište,

(b)

naselje ili drugo zemljište, pretvoreno u močvarno zemljište, ili

(c)

močvarno zemljište pretvoreno u naselje ili drugo zemljište.

Članak 8.

Obračun za šumsko zemljište kojim se gospodari

▼M2

Svaka država članica obračunava emisije i uklanjanja iz šumskog zemljišta kojim se gospodari računajući ih kao emisije i uklanjanja u razdoblju od 2021. do 2025. umanjene za vrijednost dobivenu kad se referentna razina za šume dotične države članice pomnoži s pet.

▼B

Ako je rezultat izračuna iz stavka 1. ovog članka negativan u odnosu na referentnu razinu države članice za šume, dotična država članica mora u svoj obračun za šumsko zemljište kojim se gospodari uračunati ukupna neto uklanjanja koja ne prelaze protuvrijednost od 3,5 % emisija te države članice u njezinoj baznoj godini ili razdoblju kako je navedeno u Prilogu III., pomnoženo s pet. Neto uklanjanja iz spremnika ugljika mrtvog drva i drvnih proizvoda, osim kategorije papira kako je navedeno u članku 9. stavku 1. točki (a), i iz obračunske kategorije šumskih zemljišta kojima se gospodari ne podliježu tom ograničenju.

▼M2

Države članice podnose Komisiji svoje nacionalne računske planove za šumarstvo, uključujući predloženu referentnu razinu za šume, do 31. prosinca 2018. za razdoblje od 2021. do 2025. Nacionalni računski plan za šumarstvo sadrži sve elemente iz Priloga IV. odjeljka B i objavljuje se, među ostalim i na internetu.

▼B

Države članice određuju svoje referentne razine za šume na temelju kriterija utvrđenih u Prilogu IV. odjeljku A. U referentnoj razini za šume za Hrvatsku uz kriterije navedene u odjeljku A Priloga IV. mogu se uzeti u obzir i okupacija njezina državnog područja, ratne i poslijeratne okolnosti koje su imale utjecaja na gospodarenje šumama tijekom referentnog razdoblja.

Referentna razina za šume temelji se na nastavku prakse održivog gospodarenja šumama, kako je zabilježeno u razdoblju od 2000. do 2009., uzimajući obzir dinamične značajke šuma povezane sa starošću u nacionalnim šumama, upotrebom najboljih dostupnih podataka.

U referentnim razinama za šume, kako je utvrđeno u skladu s prvim podstavkom, uzima se u obzir budući utjecaj dinamične značajke šuma povezane sa starošću kako se ne bi neopravdano ograničio intenzitet gospodarenja šumama kao temeljni element prakse održivoga gospodarenja šumama, s ciljem održavanja ili jačanja dugoročnih ponora ugljika.

Države članice pokazuju dosljednost između metoda i podataka koji se upotrebljavaju za utvrđivanje predložene referentne razine za šume u nacionalnom računskom planu za šumarstvo i onih koji se upotrebljavaju u izvješćivanju za šumsko zemljište kojim se gospodari.

Komisija u savjetovanju sa stručnjacima koje su imenovale države članice provodi tehničku procjenu nacionalnih računskih planova za šumarstvo koje su države članice podnijele u skladu sa stavkom 3. ovog članka kako bi se procijenilo u kojoj su mjeri predložene referentne razine za šume određene u skladu s načelima i zahtjevima iz stavaka 4., i 5. ovog članka i članka 5. stavka 1. Osim toga, Komisija bi se trebala savjetovati s dionicima i civilnim društvom. Komisija objavljuje sažetak obavljenog rada, uključujući stajališta stručnjaka koje su imenovale države članice, i zaključke u vezi s njime.

Komisija, prema potrebi, izdaje tehničke preporuke državama članicama u kojima se odražavaju zaključci tehničke procjene kako bi se olakšala tehnička revizija predloženih referentnih razina za šumarstvo. Komisija te tehničke preporuke objavljuje.

▼M2

Prema potrebi i na temelju tehničkih procjena provedenih u skladu sa stavkom 6. prvim podstavkom te, ako je primjenjivo, tehničkih preporuka izdanih u skladu sa stavkom 6. drugim podstavkom, države članice Komisiji dostavljaju svoje revidirane predložene referentne razine za šume do 31. prosinca 2019. za razdoblje od 2021. do 2025. Komisija objavljuje predložene referentne razine za šume koje su dostavile države članice.

Na temelju predloženih referentnih razina za šume koje su dostavile države članice, tehničke procjene obavljene u skladu sa stavkom 6. ovog članka i, ako je primjenjivo, revidiranih predloženih referentnih razina za šume podnesenih na temelju stavka 7. ovog članka Komisija u skladu s člankom 16. donosi delegirane akte kojima se izmjenjuje Prilog IV. radi utvrđivanja referentnih razina za šume koje države članice trebaju primjenjivati za razdoblje od 2021. do 2025.

Ako država članica ne podnese Komisiji svoju referentnu razinu za šume do datuma utvrđenih u ovom članku stavku 3. i, ako je primjenjivo, stavku 7. ovog članka, Komisija u skladu s člankom 16. donosi delegirane akte kojima se izmjenjuje Prilog IV. radi utvrđivanja referentne razine za šume koju ta država članica treba primjenjivati u razdoblju od 2021. do 2025. s obzirom na sve tehničke procjene provedene u skladu s ovim člankom stavkom 6.

10.

Delegirani akti iz stavaka 8. i 9. donose se do 31. listopada 2020. za razdoblje od 2021. do 2025.

▼B

11.

Kako bi se osigurala dosljednost iz stavka 5. ovog članka, države članice prema potrebi podnose Komisiji tehničke ispravke za koje nisu potrebne izmjene delegiranih akata donesenih u skladu sa stavcima 8. i 9. ovog članka do datuma navedenih u članku 14. stavku 1.

Članak 9.

Obračun za drvne proizvode

U obračunima pruženima u skladu s člankom 6. stavkom 1. i člankom 8. stavkom 1. u pogledu drvnih proizvoda države članice prikazuju emisije i uklanjanja koji proizlaze iz promjena zaliha ugljika drvnih proizvoda u sljedećim kategorijama, primjenom funkcije raspada prvog reda, metoda i zadanih vrijednosti vremena poluraspada iz Priloga V.:

(a)

papir;

(b)

drvene ploče;

(c)

piljeno drvo.

Komisija u skladu s člankom 16. za izmjenu ovog članka stavka 1. i Priloga V. dodavanjem novih kategorija drvnih proizvoda koji imaju učinak sekvestracije ugljika donosi delegirane akte koji se temelje na smjernicama IPCC-a koje je usvojila Konferencija stranaka UNFCCC-a ili Konferencija stranaka koja služi kao sastanak stranaka Pariškog sporazuma te se njima osigurava ekološki integritet.

Države članice mogu odrediti proizvode od materijala na bazi drva, uključujući koru, koji su obuhvaćeni postojećim i novih kategorijama iz stavaka 1. odnosno 2., na temelju smjernica IPCC-a koje je usvojila Konferencija stranaka UNFCCC-a ili Konferencija stranaka koja služi kao sastanak stranaka Pariškog sporazuma, pod uvjetom da su dostupni podaci transparentni i provjerljivi.

Članak 10.

Obračun za prirodne nepogode

▼M2

Na kraju razdoblja od 2021. do 2025. države članice mogu iz svojih obračuna za pošumljeno zemljište i šumsko zemljište kojim se gospodari isključiti emisije stakleničkih plinova, koje su posljedica prirodnih nepogoda, koje premašuju prosječne emisije prouzročene prirodnim nepogodama u razdoblju od 2001. do 2020. isključujući statističke netipične vrijednosti („pozadinska razina”). Ta se pozadinska razina izračunava u skladu s ovim člankom i Prilogom VI.

▼B

Ako primjenjuje stavak 1., država članica:

(a)

Komisiji dostavlja informacije o pozadinskoj razini za obračunske kategorije zemljišta iz stavka 1. te podacima i metodama upotrijebljenima u skladu s Prilogom VI.; i

(b)

isključuje iz obračuna do ►M2 2025 ◄ . sva kasnija uklanjanja na zemljištu pogođenom prirodnim nepogodama.

Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 16. radi izmjene Priloga VI. s ciljem revidiranja zahtjeva u pogledu metodologije i informacija iz tog Priloga kako bi se u obzir uzele promjene u smjernicama IPCC-a usvojene na Konferenciji stranaka UNFCCC-a ili Konferenciji stranaka koja služi kao sastanak stranaka Pariškog sporazuma.

▼M2

Članak 11.

Fleksibilne mogućnosti i upravljanje

Država članica može upotrijebiti:

(a)

opće fleksibilne mogućnosti navedene u članku 12.; i

(b)

radi osiguravanja usklađenosti s obvezom, ciljem i proračunom utvrđenim u skladu s člankom 4., fleksibilne mogućnosti navedene u člancima 13. i 13.b.

Osim fleksibilnih mogućnosti iz prvog podstavka, Finska može primijeniti dodatnu naknadu u skladu s člankom 13.a.

Ako država članica nije ispunila zahtjeve u pogledu praćenja utvrđene u članku 26. Uredbe (EU) 2018/1999, središnji administrator određen na temelju članka 20. Direktive 2003/87/EZ („središnji administrator”) toj državi članici privremeno zabranjuje prenošenje u skladu s člankom 12. stavkom 2. ove Uredbe ili korištenje fleksibilne mogućnosti za šumsko zemljište kojim se gospodari u skladu s člankom 13. ove Uredbe. Komisija može pružiti i dodatnu tehničku podršku toj državi članici.

Članak 12.

Opće fleksibilne mogućnosti

Ako u razdoblju od 2021. do 2025. ukupne emisije premaše ukupna uklanjanja u državi članici ili ako je, u razdoblju od 2026. do 2030., razlika između zbroja emisija i uklanjanja stakleničkih plinova na državnom području države članice i obveze, cilja ili proračuna utvrđenog za tu državu članicu u skladu s člankom 4. ove Uredbe pozitivna i ta je država članica odlučila iskoristiti svoju fleksibilnu mogućnost te je zatražila brisanje godišnjih emisijskih kvota na temelju Uredbe (EU) 2018/842, količina izbrisanih emisijskih kvota uzima se u obzir u pogledu usklađenosti države članice s njezinom obvezom, ciljem odnosno proračunom utvrđenima u skladu s člankom 4. ove Uredbe.

U mjeri u kojoj u razdoblju od 2021. do 2025. ukupna uklanjanja premašuju ukupne emisije u državi članici ili ako je, u razdoblju od 2026. do 2030., razlika između zbroja emisija i uklanjanja stakleničkih plinova na državnom području države članice i obveze, cilja ili proračuna utvrđenog za tu državu članicu u skladu s člankom 4. ove Uredbe negativna, a nakon oduzimanja bilo koje količine koja se uzima u obzir u skladu s člankom 7. Uredbe (EU) 2018/842, ta država članica može preostalu količinu uklanjanja prenijeti drugoj državi članici. Prenesena količina uzima se u obzir pri procjeni ispunjavanja obveze, cilja ili proračuna države članice primateljice utvrđenima u skladu s člankom 4. ove Uredbe.

Kako bi se izbjeglo dvostruko obračunavanje, količina neto uklanjanja uzetih u obzir na temelju članka 7. Uredbe (EU) 2018/842 oduzima se toj državi članici od količine raspoložive za prijenos drugoj državi članici u skladu s ovim člankom stavkom 2.

Države članice trebale bi upotrijebiti prihode, ili njihove ekvivalente u financijskoj vrijednosti, ostvarene prijenosima u skladu sa stavkom 2. za borbu protiv klimatskih promjena u Uniji ili u trećim zemljama. Države članice obavješćuju Komisiju o svim aktivnostima poduzetima u skladu s ovim stavkom i objavljuju te informacije u obliku koji je lako dostupan.

Svaki prijenos u skladu sa stavkom 2. može proizići iz projekta ili programa za ublažavanje emisija stakleničkih plinova koji se provodi u državi članici prodavateljici, a financira ga država članica primateljica, pod uvjetom da se izbjegava dvostruko računanje i osigurava sljedivost.

Članak 13.

Fleksibilna mogućnost za šumsko zemljište kojim se gospodari

Ako u razdoblju od 2021. do 2025. u državi članici ukupne emisije premaše ukupna uklanjanja u obračunskim kategorijama zemljišta iz članka 2. stavka 1. prema obračunu u skladu s ovom Uredbom, ta država članica može iskoristiti fleksibilnu mogućnost za šumsko zemljište kojim se gospodari utvrđenu ovim člankom radi postizanja usklađenosti s člankom 4. stavkom 1.

Ako je u razdoblju od 2021. do 2025. rezultat izračuna iz članka 8. stavka 1. pozitivan broj, dotična država članica ima pravo nadoknaditi emisije koje odgovaraju rezultatu tog izračuna, pod uvjetom da su ispunjeni sljedeći uvjeti:

(a)

država članica uključila je u svoju strategiju podnesenu u skladu s člankom 15. Uredbe (EU) 2018/1999 postojeće ili planirane konkretne mjere za očuvanje ili poboljšanje, prema potrebi, šumskih ponora i spremnika, kao i informacije o učinku takvih mjera na relevantne okolišne ciljeve, uključujući među ostalim zaštitu bioraznolikosti i prilagodbu na prirodne nepogode; i

(b)

ukupne emisije unutar Unije ne premašuju ukupna uklanjanja u obračunskim kategorijama zemljišta iz članka 2. stavka 1. ove Uredbe za razdoblje od 2021. do 2025.

Pri procjenjivanju premašuju li ukupne emisije u Uniji ukupna uklanjanja iz ovog stavka prvog podstavka točke (b) Komisija osigurava da države članice izbjegavaju dvostruko obračunavanje, osobito pri upotrebi fleksibilnih mogućnosti utvrđenih u članku 12. ove Uredbe i članku 7. stavku 1. ili članku 9. stavku 2. Uredbe (EU) 2018/842.

Naknada iz stavka 2. može obuhvatiti samo ponore koji se uzimaju u obzir kao emisije u odnosu na referentnu razinu za šume te države članice i u razdoblju od 2021. do 2025. ne smije premašiti 50 % maksimalnog iznosa naknade za dotičnu državu članicu utvrđenog u Prilogu VII.

Države članice podnose Komisiji dokaze o učinku prirodnih nepogoda izračunanom u skladu s Prilogom VI., kao i o mjerama koje planiraju poduzeti radi sprečavanja i ublažavanja sličnih učinaka u budućnosti kako bi ispunile uvjete za naknadu za preostale ponore koji se uzimaju u obzir kao emisije u odnosu na njezinu referentnu razinu za šume, do iznosa koji nisu iskoristile druge države članice od punog iznosa naknade za razdoblje od 2021. do 2025. utvrđene u Prilogu VII. Ako potražnja za naknadom premašuje raspoloživi iznos neiskorištene naknade, ta se neiskorištena naknada proporcionalno raspodjeljuje među dotičnim državama članicama. Komisija objavljuje dokaze koje su podnijele države članice.

▼M2

Članak 13.a

Dodatne naknade

Finska može nadoknaditi do dodatnih 5 milijuna tona ekvivalenta CO2 obračunatih emisija prema obračunskim kategorijama šumskog zemljišta kojim se gospodari, iskrčenog zemljišta, zemljišta pod usjevima i travnjaka kojim se gospodari, u razdoblju od 2021. do 2025. godine, pod uvjetom da su ispunjeni sljedeći uvjeti:

(a)

Finska je u svoju strategiju podnesenu u skladu s člankom 15. Uredbe (EU) 2018/1999 uključila postojeće ili planirane konkretne mjere za očuvanje ili poboljšanje, prema potrebi, šumskih ponora i spremnika;

(b)

ukupne emisije unutar Unije ne prelaze ukupna uklanjanja u obračunskim kategorijama zemljišta iz članka 2. stavka 1. ove Uredbe u razdoblju od 2021. do 2025.

Pri procjenjivanju premašuju li ukupne emisije u Uniji ukupna uklanjanja iz prvog podstavka točke (b) ovog stavka Komisija osigurava da države članice izbjegavaju dvostruko računanje, osobito pri upotrebi fleksibilnih mogućnosti utvrđenih u člancima 12. i 13. ove Uredbe i članku 7. stavku 1. ili članku 9. stavku 2. Uredbe (EU) 2018/842.

Dodatna naknada ograničena je na:

(a)

iznos koji premašuje fleksibilnu mogućnost za šumsko zemljište kojim se gospodari, a koji je u skladu s člankom 13. stavljen na raspolaganje Finskoj u razdoblju od 2021. do 2025.;

(b)

emisije nastale povijesnom promjenom iz šumskog zemljišta u bilo koju drugu kategoriju korištenja zemljišta koja se dogodila najkasnije do 31. prosinca 2017.;

(c)

iznos potreban za usklađenost s člankom 4.

Dodatne naknade nisu biti predmet prijenosa u skladu s člankom 12. ove Uredbe ili člankom 7. Uredbe (EU) 2018/842.

Poništavaju se sve neiskorištene dodatne naknade od iznosa od 5 milijuna tona ekvivalenta CO2 iz stavka 1.

Središnji administrator provodi operacije nužne za potrebe stavka 2. točke (a) i stavaka 3. i 4. ovoga članka u registru Unije uspostavljenom na temelju članka 40. Uredbe (EU) 2018/1999. („registar Unije”).

Članak 13.b

Mehanizam korištenja zemljišta za razdoblje od 2026. do 2030.

U registru Unije uspostavlja se mehanizam korištenja zemljišta koji odgovara količini do 178 milijuna tona ekvivalenta CO2, podložno ispunjenju cilja Unije iz članka 4. stavka 2. Mehanizam korištenja zemljišta na raspolaganju je uz fleksibilne mogućnosti predviđene u članku 12.

Ako je u razdoblju od 2026. do 2030., nakon što je država članica poduzela sve što je u njezinoj moći da uzme u obzir sva mišljenja Komisije koja su joj upućena u skladu s člankom 13.d, razlika između zbroja emisija i uklanjanja stakleničkih plinova na državnom području države članice i u svim kategorijama izvješćivanja za zemljište iz članka 2. stavka 2. točki od (a) do (j) i odgovarajućeg cilja utvrđenog za tu državu članicu u skladu s člankom 4. stavkom 3. ili proračuna utvrđenog za tu državu članicu u skladu s člankom 4. stavkom 4. pozitivna, obračunata i prijavljena u skladu s ovom Uredbom, ta država članica može upotrijebiti mehanizam utvrđen ovim člankom kako bi se pridržavala svojeg cilja utvrđenog u skladu s člankom 4. stavkom 3. ili svojeg proračuna utvrđenog u skladu s člankom 4. stavkom 4.

Ako je u razdoblju od 2026. do 2030. rezultat jednog ili oba izračuna iz stavka 2. pozitivan, država članica ima pravo upotrijebiti mehanizam utvrđen u ovom članku za nadoknadu neto emisija ili neto uklanjanja, ili oboje, koji se uzimaju u obzir kao emisije u odnosu na cilj postavljen za tu državu članicu u skladu s člankom 4. stavkom 3. ili s proračunom utvrđenim za tu državu članicu u skladu s člankom 4. stavkom 4., ili oboje, pod uvjetom da su ispunjeni sljedeći uvjeti:

(a)

država članica uključila je u svoj ažurirani integrirani nacionalni energetski i klimatski plan dostavljen u skladu s člankom 14. Uredbe (EU) 2018/1999 tekuće ili planirane posebne mjere za osiguravanje očuvanja ili poboljšanja, prema potrebi, svih ponora u tlu i spremnika te smanjenje osjetljivosti zemljišta na prirodne nepogode;

(b)

država članica iscrpila je fleksibilnu mogućnost dostupnu u skladu s člankom 12. stavkom 1. ove Uredbe ;

(c)

razlika u Uniji između godišnjeg zbroja svih emisija i uklanjanja stakleničkih plinova na njezinu državnom području i u svim kategorijama izvješćivanja za zemljišta iz članka 2. stavka 2. točaka od (a) do (j), a Unijin je cilj neto uklanjanja od 310 milijuna tona ekvivalenta CO2 negativan 2030.

Pri procjenjivanju toga je li unutar Unije ispunjen uvjet iz prvog podstavka točke (c) ovog stavka, Komisija uključuje do 30 %, ali ne više od 20 milijuna tona ekvivalenta CO2, neiskorištenog viška prema obvezama država članica na temelju članka 4. stavka 1. iz razdoblja od 2021. do 2025., pod uvjetom da jedna ili više država članica Komisiji dostave dokaze o učinku prirodnih nepogoda u skladu sa stavkom 5. ovog članka. Komisija osigurava da države članice izbjegavaju dvostruko računanje, osobito pri upotrebi fleksibilnih mogućnosti utvrđenih člankom 12. ove Uredbe i člankom 7. stavkom 1. Uredbe (EU) 2018/842.

Iznos naknade iz stavka 3. ovog članka ne smije za razdoblje od 2026. do 2030. premašiti 50 % maksimalnog iznosa naknade za dotičnu državu članicu utvrđenog u Prilogu VII.

Države članice podnose Komisiji dokaze o učinku prirodnih nepogoda izračunanom u skladu s Prilogom VI. kako bi ispunile uvjete za naknadu neto emisija ili neto uklanjanja, ili za oboje, koji se uzimaju u obzir kao emisije u odnosu na ciljeve utvrđene za te države članice u skladu s člankom 4. stavkom 3. ili u odnosu na proračun utvrđen za te države članice u skladu s člankom 4. stavkom 4., do iznosa koji nisu iskoristile druge države članice do punog iznosa naknade za razdoblje od 2026. do 2030. utvrđene u Prilogu VII. Ako potražnja za naknadom premašuje raspoloživi iznos neiskorištene naknade, ta neiskorištena naknada proporcionalno se raspodjeljuje među dotičnim državama članicama.

Države članice trebale bi imati pravo na naknadu neto emisija ili neto uklanjanja, ili oboje, koji se uzimaju u obzir kao emisije u odnosu na ciljeve utvrđene za te države članice u skladu s člankom 4. stavkom 3. ili u odnosu na proračun utvrđen za te države članice u skladu s člankom 4. stavkom 4., do iznosa koji nisu iskoristile druge države članice od punog iznosa naknade za razdoblje od 2021. do 2030. utvrđenog u Prilogu VII., nakon što se u obzir uzmu članak 13. stavak 4. te stavak 5. ovog članka, pod uvjetom da su te države članice:

(a)

iscrpile fleksibilne mogućnosti dostupne na temelju članka 12. stavka 1. i stavaka 3. i 5. ovog članka; i

(b)

Komisiji podnijele dokaze o:

dugoročnom učinku klimatskih promjena koji dovodi do prekomjernih emisija ili smanjenja ponora koji su izvan njihove kontrole; ili

ii.

učincima iznimno visokog udjela organskih tala na zemljištu kojim se gospodari, u odnosu na prosjek Unije, što dovodi do prekomjernih emisija, pod uvjetom da se ti učinci mogu pripisati praksama gospodarenja zemljištem koje su se primjenjivale prije stupanja na snagu Odluke br. 529/2013/EU;

(c)

uključile u svoj najnoviji integrirani nacionalni energetski i klimatski plan dostavljen u skladu s člankom 14. Uredbe (EU) 2018/1999 posebne mjere za očuvanje ili poboljšanje, po potrebi, svih ponora u tlu i spremnika te smanjenje osjetljivosti zemljišta na poremećaje u ekosustavu prouzročene klimatskim promjenama.

Iznos naknade iz stavka 6. ne smije premašiti 50 milijuna tona ekvivalenta CO2 za Uniju u cjelini. Ako potražnja za naknadom premašuje maksimalni raspoloživi iznos naknade, ta se naknada proporcionalno raspodjeljuje među dotičnim državama članicama.

Dokazi iz stavka 6. točke (b) podtočke i. uključuju kvantitativnu procjenu učinaka na neto emisije ili neto uklanjanja, u milijunima tona ekvivalenta CO2 za zahvaćeno područje, a temelje se na usporedivim i pouzdanim kvantitativnim pokazateljima, geografski eksplicitnim podacima i najboljim dostupnim znanstvenim dokazima. Ti pokazatelji i podaci te ti dokazi temelje se na uočenim promjenama koje obuhvaćaju barem razdoblje od 2001. do 2025. te na znanstveno pregledanim projekcijama i opažanjima za razdoblje od 2026. do 2030. Ti pokazatelji i podaci i ti dokazi odražavaju pozadinske srednjoročne ili dugoročne promjene klimatskih značajki relevantnih za sektor LULUCF-a, kao što su aridnost, srednje temperature, srednje oborine, dani mraza, trajanje meteoroloških suša ili suša uzrokovanih gubitkom vlage u tlu.

Dokazi iz stavka 6. točke (b) podtočke ii. obuhvaćaju obrazloženje da udio organskih tala na površini zemljišta kojim se gospodari za dotičnu državu članicu premašuje prosječni udio Unije za godinu 2030. Dokazi obuhvaćaju kvantitativnu analizu, u milijunima tona ekvivalenta CO2, prijavljenih emisija koje su posljedica preostalih učinaka na organska tla kojima se gospodari, utemeljenu na pregledanim opažanjima za razdoblje 2026. – 2030., usporedivim i pouzdanim geografski eksplicitnim podacima te najboljim dostupnim znanstvenim dokazima, posebno o sličnim lokacijama u dotičnoj državi članici. Uz dokaze se prilaže i opis mjera politike koje se trenutačno provode kako bi se negativni učinci preostalih učinaka na organska tla kojima se gospodari sveli na najmanju moguću mjeru.

10.

Do 12. svibnja 2024. Komisija provedbenim aktima utvrđuje strukturu, format, tehničke pojedinosti i postupak za dostavljanje dokaza iz stavka 6. točke (b) ovog članka. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 16.a.

11.

Komisija objavljuje dokaze iz stavka 6. točke (b) koje podnosi država članica i može zatražiti od države članice podnošenje dodatnih dokaza ako, nakon provjere informacija koje je primila od države članice, zaključi da te informacije nisu dovoljno opravdane ili da su nerazmjerne.

Članak 13.c

Upravljanje

Ako Komisija na temelju sveobuhvatnog preispitivanja koje provede 2032. utvrdi da, uzimajući u obzir fleksibilne mogućnosti iskorištene u skladu s člancima 12. i 13.b, nije ostvaren proračun za razdoblje 2026.–2029. iz članka 4. stavka 4., iznos jednak iznosu u tonama ekvivalenta CO2 viška neto emisija stakleničkih plinova, pomnožen s faktorom 1,08, dodaje se iznosu neto emisije stakleničkih plinova koji ta država članica prijavi 2030., u skladu s mjerama donesenima na temelju članka 15.

Članak 13.d

Korektivne mjere

Ako Komisija tijekom svoje godišnje ocjene na temelju članka 29. Uredbe (EU) 2018/1999 utvrdi da država članica ne ostvaruje dovoljan napredak prema ostvarenju svojeg cilja utvrđenog u skladu s člankom 4. stavkom 3. ove Uredbe, uzimajući u obzir putanju i proračun utvrđen u skladu s člankom 4. stavkom 4. ove Uredbe, kao i fleksibilne mogućnosti na temelju ove Uredbe, ta država članica u roku od tri mjeseca Komisiji podnosi plan korektivnih mjera koji uključuje:

(a)

detaljno objašnjenje razloga zbog kojih ne ostvaruje dovoljan napredak;

(b)

procjenu načina na koji se financijskim sredstvima Unije podupiru napori koje ulaže u ispunjavanje cilja i proračuna te načina na koji namjerava upotrijebiti takva sredstva za napredak prema njihovu ispunjavanju;

(c)

dodatne mjere, kojima se dopunjuje integrirani nacionalni energetski i klimatski plan te države članice na temelju Uredbe (EU) 2018/1999 ili jača njegova provedba, koje će provesti kako bi domaćim politikama i mjerama te provedbom mjera Unije ispunila svoj cilj utvrđen u skladu s člankom 4. stavkom 3. ili proračun utvrđen u skladu s člankom 4. stavkom 4., uz detaljnu procjenu predviđenih neto uklanjanja stakleničkih plinova koja bi proizašla iz tih mjera, na temelju kvantitativnih podataka, ako su dostupni;

(d)

strogi raspored provedbe takvih mjera kojim se omogućuje ocjena godišnjeg napretka u provedbi.

Ako je država članica osnovala nacionalno savjetodavno tijelo za klimu, može zatražiti savjet tog tijela kako bi utvrdila potrebne mjere iz točke (c).

Europska agencija za okoliš u skladu sa svojim godišnjim programom rada pomaže Komisiji pri ocjenjivanju svih takvih planova korektivnih mjera.

Komisija može izdati mišljenje o pouzdanosti planova korektivnih mjera podnesenih u skladu sa stavkom 1. te u tom slučaju to čini u roku od četiri mjeseca od primitka tih planova. Dotična država članica u najvećoj mogućoj mjeri uzima u obzir mišljenje Komisije te može na odgovarajući način revidirati svoj plan korektivnih mjera. Ako predmetna država članica ne postupi u skladu s mišljenjem ili s većim dijelom mišljenja, dužna je Komisiji dostaviti obrazloženje.

Svaka država članica objavljuje svoj plan korektivnih mjera iz stavka 1. i sva obrazloženja iz stavka 3. Komisija objavljuje svoje mišljenje iz stavka 3.

▼B

Članak 14.

Provjera usklađenosti

▼M2

Do 15. ožujka 2027. za razdoblje od 2021. do 2025. odnosno do 15. ožujka 2032. za razdoblje od 2026. do 2030. države članice Komisiji podnose izvješće o usklađenosti koje se temelji na godišnjim skupovima podataka i koje uključuje bilancu ukupnih emisija i ukupnih uklanjanja za relevantno razdoblje za svaku od obračunskih kategorija zemljišta iz članka 2. stavka 1. točki od (a) do (f), za razdoblje od 2021. do 2025. i iz članka 2. stavka 2. točki od (a) do (j) za razdoblje od 2026. godine do 2030., primjenjujući pravila za obračun utvrđena ovom Uredbom.

Izvješće o usklađenosti uključuje procjenu:

(a)

politika i mjera u pogledu mogućih kompromisa, među ostalim barem u odnosu na druge okolišne ciljeve i strategije Unije, kao što su one utvrđene u Osmom programu djelovanja za okoliš utvrđenom u Odluci (EU) 2022/591 Europskog parlamenta i Vijeća ( 2 ), u Strategiji EU-a za bioraznolikost do 2030. i u Komunikaciji Komisije od 11. listopada 2018. o održivom biogospodarstvu za Europu: Jačanje veze gospodarstva, društva i okoliša;

(b)

načina na koji su države članice uzele u obzir načelo „ne nanosi bitnu štetu” pri donošenju svojih politika i mjera za ispunjavanje svojeg cilja utvrđenog u skladu s člankom 4. stavkom 3. ili svojeg proračuna utvrđenog u skladu s člankom 4. stavkom 4., u mjeri u kojoj je to relevantno;

(c)

sinergija između ublažavanja klimatskih promjena i prilagodbe klimatskim promjenama, uključujući politike i mjere za smanjenje osjetljivosti zemljišta na prirodne nepogode i klimu;

(d)

sinergija između ublažavanja klimatskih promjena i bioraznolikosti.

Izvješće o usklađenosti prema potrebi sadržava pojedinosti o namjeri iskorištavanja fleksibilnih mogućnosti iz članka 11. i s njima povezanih količina ili o iskorištavanju takvih fleksibilnih mogućnosti i s njima povezanih količina. Države članice objavljuju izvješća o usklađenosti u skladu s člankom 28. Uredbe (EU) 2018/1999.

▼M2

1a.

U slučaju promjene metodologije koju primjenjuju države članice, Komisija može primijeniti metodološke prilagodbe na podatke iz inventara emisija stakleničkih plinova koje je dostavila svaka država članica i koji su potvrđeni u skladu s člankom 38. Uredbe (EU) 2018/1999. Međutim, takve metodološke prilagodbe za potrebe procjene usklađenosti s ciljem Unije za 2030. ne smiju utjecati na vrijednost neto uklanjanja od 310 milijuna tona ekvivalenta CO2 kao zbroja vrijednosti neto uklanjanja stakleničkih plinova (u kt ekvivalenta CO2) 2030. za države članice navedene u stupcu D Priloga II.a i na ciljeve iz stupca C tog priloga.

1b.

Države članice koje navedu da namjeravaju iskoristiti fleksibilnu mogućnost iz članka 13.b stavka 6. u posebnim odjeljcima izvješća opisuju mjere poduzete za ublažavanje ili poništavanje učinaka navedenih u članku 13.b stavku 6. točci (b), kao i uočene i očekivane učinke tih mjera.

1c.

Komisija provodi sveobuhvatno preispitivanje izvješća o usklađenosti iz stavka 1. ovog članka radi procjene usklađenosti s člankom 4.

Usporedno s tim sveobuhvatnim preispitivanjem Komisija procjenjuje kako je načelo „ne nanosi bitnu štetu” uzeto u obzir na temelju stavka 1. točke (b). U tom pogledu Komisija prije svoje prve procjene izdaje smjernice o primjeni načela „ne nanosi bitnu štetu” za potrebe ove Uredbe.

▼B

Komisija provodi sveobuhvatno preispitivanje izvješća o usklađenosti iz stavka 1. ovog članka radi procjene usklađenosti s člankom 4.

Komisija u 2027. priprema izvješće za razdoblje od 2021. do 2025. i u 2032. za razdoblje od 2026. do 2030. o Unijinim ukupnim emisijama i ukupnim uklanjanjima stakleničkih plinova za svaku od obračunskih kategorija zemljišta iz članka 2. izračunanim kao ukupne prijavljene emisije i ukupna prijavljena uklanjanja za to razdoblje umanjene za vrijednost dobivenu kad se Unijine prosječne godišnje prijavljene emisije i uklanjanja u razdoblju od 2000. do 2009. pomnože s pet.

U skladu s godišnjim programom rada Komisiji pri provedbi okvira za praćenje i usklađenost utvrđenog u ovim člankom pomaže Europska agencija za okoliš.

Članak 15.

Registar

▼M2

Komisija donosi delegirane akte u skladu s člankom 16. radi dopune ove Uredbe kako bi se utvrdila pravila za evidentiranje i točno provođenje sljedećih operacija u registru Unije:

(a)

bilježenje količine emisija i uklanjanja za svaku obračunsku kategoriju zemljišta i kategoriju izvješćivanja za zemljišta u svakoj državi članici;

(b)

provođenje svih metodoloških prilagodbi provedenih na temelju članka 14. stavka 1.a;

(c)

upotreba fleksibilnih mogućnosti iz članaka 12., 13., 13.a i 13.b; i

(d)

procjena usklađenosti na temelju članka 13.c.

▼B

Središnji administrator automatski provjerava svaku transakciju u skladu s ovom Uredbom i, prema potrebi, blokira transakcije kako bi osigurao da ne dođe do nepravilnosti.

Informacije iz stavaka 1. i 2. dostupne su javnosti.

Članak 16.

Delegiranje ovlasti

Ovlast za donošenje delegiranih akata dodjeljuje se Komisiji podložno uvjetima utvrđenima ovim člankom.

Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka 3. stavka 2., članka 5. stavka 6., članka 8. stavka 8. i 9., članka 9. stavka 2., članka 10. stavka 3. i članka 15. stavka 1. dodjeljuje se Komisiji na razdoblje od pet godina od 9. srpnja 2018. Komisija izrađuje izvješće o delegiranju ovlasti najkasnije devet mjeseci prije kraja razdoblja od pet godina. Delegiranje ovlasti automatski se produljuje za isto razdoblje osim ako se Europski parlament ili Vijeće ne usprotive takvom produženju najmanje tri mjeseca prije isteka svakog razdoblja.

Delegiranje ovlasti iz članka 3. stavka 2., članka 5. stavka 6., članka 8. stavka 8.i 9., članka 9. stavka 2., članka 10. stavka 3. i članka 15. stavka 1. Europski parlament ili Vijeće mogu opozvati u bilo kojem trenutku. Odlukom o opozivu prestaje delegiranje ovlasti navedenih u toj odluci. Opoziv počinje proizvoditi učinke sljedećeg dana od dana objave spomenute odluke u Službenom listu Europske unije ili na kasniji dan naveden u spomenutoj odluci. On ne utječe na valjanost delegiranih akata koji su već na snazi.

Prije donošenja delegiranog akta Komisija se savjetuje sa stručnjacima koje je imenovala svaka država članica u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016.

Čim donese delegirani akt, Komisija ga istodobno priopćuje Europskom parlamentu i Vijeću.

Delegirani akt donesen u skladu s člankom 3. stavkom 2., člankom 5. stavkom 6., člankom 8. stavkom 8. i 9., člankom 9. stavka 2., člankom 10. stavkom 3. te člankom 15. stavkom 1. stupa na snagu isključivo ako Europski parlament ili Vijeće ne uloži prigovor u razdoblju od dva mjeseca nakon što je Europski parlament ili Vijeće primilo obavijest o tom aktu ili ako su prije isteka tog razdoblja Europski parlament i Vijeće zajedno obavijestili Komisiju da neće uložiti prigovor. Taj se rok produljuje za dva mjeseca na inicijativu Europskog parlamenta ili Vijeća.

▼M2

Članak 16.a

Postupak odbora

Komisiji pomaže Odbor za klimatske promjene, osnovan člankom 44. stavkom 3. Uredbe (EU) 2018/1999. Navedeni odbor je odbor u smislu Uredbe (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća ( 3 ).

Pri upućivanju na ovaj stavak primjenjuje se članak 5. Uredbe (EU) br. 182/2011.

▼M2

Članak 17.

Preispitivanje

Ova se Uredba preispituje uzimajući u obzir, među ostalim:

(a)

međunarodna kretanja;

(b)

napore uložene u postizanje dugoročnih ciljeva Pariškog sporazuma; i

(c)

pravo Unije, među ostalim u pogledu obnove prirode.

Na temelju nalaza iz izvješća sastavljenog na temelju članka 14. stavka 3. i rezultata procjene provedene na temelju članka 13. stavka 2. točke (b) ili na temelju provjere provedene na temelju članka 37. stavka 4.a Uredbe (EU) 2018/1999, Komisija prema potrebi podnosi prijedloge kojima se osigurava poštovanje cjelovitosti općeg cilja Unije u pogledu cilja neto uklanjanja stakleničkih plinova do 2030. utvrđenog u skladu s člankom 4. stavkom 2. ove Uredbe i doprinosa tog cilja ciljevima Pariškog sporazuma.

Komisija najkasnije šest mjeseci nakon prvog globalnog pregleda stanja dogovorenog na temelju članka 14. Pariškog sporazuma podnosi izvješće Europskom parlamentu i Vijeću o primjeni ove Uredbe. Izvješće se temelji na najnovijim dostupnim podacima koje su države članice dostavile na temelju Uredbe (EU) 2018/1999 i na članku 4. stavku 4. Uredbe (EU) 2021/1119 Europskog parlamenta i Vijeća ( 4 ). S obzirom na nužno jačanje smanjenja i uklanjanja emisija stakleničkih plinova u Uniji i nastojanja da se provede socijalno pravedna tranzicija te posebno s obzirom na potrebu za dodatnim politikama i mjerama Unije, izvješće prema potrebi uključuje sljedeće:

(a)

procjenu učinaka fleksibilnih mogućnosti iz članka 11.;

(b)

procjenu doprinosa ove Uredbe cilju klimatske neutralnosti i prijelaznim klimatskim ciljevima utvrđenima u Uredbi (EU) 2021/1119;

(c)

procjenu doprinosa ove Uredbe ciljevima iz Pariškog sporazuma;

(d)

procjenu učinaka koje obveze utvrđene u ovoj Uredbi u bilo kojoj kategoriji zemljišta i sektora obuhvaćenih člankom 2. imaju na društvo i rad u državama članicama, uključujući rodnu ravnopravnost i radne uvjete, kako na nacionalnoj tako i na regionalnoj razini;

(e)

procjenu napretka postignutog na međunarodnoj razini u pogledu pravila kojima se uređuju članak 6. stavci 2. i 4. Pariškog sporazuma i, prema potrebi, prijedloge za izmjenu ove Uredbe, posebno kako bi se izbjeglo dvostruko računanje i primijenile odgovarajuće prilagodbe;

(f)

procjenu trenutačnih trendova i budućih projekcija u pogledu emisija i uklanjanja stakleničkih plinova iz zemljišta pod usjevima, travnjaka i močvarnih zemljišta te regulatorne mogućnosti kako bi se osigurala dosljednost tih trendova i projekcija s ciljem postizanja dugoročnog smanjenja emisija stakleničkih plinova u svim sektorima gospodarstva u skladu s ciljem klimatske neutralnosti Unije i prijelaznim klimatskim ciljevima Unije utvrđenima u Uredbi (EU) 2021/1119;

(g)

trenutačna kretanja i buduće projekcije u pogledu emisija stakleničkih plinova iz sljedećih kategorija izvješćivanja te regulatorne mogućnosti kako bi se osigurala dosljednost tih trendova i projekcija s ciljem postizanja dugoročnog smanjenja emisija stakleničkih plinova u svim sektorima gospodarstva u skladu s ciljem klimatske neutralnosti Unije i prijelaznim klimatskim ciljevima Unije utvrđenima u Uredbi (EU) 2021/1119:

crijevna fermentacija;

ii.

gospodarenje stajskim gnojem;

iii.

uzgoj riže;

iv.

poljoprivredna tla;

propisano spaljivanje savana;

vi.

spaljivanje poljoprivrednih ostataka u poljima;

vii.

primjena sredstava za kalcifikaciju;

viii.

upotreba uree;

ix.

ostala gnojiva koja sadržavaju ugljik;

ostalo.

U tom se izvješću, prema potrebi, uzimaju u obzir učinci dobne strukture šume, među ostalim ako su ti učinci povezani s posebnim ratnim ili poslijeratnim okolnostima, na znanstveno potkrijepljen, pouzdan i transparentan način te s ciljem osiguravanja dugoročne otpornosti i sposobnosti šuma za prilagodbu.

U tom se izvješću, nakon donošenja odgovarajuće znanstveno utemeljene metodologije za izvješćivanje i na temelju napretka u izvješćivanju i najnovijih dostupnih znanstvenih informacija, može procijeniti izvedivost analize i učinak izvješćivanja o emisijama i uklanjanju stakleničkih plinova iz dodatnih sektora, kao što su morski i slatkovodni okoliš, kao i relevantne regulatorne mogućnosti.

Nakon izvješća i uzimajući u obzir važnost pravednog doprinosa svakog sektora cilju klimatske neutralnosti Unije i prijelaznim klimatskim ciljevima Unije na temelju Uredbe (EU) 2021/1119, Komisija prema potrebi podnosi zakonodavne prijedloge. Konkretno, u prijedlozima se mogu utvrditi ciljevi Unije i država članica za emisije i uklanjanje stakleničkih plinova, uzimajući u obzir mogući deficit koji svaka država članica akumulira do 2030.

Europski znanstveni savjetodavni odbor za klimatske promjene osnovan u skladu s člankom 10.a Uredbe (EZ) br. 401/2009 Europskog parlamenta i Vijeća ( 5 ) („Savjetodavni odbor”) može na vlastitu inicijativu pružati znanstvene savjete ili objavljivati izvješća o mjerama Unije, klimatskim ciljevima, godišnjim razinama emisija i uklanjanja te fleksibilnim mogućnostima u skladu s ovom Uredbom. Komisija razmatra relevantne savjete i izvješća Savjetodavnog odbora, posebno u pogledu budućih mjera čija je svrha daljnje smanjenje emisija i povećanje uklanjanja u podsektorima obuhvaćenima ovom Uredbom.

U roku od 12 mjeseci od stupanja na snagu zakonodavnog akta o regulatornom okviru Unije za certifikaciju za uklanjanje ugljika Komisija Europskom parlamentu i Vijeću podnosi izvješće o mogućim koristima i kompromisima u vezi s uključivanjem dugovječnih proizvoda za skladištenje ugljika dobivenih iz održivih izvora koji imaju neto pozitivan učinak sekvestracije ugljika u područje primjene ove Uredbe. U izvješću se procjenjuje kako uzeti u obzir izravne i neizravne emisije i uklanjanja stakleničkih plinova povezanih s tim proizvodima, kao što su oni koji proizlaze iz prenamjene zemljišta i posljedični rizici od istjecanja povezanih emisija, kao i moguće koristi i kompromise u odnosu na druge okolišne ciljeve Unije, posebno ciljeve u području bioraznolikosti. Prema potrebi, u izvješću se može razmotriti postupak za uključivanje održivih proizvoda za skladištenje ugljika u područje primjene ove Uredbe, na način koji je u skladu s drugim okolišnim ciljevima Unije, kao i smjernicama IPCC-a koje je usvojila Konferencija stranaka Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o promjeni klime ili Konferencija stranaka koja služi kao sastanak stranaka Pariškog sporazuma. Izvješće Komisije prema potrebi može biti popraćeno zakonodavnim prijedlogom za odgovarajuću izmjenu ove Uredbe.

▼B

Članak 18.

Izmjena Uredbe (EU) br. 525/2013

Uredba (EU) br. 525/2013 mijenja se kako slijedi:

u članku 7. stavak 1. mijenja se kako slijedi:

(a)

umeće se sljedeća točka:

„(da)

od 2023. o svojim emisijama i uklanjanjima obuhvaćenima člankom 2. Uredbe (EU) 2018/841 Europskog parlamenta i Vijeća u skladu ( 6 ) s metodologijama navedenima u Prilogu III.a ovoj Uredbi;

(b)

dodaje se sljedeći podstavak:

„Država članica može zatražiti da joj Komisija odobri odstupanje od točke (da) prvog podstavka radi primjene drukčije metodologije od one navedene u Prilogu III.a ako se potrebno poboljšanje metodologije ne može postići na vrijeme da bi se moglo uzeti u obzir u inventarima stakleničkih plinova za razdoblje od 2021. do 2030. ili ako bi trošak poboljšanja metodologije bio nerazmjerno visok u usporedbi s koristima primjene takve metodologije za poboljšanje obračuna emisija i uklanjanja zbog neznatnog značenja emisija i uklanjanja iz dotičnih spremnika ugljika. Države članice koje žele iskoristiti to odstupanje dostavljaju obrazloženi zahtjev Komisiji do 31. prosinca 2020., u kojem navode do kojeg bi se vremena moglo provesti poboljšanje metodologije, predložiti alternativna metodologija ili oboje, te procjenu mogućih utjecaja na točnost obračuna. Komisija može zatražiti da država članica dostavi dodatne informacije u utvrđenom, razumnom roku. Ako Komisija smatra da je zahtjev opravdan, odobrava odstupanje. Ako Komisija odbije zahtjev, ona mora obrazložiti svoju odluku.”;

u članku 13. stavku 1. točki (c) dodaje se sljedeća podtočka:

„viii.

od 2023. informacije o nacionalnim politikama i mjerama koje su provedene s ciljem ispunjavanja obveza iz Uredbe (EU) 2018/841 te informacije o planiranim dodatnim nacionalnim politikama i mjerama predviđenima s ciljem ograničavanja emisija stakleničkih plinova ili povećanja ponora koji prelaze njihove obveze u skladu s tom Uredbom;”;

u članak 14. stavak 1. umeće se sljedeća točka:

„(ba)

od 2023. projekcije ukupnih stakleničkih plinova i odvojene procjene predviđenih emisija i uklanjanja stakleničkih plinova obuhvaćene Uredbom (EU) 2018/841”;

umeće se sljedeći Prilog:

„PRILOG III.A
Metodologije za praćenje i izvješćivanje iz članka 7. stavka 1. točke (da)
Pristup 3. Geografski eksplicitni podaci o prenamjeni zemljišta u skladu sa smjernicama IPCC-a iz 2006. za nacionalne inventare stakleničkih plinova.
Metodologija prve razine (Tier 1) u skladu sa smjernicama IPCC-a iz 2006. za nacionalne inventare stakleničkih plinova.
Za emisije i uklanjanja iz spremnika ugljika koji obuhvaća najmanje 25–30 % emisija ili uklanjanja u kategoriji izvora ili ponora koja je prioritet u nacionalnom sustavu inventara jer njezina procjena ima znatan utjecaj na ukupan inventar stakleničkih plinova te zemlje u smislu apsolutne razine emisije i uklanjanja, na trend emisija i uklanjanja ili na nesigurnosti u pogledu emisija i uklanjanja u kategorijama korištenja zemljišta, najmanje metodologija druge razine (Tier 2), u skladu sa smjernicama IPCC-a iz 2006. za nacionalne inventare stakleničkih plinova.
Države članice potiču se na primjenu metodologije treće razine (Tier 3), u skladu sa smjernicama IPCC-a iz 2006. za nacionalne inventare stakleničkih plinova.”.

Članak 19.

Izmjena Uredbe br. 529/2013/EU

Odluka br. 529/2013/EU mijenja se kako slijedi:

članak 3. stavak 2. prvi podstavak briše se;

članak 6. stavak 4. briše se.

Članak 20.

Stupanje na snagu

Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

PRILOG I.

STAKLENIČKI PLINOVI I SPREMNICI UGLJIKA

Staklenički plinovi iz članka 2.:

(a)

ugljikov dioksid (CO2);

(b)

metan (CH4);

(c)

didušikov oksid (N2O)

Ovi staklenički plinovi izražavaju se u tonama ekvivalenta CO2 i određuju na temelju Uredbe (EU) br. 525/2013.

▼M2

Spremnici ugljika iz članka 5. stavka 4.:

(a)

živa biomasa;

(b)

listinac ( 7 );

(c)

mrtvo drvo 1 ;

(d)

mrtva organska tvar ( 8 );

(e)

mineralna tla;

(f)

organska tla;

(g)

drvni proizvodi za obračunske kategorije zemljišta pošumljeno zemljište i šumsko zemljište kojim se gospodari.

▼B

PRILOG II.

MINIMALNE VRIJEDNOSTI ZA PARAMETRE POVRŠINE ZEMLJIŠTA, ZASTRTOSTI TLA KROŠNJAMA I VISINE DRVEĆA

Država članica	Površina (ha)	Lisnati šumski pokrov (%)	Visina drveća (m)
Belgija	0,5	20	5
Bugarska	0,1	10	5
Češka	0,05	30	2
Danska	0,5	10	5
Njemačka	0,1	10	5
Estonija	0,5	30	2
Irska	0,1	20	5
Grčka	0,3	25	2
▼M2
Španjolska	1,0	20 Od dostave podataka iz inventara stakleničkih plinova 2028. nadalje: 10	3
▼B
Francuska	0,5	10	5
Hrvatska	0,1	10	2
Italija	0,5	10	5
Cipar	0,3	10	5
Latvija	0,1	20	5
Litva	0,1	30	5
Luksemburg	0,5	10	5
Mađarska	0,5	30	5
Malta	1,0	30	5
Nizozemska	0,5	20	5
Austrija	0,05	30	2
Poljska	0,1	10	2
Portugal	1,0	10	5
Rumunjska	0,25	10	5
▼M2
Slovenija	0,25	10	5
▼B
Slovačka	0,3	20	5
▼M2
Finska	0,25	10	5
▼B
Švedska	0,5	10	5
▼M2 —————

▼M2

PRILOG II.a

Cilj Unije (stupac D), prosječni podaci iz inventara stakleničkih plinova za 2016., 2017. i 2018. (stupac B) i nacionalni ciljevi država članica (stupac C) iz članka 4. stavka 3. koje je potrebno ostvariti 2030.

A	B	C	D
Država članica	Prosječni podaci iz inventara stakleničkih plinova za 2016., 2017. i 2018. (kt ekvivalenta CO2), podaci dostavljeni 2020.	Ciljevi država članica za 2030. (kt ekvivalenta CO2)	Vrijednost neto uklanjanja stakleničkih plinova u kt ekvivalenta CO2 2030., podaci dostavljeni 2020. (stupci B + C)
Belgija	–1 032	–320	–1 352
Bugarska	–8 554	–1 163	–9 718
Češka	–401	–827	–1 228
Danska	5 779	–441	5 338
Njemačka	–27 089	–3 751	–30 840
Estonija	–2 112	–434	–2 545
Irska	4 354	–626	3 728
Grčka	–3 219	–1 154	–4 373
Španjolska	–38 326	–5 309	–43 635
Francuska	–27 353	–6 693	–34 046
Hrvatska	–4 933	–593	–5 527
Italija	–32 599	–3 158	–35 758
Cipar	–289	–63	–352
Latvija	–6	–639	–644
Litva	–3 972	–661	–4 633
Luksemburg	–376	–27	–403
Mađarska	–4 791	–934	–5 724
Malta	4	–2	2
Nizozemska	4 958	–435	4 523
Austrija	–4 771	–879	–5 650
Poljska	–34 820	–3 278	–38 098
Portugal	–390	–968	–1 358
Rumunjska	–23 285	–2 380	–25 665
Slovenija	67	–212	–146
Slovačka	–6 317	–504	–6 821
Finska	–14 865	–2 889	–17 754
Švedska	–43 366	–3 955	–47 321
EU-27/Unija	–267 704	–42 296	–310 000

▼B

PRILOG III.

BAZNA GODINA ILI PERIOD ZA POTREBE IZRAČUNA GORNJE GRANICE U SKLADU S ČLANKOM 8. STAVKOM 2.

Država članica	Bazna godina/period
Belgija	1990.
Bugarska	1988.
Češka	1990.
Danska	1990.
Njemačka	1990.
Estonija	1990.
Irska	1990.
Grčka	1990.
Španjolska	1990.
Francuska	1990.
Hrvatska	1990.
Italija	1990.
Cipar	1990.
Latvija	1990.
Litva	1990.
Luksemburg	1990.
Mađarska	1985.–1987.
Malta	1990.
Nizozemska	1990.
Austrija	1990.
Poljska	1988.
Portugal	1990.
Rumunjska	1989.
Slovenija	1986.
Slovačka	1990.
Finska	1990.
Švedska	1990.
▼M2 —————
▼B

PRILOG IV.

NACIONALNI RAČUNSKI PLAN ZA ŠUMARSTVO KOJI SADRŽAVA REFERENTNU RAZINU ZA ŠUME DRŽAVE ČLANICE

A Kriteriji i smjernice za određivanje referentnih razina za šume

Referentne razine države članice za šume određuju se prema sljedećim kriterijima:

(a)

referentna razina u skladu je s ciljem postizanja ravnoteže između antropogenih emisija iz izvora i uklanjanja stakleničkih plinova ponorima u drugoj polovini ovog stoljeća, uključujući poboljšanje potencijalnih uklanjanja šuma koje stare, a koje bi u protivnom bilježile ponore koji postupno opadaju;

(b)

referentnom razinom osigurava se da je sama prisutnost zaliha ugljika isključena iz obračuna;

(c)

referentnom razinom trebalo bi osigurati pouzdan i vjerodostojan sustav obračunavanja koji jamči da su emisije i uklanjanja iz korištenja biomase ispravno obračunane;

(d)

referentna razina uključuje spremnik ugljika iz drvnih proizvoda, čime se omogućuje usporedba između pretpostavke trenutačne oksidacije i primjene funkcije raspada prvog reda i vrijednosti vremena poluraspada;

(e)

pretpostavlja se stalan omjer između upotrebe čvrstih materijala i iskorištavanja energije šumske biomase, kako je zabilježeno u razdoblju od 2000. do 2009.;

(f)

referentna razina trebala bi biti usklađena s ciljem doprinošenja očuvanju biološke raznolikosti i održivog korištenja prirodnih resursa, kako je utvrđeno u strategiji EU-a za šume, nacionalnim politikama država članica u području šumarstva i strategiji EU-a za biološku raznolikost;

(g)

referentna razina mora biti u skladu s nacionalnim projekcijama antropogenih emisija stakleničkih plinova iz izvora i njihova uklanjanja ponorima prijavljenima u skladu s Uredbom (EU) br. 525/2013;

(h)

referentna razina mora biti u skladu s inventarima stakleničkih plinova i relevantnim povijesnim podacima te se moraju temeljiti na transparentnim, potpunim, dosljednim, usporedivim i točnim informacijama. Konkretno, modelom korištenim za određivanje referentne razine mora biti moguće reproducirati povijesne podatke iz nacionalnog inventara stakleničkih plinova.

B Elementi nacionalnog računskog plana za šumarstvo

Nacionalni računski plan za šumarstvo podnesen u skladu s člankom 8. ove Uredbe sadržava sljedeće elemente:

(a)

općenit opis određivanja referentne razine za šume i opis načina na koji su uzeti u obzir kriteriji iz ove Uredbe;

(b)

identifikaciju spremnika ugljika i stakleničkih plinova koji su uključeni u referentnu razinu za šume, razloge za izostavljanje spremnika ugljika iz određivanja referentne razine za šume te prikaz dosljednosti među spremnicima ugljika uključenima u referentnu razinu za šume;

(c)

opis pristupâ, metoda i modela, uključujući kvantitativne informacije, primijenjenih pri određivanju referentne razine za šume, u skladu sa zadnjim podnesenim izvješćem o nacionalnom inventaru i opis dokumentacijskih informacija o praksama i intenzitetu održivoga gospodarenja šumama, kao i usvojenih nacionalnih politika;

(d)

informacije o očekivanom kretanju stopa sječe u okviru različitih scenarija politike;

(e)

opis načina na koji je pri određivanju referentne razine za šume uzet u obzir svaki od sljedećih elemenata:

površina uključena u gospodarenje šumama;

ii.

emisije i uklanjanja iz šuma i drvnih proizvoda kako su prikazani u inventarima stakleničkih plinova i relevantnim povijesnim podacima;

iii.

svojstva šume, uključujući dinamične značajke šume povezane sa starošću, prirast, duljinu ophodnje i druge informacije o uobičajenim aktivnostima u okviru gospodarenja šumama;

iv.

povijesne i buduće stope sječe raščlanjene na energetsku i neenergetsku namjenu.

▼M1

C. Referentne razine za šume koje države članice trebaju primjenjivati za razdoblje od 2021. do 2025.

Država članica	Referentna razina za šume za razdoblje od 2021. do 2025. u tonama ekvivalenta CO2 godišnje
Belgija	– 1 369 009
Bugarska	– 5 105 986
Češka	– 6 137 189
Danska	+354 000
Njemačka	– 34 366 906
Estonija	– 1 750 000
Irska	+112 670
Grčka	– 2 337 640
Španjolska	– 32 833 000
Francuska	– 55 399 290
Hrvatska	– 4 368 000
Italija	– 19 656 100
Cipar	– 155 779
Latvija	– 1 709 000
Litva	– 5 164 640
Luksemburg	– 426 000
Mađarska	– 48 000
Malta	-38
Nizozemska	– 1 531 397
Austrija	– 4 533 000
Poljska	– 28 400 000
Portugal	– 11 165 000
Rumunjska	– 24 068 200
Slovenija	– 3 270 200
Slovačka	– 4 827 630
Finska	– 29 386 695
Švedska	– 38 721 000
▼M2 —————

▼B

PRILOG V.

FUNKCIJA RASPADA PRVOG REDA, METODE I ZADANE VRIJEDNOSTI VREMENA POLURASPADA ZA DRVNE PROIZVODE

Metodološka pitanja

—

Ako nije moguće razlikovati drvne proizvode iz obračunskih kategorija pošumljeno zemljište i na šumsko zemljište kojim se gospodari, država članica za obračunavanje drvnih proizvoda može pretpostaviti da su sve emisije i uklanjanja nastupili na šumskom zemljištu kojim se gospodari.

—

Drvni proizvodi na odlagalištima krutog otpada i drvni proizvodi dobiveni za potrebe proizvodnje energije obračunavaju se na osnovi trenutačne oksidacije.

—

Uvezene drvne proizvode, bez obzira na njihovo podrijetlo, ne obračunava država članica uvoznica („proizvodni pristup”).

—

Za izvezene drvne proizvode podaci specifični za određenu zemlju odnose se na vrijednosti vremena poluraspada specifične za određenu zemlju i upotrebu drvnih proizvoda u zemlji uvoznici.

—

Vrijednosti specifične za određenu zemlju vremena poluraspada drvnih proizvoda koji se stavljaju na tržište u Uniji ne bi trebale odstupati od onih kojima se koristi država članica uvoznica.

—

Države članice mogu, isključivo u informativne svrhe, dostaviti podatke o udjelu drva uvezenog u Uniju koje je iskorišteno za potrebe proizvodnje energije te o zemljama podrijetla takvog drva.

Države članice mogu se koristiti metodologijama i vrijednostima vremena poluraspada specifičnima za njih umjesto metodologija i zadanih vrijednosti vremena poluraspada iz ovog Priloga pod uvjetom da su takve metodologije i vrijednosti utvrđene na temelju transparentnih i provjerljivih podataka te da su korištene metodologije barem jednako detaljne i točne kao one iz ovog Priloga.

Zadane vrijednosti vremena poluraspada:

vrijednost vremena poluraspada znači broj godina potrebnih da se količina ugljika pohranjena u kategoriji drvnih proizvoda smanji na polovicu svoje početne vrijednosti.

Zadane vrijednosti vremena poluraspada (HL) jesu kako slijedi:

(a)

2 godine za papir;

(b)

25 godina za drvene ploče;

(c)

35 godina za piljeno drvo.

Države članice mogu odrediti proizvode od materijala na bazi drva, uključujući koru, koji su obuhvaćeni kategorijama navedenima u točkama (a), (b) i (c) gore, na temelju smjernica IPCC-a koje je usvojila Konferencija stranaka UNFCCC-a ili Konferencija stranaka koja služi kao sastanak stranaka Pariškog sporazuma, pod uvjetom da su dostupni podaci transparentni i provjerljivi. Države članice mogu i za bilo koju od navedenih kategorija koristiti potkategorije specifične za svaku od njih.

PRILOG VI.

IZRAČUN POZADINSKIH RAZINA ZA PRIRODNE NEPOGODE

Za izračun pozadinske razine dostavljaju se sljedeće informacije:

(a)

povijesne razine emisija uzrokovanih prirodnim nepogodama;

(b)

vrste prirodnih nepogoda uključenih u procjenu;

▼M2

(c)

procjene ukupnih godišnjih emisija za te vrste prirodnih nepogoda za razdoblje od 2001. do 2020. razvrstane prema obračunskim kategorijama zemljišta u razdoblju od 2021. do 2025. i kategorijama izvješćivanja za zemljišta u razdoblju od 2026. do 2030.;

▼B

(d)

prikaz dosljednosti vremenskih nizova za sve odgovarajuće parametre, uključujući minimalnu površinu, metodologije za procjenu emisija te pokrivenost spremnika ugljika i plinova.

Pozadinska razina izračunava se kao prosjek vremenskih nizova za razdoblje 2001.–2020., pri čemu se isključuju sve godine za koje su zabilježene abnormalne razine emisija, tj. sve statističke netipične vrijednosti. Identifikacija statističkih netipičnih vrijednosti provodi se kako slijedi:

(a)

izračunava se aritmetička prosječna vrijednost i standardna devijacija cijelog vremenskog niza 2001.–2020.;

(b)

iz vremenskog niza isključuju se sve godine za koje godišnje emisije odstupaju od prosjeka za više od dvostruke standardne devijacije;

(c)

izračunava se aritmetička prosječna vrijednost i standardna devijacija vremenskog niza 2001.–2020., umanjena za godine isključene u točki (b);

(d)

ponavljaju se koraci iz točaka (b) i (c) do nestanka netipičnih vrijednosti.

▼M2

Ako nakon izračuna pozadinske razine na temelju točke 2. ovog Priloga emisije u određenoj godini u razdobljima od 2021. do 2025. za obračunske kategorije pošumljenog zemljišta i šumskog zemljišta kojim se gospodari iz članka 2. stavka 1. prelaze pozadinsku razinu zajedno s marginom, količina emisija koja premašuje pozadinsku razinu može se isključiti u skladu s člankom 10. Margina je jednaka stupnju vjerojatnosti od 95 %.

Sljedeće emisije nisu izuzete od primjene članka 10.:

(a)

emisije nastale iz djelatnosti sječe i sanitarne sječe koje su se odvijale na zemljištu nakon pojave prirodnih nepogoda;

(b)

emisije nastale propisanim spaljivanjem koje se odvilo na zemljištu u bilo kojoj godini u razdoblju od 2021. do 2025.;

(c)

emisije na zemljištima koja su iskrčena nakon pojave prirodnih nepogoda.

▼B

Zahtjevi u pogledu informacija prema članku 10. stavku 2. uključuju sljedeće:

▼M2 —————

▼M2

(b)

dokaz da tijekom preostalog razdoblja od 2021. do 2025. nije došlo do krčenja šuma na zemljištima koja su bila pogođena prirodnim nepogodama zbog kojih su emisije isključene iz obračuna;

(c)

opis provjerljivih metoda i kriterija za identificiranje krčenja šuma na tim zemljištima sljedećih godina u razdoblju od 2021. do 2025.

▼M2 —————

▼M2

Zahtjevi u pogledu informacija u skladu s člankom 10. stavkom 2. i člancima 13. i 13.b uključuju sljedeće:

(a)

identifikaciju svih kopnenih površina pogođenih prirodnim nepogodama u toj određenoj godini, uključujući njihovu geografsku lokaciju, razdoblje i vrste prirodnih nepogoda;

(b)

ako je izvedivo, opis mjera koje je država članica poduzela da spriječi ili ograniči utjecaj tih prirodnih nepogoda;

(c)

ako je izvedivo, opis mjera koje je država članica poduzela za sanaciju zemljišta pogođenog tim prirodnim nepogodama.

▼B

PRILOG VII.

NAJVEĆI IZNOS KOMPENZACIJE DOSTUPAN U OKVIRU FLEKSIBILNE MOGUĆNOSTI ZA ŠUMSKO ZEMLJIŠTE KOJIM SE GOSPODARI IZ ČLANKA 13. STAVKA 3. TOČKE (B)

Država članica	Prijavljeno prosječno uklanjanje ponorima za šumsko zemljište za razdoblje od 2000. do 2009. u milijunima tona ekvivalenta CO2 godišnje	Gornja granica naknade izražena u milijunima tona ekvivalenta CO2 za razdoblje od 2021. do 2030.
Belgija	–3,61	–2,2
Bugarska	–9,31	–5,6
Češka	–5,14	–3,1
Danska	–0,56	–0,1
Njemačka	–45,94	–27,6
Estonija	–3,07	–9,8
Irska	–0,85	–0,2
Grčka	–1,75	–1,0
Španjolska	–26,51	–15,9
Francuska	–51,23	–61,5
Hrvatska	–8,04	–9,6
Italija	–24,17	–14,5
Cipar	–0,15	–0,03
Latvija	–8,01	–25,6
Litva	–5,71	–3,4
Luksemburg	–0,49	–0,3
Mađarska	–1,58	–0,9
Malta	0,00	0,0
Nizozemska	–1,72	–0,3
Austrija	–5,34	–17,1
Poljska	–37,50	–22,5
Portugal	–5,13	–6,2
Rumunjska	–22,34	–13,4
Slovenija	–5,38	–17,2
Slovačka	–5,42	–6,5
Finska	–36,79	–44,1
Švedska	–39,55	–47,5
▼M2 —————

( 1 ) Uredba (EU) 2018/1999 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2018. o upravljanju energetskom unijom i djelovanjem u području klime, izmjeni uredaba (EZ) br. 663/2009 i (EZ) br. 715/2009 Europskog parlamenta i Vijeća, direktiva 94/22/EZ, 98/70/EZ, 2009/31/EZ, 2009/73/EZ, 2010/31/EU, 2012/27/EU i 2013/30/EU Europskog parlamenta i Vijeća, direktiva Vijeća 2009/119/EZ i (EU) 2015/652 te stavljanju izvan snage Uredbe (EU) br. 525/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 328, 21.12.2018., str. 1.).

( 2 ) Odluka (EU) 2022/591 Europskog parlamenta i Vijeća od 6. travnja 2022. o Općem programu djelovanja Unije za okoliš do 2030. (SL L 114, 12.4.2022., str. 22.).

( 3 ) Uredba (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. veljače 2011. o utvrđivanju pravila i općih načela u vezi s mehanizmima nadzora država članica nad izvršavanjem provedbenih ovlasti Komisije (SL L 55, 28.2.2011., str. 13.).

( 4 ) Uredba (EU) 2021/1119 Europskog parlamenta i Vijeća od 30. lipnja 2021. o uspostavi okvira za postizanje klimatske neutralnosti i o izmjeni uredaba (EZ) br. 401/2009 i (EU) 2018/1999 („Europski zakon o klimi”) ( SL L 243, 9.7.2021., str. 1).

( 5 ) Uredba (EZ) br. 401/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. travnja 2009. o Europskoj agenciji za okoliš i Europskoj informacijskoj i promatračkoj mreži za okoliš (SL L 126, 21.5.2009., str. 13.).

( 6 ) Uredba (EU) 2018/841 Europskog parlamenta i Vijeća od 30. svibnja 2018. o uključivanju emisija i uklanjanja stakleničkih plinova iz korištenja zemljišta, prenamjene zemljišta i šumarstva u okvir za klimatsku i energetsku politiku do 2030. te o izmjeni Uredbe (EU) br. 525/2013 i Odluke br. 529/2013/EU (SL L 156, 19.6.2018., str. 1.).”;

( 7 ) Primjenjuje se samo na pošumljeno zemljište i na šumsko zemljište kojim se gospodari.

( 8 ) Primjenjuje se samo na iskrčeno zemljište, zemljište pod usjevima kojim se gospodari, travnjak kojim se gospodari i močvarno zemljište kojim se gospodari.