02018R0762 — HR — 16.06.2020 — 001.001
Ovaj je tekst namijenjen isključivo dokumentiranju i nema pravni učinak. Institucije Unije nisu odgovorne za njegov sadržaj. Vjerodostojne inačice relevantnih akata, uključujući njihove preambule, one su koje su objavljene u Službenom listu Europske unije i dostupne u EUR-Lexu. Tim službenim tekstovima može se izravno pristupiti putem poveznica sadržanih u ovom dokumentu.
DELEGIRANA UREDBA KOMISIJE (EU) 2018/762 оd 8. ožujka 2018. o utvrđivanju zajedničkih sigurnosnih metoda u vezi sa zahtjevima za sustav upravljanja sigurnošću na temelju Direktive (EU) 2016/798 Europskog parlamenta i Vijeća te stavljanju izvan snage uredaba Komisije (EU) br. 1158/2010 i (EU) br. 1169/2010 ( L 129 25.5.2018, 26) |
Koju je izmijenila:
|
|
|||
br. |
stranica |
datum |
||
DELEGIRANA UREDBA KOMISIJE (EU) 2020/782 оd 12. lipnja 2020. |
L 188 |
14 |
15.6.2020 |
DELEGIRANA UREDBA KOMISIJE (EU) 2018/762
оd 8. ožujka 2018.
o utvrđivanju zajedničkih sigurnosnih metoda u vezi sa zahtjevima za sustav upravljanja sigurnošću na temelju Direktive (EU) 2016/798 Europskog parlamenta i Vijeća te stavljanju izvan snage uredaba Komisije (EU) br. 1158/2010 i (EU) br. 1169/2010
(Tekst značajan za EGP)
Članak 1.
Predmet i područje primjene
1. Ovom se Uredbom utvrđuju zajedničke sigurnosne metode („CSM-ovi”) u vezi sa zahtjevima za sustave upravljanja sigurnošću koji se odnose na željezničke prijevoznike i upravitelje infrastrukture, kako je određeno u članku 6. stavku 1. točki (f) Direktive (EU) 2016/798.
2. Ova se Uredba primjenjuje na jedinstvene potvrde o sigurnosti i uvjerenja o sigurnosti koji su izdani na temelju Direktive (EU) 2016/798.
Članak 2.
Definicija
Za potrebe ove Uredbe „tijelo za izdavanje rješenja o sigurnosti” znači tijelo koje je odgovorno za izdavanje jedinstvene potvrde o sigurnosti, a to je Agencija ili nacionalno tijelo nadležno za sigurnost.
Članak 3.
Zahtjevi za sustave upravljanja sigurnošću koji se odnose na željezničke prijevoznike
Željeznički prijevoznici uspostavljaju sustave upravljanja sigurnošću u skladu sa zahtjevima utvrđenima u Prilogu I.
Ti se zahtjevi za sustave upravljanja sigurnošću primjenjuju na jedinstvene potvrde o sigurnosti iz članka 10. Direktive (EU) 2016/798 za potrebe ocjenjivanja zahtjeva i nadzora.
Članak 4.
Zahtjevi za sustave upravljanja sigurnošću koji se odnose na upravitelje infrastrukture
Upravitelji infrastrukture uspostavljaju sustave upravljanja sigurnošću u skladu sa zahtjevima utvrđenima u Prilogu II.
Ti se zahtjevi za sustave upravljanja sigurnošću primjenjuju na uvjerenja o sigurnosti iz članka 12. Direktive (EU) 2016/798 za potrebe ocjenjivanja zahtjeva i nadzora.
Članak 5.
Stavljanje izvan snage
Uredbe (EU) br. 1158/2010 i (EU) br. 1169/2010 stavljaju se izvan snage s učinkom od 31. listopada 2025.
Članak 6.
Stupanje na snagu i primjena
Ova Uredba stupa na snagu dvadesetoga dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.
Primjenjuje se od 16. lipnja 2019. u državama članicama koje Agenciji i Komisiji nisu dostavile obavijest iz članka 33. stavka 2. Direktive (EU) 2016/798.
Primjenjuje se od 16. lipnja 2020. u državama članicama koje su Agenciji i Komisiji dostavile obavijest u skladu s člankom 33. stavkom 2. Direktive (EU) 2016/798 da su produljile razdoblje za prenošenje te direktive i nisu dostavile obavijest Agenciji i Komisiji u skladu s člankom 33. stavkom 2.a Direktive (EU) 2016/798 da su dodatno produljile to razdoblje prenošenja.
Primjenjuje se u svim državama članicama od 31. listopada 2020.
Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.
PRILOG I.
Zahtjevi za sustave upravljanja sigurnošću koji se odnose na željezničke prijevoznike
1. KONTEKST ORGANIZACIJE
1.1. |
Organizacija mora:
(a)
opisati vrstu, opseg i područje djelatnosti;
(b)
identificirati ozbiljne sigurnosne rizike koji nastaju zbog njezinih djelatnosti željezničkog prijevoza bez obzira na to izvodi li ih sama ili ih izvode izvođači, partneri ili dobavljači pod njezinom kontrolom;
(c)
identificirati zainteresirane strane (npr. regulatorna tijela, tijela vlasti, upravitelje infrastrukture, izvođače, dobavljače, partnere), uključujući strane izvan željezničkog sustava važne za sustav upravljanja sigurnošću;
(d)
identificirati i poštovati pravne i druge zahtjeve povezane sa sigurnošću koji potječu od zainteresiranih strana iz točke (c);
(e)
pobrinuti se da se zahtjevi iz točke (d) uzimaju u obzir pri izradi, primjeni i održavanju sustava upravljanja sigurnošću;
(f)
opisati područje primjene sustava upravljanja sigurnošću uzimajući u obzir zahtjeve iz točke (d) i pritom navesti koji je dio djelatnosti njime obuhvaćen. |
2. VOĐENJE
2.1. Vođenje i predanost
2.1.1. |
Uprava mora demonstrirati liderstvo i predanost razvoju, primjeni, održavanju i kontinuiranom poboljšavanju sustava upravljanja sigurnošću tako što će:
(a)
preuzeti cjelokupnu odgovornost za sigurnost;
(b)
aktivnostima i odnosom s osobljem i izvođačima osigurati da su rukovoditelji na različitim razinama organizacije predani sigurnosti;
(c)
pobrinuti se da su sigurnosna politika i sigurnosni ciljevi uobličeni, razumljivi i u skladu sa strateškim usmjerenjem organizacije;
(d)
pobrinuti se za integraciju zahtjeva za sustav upravljanja sigurnošću u poslovne procese organizacije;
(e)
osigurati raspoloživost resursa potrebnih za sustav upravljanja sigurnošću;
(f)
pobrinuti se da sustav upravljanja sigurnošću učinkovito obuzdava sigurnosne rizike koje prouzročuje organizacija;
(g)
poticati osoblje na doprinos postizanju usklađenosti sa zahtjevima za sustav upravljanja sigurnošću;
(h)
podupirati kontinuirano poboljšavanje sustava upravljanja sigurnošću;
(i)
pobrinuti se da se sigurnost uzima u obzir pri identifikaciji rizika u poslovanju organizacije i upravljanju njima te objasniti kako će se uočiti i riješiti razilaženje sigurnosti i drugih poslovnih ciljeva;
(j)
promovirati pozitivnu kulturu sigurnosti. |
2.2. Sigurnosna politika
2.2.1. |
Uprava sastavlja dokument o sigurnosnoj politici organizacije koji:
(a)
mora biti primjeren vrsti i opsegu djelatnosti željezničkog prijevoza organizacije;
(b)
odobrava glavni izvršni direktor organizacije (ili predstavnik uprave);
(c)
aktivno se provodi, o njemu je obaviješteno sve osoblje i na raspolaganju mu je. |
2.2.2. |
Sigurnosna politika mora:
(a)
obuhvaćati predanost ispunjavanju svih pravnih i drugih zahtjeva povezanih sa sigurnošću;
(b)
dati okvir za postavljanje sigurnosnih ciljeva i ocjenjivanje sigurnosne uspješnosti organizacije s obzirom na te ciljeve;
(c)
obuhvaćati predanost kontroli sigurnosnih rizika koji nastaju zbog vlastitih ili tuđih aktivnosti;
(d)
obuhvaćati predanost kontinuiranom poboljšavanju sustava upravljanja sigurnošću;
(e)
pratiti poslovnu strategiju i ocjenu sigurnosne uspješnosti organizacije. |
2.3. Organizacijske uloge, dužnosti, odgovornosti i ovlasti
2.3.1. |
Odgovornosti, dužnosti i ovlasti osoblja čija uloga utječe na sigurnost (uključujući rukovoditelje i drugo osoblje koje sudjeluje u zadaćama povezanima sa sigurnošću) definiraju se na svim razinama u organizaciji, dokumentiraju, dodjeljuju te priopćuju osoblju. |
2.3.2. |
Organizacija se dužna pobrinuti da osoblje s delegiranim odgovornostima za zadaće povezane sa sigurnošću ima ovlasti, znanje i primjerene resurse za obavljanje tih zadaća te da ih pritom ne ometaju aktivnosti u okviru drugih poslovnih funkcija. |
2.3.3. |
Delegiranje odgovornosti za zadaće povezane sa sigurnošću mora se dokumentirati i priopćiti relevantnom osoblju, a oni to moraju razumjeti i prihvatiti. |
2.3.4. |
Organizacija opisuje raspodjelu uloga iz stavka 2.3.1. među poslovnim funkcijama unutar i, prema potrebi, izvan organizacije (vidjeti 5.3. Izvođači, partneri i dobavljači). |
2.4. Savjetovanje s osobljem i drugim stranama
2.4.1. |
S osobljem, njihovim predstavnicima i vanjskim zainteresiranim stranama provode se, prema potrebi i na odgovarajući način, savjetovanja o razvoju, održavanju i poboljšavanju sustava upravljanja sigurnošću u relevantnim dijelovima za koje su odgovorni, uključujući sigurnosne aspekte operativnih postupaka. |
2.4.2. |
Organizacija olakšava savjetovanje s osobljem tako što osigurava metode i načine za sudjelovanje zaposlenika, dokumentiranje njihovih mišljenja i davanje povratnih informacija o tim mišljenjima. |
3. PLANIRANJE
3.1. Mjere za suočavanje s rizicima
3.1.1. Procjena rizika
3.1.1.1. |
Organizacija mora:
(a)
identificirati i analizirati sve operativne, organizacijske i tehničke rizike relevantne za vrstu, opseg i područje djelatnosti organizacije. Takvi rizici obuhvaćaju one koji proizlaze iz ljudskih i organizacijskih faktora poput radnog opterećenja, opisa posla, umora ili prikladnosti procedura te aktivnosti drugih zainteresiranih strana (vidjeti 1. Kontekst organizacije);
(b)
procijeniti rizike iz točke (a) primjenom odgovarajućih metoda procjene rizika;
(c)
razviti i uvesti mjere sigurnosti te identificirati s njima povezane odgovornosti (vidjeti 2.3. Organizacijske uloge, dužnosti, odgovornosti i ovlasti);
(d)
razviti sustav za kontrolu učinkovitosti sigurnosnih mjera (vidjeti 6.1. Kontrola);
(e)
prema potrebi prepoznati potrebu za suradnjom s drugim zainteresiranim stranama (kao što su željeznički prijevoznici, upravitelji infrastrukture, proizvođač, dobavljač za održavanje, subjekt nadležan za održavanje, posjednik željezničkog vozila, pružatelj usluga i subjekt zadužen za nabavu) kad je riječ o zajedničkim rizicima i uvođenju odgovarajućih sigurnosnih mjera;
(f)
o rizicima obavještavati osoblje i uključene vanjske strane (vidjeti 4.4. Informacije i komunikacija). |
3.1.1.2. |
Pri procjeni rizika organizacija uzima u obzir potrebu za definiranjem, uspostavljanjem i održavanjem sigurne radne sredine u skladu s mjerodavnim propisima, ponajprije Direktivom 89/391/EEZ. |
3.1.2. Planiranje promjena
3.1.2.1. |
Organizacija mora identificirati moguće sigurnosne rizike i odgovarajuće sigurnosne mjere (vidjeti 3.1.1. Procjena rizika) prije uvođenja promjene (vidjeti 5.4. Upravljanje promjenama) u skladu s postupkom upravljanja rizikom utvrđenim u Provedbenoj uredbi Komisije (EU) br. 402/2013 ( 1 ), uključujući sigurnosne rizike od samog procesa promjene. |
3.2. Sigurnosni ciljevi i planiranje
3.2.1. |
Organizacija utvrđuje sigurnosne ciljeve za relevantne funkcije na relevantnim razinama radi održavanja i, ako je to razumno izvedivo, poboljšavanja sigurnosne uspješnosti. |
3.2.2. |
Sigurnosni ciljevi moraju biti:
(a)
dosljedni sigurnosnoj politici i strateškim ciljevima organizacije (ako je primjenjivo);
(b)
povezani s prioritetnim rizicima koji utječu na sigurnosnu uspješnost organizacije;
(c)
mjerljivi;
(d)
u skladu s primjenjivim pravnim i drugim zahtjevima;
(e)
provjeravani s obzirom na to kako se ostvaruju i prema potrebi revidirani;
(f)
priopćeni. |
3.2.3. |
Organizacija mora imati planove o tome kako će ostvariti sigurnosne ciljeve. |
3.2.4. |
Organizacija mora opisati strategiju i planove za kontrolu ostvarivanja sigurnosnih ciljeva (vidjeti 6.1. Kontrola). |
4. POTPORA
4.1. Resursi
4.1.1. |
Organizacija osigurava resurse, što obuhvaća kompetentno osoblje i učinkovitu i korisnu opremu, potrebne za uspostavu, primjenu, održavanje i kontinuirano poboljšavanje sustava upravljanja sigurnošću. |
4.2. Kompetentnost
4.2.1. |
Sustavom upravljanja kompetencijama organizacija osigurava se da je osoblje s ulogom koja utječe na sigurnost kompetentno za zadaće povezane sa sigurnošću za koje je odgovorno (vidjeti 2.3. Organizacijske uloge, dužnosti, odgovornosti i ovlasti), a obuhvaća barem:
(a)
identifikaciju kompetencija (uključujući znanje, vještine, netehnička ponašanja i stajališta) potrebnih za zadaće povezane sa sigurnošću;
(b)
načela odabira (potrebnu osnovnu razinu obrazovanja, psihološku i tjelesnu sposobnost);
(c)
početno osposobljavanje, iskustvo i kvalifikacije;
(d)
tekuće osposobljavanje i periodičnu nadogradnju postojećih kompetencija;
(e)
periodično ocjenjivanje kompetentnosti i periodične provjere psihološke i tjelesne spremnosti kako bi se osigurala dugoročna postojanost kvalifikacija i vještina;
(f)
posebno osposobljavanje za odgovarajuće dijelove sustava upravljanja sigurnošću kako bi osoblje moglo ispunjavati svoje zadaće povezane sa sigurnošću. |
4.2.2. |
Osoblju koje obavlja zadaće povezane sa sigurnošću organizacija priprema program osposobljavanja, kako je navedeno u stavku 4.2.1. točkama (c), (d) i (f), čime se osigurava:
(a)
da se program osposobljavanja izvodi u skladu s identificiranim zahtjevima u pogledu kompetentnosti i prema pojedinačnim potrebama članova osoblja;
(b)
da se, prema potrebi, osposobljavanjem postigne da osoblje može raditi u svim radnim uvjetima (uobičajenim, otežanim i izvanrednim);
(c)
da su trajanje i učestalost osposobljavanja za obnovu znanja primjereni ciljevima osposobljavanja;
(d)
da se za sve osoblje vodi evidencija (vidjeti 4.5.3. Kontrola dokumentiranih informacija);
(e)
da se program osposobljavanja redovito pregledava i preispituje (vidjeti 6.2. Unutarnje revizije) te prema potrebi mijenja (vidjeti 5.4. Upravljanje promjenama). |
4.2.3. |
Za članove osoblja koji su doživjeli nezgodu ili nesreću ili dugo izbivali s posla uspostavljaju se programi za povratak na posao, što obuhvaća dodatno osposobljavanje ako se utvrdi da je potrebno. |
4.3. Upućenost
4.3.1. |
Uprava se mora pobrinuti da su njezini članovi i osoblje čija uloga utječe na sigurnost upućeni u relevantnost, važnost i posljedice svojih aktivnosti te načina kako doprinose pravilnoj primjeni i učinkovitosti sustava upravljanja sigurnošću, uključujući ostvarivanje sigurnosnih ciljeva (vidjeti 3.2. Sigurnosni ciljevi i planiranje). |
4.4. Informacije i komunikacija
4.4.1. |
Organizacija određuje odgovarajuće komunikacijske kanale kako bi osigurala da se među različitim razinama organizacije i vanjskim zainteresiranim stranama, među ostalim izvođačima, partnerima i dobavljačima, razmjenjuju informacije povezane sa sigurnošću. |
4.4.2. |
Kako bi se osiguralo da informacije povezane sa sigurnošću dopru do osoba zaduženih za donošenje sudova i odluka, organizacija upravlja identifikacijom, primanjem, obradom, stvaranjem i širenjem takvih informacija. |
4.4.3. |
Organizacija se mora pobrinuti da su informacije povezane sa sigurnošću:
(a)
relevantne, potpune i razumljive ciljanim korisnicima;
(b)
valjane;
(c)
točne;
(d)
dosljedne;
(e)
kontrolirane (vidjeti 4.5.3. Kontrola dokumentiranih informacija);
(f)
pravodobno obznanjene;
(g)
primljene i razumljene. |
4.5. Dokumentirane informacije
4.5.1. Dokumentacija o sustavu upravljanja sigurnošću
4.5.1.1. |
Sastavlja se opis sustava upravljanja sigurnošću koji sadržava:
(a)
popis i opis procesa i aktivnosti koji su povezani sa sigurnošću željezničkih operacija, uključujući zadaće povezane sa sigurnošću i s njima povezane odgovornosti (vidjeti 2.3. Organizacijske uloge, dužnosti, odgovornosti i ovlasti);
(b)
interakciju tih procesa;
(c)
procedure ili druge dokumente u kojima je opisano kako se ti procesi provode;
(d)
popis izvođača, partnera i dobavljača te opis vrste i opsega obavljenih usluga;
(e)
popis ugovornih aranžmana i drugih poslovnih sporazuma, sklopljenih između organizacije i drugih stranaka navedenih pod (d), potrebnih za kontrolu sigurnosnih rizika organizacije i onih povezanih s angažiranjem izvođača;
(f)
upućivanja na dokumentirane informacije koje se zahtijevaju ovom Uredbom. |
4.5.1.2. |
Organizacija se mora pobrinuti da se, u skladu s člankom 9. stavkom 6. Direktive (EU) 2016/798, odgovarajućim nacionalnim tijelima nadležnima za sigurnost podnese godišnje izvješće o sigurnosti koje sadržava:
(a)
sintezu odluka o stupnju važnosti promjena povezanih sa sigurnošću, uključujući pregled važnih promjena, u skladu s člankom 18. stavkom 1. Uredbe (EU) br. 402/2013;
(b)
sigurnosne ciljeve organizacije za sljedeću godinu ili sljedeće godine i koliko ozbiljno sigurnosni rizici utječu na postavljanje tih ciljeva;
(c)
rezultate unutarnje istrage o nesreći ili nezgodi (vidjeti 7.1. Pouke iz nesreća ili nezgoda) i drugih aktivnosti kontrole (vidjeti 6.1. Kontrola, 6.2. Unutarnje revizije i 6.3. Preispitivanje koje provodi uprava) u skladu s člankom 5. stavkom 1. Uredbe Komisije (EU) br. 1078/2012 ( 2 );
(d)
pojedinosti o napretku u rješavanju preostalih preporuka nacionalnih istražnih tijela (vidjeti 7.1. Pouke iz nesreća ili nezgoda);
(e)
sigurnosne pokazatelje organizacije utvrđene za ocjenjivanje sigurnosne uspješnosti organizacije (vidjeti 6.1. Kontrola); |
4.5.2. Sastavljanje i ažuriranje
4.5.2.1. |
Organizacija se mora pobrinuti da se pri sastavljanju i ažuriranju dokumentiranih informacija o sustavu upravljanja sigurnošću upotrebljavaju odgovarajući formati i mediji. |
4.5.3. Kontrola dokumentiranih informacija
4.5.3.1. |
Organizacija kontrolira dokumentirane informacije o sustavu upravljanja sigurnošću, ponajprije njihovo čuvanje, distribuciju i promjene, kako bi se, prema potrebi, osigurala njihova raspoloživost, prikladnost i zaštita. |
4.6. Integracija ljudskih i organizacijskih faktora
4.6.1. |
Organizacija mora demonstrirati sustavan pristup integraciji ljudskih i organizacijskih faktora u sustav upravljanja sigurnošću. Taj pristup mora:
(a)
obuhvaćati razvoj strategije i primjenu ekspertize i priznatih metoda iz područja ljudskih i organizacijskih faktora;
(b)
suzbijati rizike povezane s konstrukcijom i upotrebom opreme, zadaćama, radnim uvjetima i organizacijskim uređenjem uzimajući u obzir ljudske sposobnosti i ograničenja te djelovanje na čovjekov učinak. |
5. POSLOVANJE
5.1. Operativno planiranje i kontrola
5.1.1. |
Pri planiranju, razvoju, provedbi i preispitivanju svojih operativnih procesa organizacija se mora pobrinuti da se tijekom poslovanja:
(a)
primjenjuju kriteriji za prihvatljivost rizika i sigurnosne mjere (vidjeti 3.1.1. Procjena rizika);
(b)
izrade planovi za ostvarivanje sigurnosnih ciljeva (vidjeti 3.2. Sigurnosni ciljevi i planiranje);
(c)
prikupljaju informacije za mjerenje pravilne primjene i učinkovitosti operativnih mehanizama (vidjeti 6.1. Kontrola). |
5.1.2. |
Organizacija se mora pobrinuti da su joj operativni mehanizmi u skladu sa zahtjevima u pogledu sigurnosti iz primjenjivih tehničkih specifikacija za interoperabilnost i odgovarajućim nacionalnim pravilima te svim drugim relevantnim zahtjevima (vidjeti 1. Kontekst organizacije). |
5.1.3. |
Radi kontrole rizikâ, kad je to važno za sigurnost operativnih aktivnosti (vidjeti 3.1.1. Procjena rizika), u obzir se uzima barem sljedeće:
(a)
planiranje postojećih ili novih željezničkih trasa i novih željezničkih linija, uključujući uvođenje novih tipova vozila, potreba za najmom vozila i/ili angažiranjem radnika vanjskih strana te razmjena informacija o održavanju za potrebe poslovanja sa subjektima nadležnima za održavanje;
(b)
sastavljanje i primjena voznih redova vlakova;
(c)
priprema vlakova ili vozila prije kretanja, uključujući provjere prije polaska i sastav vlaka;
(d)
vlakove u vožnji ili kretanje vozila u različitim uvjetima prometovanja (uobičajeni, otežani i izvanredni);
(e)
prilagodba prometa zahtjevima za povlačenje iz upotrebe i obavijest o vraćanju u upotrebu koje izdaju subjekti nadležni za održavanje;
(f)
dopuštenja za kretanje vozila;
(g)
upotrebljivost sučelja u kabinama strojovođe i centrima za kontrolu vlakova te njihova upotrebljivost s opremom koju upotrebljava osoblje za održavanje. |
5.1.4. |
Radi kontrole dodjele odgovornosti, kad je to važno za sigurnost operativnih aktivnosti, organizacija identificira odgovornosti za upravljanje sigurnom vožnjom vlakova i kretanjem vozila te njihovu koordinaciju i definira kako se relevantne zadaće koje utječu na sigurno pružanje svih usluga dodjeljuju kompetentnom osoblju unutar organizacije (vidjeti 2.3. Organizacijske uloge, odgovornosti, dužnosti i ovlasti) i, prema potrebi, drugim vanjskim kvalificiranim stranama (vidjeti 5.3. Izvođači, partneri i dobavljači). |
5.1.5. |
Radi kontrole informacija i komunikacije, kad je to važno za sigurnost operativnih aktivnosti (vidjeti 4.4. Informacije i komunikacija), relevantnom osoblju (npr. osoblje vlaka) daju se pojedinosti o svim specificiranim uvjetima putovanja, uključujući, prema potrebi, relevantne promjene koje mogu prouzročiti opasnost, privremena ili trajna operativna ograničenja (npr. zbog posebne vrste vozila ili određenih trasa) i uvjete za izvanredne pošiljke. |
5.1.6. |
Radi kontrole kompetentnosti, kad je to važno za sigurnost operativnih aktivnosti (vidjeti 4.2. Kompetentnost), organizacija, u skladu s mjerodavnim propisima (vidjeti 1. Kontekst organizacije), svojem osoblju osigurava:
(a)
usklađenost s njihovim osposobljavanjem i uputama za rad te, prema potrebi, poduzimanje korektivnih mjera;
(b)
posebno osposobljavanje u slučaju predviđenih promjena koje utječu na izvođenje operacija ili zadaće osoblja;
(c)
uvođenje odgovarajućih mjera nakon nesreća i nezgoda. |
5.2. Upravljanje imovinom
5.2.1. |
Organizacija upravlja sigurnosnim rizicima povezanima s fizičkom imovinom tijekom njezina životnog ciklusa (vidjeti 3.1.1. Procjena rizika), od konstruiranja do zbrinjavanja, i u svim fazama životnog ciklusa ispunjava zahtjeve povezane s ljudskim faktorima. |
5.2.2. |
Organizacija mora:
(a)
pobrinuti se da se imovina upotrebljava u predviđenu svrhu i pritom je održavati u sigurnom radnom stanju, prema potrebi u skladu s člankom 14. stavkom 2. Direktive (EU) 2016/798, i na očekivanoj razini učinkovitosti;
(b)
upravljati imovinom u operacijama u uobičajenim i otežanim uvjetima;
(c)
u najkraćem razumno ostvarivom roku otkriti primjere neusklađenosti s operativnim zahtjevima prije ili tijekom rada imovine, uključujući, prema potrebi, primjenu ograničenja upotrebe kako bi se osiguralo sigurno radno stanje imovine (vidjeti 6.1. Kontrola). |
5.2.3. |
Organizacija se mora pobrinuti da njezini mehanizmi upravljanja imovinom, prema potrebi, ispunjavaju sve bitne zahtjeve, kako su utvrđeni u odgovarajućim tehničkim specifikacijama za interoperabilnost, i sve druge relevantne zahtjeve (vidjeti 1. Kontekst organizacije). |
5.2.4. |
Radi kontrole rizikâ, kad je to važno za pružanje usluga održavanja (vidjeti 3.1.1. Procjena rizika), u obzir se uzima barem sljedeće:
(a)
utvrđivanje, na temelju planirane i stvarne upotrebe imovine te njezinih konstrukcijskih karakteristika, postoji li potreba za održavanjem kako bi se imovinu očuvalo u sigurnom radnom stanju;
(b)
upravljanje povlačenjem imovine iz upotrebe radi održavanja kad se otkriju kvarovi ili kad se stanje imovine pogorša tako da više nije u granicama sigurnog radnog stanja iz točke (a);
(c)
upravljanje povratkom imovine u upotrebu uz eventualna ograničenja nakon provedenog održavanja kako bi se osiguralo da se nalazi u sigurnom radnom stanju;
(d)
upravljanje opremom za kontrolu i mjerenje kako bi se osiguralo da je prikladna za svoju namjenu. |
5.2.5. |
Radi kontrole informacija i komunikacije, kad je to važno za sigurno upravljanje imovinom (vidjeti 4.4. Informacije i komunikacija), organizacija uzima u obzir:
(a)
razmjenu relevantnih informacija unutar organizacije ili s vanjskim subjektima nadležnima za održavanje (vidjeti 5.3. Izvođači, partneri i dobavljači), ponajprije o kvarovima povezanima sa sigurnošću, nesrećama, nezgodama i eventualnim ograničenjima upotrebe imovine;
(b)
sljedivost svih potrebnih informacija, uključujući informacije koje se odnose na točku (a) (vidjeti 4.4. Informacije i komunikacija te 4.5.3. Kontrola dokumentiranih informacija);
(c)
uspostavu i vođenje evidencije uključujući upravljanje promjenama koje utječu na sigurnost imovine (vidjeti 5.4. Upravljanje promjenama). |
5.3. Izvođači, partneri i dobavljači
5.3.1. |
Organizacija identificira i kontrolira sigurnosne rizike koji proizlaze iz izdvojenih aktivnosti, uključujući operacije ili suradnju s izvođačima, partnerima i dobavljačima. |
5.3.2. |
Radi kontrole sigurnosnih rizikâ iz stavka 5.3.1., organizacija definira kriterije za odabir izvođača, partnera i dobavljača te ugovorne uvjete koje oni moraju ispuniti, uključujući:
(a)
pravne i druge zahtjeve u pogledu sigurnosti (vidjeti 1. Kontekst organizacije);
(b)
kompetentnost potrebnu za obavljanje zadaća iz ugovora (vidjeti 4.2. Kompetentnost);
(c)
odgovornosti za zadaće koje treba obaviti;
(d)
očekivanu sigurnosnu uspješnost koju treba održati dok traje ugovor;
(e)
obveze u vezi s razmjenom informacija povezanih sa sigurnošću (vidjeti 4.4. Informacije i komunikacija);
(f)
sljedivost dokumenata povezanih sa sigurnošću (4.5. Dokumentirane informacije). |
5.3.3. |
U skladu s procesom utvrđenim u članku 3. Uredbe (EU) br. 1078/2012 organizacija kontrolira:
(a)
sigurnosnu uspješnost svih aktivnosti i poslova izvođača, partnera i dobavljača kako bi se osiguralo da ispunjavaju zahtjeve iz ugovora;
(b)
svijest izvođača, partnera i dobavljača o sigurnosnim rizicima koje unose u operacije organizacije. |
5.4. Upravljanje promjenama
5.4.1. |
Organizacija uvodi i kontrolira promjene sustava upravljanja sigurnošću kako bi održala ili povećala sigurnosnu uspješnost. To obuhvaća odluke u raznim fazama upravljanja promjenama i povezana preispitivanja sigurnosnih rizika (vidjeti 3.1.1. Procjena rizika). |
5.5. Upravljanje izvanrednim situacijama
5.5.1. |
Organizacija mora identificirati izvanredne situacije i povezane pravodobne mjere koje se poduzimaju za njihovo prevladavanje (vidjeti 3.1.1. Procjena rizika) i ponovnu uspostavu normalnih radnih uvjeta u skladu s Uredbom (EU) 2015/995 ( 5 ). |
5.5.2. |
Organizacija se mora pobrinuti da se za svaku identificiranu vrstu izvanredne situacije:
(a)
odmah mogu kontaktirati hitne službe;
(b)
hitnim službama daju svi relevantni podaci i to unaprijed, kako bi pripremile odgovor na izvanrednu situaciju, kao i tijekom same izvanredne situacije;
(c)
prva pomoć pruža unutar organizacije. |
5.5.3. |
Organizacija mora identificirati i dokumentirati uloge i odgovornosti svih stranaka u skladu s Uredbom (EU) 2015/995. |
5.5.4. |
Organizacija mora imati planove djelovanja, uzbunjivanja i obavješćivanja u izvanrednim situacijama, uključujući mehanizme za:
(a)
uzbunjivanje sveg osoblja koje je odgovorno za upravljanje izvanrednim situacijama;
(b)
prenošenje informacija svim stranama (npr. upraviteljima infrastrukture, izvođačima, tijelima vlasti, hitnim službama), uključujući upute putnicima u izvanrednim situacijama;
(c)
donošenje svih potrebnih odluka ovisno o vrsti izvanredne situacije. |
5.5.5. |
Organizacija mora opisati kako su dodijeljeni resursi i sredstva za upravljanje izvanrednim situacijama (vidjeti 4.1. Resursi) i kako su utvrđeni zahtjevi u pogledu osposobljavanja (vidjeti 4.2. Kompetentnost). |
5.5.6. |
Mehanizmi za izvanredne situacije redovito se testiraju u suradnji s drugim zainteresiranim stranama i prema potrebi unapređuju. |
5.5.7. |
Organizacija se mora pobrinuti da upravitelj infrastrukture može lako i bez odgađanja stupiti u vezu s nadležnim kompetentnim osobljem koje ima prikladne jezične vještine i koje mu može dati odgovarajuće informacije. |
5.5.8. |
Organizacija mora imati postupak za stupanje u vezu sa subjektom nadležnim za održavanje ili posjednikom željezničkih vozila u izvanrednim situacijama. |
6. OCJENJIVANJE USPJEŠNOSTI
6.1. Kontrola
6.1.1. |
Organizacija mora provoditi kontrolu u skladu s Uredbom (EU) br. 1078/2012 radi:
(a)
provjere pravilne primjene i učinkovitosti svih postupaka i procedura u sustavu upravljanja sigurnošću, uključujući tehničke, operativne i organizacijske sigurnosne mjere;
(b)
provjere pravilne primjene sustava upravljanja sigurnošću u cjelini te ostvaruju li se njime očekivani rezultati;
(c)
istraživanja ispunjava li sustav upravljanja sigurnošću zahtjeve iz ove Uredbe;
(d)
identifikacije, provedbe i ocjenjivanja učinkovitosti korektivnih mjera (vidjeti 7.2. Kontinuirano poboljšavanje), prema potrebi, ako se otkrije bilo kakav relevantan primjer neusklađenosti s točkama (a), (b) i (c). |
6.1.2. |
Organizacija na svim svojim razinama redovito kontrolira uspješnost izvođenja zadaća povezanih sa sigurnošću i intervenira ako se one nepravilno izvode. |
6.2. Unutarnje revizije
6.2.1. |
Organizacija neovisno, nepristrano i transparentno provodi unutarnje revizije radi prikupljanja i analize informacija u svrhu svojih aktivnosti kontrole (vidjeti 6.1. Kontrola), što obuhvaća:
(a)
raspored planiranih unutarnjih revizija, koji se može izmijeniti ovisno o rezultatima prijašnjih pregleda i kontrola uspješnosti;
(b)
prepoznavanje i odabir kompetentnih revizora (vidjeti 4.2. Kompetentnost);
(c)
analizu i ocjenjivanje rezultata revizije;
(d)
prepoznavanje potrebe za korektivnim mjerama ili mjerama za poboljšanje;
(e)
provjeru realizacije i učinkovitosti tih mjera;
(f)
dokumentaciju o provedbi i rezultatima revizija;
(g)
obavješćivanje uprave o rezultatima revizija. |
6.3. Preispitivanje koje provodi uprava
6.3.1. |
Uprava redovito preispituje kontinuiranu prikladnost i učinkovitost sustava upravljanja sigurnošću te pritom u obzir uzima barem:
(a)
detalje o napretku u poduzimanju preostalih mjera na temelju prethodnih preispitivanja koja je provela uprava;
(b)
promjene vanjskih i unutarnjih okolnosti (vidjeti točku 1. Kontekst organizacije);
(c)
sigurnosnu uspješnost organizacije s obzirom na:
i.
ostvarivanje njezinih sigurnosnih ciljeva;
ii.
rezultate aktivnosti kontrole, uključujući nalaze unutarnje revizije, unutarnje istrage nesreća/nezgoda i status njihovih mjera;
iii.
relevantne zaključke nadzornih aktivnosti nacionalnog tijela nadležnog za sigurnost;
(d)
preporuke za unapređenje. |
6.3.2. |
Na temelju rezultata preispitivanja uprava preuzima potpunu odgovornost za planiranje i provedbu potrebnih promjena sustava upravljanja sigurnošću. |
7. POBOLJŠAVANJE
7.1. Pouke iz nesreća ili nezgoda
7.1.1. |
Nesreće i nezgode povezane s željezničkim operacijama organizacije moraju se:
(a)
prijaviti, zabilježiti, istražiti i analizirati radi utvrđivanja uzroka;
(b)
prijaviti nacionalnim tijelima na odgovarajući način. |
7.1.2. |
Organizacija osigurava:
(a)
da se preporuke nacionalnih tijela nadležnih za sigurnost, nacionalnih tijela za istraživanje nesreća i iz istraga industrije ili internih istraga ocjenjuju i provode, prema potrebi ili ako je obvezno;
(b)
da se razmatraju i uzimaju u obzir relevantna izvješća ili informacije od drugih zainteresiranih strana poput željezničkih prijevoznika, upravitelja infrastrukture, subjekata nadležnih za održavanje i posjednika željezničkih vozila. |
7.1.3. |
Organizacija upotrebljava informacije koje se odnose na istragu za preispitivanje procjene rizika (vidjeti 3.1.1. Procjena rizika), kako bi izvukla pouke s ciljem poboljšanja sigurnosti i, prema potrebi, uvela korektivne mjere ili mjere za poboljšanje (vidjeti 5.4. Upravljanje promjenama). |
7.2. Kontinuirano poboljšavanje
7.2.1. |
Organizacija kontinuirano povećava prikladnost i učinkovitost svojeg sustava upravljanja sigurnošću, uzimajući u obzir okvir utvrđen u Uredbi (EU) br. 1078/2012 i barem rezultate sljedećih aktivnosti:
(a)
kontrole (vidjeti 6.1. Kontrola);
(b)
unutarnje revizije (vidjeti 6.2. Unutarnje revizije);
(c)
preispitivanja koje provodi uprava (vidjeti 6.3. Preispitivanje koje provodi uprava);
(d)
učenja na nesrećama i nezgodama (vidjeti 7.1. Pouke iz nesreća ili nezgoda). |
7.2.2. |
Organizacija osigurava sredstva za poticanje osoblja i drugih zainteresiranih strana na aktivno sudjelovanje u povećavanju sigurnosti u okviru svojeg organizacijskog osposobljavanja. |
7.2.3. |
Organizacija mora imati strategiju za kontinuirano poboljšavanje svoje kulture sigurnosti, uz oslanjanje na upotrebu ekspertize i priznatih metoda za identificiranje problema u ponašanju koji utječu na različite dijelove sustava upravljanja sigurnošću i uvođenje mjera za njihovo rješavanje. |
PRILOG II.
Zahtjevi za sustave upravljanja sigurnošću koji se odnose na upravitelje infrastrukture
1. KONTEKST ORGANIZACIJE
1.1. |
Organizacija mora:
(a)
opisati karakter i opseg svojih operacija;
(b)
identificirati ozbiljne sigurnosne rizike koji nastaju zbog njezinih djelatnosti željezničkog prijevoza bez obzira na to izvodi li ih sama ili ih izvode izvođači, partneri ili dobavljači pod njezinom kontrolom;
(c)
identificirati zainteresirane strane (npr. regulatorna tijela, tijela vlasti, željezničke prijevoznike, upravitelje infrastrukture, izvođače, dobavljače, partnere), uključujući strane izvan željezničkog sustava koje su važne za sustav upravljanja sigurnošću;
(d)
identificirati i poštovati pravne i druge zahtjeve povezane sa sigurnošću koji potječu od zainteresiranih strana iz točke (c);
(e)
pobrinuti se da se zahtjevi iz točke (d) uzimaju u obzir pri izradi, primjeni i održavanju sustava upravljanja sigurnošću;
(f)
opisati područje primjene sustava upravljanja sigurnošću uzimajući u obzir zahtjeve iz točke (d) i pritom navesti koji je dio djelatnosti njime obuhvaćen. |
1.2. |
Za potrebe ovog Priloga primjenjuju se sljedeće definicije:
(a)
„karakter”, kad je riječ o željezničkim operacijama koje izvode upravitelji infrastrukture, znači karakterizaciju operacije s obzirom na područje – uključujući projektiranje i konstrukciju infrastrukture, održavanje infrastrukture, planiranje prometa, upravljanje prometom i kontrolu prometa – i s obzirom na upotrebu željezničke infrastrukture, uključujući konvencionalne pruge i/ili pruge velike brzine, prijevoz putnika i/ili roba;
(b)
„opseg”, kad je riječ o željezničkim operacijama koje izvode upravitelji infrastrukture, znači opseg određen duljinom željezničkog kolosijeka i veličinom upravitelja infrastrukture procijenjenom s obzirom na broj zaposlenika koji rade u željezničkom sektoru. |
2. VOĐENJE
2.1. Vođenje i predanost
2.1.1. |
Uprava mora demonstrirati liderstvo i predanost razvoju, primjeni, održavanju i kontinuiranom poboljšavanju sustava upravljanja sigurnošću tako što će:
(a)
preuzeti cjelokupnu odgovornost za sigurnost;
(b)
aktivnostima i odnosom s osobljem i izvođačima osigurati da su rukovoditelji na različitim razinama organizacije predani sigurnosti;
(c)
pobrinuti se da su sigurnosna politika i sigurnosni ciljevi uobličeni, razumljivi i u skladu sa strateškim usmjerenjem organizacije;
(d)
pobrinuti se za integraciju zahtjeva za sustav upravljanja sigurnošću u poslovne procese organizacije;
(e)
osigurati raspoloživost resursa potrebnih za sustav upravljanja sigurnošću;
(f)
pobrinuti se da sustav upravljanja sigurnošću učinkovito obuzdava sigurnosne rizike koje prouzročuje organizacija;
(g)
poticati osoblje na doprinos postizanju usklađenosti sa zahtjevima za sustav upravljanja sigurnošću;
(h)
podupirati kontinuirano poboljšavanje sustava upravljanja sigurnošću;
(i)
pobrinuti se da se sigurnost uzima u obzir pri identifikaciji rizika u poslovanju organizacije i upravljanju njima te objasniti kako će se uočiti i riješiti razilaženje sigurnosti i drugih poslovnih ciljeva;
(j)
promovirati pozitivnu kulturu sigurnosti. |
2.2. Sigurnosna politika
2.2.1. |
Uprava sastavlja dokument o sigurnosnoj politici organizacije koji:
(a)
mora biti primjeren karakteru i opsegu željezničkih operacija organizacije;
(b)
odobrava glavni izvršni direktor organizacije (ili predstavnik uprave);
(c)
aktivno se provodi, o njemu je obaviješteno sve osoblje i na raspolaganju mu je. |
2.2.2. |
Sigurnosna politika mora:
(a)
obuhvaćati predanost ispunjavanju svih pravnih i drugih zahtjeva povezanih sa sigurnošću;
(b)
dati okvir za postavljanje sigurnosnih ciljeva i ocjenjivanje sigurnosne uspješnosti organizacije s obzirom na te ciljeve;
(c)
obuhvaćati predanost kontroli sigurnosnih rizika koji nastaju zbog vlastitih ili tuđih aktivnosti;
(d)
obuhvaćati predanost kontinuiranom poboljšavanju sustava upravljanja sigurnošću;
(e)
pratiti poslovnu strategiju i ocjenu sigurnosne uspješnosti organizacije. |
2.3. Organizacijske uloge, dužnosti, odgovornosti i ovlasti
2.3.1. |
Odgovornosti, dužnosti i ovlasti osoblja čija uloga utječe na sigurnost (uključujući rukovoditelje i drugo osoblje koje sudjeluje u zadaćama povezanima sa sigurnošću) definiraju se na svim razinama u organizaciji, dokumentiraju, dodjeljuju te priopćuju osoblju. |
2.3.2. |
Organizacija se dužna pobrinuti da osoblje s delegiranim odgovornostima za zadaće povezane sa sigurnošću ima ovlasti, znanje i primjerene resurse za obavljanje tih zadaća te da ih pritom ne ometaju aktivnosti u okviru drugih poslovnih funkcija. |
2.3.3. |
Delegiranje odgovornosti za zadaće povezane sa sigurnošću mora se dokumentirati i priopćiti relevantnom osoblju, a oni to moraju razumjeti i prihvatiti. |
2.3.4. |
Organizacija opisuje raspodjelu uloga iz stavka 2.3.1. među poslovnim funkcijama unutar i, prema potrebi, izvan organizacije (vidjeti 5.3. Izvođači, partneri i dobavljači). |
2.4. Savjetovanje s osobljem i drugim stranama
2.4.1. |
S osobljem, njihovim predstavnicima i vanjskim zainteresiranim stranama provode se, prema potrebi i na odgovarajući način, savjetovanja o razvoju, održavanju i poboljšavanju sustava upravljanja sigurnošću u relevantnim dijelovima za koje su odgovorni, uključujući sigurnosne aspekte operativnih postupaka. |
2.4.2. |
Organizacija olakšava savjetovanje s osobljem tako što osigurava metode i načine za sudjelovanje zaposlenika, dokumentiranje njihovih mišljenja i davanje povratnih informacija o tim mišljenjima. |
3. PLANIRANJE
3.1. Mjere za suočavanje s rizicima
3.1.1. Procjena rizika
3.1.1.1. |
Organizacija mora:
(a)
identificirati i analizirati sve operativne, organizacijske i tehničke rizike relevantne za karakter i opseg operacija djelatnosti organizacije. Takvi rizici obuhvaćaju barem one koji proizlaze iz ljudskih i organizacijskih faktora poput radnog opterećenja, opisa posla, umora ili prikladnosti procedura te aktivnosti drugih zainteresiranih strana (vidjeti 1. Kontekst organizacije);
(b)
procijeniti rizike iz točke (a) primjenom odgovarajućih metoda procjene rizika;
(c)
razviti i uvesti mjere sigurnosti te identificirati s njima povezane odgovornosti (vidjeti 2.3. Organizacijske uloge, dužnosti, odgovornosti i ovlasti);
(d)
razviti sustav za kontrolu učinkovitosti sigurnosnih mjera (vidjeti 6.1. Kontrola);
(e)
prema potrebi prepoznati potrebu za suradnjom s drugim zainteresiranim stranama (kao što su željeznički prijevoznici, upravitelji infrastrukture, proizvođač, dobavljač za održavanje, subjekt nadležan za održavanje, posjednik željezničkog vozila, pružatelj usluga i subjekt zadužen za nabavu) kad je riječ o zajedničkim rizicima i uvođenju odgovarajućih sigurnosnih mjera;
(f)
o rizicima obavještavati osoblje i uključene vanjske strane (vidjeti 4.4. Informacije i komunikacija); |
3.1.1.2. |
pri procjeni rizika organizacija uzima u obzir potrebu za definiranjem, uspostavljanjem i održavanjem sigurne radne sredine u skladu s mjerodavnim propisima, ponajprije Direktivom 89/391/EEZ. |
3.1.2. Planiranje promjena
3.1.2.1. |
Organizacija mora identificirati moguće sigurnosne rizike i odgovarajuće sigurnosne mjere (vidjeti 3.1.1. Procjena rizika) prije uvođenja promjene (vidjeti 5.4. Upravljanje promjenama) u skladu s postupkom upravljanja rizikom utvrđenim u Uredbi (EU) br. 402/2013, uključujući sigurnosne rizike od samog procesa promjene. |
3.2. Sigurnosni ciljevi i planiranje
3.2.1. |
Organizacija utvrđuje sigurnosne ciljeve za relevantne funkcije na relevantnim razinama radi održavanja i, ako je to razumno izvedivo, poboljšavanja sigurnosne uspješnosti. |
3.2.2. |
Sigurnosni ciljevi moraju biti:
(a)
dosljedni sigurnosnoj politici i strateškim ciljevima organizacije (ako je primjenjivo);
(b)
povezani s prioritetnim rizicima koji utječu na sigurnosnu uspješnost organizacije;
(c)
mjerljivi;
(d)
u skladu s primjenjivim pravnim i drugim zahtjevima;
(e)
provjeravani s obzirom na to kako se ostvaruju i prema potrebi revidirani;
(f)
priopćeni. |
3.2.3. |
Organizacija mora imati planove o tome kako će ostvariti sigurnosne ciljeve. |
3.2.4. |
Organizacija mora opisati strategiju i planove za kontrolu ostvarivanja sigurnosnih ciljeva (vidjeti 6.1. Kontrola). |
4. POTPORA
4.1. Resursi
4.1.1. |
Organizacija osigurava resurse, što obuhvaća kompetentno osoblje i učinkovitu i korisnu opremu, potrebne za uspostavu, primjenu, održavanje i kontinuirano poboljšavanje sustava upravljanja sigurnošću. |
4.2. Kompetentnost
4.2.1. |
Sustavom upravljanja kompetencijama organizacija osigurava se da je osoblje s ulogom koja utječe na sigurnost kompetentno za zadaće povezane sa sigurnošću za koje je odgovorno (vidjeti 2.3. Organizacijske uloge, dužnosti, odgovornosti i ovlasti), a obuhvaća barem:
(a)
identifikaciju kompetencija (uključujući znanje, vještine, netehnička ponašanja i stajališta) potrebnih za zadaće povezane sa sigurnošću;
(b)
načela odabira (potrebnu osnovnu razinu obrazovanja, psihološku i tjelesnu sposobnost);
(c)
početno osposobljavanje, iskustvo i kvalifikacije;
(d)
tekuće osposobljavanje i periodičnu nadogradnju postojećih kompetencija;
(e)
periodično ocjenjivanje kompetentnosti i periodične provjere psihološke i tjelesne spremnosti kako bi se osigurala dugoročna postojanost kvalifikacija i vještina;
(f)
posebno osposobljavanje za odgovarajuće dijelove sustava upravljanja sigurnošću kako bi osoblje moglo ispunjavati svoje zadaće povezane sa sigurnošću. |
4.2.2. |
Osoblju koje obavlja zadaće povezane sa sigurnošću organizacija priprema program osposobljavanja, kako je navedeno u stavku 4.2.1. točkama (c), (d) i (f), čime se osigurava:
(a)
da se program osposobljavanja izvodi u skladu s identificiranim zahtjevima u pogledu kompetentnosti i prema pojedinačnim potrebama članova osoblja;
(b)
da se, prema potrebi, osposobljavanjem postigne da osoblje može raditi u svim radnim uvjetima (uobičajenim, otežanim i izvanrednim);
(c)
da su trajanje i učestalost osposobljavanja za obnovu znanja primjereni ciljevima osposobljavanja;
(d)
da se za sve osoblje vodi evidencija (vidjeti 4.5.3. Kontrola dokumentiranih informacija);
(e)
da se program osposobljavanja redovito pregledava i preispituje (vidjeti 6.2. Unutarnje revizije) te prema potrebi mijenja (vidjeti 5.4. Upravljanje promjenama). |
4.2.3. |
Za članove osoblja koji su doživjeli nezgodu ili nesreću ili dugo izbivali s posla uspostavljaju se programi za povratak na posao, što obuhvaća dodatno osposobljavanje ako se utvrdi da je potrebno. |
4.3. Upućenost
4.3.1. |
Uprava se mora pobrinuti da su njezini članovi i osoblje čija uloga utječe na sigurnost upućeni u relevantnost, važnost i posljedice svojih aktivnosti te načina kako doprinose pravilnoj primjeni i učinkovitosti sustava upravljanja sigurnošću, uključujući ostvarivanje sigurnosnih ciljeva (vidjeti 3.2. Sigurnosni ciljevi i planiranje). |
4.4. Informacije i komunikacija
4.4.1. |
Organizacija određuje odgovarajuće komunikacijske kanale kako bi osigurala da se među različitim razinama organizacije i vanjskim zainteresiranim stranama, među ostalim izvođačima, partnerima i dobavljačima, razmjenjuju informacije povezane sa sigurnošću. |
4.4.2. |
Kako bi se osiguralo da informacije povezane sa sigurnošću dopru do osoba zaduženih za donošenje sudova i odluka, organizacija upravlja identifikacijom, primanjem, obradom, stvaranjem i širenjem takvih informacija. |
4.4.3. |
Organizacija se mora pobrinuti da su informacije povezane sa sigurnošću:
(a)
relevantne, potpune i razumljive ciljanim korisnicima;
(b)
valjane;
(c)
točne;
(d)
dosljedne;
(e)
kontrolirane (vidjeti 4.5.3. Kontrola dokumentiranih informacija);
(f)
pravodobno obznanjene;
(g)
primljene i razumljene. |
4.5. Dokumentirane informacije
4.5.1. Dokumentacija o sustavu upravljanja sigurnošću
4.5.1.1. |
Sastavlja se opis sustava upravljanja sigurnošću koji sadržava:
(a)
popis i opis procesa i aktivnosti koji su povezani sa sigurnošću željezničkih operacija, uključujući zadaće povezane sa sigurnošću i s njima povezane odgovornosti (vidjeti 2.3. Organizacijske uloge, dužnosti, odgovornosti i ovlasti);
(b)
interakciju tih procesa;
(c)
procedure ili druge dokumente u kojima je opisano kako se ti procesi provode;
(d)
popis izvođača, partnera i dobavljača te opis vrste i opsega obavljenih usluga;
(e)
popis ugovornih aranžmana i drugih poslovnih sporazuma, sklopljenih između organizacije i drugih stranaka navedenih pod (d), potrebnih za kontrolu sigurnosnih rizika organizacije i onih povezanih s angažiranjem izvođača;
(f)
upućivanja na dokumentirane informacije koje se zahtijevaju ovom Uredbom. |
4.5.1.2. |
Organizacija se mora pobrinuti da se, u skladu s člankom 9. stavkom 6. Direktive (EU) 2016/798, odgovarajućim nacionalnim tijelima nadležnima za sigurnost podnese godišnje izvješće o sigurnosti koje sadržava:
(a)
sintezu odluka o stupnju važnosti promjena povezanih sa sigurnošću, uključujući pregled važnih promjena, u skladu s člankom 18. stavkom 1. Uredbe (EU) br. 402/2013;
(b)
sigurnosne ciljeve organizacije za sljedeću godinu ili sljedeće godine i koliko ozbiljno sigurnosni rizici utječu na postavljanje tih ciljeva;
(c)
rezultate unutarnje istrage o nesreći ili nezgodi (vidjeti 7.1. Pouke iz nesreća ili nezgoda) i drugih aktivnosti kontrole (vidjeti 6.1. Kontrola, 6.2. Unutarnje revizije i 6.3. Preispitivanje koje provodi uprava) u skladu s člankom 5. stavkom 1. Uredbe (EU) br. 1078/2012;
(d)
pojedinosti o napretku u rješavanju preostalih preporuka nacionalnih istražnih tijela (vidjeti 7.1. Pouke iz nesreća ili nezgoda);
(e)
sigurnosne pokazatelje organizacije utvrđene za ocjenjivanje sigurnosne uspješnosti organizacije (vidjeti 6.1. Kontrola); |
4.5.2. Sastavljanje i ažuriranje
4.5.2.1. |
Organizacija se mora pobrinuti da se pri sastavljanju i ažuriranju dokumentiranih informacija o sustavu upravljanja sigurnošću upotrebljavaju odgovarajući formati i mediji. |
4.5.3. Kontrola dokumentiranih informacija
4.5.3.1. |
Organizacija kontrolira dokumentirane informacije o sustavu upravljanja sigurnošću, ponajprije njihovo čuvanje, distribuciju i promjene, kako bi se, prema potrebi, osigurala njihova raspoloživost, prikladnost i zaštita. |
4.6. Integracija ljudskih i organizacijskih faktora
4.6.1. |
Organizacija mora demonstrirati sustavan pristup integraciji ljudskih i organizacijskih faktora u sustav upravljanja sigurnošću. Taj pristup mora:
(a)
obuhvaćati razvoj strategije i primjenu ekspertize i priznatih metoda iz područja ljudskih i organizacijskih faktora;
(b)
suzbijati rizike povezane s konstrukcijom i upotrebom opreme, zadaćama, radnim uvjetima i organizacijskim uređenjem uzimajući u obzir ljudske sposobnosti i ograničenja te djelovanje na čovjekov učinak. |
5. POSLOVANJE
5.1. Operativno planiranje i kontrola
5.1.1. |
Pri planiranju, razvoju, provedbi i preispitivanju svojih operativnih procesa organizacija se mora pobrinuti da se tijekom poslovanja:
(a)
primjenjuju kriteriji za prihvatljivost rizika i sigurnosne mjere (vidjeti 3.1.1. Procjena rizika);
(b)
izrade planovi za ostvarivanje sigurnosnih ciljeva (vidjeti 3.2. Sigurnosni ciljevi i planiranje);
(c)
prikupljaju informacije za mjerenje pravilne primjene i učinkovitosti operativnih mehanizama (vidjeti 6.1. Kontrola). |
5.1.2. |
Organizacija se mora pobrinuti da su joj operativni mehanizmi u skladu sa zahtjevima u pogledu sigurnosti iz primjenjivih tehničkih specifikacija za interoperabilnost i odgovarajućim nacionalnim pravilima te svim drugim relevantnim zahtjevima (vidjeti 1. Kontekst organizacije). |
5.1.3. |
Radi kontrole rizikâ, kad je to važno za sigurnost operativnih aktivnosti (vidjeti 3.1.1. Procjena rizika), u obzir se uzima barem sljedeće:
(a)
utvrđivanje sigurnih granica za prijevoz u svrhu planiranja prometa i upravljanje prometom na temelju konstrukcijskih karakteristika infrastrukture;
(b)
planiranje prometa, uključujući vozni red i dodjelu trasa vlakova;
(c)
upravljanje prometom u stvarnom vremenu u normalnim i otežanim uvjetima uz primjenu prometnih ograničenja upotrebe te upravljanje smetnjama u prometu;
(d)
određivanje uvjeta za prijevoz izvanrednih pošiljaka. |
5.1.4. |
Radi kontrole dodjele odgovornosti, kad je to važno za sigurnost operativnih aktivnosti, organizacija identificira odgovornosti za planiranje i vođenje željezničke mreže te definira kako se relevantne zadaće koje utječu na sigurno pružanje svih usluga dodjeljuju kompetentnom osoblju unutar organizacije (vidjeti 2.3. Organizacijske uloge, odgovornosti, dužnosti i ovlasti) i, prema potrebi, drugim vanjskim kvalificiranim stranama (vidjeti 5.3. Izvođači, partneri i dobavljači). |
5.1.5. |
Radi kontrole informacija i komunikacije, kad je to važno za sigurnost operativnih aktivnosti (vidjeti 4.4. Informacije i komunikacija), relevantnom osoblju (npr. prometnicima vlakova) daju se informacije o specifičnim zahtjevima u pogledu trasa vlakova i kretanja vozila, uključujući, prema potrebi, relevantne promjene koje mogu prouzročiti opasnost, privremena ili trajna operativna ograničenja (npr. zbog održavanja kolosijeka) i uvjete za izvanredne pošiljke. |
5.1.6. |
Radi kontrole kompetentnosti, kad je to važno za sigurnost operativnih aktivnosti (vidjeti 4.2. Kompetentnost), organizacija, u skladu s mjerodavnim propisima (vidjeti 1. Kontekst organizacije), svojem osoblju osigurava:
(a)
usklađenost s njihovim osposobljavanjem i uputama za rad te, prema potrebi, poduzimanje korektivnih mjera;
(b)
posebno osposobljavanje u slučaju predviđenih promjena koje utječu na izvođenje operacija ili zadaće osoblja;
(c)
uvođenje odgovarajućih mjera nakon nesreća i nezgoda. |
5.2. Upravljanje imovinom
5.2.1. |
Organizacija upravlja sigurnosnim rizicima povezanima s fizičkom imovinom tijekom njezina životnog ciklusa (vidjeti 3.1.1. Procjena rizika), od konstruiranja do zbrinjavanja, i u svim fazama životnog ciklusa ispunjava zahtjeve povezane s ljudskim faktorima. |
5.2.2. |
Organizacija mora:
(a)
osigurati da se imovina upotrebljava u predviđenu svrhu i pritom je održavati u sigurnom radnom stanju i na očekivanoj razini radnog učinka;
(b)
upravljati imovinom u operacijama u uobičajenim i otežanim uvjetima;
(c)
u najkraćem razumno ostvarivom roku otkriti primjere neusklađenosti s operativnim zahtjevima prije ili tijekom rada imovine, uključujući, prema potrebi, primjenu ograničenja upotrebe kako bi se osiguralo sigurno radno stanje imovine (vidjeti 6.1. Kontrola). |
5.2.3. |
Organizacija se mora pobrinuti da njezini mehanizmi upravljanja imovinom, prema potrebi, ispunjavaju sve bitne zahtjeve, kako su utvrđeni u odgovarajućim tehničkim specifikacijama za interoperabilnost, i sve druge relevantne zahtjeve (vidjeti 1. Kontekst organizacije). |
5.2.4. |
Radi kontrole rizikâ, kad je to važno za pružanje usluga održavanja (vidjeti 3.1.1. Procjena rizika), u obzir se uzima barem sljedeće:
(a)
utvrđivanje, na temelju planirane i stvarne upotrebe infrastrukture i njezinih konstrukcijskih karakteristika, postoji li potreba za održavanjem kako bi infrastruktura bila u sigurnom radnom stanju;
(b)
upravljanje povlačenjem imovine iz upotrebe radi održavanja kad se otkriju kvarovi ili kad se stanje imovine pogorša tako da više nije u granicama sigurnog radnog stanja iz točke (a);
(c)
upravljanje povratkom imovine u upotrebu uz eventualna ograničenja nakon provedenog održavanja kako bi se osiguralo da se nalazi u sigurnom radnom stanju;
(d)
upravljanje opremom za kontrolu i mjerenje kako bi se osiguralo da je prikladna za svoju namjenu. |
5.2.5. |
Radi kontrole informacija i komunikacije, kad je to važno za sigurno upravljanje imovinom (vidjeti 4.4. Informacije i komunikacija), organizacija uzima u obzir:
(a)
razmjenu relevantnih informacija unutar organizacije ili s vanjskim subjektima nadležnima za održavanje (vidjeti 5.3. Izvođači, partneri i dobavljači), ponajprije o kvarovima povezanima sa sigurnošću, nesrećama, nezgodama i eventualnim ograničenjima upotrebe imovine;
(b)
sljedivost svih potrebnih informacija, uključujući informacije koje se odnose na točku (a) (vidjeti 4.4. Informacije i komunikacija te 4.5.3. Kontrola dokumentiranih informacija);
(c)
uspostavu i vođenje evidencije uključujući upravljanje promjenama koje utječu na sigurnost imovine (vidjeti 5.4. Upravljanje promjenama). |
5.3. Izvođači, partneri i dobavljači
5.3.1. |
Organizacija identificira i kontrolira sigurnosne rizike koji proizlaze iz izdvojenih aktivnosti, uključujući operacije ili suradnju s izvođačima, partnerima i dobavljačima. |
5.3.2. |
Radi kontrole sigurnosnih rizikâ iz stavka 5.3.1., organizacija definira kriterije za odabir izvođača, partnera i dobavljača te ugovorne uvjete koje oni moraju ispuniti, uključujući:
(a)
pravne i druge zahtjeve u pogledu sigurnosti (vidjeti 1. Kontekst organizacije);
(b)
kompetentnost potrebnu za obavljanje zadaća iz ugovora (vidjeti 4.2. Kompetentnost);
(c)
odgovornosti za zadaće koje treba obaviti;
(d)
očekivanu sigurnosnu uspješnost koju treba održati dok traje ugovor;
(e)
obveze u vezi s razmjenom informacija povezanih sa sigurnošću (vidjeti 4.4. Informacije i komunikacija);
(f)
sljedivost dokumenata povezanih sa sigurnošću (4.5. Dokumentirane informacije). |
5.3.3. |
U skladu s procesom utvrđenim u članku 3. Uredbe (EU) br. 1078/2012 organizacija kontrolira:
(a)
sigurnosnu uspješnost svih aktivnosti i poslova izvođača, partnera i dobavljača kako bi se osiguralo da ispunjavaju zahtjeve iz ugovora;
(b)
svijest izvođača, partnera i dobavljača o sigurnosnim rizicima koje unose u operacije organizacije. |
5.4. Upravljanje promjenama
5.4.1. |
Organizacija uvodi i kontrolira promjene sustava upravljanja sigurnošću kako bi održala ili povećala sigurnosnu uspješnost. To obuhvaća odluke u raznim fazama upravljanja promjenama i povezana preispitivanja sigurnosnih rizika (vidjeti 3.1.1. Procjena rizika). |
5.5. Upravljanje izvanrednim situacijama
5.5.1. |
Organizacija mora identificirati izvanredne situacije i povezane pravodobne mjere koje se poduzimaju za njihovo prevladavanje (vidjeti 3.1.1. Procjena rizika) i ponovnu uspostavu normalnih radnih uvjeta u skladu s Uredbom (EU) 2015/995. |
5.5.2. |
Organizacija se mora pobrinuti da se za svaku identificiranu vrstu izvanredne situacije:
(a)
odmah mogu kontaktirati hitne službe;
(b)
hitnim službama daju svi relevantni podaci i to unaprijed, kako bi pripremile odgovor na izvanrednu situaciju, kao i tijekom same izvanredne situacije;
(c)
prva pomoć pruža unutar organizacije. |
5.5.3. |
Organizacija mora identificirati i dokumentirati sve uloge i odgovornosti svih stranaka u skladu s Uredbom (EU) 2015/995. |
5.5.4. |
Organizacija mora imati planove djelovanja, uzbunjivanja i obavješćivanja u izvanrednim situacijama, uključujući mehanizme za:
(a)
uzbunjivanje sveg osoblja koje je odgovorno za upravljanje izvanrednim situacijama;
(b)
prenošenje informacija svim stranama (npr. željezničkim prijevoznicima, izvođačima, tijelima vlasti, hitnim službama), uključujući upute putnicima u izvanrednim situacijama;
(c)
donošenje svih potrebnih odluka ovisno o vrsti izvanredne situacije. |
5.5.5. |
Organizacija mora opisati kako su dodijeljeni resursi i sredstva za upravljanje izvanrednim situacijama (vidjeti 4.1. Resursi) i kako su utvrđeni zahtjevi u pogledu osposobljavanja (vidjeti 4.2. Kompetentnost). |
5.5.6. |
Mehanizmi za izvanredne situacije redovito se testiraju u suradnji s drugim zainteresiranim stranama i prema potrebi unapređuju. |
5.5.7. |
Organizacija mora koordinirati planove za izvanredne situacije sa svim željezničkim prijevoznicima koji djeluju na njezinoj infrastrukturi, s hitnim službama, kako bi im se olakšala brza intervencija, i sa svakom drugom stranom koja bi mogla biti uključena u izvanrednu situaciju. |
5.5.8. |
Organizacija mora imati postupke za hitno zaustavljanje operacija i željezničkog prometa, ako je potrebno, i za obavješćivanje svih zainteresiranih strana o poduzetim koracima. |
5.5.9. |
Kad je riječ o prekograničnoj infrastrukturi, suradnjom relevantnih upravitelja infrastrukture olakšavaju se potrebna koordinacija i pripremljenost nadležnih hitnih službi s obje strane granice. |
6. OCJENJIVANJE USPEJŠNOSTI
6.1. Kontrola
6.1.1. |
Organizacija mora provoditi kontrolu u skladu s Uredbom (EU) br. 1078/2012 radi:
(a)
provjere pravilne primjene i učinkovitosti svih postupaka i procedura u sustavu upravljanja sigurnošću, uključujući tehničke, operativne i organizacijske sigurnosne mjere;
(b)
provjere pravilne primjene sustava upravljanja sigurnošću u cjelini te ostvaruju li se njime očekivani rezultati;
(c)
istraživanja ispunjava li sustav upravljanja sigurnošću zahtjeve iz ove Uredbe;
(d)
identifikacije, provedbe i ocjenjivanja učinkovitosti korektivnih mjera (vidjeti 7.2. Kontinuirano poboljšavanje), prema potrebi, ako se otkrije bilo kakav relevantan primjer neusklađenosti s točkama (a), (b) i (c). |
6.1.2. |
Organizacija na svim svojim razinama redovito kontrolira uspješnost izvođenja zadaća povezanih sa sigurnošću i intervenira ako se one nepravilno izvode. |
6.2. Unutarnje revizije
6.2.1. |
Organizacija neovisno, nepristrano i transparentno provodi unutarnje revizije radi prikupljanja i analize informacija u svrhu svojih aktivnosti kontrole (vidjeti 6.1. Kontrola), što obuhvaća:
(a)
raspored planiranih unutarnjih revizija, koji se može izmijeniti ovisno o rezultatima prijašnjih pregleda i kontrola uspješnosti;
(b)
prepoznavanje i odabir kompetentnih revizora (vidjeti 4.2. Kompetentnost);
(c)
analizu i ocjenjivanje rezultata revizije;
(d)
prepoznavanje potrebe za korektivnim mjerama ili mjerama za poboljšanje;
(e)
provjeru realizacije i učinkovitosti tih mjera;
(f)
dokumentaciju o provedbi i rezultatima revizija;
(g)
obavješćivanje uprave o rezultatima revizija. |
6.3. Preispitivanje koje provodi uprava
6.3.1. |
Uprava redovito preispituje kontinuiranu prikladnost i učinkovitost sustava upravljanja sigurnošću te pritom u obzir uzima barem:
(a)
detalje o napretku u poduzimanju preostalih mjera na temelju prethodnih preispitivanja koja je provela uprava;
(b)
promjene vanjskih i unutarnjih okolnosti (vidjeti točku 1. Kontekst organizacije);
(c)
sigurnosnu uspješnost organizacije s obzirom na:
i.
ostvarivanje njezinih sigurnosnih ciljeva;
ii.
rezultate aktivnosti kontrole, uključujući nalaze unutarnje revizije, unutarnje istrage nesreća/nezgoda i status njihovih mjera;
iii.
relevantne zaključke nadzornih aktivnosti nacionalnog tijela nadležnog za sigurnost;
(d)
preporuke za unapređenje. |
6.3.2. |
Na temelju rezultata preispitivanja uprava preuzima potpunu odgovornost za planiranje i provedbu potrebnih promjena sustava upravljanja sigurnošću. |
7. POBOLJŠAVANJE
7.1. Pouke iz nesreća ili nezgoda
7.1.1. |
Nesreće i nezgode povezane s željezničkim operacijama organizacije moraju se:
(a)
prijaviti, zabilježiti, istražiti i analizirati radi utvrđivanja uzroka;
(b)
prijaviti nacionalnim tijelima na odgovarajući način. |
7.1.2. |
Organizacija osigurava:
(a)
da se preporuke nacionalnih tijela nadležnih za sigurnost, nacionalnih tijela za istraživanje nesreća i iz istraga industrije ili internih istraga ocjenjuju i provode, prema potrebi ili ako je obvezno;
(b)
da se razmatraju i uzimaju u obzir relevantna izvješća ili informacije od drugih zainteresiranih strana poput željezničkih prijevoznika, upravitelja infrastrukture, subjekata nadležnih za održavanje i posjednika željezničkih vozila. |
7.1.3. |
Organizacija upotrebljava informacije koje se odnose na istragu za preispitivanje procjene rizika (vidjeti 3.1.1. Procjena rizika), kako bi izvukla pouke s ciljem poboljšanja sigurnosti i, prema potrebi, uvela korektivne mjere ili mjere za poboljšanje (vidjeti 5.4. Upravljanje promjenama). |
7.2. Kontinuirano poboljšavanje
7.2.1. |
Organizacija kontinuirano povećava prikladnost i učinkovitost svojeg sustava upravljanja sigurnošću, uzimajući u obzir okvir utvrđen u Uredbi (EU) br. 1078/2012 i barem rezultate sljedećih aktivnosti:
(a)
kontrole (vidjeti 6.1. Kontrola);
(b)
unutarnje revizije (vidjeti 6.2. Unutarnje revizije);
(c)
preispitivanja koja provodi uprava (vidjeti 6.3. Preispitivanje koje provodi uprava);
(d)
učenja na nesrećama i nezgodama (vidjeti 7.1. Pouke iz nesreća ili nezgoda). |
7.2.2. |
Organizacija osigurava sredstva za poticanje osoblja i drugih zainteresiranih strana na aktivno sudjelovanje u povećavanju sigurnosti u okviru svojeg organizacijskog osposobljavanja. |
7.2.3. |
Organizacija mora imati strategiju za kontinuirano poboljšavanje svoje kulture sigurnosti, uz oslanjanje na upotrebu ekspertize i priznatih metoda za identificiranje problema u ponašanju koji utječu na različite dijelove sustava upravljanja sigurnošću i uvođenje mjera za njihovo rješavanje. |
( 1 ) Provedbena uredba Komisije (EU) br. 402/2013 od 30. travnja 2013. o zajedničkoj sigurnosnoj metodi za vrednovanje i procjenu rizika i stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 352/2009 (SL L 121, 3.5.2013., str. 8.).
( 2 ) Uredba Komisije (EU) br. 1078/2012 od 16. studenoga 2012. o zajedničkoj sigurnosnoj metodi za kontrolu koju će primjenjivati željeznički prijevoznici i upravitelji infrastrukture nakon izdanog rješenja o sigurnosti za upravljanje željezničkom infrastrukturom i rješenja o sigurnosti za obavljanje usluga željezničkog prijevoza te subjekti nadležni za održavanje (SL L 320, 17.11.2012., str. 8.).
( 3 ) Točka 2.1. Dodatka Prilogu I. Direktivi (EU) 2016/798.
( 4 ) Točka 2.2. Dodatka Prilogu I. Direktivi (EU) 2016/798.
( 5 ) Uredba Komisije (EU) 2015/995 оd 8. lipnja 2015. o izmjeni Odluke 2012/757/EU o tehničkoj specifikaciji za interoperabilnost podsustava „odvijanje i upravljanje prometom” željezničkog sustava u Europskoj uniji (SL L 165, 30.6.2015., str. 1.).
( 6 ) Točka 2.1. Dodatka Prilogu I. Direktivi (EU) 2016/798.
( 7 ) Točka 2.2. Dodatka Prilogu I. Direktivi (EU) 2016/798.