Dijagram toka za određivanje je li riječ o vozilu s niskim ulazom:
02017R2400 — HR — 01.07.2022 — 003.001
Ovaj je tekst namijenjen isključivo dokumentiranju i nema pravni učinak. Institucije Unije nisu odgovorne za njegov sadržaj. Vjerodostojne inačice relevantnih akata, uključujući njihove preambule, one su koje su objavljene u Službenom listu Europske unije i dostupne u EUR-Lexu. Tim službenim tekstovima može se izravno pristupiti putem poveznica sadržanih u ovom dokumentu.
|
UREDBA KOMISIJE (EU) 2017/2400 оd 12. prosinca 2017. o provedbi Uredbe (EZ) br. 595/2009 Europskog parlamenta i Vijeća s obzirom na utvrđivanje emisija CO2 i potrošnje goriva teških vozila te o izmjeni Direktive 2007/46/EZ Europskog parlamenta i Vijeća i Uredbe Komisije (EU) br. 582/2011 ( L 349 29.12.2017, 1) |
Koju je izmijenila:
|
|
|
|||
|
br. |
stranica |
datum |
||
|
L 58 |
1 |
26.2.2019 |
||
|
L 263 |
1 |
12.8.2020 |
||
|
L 212 |
1 |
12.8.2022 |
||
UREDBA KOMISIJE (EU) 2017/2400
оd 12. prosinca 2017.
o provedbi Uredbe (EZ) br. 595/2009 Europskog parlamenta i Vijeća s obzirom na utvrđivanje emisija CO2 i potrošnje goriva teških vozila te o izmjeni Direktive 2007/46/EZ Europskog parlamenta i Vijeća i Uredbe Komisije (EU) br. 582/2011
(Tekst značajan za EGP)
POGLAVLJE 1.
OPĆE ODREDBE
Članak 1.
Predmet
Ovom se uredbom dopunjava pravni okvir za homologaciju tipa motornih vozila i motora s obzirom na emisije uspostavljen Uredbom (EU) br. 582/2011 jer se njome utvrđuju pravila za izdavanje dozvola za upotrebu simulacijskog alata za utvrđivanje emisija CO2 i potrošnje goriva novih vozila prodanih, registriranih ili stavljenih u uporabu u Uniji te za upotrebljavanje tog simulacijskog alata i deklariranje tako utvrđenih vrijednosti emisija CO2 i potrošnje goriva.
Članak 2.
Područje primjene
U slučaju teških autobusa ova se Uredba primjenjuje na primarna vozila, nedovršena vozila i potpuna i dovršena vozila.
Članak 3.
Definicije
Za potrebe ove Uredbe primjenjuju se sljedeće definicije:
„karakteristike povezane s emisijama CO2 i potrošnjom goriva” znači one karakteristike izvedene za neki sastavni dio, zasebnu tehničku jedinicu ili sustav koje određuju učinak tog elementa na vrijednosti emisija CO2 i potrošnju goriva vozila;
„ulazni podaci” znači informacije o karakteristikama povezanima s emisijama CO2 i potrošnjom goriva sastavnog dijela, zasebne tehničke jedinice ili sustava koje se u simulacijskom alatu upotrebljavaju za utvrđivanje emisija CO2 i potrošnje goriva vozila;
„ulazne informacije” znači informacije koje se odnose na karakteristike vozila koje se u simulacijskom alatu upotrebljavaju za utvrđivanje emisija CO2 i potrošnje goriva vozila, a koje nisu dio ulaznih podataka;
„proizvođač” znači osoba ili organizacija koja je odgovorna homologacijskom tijelu za sve aspekte certifikacijskog procesa i za osiguravanje sukladnosti karakteristika povezanih s emisijama CO2 i potrošnjom goriva sastavnih dijelova, zasebnih tehničkih jedinica i sustava. Ta osoba ili organizacija ne mora nužno biti izravno uključena u sve faze izrade sastavnog dijela, zasebne tehničke jedinice ili sustava koji je predmet homologacijskog postupka;
„proizvođač vozila” znači osoba ili organizacija koja je odgovorna za izdavanje proizvođačeve evidencijske datoteke i dokumenta s informacijama za kupca u skladu s člankom 9;
„ovlašteni subjekt” znači nacionalno tijelo koje je država članica ovlastila da zatraži odgovarajuće informacije o karakteristikama povezanima s emisijama CO2 i potrošnjom goriva nekog sastavnog dijela, zasebne tehničke jedinice ili sustava od njihovog proizvođača te da zatraži informacije o emisijama CO2 i potrošnji goriva novih vozila od proizvođača tih vozila;
„mjenjač” znači naprava koja se sastoji od najmanje dva različita stupnja prijenosa kojom se u zadanim omjerima mijenjaju zakretni moment i brzina;
„pretvarač zakretnog momenta” znači hidrodinamički sastavni dio za pokretanje koji je odvojeni sastavni dio prijenosnog sustava ili mjenjača sa serijskim ili usporednim protokom snage kojim se prilagođava brzina između motora i kotača te omogućuje multiplikacija zakretnog momenta;
„drugi sastavni dio koji prenosi zakretni moment” ili „OTTC” znači rotirajući sastavni dio priključen na prijenosni sustav zbog kojeg nastaju gubici zakretnog momenta koji ovise o brzini vrtnje tog sastavnog dijela;
„dodatni sastavni dio prijenosnog sustava” ili „ADC” znači rotirajući sastavni dio prijenosnog sustava kojim se prenosi ili distribuira snaga ostalim sastavnim dijelovima prijenosnog sustava i zbog kojeg nastaju gubici zakretnog momenta koji ovise o brzini vrtnje tog sastavnog dijela;
,osovina’ znači sastavni dio koji se sastoji od svih rotirajućih dijelova prijenosnog sustava koji prenose pogonski zakretni moment s pogonskog vratila na kotače u kojem se u fiksnom omjeru mijenjaju zakretni moment i brzina i koji uključuje funkcije diferencijalnog zupčanika;
,otpor zraka’ znači karakteristika konfiguracije vozila koja se odnosi na aerodinamičku silu koja djeluje na vozilo u smjeru protoka zraka, a koja se utvrđuje kao umnožak koeficijenta aerodinamičkog otpora i površine poprečnog presjeka u uvjetima nultog bočnog vjetra;
,pomoćni uređaji’ znači sastavni dijelovi vozila, među kojima su ventilator motora, upravljački sustav, električni sustav, pneumatski sustav i sustav za grijanje, ventilaciju i klimatizaciju (HVAC), za koje su u Prilogu IX. utvrđene karakteristike emisija CO2 i potrošnje goriva;
„porodica sastavnog dijela”, „porodica zasebne tehničke jedinice” odnosno „porodica sustava” znači skupina u koju je proizvođač uvrstio sastavne dijelove, zasebne tehničke jedinice odnosno sustave na temelju njihovih konstrukcijskih karakteristika povezanih s emisijama CO2 i potrošnjom goriva;
„osnovni sastavni dio”, „osnovna zasebna tehnička jedinica” odnosno „osnovni sustav” znači sastavni dio, zasebna tehnička jedinica odnosno sustav odabran iz porodice sastavnog dijela, porodice zasebne tehničke jedinice odnosno porodice sustava tako da su njegove karakteristike povezane s emisijama CO2 i potrošnjom goriva najgori scenarij za porodicu sastavnog dijela, porodicu zasebne tehničke jedinice odnosno porodicu sustava;
„teško vozilo s nultim emisijama” ili „Ze-HDV” znači „teško vozilo s nultim emisijama” kako je definirano u članku 3. točki 11. Uredbe (EU) 2019/1242 Europskog parlamenta i Vijeća;
„namjensko vozilo” znači teško vozilo koje nije namijenjeno za prijevoz robe i čiji je kôd nadogradnje dopunjen jednim od sljedećih brojeva, kako je navedeno u Dodatku 2. Prilogu I. Uredbi (EU) 2018/858: 09, 10, 15, 16, 18, 19, 20, 23, 24, 25, 26, 27, 28, 31; ili tegljač čija najveća brzina nije veća od 79 km/h;
„kamion s nadogradnjom” znači „kamion” kako je definiran u dijelu C točki 4.1. Priloga I. Uredbi (EU) 2018/858, osim za kamione konstruirane ili izrađene za vuču poluprikolice;
„tegljač” znači „tegljač za poluprikolice” kako je definiran u dijelu C točki 4.3. Priloga I. Uredbi (EU) 2018/858
„produljena kabina” znači vrsta kabine s odjeljkom iza vozačeva sjedala namijenjenim za spavanje;
„hibridno električno teško vozilo” ili „He-HDV” znači hibridno teško vozilo koje za mehanički pogon dobiva energiju iz oba sljedeća izvora pohranjene energije ili snage u vozilu: i. potrošno gorivo i ii. uređaj za pohranu električne energije ili snage;
„vozilo s dvojnim gorivom” kako je definirano u članku 2. stavku 48. Uredbe (EU) br. 582/2011;
„primarno vozilo” znači teški autobus virtualno sastavljen za potrebe simulacije, za koji se upotrebljavaju ulazni podaci i ulazne informacije kako je utvrđeno u Prilogu III.;
„proizvođačeva evidencijska datoteka” znači datoteka koju generira simulacijski alat te koja sadržava informacije koje se odnose na proizvođača, dokumentaciju ulaznih podataka i ulaznih informacija za simulacijski alat i rezultate za emisije CO2 i potrošnju goriva;
„dokument s informacijama za kupca” znači datoteka koju generira simulacijski alat te koja sadržava definiran skup informacija koje se odnose na vozilo i rezultate za emisije CO2 i potrošnju goriva kako je definirano u Dijelu II. Priloga IV.;
„datoteka s informacijama o vozilu” ili „VIF” znači datoteka koju generira simulacijski alat za teške autobuse radi prijenosa relevantnih ulaznih podataka, ulaznih informacija i rezultata simulacije u sljedeće faze proizvodnje u skladu s metodom opisanom u točki 2. Priloga I.;
„srednji kamion” znači vozilo kategorije N2, kako je definirano u članku 4. stavku 1. točki (b) podtočki ii. Uredbe (EU) 2018/858, čija je najveća tehnički dopuštena masa opterećenog vozila veća od 5 000 kg, ali nije veća od 7 400 kg;
„teški kamion” znači vozilo kategorije N2, kako je definirano u članku 4. stavku 1. točki (b) podtočki ii. Uredbe (EU) 2018/858, čija je najveća tehnički dopuštena masa opterećenog vozila veća od 7 400 kg i vozilo kategorije N3, kako je definirano u članku 4. stavku 1. točki (b) podtočki iii. te uredbe.
„teški autobus” znači vozilo kategorije M3, kako je definirano u članku 4. stavku 1. točki (a) podtočki iii. Uredbe (EU) 2018/858, čija je najveća tehnički dopuštena masa opterećenog vozila veća od 7 500 kg;
„proizvođač primarnog vozila” znači proizvođač odgovoran za primarno vozilo;
„nedovršeno vozilo” znači svaki daljnji stupanj dorade primarnog vozila na kojem se dodaje i/ili mijenja podskup ulaznih podataka i ulaznih informacija kako je definiran za potpuno ili dovršeno vozilo u skladu s tablicom 1. i tablicom 3.a Priloga III.;
„proizvođač nedovršenog vozila” znači proizvođač odgovoran za nedovršeno vozilo;
„nepotpuno vozilo” znači „nepotpuno vozilo” kako je definirano u članku 3. točki 25. Uredbe (EU) 2018/858;
„dovršeno vozilo” znači „dovršeno vozilo” kako je definirano u članku 3. točki 26. Uredbe (EU) 2018/858;
„potpuno vozilo” znači „potpuno vozilo” kako je definirano u članku 3. točki 27. Uredbe (EU) 2018/858;
„standardna vrijednost” znači ulazni podatak za simulacijski alat za sastavni dio na koji se primjenjuje certifikacija ulaznih podataka, ali komponenta nije ispitana radi utvrđivanja specifične vrijednosti, pa taj ulazni podatak predstavlja najnepovoljniji radni učinak sastavnog dijela;
„generička vrijednost” znači podatak koji se upotrebljava u simulacijskom alatu za parametre sastavnih dijelova ili vozila za koje nije predviđeno ispitivanje ili deklaracija specifičnih vrijednosti, a koji predstavlja radni učinak prosječne tehnologije sastavnog dijela ili tipičnu specifikaciju vozila;
„furgon” znači „furgon” kako je definiran u dijelu C točki 4.2. Priloga I. Uredbi (EU) 2018/858;
„scenarij primjene” znači različiti scenariji koje treba primijeniti za srednje kamione, teške kamione, teške autobuse koji su primarna vozila, teške autobuse koji su nedovršena vozila, teške autobuse koji su potpuna vozila ili dovršena vozila, za koje su u simulacijskom alatu primjenjive različite proizvođačke upute i funkcije;
„osnovni kamion” znači srednji kamion ili teški kamion opremljen s barem:
▼M3 —————
Članak 4.
Skupine vozila
Za potrebe ove Uredbe motorna se vozila razvrstavaju u skupine vozila u skladu s tablicama od 1. do 6. u Prilogu I.
Članci od 5. do 23. ne primjenjuju se na teške kamione iz skupina vozila 6, 7, 8, 13, 14, 15, 17, 18 i 19 iz tablice 1. Priloga I., ni na srednje kamione iz skupina vozila 51, 52, 55 i 56 iz tablice 2. Priloga I. ni na jedno vozilo s pogonskom prednjom osovinom iz skupina vozila 11, 12 i 16 iz tablice 1. Priloga I.
Članak 5.
Elektronički alati
Komisija besplatno osigurava sljedeće elektroničke alate u obliku izvršnog softvera dostupnog za preuzimanje:
simulacijski alat;
alate za predobradu;
alat za izračun kontrolnog identifikacijskog broja (hash).
Komisija je zadužena za održavanje, prilagođavanje i ažuriranje elektroničkih alata.
POGLAVLJE 2.
DOZVOLA ZA UPOTREBU SIMULACIJSKOG ALATA RADI HOMOLOGACIJE TIPA S OBZIROM NA EMISIJE
Članak 6.
Zahtjev za dozvolu za upotrebu simulacijskog alata radi utvrđivanja emisija CO2 i potrošnje goriva novih vozila
Zahtjev za dozvolu mora sadržavati odgovarajući opis procesa koje je proizvođač vozila uspostavio za upotrebu simulacijskog alata s obzirom na taj scenarij primjen, kako je utvrđeno u točki 1. Priloga II.
Uz to mora sadržavati i izvješće o procjeni koje sastavlja homologacijsko tijelo nakon procjene u skladu s točkom 2. Priloga II.
Zahtjev za dozvolu mora se odnositi na scenarij primjenje koji obuhvaća tip vozila iz zahtjeva za EU homologaciju tipa.
Članak 7.
Administrativne odredbe za dodjeljivanje dozvole
Članak 8.
Naknadne izmjene procesa za utvrđivanje emisija CO2 i potrošnje goriva vozila
▼M3 —————
POGLAVLJE 3.
UPOTREBA SIMULACIJSKOG ALATA ZA UTVRĐIVANJE EMISIJA CO2 I POTROŠNJE GORIVA RADI REGISTRACIJE, PRODAJE I STAVLJANJA U UPORABU NOVIH VOZILA
Članak 9.
Obveza utvrđivanja i deklariranja emisija CO2 i potrošnje goriva novih vozila
Ako je riječ o tehnologijama vozila iz Dodatka 1. Prilogu III. koja će se prodati, registrirati ili staviti u uporabu u Uniji, proizvođač vozila ili proizvođač nedovršenog vozila određuje samo ulazne parametre navedene za ta vozila u obrascima iz tablice 5. Priloga III., pri čemu koristi najnoviju dostupnu verziju simulacijskog alata iz članka 5. stavka 3.
Proizvođač vozila može upotrebljavati simulacijski alat u svrhe navedene u ovom članku samo ako posjeduje dozvolu dodijeljenu za taj scenarij primjene u skladu s člankom 7. Proizvođač nedovršenog vozila upotrebljava simulacijski alat na temelju dozvole proizvođača vozila.
Uz iznimku slučajeva iz članka 21. stavka 3. i članka 23. stavka 6. zabranjene su sve naknadne izmjene proizvođačeve evidencijske datoteke.
Proizvođači teških autobusa uz to bilježe rezultate simulacije u datoteku s informacijama o vozilu. Proizvođači nedovršenih teških autobusa bilježe datoteku s informacijama o vozilu.
Primarni proizvođač vozila generira kriptografske kontrolne identifikacijske brojeve proizvođačeve evidencijske datoteke i datoteke s informacijama o vozilu.
Proizvođač nedovršenog vozila generira kriptografski kontrolni identifikacijski broj datoteke s informacijama o vozilu.
Proizvođač potpunih vozila ili dovršenih vozila koja su teški autobusi generira kriptografske kontrolne identifikacijske brojeve proizvođačeve evidencijske datoteke, dokumenta s informacijama za kupca i datoteke s informacijama o vozilu.
Svaki dokument s informacijama za kupca mora sadržavati otisnut kriptografski kontrolni identifikacijski broj (hash) proizvođačeve evidencijske datoteke iz stavka 3.
Proizvođači teških autobusa dužni su datoteku s informacijama o vozilu staviti na raspolaganje proizvođaču sljedeće faze u lancu.
Članak 10.
Izmjene, ažuriranja i neispravan rad elektroničkih alata
Ako se neispravnost simulacijskog alata dogodi u fazi u proizvodnom lancu teških autobusa prije potpunih ili dovršenih faza proizvodnje, obveza upotrebe simulacijskog alata u kasnijim fazama proizvodnje iz članka 9. stavka 1. odgađa se za najviše 14 kalendarskih dana od datuma na koji je proizvođač iz prethodnog koraka proizvođaču potpune ili dovršene faze stavio na raspolaganje datoteku s informacijama o vozilu.
Članak 11.
Pristup ulaznim i izlaznim informacijama simulacijskog alata
POGLAVLJE 4.
KARAKTERISTIKE SASTAVNIH DIJELOVA, ZASEBNIH TEHNIČKIH JEDINICA I SUSTAVA POVEZANE S EMISIJAMA CO2 I POTROŠNJOM GORIVA
Članak 12.
Sastavni dijelovi, zasebne tehničke jedinice i sustavi relevantni za utvrđivanje emisija CO2 i potrošnje goriva
Ulazni podaci simulacijskog alata iz članka 5. stavka 3. uključuju informacije o karakteristikama sljedećih sastavnih dijelova, zasebnih tehničkih jedinica i sustava povezanima s emisijama CO2 i potrošnjom goriva:
motora;
mjenjača;
pretvarača zakretnog momenta;
drugih sastavnih dijelova koji prenose zakretni moment;
dodatnih sastavnih dijelova prijenosnog sustava;
osovina;
otpora zraka;
pomoćnih uređaja;
guma;
sastavnih dijelova električnog pogonskog sklopa.
Članak 13.
Standardne vrijednosti i generičke vrijednosti
Članak 14.
Certificirane vrijednosti
Članak 15.
Koncept porodice za sastavne dijelove, zasebne tehničke jedinice i sustave kad se primjenjuju certificirane vrijednosti
U skladu sa stavcima od 3. do 6. certificirane vrijednosti utvrđene za osnovni sastavni dio, osnovnu zasebnu tehničku jedinicu ili osnovni sustav valjane su bez daljnjih ispitivanja za sve članove porodice u skladu s definicijom porodice iz:
Kad je riječ o gumama, porodica se smije sastojati od samo jednog tipa guma.
Kad je riječ o sustavima električnog stroja ili sastavnim dijelovima integriranog električnog pogonskog sklopa, certificirane vrijednosti za članove porodice sustava električnog stroja izvode se u skladu s točkom 4. Priloga X.b.
Ako u okviru ispitivanja u svrhe iz članka 16. stavka 3. drugog podstavka homologacijsko tijelo utvrdi da odabrani osnovni sastavni dio, osnovna zasebna tehnička jedinica ili osnovni sustav ne predstavlja u potpunosti porodicu sastavnog dijela, porodicu zasebne tehničke jedinice odnosno porodicu sustava, homologacijsko tijelo može odabrati i ispitati drugi referentni sastavni dio, zasebnu tehničku jedinicu ili sustav koji postaje osnovni sastavni dio, osnovna zasebna tehnička jedinica odnosno osnovni sustav.
Karakteristike tog pojedinog sastavnog dijela, zasebne tehničke jedinice ili sustava povezane s emisijama CO2 i potrošnjom goriva utvrđuju se u skladu s člankom 14.
Članak 16.
Zahtjev za certifikaciju karakteristika sastavnih dijelova, zasebnih tehničkih jedinica ili sustava povezanih s emisijama CO2 i potrošnjom goriva
Zahtjev za homologaciju mora biti u obliku opisnog dokumenta sastavljenog u skladu s obrascem iz:
Zahtjev mora sadržavati i relevantna ispitna izvješća koja je izdalo homologacijsko tijelo, rezultate ispitivanja i izjavu o sukladnosti koju je izdalo homologacijsko tijelo u skladu s točkom 2. Priloga IV. Uredbi (EU) 2018/858.
Članak 17.
Administrativne odredbe za certifikaciju karakteristika sastavnih dijelova, zasebnih tehničkih jedinica i sustava povezanih s emisijama CO2 i potrošnjom goriva
U slučaju iz stavka 1. homologacijsko tijelo izdaje certifikat o karakteristikama povezanima s emisijama CO2 i potrošnjom goriva prema obrascu iz:
Homologacijsko tijelo izdaje certifikacijski broj u skladu sa sustavom numeriranja iz:
Homologacijsko tijelo ne smije dodijeliti isti broj drugom sastavnom dijelu, zasebnoj tehničkoj jedinici i sustavu ni, ako je primjenjivo, njihovim porodicama. Certifikacijski se broj upotrebljava kao identifikator u ispitnom izvješću.
Članak 18.
Proširenje radi uključivanja novog sastavnog dijela, zasebne tehničke jedinice ili sustava u porodicu sastavnog dijela, porodicu zasebne tehničke jedinica odnosno porodicu sustava
Na zahtjev proizvođača i nakon odobrenja homologacijskog tijela novi sastavni dio, zasebna tehnička jedinica ili sustav mogu postati članom certificirane porodice sastavnog dijela, porodice zasebne tehničke jedinica odnosno porodice sustava ako ispunjavaju kriterije za definiciju porodice iz:
U tim slučajevima homologacijsko tijelo mora izdati revidirani certifikat označen brojem proširenja.
Proizvođač izmjenjuje opisni dokument iz članka 16. stavka 2. i predaje ga homologacijskom tijelu.
Članak 19.
Naknadne izmjene relevantne za certifikaciju karakteristika sastavnih dijelova, zasebnih tehničkih jedinica i sustava povezanih s emisijama CO2 i potrošnjom goriva
POGLAVLJE 5.
SUKLADNOST UPOTREBE SIMULACIJSKOG ALATA, ULAZNIH INFORMACIJA I ULAZNIH PODATAKA
Članak 20.
Odgovornosti proizvođača vozila, homologacijskog tijela i Komisije u pogledu sukladnosti upotrebe simulacijskog alata
►M3 Za srednje kamione i teške kamione, osim He-HDV-a ili PEV-a, proizvođač vozila provodi ispitnu provjeru iz Priloga X.a barem na minimalnom broju vozila u skladu s točkom 3. tog Priloga. ◄ prosinca svake godine i u skladu s točkom 8 Priloga X.a mora dostaviti ispitno izvješće homologacijskom tijelu za svako ispitano vozilo, čuvati ispitna izvješća najmanje deset godina te na zahtjev Komisije i homologacijskih tijela iz država članica staviti na raspolaganje ta ispitna izvješća.
Ako vozilo nije uspješno prošlo ispitnu provjeru iz Priloga X.a, homologacijsko tijelo mora u skladu s Prilogom X.a pokrenuti istragu kako bi se utvrdio uzrok tog neuspjeha. Kad homologacijsko tijelo utvrdi uzrok neuspjeha, o tome mora odmah obavijestiti homologacijska tijela iz drugih država članica.
Ako je uzrok neuspjeha povezan s radom simulacijskog alata, primjenjuje se članak 21. Ako je uzrok neuspjeha povezan s certificiranim karakteristikama povezanim s emisijama CO2 i potrošnjom goriva sastavnih dijelova, zasebnih tehničkih jedinica i sustava, primjenjuje se članak 23.
Ako se ne utvrde nepravilnosti u sastavnim dijelovima, zasebnim tehničkim jedinicama ili sustavima i radu simulacijskog alata, homologacijsko tijelo izvješćuje Komisiju o tome da vozilo nije uspješno prošlo. Komisija mora istražiti je li do neuspjeha vozila na ispitivanju došlo zbog simulacijskog alata ili ispitne provjere iz Priloga X.a te je li potrebno poboljšati simulacijski alat ili ispitnu provjeru.
Članak 21.
Popravne mjere za sukladnost upotrebe simulacijskog alata
Ako proizvođač vozila dokaže da je za predaju plana popravnih mjera nužno više vremena, homologacijsko tijelo može odobriti produljenje od najviše 30 kalendarskih dana.
Homologacijsko tijelo može od proizvođača vozila zatražiti da izda novu proizvođačevu evidencijsku datoteku, datoteku s informacijama o vozilu, dokument s informacijama za kupca i certifikat o sukladnosti na temelju novog utvrđivanja emisija CO2 i potrošnje goriva nakon primjene promjena u skladu s odobrenim planom korektivnih mjera.
Proizvođač vozila dužan je poduzeti potrebne mjere kako bi osigurao da su procesi uspostavljeni za svrhu dobivanja dozvole za upotrebu simulacijskog alata za sve scenarije primjene i skupine vozila obuhvaćene dozvolom dodijeljenom u skladu s člankom 7. i dalje primjereni toj svrsi.
Za srednje kamione i teške kamione proizvođač vozila provodi ispitnu provjeru iz Priloga X.a barem na minimalnom broju vozila u skladu s točkom 3. tog Priloga.
Članak 22.
Odgovornosti proizvođača i homologacijskog tijela u pogledu sukladnosti karakteristika sastavnih dijelova, zasebnih tehničkih jedinica i sustava povezanih s emisijama CO2 i potrošnjom goriva
Te mjere uključuju i:
Ako su karakteristike člana porodice sastavnog dijela, porodice zasebne tehničke jedinice ili porodice sustava povezane s emisijama CO2 i potrošnjom goriva certificirane u skladu s člankom 15. stavkom 5., referentna vrijednost za provjeru karakteristika povezanih s emisijama CO2 i potrošnjom goriva je vrijednost certificirana za tog člana porodice.
Ako se utvrdi odstupanje od certificiranih vrijednosti koje je rezultat mjera iz prvog i drugog podstavka, proizvođač o tome mora odmah obavijestiti homologacijsko tijelo.
Proizvođač i proizvođač vozila homologacijskom tijelu u roku od 15 radnih dana od njegova zahtjeva moraju predati sve relevantne dokumente, uzorke i druge materijale koje posjeduju i koji su potrebni za provjere koje se odnose na sastavni dio, zasebnu tehničku jedinicu ili sustav.
Članak 23.
Popravne mjere za sukladnost karakteristika sastavnih dijelova, zasebnih tehničkih jedinica i sustava povezanih s emisijama CO2 i potrošnjom goriva
Ako proizvođač dokaže da je za predaju plana popravnih mjera nužno više vremena, homologacijsko tijelo može odobriti produljenje od najviše 30 kalendarskih dana.
Homologacijsko tijelo može od proizvođača vozila zatražiti da izda novu proizvođačevu evidencijsku datoteku, dokument s informacijama za kupca, datoteku s informacijama o vozilu i certifikat o sukladnosti na temelju novog utvrđivanja emisija CO2 i potrošnje goriva nakon primjene promjena u skladu s odobrenim planom korektivnih mjera.
Proizvođač vozila dužan je čuvati te podatke deset godina.
POGLAVLJE 6.
ZAVRŠNE ODREDBE
Članak 24.
Prijelazne odredbe
►M3 Ne dovodeći u pitanje članak 10. stavak 3. ove Uredbe, ako obveze iz članka 9. ove Uredbe nisu ispunjene, države članice smatraju da certifikati o sukladnosti homologiranih vozila više ne vrijede za potrebe članka 48. Uredbe (EU) 2018/858 i za homologirana i pojedinačno homologirana vozila zabranjuju registraciju, prodaju ili stavljanje u uporabu: ◄
vozila skupina 4, 5, 9 i 10, uključujući podskupinu „v” u svakoj skupini vozila, kako je utvrđeno u tablici 1. Priloga I., od 1. srpnja 2019.;
vozila skupina 1, 2 i 3, kako je utvrđeno u tablici 1. Priloga I., od 1. siječnja 2020.;
vozila skupina 11, 12 i 16, kako je utvrđeno u tablici 1. Priloga I., od 1. srpnja 2020;
vozila skupina 53 i 54, kako su definirane u tablici 2. Priloga I., od 1. srpnja 2024.;
vozila skupina 31 do 40, kako su definirane u tablicama od 4. do 6. Priloga I., od 1. siječnja 2025.;
vozila skupine 1s, kako je definirana u tablici 1. Priloga I., od 1. srpnja 2024.
Obveze iz članka 9. primjenjuju se kako slijedi:
za vozila skupina 53 i 54, kako su definirane u tablici 2. Priloga I., s datumom proizvodnje 1. siječnja 2024. ili kasnijim;
za vozila skupina P31/32, P33/34, P35/36, P37/38 i P39/40, kako su definirane u tablici 3. Priloga I., s datumom proizvodnje 1. siječnja 2024. ili kasnijim;
za teške autobuse simulacija potpunog vozila ili dovršenog vozila iz točke 2.1. podtočke (b) Priloga I. provodi se samo ako je dostupna simulacija primarnog vozila iz točke 2.1. podtočke (a) Priloga I.;
za vozila skupine 1s, kako je definirana u tablici 1. Priloga I. s datumom proizvodnje 1. siječnja 2024. ili kasnijim;
za vozila skupina 1, 2, 3, 4, 5, 9, 10, 4v, 5v, 9v, 10v, 11, 12 i16, kako su definirane u tablici 1. Priloga I., osim onih koja su definirana u točkama (f) i (g) ovog stavka, s datumom proizvodnje 1. siječnja 2024. ili kasnijim;
za vozila skupina 1, 2, 3, 4, 5, 9, 10, 4v, 5v, 9v, 10v, 11, 12 i 16, kako su definirane u tablici 1. Priloga I., opremljena sustavom za oporabu otpadne topline, kako je definirano u točki 2. podtočki 8. Priloga V., pod uvjetom da nisu ZE-HDV-ovi, He-HDV-ovi ili vozila s dvojnim gorivom;
za vozila s dvojnim gorivom skupina 1, 2, 3, 4, 5, 9, 10, 4v, 5v, 9v, 10v, 11, 12 i 16, kako su definirane u tablici 1. Priloga I., s datumom proizvodnje 1. siječnja 2024. ili kasnijim; ako je datum proizvodnje prije 1. siječnja 2024., proizvođač može odlučiti hoće li primijeniti članak 9.
Za ZE-HDV-ove, He-HDV-ove i vozila s dvojnim gorivom skupina 1, 2, 3, 4, 5, 9, 10, 4v, 5v, 9v, 10v, 11, 12 i 16 kako su definirane u tablici 1. Priloga I. na koje se članak 9. ne primjenjuje u skladu s točkama od (a) do (g) iz prvog podstavka ovog stavka, proizvođač vozila koristi najnoviju dostupnu verziju simulacijskog alata iz članka 5. stavka 3. za utvrđivanje ulaznih parametara određenih za ta vozila u obrascima iz tablice 5. Priloga III. U tom se slučaju smatra da su obveze navedene u članku 9. ispunjene za potrebe stavka 1. ovog članka.
Za potrebe ovog stavka datum proizvodnje znači datum potpisa certifikata o sukladnosti, a ako certifikat o sukladnosti još nije izdan, datum kad je identifikacijski broj vozila prvi put postavljen na odgovarajuće dijelove vozila.
Članak 25.
Izmjena Direktive 2007/46/EZ
Prilozi I., III., IV., IX. i XV. Direktivi 2007/46/EZ izmjenjuju se u skladu s Prilogom XI. ovoj Uredbi.
Članak 26.
Izmjena Uredbe (EU) br. 582/2011
Uredba (EU) br. 582/2011 mijenja se kako slijedi:
u članku 3. stavku 1. dodaje se sljedeći podstavak:
„Za dobivanje EZ homologacije tipa za vozilo s homologiranim sustavom motora s obzirom na emisije te informacije za popravak i održavanje vozila ili EZ homologacije tipa za vozilo s obzirom na emisije te informacije za popravak i održavanje proizvođač mora dokazati i da su ispunjeni zahtjevi iz članka 6. i Priloga II. Uredbi Komisije (EU) 2017/2400 ( 2 ) u pogledu predmetne skupine vozila. Taj se zahtjev ne primjenjuje ako proizvođač navede da se nova vozila tipa koji se homologira neće registrirati, prodavati ili staviti u uporabu u Uniji na datum ili nakon datuma iz članka 24. stavka 1. točaka (a), (b) i (c) Uredbe (EU) 2017/2400 za odgovarajuću skupinu vozila.
članak 8. mijenja se kako slijedi:
u stavku 1.a točka (d) zamjenjuje se sljedećim:
„(d) primjenjuju se svi ostali izuzeci utvrđeni u točki 3.1. Priloga VII. ovoj Uredbi, točkama 2.1. i 6.1. Priloga X. ovoj Uredbi, točkama 2.1., 4.1., 5.1., 7.1., 8.1. i 10.1. Priloga XIII. ovoj Uredbi i točki 1.1. Dodatka 6. Prilogu XIII. ovoj Uredbi;”;
u stavku 1.a dodaje se sljedeća točka:
„(e) zahtjevi iz članka 6. i Priloga II. Uredbi (EU) 2017/2400 ispunjeni su u pogledu predmetne skupine vozila osim ako proizvođač navede da se nova vozila tipa koji se homologira neće registrirati, prodavati ili staviti u uporabu u Uniji na datum ili nakon datuma iz članka 24. stavka 1. točaka (a), (b) i (c) te Uredbe za odgovarajuću skupinu vozila.”;
članak 10. mijenja se kako slijedi:
u stavku 1.a točka (d) zamjenjuje se sljedećim:
„(d) primjenjuju se svi ostali izuzeci utvrđeni u točki 3.1. Priloga VII. ovoj Uredbi, točkama 2.1. i 6.1. Priloga X. ovoj Uredbi, točkama 2.1., 4.1., 5.1., 7.1., 8.1. i 10.1.1. Priloga XIII. ovoj Uredbi i točki 1.1. Dodatka 6. Prilogu XIII. ovoj Uredbi;”;
u stavku 1.a dodaje se sljedeća točka:
„(e) zahtjevi iz članka 6. i Priloga II. Uredbi (EU) 2017/2400 ispunjeni su u pogledu predmetne skupine vozila osim ako proizvođač navede da se nova vozila tipa koji se homologira neće registrirati, prodavati ili staviti u uporabu u Uniji na datum ili nakon datuma iz članka 24. stavka 1. točaka (a), (b) i (c) te Uredbe za odgovarajuću skupinu vozila.”.
Članak 27.
Stupanje na snagu
Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.
Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.
PRILOG I.
RAZVRSTAVANJE VOZILA U SKUPINE VOZILA I METODA ZA UTVRĐIVANJE EMISIJA CO2 I POTROŠNJE GORIVA ZA TEŠKE AUTOBUSE
1. Razvrstavanje vozila za potrebe ove Uredbe
1.1. Razvrstavanje vozila kategorije N
Tablica 1.
Skupine vozila za vozila kategorije N
|
Opis elemenata bitnih za razvrstavanje u skupine vozila |
Skupina vozila |
Dodijeljeni profil misije i konfiguracija vozila |
||||||||
|
Osovinska konfiguracija |
Konfiguracija šasije |
Najveća tehnički dopuštena masa opterećenog vozila (u tonama) |
Vozilo za velike udaljenosti |
Vozilo za velike udaljenosti (EMS) |
Vozilo za regionalnu dostavu |
Vozilo za regionalnu dostavu (EMS) |
Vozilo za gradsku dostavu |
Komunalno vozilo |
Vozilo za građevinske radove |
|
|
4 × 2 |
Kamion s nadogradnjom (ili tegljač) (*1) |
> 7,4 – 7,5 |
1s |
|
|
R |
|
R |
|
|
|
|
Kamion s nadogradnjom (ili tegljač) (*1) |
> 7,5 – 10 |
1 |
|
|
R |
|
R |
|
|
|
|
Kamion s nadogradnjom (ili tegljač) (*1) |
> 10 – 12 |
2 |
R + T1 |
|
R |
|
R |
|
|
|
|
Kamion s nadogradnjom (ili tegljač) (*1) |
> 12 – 16 |
3 |
|
|
R |
|
R |
|
|
|
|
Kamion s nadogradnjom |
> 16 |
4 |
R + T2 |
|
R |
|
R |
R |
|
|
|
Tegljač |
> 16 |
5 |
T + ST |
T+ST+T2 |
T + ST |
T+ST+T2 |
T + ST |
|
|
|
|
Kamion s nadogradnjom |
> 16 |
4v (*2) |
|
|
|
|
|
R |
R |
|
|
Tegljač |
> 16 |
5v (*2) |
|
|
|
|
|
|
T + ST |
|
4 × 4 |
Kamion s nadogradnjom |
> 7,5 – 16 |
(6) |
|
||||||
|
|
Kamion s nadogradnjom |
> 16 |
(7) |
|
||||||
|
|
Tegljač |
> 16 |
(8) |
|
||||||
|
6 × 2 |
Kamion s nadogradnjom |
sve mase |
9 |
R + T2 |
R + D + ST |
R |
R + D + ST |
|
R |
|
|
Tegljač |
sve mase |
10 |
T + ST |
T+ST+T2 |
T + ST |
T+ST+T2 |
|
|
|
|
|
Kamion s nadogradnjom |
sve mase |
9v (*2) |
|
|
|
|
|
R |
R |
|
|
Tegljač |
sve mase |
10v (*2) |
|
|
|
|
|
|
T + ST |
|
|
6 × 4 |
Kamion s nadogradnjom |
sve mase |
11 |
R + T2 |
R + D + ST |
R |
R + D + ST |
|
R |
R |
|
Tegljač |
sve mase |
12 |
T + ST |
T+ST+T2 |
T + ST |
T+ST+T2 |
|
|
T + ST |
|
|
6 × 6 |
Kamion s nadogradnjom |
sve mase |
(13) |
|
||||||
|
Tegljač |
sve mase |
(14) |
|
|||||||
|
8 × 2 |
Kamion s nadogradnjom |
sve mase |
(15) |
|
||||||
|
8 × 4 |
Kamion s nadogradnjom |
sve mase |
16 |
|
|
|
|
|
|
R |
|
8 × 6 8 × 8 |
Kamion s nadogradnjom |
sve mase |
(17) |
|
||||||
|
8 × 2 8 × 4 8 × 6 8 × 8 |
Tegljač |
sve mase |
(18) |
|
||||||
|
5 osovina, sve konfiguracije |
Kamion s nadogradnjom ili tegljač |
sve mase |
(19) |
|
||||||
|
(*1)
U ovim se razredima vozila tegljači smatraju kamionima s nadogradnjom, ali uzimajući u obzir specifičnu masu neopterećenog vučnog vozila sa svim tekućinama i gorivom.
(*2)
Podskupina „v” skupina vozila 4, 5, 9 i 10: ti profili misije primjenjuju se isključivo na namjenska vozila. (*) EMS – Europski modularni sustav T = Tegljač R = kamion s nadogradnjom i standardna nadogradnja T1, T2 = standardne prikolice ST = standardna poluprikolica D = standardna priključna kolica. |
||||||||||
Tablica 2.
Skupine vozila za srednje kamione
|
Opis elemenata bitnih za razvrstavanje u skupine vozila |
Dodijeljeni profil misije i konfiguracija vozila |
||||||||
|
Osovinska konfiguracija |
Konfiguracija šasije |
Skupina vozila |
Vozilo za velike udaljenosti |
Vozilo za velike udaljenosti (EMS) (*1) |
Vozilo za regionalnu dostavu |
Vozilo za regionalnu dostavu (EMS) (*1) |
Vozilo za gradsku dostavu |
Komunalno vozilo |
Vozilo za građevinske radove |
|
FWD / 4 × 2F |
Kamion s nadogradnjom (ili tegljač) |
(51) |
|
|
|
|
|
|
|
|
Kombi |
(52) |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
RWD / 4 × 2 |
Kamion s nadogradnjom (ili tegljač) |
53 |
|
|
R |
|
R |
|
|
|
Kombi |
54 |
|
|
I |
|
I |
|
|
|
|
AWD / 4 × 4 |
Kamion s nadogradnjom (ili tegljač) |
(55) |
|
|
|
|
|
|
|
|
Kombi |
(56) |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
(*1)
EMS – Europski modularni sustav R = standardna nadogradnja I = kombi s integriranom nadogradnjom FWD = pogon na prednje kotače RWD = jednostruka pogonska osovina koja nije prednja osovina AWD = više od jedne pogonske osovine |
|||||||||
1.2. Razvrstavanje vozila kategorije M
1.2.1. Teški autobusi
1.2.2. Razvrstavanje primarnih vozila
Tablica 3.
Skupine vozila za primarna vozila
|
Opis elemenata bitnih za razvrstavanje u skupine vozila |
Skupina vozila (1) |
Dodijeljena generička nadogradnja |
Podskupina vozila |
Dodijeljeni profil misije |
||||||
|
Broj osovina |
Zglobno vozilo |
Niskopodna (LF) / Visokopodna (HF) (2) |
Broj katova (3) |
Teška gradska vožnja |
Gradska vožnja |
Prigradska vožnja |
Međugradska vožnja |
Turistički autobus |
||
|
2 |
ne |
P31/32 |
LF |
SD |
P31 SD |
x |
x |
x |
x |
|
|
DD |
P31 DD |
x |
x |
x |
|
|
||||
|
HF |
SD |
P32 SD |
|
|
|
x |
x |
|||
|
DD |
P32 DD |
|
|
|
x |
x |
||||
|
3 |
ne |
P33/34 |
LF |
SD |
P33 SD |
x |
x |
x |
x |
|
|
DD |
P33 DD |
x |
x |
x |
|
|
||||
|
HF |
SD |
P34 SD |
|
|
|
x |
x |
|||
|
DD |
P34 DD |
|
|
|
x |
x |
||||
|
da |
P35/36 |
LF |
SD |
P35 SD |
x |
x |
x |
x |
|
|
|
DD |
P35 DD |
x |
x |
x |
|
|
||||
|
HF |
SD |
P36 SD |
|
|
|
x |
x |
|||
|
DD |
P36 DD |
|
|
|
x |
x |
||||
|
4 |
ne |
P37/38 |
LF |
SD |
P37 SD |
x |
x |
x |
x |
|
|
DD |
P37 DD |
x |
x |
x |
|
|
||||
|
HF |
SD |
P38 SD |
|
|
|
x |
x |
|||
|
DD |
P38 DD |
|
|
|
x |
x |
||||
|
da |
P39/40 |
LF |
SD |
P39 SD |
x |
x |
x |
x |
|
|
|
DD |
P39 DD |
x |
x |
x |
|
|
||||
|
HF |
SD |
P40 SD |
|
|
|
x |
x |
|||
|
DD |
P40 DD |
|
|
|
x |
x |
||||
|
(1)
„P” označava primarni stupanj klasifikacije; dva broja odvojena kosom crtom označavaju brojeve za skupine vozila koje se vozilu može dodijeliti u potpunom ili dovršenom stupnju.
(2)
Niskopodni znači kodovi vozila „CE”, „CF”, „CG”, „CH”, kako su utvrđeni u točki 3. dijela C Priloga I. Uredbi (EU) 2018/858. Visokopodni znači kodovi vozila „CA”, „CB”, „CC”, „CD”, kako su utvrđeni u točki 3. dijela C Priloga I. Uredbi (EU) 2018/858.
(3)
„SD” znači jednopodno vozilo, „DD” znači vozilo na kat. |
||||||||||
1.2.3. Razvrstavanje potpunih vozila ili dovršenih vozila
Razvrstavanje potpunih ili dovršenih vozila koja su teški autobusi temelji se na sljedećih šest kriterija:
broj osovina;
kôd vozila kako je navedeno u točki 3. dijelu C Priloga I. Uredbi (EU) 2018/858;
razred vozila u skladu sa stavkom 2. Pravilnika UN-a br. 107 ( 3 );
vozilo s niskim ulazom („da/ne” informacije izvedene iz kodova vozila i vrste osovine) koje se određuje u skladu dijagramom toka na slici 1.;
broj putnika na donjem katu iz certifikata o sukladnosti iz Priloga VIII. Provedbenoj uredbi Komisije (EU) 2020/683 ( 4 ) ili jednakovrijednih dokumenata u slučaju homologacije pojedinačnog vozila;
visina integrirane nadogradnje određuje se u skladu s Prilogom VIII.
Slika 1.
Dijagram toka za određivanje je li riječ o vozilu s niskim ulazom:
Primjenjuje se odgovarajuće razvrstavanje iz tablica 4., 5. i 6.
Tablica 4.
Skupine vozila za potpuna vozila i dovršena vozila koja su teški autobusi s 2 osovine
|
Opis elemenata bitnih za razvrstavanje u skupine vozila |
Skupina vozila |
Dodijeljeni profil misije |
||||||||||||||||
|
Broj osovina |
Konfiguracija šasije (samo objašnjenje) |
Kôd vozila (*1) |
Razred vozila (*2) |
S niskim ulazom (samo kôd vozila CE ili CG) |
Putnička sjedala na donjem katu (samo kôd vozila CB ili CD) |
Visina integrirane nadogradnje u [mm] (samo razred vozila „II+III”) |
||||||||||||
|
I |
I +II ili A |
II |
II +III |
III ili B |
Teška gradska vožnja |
Gradska vožnja |
Prigradska vožnja |
Međugradska vožnja |
Turistički autobus |
|||||||||
|
2 |
s nadogradnjom |
LF |
SD |
CE |
x |
x |
x |
|
|
ne |
— |
— |
31a |
x |
x |
x |
|
|
|
x |
x |
|
|
|
da |
— |
— |
31b1 |
x |
x |
x |
|
|
|||||
|
|
|
x |
|
|
da |
— |
— |
31b2 |
x |
x |
x |
x |
|
|||||
|
DD |
CF |
x |
x |
x |
|
|
— |
— |
— |
31c |
x |
x |
x |
|
|
|||
|
otvoreni krov |
SD |
CI |
x |
x |
x |
x |
x |
— |
— |
— |
31d |
x |
x |
x |
|
|
||
|
DD |
CJ |
x |
x |
x |
x |
x |
— |
— |
— |
31e |
x |
x |
x |
|
|
|||
|
HF |
SD |
CA |
|
|
x |
|
|
— |
— |
— |
32a |
|
|
|
x |
x |
||
|
|
|
|
x |
|
— |
— |
≤ 3 100 |
32b |
|
|
|
x |
x |
|||||
|
|
|
|
x |
|
— |
— |
> 3 100 |
32c |
|
|
|
x |
x |
|||||
|
|
|
|
|
x |
— |
— |
— |
32d |
|
|
|
x |
x |
|||||
|
DD |
CB |
|
|
x |
x |
x |
— |
≤ 6 |
— |
32e |
|
|
|
x |
x |
|||
|
|
|
x |
x |
x |
— |
> 6 |
— |
32f |
|
|
|
x |
x |
|||||
|
(*1)
U skladu s Uredbom (EU) 2018/858.
(*2)
U skladu sa stavkom 2. Pravilnika UN-a br. 107. |
||||||||||||||||||
Tablica 5.
Skupine vozila za potpuna vozila i dovršena vozila koja su teški autobusi s 3 osovine
|
Opis elemenata bitnih za razvrstavanje u skupine vozila |
Skupina vozila |
Dodijeljeni profil misije |
||||||||||||||||
|
Broj osovina |
Konfiguracija šasije (samo objašnjenje) |
Kôd vozila (*1) |
Razred vozila (*2) |
S niskim ulazom (samo kôd vozila CE ili CG) |
Putnička sjedala na donjem katu (samo kôd vozila CB ili CD) |
Visina integrirane nadogradnje u [mm] (samo razred vozila „II+III”) |
||||||||||||
|
I |
I +II ili A |
II |
II +III |
III ili B |
Teška gradska vožnja |
Gradska vožnja |
Prigradska vožnja |
Međugradska vožnja |
Turistički autobus |
|||||||||
|
3 |
s nadogradnjom |
LF |
SD |
CE |
x |
x |
x |
|
|
ne |
— |
— |
33a |
x |
x |
x |
|
|
|
x |
x |
|
|
|
da |
— |
— |
33b1 |
x |
x |
x |
|
|
|||||
|
|
|
x |
|
|
da |
— |
— |
33b2 |
x |
x |
x |
x |
|
|||||
|
DD |
CF |
x |
x |
x |
|
|
— |
— |
— |
33c |
x |
x |
x |
|
|
|||
|
otvoreni krov |
SD |
CI |
x |
x |
x |
x |
x |
— |
— |
— |
33d |
x |
x |
x |
|
|
||
|
DD |
CJ |
x |
x |
x |
x |
x |
— |
— |
— |
33e |
x |
x |
x |
|
|
|||
|
HF |
SD |
CA |
|
|
x |
|
|
— |
— |
— |
34a |
|
|
|
x |
x |
||
|
|
|
|
x |
|
— |
— |
≤ 3 100 |
34b |
|
|
|
x |
x |
|||||
|
|
|
|
x |
|
— |
— |
> 3 100 |
34c |
|
|
|
x |
x |
|||||
|
|
|
|
|
x |
— |
— |
— |
34d |
|
|
|
x |
x |
|||||
|
DD |
CB |
|
|
x |
x |
x |
— |
≤ 6 |
— |
34e |
|
|
|
x |
x |
|||
|
|
|
x |
x |
x |
— |
> 6 |
— |
34f |
|
|
|
x |
x |
|||||
|
zglobno vozilo |
LF |
SD |
CG |
x |
x |
x |
|
|
ne |
— |
— |
35a |
x |
x |
x |
|
|
|
|
x |
x |
|
|
|
da |
— |
— |
35b1 |
x |
x |
x |
|
|
|||||
|
|
|
x |
|
|
da |
— |
— |
35b2 |
x |
x |
x |
x |
|
|||||
|
DD |
CH |
x |
x |
x |
|
|
— |
— |
— |
35c |
x |
x |
x |
|
|
|||
|
HF |
SD |
CC |
|
|
x |
|
|
— |
— |
— |
36a |
|
|
|
x |
x |
||
|
|
|
|
x |
|
— |
— |
≤ 3 100 |
36b |
|
|
|
x |
x |
|||||
|
SD |
|
|
|
x |
|
— |
— |
> 3 100 |
36c |
|
|
|
x |
x |
||||
|
|
|
|
|
x |
— |
— |
— |
36d |
|
|
|
x |
x |
|||||
|
DD |
CD |
|
|
x |
x |
x |
— |
≤ 6 |
— |
36e |
|
|
|
x |
x |
|||
|
|
|
x |
x |
x |
— |
> 6 |
— |
36f |
|
|
|
x |
x |
|||||
|
(*1)
U skladu s Uredbom (EU) 2018/858.
(*2)
U skladu sa stavkom 2. Pravilnika UN-a br. 107. |
||||||||||||||||||
Tablica 6.
Skupine vozila za potpuna vozila i dovršena vozila koja su teški autobusi s 4 osovine
|
Opis elemenata bitnih za razvrstavanje u skupine vozila |
Skupina vozila |
Dodijeljeni profil misije |
||||||||||||||||
|
Broj osovina |
Konfiguracija šasije (samo objašnjenje) |
Kôd vozila (*1) |
Razred vozila (*2) |
S niskim ulazom (samo kôd vozila CE ili CG) |
Putnička sjedala na donjem katu (samo kôd vozila CB ili CD) |
Visina integrirane nadogradnje u [mm] (samo razred vozila „II+III”) |
||||||||||||
|
I |
I +II ili A |
II |
II +III |
III ili B |
Teška gradska vožnja |
Gradska vožnja |
Prigradska vožnja |
Međugradska vožnja |
Turistički autobus |
|||||||||
|
4 |
s nadogradnjom |
LF |
SD |
CE |
x |
x |
x |
|
|
ne |
— |
— |
37a |
x |
x |
x |
|
|
|
x |
x |
|
|
|
da |
— |
— |
37b1 |
x |
x |
x |
|
|
|||||
|
|
|
x |
|
|
da |
— |
— |
37b2 |
x |
x |
x |
x |
|
|||||
|
DD |
CF |
x |
x |
x |
|
|
— |
— |
— |
37c |
x |
x |
x |
|
|
|||
|
otvoreni krov |
SD |
CI |
x |
x |
x |
x |
x |
— |
— |
— |
37d |
x |
x |
x |
|
|
||
|
DD |
CJ |
x |
x |
x |
x |
x |
— |
— |
— |
37e |
x |
x |
x |
|
|
|||
|
HF |
SD |
CA |
|
|
x |
|
|
— |
— |
— |
38a |
|
|
|
x |
x |
||
|
|
|
|
x |
|
— |
— |
≤ 3 100 |
38b |
|
|
|
x |
x |
|||||
|
|
|
|
x |
|
— |
— |
> 3 100 |
38c |
|
|
|
x |
x |
|||||
|
|
|
|
|
x |
— |
— |
— |
38d |
|
|
|
x |
x |
|||||
|
DD |
CB |
|
|
x |
x |
x |
— |
≤ 6 |
— |
38e |
|
|
|
x |
x |
|||
|
|
|
x |
x |
x |
— |
> 6 |
— |
38f |
|
|
|
x |
x |
|||||
|
zglobno vozilo |
LF |
SD |
CG |
x |
x |
x |
|
|
ne |
— |
— |
39a |
x |
x |
x |
|
|
|
|
x |
x |
|
|
|
da |
— |
— |
39b1 |
x |
x |
x |
|
|
|||||
|
|
|
x |
|
|
da |
— |
— |
39b2 |
x |
x |
x |
x |
|
|||||
|
DD |
CH |
x |
x |
x |
|
|
— |
— |
— |
39c |
x |
x |
x |
|
|
|||
|
HF |
SD |
CC |
|
|
x |
|
|
— |
— |
— |
40a |
|
|
|
x |
x |
||
|
|
|
|
x |
|
— |
— |
≤ 3 100 |
40b |
|
|
|
x |
x |
|||||
|
SD |
|
|
|
x |
|
— |
— |
> 3 100 |
40c |
|
|
|
x |
x |
||||
|
|
|
|
|
x |
— |
— |
— |
40d |
|
|
|
x |
x |
|||||
|
DD |
CD |
|
|
x |
x |
x |
— |
≤ 6 |
— |
40e |
|
|
|
x |
x |
|||
|
|
|
x |
x |
x |
— |
> 6 |
— |
40f |
|
|
|
x |
x |
|||||
|
(*1)
U skladu s Uredbom (EU) 2018/858.
(*2)
U skladu sa stavkom 2. Pravilnika UN-a br. 107. |
||||||||||||||||||
2. Metoda za utvrđivanje emisija CO2 i potrošnje goriva za teške autobuse
2.1. Za teške autobuse specifikacije vozila za potpuno ili dovršeno vozilo, uključujući karakteristike konačne nadogradnje i pomoćnih jedinica, odražavaju se u rezultatima za emisije CO2 i potrošnju goriva. U slučaju teških autobusa koji se izrađuju u stupnjevima moguće je da više od jednog proizvođača sudjeluje u postupku generiranja ulaznih podataka i ulaznih informacija te u uporabi simulacijskog alata. Za teške autobuse emisije CO2 i potrošnja goriva temelje se na sljedeće dvije različite simulacije:
za primarno vozilo;
za potpuno ili dovršeno vozilo.
2.2. Ako je proizvođač homologirao teški autobus kao potpuno vozilo, simulacije se provode i za primarno i za potpuno vozilo.
2.3. Za primarno vozilo ulazni podaci za simulacijski alat obuhvaćaju ulazne podatke za motor, mjenjač, gume i ulazne informacije za podskup pomoćnih jedinica ( 5 ). Razvrstavanje u skupine vozila provodi se u skladu s tablicom 3. na temelju broja osovina i informacije o tome je li vozilo zglobni autobus. U simulacijama za primarno vozilo simulacijskim se alatom dodjeljuje skup od četiri različita generička tijela (niskopodna i visokopodna jednokatna i dvokatna nadogradnja) te simulira 11 profila misije iz tablice 3. za svaku skupinu vozila za dva različita uvjeta opterećenja. To dovodi do 22 rezultata za emisije CO2 i potrošnju goriva za primarni teški autobus. Simulacijski alat generira dokument s informacijama o vozilu za prvu fazu (VIF1) koji sadržava sve potrebne podatke koje treba proslijediti za sljedeći stupanj proizvodnje. VIF1 sadržava sve ulazne podatke koji nisu povjerljivi, rezultate potrošnje energije ( 6 ) u [MJ/km], informacije o primarnom proizvođaču i relevantne kontrolne identifikacijske brojeve ( 7 ).
2.4. Proizvođač primarnog vozila dostavlja VIF1 proizvođaču koji je odgovoran za sljedeći stupanj proizvodnje. Ako proizvođač primarnog vozila navede više podataka nego što obuhvaćaju zahtjevi za primarna vozila navedeni u Prilogu III., ti podaci ne utječu na rezultate simulacije za primarno vozilo nego se upisuju u VIF1 kako bi ih se uzelo u obzir u kasnijim stupnjevima proizvodnje. Simulacijski alat za primarno vozilo izrađuje i proizvođačevu evidencijsku datoteku.
2.5. U slučaju nedovršenog vozila proizvođač nedovršenog vozila odgovoran je za podskup relevantnih ulaznih podataka i ulaznih informacija za konačnu nadogradnju ( 8 ). Proizvođač nedovršenog vozila ne podnosi zahtjev za certifikaciju dovršenog vozila. Proizvođač nedovršenog vozila dodaje ili ažurira relevantne informacije povezane s nedovršenim vozilom i upotrebljava simulacijski alat kako bi se generirala ažurirana verzija dokumenta s informacijama o vozilu (VIFi) ( 9 ) koja uključuje kontrolni identifikacijski broj. VIFi se dostavlja proizvođaču koji je odgovoran za sljedeći stupanj proizvodnje. Za nedovršena vozila VIFi služi i kao dokumentacija za homologacijska tijela. Na nedovršenim vozilima ne izvršavaju se simulacije za emisije CO2 i potrošnju goriva.
2.6. Ako proizvođač na nedovršenom, potpunom ili dovršenom vozilu izvrši preinake koje bi zahtijevale ažuriranje ulaznih podataka ili ulaznih informacija dodijeljenih primarnom vozilu (npr. promjena osovine ili guma), proizvođač koji vrši preinaku ima ulogu primarnog proizvođača vozila s odgovarajućim odgovornostima.
2.7. Proizvođač je dužan za potpuno ili dovršeno vozilo dopuniti i, ako je potrebno, ažurirati ulazne podatke i ulazne informacije za konačnu nadogradnju kako su navedeni u dokumentu VIFi iz prethodnog stupnja proizvodnje te simulacijskim alatom izračunati emisije CO2 i potrošnju goriva. Za simulacije u ovoj fazi teški autobusi razvrstavaju se na temelju šest kriterija iz točke 1.2.3. u skupine vozila navedene u tablicama 4., 5. i 6. Za utvrđivanje emisija CO2 i potrošnje goriva potpunih vozila ili dovršenih vozila koja su teški autobusi simulacijski alat provodi sljedeće izračune:
1. korak – odabir primarne podskupine vozila koja odgovara nadogradnji potpunog ili dovršenog vozila (npr. „P34 DD” za „34f”) i uzimanje odgovarajućih rezultata za potrošnju energije iz simulacije primarnog vozila.
2. korak – provođenje simulacija za kvantificiranje utjecaja nadogradnje i pomoćnih uređaja potpunog vozila ili dovršenog vozila u odnosu na generičku nadogradnju i pomoćne uređaje uzete u obzir u simulacijama potrošnje energije primarnog vozila. U tim se simulacijama za skup podataka primarnih vozila upotrebljavaju generički podaci, koji nisu dio prijenosa informacija između različitih faza proizvodnje kako je navedeno u VIF-u ( 10 ).
3. korak – kombinacija rezultata potrošnje energije iz simulacije primarnog vozila iz 1. koraka i rezultata iz 2. koraka daje rezultate potrošnje energije potpunog ili dovršenog vozila. Pojedinosti o ovom koraku izračuna dokumentirane su u korisničkom priručniku simulacijskog alata.
4. korak – rezultati za emisije CO2 i potrošnju goriva vozila izračunavaju se na temelju rezultata 3. koraka i generičkih specifikacija goriva pohranjenih u simulacijskom alatu. 2., 3. i 4. korak provodi se zasebno za svaku kombinaciju profila misije kako je navedeno u tablicama 4., 5. i 6. za skupine vozila u uvjetima niskog i reprezentativnog opterećenja.
Simulacijski alat za potpuno ili dovršeno vozilo generira proizvođačevu evidencijsku datoteku, dokument s informacijama za kupca i VIFi. U slučaju dodatne faze potrebne za dovršavanje vozila VIFi se stavlja na raspolaganje sljedećem proizvođaču.
Na slici 2. prikazan je tok podataka na temelju primjera vozila proizvedenog u pet faza proizvodnje koje se odnose na emisije CO2.
Slika 2.
Primjer toka podataka u slučaju teškog autobusa proizvedenog u pet faza
PRILOG II.
ZAHTJEVI I POSTUPCI POVEZANI S UPOTREBOM SIMULACIJSKOG ALATA
1. Postupci koje treba uspostaviti proizvođač vozila radi upotrebe simulacijskog alata
1.1. Proizvođač mora uspostaviti barem sljedeće postupke.
Sustav za upravljanje podacima koji obuhvaća prikupljanje i pohranu ulaznih informacija i ulaznih podataka za simulacijski alat, postupanje s njima i njihovo dohvaćanje te postupanje s certifikatima o karakteristikama povezanima s emisijama CO2 i potrošnjom goriva porodica sastavnih dijelova, porodica zasebnih tehničkih jedinica i porodica sustava. Sustav za upravljanje podacima mora barem:
osigurati primjenu točnih ulaznih informacija i ulaznih podataka na određene konfiguracije vozila;
osigurati točan izračun i primjenu standardnih vrijednosti;
usporedbom kriptografskih kontrolnih identifikacijskih brojeva (hash) provjeriti da se ulazne datoteke sastavnih dijelova, zasebnih tehničkih jedinica, sustava ili ako je primjenjivo njihovih porodica koje se upotrebljavaju za simulaciju podudaraju s ulaznim podacima sastavnog dijela, zasebne tehničke jedinice, sustava ili ako je primjenjivo njihove porodice za koje je odobrena certifikacija;
imati zaštićenu bazu podataka za pohranu ulaznih podataka povezanih s porodicama sastavnih dijelova, porodicama zasebnih tehničkih jedinica ili porodica sustava i pripadajućih certifikata o karakteristikama povezanima s emisijama CO2 i potrošnjom goriva;
pravilno upravljati promjenama specifikacija i ažuriranjima sastavnih dijelova, zasebnih tehničkih jedinica i sustava;
osigurati praćenje sastavnih dijelova, zasebnih tehničkih jedinica i sustava nakon proizvodnje vozila.
Sustav za upravljanje podacima koji obuhvaća dohvaćanje ulaznih informacija i ulaznih podataka i izračune simulacijskim alatom i pohranu izlaznih podataka. Sustav za upravljanje podacima mora barem:
osigurati ispravnu upotrebu kriptografskih kontrolnih identifikacijskih brojeva (hash);
imati zaštićenu bazu podataka za pohranu izlaznih podataka.
Postupak konzultiranja namjenske elektroničke distribucijske platforme navedene u članku 5. stavku 2. i članku 10. stavcima 1. i 2. te preuzimanja i instaliranja najnovijih verzija simulacijskog alata.
Odgovarajuće osposobljavanje osoblja koje radi sa simulacijskim alatom.
2. Ocjenjivanje koje provodi homologacijsko tijelo
2.1. Homologacijsko tijelo provjerava da su procesi iz točke 1. koji se odnose na upotrebu simulacijskog alata uspostavljeni.
Homologacijsko tijelo mora provjeriti i sljedeće:
funkcioniranje procesa iz točaka 1.1.1., 1.1.2. i 1.1.3. i primjenu zahtjeva iz točke 1.1.4.;
da se procesi upotrijebljeni u demonstraciji primjenjuju na isti način u svim proizvodnim pogonima u kojima se proizvode vozila koja pripadaju tom scenariju primjene
potpunost opisa podataka i tokova procesnih radnji koji se odnose na određivanje emisija CO2 i potrošnje goriva vozila.
Za potrebe točke (a) drugog stavka provjera uključuje određivanje emisija CO2 i potrošnje goriva barem jednog vozila iz svakog proizvodnog pogona za koji je zatražena dozvola.
Dodatak 1.
OBRAZAC OPISNOG DOKUMENTA ZA UPOTREBU SIMULACIJSKOG ALATA RADI UTVRĐIVANJA EMISIJA CO2 I POTROŠNJE GORIVA NOVIH VOZILA
ODJELJAK I.
|
1. |
Ime i adresa proizvođača vozila: |
|
2. |
Proizvodni pogoni za koje su uspostavljeni postupci navedeni u točki 1. Priloga II. Uredbi Komisije (EU) 2017/2400 radi upotrebe simulacijskog alata |
|
3. |
Obuhvaćeni scenarij primjer: |
|
4. |
Ime i adresa proizvođačeva zastupnika (ako postoji) |
ODJELJAK II.
1. Dodatne informacije
|
1.1. |
Opis postupanja s podacima i tokom procesa (npr. dijagram toka) |
|
1.2. |
Opis postupka upravljanja kvalitetom |
|
1.3. |
Dodatne potvrde o upravljanju kvalitetom (ako postoje) |
|
1.4. |
Opis prikupljanja podataka, postupanja s podacima i pohrane podataka iz simulacijskog alata |
|
1.5. |
Dodatni dokumenti (ako postoje) |
|
2. |
Datum: … |
|
3. |
Potpis: … |
Dodatak 2.
OBRAZAC DOZVOLE ZA UPOTREBU SIMULACIJSKOG ALATA RADI UTVRĐIVANJA EMISIJA CO2 I POTROŠNJE GORIVA NOVIH VOZILA
Najveći format: A4 (210 x 297 mm)
DOZVOLA ZA UPOTREBU SIMULACIJSKOG ALATA RADI ODREĐIVANJA EMISIJA CO2 I POTROŠNJE GORIVA NOVIH VOZILA
|
Izjava o: — dodjeli (1) — proširenju (1) — odbijanju (1) — povlačenju (1) |
Žig homologacijskog tijela
|
|
(1)
Izbrisati suvišno (u nekim slučajevima nije potrebno ništa brisati jer je primjenjivo više stavki) |
|
dozvole za upotrebu simulacijskog alata s obzirom na Uredbu (EZ) br. 595/2009 kako je provedena Uredbom (EU) 2017/2400.
Broj dozvole:
Razlog za proširenje: …
ODJELJAK I.
|
0.1. |
Ime i adresa proizvođača vozila: |
|
0.2. |
Proizvodni pogoni i/ili postrojenja za koje su uspostavljeni postupci iz točke 1. Priloga II. Uredbi Komisije (EU) 2017/2400 ( 11 ) radi upotrebe simulacijskog alata |
|
0.3. |
Obuhvaćeni scenarij primjer: |
ODJELJAK II.
1. Dodatne informacije
|
1.1. |
Izvješće o ocjenjivanju koje je provelo homologacijsko tijelo |
|
1.2. |
Opis postupanja s podacima i tokom procesa (npr. dijagram toka) |
|
1.3. |
Opis postupka upravljanja kvalitetom |
|
1.4. |
Dodatne potvrde o upravljanju kvalitetom (ako postoje) |
|
1.5. |
Opis prikupljanja podataka, postupanja s podacima i pohrane podataka iz simulacijskog alata |
|
1.6. |
Dodatni dokumenti (ako postoje) |
|
2. |
Homologacijsko tijelo odgovorno za provedbu ocjenjivanja |
|
3. |
Datum izvješća o ocjenjivanju |
|
4. |
Broj izvješća o ocjenjivanju |
|
5. |
Napomene (ako ih ima): vidjeti Dopunu |
|
6. |
Mjesto |
|
7. |
Datum |
|
8. |
Potpis |
PRILOG III.
ULAZNE INFORMACIJE POVEZANE S KARAKTERISTIKAMA VOZILA
1. Uvod
U ovom se Prilogu opisuje popis parametara koje proizvođač vozila mora dostaviti kao ulazne podatke za simulacijski alat. Primjenjiva XML shema i primjeri podataka dostupni su na namjenskoj elektroničkoj distribucijskoj platformi.
2. Definicije
identifikator parametra („parameter ID”): jedinstveni identifikator specifičnog ulaznog parametra ili skupa ulaznih podataka u simulacijskom alatu
tip („type”): tip podataka parametra
|
string… |
niz znakova kodiran u ISO8859-1 |
|
token… |
niz znakova kodiran u ISO8859-1 bez bjelina na početku i na kraju |
|
date… |
datum i vrijeme u UTC formatu: YYYY-MM-DDTHH:MM:SSZ, pri čemu kosa slova označavaju fiksne znakove, npr. „2002-05-30T09:30:10Z” |
|
integer… |
vrijednost koja je po tipu podataka cijeli broj, bez početnih nula, npr. „1 800 ” |
|
double, X… |
racionalni broj s točno X znamenki iza decimalnog znaka („.”) i bez nula na početku, npr. za „double, 2”: „2 345,67 ”; za „double, 4”: „45.6780” |
jedinica („unit”) … fizička jedinica parametra
„Korigirana stvarna masa vozila” znači masa kako je navedena pod „stvarna masa vozila” u skladu s Uredbom Komisije (EU) br. 1230/2012 (*) uz iznimku spremnika, koji moraju biti napunjeni do najmanje 50 % zapremnine. Sustavi koji sadržavaju tekućinu pune se do 100 % zapremnine prema proizvođačevim podacima, osim onih za otpadnu vodu, koji moraju ostati prazni.
Za srednje kamione s nadogradnjom, teške kamione s nadogradnjom i tegljače masa se određuje bez dodatne nadogradnje i korigira za dodatnu masu neugrađene standardne opreme kako je navedeno u točki 4.3. Simulacijski alat automatski dodaje masu standardne nadogradnje, standardne poluprikolice ili standardne prikolice kako bi simulirao potpuno vozilo ili potpunu kombinaciju vozila i (polu)prikolice. Svi dijelovi koji su postavljeni na glavni okvir i iznad njega smatraju se dijelovima dodatne nadogradnje ako su ugrađeni samo radi osiguravanja dodatne nadogradnje, koji su neovisni o dijelovima nužnima za uvjete voznog stanja.
Za teške autobuse koji su osnovna vozila „korigirana stvarna masa vozila” nije primjenjiva jer se generička vrijednost mase dodjeljuje simulacijskim alatom.
„Visina integrirane nadogradnje” znači razlika u smjeru osi „Z” između najviše referentne točke „A” i najniže točke „B” integrirane nadogradnje (vidjeti sliku 1.). Za vozila koja odstupaju od standardnog rasporeda primjenjuju se sljedeći rasporedi (vidjeti sliku 2.):
Za sve ostale rasporede koji nisu obuhvaćeni normom ili posebnim rasporedima od 1 do 4 visina integrirane nadogradnje je razmak između najviše točke vozila i točke B. Taj je parametar relevantan samo za teške autobuse.
Slika 1.
Visina integrirane nadogradnje – standardni raspored
Slika 2.
Visina integrirane nadogradnje – posebni rasporedi
Referentna točka „A” znači najviša točka nadogradnje (slika 1.). Ne uzimaju se u obzir oplate nadogradnje i/ili konstrukcije, nosači za ugradnju, npr. sustava za grijanje, ventilaciju i klimatizaciju, otvori i slični elementi.
Referentna točka „B” znači najniža točka na donjem vanjskom rubu nadogradnje (slika 1.). Ne uzimaju se u obzir nosači, npr. za ugradnju na osovinu.
„Duljina vozila” znači dimenzija vozila u skladu s tablicom I. Dodatka 1. Prilogu I. Uredbi (EU) br. 1230/2012. Osim toga, ne uzimaju se u obzir uklonjivi nosači tereta, neuklonjive vučne spojnice ni nijedan drugi neuklonjivi vanjski dio koji ne utječe na upotrebljivi putnički prostor. Taj je parametar relevantan samo za teške autobuse.
„Širina vozila” znači dimenzija vozila u skladu s tablicom II. Dodatka 1. Prilogu I. Uredbi (EU) br. 1230/2012. Elementi koji odstupaju od tih odredbi i koje se ne uzimaju u obzir jesu uklonjivi nosači tereta, neuklonjive vučne spojnice i svi drugi neuklonjivi vanjski dijelovi koji ne utječu na upotrebljivi putnički prostor.
„Visina ulaza kad autobus nije u spuštenom položaju” znači razina poda prvog otvora vrata iznad tla, izmjerena na krajnjim prednjim vratima vozila kad se vozilo ne nalazi u spuštenom položaju.
„Gorivna ćelija” znači pretvarač energije kojim se kemijska energija (ulaz) pretvara u električnu energiju (izlaz) ili obrnuto.
„Vozilo s gorivnom ćelijom” ili „FCV” znači vozilo opremljeno pogonskim sklopom koji kao pretvarače za pogonsku energiju ima isključivo gorivne ćelije i električne strojeve.
„Hibridno vozilo s gorivnom ćelijom” ili „FCHV” znači vozilo s gorivnom ćelijom opremljeno pogonskim sklopom koji kao sustave za pohranu pogonske energije ima najmanje jedan sustav za pohranu goriva i najmanje jedan sustav za pohranu električne energije s mogućnošću ponovnog punjenja.
„Potpuno MUI vozilo” znači vozilo u kojem su svi pretvarači za pogonsku energiju motori s unutarnjim izgaranjem.
„Električni stroj” ili „EM” znači pretvarač energije u kojem se energija pretvara između električne i mehaničke energije.
„Sustav za pohranu energije” znači sustav koji pohranjuje energiju i koji je oslobađa u istom obliku u kojem je energija ušla u njega.
„Sustav za pohranu pogonske energije” znači sustav pogonskog sklopa za pohranu energije koji nije periferni uređaj, a čija se izlazna energija izravno ili neizravno koristi za pogon vozila.
„Kategorija sustava za pohranu pogonske energije” znači sustav za pohranu goriva, sustav za pohranu električne energije s mogućnošću ponovnog punjenja (REESS) ili sustav za pohranu mehaničke energije s mogućnošću ponovnog punjenja.
„Iza” znači položaj u pogonskom sklopu vozila koji je bliži kotačima od stvarnog referentnog položaja.
„Prijenosni sustav” znači povezani elementi pogonskog sklopa za prijenos mehaničke energije između pretvarača za pogonsku energiju i kotača.
„Pretvarač energije” znači sustav kojem se izlazni oblik energije razlikuje od ulaznog oblika energije.
„Pretvarač za pogonsku energiju” znači pretvarač energije pogonskog sklopa koji nije periferni uređaj i čija se izlazna energija izravno ili neizravno koristi za pogon vozila.
„Kategorija pretvarača za pogonsku energiju” znači motor s unutarnjim izgaranjem, električni stroj ili gorivna ćelija.
„Oblik energije” znači električna energija, mehanička energija ili kemijska energija (uključujući goriva).
„Sustav za pohranu goriva” znači sustav za pohranu pogonske energije u kojem je kemijska energija pohranjena u obliku tekućeg ili plinovitoga goriva.
„Hibridno vozilo” ili „HV” znači vozilo opremljeno pogonskim sklopom s najmanje dvije različite kategorije pretvarača za pogonsku energiju i najmanje dvije različite kategorije sustava za pohranu pogonske energije.
„Hibridno električno vozilo” ili „HEV” znači hibridno vozilo u kojem je jedan od pretvarača za pogonsku energiju električni stroj, a drugi je motor s unutarnjim izgaranjem.
„Serijski HEV” znači HEV s arhitekturom pogonskog sklopa u kojoj MUI pokreće najmanje jedan put pretvorbe električne energije bez mehaničke veze između MUI-ja i kotača vozila.
„Motor s unutarnjim izgaranjem” ili „MUI” znači pretvarač energije koji isprekidanom ili kontinuiranom oksidacijom pogonskoga goriva pretvara kemijsku u mehaničku energiju.
„Hibridno električno vozilo s punjenjem iz vanjskog izvora” ili „OVC-HEV” znači hibridno električno vozilo koje se može puniti iz vanjskog izvora.
„Paralelni HEV” znači HEV s arhitekturom pogonskog sklopa u kojoj MUI pokreće samo jedan mehanički povezani put između motora i kotača vozila.
„Periferni uređaji” znači svi uređaji koji troše energiju, pretvaraju energiju, pohranjuju energiju ili opskrbljuju energijom, pri čemu se ta energija ne upotrebljava izravno ili neizravno za pogon vozila, ali koji su neophodni za rad pogonskog sklopa.
„Pogonski sklop” znači cjelokupna kombinacija sustava za pohranu pogonske energije, pretvarača za pogonsku energiju i prijenosnih sustava koja kotače opskrbljuje mehaničkom energijom radi pogona vozila, uključujući periferne uređaje, koja je prisutna u vozilu.
„Potpuno električno vozilo” ili „PEV” znači motorno vozilo u skladu s člankom 3. točkom 16. Uredbe (EU) 2018/858 opremljeno pogonskim sklopom koji sadržava isključivo električne strojeve kao pretvarače za pogonsku energiju i isključivo sustave za pohranu električne energije s mogućnošću ponovnog punjenja kao sustave za pohranu pogonske energije i/ili, alternativno, bilo koje drugo sredstvo za izravno kontaktno ili induktivno napajanje električnom energijom iz elektroenergetske mreže koje osigurava pogonsku energiju motornom vozilu.
„Ispred” znači položaj u pogonskom sklopu vozila koji je dalje od kotača od stvarnog referentnog položaja.
„IEPC” znači integrirani sastavni dio električnog pogonskog sklopa u skladu s točkom 2. podtočkom 36. Priloga X.b.
„IHPC tipa 1.” znači integrirani sastavni dio pogonskog sklopa hibridnog električnog vozila tipa 1. u skladu s točkom 2. podtočkom 38. Priloga X.b.
3. Skup ulaznih parametara
U tablicama od 1. do 11. utvrđeni su skupovi ulaznih parametara koje je potrebno dostaviti za karakteristike vozila. Različiti skupovi definirani su ovisno o scenariju primjeni (srednji kamioni, teški kamioni i teški autobusi).
Za teške autobuse razlikuju se ulazni parametri koje je potrebno navesti za simulacije na osnovnom vozilu i za simulacije na potpunom ili dovršenom vozilu. Primjenjuju se sljedeće odredbe:
Tablica 1.
Ulazni parametri „Vehicle/General”
|
Ime parametra (Parameter name) |
Identifikator parametra (Parameter ID) |
Tip (Type) |
Jedinica (Unit) |
Opis/Referencija |
Teški kamioni |
Srednji kamioni |
Teški autobusi (primarno vozilo) |
Teški autobusi (potpuno ili dovršeno vozilo) |
|
Manufacturer |
P235 |
token |
[–] |
|
X |
X |
X |
X |
|
Manufacturer Address |
P252 |
token |
[–] |
|
X |
X |
X |
X |
|
Model_CommercialName |
P236 |
token |
[–] |
|
X |
X |
X |
X |
|
VIN |
P238 |
token |
[–] |
|
X |
X |
X |
X |
|
Date |
P239 |
date Time |
[–] |
Datum i vrijeme generiranja ulaznih informacija i ulaznih podataka |
X |
X |
X |
X |
|
Legislative Category |
P251 |
string |
[–] |
Dopuštene vrijednosti: „N2”, „N3”, „M3” |
X |
X |
X |
X |
|
ChassisConfiguration |
P036 |
string |
[–] |
Dopuštene vrijednosti: „Rigid lorry”, „Tractor”, „Van”, „Bus” |
X |
X |
X |
|
|
AxleConfiguration |
P037 |
string |
[–] |
Dopuštene vrijednosti: „4 × 2”, „4 × 2F”, „6 × 2”, „6 × 4”, „8 × 2”, „8 × 4” pri čemu se „4 × 2F” odnosi na vozila 4 × 2 s pogonskom prednjom osovinom |
X |
X |
X |
|
|
Articulated |
P281 |
boolean |
|
U skladu s člankom 3. točkom 37. |
|
|
X |
|
|
CorrectedActualMass |
P038 |
int |
[kg] |
U skladu s „Corrected actual mass of the vehicle” kako je navedeno u točki 2. podtočki 4. |
X |
X |
|
X |
|
TechnicalPermissibleMaximum LadenMass |
P041 |
int |
[kg] |
U skladu s člankom 2. točkom 7. Uredbe (EU) br. 1230/2012 |
X |
X |
X |
X |
|
IdlingSpeed |
P198 |
int |
[min-1] |
U skladu s točkom 7.1. Za PEV-ove nije potrebno ništa unijeti. |
X |
X |
X |
|
|
RetarderType |
P052 |
string |
[–] |
Dopuštene vrijednosti: „None”, „Losses included in Gearbox”, „Engine Retarder”, „Transmission Input Retarder”, „Transmission Output Retarder”, „Axlegear Input Retarder” „Axlegear Input Retarder” primjenjuje se samo za arhitekture pogonskog sklopa „E3”, „S3”, „S-IEPC” i „E-IEPC” |
X |
X |
X |
|
|
RetarderRatio |
P053 |
double, 3 |
[–] |
Omjer usporenja u skladu s tablicom 2. iz Priloga VI. |
X |
X |
X |
|
|
AngledriveType |
P180 |
string |
[–] |
Dopuštene vrijednosti: „None”, „Losses included in Gearbox”, „Separate Angledrive” |
X |
X |
X |
|
|
PTOShafts Gear Wheels (1) |
P247 |
string |
[–] |
Dopuštene vrijednosti: „none”, „only the drive shaft of the PTO”, „drive shaft and/or up to 2 gear wheels”, „drive shaft and/or more than 2 gear wheels”, „only one engaged gearwheel above oil level”, „PTO which includes 1 or more additional gearmesh(es), without disconnect clutch” |
X |
|
|
|
|
PTOOther Elements (1) |
P248 |
string |
[–] |
Dopuštene vrijednosti: „none”, „shift claw, synchroniser, sliding gearwheel”, „multi-disc clutch”, „multi-disc clutch, oil pump” |
X |
|
|
|
|
CertificationNumberEngine |
P261 |
token |
[–] |
Primjenjuje se samo ako je sastavni dio ugrađen u vozilo |
X |
X |
X |
|
|
CertificationNumberGearbox |
P262 |
token |
[–] |
Primjenjuje se samo ako je sastavni dio ugrađen u vozilo i ako su dostavljeni certificirani ulazni podaci. |
X |
X |
X |
|
|
CertificationNumberTorqueconverter |
P263 |
token |
[–] |
Primjenjuje se samo ako je sastavni dio ugrađen u vozilo i ako su dostavljeni certificirani ulazni podaci. |
X |
X |
X |
|
|
CertificationNumberAxlegear |
P264 |
token |
[–] |
Primjenjuje se samo ako je sastavni dio ugrađen u vozilo i ako su dostavljeni certificirani ulazni podaci. |
X |
X |
X |
|
|
CertificationNumberAngledrive |
P265 |
token |
[–] |
Odnosi se na certificirani ADC ugrađen u položaju kutnog pogona. Primjenjuje se samo ako je sastavni dio ugrađen u vozilo i ako su dostavljeni certificirani ulazni podaci. |
X |
X |
X |
|
|
CertificationNumberRetarder |
P266 |
token |
[–] |
Primjenjuje se samo ako je sastavni dio ugrađen u vozilo i ako su dostavljeni certificirani ulazni podaci. |
X |
X |
X |
|
|
Certification NumberAirdrag |
P268 |
token |
[–] |
Primjenjuje se samo ako su dostavljeni certificirani ulazni podaci. |
X |
X |
|
X |
|
AirdragModifiedMultistage |
P334 |
boolean |
[–] |
Ulazni podatak potreban za sve faze proizvodnje nakon prvog unosa za komponentu otpora zraka. Ako je parametar postavljen na „true” bez certificirane komponente otpora zraka, simulacijski alat primjenjuje standardne vrijednosti u skladu s Prilogom VIII. |
|
|
|
X |
|
Certification NumberIEPC |
P351 |
token |
[–] |
Primjenjuje se samo ako je sastavni dio ugrađen u vozilo i ako su dostavljeni certificirani ulazni podaci. |
X |
X |
X |
|
|
ZeroEmissionVehicle |
P269 |
boolean |
[–] |
Kako je definirano u članku 3. točki 15. |
X |
X |
X |
|
|
VocationalVehicle |
P270 |
boolean |
[–] |
U skladu s člankom 3. točkom 9. Uredbe (EU) 2019/1242 |
X |
|
|
|
|
NgTankSystem |
P275 |
string |
[–] |
Dopuštene vrijednosti: „Compressed”, „Liquefied” Relevantno samo za vozila s motorima koji upotrebljavaju vrstu goriva „NG PI” i „NG CI”(P193) Ako su na vozilu ugrađena oba sustava spremnika, kao ulazni podatak za simulacijski alat deklarira se sustav koji može sadržavati veću količinu energije goriva. |
X |
X |
|
X |
|
Sleepercab |
P276 |
boolean |
[–] |
|
X |
|
|
|
|
ClassBus |
P282 |
string |
[–] |
Dopuštene vrijednosti: „I”, „I+II”, „A”, „II”, „II+III”, „III”, „B” u skladu sa stavkom 2. Pravilnika UN-a br. 107. |
|
|
|
X |
|
NumberPassengersSeatsLowerDeck |
P283 |
int |
[–] |
Broj putničkih sjedala – bez sjedala za vozača i posadu U slučaju autobusa na kat ovaj se parametar koristi za deklariranje broja putničkih sjedala na donjem katu. U slučaju jednokatnog autobusa ovaj se parametar koristi za deklariranje ukupnog broja putničkih sjedala. |
|
|
|
X |
|
NumberPassengersStandingLowerDeck |
P354 |
int |
[–] |
Broj registriranih putnika koji stoje U slučaju autobusa na kat ovaj se parametar koristi za deklariranje broja putnika koji stoje na donjem katu. U slučaju jednokatnog autobusa ovaj se parametar koristi za deklariranje ukupnog broja putnika koji stoje. |
|
|
|
X |
|
NumberPassengersSeatsUpperDeck |
P284 |
int |
[–] |
Broj putničkih sjedala – bez sjedala za vozača i posadu na gornjem katu autobusa na kat. Za jednokatna vozila kao ulazni podatak unosi se „0”. |
|
|
|
X |
|
NumberPassengersStandingUpperDeck |
P355 |
int |
[–] |
Broj registriranih putnika koji stoje na gornjem katu autobusa na kat. Za jednokatna vozila kao ulazni podatak unosi se „0”. |
|
|
|
X |
|
BodyworkCode |
P285 |
int |
[–] |
Dopuštene vrijednosti: „CA”, „CB”, „CC”, „CD”, „CE”, „CF”, „CG”, „CH”, „CI”, „CJ” u skladu s točkom 3. dijela C Priloga I. Uredbi (EU) 2018/585. U slučaju šasije autobusa s kodom vozila CX ne unose se ulazni podaci. |
|
|
|
X |
|
LowEntry |
P286 |
boolean |
[–] |
„niski ulaz” u skladu s točkom 1.2.2.3. Priloga I. |
|
|
|
X |
|
HeightIntegratedBody |
P287 |
int |
[mm] |
u skladu s točkom 2. podtočkom 5. |
|
|
|
X |
|
VehicleLength |
P288 |
int |
[mm] |
u skladu s točkom 2. podtočkom 8. |
|
|
|
X |
|
VehicleWidth |
P289 |
int |
[mm] |
u skladu s točkom 2. podtočkom 9. |
|
|
|
X |
|
EntranceHeight |
P290 |
int |
[mm] |
u skladu s točkom 2. podtočkom 10. |
|
|
|
X |
|
DoorDriveTechnology |
P291 |
string |
[–] |
Dopuštene vrijednosti: „pneumatic”, „electric”, „mixed” |
|
|
|
X |
|
Cargo volume |
P292 |
double, 3 |
[m3] |
Odnosi se samo na vozila s konfiguracijom šasije „van”. |
|
X |
|
|
|
VehicleDeclarationType |
P293 |
string |
[–] |
Dopuštene vrijednosti: „interim”, „final” |
|
|
|
X |
|
VehicleTypeApprovalNumber |
P352 |
token |
[–] |
Broj EU homologacije tipa vozila kao cjeline U slučaju homologacije pojedinačnih vozila, broj homologacije pojedinačnog vozila |
X |
X |
|
X |
|
(1)
U slučaju više priključnih vratila priključenih na mjenjač, deklarira se samo sastavni dio s najvećim gubitkom u skladu s točkom 3.6. Priloga IX. za kombinaciju kriterija „PTOShaftsGearWheels” i „PTOShaftsOtherElements”. |
||||||||
Tablica 2.
Ulazni parametri „Vehicle/AxleConfiguration” po osovini kotača
|
Ime parametra (Parameter name) |
Identifikator parametra (Parameter ID) |
Tip (Type) |
Jedinica (Unit) |
Opis/Referencija |
Teški kamioni |
Srednji kamioni |
Teški autobusi (primarno vozilo) |
Teški autobusi (potpuno ili dovršeno vozilo) |
|
Twin Tyres |
P045 |
boolean |
[–] |
|
X |
X |
X |
|
|
Axle Type |
P154 |
string |
[–] |
Dopuštene vrijednosti: „VehicleNonDriven”, „VehicleDriven” |
X |
X |
X |
|
|
Steered |
P195 |
boolean |
|
Samo aktivne upravljane osovine deklariraju se kao „steered”. |
X |
X |
X |
|
|
Certification NumberTyre |
P267 |
token |
[–] |
|
X |
X |
X |
|
U tablicama 3. i 3.a navode se popisi ulaznih parametara koji se odnose na pomoćne uređaje. Tehničke definicije za utvrđivanje tih parametara navedene su u Prilogu IX. Identifikator parametra upotrebljava se za jasno upućivanje na parametre iz priloga III. i IX.
Tablica 3.
Ulazni parametri „Vehicle/Auxiliaries” za srednje i teške kamione
|
Ime parametra (Parameter name) |
Identifikator parametra (Parameter ID) |
Tip (Type) |
Jedinica (Unit) |
Opis/Referencija |
|
EngineCoolingFan/Technology |
P181 |
string |
[–] |
Dopuštene vrijednosti: „Crankshaft mounted - Electronically controlled visco clutch”, „Crankshaft mounted - Bimetallic controlled visco clutch”, „Crankshaft mounted - Discrete step clutch”, „Crankshaft mounted - On/off clutch”, „Belt driven or driven via transm. - Electronically controlled visco clutch”, „Belt driven or driven via transm. - Bimetallic controlled visco clutch”, „Belt driven or driven via transm. - Discrete step clutch”, „Belt driven or driven via transm. - On/off clutch”, „Hydraulic driven - Variable displacement pump”, „Hydraulic driven - Constant displacement pump”, „Electrically driven - Electronically controlled” |
|
SteeringPump/Technology |
P182 |
string |
[–] |
Dopuštene vrijednosti: „Fixed displacement”, „Fixed displacement with elec. control”, „Dual displacement”, „Dual displacement with elec. control”„Variable displacement mech. controlled”, „Variable displacement elec. controlled”, „Electric driven pump”, „Full electric steering gear” Za PEV-ove ili HEV-ove s konfiguracijom pogonskog sklopa „S” ili „S-IEPC” u skladu s točkom 10.1.1. dopuštene su vrijednosti samo „electric driven pump” ili „full electric steering gear”. Potreban je zaseban unos za svaku aktivnu upravljanu osovinu kotača. |
|
ElectricSystem/Technology |
P183 |
string |
[–] |
Dopuštene vrijednosti: „Standard technology”, „Standard technology - LED headlights, all”; |
|
PneumaticSystem/Technology |
P184 |
string |
[–] |
Dopuštene vrijednosti: „Small”, „Small + ESS”, „Small + visco clutch”, „Small + mech. clutch”, „Small + ESS + AMS”, „Small + visco clutch + AMS”, „Small + mech. clutch + AMS”, „Medium Supply 1-stage”, „Medium Supply 1-stage + ESS”, „Medium Supply 1-stage + visco clutch”, „Medium Supply 1-stage + mech. clutch”, „Medium Supply 1-stage + ESS + AMS”, „Medium Supply 1-stage + visco clutch + AMS”, „Medium Supply 1-stage + mech. clutch + AMS”, „Medium Supply 2-stage”, „Medium Supply 2-stage + ESS”, „Medium Supply 2-stage + visco clutch”, „Medium Supply 2-stage + mech. clutch”, „Medium Supply 2-stage + ESS + AMS”, „Medium Supply 2-stage + visco clutch + AMS”, „Medium Supply 2-stage + mech. clutch + AMS”, „Large Supply”, „Large Supply + ESS”, „Large Supply + visco clutch”, „Large Supply + mech. clutch”, „Large Supply + ESS + AMS”, „Large Supply + visco clutch + AMS”, „Large Supply + mech. clutch + AMS”, „Vacuum pump”, „Small + elec. driven”, „Small + ESS + elec. driven”, „Medium Supply 1-stage + elec. driven”, „Medium Supply 1-stage + AMS + elec. driven”, „Medium Supply 2-stage + elec. driven”, „Medium Supply 2-stage + AMS + elec. driven”, „Large Supply + elec. driven”, „Large Supply + AMS + elec. driven”, „Vacuum pump + elec. driven”; Za PEV-ove su dopuštene samo tehnologije „elec. driven”. |
|
HVAC/Technology |
P185 |
string |
[–] |
Dopuštene vrijednosti: „None”, „Default” |
Tablica 3.a
Ulazni parametri „Vehicle/Auxiliaries” za teške autobuse
|
Ime parametra (Parameter name) |
Identifikator parametra (Parameter ID) |
Tip (Type) |
Jedinica (Unit) |
Opis/Referencija |
Teški autobusi (primarno vozilo) |
Teški autobusi (potpuno ili dovršeno vozilo) |
|
EngineCoolingFan/Technology |
P181 |
string |
[–] |
Dopuštene vrijednosti: „Crankshaft mounted - Electronically controlled visco clutch”, „Crankshaft mounted - Bimetallic controlled visco clutch”, „Crankshaft mounted - Discrete step clutch 2 stages”, „Crankshaft mounted - Discrete step clutch 3 stages”, „Crankshaft mounted - On/off clutch”, „Belt driven or driven via transmission - Electronically controlled visco clutch”, „Belt driven or driven via transmission - Bimetallic controlled visco clutch”, „Belt driven or driven via transmission - Discrete step clutch 2 stages”, „Belt driven or driven via transmission - Discrete step clutch 3 stages”, „Belt driven or driven via transmission - On/off clutch”, „Hydraulic driven - Variable displacement pump”, „Hydraulic driven - Constant displacement pump”, „Electrically driven - Electronically controlled” |
X |
|
|
SteeringPump/Technology |
P182 |
string |
[–] |
Dopuštene vrijednosti: „Fixed displacement”, „Fixed displacement with elec. control”, „Dual displacement”, „Dual displacement with elec. control”„Variable displacement mech. controlled”, „Variable displacement elec. controlled”, „Electric driven pump”, „Full electric steering gear” Za PEV-ove ili HEV-ove s konfiguracijom pogonskog sklopa „S” ili „S-IEPC” u skladu s točkom 10.1.1. dopuštene su samo vrijednosti „electric driven pump” ili „full electric steering gear” Potreban je zaseban unos za svaku aktivnu upravljanu osovinu kotača. |
X |
|
|
ElectricSystem/AlternatorTechnology |
P294 |
string |
[–] |
Dopuštene vrijednosti: „conventional”, „smart”, „no alternator” Jedan unos za svako vozilo Za potpuno MUI vozila dopuštene su samo vrijednosti „conventional” ili „smart” Za HEV-ove s konfiguracijom pogonskog sklopa „S” ili „S-IEPC” u skladu s točkom 10.1.1. dopuštene su samo vrijednosti „no alternator” ili „conventional” |
X |
|
|
ElectricSystem/SmartAlternatorRatedCurrent |
P295 |
integer |
[A] |
Zaseban unos za svaki pametni alternator |
X |
|
|
ElectricSystem/SmartAlternatorRatedVoltage |
P296 |
integer |
[V] |
Dopuštene vrijednosti: „12”, „24”, „48” Zaseban unos za svaki pametni alternator |
X |
|
|
ElectricSystem/SmartAlternatorBatteryTechnology |
P297 |
string |
[–] |
Dopuštene vrijednosti: „lead-acid battery – conventional”, „lead-acid battery –AGM”, „lead-acid battery – gel”, „li-ion battery – high power”, „li-ion battery – high energy” Zaseban unos za svaku bateriju koja se puni iz sustava s pametnim alternatorom |
X |
|
|
ElectricSystem/SmartAlternatorBatteryNominalVoltage |
P298 |
integer |
[V] |
Dopuštene vrijednosti: „12”, „24”, „48” Ako su baterije serijski spojene (npr. dvije 12 V baterije za 24 V sustav), unosi se stvarni nazivni napon pojedinačne baterije (12 V u ovom primjeru). Zaseban unos za svaku bateriju koja se puni iz sustava s pametnim alternatorom |
X |
|
|
ElectricSystem/SmartAlternatorBatteryRatedCapacity |
P299 |
integer |
[Ah] |
Zaseban unos za svaku bateriju koja se puni iz sustava s pametnim alternatorom |
X |
|
|
ElectricSystem/SmartAlternatorCapacitorTechnology |
P300 |
string |
[–] |
Dopuštene vrijednosti: „with DCDC converter” Zaseban unos za svaki kondenzator koji se puni iz sustava s pametnim alternatorom |
X |
|
|
ElectricSystem/SmartAlternatorCapacitorRatedCapacitance |
P301 |
integer |
[F] |
Zaseban unos za svaki kondenzator koji se puni iz sustava s pametnim alternatorom |
X |
|
|
ElectricSystem/SmartAlternatorCapacitorRatedVoltage |
P302 |
integer |
[V] |
Zaseban unos za svaki kondenzator koji se puni iz sustava s pametnim alternatorom |
X |
|
|
ElectricSystem/SupplyFromHEVPossible |
P303 |
boolean |
[–] |
|
X |
|
|
ElectricSystem/InteriorlightsLED |
P304 |
boolean |
[–] |
|
|
X |
|
ElectricSystem/DayrunninglightsLED |
P305 |
boolean |
[–] |
|
|
X |
|
ElectricSystem/PositionlightsLED |
P306 |
boolean |
[–] |
|
|
X |
|
ElectricSystem/BrakelightsLED |
P307 |
boolean |
[–] |
|
|
X |
|
ElectricSystem/HeadlightsLED |
P308 |
boolean |
[–] |
|
|
X |
|
PneumaticSystem/SizeOfAirSupply |
P309 |
string |
[–] |
Dopuštene vrijednosti: „Small”, „Medium Supply 1-stage”, „Medium Supply 2-stage”, „Large Supply 1-stage”, „Large Supply 2-stage”, „not applicable” Za kompresor na električni pogon unosi se „not applicable”. Za PEV-ove nije potrebno ništa unijeti. |
X |
|
|
PneumaticSystem/CompressorDrive |
P310 |
string |
[–] |
Dopuštene vrijednosti: „mechanically”, „electrically” Za PEV-ove dopuštena je samo vrijednost „electrically”. |
X |
|
|
PneumaticSystem/Clutch |
P311 |
string |
[–] |
Dopuštene vrijednosti: „none”, „visco”, „mechanically” Za PEV-ove nije potrebno ništa unijeti. |
X |
|
|
PneumaticSystem/SmartRegenerationSystem |
P312 |
boolean |
[–] |
|
X |
|
|
PneumaticSystem/SmartCompressionSystem |
P313 |
boolean |
[–] |
Za PEV-ove ili HEV-ove s konfiguracijom pogonskog sklopa „S” ili „S-IEPC” u skladu s točkom 10.1.1. nije potrebno ništa unijeti. |
X |
|
|
PneumaticSystem/Ratio Compressor ToEngine |
P314 |
double, 3 |
[–] |
Za kompresor na električni pogon unosi se „0.000”. Za PEV-ove nije potrebno ništa unijeti. |
X |
|
|
PneumaticSystem/Air suspension control |
P315 |
string |
[–] |
Dopuštene vrijednosti: „mechanically”, „electronically” |
X |
|
|
PneumaticSystem/SCRReagentDosing |
P316 |
boolean |
[–] |
|
X |
|
|
HVAC/SystemConfiguration |
P317 |
int |
[–] |
Dopuštene vrijednosti: od „0” do „10” U slučaju nepotpunog sustava za grijanje, ventilaciju i klimatizaciju (HVAC) unosi se „0”. „0” nije unos primjenjiv za potpuna ili dovršena vozila. |
|
X |
|
HVAC/ HeatPumpTypeDriverCompartmentCooling |
P318 |
string |
[–] |
Dopuštene vrijednosti: „none”, „not applicable”, „R-744”, „non R-744 2-stage”, „non R-744 3-stage”, „non R-744 4-stage”, „non R-744 continuous” Unos „not applicable” služi za konfiguracije 6 i 10 sustava za HVAC zbog rada dizalice topline za putnički prostor |
|
X |
|
HVAC/ HeatPumpTypeDriverCompartmentHeating |
P319 |
string |
[–] |
Dopuštene vrijednosti: „none”, „not applicable”, „R-744”, „non R-744 2-stage”, „non R-744 3-stage”, „non R-744 4-stage”, „non R-744 continuous” Unos „not applicable” služi za konfiguracije 6 i 10 sustava za HVAC zbog rada dizalice topline za putnički prostor |
|
X |
|
HVAC/ HeatPumpTypePassengerCompartmentCooling |
P320 |
string |
[–] |
Dopuštene vrijednosti: „none”, „R-744”, „non R-744 2-stage”, „non R-744 3-stage”, „non R-744 4-stage”, „non R-744 continuous” Ako za hlađenje putničkog prostora služi više dizalica topline koje se razlikuju po tehnologiji, unosi se prevladavajuća tehnologija (tj. u skladu sa snagom ili ona koja se više koristi u radu). |
|
X |
|
HVAC/ HeatPumpTypePassengerCompartmentHeating |
P321 |
string |
[–] |
Dopuštene vrijednosti: „none”, „R-744”, „non R-744 2-stage”, „non R-744 3-stage”, „non R-744 4-stage”, „non R-744 continuous” Ako za grijanje putničkog prostora služi više dizalica topline koje se razlikuju po tehnologiji, unosi se prevladavajuća tehnologija (tj. u skladu sa snagom ili ona koja se više koristi u radu). |
|
X |
|
HVAC/AuxiliaryHeaterPower |
P322 |
integer |
[W] |
Unosi se „0” ako nema ugrađenog pomoćnog grijača. |
|
X |
|
HVAC/Double glazing |
P323 |
boolean |
[–] |
|
|
X |
|
HVAC/AdjustableCoolantThermostat |
P324 |
boolean |
[–] |
|
X |
|
|
HVAC/AdjustableAuxiliaryHeater |
P325 |
boolean |
[–] |
|
|
X |
|
HVAC/EngineWasteGasHeatExchanger |
P326 |
boolean |
[–] |
Za PEV-ove nije potrebno ništa unijeti. |
X |
|
|
HVAC/SeparateAirDistributionDucts |
P327 |
boolean |
[–] |
|
|
X |
|
HVAC/WaterElectricHeater |
P328 |
boolean |
[–] |
Ovaj se ulazni podatak unosi samo za HEV-ove i PEV-ove. |
|
X |
|
HVAC/AirElectricHeater |
P329 |
boolean |
[–] |
Ovaj se ulazni podatak unosi samo za HEV-ove i PEV-ove. |
|
X |
|
HVAC/OtherHeating Technology |
P330 |
boolean |
[–] |
Ovaj se ulazni podatak unosi samo za HEV-ove i PEV-ove. |
|
X |
Tablica 4.
Ulazni parametri „Vehicle/EngineTorqueLimits” po stupnju prijenosa (nije obvezno)
|
Ime parametra (Parameter name) |
Identifikator parametra (Parameter ID) |
Tip (Type) |
Jedinica (Unit) |
Opis/Referencija |
Teški kamioni |
Srednji kamioni |
Teški autobusi (primarno vozilo) |
Teški autobusi (potpuno ili dovršeno vozilo) |
|
Stupanj prijenosa |
P196 |
integer |
[–] |
potrebno je navesti samo brojeve brzina (stupnjeva prijenosa) ako se za vozilo primjenjuju granične vrijednosti zakretnog momenta motora u skladu s točkom 6. |
X |
X |
X |
|
|
MaxTorque |
P197 |
integer |
[Nm] |
|
X |
X |
X |
|
Tablica 5.
Ulazni parametri za vozila koja su izuzeta u skladu s člankom 9.
|
Ime parametra (Parameter name) |
Identifikator parametra (Parameter ID) |
Tip (Type) |
Jedinica (Unit) |
Opis/Referencija |
Teški kamioni |
Srednji kamioni |
Teški autobusi (primarno vozilo) |
Teški autobusi (potpuno i dovršeno vozilo) |
|
Manufacturer |
P235 |
token |
[–] |
|
X |
X |
X |
X |
|
ManufacturerAddress |
P252 |
token |
[–] |
|
X |
X |
X |
X |
|
Model_CommercialName |
P236 |
token |
[–] |
|
X |
X |
X |
X |
|
VIN |
P238 |
token |
[–] |
|
X |
X |
X |
X |
|
Date |
P239 |
dateTime |
[–] |
Datum i vrijeme generiranja ulaznih informacija i ulaznih podataka |
X |
X |
X |
X |
|
LegislativeCategory |
P251 |
string |
[–] |
Dopuštene vrijednosti: „N2”, „N3”, „M3” |
X |
X |
X |
X |
|
ChassisConfiguration |
P036 |
string |
[–] |
Dopuštene vrijednosti: „Rigid lorry”, „Tractor”, „Van”, „Bus” |
X |
X |
X |
|
|
AxleConfiguration |
P037 |
string |
[–] |
Dopuštene vrijednosti: „4 × 2”, „4 × 2F”, „6 × 2”, „6 × 4”, „8 × 2”, „8 × 4” pri čemu se „4 × 2F” odnosi na vozila 4 × 2 s pogonskom prednjom osovinom |
X |
X |
X |
|
|
Articulated |
P281 |
boolean |
|
u skladu s definicijom utvrđenom u Prilogu I. ovoj Uredbi; |
|
|
X |
|
|
CorrectedActualMass |
P038 |
int |
[kg] |
U skladu s „korigiranom stvarnom masom vozila” kako je navedeno u odjeljku 2 točki 4. |
X |
X |
|
X |
|
TechnicalPermissibleMaximumLadenMass |
P041 |
int |
[kg] |
U skladu s člankom 2. točkom 7. Uredbe (EU) br. 1230/2012 |
X |
X |
X |
X |
|
ZeroEmissionVehicle |
P269 |
boolean |
[–] |
Kako je definirano u članku 3. točki 15. |
X |
X |
X |
|
|
Sleepercab |
P276 |
boolean |
[–] |
|
X |
|
|
|
|
ClassBus |
P282 |
string |
[–] |
Dopuštene vrijednosti: „I”, „I+II”, „A”, „II”, „II+III”, „III”, „B” u skladu sa stavkom 2. Pravilnika UN-a br. 107. |
|
|
|
X |
|
NumberPassengersSeatsLowerDeck |
P283 |
int |
[–] |
Broj putničkih sjedala – bez sjedala za vozača i posadu U slučaju autobusa na kat ovaj se parametar koristi za deklariranje broja putničkih sjedala na donjem katu. U slučaju jednokatnog autobusa ovaj se parametar koristi za deklariranje ukupnog broja putničkih sjedala. |
|
|
|
X |
|
NumberPassengersStandingLowerDeck |
P354 |
int |
[–] |
Broj registriranih putnika koji stoje U slučaju autobusa na kat ovaj se parametar koristi za deklariranje broja putnika koji stoje na donjem katu. U slučaju jednokatnog autobusa ovaj se parametar koristi za deklariranje ukupnog broja putnika koji stoje. |
|
|
|
X |
|
NumberPassengersSeatsUpperDeck |
P284 |
int |
[–] |
Broj putničkih sjedala – bez sjedala za vozača i posadu na gornjem katu autobusa na kat. Za jednokatna vozila kao ulazni podatak unosi se „0”. |
|
|
|
X |
|
NumberPassengersStandingUpperDeck |
P355 |
int |
[–] |
Broj registriranih putnika koji stoje na gornjem katu autobusa na kat. Za jednokatna vozila kao ulazni podatak unosi se „0”. |
|
|
|
X |
|
BodyworkCode |
P285 |
int |
[–] |
Dopuštene vrijednosti: „CA”, „CB”, „CC”, „CD”, „CE”, „CF”, „CG”, „CH”, „CI”, „CJ” u skladu s točkom 3. dijela C Priloga I. Uredbi (EU) 2018/585. |
|
|
|
X |
|
LowEntry |
P286 |
boolean |
[–] |
„niski ulaz” u skladu s točkom 1.2.2.3. Priloga I. |
|
|
|
X |
|
HeightIntegratedBody |
P287 |
int |
[mm] |
u skladu s točkom 2. podtočkom 5. |
|
|
|
X |
|
SumNetPower |
P331 |
int |
[W] |
Najveći mogući zbroj pozitivne pogonske snage svih pretvarača energije koji su povezani s pogonskim sklopom vozila ili kotačima |
X |
X |
X |
|
|
Technology |
P332 |
string |
[–] |
U skladu s Tablicom 1. iz Dodatka 1. Dopuštene vrijednosti: „Dual-fuel vehicle Article 9 exempted”, „In-motion charging Article 9 exempted”, „Multiple powertrains Article 9 exempted”, „FCV Article 9 exempted”, „H2 ICE Article 9 exempted”, „HEV Article 9 exempted”, „PEV Article 9 exempted”, „HV Article 9 exempted” |
X |
X |
X |
|
Tablica 6.
Ulazni parametri „Advanced driver assistance systems”
|
Ime parametra (Parameter name) |
Identifikator parametra (Parameter ID) |
Tip (Type) |
Jedinica (Unit) |
Opis/Referencija |
Teški kamioni |
Srednji kamioni |
Teški autobusi (primarno vozilo) |
Teški autobusi (potpuno i dovršeno vozilo) |
|
EngineStopStart |
P271 |
boolean |
[–] |
U skladu s točkom 8.1.1. Ovaj se ulazni podatak unosi samo za potpuno MUI vozila i HEV-ove. |
X |
X |
X |
X |
|
EcoRollWithoutEngineStop |
P272 |
boolean |
[–] |
U skladu s točkom 8.1.2. Ovaj se ulazni podatak unosi samo za potpuno MUI vozila. |
X |
X |
X |
X |
|
EcoRollWithEngineStop |
P273 |
boolean |
[–] |
U skladu s točkom 8.1.3. Ovaj se ulazni podatak unosi samo za potpuno MUI vozila. |
X |
X |
X |
X |
|
PredictiveCruiseControl |
P274 |
string |
[–] |
U skladu s točkom 8.1.4., dopuštene vrijednosti: „1,2”, „1,2,3” |
X |
X |
X |
X |
|
APTEcoRollReleaseLockupClutch |
P333 |
boolean |
[–] |
Relevantno samo u slučaju APT-S i APT-P mjenjača u kombinaciji s bilo kojom funkcijom eko-spusta. postavlja se na „true” ako je funkcionalnost (2) kako je definirana u točki 8.1.2. prevladavajući način eko-spusta. Ovaj se ulazni podatak unosi samo za potpuno MUI vozila. |
X |
X |
X |
X |
Tablica 7.
Opći ulazni parametri za HEV-ove i PEV-ove
|
Ime parametra (Parameter name) |
Identifikator parametra (Parameter ID) |
Tip (Type) |
Jedinica (Unit) |
Opis/Referencija |
Teški kamioni |
Srednji kamioni |
Teški autobusi (primarno vozilo) |
Teški autobusi (potpuno ili dovršeno vozilo) |
|
ArchitectureID |
P400 |
string |
[–] |
U skladu s točkom 10.1.3. dopušteni su sljedeći unosi: „E2”, „E3”, „E4”, „E-IEPC”, „P1”, „P2”, „P2.5”, „P3”, „P4”, „S2”, „S3”, „S4”, „S-IEPC” |
X |
X |
X |
|
|
OvcHev |
P401 |
boolean |
[–] |
u skladu s točkom 2. podtočkom 31. |
X |
X |
X |
|
|
MaxChargingPower |
P402 |
integer |
[W] |
Najveća snaga punjenja koju vozilo dopušta za punjenje iz vanjskog izvora unosi se kao ulazni podatak za simulacijski alat. Relevantno je samo ako je parametar „OvcHev” postavljen na „true” |
X |
X |
X |
|
Tablica 8.
Ulazni parametri po položaju električnog stroja
(Primjenjuje se samo ako je sastavni dio ugrađen u vozilo)
|
Ime parametra (Parameter name) |
Identifikator parametra (Parameter ID) |
Tip (Type) |
Jedinica (Unit) |
Opis/Referencija |
|
PowertrainPosition |
P403 |
string |
[–] |
Položaj EM-a u pogonskom sustavu vozila u skladu s točkama 10.1.2. i 10.1.3. Dopuštene vrijednosti: „1”, „2”, „2.5”, „3”, „4”, „GEN”. Dopušten je samo jedan položaj EM-a za svaki pogonski sklop, osim za arhitekturu „S”. Arhitektura „S” zahtijeva položaj EM-a „GEN” i dodatno još jedan položaj EM-a, „2”, „3” ili „4”. Položaj „1” nije dopušten za arhitekture „S” i „E” Položaj „GEN” dopušten je samo za arhitekturu „S” |
|
Count |
P404 |
integer |
[–] |
Broj jednakih električnih strojeva na utvrđenom položaju EM-a. Ako je parametar „PowertrainPosition” postavljen na „4”, zbroj moraju biti višekratnici broja 2 (npr. 2, 4, 6). |
|
CertificationNumberEM |
P405 |
token |
[–] |
|
|
CertificationNumberADC |
P406 |
token |
[–] |
Neobvezni unos u slučaju dodatnog jednostupanjskog prijenosnog omjera (ADC) između EM vratila i mjesta priključenja na pogonski sklop vozila u skladu s točkom 10.1.2. Nije dopušteno ako je parametar „IHPCType” postavljen na „IHPC Type 1”. |
|
P2.5GearRatios |
P407 |
double, 3 |
[–] |
Dopušteno samo ako je parametar „PowertrainPosition” postavljen na „P2.5” Uneseno za svaki stupanj prijenosa za vožnju naprijed. Unesena vrijednost za prijenosni omjer definiran kao „nGBX_in/nEM” u slučaju EM-a bez dodatnog ADC-a ili „nGBX_in/nADC” u slučaju EM-a s dodatnim ADC-om. nGBX_in = brzina vrtnje ulaznog vratila mjenjača nEM = brzina vrtnje izlaznog vratila EM-a nADC = brzina vrtnje izlaznog vratila ADC-a |
Tablica 9.
Ograničenja zakretnog momenta po položaju električnog stroja (nije obvezno)
Deklaracija zasebnog skupa podataka za svaku mjerenu razinu napona pod parametrom „CertificationNumberEM”. Deklaracija nije dopuštena ako je parametar „IHPCType” postavljen na „IHPC Type 1”.
|
Ime parametra (Parameter name) |
Identifikator parametra (Parameter ID) |
Tip (Type) |
Jedinica (Unit) |
Opis/Referencija |
|
OutputShaftSpeed |
P408 |
double, 2 |
[min-1] |
Potpuno isti unosi za rotacijsku brzinu koje treba deklarirati kao pod „CertificationNumberEM” za parametar „P468” iz Dodatka 15. Prilogu X.b. |
|
MaxTorque |
P409 |
double, 2 |
[Nm] |
Najveći zakretni moment EM-a (koji se odnosi na izlazno vratilo) kao funkcija točaka brzine vrtnje navedenih pod parametrom „P469” iz Dodatka 15. Prilogu X.b. Svaka deklarirana vrijednost maksimalnog zakretnog momenta mora biti ili manja od početne vrijednosti pomnožene s 0,9 na odgovarajućoj brzini vrtnje ili mora točno odgovarati početnoj vrijednosti na odgovarajućoj brzini vrtnje. Deklarirane vrijednosti najvećeg zakretnog momenta ne smiju biti manje od nule. Ako je parametar „Count” (P404) veći od jedan, najveći zakretni moment deklarira se za samo jedan EM (kako je naveden u ispitivanju sastavnog dijela za EM pod „CertificationNumberEM”). |
|
MinTorque |
P410 |
double, 2 |
[Nm] |
Najveći zakretni moment EM-a (koji se odnosi na izlazno vratilo) kao funkcija točaka brzine vrtnje navedenih pod parametrom „P470” iz Dodatka 15. Prilogu X.b. Svaka deklarirana vrijednost minimalnog zakretnog momenta mora biti ili veća od početne vrijednosti pomnožene s 0,9 na odgovarajućoj brzini vrtnje ili mora točno odgovarati početnoj vrijednosti na odgovarajućoj brzini vrtnje. Deklarirane vrijednosti najmanjeg zakretnog momenta ne smiju biti veće od nule. Ako je parametar „Broj” (P404) veći od jedan, najmanji zakretni moment deklarira se za samo jedan EM (kako je naveden u ispitivanju sastavnog dijela za EM pod „CertificationNumberEM”). |
Tablica 10.
Ulazni parametri po REESS-u
(Primjenjuje se samo ako je sastavni dio ugrađen u vozilo)
|
Ime parametra (Parameter name) |
Identifikator parametra (Parameter ID) |
Tip (Type) |
Jedinica (Unit) |
Opis/Referencija |
|
StringID |
P411 |
integer |
[–] |
Razmještaj reprezentativnih akumulatorskih podsustava u skladu s Prilogom X.b na razini vozila deklarira se dodjelom svakog akumulatorskog podsustava zasebnom stringu definiranom ovim parametrom. Svi zasebni stringovi povezani su paralelno, svi baterijski podsustavi obuhvaćeni u jednom zasebnom paralelnom stringu povezani su serijski. Dopuštene vrijednosti: „1”, „2”, „3”, … |
|
CertificationNumberREESS |
P412 |
token |
[–] |
|
|
SOCmin |
P413 |
integer |
[%] |
Neobvezni ulazni podatak. Relevantno samo u slučaju „battery” tipa REESS-a. Parametar služi samo u simulacijskom alatu ako je unos veći od generičke vrijednosti kako je dokumentirana u korisničkom priručniku. |
|
SOCmax |
P414 |
integer |
[%] |
Neobvezni ulazni podatak. Relevantno samo u slučaju „battery” tipa REESS-a. Parametar služi samo u simulacijskom alatu ako je unos manji od generičke vrijednosti kako je dokumentirana u korisničkom priručniku. |
Tablica 11.
Ograničenja povećanja snage za paralelne HEV-ove (nije obvezno)
Dopušteno je samo ako je konfiguracija pogonskog sklopa u skladu s točkom 10.1.1. „P” ili „IHPC Type 1”.
|
Ime parametra (Parameter name) |
Identifikator parametra (Parameter ID) |
Tip (Type) |
Jedinica (Unit) |
Opis/Referencija |
|
RotationalSpeed |
P415 |
double, 2 |
[min-1] |
Odnosi se na brzinu ulaznog vratila mjenjača |
|
BoostingTorque |
P416 |
double, 2 |
[Nm] |
U skladu s točkom 10.2. |
4. Masa vozila za srednje kamione s nadogradnjom i tegljače, teške kamione s nadogradnjom i tegljače
4.1. Masa vozila koja se upotrebljava kao ulazni podatak za simulacijski alat jest korigirana stvarna masa vozila.
4.2. Ako nije ugrađena sva standardna oprema, proizvođač mora korigiranoj stvarnoj masi vozila dodati masu sljedećih elemenata konstrukcije:
zaštita od prednjeg podlijetanja u skladu s Uredbom (EU) 2019/2144 Europskog parlamenta i Vijeća (**)
zaštita od stražnjeg podlijetanja u skladu s Uredbom (EU) 2019/2144;
bočna zaštita u skladu s Uredbom (EU) 2019/2144;
sedlo u skladu s Uredbom (EU) 2019/2144.
4.3. Masa elemenata konstrukcije iz točke 4.2. mora biti:
za vozila koja pripadaju skupinama 1s, 1, 2 i 3 kako je navedeno u tablici 1. Priloga I. i za skupine vozila 51 i 53 iz tablice 2. Priloga I.:
|
zaštita od prednjeg podlijetanja |
45 kg; |
|
zaštita od stražnjeg podlijetanja |
40 kg; |
|
bočna zaštita |
8,5 kg/m × međuosovinski razmak [m] – 2,5 kg; |
za vozila koja pripadaju skupinama 4, 5, od 9 do 12 i 16 kako je utvrđeno u tablici 1. Priloga I.:
|
zaštita od prednjeg podlijetanja |
50 kg; |
|
zaštita od stražnjeg podlijetanja |
45 kg; |
|
bočna zaštita |
14 kg/m × međuosovinski razmak [m] – 17 kg; |
|
sedlo |
210 kg. |
5. Hidraulički i mehanički pogonjene osovine
Ako je vozilo opremljeno:
hidraulički pogonjenom osovinom, ta se osovina ne smatra pogonskom, pa je proizvođač ne uzima u obzir pri utvrđivanju osovinske konfiguracije vozila;
mehanički pogonjenom osovinom, ta se osovina smatra pogonskom, pa je proizvođač uzima u obzir pri utvrđivanju osovinske konfiguracije vozila.
6. Ograničenja zakretnog momenta motora ovisna o stupnju prijenosa i onemogućivanje stupnja prijenosa
6.1. Ograničenja zakretnog momenta motora ovisna o stupnju prijenosa
Za 50 % najviših stupnjeva mjenjača (npr. za stupnjeve prijenosa od 7 do 12 kod mjenjača s 12 brzina) proizvođač vozila može deklarirati graničnu vrijednost maksimalnog zakretnog momenta motora ovisno o stupnju prijenosa koja nije veća od 95 % najvećeg zakretnog momenta motora.
6.2. Onemogućivanje stupnja prijenosa
Za dva najviša stupnja prijenosa (npr. stupnjeve prijenosa 5 i 6 za mjenjač sa šest brzina) proizvođač vozila može deklarirati potpuno onemogućivanje stupnjeva prijenosa tako da u ulaznim podacima za simulacijski alat unese 0 Nm kao graničnu vrijednost zakretnog momenta za određeni stupanj prijenosa.
6.3. Zahtjevi za provjeru
Za granične vrijednosti zakretnog momenta motora ovisne o stupnju prijenosa u skladu s točkom 6.1. i onemogućivanje stupnja prijenosa u skladu s točkom 6.2. provodi se provjera u sklopu ispitne provjere (VTP) kako je utvrđeno u točki 6.1.1.1. podtočki (c) Priloga X.a.
7. Brzina vrtnje motora u praznom hodu specifična za vozilo
7.1. Brzinu vrtnje motora u praznom hodu treba deklarirati za svako pojedino vozilo s MUI-jem. Ta deklarirana brzina vrtnje motora u praznom hodu ne smije biti manja od one navedene u homologacijskim ulaznim podacima za motor.
8. Napredni sustavi za pomoć vozaču
8.1. Kao ulazni parametri za simulacijski alat deklariraju se sljedeći tipovi naprednih sustava za pomoć vozaču čiji je primarni cilj smanjenje potrošnje goriva i emisija CO2.
Isključivanje i pokretanje motora dok je vozilo zaustavljeno: sustav koji automatski isključuje i ponovno pokreće motor s unutarnjim izgaranjem kad se vozilo zaustavi kako bi se skratilo vrijeme rada motora u praznom hodu. Odgoda automatskog isključivanja motora nakon zaustavljanja vozila ne smije biti dulja od 3 sekunde.
Eko-spust bez isključivanja i pokretanja motora: sustav koji automatski odspaja motor s unutarnjim izgaranjem od prijenosnog sustava tijekom određenih uvjeta vožnje nizbrdicom s niskim negativnim gradijentom. Sustav je aktivan barem dok je tempomat postavljen na brzine veće od 60 km/h. Svaki sustav koji se deklarira u ulaznim informacijama za simulacijski alat obuhvaća jednu ili obje sljedeće funkcionalnosti:
Eko-spust s isključivanjem i pokretanjem motora: sustav koji automatski odspaja motor s unutarnjim izgaranjem od prijenosnog sustava u određenim uvjetima vožnje nizbrdicom s niskim negativnim nagibom. Tijekom tih se faza motor s unutarnjim izgaranjem isključuje nakon kratke odgode i isključen je tijekom najvećeg dijela eko-spusta. Sustav je aktivan barem dok je tempomat postavljen na brzine veće od 60 km/h.
Prediktivni tempomat (PCC): sustavi koji optimiraju upotrebu potencijalne energije tijekom voznog ciklusa na temelju dostupnih podataka o gradijentu ceste i upotrebom GPS-a. Prediktivni tempomat deklariran u ulaznim parametrima za simulacijski alat ima pristup podacima o gradijentu za udaljenost veću od 1 000 metara i obuhvaća sve sljedeće funkcionalnosti:
vožnja prije sedla
Brzina vozila koje se približava sedlu smanjuje se u odnosu na zadanu brzinu tempomata prije točke u kojoj vozilo započinje ubrzavati samo djelovanjem gravitacije kako bi se smanjila potreba za kočenjem nakon nadolazeće nizbrdice;
ubrzavanje bez snage motora
Vozilo se ubrzava bez korištenja snage motora tijekom vožnje nizbrdicom s visokim negativnim nagibom i na niskoj brzini vozila kako bi se smanjila potreba za kočenjem na nizbrdici;
vožnja nizbrdicom
Kad vozilo koči tijekom vožnje nizbrdicom na prekomjernoj brzini, prediktivni tempomat povećava prekomjernu brzinu tijekom kratkog vremenskog razdoblja kako bi brzina vozila bila veća nakon dionice s nizbrdicom. Prekomjerna brzina veća je od brzine zadane na tempomatu.
Prediktivni tempomat može se deklarirati kao ulazni parametar za simulacijski alat ako su obuhvaćene funkcionalnosti iz točaka (1) i (2) ili (1), (2) i (3).
8.2. Jedanaest kombinacija naprednih sustava za pomoć vozaču utvrđenih u tablici 12. ulazni su parametri za simulacijski alat. Kombinacije od 2 do 11 ne deklariraju se za SMT mjenjače. Kombinacije br. 3, 6, 9 i 11 ne deklariraju se za APT mjenjače.
Tablica 12.
Kombinacije naprednih sustava za pomoć vozaču kao ulazni parametri za simulacijski alat
|
Kombinacija br. |
Isključivanje i pokretanje motora dok je vozilo zaustavljeno |
Eko-spust bez isključivanja i pokretanja motora |
Eko-spust s isključivanjem i pokretanjem motora |
Prediktivni tempomat |
|
1 |
da |
ne |
ne |
ne |
|
2 |
ne |
da |
ne |
ne |
|
3 |
ne |
ne |
da |
ne |
|
4 |
ne |
ne |
ne |
da |
|
5 |
da |
da |
ne |
ne |
|
6 |
da |
ne |
da |
ne |
|
7 |
da |
ne |
ne |
da |
|
8 |
ne |
da |
ne |
da |
|
9 |
ne |
ne |
da |
da |
|
10 |
da |
da |
ne |
da |
|
11 |
da |
ne |
da |
da |
8.3. Svaki napredni sustav za pomoć vozaču deklariran u ulaznim parametrima za simulacijski alat nakon svakog ciklusa prebacivanja prekidača motora u položaj isključeno i uključeno automatski je u načinu za štednu potrošnju goriva.
8.4. Ako se napredni sustav za pomoć vozaču deklarira u ulaznim parametrima za simulacijski alat, mora biti moguće provjeriti prisutnost takvog sustava na temelju stvarne vožnje i definicija sustava iz točke 8.1. Ako su deklarirane određene kombinacije sustava, demonstrira se interakcija funkcionalnosti (npr. prediktivni tempomat i eko-spust s isključivanjem i pokretanjem motora). Za potrebe ispitne provjere u obzir se uzima da sustavi zahtijevaju određene pragove za aktivaciju (npr. motor na radnoj temperaturi za isključivanje i pokretanje motora, određeni rasponi brzine vozila za prediktivni tempomat, određeni omjeri gradijenata ceste i mase vozila za eko-spust). Proizvođač vozila mora dostaviti funkcionalan opis pragova kad je učinkovitost sustava smanjena ili kad ti sustavi nisu aktivni. Homologacijsko tijelo može od podnositelja zahtjeva za homologaciju zatražiti tehničko obrazloženje tih graničnih uvjeta i procijeniti njihovu sukladnost.
9. Obujam tereta
9.1. Kod vozila čija je konfiguracije šasije „van” obujam tereta izračunava se sljedećom jednadžbom:
pri čemu se dimenzije utvrđuju u skladu s tablicom 13. i slikom 3.
Tablica 13.
Definicije obujma tereta za srednje kamione tipa kombija
|
Simbol u formuli |
Dimenzija |
Definicija |
|
LC,floor |
Duljina teretnog prostora mjerena na podu |
— uzdužna udaljenost od krajnje stražnje točke zadnjeg reda sjedala ili pregradne stijenke do krajnje prednje točke zatvorenog stražnjeg prostora projicirane na nultu ravninu Y — mjereno na visini površine poda tereta |
|
LC |
Duljina teretnog prostora |
— uzdužna udaljenost od tangente X do krajnje stražnje točke naslona sjedala, uključujući naslone za glavu posljednjeg reda sjedala ili pregradne stijenke do krajnje prednje ravnine X tangencijalne sa zatvorenim stražnjim prostorom, tj. stražnjom ogradom ili stražnjim vratima ili bilo kojom drugom graničnom površinom — mjereno na visini krajnje stražnje točke zadnjeg reda sjedala ili pregradne stijenke |
|
WC,max |
Najveća širina teretnog prostora |
— najveća bočna udaljenost teretnog odjeljka — mjereno između poda tereta i 70 mm iznad poda — mjerenje ne uključuje prijelazni luk, lokalna izbočenja, depresije ili džepove, ako postoje. |
|
WC,wheelhouse |
Širina teretnog prostora kod izbočina zbog prostora za kotače |
— najmanja bočna udaljenost između izbočina zbog prostora za kotače (širina prolaza na tom mjestu) — mjereno između poda tereta i 70 mm iznad poda — mjerenje ne uključuje prijelazni luk, lokalna izbočenja, depresije ili džepove, ako postoje. |
|
HC,max |
Najveća visina teretnog prostora |
— Najveća vertikalna udaljenost od poda teretnog prostora do unutarnje obloge stropa ili druge površine koja zatvara prostor s gornje strane — Izmjereno iza zadnjeg reda sjedala ili pregradne stijenke na središnjici vozila |
|
HC,rearwheel |
Visina teretnog prostora na stražnjem kotaču |
— Vertikalna udaljenost od vrha poda teretnog prostora do unutarnje obloge stropa ili druge površine koja zatvara prostor s gornje strane — Izmjereno na X koordinati stražnjeg kotača na središnjici vozila |
Slika 3.
Definicije obujma tereta za srednje kamione
10. HEV i PEV
Sljedeće se odredbe primjenjuju samo za HEV-ove i PEV-ove.
10.1. Definicija arhitekture pogonskog sklopa vozila
10.1.1. Definicija konfiguracije pogonskog sklopa
Konfiguracija pogonskog sklopa vozila određuje se u skladu sa sljedećim definicijama:
U slučaju HEV-ova:
„P” za paralelni HEV;
„S” za serijski HEV;
„S-IEPC” ako se u vozilu nalazi sastavni dio IEPC-a;
„IHPC tipa 1.” ako je parametar „IHPCType” sastavnog dijela električnog stroja postavljen na „IHPC Type 1”.
U slučaju PEV-ova:
„E” ako se u vozilu nalazi sastavni dio EM-a;
„E-IEPC” ako se u vozilu nalazi sastavni dio IEPC-a.
10.1.2. Definicija položaja EM-ova u pogonskom sklopu vozila
Ako je konfiguracija pogonskog sklopa vozila u skladu s točkom 10.1.1. „P”, „S” ili „E”, položaj EM-a ugrađenog u pogonski sklop vozila utvrđuje se u skladu s definicijama iz tablice 14.
Tablica 14.
Mogući položaji EM-ova u pogonskom sklopu vozila
|
Indeks položaja EM-ova |
Konfiguracija pogonskog sklopa u skladu s točkom 10.1.1. |
Tip mjenjača u skladu s tablicom 1. U Dodatku 12. Priloga VI. |
Definicija / zahtjevi (1) |
Dodatna objašnjenja |
|
1 |
P |
AMT, APT-S, APT-P |
Priključen na pogonski sklop ispred spojke (u slučaju AMT-a) ili ispred ulaznog vratila pretvarača zakretnog momenta (u slučaju APT-S-a ili APT-P-a). EM je priključen na koljenasto vratilo ICE-a izravno ili mehaničkim spojem (npr. pojasom). |
Razlika između P0: EM-ovi koji u načelu ne mogu služiti za pogon vozila (tj. alternatori) uzimaju se u obzir kroz ulazne podatke za pomoćne sustave (vidjeti tablicu 3. ovog Priloga za kamione, tablicu 3.a ovog Priloga za autobuse i Prilog IX.). Međutim, EM-ovi u ovom položaju koji u načelu mogu služiti za pogon vozila ali za koje je u skladu s tablicom 9. ovog Priloga deklarirani maksimalni zakretni moment postavljen na nulu, deklariraju se kao „P1”. |
|
2 |
P |
AMT |
Električni stroj spojen je na pogonski sklop iza spojke i ispred ulaznog vratila mjenjača. |
|
|
2 |
E, S |
AMT, APT-N, APT-S, APT-P |
Električni stroj priključen je na pogonski sklop ispred ulaznog vratila mjenjača (u slučaju AMT-a ili APT-N-a) ili ispred ulaznog vratila pretvarača zakretnog momenta (u slučaju APT-S-a, APT-P-a). |
|
|
2,5 |
P |
AMT, APT-S, APT-P |
Električni stroj spojen je na pogonski sklop iza spojke (u slučaju AMT-a) ili iza ulaznog vratila pretvarača zakretnog momenta (u slučaju APT-S-a ili APT-P-a) i ispred izlaznog vratila mjenjača. |
EM je spojen na specifično vratilo unutar mjenjača (npr. pogonsko zglobno vratilo). Unosi se poseban prijenosni omjer za svaki mehanički stupanj prijenosa u mjenjaču u skladu s tablicom 8. |
|
3 |
P |
AMT, APT-S, APT-P |
Električni stroj spojen je na pogonski sklop iza izlaznog vratila mjenjača i ispred osovine. |
|
|
3 |
E, S |
nije primjenjivo |
Električni stroj priključen je na pogonski sklop ispred osovine. |
|
|
4 |
P |
AMT, APT-S, APT-P |
Električni stroj priključen je na pogonski sklop iza osovine. |
|
|
4 |
E, S |
nije primjenjivo |
Električni stroj priključen je na glavinu kotača, pri čemu je riječ o dvostrukoj simetričnoj ugradnji (tj. jedan na lijevoj i na desnoj strani vozila u istom položaju kotača u uzdužnom smjeru). |
|
|
GEN |
S |
nije primjenjivo |
Električni stroj mehanički je spojen s motorom s unutarnjim izgaranjem, ali ni u jednom radnom uvjetu nije mehanički povezan s kotačima vozila. |
|
|
(1)
Pojam EM kako se ovdje upotrebljava uključuje dodatni sastavni dio prijenosnog sustava (ADC), ako postoji. |
||||
10.1.3. Definicija identifikatora arhitekture pogonskog sklopa
Ulazna vrijednost za identifikator arhitekture pogonskog sklopa koja se zahtijeva u skladu s tablicom 7. utvrđuje se na temelju konfiguracije pogonskog sklopa u skladu s točkom 10.1.1. i položaja EM-a u pogonskom sklopu vozila u skladu s točkom 10.1.2. (ako je primjenjivo) iz valjanih kombinacija ulaznih podataka za simulacijski alat navedenih u tablici 15.
Ako je konfiguracija pogonskog sklopa u skladu s točkom 10.1.1. „IHPC Type 1.”, primjenjuju se sljedeće odredbe:
identifikator arhitekture pogonskog sklopa „P2” deklarira se u skladu s tablicom 7., a podaci o sastavnim dijelovima pogonskog sklopa navedeni u tablici 15. za „P2” su ulazni podaci za simulacijski alat sa zasebnim podacima za sastavne dijelove za EM i za mjenjač utvrđenima u skladu s točkom 4.4.3. Priloga X.b;
podaci za sastavne dijelove za EM u skladu s podtočkom (a) unose se u simulacijski alat s parametrom „PowertrainPosition” iz tablice 8. postavljenim na „2”.
Tablica 15.
Valjani ulazni podaci za arhitekturu pogonskog sklopa za simulacijski alat
|
Tip pogonskog sklopa |
Konfiguracija pogonskog sklopa |
Identifikator arhitekture za ulazne podatke za VECTO |
Sastavni dio pogonskog sklopa ugrađen u vozilu |
Napomene |
|||||||
|
ICE |
položaj EM-a GEN |
položaj EM-a 1 |
položaj EM-a 2 |
mjenjač |
položaj EM-a 3 |
osovina |
položaj EM-a 4 |
||||
|
PEV |
E |
E2 |
ne |
ne |
ne |
da |
da |
ne |
da |
ne |
|
|
E3 |
ne |
ne |
ne |
ne |
ne |
da |
da |
ne |
|
||
|
E4 |
ne |
ne |
ne |
ne |
ne |
ne |
ne |
da |
|
||
|
IEPC |
E-IEPC |
ne |
ne |
ne |
ne |
ne |
ne |
ne |
|
||
|
HEV |
P |
P1 |
da |
ne |
da |
ne |
da |
ne |
da |
ne |
|
|
P2 |
da |
ne |
ne |
da |
da |
ne |
da |
ne |
|||
|
P2.5 |
da |
ne |
ne |
da |
da |
ne |
da |
ne |
|||
|
P3 |
da |
ne |
ne |
ne |
da |
da |
da |
ne |
|||
|
P4 |
da |
ne |
ne |
ne |
da |
ne |
da |
da |
|
||
|
S |
S2 |
da |
da |
ne |
da |
da |
ne |
da |
ne |
|
|
|
S3 |
da |
da |
ne |
ne |
ne |
da |
da |
ne |
|
||
|
S4 |
da |
da |
ne |
ne |
ne |
ne |
ne |
da |
|
||
|
S-IEPC |
da |
da |
ne |
ne |
ne |
ne |
ne |
|
|||
|
(1)
„Da” (tj. sadržava osovinu) samo ako je i vrijednost parametra „DifferentialIncluded” i vrijednost parametra „DesignType WheelMotor”„netočno”.
(2)
Ne primjenjuje se na mjenjače tipa APT-S i APT-P.
(3)
Ako je EM spojen na određeno vratilo unutar mjenjača (npr. pogonsko zglobno vratilo) u skladu s definicijom iz tablice 8.
(4)
Nije primjenjivo na vozila s prednjim pogonom. |
|||||||||||
10.2. Definicija ograničenja povećanja snage za paralelne HEV-ove
Proizvođač vozila može deklarirati ograničenja ukupnog pogonskog zakretnog momenta cijelog pogonskog sklopa koja se odnose na ulazno vratilo mjenjača za paralelni HEV kako bi se ograničile sposobnosti povećanja snage vozila.
Deklaracija takvih ograničenja dopuštena je samo ako je konfiguracija pogonskog sklopa u skladu s točkom 10.1.1. „P” ili „IHPC tipa 1.”.
Ograničenja su deklarirana kao dodatni zakretni moment dopušten na vrhu dijagrama MUI-ja pri punom opterećenju ovisno o brzini vrtnje ulaznog vratila mjenjača. U simulacijskom alatu provodi se linearna interpolacija za određivanje primjenjivog dodatnog zakretnog momenta između deklariranih vrijednosti na dvije određene brzine vrtnje. U rasponu brzine vrtnje od nule do brzine vrtnje motora u praznom hodu (u skladu s točkom 7.1.) zakretni moment pri punom opterećenju iz MUI-ja jednak je zakretnom momentu MUI-ja pri punom opterećenju na brzini vrtnje motora u praznom hodu samo zbog modeliranja ponašanja spojke kad se vozilo pokreće.
Ako je takvo ograničenje deklarirano, vrijednosti dodatnog zakretnog momenta deklariraju se barem na brzini vrtnje od nule i na najvećoj brzini vrtnje dijagrama MUI-ja pri punom opterećenju. Može se deklarirati bilo koji proizvoljan broj vrijednosti od nule do najveće brzine vrtnje dijagrama MUI-ja pri punom opterećenju. Deklarirane vrijednosti manje od nule nisu dopuštene za dodatni zakretni moment.
Proizvođač vozila može deklarirati takva ograničenja koja točno odgovaraju dijagramu MUI-ja pri punom opterećenju tako da deklarira vrijednosti od 0 Nm za dodatni zakretni moment.
10.3. Funkcija isključivanja i pokretanja motora za HEV-ove
Ako je vozilo opremljeno funkcijom isključivanja i pokretanja motora u skladu s točkom 8.1.1. uzimajući u obzir granične uvjete iz točke 8.4., ulazni parametar P271 u skladu s tablicom 6. postavlja se na vrijednost „točno”.
11. Prenošenje rezultata simulacijskog alata na druga vozila
11.1. Rezultati simulacijskog alata mogu se prenijeti na druga vozila kako je predviđeno u članku 9. stavku 6., pod uvjetom da su ispunjeni svi sljedeći uvjeti:
ulazni podaci i ulazne informacije potpuno su identični, osim parametara VIN-a (P238) i datuma (P239). Ako se radi o simulacijama za osnovne teške autobuse, dodatni ulazni podaci i ulazne informacije koji su relevantni za nedovršeno vozilo i koji su već dostupni u početnoj fazi mogu se razlikovati, ali u tom se slučaju moraju poduzeti posebne mjere;
verzija simulacijskog alata mora biti identična.
11.2. Za prenošenje rezultata uzimaju se u obzir sljedeće datoteke s rezultatima:
srednji i teški kamioni: proizvođačeva evidencijska datoteka i dokument s informacijama za kupca;
osnovni teški autobusi: proizvođačeva evidencijska datoteka i dokument s informacijama o vozilu;
potpuni ili dovršeni teški autobusi: proizvođačeva evidencijska datoteka, dokument s informacijama za kupca i dokument s informacijama o vozilu.
11.3. Radi prenošenja rezultata datoteke iz točke 10.2. prilagođavaju se tako da se podatkovni elementi u nastavku zamijene ažuriranim podacima. Izmjene su dopuštene samo za podatkovne elemente povezane s trenutačnim stupnjem dovršenosti.
11.3.1. Proizvođačeva evidencijska datoteka:
VIN (Prilog IV. dio I. točka 1.1.3.);
datum izrade izlazne datoteke (Prilog IV. dio I. točka 3.2.).
11.3.2. Dokument s informacijama za kupca:
VIN (Prilog IV. dio II. točka 1.1.1.);
datum izrade izlazne datoteke (Prilog IV. dio II. točka 3.2.).
11.3.3. Dokument s informacijama o vozilu
11.3.3.1. Za osnovni teški autobus:
VIN (Prilog IV. dio III. točka 1.1.);
datum izrade izlazne datoteke (Prilog IV. dio III. točka 1.3.2.).
11.3.3.2. Ako proizvođač osnovnog teškog autobusa dostavi podatke koji nadilaze zahtjeve za osnovno vozilo i koji se razlikuju za izvorno vozilo i vozilo na koje se prenose rezultati simulacijskog alata, odgovarajući podatkovni elementi u dokumentu s informacijama o vozilu na odgovarajući se način ažuriraju.
11.3.3.3. Za potpuni ili dovršeni teški autobus:
VIN (Prilog IV. dio III. točka 2.1.);
datum izrade izlazne datoteke (Prilog IV. dio III. točka 2.2.2.).
|
11.3.4. |
Nakon izmjena kako je prethodno opisano ažuriraju se karakteristični elementi navedeni u nastavku. 11.3.4.1. Kamioni:
(a)
proizvođačeva evidencijska datoteka: Prilog IV. dio I. točke 3.6. i 3.7.;
(b)
dokument s informacijama za kupca: Prilog IV. dio II. točke 3.3. i 3.4. 11.3.4.2. Osnovni teški autobusi:
(a)
proizvođačeva evidencijska datoteka: Prilog IV. dio I. točke 3.3. i 3.4.;
(b)
dokument s informacijama o vozilu: Prilog IV. dio III. točke 1.4.1. i 1.4.2. 11.3.4.3. Osnovni teški autobusi za koje su dostavljeni dodatni ulazni podaci za nedovršeno vozilo:
(a)
proizvođačeva evidencijska datoteka: Prilog IV. dio I. točke 3.3. i 3.4.;
(b)
dokument s informacijama o vozilu: Prilog IV. dio III. točke 1.4.1., 1.4.2. i 2.3.1. 11.3.4.4. Potpuni ili dovršeni teški autobusi:
(a)
proizvođačeva evidencijska datoteka: Prilog IV. dio I. točke 3.6. i 3.7.;
(b)
dokument s informacijama o vozilu: Prilog IV. dio III. točka 2.3.1. |
11.4. Ako se za izvorno vozilo zbog neispravnosti simulacijskog alata ne mogu utvrditi emisije CO2 i potrošnja goriva, iste se mjere primjenjuju na vozila na koja su preneseni rezultati.
11.5. Ako proizvođač primjenjuje pristup prenošenja rezultata na druga vozila kako je utvrđen u ovom stavku, postupak povezan s tim dokazuje se homologacijskom tijelu u okviru dodjele dozvole za postupak.
Dodatak 1.
Tehnologije vozila na koje se ne primjenjuju obveze utvrđene u članku 9. stavku 1. prvom podstavku kako je propisano tim podstavkom
Tablica 1.
|
Kategorija tehnologije vozila |
Kriteriji za izuzeće |
Vrijednost ulaznog parametra u skladu s tablicom 5. ovog Priloga |
|
Vozilo s gorivnom ćelijom |
Vozilo je ili vozilo s gorivnom ćelijom ili hibridno vozilo s gorivnom ćelijom u skladu s točkom 2. podtočkom 12. ili 13. ovog Priloga. |
„FCV izuzet na temelju članka 9.” |
|
MUI s pogonom na vodik |
Vozilo je opremljeno MUI-jem koji može raditi na vodikovo gorivo. |
„H2 MUI izuzet na temelju članka 9.” |
|
Vozilo s dvojnim gorivom |
Vozila s dvojnim gorivom tipova 1B, 2B i 3B kako su definirana u članku 2. točkama 53., 55. i 56. Uredbe (EU) br. 582/2011. |
„Vozilo s dvojnim gorivom izuzeto na temelju članka 9.” |
|
HEV |
Vozila su izuzeta ako je ispunjen barem jedan od sljedećih kriterija: — vozilo je opremljeno s više EM-ova koji nisu postavljeni na istom mjestu priključenja u prijenosnom sustavu u skladu s točkom 10.1.2. ovog Priloga; — vozilo je opremljeno s više EM-ova koji su postavljeni na istom mjestu priključenja u prijenosnom sustavu u skladu s točkom 10.1.2. ovog Priloga, ali nemaju potpuno iste specifikacije (tj. isti certifikat sastavnog dijela). Taj se kriterij ne primjenjuje ako je vozilo opremljeno IHPC-om tipa 1.; — vozilo ima arhitekturu pogonskog sklopa koja nije konfiguracija od P1 do P4, od S2 do S4 ni S-IEPC u skladu s točkom 10.1.3. ovog Priloga ili koja nije IHPC tipa 1. |
„HEV izuzet na temelju članka 9.” |
|
PEV |
Vozila su izuzeta ako je ispunjen barem jedan od sljedećih kriterija: — vozilo je opremljeno s više EM-ova koji nisu postavljeni na istom mjestu priključenja u prijenosnom sustavu u skladu s točkom 10.1.2. ovog Priloga; — vozilo je opremljeno s više EM-ova koji su postavljeni na istom mjestu priključenja u prijenosnom sustavu u skladu s točkom 10.1.2. ovog Priloga, ali nemaju potpuno iste specifikacije (tj. isti certifikat sastavnog dijela). Taj se kriterij ne primjenjuje ako je vozilo opremljeno IEPC-om; — vozilo ima arhitekturu pogonskog sklopa koja nije konfiguracija od E2 do E4 ni E-IEPC u skladu s točkom 10.1.3. ovog Priloga. |
„PEV izuzet na temelju članka 9.” |
|
Višestruki trajno mehanički neovisni pogonski sklopovi |
Vozilo je opremljeno s više pogonskih sklopova, pri čemu svaki pogonski sklop pokreće različite osovine kotača vozila i pri čemu različiti pogonski sklopovi ni u kojem slučaju ne mogu biti mehanički povezani. U tom se pogledu hidraulički pogonjene osovine u skladu s točkom 5. podtočkom (a) ovog Priloga smatraju nepogonskim osovinama, te se stoga ne smatraju neovisnim pogonskim sklopom. |
„Višestruki pogonski sklopovi izuzeti na temelju članka 9.” |
|
Punjenje u vožnji |
Vozilo je opremljeno sredstvima za kontaktno ili induktivno napajanje vozila u vožnji električnom energijom koja se barem djelomično izravno upotrebljava za pogon vozila i po izboru za punjenje REESS-a. |
„Punjenje u vožnji izuzeto na temelju članka 9.” |
|
Neelektrična hibridna vozila |
Vozilo je hibridno vozilo, ali nije HEV u skladu s točkom 2. podtočkama 26. i 27. ovog Priloga. |
„HV izuzet na temelju članka 9.” |
(*) Uredba Komisije (EU) br. 1230/2012 od 12. prosinca 2012. o provedbi Uredbe (EZ) br. 661/2009 Europskog parlamenta i Vijeća o zahtjevima za homologaciju tipa za mase i dimenzije vozila i njihovih prikolica te o izmjeni Direktive 2007/46/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 353, 21.12.2012., str. 31.).
(**) Uredba (EU) 2019/2144 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. studenoga 2019. o zahtjevima za homologaciju tipa za motorna vozila i njihove prikolice te za sustave, sastavne dijelove i zasebne tehničke jedinice namijenjene za takva vozila, u pogledu njihove opće sigurnosti te zaštite osoba u vozilima i nezaštićenih sudionika u cestovnom prometu, o izmjeni Uredbe (EU) 2018/858 Europskog parlamenta i Vijeća i stavljanju izvan snage uredbi (EZ) br. 78/2009, (EZ) br. 79/2009 i (EZ) br. 661/2009 Europskog parlamenta i Vijeća i uredbi Komisije (EZ) br. 631/2009, (EU) br. 406/2010, (EU) br. 672/2010, (EU) br. 1003/2010, (EU) br. 1005/2010, (EU) br. 1008/2010, (EU) br. 1009/2010, (EU) br. 19/2011, (EU) br. 109/2011, (EU) br. 458/2011, (EU) br. 65/2012, (EU) br. 130/2012, (EU) br. 347/2012, (EU) br. 351/2012, (EU) br. 1230/2012 i (EU) 2015/166 (SL L 325, 16.12.2019., str. 1.).
PRILOG IV.
PRIMJER IZLAZNIH DATOTEKA SIMULACIJSKOG ALATA
1. Uvod
U ovom su Prilogu opisani predlošci proizvođačeve evidencijske datoteke (MRF), dokumenta s informacijama za kupca (CIF) i dokumenta s informacijama o vozilu (VIF).
2. Definicije
(1) „Stvarna autonomija na baterijski pogon” znači put koji se može prijeći na baterijski pogon na temelju iskoristive energije u REESS-u bez punjenja tijekom vožnje.
(2) „Ekvivalentna autonomija na isključivo električni pogon” znači dio stvarne autonomije na baterijski pogon koji se odnosi na električni energiju iz REESS-a, tj. ne uračunavajući nikakvu energiju iz neelektričnog sustava za pohranu pogonske energije.
(3) „Autonomija s nultim emisijama CO2” znači put koji se odnosi na energiju iz sustava za pohranu pogonske energije za koji se smatra da ne proizvodi nikakve emisije CO2.
3. Primjer izlaznih datoteka
DIO I.
Emisije CO2 i potrošnja goriva vozila – proizvođačeva evidencijska datoteka
Proizvođačevu evidencijsku datoteku generira simulacijski alat, a mora sadržavati barem sljedeće informacije ako se primjenjuju na određeno vozilo ili fazu proizvodnje:
1. Podaci o vozilu, sastavnom dijelu, zasebnoj tehničkoj jedinici i sustavu
1.1. Podaci o vozilu
1.1.1. Ime i adresa proizvođača…
1.1.2. Model vozila / trgovačko ime…
1.1.3. Identifikacijski broj vozila (VIN)…
1.1.4. Kategorija vozila (N2, N3, M3)…
1.1.5. Osovinska konfiguracija…
1.1.6. Najveća tehnički dopuštena masa opterećenog vozila (t)…
1.1.7. Skupina vozila u skladu s Prilogom I.…
1.1.7.a (Pod)skupina vozila za norme CO2…
1.1.8. Korigirana stvarna masa (kg)…
1.1.9. Namjensko vozilo (da/ne)…
1.1.10. Teško vozilo s nultim emisijama (da/ne)…
1.1.11. Hibridno električno teško vozilo (da/ne)…
1.1.12. Vozilo s dvojnim gorivom (da/ne)…
1.1.13. Produljena kabina (da/ne)…
1.1.14. Arhitektura HEV-a (npr. P1, P2)…
1.1.15. Arhitektura PEV-a (npr. E2, E3)…
1.1.16. Mogućnost punjenja iz vanjskog izvora (da/ne)…
1.1.17. —
1.1.18. Najveća snaga punjenja iz vanjskog izvora (kW)…
1.1.19. Tehnologija vozila izuzeta na temelju članka 9.…
1.1.20. Razred autobusa (I, I + II itd.)…
1.1.21. Broj putnika na gornjem katu…
1.1.22. Broj putnika na donjem katu…
1.1.23. Kod nadogradnje (npr. CA, CB)…
1.1.24. Niski ulaz (da/ne)…
1.1.25. Visina integrirane nadogradnje (mm)…
1.1.26. Duljina vozila (mm)…
1.1.27. Širina vozila (mm)…
1.1.28. Tehnologija pogona za vrata (pneumatska, električna, miješana)…
1.1.29. Sustav spremnika u slučaju prirodnog plina (stlačeni, tekući)…
1.1.30. Ukupna neto snaga (samo ako je izuzeto na temelju članka 9.) (kW)…
1.2. Glavne specifikacije motora
1.2.1. Model motora…
1.2.2. Certifikacijski broj motora…
1.2.3. Nazivna snaga motora (kW)…
1.2.4. Brzina vrtnje motora u praznom hodu (min–1)…
1.2.5. Nazivna brzina vrtnje motora (min–1)…
1.2.6. Radni obujam motora (l)…
1.2.7. Vrsta goriva (dizel CI/SPP PI/UPP PI)…
1.2.8. Kontrolni identifikacijski broj (hash) ulaznih podataka i ulaznih informacija za motor…
1.2.9. Sustav za oporabu otpadne topline (da/ne)…
1.2.10. Vrste oporabe otpadne topline (mehanička/električna)…
1.3. Glavne specifikacije prijenosa
1.3.1. Model mjenjača…
1.3.2. Certifikacijski broj mjenjača…
1.3.3. Osnovni način izrade dijagrama gubitaka (1. opcija/2. opcija/3. opcija/standardne vrijednosti)…
1.3.4. Tip mjenjača (SMT, AMT, APT-S, APT-P, APT-N)…
1.3.5. Broj stupnjeva prijenosa…
1.3.6. Prijenosni omjer u završnom stupnju prijenosa…
1.3.7. Vrsta usporivača…
1.3.8. Oduzimanje snage motoru (da/ne)…
1.3.9. Kontrolni identifikacijski broj (hash) ulaznih podataka i ulaznih informacija za mjenjač…
1.4. Specifikacije usporivača
1.4.1. Model usporivača…
1.4.2. Certifikacijski broj usporivača…
1.4.3. Opcija certificiranja koja se koristi za izračun dijagrama gubitka (standardne vrijednosti/ mjerenje)…
1.4.4. Kontrolni identifikacijski broj (hash) ulaznih podataka i ulaznih informacija za druge sastavne dijelove koji prenose zakretni moment…
1.5. Specifikacije pretvarača zakretnog momenta
1.5.1. Model pretvarača zakretnog momenta…
1.5.2. Certifikacijski broj pretvarača zakretnog momenta…
1.5.3. Opcija certificiranja koja se koristi za izračun dijagrama gubitka (standardne vrijednosti/ mjerenje)…
1.5.4. Kontrolni identifikacijski broj (hash) ulaznih podataka i ulaznih informacija za pretvarač zakretnog momenta…
1.6. Specifikacije kutnog pogona
1.6.1. Model kutnog pogona…
1.6.2. Certifikacijski broj kutnog pogona…
1.6.3. Opcija certificiranja koja se koristi za izračun dijagrama gubitka (standardne vrijednosti/ mjerenje)…
1.6.4. Omjer kutnog pogona…
1.6.5. Kontrolni identifikacijski broj (hash) ulaznih podataka i ulaznih informacija za dodatne sastavne dijelove prijenosnog sustava…
1.7. Specifikacije osovine
1.7.1. Model osovine…
1.7.2. Certifikacijski broj osovine…
1.7.3. Opcija certificiranja koja se koristi za izračun dijagrama gubitka (standardne vrijednosti/mjerenje)…
1.7.4. Tip osovine (npr. osovina s jednostupanjskom redukcijom)…
1.7.5. Omjer osovine…
1.7.6. Kontrolni identifikacijski broj (hash) ulaznih podataka i ulaznih informacija za osovinu…
1.8. Aerodinamika
1.8.1. Model…
1.8.2. Opcija certificiranja koja se koristi za generiranje CdxA (standardne vrijednosti/mjerenje)…
1.8.3. Certifikacijski broj CdxA (ako je primjenjivo)…
1.8.4. Vrijednost CdxA…
1.8.5. Kontrolni identifikacijski broj (hash) ulaznih podataka i ulaznih informacija za otpor zraka…
1.9. Glavne specifikacije guma
1.9.1. Dimenzije guma, 1. osovina…
1.9.2. Certifikacijski broj guma, 1. osovina…
1.9.3. Specifični koeficijent otpora kotrljanja (RRC) svih guma na 1. osovini…
1.9.3.a Kontrolni identifikacijski broj (hash) ulaznih podataka i ulaznih informacija za gume na 1. osovini…
1.9.4. Dimenzije guma, 2. osovina…
1.9.5. Dvostruka osovina (da/ne), 2. osovina…
1.9.6. Certifikacijski broj guma, 2. osovina…
1.9.7. Specifični koeficijent otpora kotrljanja (RRC) svih guma na 2. osovini…
1.9.7.a Kontrolni identifikacijski broj (hash) ulaznih podataka i ulaznih informacija za gume na 2. osovini…
1.9.8. Dimenzije guma, 3. osovina…
1.9.9. Dvostruka osovina (da/ne), 3. osovina…
1.9.10. Certifikacijski broj guma, 3. osovina…
1.9.11. Specifični koeficijent otpora kotrljanja (RRC) svih guma na 3. osovini…
1.9.11.a Kontrolni identifikacijski broj (hash) ulaznih podataka i ulaznih informacija za gume na 3. osovini…
1.9.12. Dimenzije guma, 4. osovina…
1.9.13. Dvostruka osovina (da/ne), 4. osovina…
1.9.14. Certifikacijski broj guma, 4. osovina…
1.9.15. Specifični koeficijent otpora kotrljanja (RRC) svih guma na 4. osovini…
1.9.16. Kontrolni identifikacijski broj (hash) ulaznih podataka i ulaznih informacija za gume na 4. osovini…
1.10. Specifikacije pomoćnih uređaja
1.10.1. Tehnologija ventilatora za hlađenje motora…
1.10.2. Tehnologija servo pumpe upravljačkog mehanizma…
1.10.3. Električni sustav
1.10.3.1. Tehnologija alternatora (konvencionalni, pametni, bez alternatora)…
1.10.3.2. Najveća snaga alternatora (pametni alternator) (kW)…
1.10.3.3. Kapacitet pohrane električne energije (pametni alternator) (kWh)…
1.10.3.4. LED svjetla za vožnju po danu (da/ne)…
1.10.3.5. LED prednja svjetla (da/ne)…
1.10.3.6. LED pozicijska svjetla (da/ne)…
1.10.3.7. LED svjetla kočnice (da/ne)…
1.10.3.8. Unutarnja LED svjetla (da/ne)…
1.10.4. Pneumatski sustav
1.10.4.1. Tehnologija…
1.10.4.2. Omjer kompresora…
1.10.4.3. Pametni tlačni sustav…
1.10.4.4. Sustav s pametnom regeneracijom…
1.10.4.5. Regulator zračnog ovjesa…
1.10.4.6. Doziranje reagensa (obrada ispušnih plinova)…
1.10.5. Sustav za grijanje, ventilaciju i klimatizaciju
1.10.5.1. Broj konfiguracije sustava…
1.10.5.2. Tip dizalice topline u vozačevu prostoru…
1.10.5.3. Način rada dizalice topline u vozačevu prostoru…
1.10.5.4. Tip dizalice topline u putničkom prostoru…
1.10.5.5. Način rada dizalice topline u putničkom prostoru…
1.10.5.6. Snaga pomoćnoga grijača (kW)…
1.10.5.7. Dvostruko staklo (da/ne)…
1.10.5.8. Podesivi termostat rashladnog sredstva (da/ne)…
1.10.5.9. Podesivi pomoćni grijač…
1.10.5.10. Izmjenjivač topline otpadnog plina motora (da/ne)…
1.10.5.11. Razvod zraka sa zasebnim cijevima (da/ne)…
1.10.5.12. Električni grijač vode
1.10.5.13. Električni grijač zraka
1.10.5.14. Ostala tehnologija grijanja
1.11. Ograničenja zakretnog momenta motora
1.11.1. Ograničenje zakretnog momenta motora u 1. stupnju prijenosa (% maksimalnog zakretnog momenta motora)…
1.11.2. Ograničenje zakretnog momenta motora u 2. stupnju prijenosa (% maksimalnog zakretnog momenta motora)…
1.11.3. Ograničenje zakretnog momenta motora u 3. stupnju prijenosa (% maksimalnog zakretnog momenta motora)…
1.11.4. Ograničenje zakretnog momenta motora kod stupnja prijenosa … (% maksimalnog zakretnog momenta motora)
1.12. Napredni sustavi za pomoć vozaču (ADAS)
1.12.1. Isključivanje i pokretanje motora dok je vozilo zaustavljeno (da/ne)…
1.12.2. Eko-spust bez isključivanja i pokretanja motora (da/ne)…
1.12.3. Eko-spust s isključivanjem i pokretanjem motora (da/ne)…
1.12.4. Prediktivni tempomat (da/ne)…
1.13. Specifikacije sustava električnog stroja
1.13.1. Model…
1.13.2. Certifikacijski broj
1.13.3. Tip (PSM, ESM, IM, SRM)…
1.13.4. Položaj (GEN 1, 2, 3, 4)…
1.13.5. —
1.13.6. Broj na položaju…
1.13.7. Nazivna snaga (kW)…
1.13.8. Najveća kontinuirana snaga (kW)…
1.13.9. Opcija certificiranja za izradu dijagrama potrošnje električne energije…
1.13.10. Kontrolni identifikacijski broj (hash) ulaznih podataka i ulaznih informacija…
1.13.11. Model ADC-a…
1.13.12. Certifikacijski broj ADC-a…
1.13.13. Opcija certificiranja koja se koristi za izračun dijagrama gubitka ADC-a (standardne vrijednosti/mjerenje)…
1.13.14. Omjer ADC-a…
1.13.15. Kontrolni identifikacijski broj (hash) ulaznih podataka i ulaznih informacija za dodatne sastavne dijelove prijenosnog sustava…
1.14. Specifikacije integriranog sustava električnog pogonskog sklopa (IEPC)
1.14.1. Model…
1.14.2. Certifikacijski broj…
1.14.3. Nazivna snaga (kW)…
1.14.4. Najveća kontinuirana snaga (kW)…
1.14.5. Broj stupnjeva prijenosa…
1.14.6. Najniži ukupni prijenosni omjer (najviši stupanj prijenosa pomnožen s omjerom osovine, ako je primjenjivo)…
1.14.7. Uključen diferencijal (da/ne)…
1.14.8. Opcija certificiranja za izradu dijagrama potrošnje električne energije…
1.14.9. Kontrolni identifikacijski broj (hash) ulaznih podataka i ulaznih informacija…
1.15. Specifikacije sustava za pohranu energije s mogućnošću ponovnog punjenja
1.15.1. Model…
1.15.2. Certifikacijski broj…
1.15.3. Nazivni napon (V)…
1.15.4. Ukupni kapacitet pohrane (kWh)…
1.15.5. Ukupni upotrebljivi kapacitet u simulaciji (kWh)…
1.15.6. Opcija certificiranja za gubitke električnog sustava…
1.15.7. Kontrolni identifikacijski broj (hash) ulaznih podataka i ulaznih informacija…
1.15.8. StringID (-)…
2. Profil misije i vrijednosti ovisne o opterećenju
2.1. Simulacijski parametri (za svaki profil misije i kombinaciju opterećenja, za OVC-HEV-ove dodatno za baterijski pogon, pogon s dopunjavanjem baterije i ponderirani)
2.1.1. Profil misije…
2.1.2. Opterećenje (kako je definirano u simulacijskom alatu) (kg)…
2.1.2.a Broj putnika…
2.1.3. Ukupna masa vozila u simulaciji (kg)…
2.1.4. Način rada OVC-a (baterijski pogon, pogon s dopunjavanjem baterije, ponderirani)…
2.2. Radne karakteristike vozila i informacije za provjeru kvalitete simulacije
2.2.1. Prosječna brzina (km/h)…
2.2.2. Najmanja trenutna brzina (km/h)…
2.2.3. Najveća trenutna brzina (km/h)…
2.2.4. Najveće usporavanje (m/s2)…
2.2.5. Najveće ubrzavanje (m/s2)…
2.2.6. Postotak vremena vožnje s punim opterećenjem…
2.2.7. Ukupan broj promjena stupnja prijenosa…
2.2.8. Ukupna prijeđena udaljenost (km)…
2.3. Potrošnja goriva i energije (po vrsti goriva i električne energije) i rezultati emisije CO2 (ukupno)
2.3.1. Potrošnja goriva (g/km)…
2.3.2. Potrošnja goriva (g/t-km)…
2.3.3. Potrošnja goriva (g/p-km)…
2.3.4. Potrošnja goriva (g/m3-km)…
2.3.5. Potrošnja goriva (l/100 km)…
2.3.6. Potrošnja goriva (l/t-km)…
2.3.7. Potrošnja goriva (l/p-km)…
2.3.8. Potrošnja goriva (l/m3-km)…
2.3.9. Potrošnja energije (MJ/km, kWh/km)…
2.3.10. Potrošnja energije (MJ/t-km, kWh/t-km)…
2.3.11. Potrošnja energije (MJ/p-km, kWh/p-km)…
2.3.12. Potrošnja energije (MJ/m3-km, kWh/m3-km)…
2.3.13. CO2 (g/km)…
2.3.14. CO2 (g/t-km)…
2.3.15. CO2 (g/p-km)…
2.3.16. CO2 (g/m3-km)…
2.4. Autonomija na električni pogon i pogon s nultim emisijama
2.4.1. Stvarna autonomija na baterijski pogon (km)…
2.4.2. Ekvivalentna autonomija na isključivo električni pogon (km)…
2.4.3. Autonomija s nultim emisijama CO2 (km)…
3. Podaci o softveru
3.1. Verzija simulacijskog alata (X.X.X)…
3.2. Datum i vrijeme simulacije…
3.3. Kriptografski kontrolni identifikacijski broj (hash) ulaznih informacija i ulaznih podataka simulacijskog alata za osnovno vozilo (ako je primjenjivo)…
3.4. Kriptografski kontrolni identifikacijski broj (hash) proizvođačeve evidencijske datoteke osnovnog vozila (ako je primjenjivo)…
3.5. Kriptografski kontrolni identifikacijski broj (hash) dokumenta s informacijama o vozilu koji je generirao simulacijski alat (ako je primjenjivo)…
3.6. Kriptografski kontrolni identifikacijski broj (hash) ulaznih informacija i ulaznih podataka simulacijskog alata…
3.7. Kriptografski kontrolni identifikacijski broj (hash) proizvođačeve evidencijske datoteke…
DIO II.
Emisije CO2 i potrošnja goriva vozila – dokument s informacijama za kupca
Dokument s informacijama za kupca generira simulacijski alat, a mora sadržavati barem sljedeće informacije ako se primjenjuju na određeno vozilo ili korak za certifikaciju:
1. Podaci o vozilu, sastavnom dijelu, zasebnoj tehničkoj jedinici i sustavu
1.1. Podaci o vozilu
1.1.1. Identifikacijski broj vozila (VIN)…
1.1.2. Kategorija vozila (N2, N3, M3)…
1.1.3. Osovinska konfiguracija…
1.1.4. Najveća tehnički dopuštena masa opterećenog vozila (t)…
1.1.5. Skupina vozila u skladu s Prilogom I.…
1.1.5.a (Pod)skupina vozila za norme CO2…
1.1.6. Imena i adrese proizvođačâ…
1.1.7. Model…
1.1.8. Korigirana stvarna masa (kg)…
1.1.9. Namjensko vozilo (da/ne)…
1.1.10. Teško vozilo s nultim emisijama (da/ne)…
1.1.11. Hibridno električno teško vozilo (da/ne)…
1.1.12. Vozilo s dvojnim gorivom (da/ne)…
1.1.12.a Oporaba otpadne topline (da/ne)…
1.1.13. Produljena kabina (da/ne)…
1.1.14. Arhitektura HEV-a (npr. P1, P2)…
1.1.15. Arhitektura PEV-a (npr. E2, E3)…
1.1.16. Mogućnost punjenja iz vanjskog izvora (da/ne)…
1.1.17. —
1.1.18. Najveća snaga punjenja iz vanjskog izvora (kW)…
1.1.19. Tehnologija vozila izuzeta na temelju članka 9.…
1.1.20. Razred autobusa (I, I + II itd.)…
1.1.21. Ukupan broj registriranih putnika…
1.2. Podaci o sastavnom dijelu, zasebnoj tehničkoj jedinici i sustavu
1.2.1. Nazivna snaga motora (kW)…
1.2.2. Radni obujam motora (l)…
1.2.3. Vrsta goriva (dizel CI/SPP PI/UPP PI)…
1.2.4. Vrijednosti mjenjača (izmjerene/standardne)…
1.2.5. Tip mjenjača (SMT, AMT, APT, ništa)…
1.2.6. Broj stupnjeva prijenosa…
1.2.7. Usporivač (da/ne)…
1.2.8. Omjer osovine…
1.2.9. Prosječan koeficijent otpora kotrljanja (RRC) za sve gume motornog vozila:…
1.2.10.a Dimenzije guma za svaku osovinu motornog vozila…
1.2.10.b. Razredi učinkovitosti potrošnje goriva za gume u skladu s Uredbom (EU) 2020/740 za svaku osovinu motornog vozila…
1.2.10.c. Certifikacijski broj guma za svaku osovinu motornog vozila…
1.2.11. Isključivanje i pokretanje motora dok je vozilo zaustavljeno (da/ne)…
1.2.12. Eko-spust bez isključivanja i pokretanja motora (da/ne)…
1.2.13. Eko-spust s isključivanjem i pokretanjem motora (da/ne)…
1.2.14. Prediktivni tempomat (da/ne)…
1.2.15. Ukupna nazivna pogonska snaga sustavâ električnog stroja (kW)…
1.2.16. Ukupna najveća kontinuirana pogonska snaga sustava električnog stroja (kW)…
1.2.17. Ukupni kapacitet pohrane REESS-a (kWh)…
1.2.18. Iskoristivi kapacitet pohrane REESS-a u simulaciji (kWh)…
1.3. Konfiguracija pomoćnih uređaja
1.3.1. Tehnologija servo pumpe upravljačkog mehanizma…
1.3.2. Električni sustav
1.3.2.1. Tehnologija alternatora (konvencionalni, pametni, bez alternatora)…
1.3.2.2. Najveća snaga alternatora (pametni alternator) (kW)…
1.3.2.3. Kapacitet pohrane električne energije (pametni alternator) (kWh)…
1.3.3. Pneumatski sustav
1.3.3.1. Pametni tlačni sustav…
1.3.3.2. Sustav s pametnom regeneracijom…
1.3.4. Sustav za grijanje, ventilaciju i klimatizaciju
1.3.4.1. Konfiguracija sustava…
1.3.4.2. Snaga pomoćnoga grijača (kW)…
1.3.4.3. Dvostruko staklo (da/ne)…
2. Emisije CO2 i potrošnja goriva vozila (za svaki profil misije i kombinaciju opterećenja, za OVC-HEV-ove dodatno za baterijski pogon, pogon s dopunjavanjem baterije i ponderirani)
2.1. Simulacijski parametri
2.1.1. Profil misije…
2.1.2. Korisni teret (kg)…
2.1.3. Informacije o putnicima
2.1.3.1. Broj putnika u simulaciji …(–)
2.1.3.2. Masa putnika u simulaciji …(kg)
2.1.4. Ukupna masa vozila u simulaciji (kg)…
2.1.5. Način rada OVC-a (baterijski pogon, pogon s dopunjavanjem baterije, ponderirani)…
2.2. Prosječna brzina (km/h)…
2.3. Rezultati potrošnje goriva i energije (po vrsti goriva i električne energije)
2.3.1. Potrošnja goriva (g/km)…
2.3.2. Potrošnja goriva (g/t-km)…
2.3.3. Potrošnja goriva (g/p-km)…
2.3.4. Potrošnja goriva (g/m3-km)…
2.3.5. Potrošnja goriva (l/100 km)…
2.3.6. Potrošnja goriva (l/t-km)…
2.3.7. Potrošnja goriva (l/p-km)…
2.3.8. Potrošnja goriva (l/m3-km)…
2.3.9. Potrošnja energije (MJ/km, kWh/km)…
2.3.10. Potrošnja energije (MJ/t-km, kWh/t-km)…
2.3.11. Potrošnja energije (MJ/p-km, kWh/p-km)…
2.3.12. Potrošnja energije (MJ/m3-km, kWh/m3-km)…
2.4. Rezultati emisije CO2 (za svaki profil misije i kombinaciju opterećenja)
2.4.1. CO2 (g/km)…
2.4.2. CO2 (g/t-km)…
2.4.3. CO2 (g/p-km)…
2.4.5. CO2 (g/m3-km)…
2.5. Električne autonomije
2.5.1. Stvarna autonomija na baterijski pogon (km)…
2.5.2. Ekvivalentna autonomija na isključivo električni pogon (km)…
2.5.3. Autonomija s nultim emisijama CO2 (km)…
2.6. Ponderirani rezultati
2.6.1. Specifične emisije CO2 (gCO2/t-km)…
2.6.2. Specifična potrošnja električne energije (kWh/t-km)…
2.6.3. Prosječna vrijednost korisnog tereta (t)…
2.6.4. Specifične emisije CO2 (gCO2/p-km)…
2.6.5. Specifična potrošnja električne energije (kWh/p-km)…
2.6.6. Prosječan broj putnika (p)…
2.6.7. Stvarna autonomija na baterijski pogon (km)…
2.6.8. Ekvivalentna autonomija na isključivo električni pogon (km)…
2.6.9. Autonomija s nultim emisijama CO2 (km)…
3. Podaci o softveru
3.1. Verzija simulacijskog alata…
3.2. Datum i vrijeme simulacije…
3.3. Kriptografski kontrolni identifikacijski broj (hash) ulaznih informacija i ulaznih podataka simulacijskog alata za osnovno vozilo (ako je primjenjivo)…
3.4. Kriptografski kontrolni identifikacijski broj (hash) proizvođačeve evidencijske datoteke osnovnog vozila (ako je primjenjivo)…
3.5. Kriptografski kontrolni identifikacijski broj (hash) ulaznih informacija i ulaznih podataka simulacijskog alata za vozilo…
3.6. Kriptografski kontrolni identifikacijski broj (hash) proizvođačeve evidencijske datoteke…
3.7. Kriptografski kontrolni identifikacijski broj (hash) dokumenta s informacijama za kupca…
DIO III.
Emisije CO2 i potrošnja goriva vozila – dokument s informacijama o vozilu za teške autobuse
Kad je riječ o teškim autobusima, dokument s informacijama o vozilu generira se za prenošenje relevantnih ulaznih podataka, ulaznih informacija i rezultata simulacije u naknadne korake za certifikaciju u skladu s metodom opisanom u točki 2. Priloga I.
Dokument s informacijama o vozilu mora sadržavati barem sljedeće informacije:
1. Za osnovno vozilo
1.1. Ulazni podaci i ulazne informacije iz Priloga III. za osnovno vozilo, osim: dijagrama goriva motora; korekcijskih faktora za motore WHTC_Urban, WHTC_Rural, WHTC_Motorway, BFColdHot, CFRegPer; karakteristika pretvarača zakretnog momenta; dijagrama gubitka za mjenjač, usporivač, kutni pogon i osovinu; dijagrama potrošnje električne energije za sustave elektromotora i IEPC te parametara gubitka električne energije za REESS.
1.2. Za svaki profil misije i stanje opterećenja:
1.2.1. Ukupna masa vozila u simulaciji (kg)…
1.2.2. Broj putnika u simulaciji (–)…
1.2.3. Potrošnja energije (MJ/km)…
1.3. Podaci o softveru
1.3.1. Verzija simulacijskog alata…
1.3.2. Datum i vrijeme simulacije…
1.4. Kriptografski kontrolni identifikacijski brojevi (hash)
1.4.1. Kriptografski kontrolni identifikacijski broj (hash) proizvođačeve evidencijske datoteke osnovnog vozila…
1.4.2. Kriptografski kontrolni identifikacijski broj (hash) dokumenta s informacijama o vozilu…
2. Za svako nedovršeno, potpuno ili dovršeno vozilo
2.1. Ulazni podaci i ulazne informacije kako su utvrđeni za potpuno ili dovršeno vozilo u Prilogu III. i koje je dostavio određeni proizvođač
2.2. Podaci o softveru
2.2.1. Verzija simulacijskog alata…
2.2.2. Datum i vrijeme simulacije…
2.3. Kriptografski kontrolni identifikacijski brojevi (hash)
2.3.1. Kriptografski kontrolni identifikacijski broj (hash) dokumenta s informacijama o vozilu…
PRILOG V.
PROVJERA PODATAKA O MOTORU
1. Uvod
Provedbom postupka ispitivanja motora opisanog u ovom Prilogu dobivaju se ulazni podaci za simulacijski alat koji se odnose na motore.
2. Definicije
Za potrebe ovog Priloga primjenjuju se definicije iz Pravilnika UN-a br. 49 ( 12 ) i sljedeće definicije:
„porodica motora po CO2” znači skupina u koju je proizvođač uvrstio motore kako je definirano u stavku 1. Dodatka 3.;
„osnovni motor porodice po CO2” znači motor koji je odabran iz porodice motora po CO2 prema Dodatku 3.;
„NCV” znači neto ogrjevna vrijednost goriva kako je utvrđeno u stavku 3.2.;
„specifične masene emisije” znači ukupne masene emisije podijeljene s ukupnim radom motora tijekom zadanog razdoblja izražene u g/kWh;
„specifična potrošnja goriva” znači ukupna potrošnja goriva podijeljena s ukupnim radom motora tijekom zadanog razdoblja izražena u g/kWh;
„FCMC” znači ciklus izrade dijagrama potrošnje goriva;
„puno opterećenje” znači zakretni moment motora / snaga motora pri određenoj brzini motora kad motor radi na maksimalnoj vrijednosti koju rukovatelj može zadati;
„sustav za oporabu otpadne topline” ili „WHR sustav” znači svi uređaji koji pretvaraju energiju ispušnih plinova ili radnog fluida u rashladnim sustavima motora u električnu ili mehaničku energiju;
„WHR sustav bez vanjske izlazne snage” ili „WHR_no_ext” znači WHR sustav koji proizvodi mehaničku energiju i mehanički je spojen na koljenasto vratilo motora kako bi svoju proizvedenu energiju vratio izravno u koljenasto vratilo motora;
„WHR sustav s vanjskom mehaničkom snagom” ili „WHR_mech” znači WHR sustav koji proizvodi mehaničku energiju i dovodi je drugim elementima prijenosnog sustava vozila osim motora ili spremniku s mogućnošću ponovnog punjenja;
„WHR sustav s vanjskom električnom snagom” ili „WHR_elec” znači WHR sustav koji proizvodi električnu energiju i dovodi je u strujni krug vozila ili spremnik s mogućnošću ponovnog punjenja;
„P_WHR_net” znači neto snaga koju proizvodi WHR sustav u skladu s točkom 3.1.6.;
„E_WHR_net” znači neto energija koju proizvodi WHR sustav tijekom određenog vremena utvrđenog integriranjem P_WHR_net;
Ne primjenjuju se definicije iz stavaka 3.1.5. i 3.1.6. Priloga 4. Pravilniku UN-a br. 49.
3. Opći zahtjevi
►M3 Postrojenja laboratorija za umjeravanje moraju ispunjavati zahtjeve norme IATF 16949, normi ISO 9000 ili norme ISO/IEC 17025. ◄ Sva laboratorijska oprema za referentna mjerenja koja se upotrebljava za umjeravanje i/ili provjeru mora biti sljediva do državnog ili međunarodnog etalona.
Motori se grupiraju u porodice motora po CO2 definirane u skladu s Dodatkom 3. U stavku 4.1. objašnjava se koja se ispitivanja provode u svrhu certificiranja jedne porodice motora po CO2.
3.1. Uvjeti ispitivanja
Sva ispitivanja provedena u svrhu certificiranja jedne porodice motora po CO2 definirane u skladu s Dodatkom 3. ovom Prilogu izvode se na istom fizičkom motoru i bez ikakvih promjena u postavkama dinamometra motora i sustava motora, osim iznimaka definiranih u stavku 4.2. i Dodatku 3.
3.1.1. Laboratorijski uvjeti ispitivanja
Ispitivanja se provode u uvjetima okoline koji odgovaraju sljedećim uvjetima tijekom cijelog ispitivanja:
parametar fa koji opisuje laboratorijske uvjete ispitivanja, utvrđen u skladu sa stavkom 6.1. Priloga 4. Pravilniku UN-a br. 49, mora biti unutar sljedećih graničnih vrijednosti: 0,96 ≤ fa ≤ 1,04.
apsolutna temperatura (Ta) ulaznog zraka motora izražena u Kelvinima, utvrđena u skladu sa stavkom 6.1. Priloga 4. Pravilniku UN-a br. 49, mora biti unutar sljedećih graničnih vrijednosti: 283 K ≤ Ta ≤ 303 K.
atmosferski tlak izražen u kPa, utvrđen u skladu sa stavkom 6.1. Priloga 4. Pravilniku UN-a br. 49, mora biti unutar sljedećih graničnih vrijednosti: 90 kPa ≤ ps ≤ 102 kPa.
Ako se ispitivanja provode u ispitnim ćelijama koje mogu simulirati barometarske uvjete drugačije od atmosferskih uvjeta na određenoj ispitnoj lokaciji, primjenjiva vrijednost fa utvrđuje se prema vrijednostima atmosferskog tlaka koje simulira sustav za kondicioniranje. Ista referentna vrijednost za simulirani atmosferski tlak upotrebljava se za ulazni zrak i ispuh te za sve ostale relevantne sustave motora. Stvarna vrijednost simuliranog atmosferskog tlaka za ulazni zrak i ispuh te za sve ostale relevantne sustave motora mora biti u granicama navedenima u podtočki (3).
Ako atmosferski tlak okoline na određenoj ispitnoj lokaciji prelazi gornju granicu od 102 kPa, ipak se mogu provesti ispitivanja u skladu s ovim Prilogom. U tom se slučaju ispitivanja provode uz specifični atmosferski tlak okoline.
Ako ispitna ćelija može regulirati temperaturu, tlak i/ili vlagu ulaznog zraka motora neovisno o atmosferskim uvjetima, za te se parametre u svim ispitivanjima koja se provode u svrhu certificiranja jedne porodice motora po CO2 definirane u skladu s Dodatkom 3. ovom Prilogu primjenjuju iste postavke.
3.1.2. Ugradnja motora
Ispitni se motor ugrađuje u skladu sa stavcima od 6.3. do 6.6. Priloga 4. Pravilniku UN-a br. 49.
Ako pomoćna oprema/oprema potrebna za rad sustava motora nije ugrađena kako je propisano u stavku 6.3. Priloga 4. Pravilniku UN-a br. 49, sve izmjerene vrijednosti zakretnog momenta motora korigiraju se za snagu potrebnu za pogon tih sastavnih dijelova za potrebe ovog Priloga u skladu sa stavkom 6.3. Priloga 4. Pravilniku UN-a br. 49.
Takve korekcije vrijednosti zakretnog momenta i snage motora provode se ako zbroj apsolutnih vrijednosti dodatnog zakretnog momenta motora ili zakretnog momenta koji nedostaje potrebnog za pogon tih sastavnih dijelova motora u određenoj radnoj točki motora premašuje dopuštena odstupanja zakretnog momenta definirana u skladu sa stavkom 4.3.5.5. podstavkom (1) podpodstavkom (b). Ako takav sastavni dio motora ne radi kontinuirano, vrijednosti zakretnog momenta motora za pogon odgovarajućeg sastavnog dijela utvrđuju se kao prosječna vrijednost tijekom odgovarajućeg razdoblja, odražavajući stvarni način rada na temelju dobre inženjerske procjene i u dogovoru s homologacijskim tijelom.
Kako bi se utvrdilo je li takva korekcija potrebna, kao i za izvođenje stvarnih vrijednosti za korekciju, potrošnja snage sljedećih sastavnih dijelova motora, koja rezultira zakretnim momentom motora potrebnim za pogon tih sastavnih dijelova motora, utvrđuje se u skladu s Dodatkom 5. ovom Prilogu:
ventilator;
pomoćna oprema/oprema na električni pogon potrebna za rad sustava motora
3.1.3. Emisije iz kućišta koljenastog vratila
U slučaju zatvorenog kućišta koljenastog vratila proizvođači moraju osigurati da ventilacijski sustav motora sprečava ispuštanje bilo kakvog plina iz kućišta koljenastog vratila u atmosferu. ►M3 Ako je kućište koljenastog vratila otvorenog tipa, emisije se moraju izmjeriti i dodati emisijama iz ispušne cijevi u skladu s odredbama iz stavka 6.10. Priloga 4. Pravilniku UN-a br. 49. ◄
3.1.4. Motori s hlađenjem stlačenog zraka
Tijekom svih ispitivanja sustav hlađenja stlačenog zraka koji se upotrebljava na ispitnom stolu mora raditi u uvjetima koji su reprezentativni za primjenu unutar vozila u referentnim uvjetima okoline. Referentni uvjeti okoline definirani su kao 293 K za temperaturu zraka i 101,3 kPa za tlak.
Laboratorijski sustavi hlađenja stlačenog zraka za ispitivanja prema ovoj Uredbi moraju biti u skladu s odredbama iz stavka 6.2. Priloga 4. Pravilniku UN-a br. 49.
3.1.5. Rashladni sustav motora
Tijekom svih ispitivanja, rashladni sustav motora koji se upotrebljava na ispitnom stolu mora raditi u uvjetima koji su reprezentativni za primjenu unutar vozila u referentnim uvjetima okoline. Referentni uvjeti okoline definirani su kao 293 K za temperaturu zraka i 101,3 kPa za tlak.
Rashladni sustav motora mora biti opremljen termostatima u skladu sa specifikacijom proizvođača za ugradnju u vozilo. Ako je ugrađen nefunkcionalan termostat ili ako se termostat ne upotrebljava, primjenjuje se podtočka (3). Postavke rashladnog sustava moraju biti u skladu s podtočkom (4).
Ako se termostat ne upotrebljava ili ako je ugrađen nefunkcionalan termostat, sustav ispitnog stola mora simulirati ponašanje termostata u svim ispitnim uvjetima. Postavke rashladnog sustava moraju biti u skladu s podtočkom (4).
Protok rashladnog sredstva motora (ili razlika tlaka na strani izmjenjivača topline prema motoru) i temperatura rashladnog sredstva motora postavljaju se na vrijednost koja je reprezentativna za primjenu unutar vozila u referentnim uvjetima okoline kad motor radi pri nazivnoj brzini i pri punom opterećenju, a termostat motora je u potpuno otvorenom položaju. Prema tim se postavkama definira referentna temperatura rashladnog sredstva. Ni u jednom ispitivanju koje se provodi u svrhu certificiranja jednog motora unutar porodice motora po CO2 postavke rashladnog sustava ne smiju se mijenjati ni na motoru ni na ispitnom stolu. Temperatura rashladnog sredstva na strani ispitnog stola održava se razumno ujednačenom na temelju dobre inženjerske procjene. Rashladno sredstvo na strani ispitnog stola izmjenjivača topline ne smije prijeći nazivnu temperaturu otvaranja termostata iza izmjenjivača topline.
Za sva ispitivanja provedena u svrhu certificiranja jednog motora unutar jedne porodice motora po CO2, temperatura rashladnog sredstva motora mora se održavati između nazivne vrijednosti temperature otvaranja termostata koju je deklarirao proizvođač i referentne temperature rashladnog sredstva u skladu s podtočkom (4) čim rashladno sredstvo motora postigne deklariranu temperaturu otvaranja termostata nakon hladnog pokretanja motora.
►M3 Za WHTC ispitivanje s hladnim pokretanjem provedeno u skladu sa stavkom 4.3.3. posebni početni uvjeti navedeni su u stavcima 7.6.1. i 7.6.2. Priloga 4. Pravilniku UN-a br. 49. ◄ Ako se primjenjuje simulacija ponašanja termostata u skladu s podtočkom (3), ne smije doći do protoka rashladnog sredstva kroz izmjenjivač topline dok god rashladno sredstvo motora ne dosegne deklariranu nazivnu temperaturu otvaranja termostata nakon hladnog pokretanja.
3.1.6. Priprema WHR sustava
Ako je u motor ugrađen WHR sustav primjenjuju se sljedeći zahtjevi:
3.1.6.1. Za parametre navedene u 3.1.6.2. ugradnja na ispitni stol ne smije dovesti do boljeg radnog učinka WHR sustava s obzirom na proizvedenu snagu sustava u odnosu na specifikacije za ugradnju u vozilo u uporabi. Svi ostali sustavi povezani s WHR-om koji se upotrebljavaju na ispitnom stolu moraju raditi u uvjetima koji su reprezentativni za primjenu u vozilu u referentnim uvjetima okoline. Referentni uvjeti okoline za WHR definirani su kao 293 K za temperaturu zraka i 101,3 kPa za tlak.
3.1.6.2. Postav za ispitivanje motora odražava najnepovoljniji mogući scenarij s obzirom na temperaturu i energetski sadržaj prenesen iz viška energije u WHR sustav. Sljedeći parametri moraju se postaviti tako da odražavaju najnepovoljniji mogući scenarij, zabilježiti u skladu sa slikom 1.a i navesti u opisnom dokumentu sastavljenom u skladu s obrascem iz Dodatka 2. ovom Prilogu:
Udaljenost između posljednjeg sustava za naknadnu obradu i izmjenjivača topline za isparavanje radnih tekućina WHR sustava (kotlovi), mjereno u smjeru iza motora (LEW), ne smije biti manja od maksimalne udaljenosti (LmaxEW) koju je naveo proizvođač WHR sustava za ugradnju u vozila u uporabi.
U slučaju WHR sustava s turbinama u protoku ispušnog plina udaljenost između izlaza motora i ulaza u turbinu (LET) ne smije biti manja od maksimalne udaljenosti (LmaxET) koju je naveo proizvođač WHR sustava za ugradnju u vozila u uporabi.
Za WHR sustave koji rade u cikličkim procesima u kojima se upotrebljava radna tekućina:
ukupna duljina cijevi između isparivača i ekspandera (LHE) ne smije biti manja od maksimalne udaljenosti (LmaxHE) koju je naveo proizvođač za ugradnju u vozila u uporabi;
ukupna duljina cijevi između ekspandera i kondenzatora (LEC) ne smije biti veća od maksimalne udaljenosti (LmaxEC) koju je naveo proizvođač za ugradnju u vozila u uporabi;
ukupna duljina cijevi između kondenzatora i isparivača (LCE) ne smije biti manja od maksimalne udaljenosti (LmaxCE) koju je naveo proizvođač za ugradnju u vozila u uporabi;
Tlak pcond radne tekućine prije ulaska u kondenzator mora odgovarati primjeni u vozilima u uporabi u referentnim uvjetima okoline, ali ni u kojem slučaju ne smije biti niži od tlaka okoline u ispitnoj ćeliji minus 5 kPa, osim ako proizvođač dokaže da se niži tlak može održavati tijekom radnog vijeka vozila u uporabi;
snaga hlađenja na ispitnom stolu za hlađenje kondenzatora WHR-a mora biti ograničena na maksimalnu vrijednost Pcool = k × (tcond – 20 °C).
Pcool se mjeri na strani radne tekućine ili na strani rashladnog sredstva ispitnog stola. Pri tome je tcond definiran kao temperatura kondenzacije (u °C) tekućine na pcond.
k = f0 + f1 × Vc.
pri čemu je: Vc obujam motora u litrama (zaokružen na 2 decimalna mjesta desno od decimalne točke)
f0 = 0,6 kW/K
f1 = 0,05 kW/(K*l);
kondenzator WHR-a na ispitnom stolu smije se hladiti tekućinom ili zrakom. U slučaju kondenzatora hlađenog zrakom sustav se hladi istim ventilatorom (ako je primjenjivo) koji je ugrađen na vozilo i u referentnim uvjetima okoline navedenima u točki 3.1.6.1. U slučaju kondenzatora hlađenog zrakom primjenjuje se granična vrijednosti snage hlađenja iz podtočke v., pri čemu se stvarna snaga hlađenja mjeri na strani radne tekućine toplinskog kondenzatora. Ako se energija za pogon takvog ventilatora pruža iz vanjskog izvora energije, odgovarajuća stvarna snaga koju je potrošio ventilator smatra se snagom isporučenom WHR sustavu pri određivanju neto snage u skladu s podtočkom (f) u nastavku.
Slika 1.a
Definicije najmanjih i najvećih udaljenosti za sastavne dijelove WHR-a za ispitivanja motora
Drugi WHR sustavi koji primaju toplinsku energiju iz ispušnog ili rashladnog sustava moraju se pripremiti u skladu s odredbama iz podtočke (c). „Isparivač” u podtočki (c) odnosi se na izmjenjivač topline za prijenos viška topline na WHR uređaj. „Ekspander” u podtočki (c) odnosi se na uređaj koji pretvara energiju.
Nijedan promjer cijevi WHR sustava ne smije biti veći od promjera specificiranih za uporabu.
Za WHR_mech sustave neto mehanička snaga mjeri se na brzini vrtnje motora očekivanoj na 60 km/h. Ako se predviđa upotreba različitih prijenosnih omjera, brzina vrtnje izračunava se iz prosjeka tih prijenosnih omjera. Mehanička ili električna snaga koju proizvodi WHR sustav mjeri se mjernom opremom koja ispunjava odgovarajuće zahtjeve iz tablice 2.
Neto električna snaga zbroj je električne energije koju WHR sustav isporučuje vanjskom ponoru električne energije ili spremištu s mogućnošću ponovnog punjenja, umanjen za električnu energiju isporučenu WHR sustavu iz vanjskog izvora energije ili spremnika s mogućnošću ponovnog punjenja. Neto električna snaga mjeri se kao istosmjerna snaga, tj. nakon pretvaranja iz izmjenične u istosmjernu struju.
Neto mehanička snaga zbroj je mehaničke snage koju WHR sustav isporučuje vanjskom ponoru energije ili spremištu s mogućnošću ponovnog punjenja, umanjen za mehaničku snagu isporučenu WHR sustavu iz vanjskog izvora energije ili spremnika s mogućnošću ponovnog punjenja.
Svi sustavi prijenosa električne i mehaničke snage potrebni za vozilo u uporabi moraju biti postavljeni za mjerenje tijekom ispitivanja motora (npr. kardanska vratila ili remenski pogoni za mehaničko spajanje, izmjenični/istosmjerni pretvarači i istosmjerni/istosmjerni transformatori). Ako prijenosni sustav koji se koristi u vozilu nije dio ispitne opreme, neto izmjerena električna ili mehanička snaga smanjuje se na odgovarajući način množenjem generičkim faktorom učinkovitosti za svaki zasebni prijenosni sustav. Sljedeće generičke učinkovitosti primjenjuju se na prijenosne sustave koji nisu uključeni u postavke:
Tablica 1.
Generičke učinkovitosti prijenosnih sustava za WHR snagu
|
Tip mjenjača: |
Faktor učinkovitosti za WHR snagu |
|
Stupanj prijenosa |
0,96 |
|
Remenski prijenos |
0,92 |
|
Lančani prijenos |
0,94 |
|
Istosmjerni pretvarač |
0,95 |
3.2. Goriva
Predmetno referentno gorivo za ispitivane sustave motora odabire se iz vrsta goriva navedenih u tablici 1. Svojstva referentnih goriva s popisa u tablici 1. moraju odgovarati onima navedenima u Prilogu IX. Uredbi Komisije (EU) br. 582/2011.
Da bi se osigurala upotreba istog goriva za sva ispitivanja provedena u svrhu certificiranja jedne porodice motora po CO2, spremnik iz kojeg se opskrbljuje sustav motora ne smije se nadopunjavati niti se taj spremnik smije zamijeniti drugim spremnikom. Iznimno se može odobriti nadopunjavanje ili mijenjanje spremnika ako se može osigurati da zamjensko gorivo ima točno ista svojstva kao prethodno upotrijebljeno gorivo (ista proizvodna serija).
NCV se za gorivo utvrđuje na temelju dvaju zasebnih mjerenja u skladu sa standardima za svaku vrstu goriva definiranu u tablici 1. Dva zasebna mjerenja provode dva različita laboratorija neovisna o proizvođaču koji traži certificiranje. Laboratorij koji provodi mjerenja mora ispunjavati zahtjeve norme ISO/IEC 17025. Homologacijsko tijelo mora osigurati da je uzorak goriva koji se upotrebljava za određivanje NCV-a uzet iz serije goriva upotrijebljene za sva ispitivanja.
Ako dvije zasebne vrijednosti za NCV odstupaju za više od 440 džula po gramu goriva, utvrđene se vrijednosti smatraju ništavnima, a mjerenje se mora ponoviti.
Srednja vrijednost dvaju zasebnih NCV-ova koja ne odstupa za više od 440 džula po gramu goriva zapisuje se u MJ/kg zaokruženo na 2 decimalna mjesta u skladu s normom ASTM E 29-06.
Za plinovita goriva standardi za utvrđivanje NCV-a u skladu s tablicom 1. sadrže izračun ogrjevne vrijednosti na temelju sastava goriva. Sastav plinovitog goriva za utvrđivanje NCV-a uzima se iz analize referentne serije plinovitog goriva upotrijebljene za certifikacijska ispitivanja. Radi utvrđivanja sastava plinovitog goriva upotrijebljenog za utvrđivanje NCV-a laboratorij neovisan o proizvođaču koji traži certificiranje provodi samo jednu analizu. Za plinovita se goriva NCV utvrđuje na temelju te jedne analize umjesto na temelju srednje vrijednosti dvaju zasebnih mjerenja.
Za plinovita goriva iznimno je dopuštena zamjena spremnika za gorivo spremnikom iz druge proizvodne serije; u tom slučaju trebalo bi izračunati NCV svake korištene serije goriva i zabilježiti najvišu vrijednost.
Tablica 1.
Referentna goriva za ispitivanje
|
Vrsta goriva/vrsta motora |
Vrsta referentnog goriva |
Norma upotrijebljena za utvrđivanje NCV-a |
|
Dizel/CI |
B7 |
barem ASTM D240 ili DIN 59100-1 (preporučuje se ASTM D4809) |
|
Etanol/CI |
ED95 |
barem ASTM D240 ili DIN 59100-1 (preporučuje se ASTM D4809) |
|
Benzin/PI |
E10 |
barem ASTM D240 ili DIN 59100-1 (preporučuje se ASTM D4809) |
|
Etanol/PI |
E85 |
barem ASTM D240 ili DIN 59100-1 (preporučuje se ASTM D4809) |
|
UNP/PI |
UNP gorivo B |
ASTM 3588 ili DIN 51612 |
|
►M3 Prirodni plin/PI ili prirodni plin/CI ◄ |
G25 ili GR |
ISO 6976 ili ASTM 3588 |
3.2.1. Za motore s dvojnim gorivom predmetno referentno gorivo za ispitivane sustave motora odabire se iz vrsta goriva navedenih u tablici 1. Jedno od dva referentna goriva mora uvijek biti B7, a drugo referentno gorivo mora biti G25, GR ili UNP gorivo B.
Osnovne odredbe navedene u točki 3.2. primjenjuju se zasebno za svako od dva odabrana goriva.
3.3. Maziva
►M3 Ulje za podmazivanje za sva ispitivanja provedena u skladu s ovim Prilogom mora biti komercijalno dostupno ulje s odobrenjem proizvođača bez ograničenja u uobičajenim uvjetima uporabe kako je definirano u stavku 4.2. Priloga 8. Pravilniku UN-a br. 49. ◄ Maziva čija je uporaba ograničena na određene posebne uvjete rada sustava motora ili koja imaju neuobičajeno kratak interval zamjene ulja ne smiju se upotrebljavati u svrhu ispitivanja u skladu s ovim Prilogom. Komercijalno dostupno ulje ne smije se mijenjati ni na koji način i ne smiju mu se dodavati aditivi.
Sva se ispitivanja u svrhu certificiranja karakteristika povezanih s emisijama CO2 i potrošnjom goriva jedne porodice motora po CO2 moraju provesti s istim uljem za podmazivanje.
3.4. Sustav za mjerenje protoka goriva
Sustav za mjerenje protoka goriva mora uhvatiti sav protok goriva koje troši sustav motora. Dodatni protok goriva koji ne ulazi izravno u proces izgaranja u cilindrima motora uključuje se u signal protoka goriva za sva provedena ispitivanja. Dodatne brizgaljke za gorivo (npr. uređaji za hladno pokretanje motora) koje nisu nužne za rad sustava motora moraju se odvojiti od crijeva za dovod goriva tijekom svih ispitivanja.
3.4.1. Posebni zahtjevi za motore s dvojnim gorivom
Za motore s dvojnim gorivom protok goriva u skladu s točkom 3.4. mjeri se zasebno za svako od dva odabrana goriva.
3.5. Specifikacije opreme za mjerenje
Mjerna oprema mora ispunjavati zahtjeve iz stavka 9. Priloga 4. Pravilniku UN-a br. 49.
Neovisno o zahtjevima definiranima u stavku 9. Priloga 4. Pravilniku UN-a br. 49, mjerni sustavi navedeni u tablici 2. moraju biti ispunjavati granične vrijednosti definirane u tablici 2.
Tablica 2.
Zahtjevi za mjerne sustave
|
|
Linearnost |
|
||||
|
Mjerni sustav |
Odsječak | xmin Í (a1 - 1) + a0 | |
Nagib a1 |
Standardna pogreška procjene SEE |
Koeficijent određenja r2 |
Točnost (1) |
Vrijeme porasta (2) |
|
Brzina vrtnje motora |
≤ 0,2 % maks. umjeravanja (3) |
0,999 - 1,001 |
≤ 0,1 % maks. umjeravanja (3) |
≥ 0,9985 |
0,2 % očitanja ili 0,1 % maks. vrijednosti umjeravanja (3) brzine, što god je veće |
≤ 1 s |
|
Zakretni moment motora |
≤ 0,5 % maks. umjeravanja (3) |
0,995 - 1,005 |
≤ 0,5 % maks. umjeravanja (3) |
≥ 0,995 |
0,6 % očitanja ili 0,3 % maks. vrijednosti umjeravanja (3) zakretnog momenta, što god je veće |
≤ 1 s |
|
Maseni protok goriva za tekuća goriva |
≤ 0,5 % maks. umjeravanja (3) |
0,995 - 1,005 |
≤ 0,5 % maks. umjeravanja (3) |
≥ 0,995 |
0,6 % očitanja ili 0,3 % maks. vrijednosti umjeravanja (3) protoka, što god je veće |
≤ 2 s |
|
Maseni protok goriva za plinovita goriva |
≤ 1 % maks. umjeravanja (3) |
0,99 - 1,01 |
≤ 1 % maks. umjeravanja (3) |
≥ 0,995 |
1 % očitanja ili 0,5 % maks. vrijednosti umjeravanja (3) protoka, što god je veće |
≤ 2 s |
|
Električno napajanje |
≤ 1 % maks. umjeravanja (3) |
0,98 - 1,02 |
≤ 2 % maks. umjeravanja (3) |
≥ 0,990 |
nije primjenjivo |
≤ 1 s |
|
Jakost struje |
≤ 1 % maks. umjeravanja (3) |
0,98 - 1,02 |
≤ 2 % maks. umjeravanja (3) |
≥ 0,990 |
nije primjenjivo |
≤ 1 s |
|
Napon |
≤ 1 % maks. umjeravanja (3) |
0,98 - 1,02 |
≤ 2 % maks. umjeravanja (3) |
≥ 0,990 |
nije primjenjivo |
≤ 1 s |
|
Temperatura relevantna za WHR sustav |
≤ 1,5 % max umjeravanja (3) |
0,98 – 1,02 |
≤ 2 % maks. umjeravanja (3) |
≥ 0,980 |
nije primjenjivo |
≤ 10 s |
|
Tlak relevantan za WHR sustav |
≤ 1,5 % max umjeravanja (3) |
0,98 – 1,02 |
≤ 2 % maks. umjeravanja (3) |
≥ 0,980 |
nije primjenjivo |
≤ 3 s |
|
Električna snaga relevantna za WHR sustav |
≤ 2 % max umjeravanja (3) |
0,97 – 1,03 |
≤ 4 % maks. umjeravanja (3) |
≥ 0,980 |
nije primjenjivo |
≤ 1 s |
|
Mehanička snaga relevantna za WHR sustav |
≤ 1 % max umjeravanja (3) |
0,995 – 1,005 |
≤ 1,0 % maks. umjeravanja (3) |
≥ 0,99 |
1,0 % očitanja ili 0,5 % maks. vrijednosti umjeravanja (3) snage, što god je veće |
≤ 1 s |
|
(1)
„Točnost” znači odstupanje očitanja analizatora od referentne vrijednosti sljedive do državnih ili međunarodnih etalona.
(2)
„Vrijeme porasta” znači vrijeme između 10 posto i 90 posto odziva konačnog očitanja analizatora (t90 – t10).
(3)
„Maksimalna vrijednost umjeravanja” najveća je predviđena vrijednost očekivana tijekom svih ispitivanja za određeni mjerni sustav pomnožena s 1,1. |
||||||
U slučaju motora s dvojnim gorivom vrijednost „maksimalnog umjeravanja” koja se primjenjuje za mjerni sustav masenog protoka goriva za tekuća i plinovita goriva definira se u skladu sa sljedećim odredbama:
Vrsta goriva za koju se maseni protok goriva određuje mjernim sustavom za koji se mora provjeriti da su zahtjevi definirani u tablici 2. ispunjeni je primarno gorivo. Druga vrsta goriva je sekundarno gorivo.
Maksimalna predviđena vrijednost očekivana tijekom svih ispitivanja za sekundarno gorivo pretvara se u maksimalnu predviđenu vrijednost očekivanu tijekom svih ispitivanja za primarno gorivo sljedećom jednadžbom:
mf* mp,seco = mfmp,seco × NCVseco / NCVprim
pri čemu:
|
mf* mp,seco |
= |
maksimalna predviđena vrijednost masenog protoka sekundarnog goriva pretvorenog u primarno gorivo |
|
mfmp,seco |
= |
maksimalna predviđena vrijednost masenog protoka sekundarnog goriva |
|
NCVprim |
= |
NCV primarnog goriva utvrđen u skladu s točkom 3.2. [MJ/kg] |
|
NCVseco |
= |
NCV sekundarnog goriva utvrđen u skladu s točkom 3.2. [MJ/kg] |
Maksimalna predviđena ukupna vrijednost, mfmp,overall, očekivana tijekom svih ispitivanja utvrđuje se sljedećom jednadžbom:
mfmp,overall = mfmp,prim + mf* mp,seco
pri čemu:
|
mfmp,prim |
= |
maksimalna predviđena vrijednost masenog protoka primarnog goriva |
|
mf* mp,seco |
= |
maksimalna predviđena vrijednost masenog protoka sekundarnog goriva pretvorenog u primarno gorivo |
Vrijednosti „maksimalnog umjeravanja” su maksimalna predviđena ukupna vrijednost mfmp,overall, utvrđena u skladu s podtočkom 3., pomnožena s 1,1.
„xmin” koji se upotrebljava za izračun vrijednosti odsječka u tablici 2. je minimalna predviđena vrijednost očekivana tijekom svih ispitivanja za određeni mjerni sustav pomnožena s 0,9.
Učestalost mjerenja mjernih sustava iz tablice 2., osim za sustav mjerenja masenog protoka goriva, mora biti barem 5 Hz (preporučuje se ≥ 10 Hz). Učestalost mjerenja sustava za mjerenje masenog protoka goriva mora biti barem 2 Hz.
3.5.1. Provjera opreme za mjerenje
Za svaki mjerni sustav izvršava se provjera traženih zahtjeva definiranih u tablici 2. U mjerni sustav unosi se barem 10 referentnih vrijednosti između xmin i „maksimalne vrijednosti umjeravanja”, kako je definirane u stavku 3.5. te se odziv mjernog sustava bilježi kao izmjerena vrijednost.
Za provjeru linearnosti izmjerene se vrijednosti uspoređuju s referentnim vrijednostima metodom linearne regresije najmanjih kvadrata u skladu sa stavkom A.3.2. Dodatka 3. Priloga 4. ►M3 Pravilniku UN-a br. 49 ◄ .
4. Ispitni postupak
Svi mjerni podaci utvrđuju se u skladu s Prilogom 4. ►M3 Pravilniku UN-a br. 49 ◄ , osim ako nije drugačije navedeno u ovom Prilogu.
4.1. Pregled ispitivanja koja je potrebno provesti
U tablici 3. nalazi se pregled svih ispitivanja koja je potrebno provesti radi certificiranja jedne porodice motora po CO2 definirane u skladu s Dodatkom 3.
Ciklus izrade dijagrama potrošnje goriva u skladu sa stavkom 4.3.5. i bilježenje dijagrama rada motora u skladu sa stavkom 4.3.2. ne provodi se ni za jedan motor osim za osnovni motor porodice po CO2.
Ako se na zahtjev proizvođača primjenjuju odredbe definirane u članku 15. stavku 5. ove Uredbe, dodatno se za predmetni motor provodi ciklus izrade dijagrama potrošnje goriva u skladu sa stavkom 4.3.5. i bilježenje dijagram rada motora u skladu sa stavkom 4.3.2.
Tablica 3.
Pregled ispitivanja koja je potrebno provesti
|
Ispitivanje |
Upućivanje na stavak |
Potrebno provesti za osnovni motor porodice po CO2 |
Potrebno provesti za ostale motore unutar porodice po CO2 |
|
Dijagram motora pri punom opterećenju |
4.3.1. |
da |
da |
|
Dijagram rada motora |
4.3.2. |
da |
ne |
|
WHTC ispitivanje |
4.3.3. |
da |
da |
|
WHSC ispitivanje |
4.3.4. |
da |
da |
|
Ciklus izrade dijagrama potrošnje goriva |
4.3.5. |
da |
ne |
4.2. Dozvoljene promjene na sustavu motora
Dozvoljeno je mijenjati ciljane vrijednosti za regulator brzine vrtnje motora u praznom hodu na nižu vrijednost u elektroničkoj upravljačkoj jedinici motora za svako ispitivanje u kojem se pojavljuje prazan hod radi sprečavanja interferencije između regulatora brzine vrtnje motora u praznom hodu i regulatora brzine ispitnog stola.
4.2.1 Posebni zahtjevi za motore s dvojnim gorivom
Motori s dvojnim gorivom moraju tijekom svih ispitivanja raditi u načinu rada na dvojno gorivo u skladu s točkom 4.3. Ako tijekom ispitivanja dođe do prelaska na servisni način rada, svi podaci zabilježeni tijekom tog ispitivanja smatraju se ništavnima.
4.3. Ispitivanja
4.3.1. Dijagram motora pri punom opterećenju
Dijagram motora pri punom opterećenju bilježi se u skladu sa stavcima od 7.4.1. do 7.4.5. Priloga 4. ►M3 Pravilniku UN-a br. 49 ◄ .
4.3.2. Dijagram rada motora
Bilježenje dijagrama rada motora u skladu s ovim stavkom ne radi se ni za jedan motor osim za osnovni motor porodice po CO2 definirane u skladu s Dodatkom 3. U skladu sa stavkom 6.1.3. dijagram rada motora zabilježen za osnovni motor porodice po CO2 odnosi se i na sve ostale motore unutar iste porodice motora po CO2.
Ako se na zahtjev proizvođača primjenjuju odredbe definirane u članku 15. stavku 5. ove Uredbe, dodatno se za predmetni motor provodi bilježenje dijagrama rada motora.
Dijagram rada motora bilježi se u skladu s opcijom (b) u stavku 7.4.7. Priloga 4. ►M3 Pravilniku UN-a br. 49 ◄ . Tim se ispitivanjem utvrđuje negativan zakretni moment potreban za rad motora između najveće i najmanje brzine izrade dijagrama uz minimalnu vrijednost koju rukovatelj može zadati.
Ispitivanje se nastavlja odmah nakon izrade dijagrama pri punom opterećenju u skladu sa stavkom 4.3.1. Na zahtjev proizvođača, dijagram rada motora može se zasebno zabilježiti. U tom se slučaju bilježi temperatura motornog ulja na kraju ispitivanja za izradu dijagrama punog opterećenja provedenog u skladu sa stavkom 4.3.1., a proizvođač mora homologacijskom tijelu dokazati da temperatura motornog ulja na početnoj točki dijagrama rada motora odgovara prethodno navedenoj temperaturi unutar ± 2 K.
Na početku ispitivanja za izradu dijagrama rada motora motor mora raditi uz minimalnu vrijednost koju rukovatelj može zadati pri najvećoj brzini za izradu dijagrama definiranoj u stavku 7.4.3. Priloga 4. ►M3 Pravilniku UN-a br. 49 ◄ . Čim se vrijednost zakretnog momenta rada motora ustali na ± 5 % svoje srednje vrijednosti u trajanju od barem 10 sekundi, počinje bilježenje podataka, a brzina vrtnje motora smanjuje se prosječnom stopom od 8 ± 1 min– 1/s od najveće do najmanje brzine za izradu dijagrama, kako je definirano u stavku 7.4.3. Priloga 4. ►M3 Pravilniku UN-a br. 49 ◄ .
4.3.2.1 Posebni zahtjevi za WHR sustave
Za sustave WHR_mech i WHR_elec bilježenje podataka za krivulju rada motora ne smije početi prije nego što se očitavanje vrijednosti mehaničke ili električne snage koju proizvodi WHR sustav ne bude najmanje 10 sekundi stabilno unutar ± 10 % svoje srednje vrijednosti.
4.3.3. Ispitivanje WHTC-om
Ispitivanje WHTC-om provodi se u skladu s Prilogom 4. Pravilniku UN-a br. 49. Ponderirani rezultati ispitivanja emisija moraju biti unutar primjenjivih graničnih vrijednosti definiranih u Uredbi (EZ) br. 595/2009.
Motori s dvojnim gorivom moraju biti unutar primjenjivih graničnih vrijednosti u skladu s točkom 5. Priloga XVIII. Uredbi (EU) br. 582/2011.
Dijagram motora na punom opterećenju, zabilježen u skladu s točkom 4.3.1., upotrebljava se za denormalizaciju referentnog ciklusa i sve izračune referentnih vrijednosti izvršene u skladu sa stavcima 7.4.6., 7.4.7. i 7.4.8. Priloga 4. Pravilniku UN-a br. 49.
4.3.3.1. Mjerni signali i bilježenje podataka
Uz odredbe definirane u Prilogu 4. ►M3 Pravilniku UN-a br. 49 ◄ bilježi se i stvarni maseni protok goriva koje je potrošio motor u skladu sa stavkom 3.4.
4.3.3.2 Posebni zahtjevi za WHR sustave
Za WHR_mech sustave bilježi se mehanički P_WHR_net i za WHR_elec sustave bilježi se električni P_WHR_net u skladu s točkom 3.1.6.
4.3.4. Ispitivanje WHSC-om
Ispitivanje WHSC-om provodi se u skladu s Prilogom 4. Pravilniku UN-a br. 49. Rezultati ispitivanja emisija moraju biti unutar primjenjivih graničnih vrijednosti definiranih u Uredbi (EZ) br. 595/2009.
Motori s dvojnim gorivom moraju biti unutar primjenjivih graničnih vrijednosti u skladu s točkom 5. Priloga XVIII. Uredbi (EU) br. 582/2011.
Dijagram motora na punom opterećenju, zabilježen u skladu s točkom 4.3.1., upotrebljava se za denormalizaciju referentnog ciklusa i sve izračune referentnih vrijednosti izvršene u skladu sa stavcima 7.4.6., 7.4.7. i 7.4.8. Priloga 4. Pravilniku UN-a br. 49.
4.3.4.1. Mjerni signali i bilježenje podataka
Uz odredbe definirane u Prilogu 4. ►M3 Pravilniku UN-a br. 49 ◄ bilježi se i stvarni maseni protok goriva koje je potrošio motor u skladu sa stavkom 3.4.
4.3.4.2 Posebni zahtjevi za WHR sustave
Za WHR_mech sustave bilježi se mehanički P_WHR_net i za WHR_elec sustave bilježi se električni P_WHR_net u skladu s točkom 3.1.6.
4.3.5. Ciklus izrade dijagrama potrošnje goriva (FCMC)
Izrada dijagrama potrošnje goriva (FCMC) ne radi se ni za jedan motor osim za osnovni motor porodice po CO2. Podaci za dijagram potrošnje goriva zabilježeni za osnovni motor porodice po CO2 odnose se i na sve ostale motore unutar iste porodice motora po CO2.
Ako se na zahtjev proizvođača primjenjuju odredbe definirane u članku 15. stavku 5. ove Uredbe, dodatno se za taj motor obavlja ciklus izrade dijagrama potrošnje goriva.
Dijagram goriva motora mjeri se u seriji točaka jednoličnog rada motora, kako je definirano u stavku 4.3.5.2. Metrika tog dijagrama su potrošnja goriva u g/h ovisna o brzini vrtnje motora u min– 1 i zakretnom momentu motora u Nm.
4.3.5.1. Postupanje s prekidima tijekom FCMC-a
Ako tijekom FCMC-a kod motora koji su opremljeni sustavima za naknadnu obradu ispušnih plinova s periodičnom regeneracijom, kako je definirano u stavku 6.6. Priloga 4. ►M3 Pravilniku UN-a br. 49 ◄ . dođe do regeneracije nakon obrade, sva mjerenja u načinu rada pri toj brzini smatraju se ništavnima. Regeneracija se dovršava, nakon čega se postupak nastavlja kako je opisano u stavku 4.3.5.1.1.
Ako tijekom FCMC-a dođe do neočekivanog prekida, kvara ili neispravnosti, sva mjerenja izvršena u načinu rada pri toj brzini vrtnje motora smatraju se ništavnima, a proizvođač odabire jednu od sljedećih mogućnosti nastavljanja postupka:
postupak se nastavlja kako je opisano u stavku 4.3.5.1.1.
cijeli se FCMC ponavlja u skladu sa stavcima 4.3.5.4. i 4.3.5.5.
4.3.5.1.1 Odredbe za nastavak ispitivanja FCMC
Motor se pokreće i zagrijava u skladu sa stavkom 7.4.1. Priloga 4. ►M3 Pravilniku UN-a br. 49 ◄ . Nakon zagrijavanja, motor se pretkondicionira radom u trajanju od 20 minuta u načinu rada broj 9, kako je definirano u tablici 1. stavka 7.2.2. Priloga 4. ►M3 Pravilniku UN-a br. 49 ◄ .
Dijagram motora pri punom opterećenju, zabilježen u skladu sa stavkom 4.3.1., upotrebljava se za denormalizaciju referentnih vrijednosti načina rada broj 9 koja se provodi u skladu sa stavcima 7.4.6., 7.4.7. i 7.4.8. Priloga 4. ►M3 Pravilniku UN-a br. 49 ◄ .
Odmah nakon završetka pretkondicioniranja ciljane vrijednosti za brzinu vrtnje motora i zakretni moment motora linearno se mijenjaju unutar 20 do 46 sekundi do najveće ciljane zadane vrijednosti zakretnog momenta na sljedećoj ciljanoj zadanoj vrijednosti brzine vrtnje motora većoj od određene ciljane zadane vrijednosti brzine vrtnje motora kod koje je došlo do prekida ispitivanja FCMC. Ako se ciljana zadana vrijednost postigne za manje od 46 sekundi, preostalo vrijeme do isteka 46 sekundi upotrebljava se za stabilizaciju.
Za stabilizaciju motor nastavlja raditi nakon te točke u skladu s ispitnim slijedom navedenim u stavku 4.3.5.5. bez bilježenja vrijednosti mjerenja.
Kad se postigne najviša ciljana zadana vrijednost zakretnog momenta na određenoj ciljanoj zadanoj vrijednosti brzine vrtnje motora kod koje je došlo do prekida, nastavlja se bilježenje vrijednosti mjerenja od te točke nadalje u skladu s ispitnim slijedom navedenim u stavku 4.3.5.5.
4.3.5.2. Matrica ciljanih zadanih vrijednosti
Matrica ciljanih zadanih vrijednosti fiksira se na normalizirani način i sastoji od 10 ciljanih zadanih vrijednosti brzine vrtnje motora i 11 ciljanih zadanih vrijednosti zakretnog momenta. Pretvaranje definicije normalizirane zadane vrijednosti u stvarne ciljane vrijednosti brzine vrtnje motora i zadane vrijednosti zakretnog momenta za određeni motor koji se ispituje temelji se na dijagramu motora pri punom opterećenju za osnovni motor porodice po CO2 definirane u skladu s Dodatkom 3. ovom Prilogu, zabilježenom u skladu sa stavkom 4.3.1.
4.3.5.2.1. Definicija ciljanih zadanih vrijednosti brzine vrtnje motora
10 ciljanih zadanih vrijednosti brzine vrtnje motora definirano je s 4 osnovne ciljane zadane vrijednosti brzine vrtnje motora i 6 dodatnih ciljanih zadanih vrijednosti brzine vrtnje motora.
Brzine vrtnje motora nidle, nlo, npref, n95h i nhi utvrđuju se na temelju dijagrama motora pri punom opterećenju osnovnog motora porodice po CO2 definirane u skladu s Dodatkom 3. ovom Prilogu, zabilježenog u skladu sa stavkom 4.3.1., primjenom definicija karakterističnih brzina u skladu sa stavkom 7.4.6. Priloga 4. ►M3 Pravilniku UN-a br. 49 ◄ .
Brzina vrtnje motora n57 utvrđuje se na temelju sljedeće jednadžbe:
n57 = 0,565 × (0,45 × nlo + 0,45 × npref + 0,1 × nhi – nidle) × 2,0327 + nidle
4 osnovne ciljane zadane vrijednosti brzine vrtnje motora definirane su kako slijedi:
osnovna brzina vrtnje motora 1: nidle
osnovna brzina vrtnje motora 2: nA = n57 – 0,05 × (n95h – nidle)
osnovna brzina vrtnje motora 3: nB = n57 + 0,08 × (n95h – nidle)
osnovna brzina vrtnje motora 4: n95h
Potencijalne udaljenosti između zadanih vrijednosti brzine utvrđuju se na temelju sljedećih jednadžbi:
dnidleA_44 = (nA – nidle) / 4
dnB95h_44 = (n95h – nB) / 4
dnidleA_35 = (nA – nidle) / 3
dnB95h_35 = (n95h – nB) / 5
dnidleA_53 = (nA – nidle) / 5
dnB95h_53 = (n95h – nB) / 3
Apsolutne vrijednosti potencijalnih odstupanja između dva odsječka utvrđuju se na temelju sljedećih jednadžbi:
dn44 = ABS(dnidleA_44 – dnB95h_44)
dn35 = ABS(dnidleA_35 – dnB95h_35)
dn53 = ABS(dnidleA_53 – dnB95h_53)
Šest dodatnih ciljanih zadanih vrijednosti brzine vrtnje motora utvrđuju se u skladu sa sljedećim odredbama:
Ako je dn44 manja od ili jednaka (dn35 + 5) i također manja od ili jednaka (dn53 + 5), šest dodatnih ciljanih brzina vrtnje motora utvrđuju se dijeljenjem svakog od dva raspona, jednog od nidle do nA i drugog od nB do n95h, na četiri odsječka jednake duljine.
Ako je (dn35 + 5) manja od dn44 i dn35 je manja od dn53, šest dodatnih ciljanih brzina vrtnje motora utvrđuju se dijeljenjem raspona od nidle do nA na tri odsječka jednake duljine i raspona od nB do n95h na pet odsječaka jednake duljine.
Ako je (dn53 + 5) manja od dn44 i dn53 je manja od dn35, šest dodatnih ciljanih brzina vrtnje motora utvrđuje se dijeljenjem raspona od nidle do nA na pet odsječaka jednake duljine i raspona od nB do n95h na tri odsječka jednake duljine.
Slika 1. prikazuje primjer definicija ciljanih zadanih vrijednosti brzine vrtnje motora u skladu s prethodnom podtočkom (1).
Slika 1.:
Definicija zadanih vrijednosti brzine
4.3.5.2.2. Definicija ciljanih zadanih vrijednosti zakretnog momenta
11 ciljanih zadanih vrijednosti zakretnog momenta definirano je prema 2 osnovne ciljane zadane vrijednosti zakretnog momenta i 9 dodatnih ciljanih zadanih vrijednosti zakretnog momenta. 2 osnovne ciljane zadane vrijednosti zakretnog momenta definiraju se prema nultom zakretnom momentu motora i najvećem punom opterećenju motora osnovnog motora porodice po CO2 utvrđenom u skladu sa stavkom 4.3.1. (ukupni maksimalni zakretni moment Tmax_overall). 9 dodatnih ciljanih zadanih vrijednosti zakretnog momenta utvrđuju se dijeljenjem raspona od nultog zakretnog momenta do ukupnog maksimalnog zakretnog momenta, Tmax_overall na 10 odsječaka jednake duljine.
►M3 Sve ciljane zadane vrijednosti zakretnog momenta na određenoj ciljanoj zadanoj vrijednosti brzine vrtnje motora koje prelaze graničnu vrijednost definiranu prema vrijednosti zakretnog momenta (utvrđene na temelju dijagrama motora pri punom opterećenju, zabilježenog u skladu s točkom 4.3.1.) pri punom opterećenju na toj određenoj ciljanoj zadanoj vrijednosti brzine vrtnje motora minus 5 % u odnosu na Tmax_overall zamjenjuju se jednom ciljanom zadanom vrijednošću zakretnog momenta pri punom opterećenju na toj određenoj ciljanoj zadanoj vrijednosti brzine vrtnje motora. ◄ Svaka od tih zamjenskih zadanih vrijednosti mjeri se samo jednom tijekom ispitnog slijeda za FCMC, kako je definiran u skladu sa stavkom 4.3.5.5. Slika 2. prikazuje primjer definicija ciljanih zadanih vrijednosti zakretnog momenta.
Slika 2.:
Definicija zadanih vrijednosti zakretnog momenta
4.3.5.3. Mjerni signali i bilježenje podataka
Bilježe se sljedeći mjerni podaci:
brzina vrtnje motora;
zakretni moment motora korigiran u skladu sa stavkom 3.1.2.;
maseni protok goriva koje je cjelokupni sustav motora potrošio u skladu sa stavkom 3.4.;
Mjerenje plinovitih onečišćujućih tvari provodi se u skladu sa stavcima 7.5.1., 7.5.2., 7.5.3., 7.5.5., 7.7.4., 7.8.1., 7.8.2., 7.8.4. i 7.8.5. Priloga 4. ►M3 Pravilniku UN-a br. 49 ◄ .
Za potrebe stavka 7.8.4. Priloga 4. ►M3 Pravilniku UN-a br. 49 ◄ „ispitni ciklus” u tom stavku je cijeli slijed od pretkondicioniranja u skladu sa stavkom 4.3.5.4. do završetka ispitnog slijeda u skladu sa stavkom 4.3.5.5.
4.3.5.3.1 Posebni zahtjevi za WHR sustave
Za WHR_mech sustave bilježi se mehanički P_WHR_net i za WHR_elec sustave bilježi se električni P_WHR_net u skladu s točkom 3.1.6.
4.3.5.4. Pretkondicioniranje sustava motora
Sustav za razrjeđivanje, ako je primjenjivo, i motor pokreću se i zagrijavaju u skladu sa stavkom 7.4.1. Priloga 4. ►M3 Pravilniku UN-a br. 49 ◄
Nakon završetka zagrijavanja, motor i sustav uzorkovanja pretkondicioniraju se radom motora u trajanju od 20 minuta u načinu rada broj 9, kako je definirano u tablici 1. stavka 7.2.2. Priloga 4. ►M3 Pravilniku UN-a br. 49 ◄ uz istovremeni rad sustava za razrjeđivanje.
Dijagram motora pri punom opterećenju osnovnog motora porodice po CO2, zabilježen u skladu sa stavkom 4.3.1., upotrebljava se za denormalizaciju referentnih vrijednosti načina rada broj 9 provedenu u skladu sa stavcima 7.4.6., 7.4.7. i 7.4.8. Priloga 4. Pravilniku UN-a br. 49.
Odmah nakon završetka pretkondicioniranja ciljane vrijednosti brzine vrtnje motora i zakretnog momenta linearno se mijenjaju unutar 20 do 46 sekundi kako bi odgovarale prvoj ciljanoj zadanoj vrijednosti ispitnog slijeda u skladu sa stavkom 4.3.5.5. Ako se prva ciljana zadana vrijednost postigne za manje od 46 sekundi, preostalo vrijeme do isteka 46 sekundi upotrebljava se za stabilizaciju.
4.3.5.5. Ispitni slijed
Ispitni slijed sastoji se od ciljanih zadanih vrijednosti za jednolični rad s definiranom brzinom vrtnje motora i definiranim zakretnim momentom za svaku ciljanu zadanu vrijednost u skladu sa stavkom 4.3.5.2. i definiranim prijelazima s jedne ciljane zadane vrijednosti na sljedeću.
Najviša ciljana zadana vrijednost zakretnog momenta pri svakoj ciljanoj brzini vrtnje motora postiže se na maksimalnoj vrijednosti koju rukovatelj može zadati.
Prva ciljana zadana vrijednost definira se pri najvišoj ciljanoj zadanoj vrijednosti brzine vrtnje motora i najvišoj ciljanoj zadanoj vrijednosti zakretnog momenta.
Da bi sve ciljane zadane vrijednosti bile obuhvaćene, provode se sljedeći koraci.
Motor radi 95 ± 3 sekundi pri svakoj ciljanoj zadanoj vrijednosti. Prvih 55 ± 1 sekundi pri svakoj ciljanoj zadanoj vrijednosti smatra se razdobljem stabilizacije. ►M3 Tijekom narednog razdoblja od 30±1 sekundi, motor se regulira kako slijedi: ◄
srednja vrijednost brzine vrtnje motora održava se na ciljanoj zadanoj vrijednosti brzine vrtnje motora unutar ± 1 posto najviše ciljane brzine vrtnje motora;
osim na točakama s punim opterećenjem, srednja vrijednost zakretnog momenta motora održava se na ciljanoj zadanoj vrijednosti zakretnog momenta uz dopušteno odstupanje od ± 20 Nm ili ± 2 posto ukupnog maksimalnog zakretnog momenta, Tmax_overall, što god je od toga veće.
Zabilježene vrijednosti pohranjuju se u skladu sa stavkom 4.3.5.3. kao prosječna vrijednost tijekom razdoblja od 30 ± 1 sekundi. Preostalo razdoblje od 10 ± 1 sekundi može se upotrijebiti za naknadnu obradu podataka i pohranu ako je potrebno. Tijekom tog razdoblja zadržava se ciljana zadana vrijednost motora.
Nakon završetka mjerenja pri jednoj ciljanoj zadanoj vrijednosti, ciljana vrijednost za brzinu vrtnje motora održava se stalnom unutar ± 20 min– 1 ciljane zadane vrijednosti brzine vrtnje motora, a ciljana vrijednost za zakretni moment smanjuje se linearno unutar 20 ± 1 sekundi da bi odgovarala sljedećoj nižoj ciljanoj zadanoj vrijednosti zakretnog momenta. Zatim se mjerenje provodi u skladu s podtočkom (1).
Nakon što se izmjeri zadana vrijednost nultog zakretnog momenta u podtočki (1), ciljana brzina vrtnje motora linearno se smanjuje do sljedeće niže ciljane zadane vrijednosti brzine vrtnje motora uz istovremeno linearno povećavanje naredbe rukovatelja do maksimalne vrijednosti unutar 20 do 46 sekundi. Ako se sljedeća ciljana zadana vrijednost postigne za manje od 46 sekundi, preostalo vrijeme do isteka 46 sekundi upotrebljava se za stabilizaciju. Zatim se mjerenje provodi pokretanjem stabilizacije u skladu s podtočkom (1) nakon čega se ciljane zadane vrijednosti zakretnog momenta na konstantnoj ciljanoj brzini vrtnje motora prilagođavaju u skladu s podtočkom (2).
Na slici 3. prikazana su tri različita koraka koje treba izvršiti pri svakoj zadanoj vrijednosti mjerenja za ispitivanje u skladu s prethodnom podtočkom (1).
Slika 3.:
Koraci koje treba izvršiti na svakoj zadanoj vrijednosti mjerenja
Slika 4. prikazuje primjer slijeda zadanih vrijednosti mjerenja za jednolični rad koje je potrebno proći za ispitivanje.
Slika 4.:
Slijed zadanih vrijednosti mjerenja za jednolični rad
4.3.5.6. Ocjenjivanje podataka za praćenje emisija
tijekom FCMC-a prate se plinovite onečišćujuće tvari u skladu sa stavkom 4.3.5.3. Primjenjuju se definicije karakterističnih brzina vrtnje motora u skladu sa stavkom 7.4.6. Priloga 4. ►M3 Pravilniku UN-a br. 49 ◄ .
4.3.5.6.1. Određivanje kontrolnog područja
Kontrolno područje za praćenje emisija tijekom FCMC-a određuje se u skladu sa stavcima 4.3.5.6.1.1. i 4.3.5.6.1.2.
4.3.5.6.1.1. Raspon brzine vrtnje motora za kontrolno područje
Raspon brzine vrtnje motora za kontrolno područje definira se na temelju dijagrama motora pri punom opterećenju osnovnog motora porodice po CO2 definirane u skladu s Dodatkom 3. ovom Prilogu, zabilježenog u skladu sa stavkom 4.3.1.
Kontrolno područje obuhvaća sve brzine vrtnje motora veće od ili jednake 30. percentilu kumulativne distribucije brzine, utvrđene na temelju svih brzina vrtnje motora uključujući brzinu u praznom hodu uzlaznim redoslijedom, tijekom WHTC ispitnog ciklusa s toplim pokretanjem izvršenog u skladu sa stavkom 4.3.3. (n30) za dijagram motora pri punom opterećenju na koji upućuje podtočka (1).
Kontrolno područje obuhvaća sve brzine vrtnje motora manje od ili jednake nhi utvrđene na temelju dijagrama motora pri punom opterećenju na koji upućuje podtočka (1).
4.3.5.6.1.2. Raspon zakretnog momenta i snage motora za kontrolno područje
Donja granica raspona zakretnog momenta za kontrolno područje definira se na temelju dijagrama motora pri punom opterećenju za motor s najnižom vrijednosti svih motora unutar porodice motora po CO2, zabilježenog u skladu sa stavkom 4.3.1.
Kontrolno područje obuhvaća sve točke opterećenja motora s vrijednosti zakretnog momenta od najmanje 30 posto vrijednosti maksimalnog zakretnog momenta utvrđenom na temelju dijagrama pri punom opterećenju na koji upućuje podtočka (1).
Neovisno o odredbama podtočke (2), točke brzine i zakretnog momenta ispod 30 posto najveće vrijednosti snage, utvrđene na temelju dijagrama motora pri punom opterećenju na koji upućuje podtočka (1), izuzimaju se iz kontrolnog područja.
Neovisno o odredbama podtočaka (2) i (3), gornja granica kontrolnog područja temelji se na dijagramu motora pri punom opterećenju osnovnog motora porodice po CO2 definirane u skladu s Dodatkom 3. ovom Prilogu, zabilježenom u skladu sa stavkom 4.3.1. Vrijednost zakretnog momenta za svaku brzinu vrtnje motora utvrđenu na temelju dijagrama motora pri punom opterećenju osnovnog motora porodice po CO2 uvećava se za 5 posto ukupnog maksimalnog zakretnog momenta, Tmax_overall, kako je definirano u stavku 4.3.5.2.2. Izmijenjeni uvećani dijagram motora pri punom opterećenju osnovnog motora porodice po CO2 upotrebljava se kao gornja granica kontrolnog područja.
Slika 5. prikazuje primjer definicija brzine vrtnje motora, zakretnog momenta i raspona snage za kontrolno područje.
Slika 5.:
Primjer definicija brzine vrtnje motora, zakretnog momenta i raspona snage za kontrolno područje
4.3.5.6.2. Definicija ćelija matrice
Kontrolno područje definirano u skladu sa stavkom 4.3.5.6.1. dijeli se na određeni broj ćelija matrice za praćenje emisije tijekom FCMC-a.
Matrica se sastoji od 9 ćelija za motore s nazivnom brzinom vrtnje manjom od 3 000 min– 1 i 12 ćelija za motore s nazivnom brzinom vrtnje od najmanje 3 000 min– 1. Matrice su definirane u skladu sa sljedećim odredbama:
vanjske granice matrice poravnavaju se s kontrolnim područjem u skladu sa stavkom 4.3.5.6.1.;
matrica od 9 ćelija ima dva vertikalna pravca na jednakim razmacima između brzina motora n30 i nhi, a matrica od 12 ćelija ima tri vertikalna pravca na jednakim razmacima između brzina motora n30 i nhi;
dva su pravca na jednakom razmaku zakretnog momenta motora (tj. 1/3) na svakom vertikalnom pravcu unutar kontrolnog područja definiranog u skladu s točkom 4.3.5.6.1.
Sve vrijednosti brzine motora u min– 1 i sve vrijednosti zakretnog momenta u njutnmetrima kojima su definirane granice ćelija matrice zaokružuju se na dva decimalna mjesta u skladu s normom ASTM E 29-06.
Slika 4. prikazuje primjer definicija ćelija matrice za kontrolno područje u slučaju matrice od 9 ćelija.
Slika 6.:
Definicija ćelija matrice za kontrolno područje na primjeru za matricu od 9 ćelija
4.3.5.6.3. Izračun specifičnih masenih emisija
Specifične masene emisije plinovitih onečišćujućih tvari utvrđuju se kao prosječna vrijednost za svaku ćeliju matricu u skladu sa stavkom 4.3.5.6.2. Prosječna vrijednost za svaku ćeliju matrice utvrđuje se kao aritmetička sredina specifičnih masenih emisija u svim točkama brzine vrtnje motora i zakretnog momenta tijekom FCMC-a koje se nalaze unutar iste ćelije u matrici.
Specifične masene emisije točaka jedne brzine vrtnje i zakretnog momenta motora tijekom FCMC-a utvrđuju se kao prosječna vrijednost tijekom razdoblja mjerenja od 30 ± 1 sekundi u skladu s točkom 4.3.5.5. podtočkom (1).
Ako se točka brzine vrtnje i zakretnog momenta motora nalazi točno na pravcu kojim su razdvojene različite ćelije matrice, ta se točka brzine vrtnje i opterećenja motora uzimaju u obzir za izračun prosječnih vrijednosti svih ćelija matrice kojima pripada.
Izračun ukupnih masenih emisija svake plinovite onečišćujuće tvari za svaku točku brzine vrtnje i zakretnog momenta motora izmjerenu tijekom FCMC-a, mFCMC,i u gramima, u trajanju mjerenja od 30 ± 1 sekundi kako je određeno u stavku 4.3.5.5. podtočki (1), izvršava se u skladu sa stavkom 8. Priloga 4. ►M3 Pravilniku UN-a br. 49 ◄ .
Stvarni rad motora za svaku točku brzine vrtnje i zakretnog momenta motora izmjerenu tijekom FCMC-a, WFCMC,i u kWh, u trajanju mjerenja od 30 ± 1 sekundi u skladu sa stavkom 4.3.5.5 podtočkom (1) utvrđuje se na temelju vrijednosti brzine vrtnje motora i zakretnog momenta zabilježenih u skladu sa stavkom 4.3.5.3.
Specifične masene emisije plinovitih onečišćujućih tvari eFCMC,i u g/kWh za svaku točku brzine vrtnje i zakretnog momenta motora izmjerenu tijekom FCMC-a utvrđuju se pomoću sljedeće jednadžbe:
eFCMC,i = mFCMC,i / WFCMC,i
4.3.5.7. Valjanost podataka
4.3.5.7.1. Zahtjevi za validacijske statističke podatke ispitivanja FCMC
Za FCMC se provodi linearna regresijska analiza stvarnih vrijednosti brzine vrtnje motora (nact), zakretnog momenta motora (Mact) i snage motora (Pact) na odnosnim referentnim vrijednostima (nref, Mref, Pref). Stvarne vrijednosti nact, Mact i Pact utvrđuju se na temelju vrijednosti zabilježenih u skladu sa stavkom 4.3.5.3.
Prijelazi s jedne ciljane zadane vrijednosti na sljedeću izuzimaju se iz ove regresijske analize.
Kako bi se smanjio distorzivni efekt vremenskog odmaka između vrijednosti stvarnog i referentnog ciklusa, ukupni niz stvarnih signala brzine i zakretnog momenta motora može se ubrzati ili odgoditi u odnosu na slijed referentne brzine i zakretnog momenta. Ako se stvarni signali pomaknu, brzina i zakretni moment moraju se pomaknuti za isti iznos u istom smjeru.
Regresijska analiza provodi se metodom najmanjih kvadrata u skladu sa stavcima A.3.1. i A.3.2. Dodatka 3. Priloga 4. ►M3 Pravilniku UN-a br. 49 ◄ , pri čemu najprikladnija jednadžba ima oblik definiran u stavku 7.8.7. Priloga 4. ►M3 Pravilniku UN-a br. 49 ◄ . Preporučuje se da se ta analiza provede pri 1 Hz.
Samo za potrebe ove regresijske analize, dozvoljeno je izostavljanje točaka kako je navedeno u tablici 4. (Točke koje se mogu izostaviti iz regresijske analize) Priloga 4. r ►M3 Pravilniku UN-a br. 49 ◄ , prije izračuna regresije. Uz to, za potrebe isključivo ove regresijske analize izostavljaju se sve vrijednosti zakretnog momenta i snage motora u točkama maksimalne vrijednosti koju rukovatelj može zadati. Međutim, točke izostavljene za potrebe regresijske analize ne izostavljaju se ni za koji drugi izračun u skladu s ovim Prilogom. Izostavljanje točaka može se primijeniti na cijeli ciklus ili određeni dio ciklusa.
Da bi se podaci smatrali valjanima, moraju biti ispunjeni kriteriji iz tablice 3. (Dopuštena odstupanja linije regresije za WHSC) Priloga 4. ►M3 Pravilniku UN-a br. 49 ◄ .
4.3.5.7.2. Zahtjevi za praćenje emisija
Podaci dobiveni iz FCMC-a valjani su ako su specifične masene emisije reguliranih plinovitih onečišćujućih tvari utvrđene za svaku ćeliju matrice u skladu s točkom 4.3.5.6.3. unutar sljedećih graničnih vrijednosti za plinovite onečišćujuće tvari:
motori koji nisu s dvojnim gorivom moraju biti unutar primjenjivih graničnih vrijednosti u skladu sa stavkom 5.2.2. Priloga 10. Pravilniku UN-a br. 49.
motori s dvojnim gorivom biti unutar primjenjivih graničnih vrijednosti utvrđenih u Prilogu XVIII. Uredbi (EU) br. 582/2011, pri čemu se upućivanje na graničnu vrijednost emisije onečišćujućih tvari određenu u Prilogu I. Uredbi (EU) 595/2009 zamjenjuje upućivanjem na graničnu vrijednost za istu onečišćujuću tvar u skladu sa stavkom 5.2.2. Priloga 10 Pravilniku UN-a br. 49.
Ako je u nekoj ćeliji matrice broj točaka brzine i zakretnog momenta motora manji od 3, ova se točka ne primjenjuje na tu ćeliju.
5. Naknadna obrada mjernih podataka
Svi izračuni definirani u ovom stavku provode se posebno za svaki motor unutar jedne porodice po CO2.
5.1. Izračun rada motora
Ukupni rad motora tijekom ciklusa ili definiranog razdoblja utvrđuje se na temelju zabilježenih vrijednosti snage motora utvrđenih u skladu sa stavkom 3.1.2. ovog Priloga i stavcima 6.3.5. i 7.4.8. Priloga 4. ►M3 Pravilniku UN-a br. 49 ◄ .
Rad motora tijekom cjelokupnog ispitnog ciklusa ili tijekom svakog WHTC podciklusa utvrđuje se integriranjem zabilježenih vrijednosti snage motora u skladu sa sljedećom formulom:
pri čemu je:
|
Wact, i |
= |
ukupni rad motora tijekom razdoblja od t0 do t1 |
|
t0 |
= |
vrijeme na početku razdoblja |
|
t1 |
= |
vrijeme na kraju razdoblja |
|
n |
= |
broj zabilježenih vrijednosti tijekom razdoblja od t0 do t1 |
|
Pk [0 … n] |
= |
zabilježene vrijednosti snage motora tijekom vremenskog razdoblja od t0 do t1 kronološkim redoslijedom, pri čemu je raspon k od 0 na t0 do n na t1 |
|
h |
= |
širina intervala između dvije susjedne zabilježene vrijednosti kako je definirano formulom
|
5.2. Izračun integrirane potrošnje goriva
Sve negativne vrijednosti zabilježene za potrošnju goriva upotrebljavaju se izravno i ne smiju se za potrebe izračuna integrirane vrijednosti postaviti na nulu.
Ukupna masa goriva koju motor potroši tijekom cijelog ispitnog ciklusa ili tijekom svakog WHTC podciklusa utvrđuje se integriranjem zabilježenih vrijednosti masenog protoka goriva u skladu sa sljedećom formulom:
pri čemu je:
|
Σ FCmeas, i |
= |
ukupna masa goriva koju je potrošio motor tijekom razdoblja od t0 do t1 |
|
t0 |
= |
vrijeme na početku razdoblja |
|
t1 |
= |
vrijeme na kraju razdoblja |
|
n |
= |
broj zabilježenih vrijednosti tijekom razdoblja od t0 do t1 |
|
mffuel,k [0 … n] |
= |
zabilježene vrijednosti masenog protoka goriva tijekom vremenskog razdoblja od t0 do t1 kronološkim redoslijedom, pri čemu je raspon k od 0 na t0 do n na t1 |
|
h |
= |
širina intervala između dvije susjedne zabilježene vrijednosti kako je definirano formulom
|
5.3. Izračun specifičnih vrijednosti potrošnje goriva
Korekcijski faktor i faktor uravnoteženja, koje je potrebno osigurati kao ulazne podatke za simulacijski alat, izračunavaju se pomoću alata za prethodnu obradu podataka o motoru na temelju izmjerenih specifičnih vrijednosti potrošnje goriva motora utvrđenih u skladu sa stavcima 5.3.1. i 5.3.2.
5.3.1. Specifične vrijednosti potrošnje goriva za korekcijski faktor za WHTC
Specifične vrijednosti potrošnje goriva potrebne za korekcijski faktor za WHTC izračunavaju se na temelju stvarnih izmjerenih vrijednosti za WHTC ispitni ciklus s toplim pokretanjem zabilježenih u skladu sa stavkom 4.3.3. kako slijedi:
pri čemu je:
|
SFCmeas, i |
= |
specifična potrošnja goriva tijekom WHTC podciklusa i [g/kWh] |
|
Σ FCmeas, i |
= |
ukupna masa goriva koju je potrošio motor tijekom WHTC podciklusa i [g] utvrđena u skladu sa stavkom 5.2. |
|
Wact, i |
= |
ukupni rad motora tijekom WHTC podciklusa i [kWh] utvrđena u skladu sa stavkom 5.1. |
Tri različita WHTC podciklusa – gradska vožnja, izvangradska vožnja i vožnja autocestom – definirani su kako slijedi:
vožnja gradom: od početka ciklusa do ≤ 900 sekundi od početka ciklusa
vožnja izvan grada: od > 900 sekundi do ≤ 1 380 sekundi od početka ciklusa
vožnja autocestom (MW): od > 1 380 sekundi od početka ciklusa do završetka ciklusa
5.3.1.1 Posebni zahtjevi za motore s dvojnim gorivom
Za motore s dvojnim gorivom specifične vrijednosti potrošnje goriva za korekcijski faktor WHTC-a u skladu s točkom 5.3.1. izračunavaju se zasebno za svako od dva goriva.
5.3.2. Specifične vrijednosti potrošnje goriva za faktor uravnoteženja između emisija s hladnim odnosno toplim pokretanjem
Specifične vrijednosti potrošnje goriva potrebne za faktor uravnoteženja između emisija s hladnim odnosno toplim pokretanjem izračunavaju se na temelju stvarnih izmjerenih vrijednosti za WHTC ispitni ciklus s toplim pokretanjem i WHTC ispitni ciklus s hladnim pokretanjem zabilježenih u skladu sa stavkom 4.3.3. Izračuni se izvršavaju odvojeno za WHTC ispitni ciklus s toplim pokretanjem i WHTC ispitni ciklus s hladnim pokretanjem kako slijedi:
pri čemu je:
|
SFCmeas, j |
= |
specifična potrošnja goriva [g/kWh] |
|
Σ FCmeas, j |
= |
ukupna potrošnja goriva tijekom WHTC-a [g] utvrđena u skladu sa stavkom 5.2. ovog Priloga |
|
Wact, j |
= |
ukupni rad motora tijekom WHTC-a [kWh] utvrđen u skladu sa stavkom 5.1. ovog Priloga |
5.3.2.1 Posebni zahtjevi za motore s dvojnim gorivom
Za motore s dvojnim gorivom specifične vrijednosti potrošnje goriva za faktor uravnoteženja emisija s hladnim odnosno toplim pokretanjem u skladu s točkom 5.3.2. izračunavaju se zasebno za svako od dva goriva.
5.3.3. Specifične vrijednosti potrošnje goriva tijekom WHSC-a
Specifične vrijednosti potrošnje goriva tijekom WHSC-a izračunavaju se na temelju stvarnih izmjerenih vrijednosti za WHSC ispitivanje zabilježenih u skladu s točkom 4.3.4. kako slijedi:
SFCWHSC = (Σ FCWHSC) / (WWHSC + Σ E_WHRWHSC)
pri čemu:
|
SFCWHSC |
= |
specifična potrošnja goriva tijekom WHSC-a [g/kWh] |
|
Σ FCWHSC |
= |
ukupna potrošnja goriva tijekom WHSC-a [g] utvrđeno u skladu s točkom 5.2. ovog Priloga |
|
WWHSC |
= |
ukupni rad motora tijekom WHSC-a [kWh] utvrđeno u skladu s točkom 5.1. ovog Priloga |
Za motore s više ugrađenih WHR sustava, E_WHRWHSC se izračunava zasebno za svaki WHR sustav. Za motore bez ugrađenog WHR sustava E_WHRWHSC se postavlja na nulu.
E_WHRWHSC = ukupni integrirani E_WHR_net tijekom WHSC-a [kWh]
utvrđen u skladu s točkom 5.3.
Σ E_WHRWHSC = Zbroj pojedinačnih E_WHRWHSC svih različitih ugrađenih WHR sustava [kWh].
5.3.3.1. Korigirane specifične vrijednosti potrošnje goriva tijekom WHSC-a
Izračunata specifična potrošnja goriva tijekom WHSC-a, SFCWHSC, utvrđena u skladu sa stavkom 5.3.3., prilagođava se na korigiranu vrijednost, SFCWHSC,corr, radi uzimanja u obzir razlike između NCV-a goriva potrošenog tijekom ispitivanja i standardnog NCV-a za tehnologiju goriva predmetnog motora u skladu sa sljedećom jednadžbom:
pri čemu je:
|
SFCWHSC,corr |
= |
korigirana specifična potrošnja goriva tijekom WHSC-a [g/kWh] |
|
SFCWHSC |
= |
specifična potrošnja goriva tijekom WHSC-a [g/kWh] |
|
NCVmeas |
= |
NCV goriva utrošenog tijekom ispitivanja utvrđen u skladu sa stavkom 3.2. [MJ/kg] |
|
NCVstd |
= |
standardni NCV u skladu s tablicom 4. [MJ/kg] |
Tablica 4.
Standardne neto ogrjevne vrijednosti po vrstama goriva
|
Vrsta goriva/vrsta motora |
Vrsta referentnog goriva |
Standardni NCV [MJ/kg] |
|
Dizel/CI |
B7 |
42,7 |
|
Etanol/CI |
ED95 |
25,7 |
|
Benzin/PI |
E10 |
41,5 |
|
Etanol/PI |
E85 |
29,1 |
|
UNP/PI |
UNP gorivo B |
46,0 |
|
►M3 Prirodni plin/PI ili prirodni plin/CI ◄ |
G25 ili GR |
45,1 |
5.3.3.2. Posebne odredbe za referentno gorivo B7
Ako je tijekom ispitivanja upotrijebljeno referentno gorivo tipa B7 (dizel/CI) u skladu sa stavkom 3.2., ne izvršava se standardizacijska korekcija u skladu sa stavkom 5.3.3.1., a korigirana se vrijednost, SFCWHSC,corr, postavlja na nekorigiranu vrijednost SFCWHSC.
5.3.3.3 Posebni zahtjevi za motore s dvojnim gorivom
Za motore s dvojnim gorivom korigirane specifične vrijednosti potrošnje goriva tijekom WHSC-a u skladu s točkom 5.3.3.1. izračunavaju se odvojeno za svako od dva goriva iz odgovarajućih specifičnih vrijednosti potrošnje goriva tijekom WHSC-a utvrđenih za svako od dva goriva odvojeno u skladu s točkom 5.3.3.
Točka 5.3.3.2. primjenjuje se na dizelsko gorivo B7.
5.4. Korekcijski faktor za motore opremljene sustavima za naknadnu obradu ispušnih plinova s periodičnom regeneracijom
Za motore opremljene sustavima za naknadnu obradu ispušnih plinova s periodičnom regeneracijom, kako je definirano u stavku 6.6.1. Priloga 4. ►M3 Pravilniku UN-a br. 49 ◄ , potrošnja goriva prilagođava se da bi se primjenom korekcijskog faktora uzele u obzir regeneracije.
Taj se korekcijski faktor, CFRegPer, utvrđuje u skladu sa stavkom 6.6.2. Priloga 4. ►M3 Pravilniku UN-a br. 49 ◄ .
Za motore opremljene sustavima za naknadnu obradu ispušnih plinova s kontinuiranom regeneracijom, kako je definirano u stavku 6.6. Priloga 4. r ►M3 Pravilniku UN-a br. 49 ◄ , ne utvrđuje se korekcijski faktor, a vrijednost faktora CFRegPer postavlja se na 1.
Dijagram motora pri punom opterećenju, zabilježen u skladu sa stavkom 4.3.1., upotrebljava se za denormalizaciju referentnog ciklusa WHTC-a i svih izračuna referentnih vrijednosti izvršenih u skladu sa stavcima 7.4.6., 7.4.7. i 7.4.8. Priloga 4. ►M3 Pravilniku UN-a br. 49 ◄ .
Osim odredbi definiranih u Prilogu 4. ►M3 Pravilniku UN-a br. 49 ◄ za svako se WHTC ispitivanje s toplim pokretanjem provedeno u skladu sa stavkom 6.6.2. Priloga 4. ►M3 Pravilniku UN-a br. 49 ◄ bilježi stvarni maseni protok goriva koje je potrošio motor u skladu sa stavkom 3.4.
Specifična potrošnja goriva za svako provedeno WHTC ispitivanje s toplim pokretanjem izračunava se na temelju sljedeće jednadžbe:
SFCmeas, m = (Σ FCmeas, m) / (Wact, m)
pri čemu je:
|
SFCmeas, m |
= |
specifična potrošnja goriva [g/kWh] |
|
Σ FCmeas,m |
= |
ukupna potrošnja goriva tijekom WHTC-a [g] utvrđena u skladu sa stavkom 5.2. ovog Priloga |
|
Wact, m |
= |
ukupni rad motora tijekom WHTC-a [kWh] utvrđen u skladu sa stavkom 5.1. ovog Priloga |
|
m |
= |
indeks kojim se definira svako pojedino WHTC ispitivanje s toplim pokretanjem |
Vrijednosti specifične potrošnje goriva za pojedina WHTC ispitivanja ponderiraju se na temelju sljedeće jednadžbe:
pri čemu je:
|
n |
= |
broj WHTC ispitivanja s toplim pokretanjem bez regeneracije |
|
nr |
= |
broj WHTC ispitivanja s toplim pokretanjem s regeneracijom (minimalno jedno ispitivanje) |
|
SFCavg |
= |
prosječna specifična potrošnja goriva iz svih WHTC ispitivanja s toplim pokretanjem bez regeneracije [g/kWh] |
|
SFCavg,r |
= |
prosječna specifična potrošnja goriva iz svih WHTC ispitivanja s toplim pokretanjem s regeneracijom [g/kWh] |
Korekcijski faktor, CFRegPer, izračunava se na temelju sljedeće formule:
5.4.1 Posebni zahtjevi za motore s dvojnim gorivom
Za motore s dvojnim gorivom korekcijski faktor za motore opremljene sustavima za naknadnu obradu ispušnih plinova s periodičnom regeneracijom u skladu s točkom 5.4. izračunava se zasebno za svako od dva goriva.
5.5 Posebne odredbe za WHR sustave
Vrijednosti u podtočkama 5.5.1., 5.5.2. i 5.5.3. izračunavaju se samo ako je WHR_mech ili WHR_elec sustav prisutan u ispitnom postavu. Odgovarajuće vrijednosti izračunavaju se zasebno za mehaničku i električnu neto snagu.
5.5.1 Izračun integriranog E_WHR_net
Ovaj se stavak primjenjuje samo na motore s WHR sustavima.
Sve negativne vrijednosti zabilježene za mehanički ili električni P_WHR_net upotrebljavaju se izravno i ne smiju se za potrebe izračuna integrirane vrijednosti postaviti na nulu.
Ukupni integrirani E_WHR_net tijekom cijelog ispitnog ciklusa ili tijekom svakog WHTC podciklusa utvrđuje se integriranjem zabilježenih vrijednosti masenog protoka goriva u skladu sa sljedećom formulom:
pri čemu:
|
E_WHRmeas, i |
= |
ukupni integrirani E_WHR_net tijekom razdoblja od t0 do t1 |
|
t0 |
= |
vrijeme na početku razdoblja |
|
t1 |
= |
vrijeme na kraju razdoblja |
|
n |
= |
broj zabilježenih vrijednosti tijekom razdoblja od t0 do t1 |
|
P_WHRmeas,k [0 … n] |
= |
zabilježena vrijednost mehaničkog ili električnog P_WHR_net u trenutku t0 + k×h, tijekom vremenskog razdoblja od t0 do t1 kronološkim redoslijedom, pri čemu je raspon k od 0 na t0 do n na t1 |
|
|
= |
širina intervala između dvije susjedne zabilježene vrijednosti |
5.5.2 Izračun specifičnih E_WHR_net vrijednosti
Korekcijski faktor i faktor uravnoteženja, koje je potrebno imati kao ulazne podatke za simulacijski alat, izračunavaju se pomoću alata za predobradu podataka za motor na temelju izmjerenih specifičnih E_WHR_net vrijednosti utvrđenih u skladu s točkama 5.5.2.1. i 5.5.2.2.
5.5.2.1 Specifične E_WHR_net vrijednosti za korekcijski faktor za WHTC
Specifične E_WHR_net vrijednosti potrebne za korekcijski faktor za WHTC izračunavaju se na temelju stvarnih izmjerenih vrijednosti za WHTC ispitni ciklus s toplim pokretanjem zabilježenih u skladu s točkom 4.3.3. kako slijedi:
S_E_WHRmeas, Urban = E_WHRmeas, WHTC-Urban / Wact, WHTC-Urban
S_E_WHRmeas, Rural = E_WHRmeas, WHTC- Rural / Wact, WHTC- Rural
S_E_WHRmeas, MW = E_WHRmeas, WHTC-MW / Wact, WHTC-MW
pri čemu:
|
S_E_WHR meas, i |
= |
Specifični E_WHR_net tijekom WHTC podciklusa i [kJ/kWh] |
|
E_WHR meas, i |
= |
ukupni integrirani E_WHR_net tijekom WHTC podciklusa i [kJ] utvrđena u skladu s točkom 5.5.1. |
|
Wact, i |
= |
ukupni rad motora tijekom WHTC podciklusa i [kWh] utvrđen u skladu s točkom 5.1. |
Tri različita WHTC podciklusa (gradska vožnja, izvangradska vožnja i vožnja autocestom) kako su definirani u točki 5.3.1.
5.5.2.2 Specifične E_WHR_net vrijednosti za faktor uravnoteženja između emisija s hladnim odnosno toplim pokretanjem
Specifične E_WHR_net vrijednosti potrebne za faktor uravnoteženja između emisija s hladnim odnosno toplim pokretanjem izračunavaju se na temelju stvarnih izmjerenih vrijednosti za WHTC ispitni ciklus s toplim pokretanjem i WHTC ispitni ciklus s hladnim pokretanjem zabilježenih u skladu s točkom 4.3.3. Izračuni se izvršavaju odvojeno za WHTC ispitni ciklus s toplim pokretanjem i WHTC ispitni ciklus s hladnim pokretanjem kako slijedi:
S_E_WHRmeas, hot = E_WHRmeas, hot / Wact, hot
S_E_WHRmeas, cold = E_WHRmeas, cold / Wact, cold
pri čemu:
|
S_E_WHR meas, j |
= |
specifični E_WHR_net tijekom WHTC-a [kJ/kWh] |
|
E_WHR meas, j |
= |
ukupni integrirani E_WHR_net tijekom WHTC-a [kJ] utvrđen u skladu s točkom 5.5.1. |
|
Wact, j |
= |
ukupni rad motora tijekom WHTC-a [kWh] utvrđen u skladu s točkom 5.1. |
5.5.3 WHR korekcijski faktor za motore opremljene sustavima za naknadnu obradu ispušnih plinova s periodičnom regeneracijom
Taj korekcijski faktor postavlja se na 1.
6. Primjena alata za predobradu podataka o motoru
Alat za predobradu podataka o motoru primjenjuje se za svaki motor unutar jedne porodice po CO2 na temelju ulaznih podataka definiranih u stavku 6.1.
Izlazni podaci alata za predobradu podataka o motoru konačni su rezultat postupka ispitivanja motora i moraju se zabilježiti.
6.1. Ulazni podaci za alat za predobradu podataka o motoru
Ispitnim postupcima iz ovog Priloga dobivaju se ulazni podaci navedeni u nastavku, koji služe kao ulazni podaci za alat za predobradu podataka.
6.1.1. Dijagram osnovnog motora porodice po CO2 pri punom opterećenju
Ulazni su podaci dijagram osnovnog motora porodice po CO2 pri punom opterećenju kako je definirana u Dodatku 3. ovom Prilogu, zabilježen u skladu sa stavkom 4.3.1.
Ako se na zahtjev proizvođača primjenjuju odredbe definirane u članku 15. stavku 5. ove Uredbe, dijagram tog određenog motora pri punom opterećenju, zabilježen u skladu sa stavkom 4.3.1., upotrebljava se kao ulazni podatak.
Ulazni se podaci dostavljaju u formatu datoteke „vrijednosti odvojene zarezom” (eng. comma separated values) pri čemu se za odvajanje primjenjuje unicode znak „COMMA” (U+002C) („,”). Prvi redak datoteke upotrebljava se kao zaglavlje i ne smije sadržavati nikakve zabilježene podatke. Zabilježeni podaci unose se od drugog retka datoteke.
Prvi je stupac datoteke brzina motora u min– 1 zaokružena na dva decimalna mjesta u skladu s normom ASTM E 29-06. Drugi je stupac datoteke zakretni moment u Nm zaokružen na dva decimalna mjesta u skladu s normom ASTM E 29-06.
6.1.2. Dijagram motora pri punom opterećenju
Ulazni su podaci dijagram motora pri punom opterećenju, zabilježen u skladu sa stavkom 4.3.1.
Ulazni se podaci dostavljaju u formatu datoteke „vrijednosti odvojene zarezom” (eng. comma separated values) pri čemu se za odvajanje primjenjuje unicode znak „COMMA” (U+002C) („,”). Prvi redak datoteke upotrebljava se kao zaglavlje i ne smije sadržavati nikakve zabilježene podatke. Zabilježeni podaci unose se od drugog retka datoteke.
Prvi je stupac datoteke brzina motora u min– 1 zaokružena na dva decimalna mjesta u skladu s normom ASTM E 29-06. Drugi je stupac datoteke zakretni moment u Nm zaokružen na dva decimalna mjesta u skladu s normom ASTM E 29-06.
6.1.3. Dijagram rada osnovnog motora porodice po CO2
Ulazni su podaci dijagram rada osnovnog motora porodice po CO2 kako je definirana u Dodatku 3. ovog Priloga, zabilježen u skladu sa stavkom 4.3.2.
Ako se na zahtjev proizvođača primjenjuju odredbe definirane u članku 15. stavku 5. ove Uredbe, dijagram rada tog određenog motora zabilježen u skladu sa stavkom 4.3.2. upotrebljava se kao ulazni podatak.
Ulazni se podaci dostavljaju u formatu datoteke „vrijednosti odvojene zarezom” (eng. comma separated values) pri čemu se za odvajanje primjenjuje unicode znak „COMMA” (U+002C) („,”). Prvi redak datoteke upotrebljava se kao zaglavlje i ne smije sadržavati nikakve zabilježene podatke. Zabilježeni podaci unose se od drugog retka datoteke.
Prvi je stupac datoteke brzina motora u min– 1 zaokružena na dva decimalna mjesta u skladu s normom ASTM E 29-06. Drugi je stupac datoteke zakretni moment u Nm zaokružen na dva decimalna mjesta u skladu s normom ASTM E 29-06.
6.1.4. Dijagram potrošnje goriva osnovnog motora porodice po CO2
Ulazni su podaci vrijednosti utvrđene za osnovni motor porodice po CO2 kako je definirana u Dodatku 3. ovog Priloga, zabilježene u skladu s točkom 4.3.5.
Ako se na zahtjev proizvođača primjenjuju odredbe definirane u članku 15. stavku 5. ove Uredbe, vrijednosti utvrđene za taj određeni motor zabilježene u skladu s točkom 4.3.5. upotrebljavaju se kao ulazni podatak.
Ulazni se podaci sastoje samo od prosječnih izmjerenih vrijednosti tijekom razdoblja mjerenja od 30 ± 1 sekundi, utvrđenih u skladu s točkom 4.3.5.5. podtočkom (1).
Ulazni se podaci dostavljaju u formatu datoteke s vrijednostima odvojenima zarezom (CSV), pri čemu je separator znak „COMMA” (U+002C) („,”) prema Unicodeu. Prvi redak datoteke upotrebljava se kao zaglavlje i ne smije sadržavati nikakve zabilježene podatke. Zabilježeni podaci počinju u drugom retku datoteke.
Naslov svakog stupca prvog retka datoteke određuje očekivani sadržaj odgovarajućeg stupca.
Naslov stupca za brzinu vrtnje je niz „engine speed” u prvom retku datoteke. Vrijednosti podataka počinju od drugog retka datoteke u min-1 zaokružene na dva decimalna mjesta u skladu s normom ASTM E 29-06.
Naslov stupca za zakretni moment je niz „torque” u prvom retku datoteke. Vrijednosti podataka počinju od drugog retka datoteke u Nm zaokružene na dva decimalna mjesta u skladu s normom ASTM E 29-06.
Naslov stupca za maseni protok goriva je niz „massflow fuel 1” u prvom retku datoteke. Vrijednosti podataka počinju od drugog retka datoteke u g/h zaokružene na dva decimalna mjesta u skladu s normom ASTM E 29-06.
6.1.4.1 Posebni zahtjevi za motore s dvojnim gorivom
Naslov stupca za maseni protok drugog izmjerenog goriva je niz „massflow fuel 2” u prvom retku datoteke. Vrijednosti podataka počinju od drugog retka datoteke u g/h zaokružene na dva decimalna mjesta u skladu s normom ASTM E 29-06.
6.1.4.2 Posebni zahtjevi za motore opremljene WHR sustavom
Ako je WHR sustav tipa „WHR_mech” ili „WHR_elec”, ulazni se podaci proširuju vrijednostima za mehaničke P_WHR_net za WHR_mech sustave ili vrijednostima za električne P_WHR_net za WHR_elec sustave zabilježenima u skladu s točkom 4.3.5.3.1.
Naslov stupca za mehanički P_WHR_net je niz „WHR mechanical power” u prvom retku datoteke, a naslov stupca za električni P_WHR_net niz „WHR electrical power” u prvom retku datoteke. Vrijednosti podataka počinju od drugog retka datoteke u W zaokružene na najbliži cijeli broj u skladu s normom ASTM E 29-06.
6.1.5. Specifične vrijednosti potrošnje goriva za korekcijski faktor za WHTC
Ulazni su podaci tri vrijednosti specifične potrošnje goriva tijekom različitih WHTC podciklusa – gradska vožnja, izvangradska vožnja i vožnja autocestom – u g/kWh, utvrđene u skladu sa stavkom 5.3.1.
Vrijednosti se zaokružuju na dva decimalna mjesta u skladu s normom ASTM E 29-06.
6.1.5.1 Posebni zahtjevi za motore s dvojnim gorivom
Tri vrijednosti određene u skladu s točkom 6.1.5. koje odgovaraju predmetnoj vrsti goriva koja se upotrebljava kao ulazni podatak za stupac „massflow fuel 1” u skladu s točkom 6.1.4. u grafičkom korisničkom sučelju unose se kao ulazni podaci na kartici „Fuel 1”.
Tri vrijednosti određene u skladu s točkom 6.1.5. koje odgovaraju predmetnoj vrsti goriva koja se upotrebljava kao ulazni podatak za stupac „massflow fuel 2” u skladu s točkom 6.1.4.1. u grafičkom korisničkom sučelju unose se kao ulazni podaci na kartici „Fuel 2”.
6.1.6. Specifične vrijednosti potrošnje goriva za faktor uravnoteženja između emisija s hladnim odnosno toplim pokretanjem
Ulazni su podaci dvije vrijednosti specifične potrošnje goriva tijekom WHTC ispitnog ciklusa s toplim pokretanjem i WHTC ispitnog ciklusa s hladnim pokretanjem u g/kWh utvrđene u skladu sa stavkom 5.3.2.
Vrijednosti se zaokružuju na dva decimalna mjesta u skladu s normom ASTM E 29-06.
6.1.6.1 Posebni zahtjevi za motore s dvojnim gorivom
Vrijednosti određene u skladu s točkom 6.1.6. koje odgovaraju predmetnoj vrsti goriva koja se upotrebljava kao ulazni podatak za stupac „massflow fuel 1” u skladu s točkom 6.1.4. u grafičkom korisničkom sučelju unose se kao ulazni podaci na kartici „Fuel 1”.
Vrijednosti određene u skladu s točkom 6.1.6. koje odgovaraju predmetnoj vrsti goriva koja se upotrebljava kao ulazni podatak za stupac „massflow fuel 2” u skladu s točkom 6.1.4.1. u grafičkom korisničkom sučelju unose se kao ulazni podaci na kartici „Fuel 2”.
6.1.7. Korekcijski faktor za motore opremljene sustavima za naknadnu obradu ispušnih plinova s periodičnom regeneracijom
Ulazni su podaci korekcijski faktor CFRegPer, utvrđen u skladu sa stavkom 5.4.
Za motore opremljene sustavima za naknadnu obradu ispušnih plinova s kontinuiranom regeneracijom, kako je definirano u stavku 6.6.1. Priloga 4. reviziji 06 Pravilnika UNECE-a br. 49, taj se faktor postavlja na 1 u skladu sa stavkom 5.4.
Vrijednost se zaokružuje na dva decimalna mjesta u skladu s normom ASTM E 29-06.
6.1.7.1 Posebni zahtjevi za motore s dvojnim gorivom
Vrijednosti određene u skladu s točkom 6.1.7. koje odgovaraju predmetnoj vrsti goriva koja se upotrebljava kao ulazni podatak za stupac „massflow fuel 1” u skladu s točkom 6.1.4. u grafičkom korisničkom sučelju unose se kao ulazni podaci na kartici „Fuel 1”.
Vrijednosti određene u skladu s točkom 6.1.7. koje odgovaraju predmetnoj vrsti goriva koja se upotrebljava kao ulazni podatak za stupac „massflow fuel 2” u skladu s točkom 6.1.4.1. u grafičkom korisničkom sučelju unose se kao ulazni podaci na kartici „Fuel 2”.
6.1.8. NCV ispitnog goriva
Ulazni je podatak NCV ispitnog goriva u MJ/kg, utvrđen u skladu sa stavkom 3.2.
Vrijednost se zaokružuje na 2 decimalna mjesta u skladu s normom ASTM E 29-06.
6.1.8.1 Posebni zahtjevi za motore s dvojnim gorivom
Vrijednost određena u skladu s točkom 6.1.8. koja odgovara predmetnoj vrsti goriva koja se upotrebljava kao ulazni podatak za stupac „massflow fuel 1” u skladu s točkom 6.1.4. u grafičkom korisničkom sučelju unosi se kao ulazni podatak na kartici „Fuel 1”.
Vrijednost određena u skladu s točkom 6.1.8. koja odgovara predmetnoj vrsti goriva koja se upotrebljava kao ulazni podatak za stupac „massflow fuel 2” u skladu s točkom 6.1.4.1. u grafičkom korisničkom sučelju unosi se kao ulazni podatak na kartici „Fuel 2”.
6.1.9. Vrsta ispitnog goriva
Ulazni je podatak vrsta ispitnog goriva odabrana u skladu sa stavkom 3.2.
6.1.9.1 Posebni zahtjevi za motore s dvojnim gorivom
Tip ispitnog goriva koje odgovara predmetnoj vrsti goriva koja se upotrebljava kao ulazni podatak za stupac „massflow fuel 1” u skladu s točkom 6.1.4. u grafičkom korisničkom sučelju unosi se kao ulazni podatak na kartici „Fuel 1”.
Tip ispitnog goriva koje odgovara predmetnoj vrsti goriva koja se upotrebljava kao ulazni podatak za stupac „massflow fuel 2” u skladu s točkom 6.1.4.1. u grafičkom korisničkom sučelju unosi se kao ulazni podatak na kartici „Fuel 2”.
6.1.10. Brzina vrtnje osnovnog motora porodice po CO2 u praznom hodu
Ulazni je podatak brzina vrtnje motora u praznom hodu, nidle, u min– 1 osnovnog motora porodice po CO2, kako je definirana u Dodatku 3. ovom Prilogu, prema deklaraciji proizvođača u zahtjevu za certifikaciju u opisnom dokumentu sastavljenom u skladu s obrascem iz Dodatka 2.
Ako se na zahtjev proizvođača primjenjuju odredbe definirane u članku 15. stavku 5. ove Uredbe, brzina vrtnje tog određenog motora u praznom hodu upotrebljava se kao ulazni podatak.
Vrijednost se zaokružuje na najbliži cijeli broj u skladu s normom ASTM E 29-06.
6.1.11. Brzina vrtnje motora u praznom hodu
Ulazni je podatak brzina vrtnje motora u praznom hodu, nidle, u min– 1 prema deklaraciji proizvođača u zahtjevu za certifikaciju u opisnom dokumentu sastavljenom u skladu s obrascem iz Dodatka 2. ovom Prilogu.
Vrijednost se zaokružuje na najbliži cijeli broj u skladu s normom ASTM E 29-06.
6.1.12. Radni obujam motora
Ulazni je podatak radni obujam motora u cm3 prema deklaraciji proizvođača u zahtjevu za certifikaciju u opisnom dokumentu sastavljenom u skladu s obrascem iz Dodatka 2. ovom Prilogu.
Vrijednost se zaokružuje na najbliži cijeli broj u skladu s normom ASTM E 29-06.
6.1.13. Nazivna brzina motora
Ulazni je podatak nazivna brzina vrtnje motora u min– 1 prema deklaraciji proizvođača u zahtjevu za certifikaciju u točki 3.2.1.8. opisnog dokumenta u skladu s Dodatkom 2. ovom Prilogu.
Vrijednost se zaokružuje na najbliži cijeli broj u skladu s normom ASTM E 29-06.
6.1.14. Nazivna snaga motora
Ulazni je podatak nazivna brzina snaga motora u kW prema deklaraciji proizvođača u zahtjevu za certifikaciju u točki 3.2.1.8. opisnog dokumenta u skladu s Dodatkom 2. ovom Prilogu.
Vrijednost se zaokružuje na najbliži cijeli broj u skladu s normom ASTM E 29-06.
6.1.15. Proizvođač
Ulazni je podatak ime proizvođača motora čiji je format niz znakova kodiran u ISO8859-1.
6.1.16. Model
Ulazni je podatak ime modela motora čiji je format niz znakova kodiran u ISO8859-1.
6.1.17. Certifikacijski broj
Ulazni podatak je certifikacijski broj motora čiji je format niz znakova kodiran u ISO8859-1.
6.1.18 Dvojno gorivo
U slučaju motora s dvojnim gorivom u grafičkom korisničkom sučelju aktivira se „Dual-fuel”.
6.1.19 WHR_no_ext
U slučaju motora sa sustavom WHR_no_ext, u grafičkom korisničkom sučelju aktivira se „MechanicalOutputICE”.
6.1.20 WHR_mech
U slučaju motora sa sustavom WHR_mech, u grafičkom korisničkom sučelju aktivira se „MechanicalOutputDrivetrain”.
6.1.21 WHR_elec
U slučaju motora sa sustavom WHR_elec, u grafičkom korisničkom sučelju aktivira se „ElectricalOutput”.
6.1.22 Specifične E_WHR_net vrijednosti za korekcijski faktor za WHTC za sustave WHR_mech
U slučaju motora sa sustavom WHR_mech, ulazni su podaci tri vrijednosti za specifični E_WHR_net u različitim WHTC podciklusima – gradska vožnja, izvangradska vožnja i vožnja autocestom – u kJ/kWh, utvrđene u skladu s točkom 5.5.2.1.
Vrijednosti se zaokružuju na dva decimalna mjesta u skladu s normom ASTM E 29-06 i unose se u grafičkom korisničkom sučelju kao ulazni podaci u odgovarajućim poljima na kartici „WHR Mechanical”.
6.1.23 Specifične E_WHR_net vrijednosti za faktor uravnoteženja između emisija s hladnim odnosno toplim pokretanjem za sustave WHR_mech
U slučaju motora sa sustavom WHR_mech ulazni su podaci dvije vrijednosti za specifični E_WHR_net u WHTC ispitnom ciklusu s toplim pokretanjem i WHTC ispitnog ciklusa s hladnim pokretanjem u kJ/kWh, utvrđene u skladu s točkom 5.5.2.2.
Vrijednosti se zaokružuju na dva decimalna mjesta u skladu s normom ASTM E 29-06 i unose se u grafičkom korisničkom sučelju kao ulazni podaci u odgovarajućim poljima na kartici „WHR Mechanical”.
6.1.24 Specifične E_WHR_net vrijednosti za korekcijski faktor za WHTC za sustave WHR_elec
U slučaju motora sa sustavom WHR_elec, ulazni su podaci tri vrijednosti za specifični E_WHR_net u različitim WHTC podciklusima – gradska vožnja, izvangradska vožnja i vožnja autocestom – u kJ/kWh, utvrđene u skladu s točkom 5.5.2.1.
Vrijednosti se zaokružuju na dva decimalna mjesta u skladu s normom ASTM E 29-06 i unose se u grafičkom korisničkom sučelju kao ulazni podaci u odgovarajućim polja na kartici „WHR Electrical”.
6.1.25 Specifične E_WHR_net vrijednosti za faktor uravnoteženja između emisija s hladnim odnosno toplim pokretanjem za sustave WHR_elec
U slučaju motora sa sustavom WHR_elec ulazni su podaci dvije vrijednosti za specifični E_WHR_net u WHTC ispitnom ciklusu s toplim pokretanjem i WHTC ispitnog ciklusa s hladnim pokretanjem u kJ/kWh, utvrđene u skladu s točkom 5.5.2.2.
Vrijednosti se zaokružuju na dva decimalna mjesta u skladu s normom ASTM E 29-06 i unose se u grafičkom korisničkom sučelju kao ulazni podaci u odgovarajućim polja na kartici „WHR Electrical”.
6.1.26 WHR korekcijski faktor za motore opremljene sustavima za naknadnu obradu ispušnih plinova s periodičnom regeneracijom
Ulazni podatak je korekcijski faktor utvrđen u skladu s točkom 5.5.3.
Vrijednost se zaokružuje na dva decimalna mjesta u skladu s normom ASTM E 29-06 i unosi se u grafičkom korisničkom sučelju kao ulazni podatak u odgovarajućim poljima na kartici „WHR Electrical” za motor sa sustavom WHR_elec i na kartici „WHR Mechanical” za motor sa sustavom WHR_mech.
Dodatak 1.
OBRAZAC CERTIFIKATA SASTAVNOG DIJELA, ZASEBNE TEHNIČKE JEDINICE ILI SUSTAVA
Najveći format: A4 (210 × 297 mm)
CERTIFIKAT O KARAKTERISTIKAMA PORODICE MOTORA POVEZANIMA S EMISIJAMA CO2 I POTROŠNJOM GORIVA
|
Izjava o: — dodjeli (1) — proširenju (1) — odbijanju (1) — povlačenju (1) |
Žig homologacijskog tijela
|
certifikata o karakteristikama povezanima s emisijama CO2 i potrošnjom goriva porodice motora u skladu s Uredbom Komisije (EU) 2017/2400.
Uredba Komisije (EU) 2017/2400. kako je zadnje izmijenjena …
Certifikacijski broj:
Hash:
Razlog za proširenje:
ODJELJAK I.
|
0.1. |
Marka (trgovačko ime proizvođača): |
|
0.2. |
Tip: |
|
0.3. |
Podaci za identifikaciju tipa:
|
|
0.5. |
Ime i adresa proizvođača: |
|
0.6. |
Imena i adrese proizvodnih pogona: |
|
0.7. |
Ime i adresa proizvođačeva zastupnika (ako postoji): |
ODJELJAK II.
|
1. |
Dodatni podaci (ako je primjenjivo): vidjeti Dopunu |
|
2. |
Homologacijsko tijelo odgovorno za provedbu ispitivanja: |
|
3. |
Datum ispitnog izvješća: |
|
4. |
Broj ispitnog izvješća: |
|
5. |
Napomene (ako ih ima): vidjeti Dopunu |
|
6. |
Mjesto: |
|
7. |
Datum: |
|
8. |
Potpis: |
Prilozi:
opisna dokumentacija, ispitno izvješće
Dodatak 2.
Opisni dokument za motor
Napomene u vezi s ispunjavanjem tablica
Slova A, B, C, D, E koja odgovaraju članovima porodice motora po CO2 zamjenjuju se stvarnim nazivima članova porodice motora po CO2.
Ako se za određenu karakteristiku motora upotrebljava ista vrijednost/opis za sve članove porodice motora po CO2, polja od A do E spajaju se u jedno.
Ako se porodica motora po CO2 sastoji od više od 5 članova, mogu se dodati novi stupci.
Za svaki se pojedini motor porodice po CO2 zasebno kopira i ispunjava „Dodatak opisnom dokumentu”.
Pojašnjenja se nalaze u bilješkama na samom kraju ovog Dodatka.
|
|
|
Osnovni motor porodice po CO2 |
Članovi porodice motora po CO2 |
||||
|
A |
B |
C |
D |
E |
|||
|
0. |
Opći podaci |
||||||
|
0.l. |
Marka (trgovačko ime proizvođača) |
|
|||||
|
0.2. |
Tip |
|
|||||
|
0.2.1. |
Trgovačka imena (ako postoje) |
|
|
|
|
|
|
|
0.5. |
Ime i adresa proizvođača |
|
|||||
|
0.8. |
Imena i adrese proizvodnih pogona |
|
|
|
|
|
|
|
0.9. |
Ime i adresa proizvođačeva zastupnika (ako postoji) |
|
|||||
DIO 1.
Bitne karakteristike (osnovnog) motora i tipova motora u porodici motora
|
|
|
Osnovni motor ili tip motora |
Članovi porodice motora po CO2 |
|||||||
|
A |
B |
C |
D |
E |
||||||
|
3.2. |
Motor s unutarnjim izgaranjem |
|
|
|
|
|
|
|||
|
3.2.1. |
Posebni podaci o motoru |
|
|
|
|
|
|
|||
|
3.2.1.1. |
Princip rada: vanjski izvor paljenja/kompresijsko paljenje (1) četverotaktni/dvotaktni/rotacijski (1) |
|
||||||||
|
3.2.1.1.1. |
Tip motora s dvojnim gorivom: tip 1A / tip 1B / tip 2A / tip 2B / tip 3B1 |
|
|
|
|
|
|
|||
|
3.2.1.1.2. |
Omjer energije i plina za vrijeme toplog pokretanja WHTC-a: % |
|
|
|
|
|
|
|||
|
3.2.1.2. |
Broj i raspored cilindara |
|
|
|
|
|
|
|||
|
3.2.1.2.1. |
Provrt (3) mm |
|
|
|
|
|
|
|||
|
3.2.1.2.2. |
Hod klipa (3) mm |
|
|
|
|
|
|
|||
|
3.2.1.2.3. |
Redoslijed paljenja |
|
|
|
|
|
|
|||
|
3.2.1.3. |
Radni obujam motora (4) cm3 |
|
|
|
|
|
|
|||
|
3.2.1.4. |
Volumetrijski kompresijski omjer (5) |
|
|
|
|
|
|
|||
|
3.2.1.5. |
Nacrti komore za izgaranje, čela klipa i, u slučaju motora s vanjskim izvorom paljenja, klipnih prstena |
|
|
|
|
|
|
|||
|
3.2.1.6. |
Uobičajena brzina vrtnje motora u praznom hodu (5) min– 1 |
|
|
|
|
|
|
|||
|
3.2.1.6.1. |
Povišena brzina vrtnje motora u praznom hodu (5) min– 1 |
|
|
|
|
|
|
|||
|
3.2.1.6.2. |
Prazni hod na dizelu: da/ne1 |
|
|
|
|
|
|
|||
|
3.2.1.7. |
Volumni udio ugljikova monoksida u ispušnim plinovima pri radu motora u praznom hodu (5): % prema podacima proizvođača (samo za motore s vanjskim izvorom paljenja) |
|
|
|
|
|
|
|||
|
3.2.1.8. |
Najveća neto snaga6… kW pri … min– 1 (prema podacima proizvođača) |
|
|
|
|
|
|
|||
|
3.2.1.9. |
Najveća dopuštena brzina vrtnje motora koju je propisao proizvođač (min– 1) |
|
|
|
|
|
|
|||
|
3.2.1.10. |
Maksimalni neto zakretni moment (6) (Nm) pri (min– 1) (prema podacima proizvođača) |
|
|
|
|
|
|
|||
|
3.2.1.11. |
Proizvođačevo upućivanje na opisnu dokumentaciju koja se zahtijeva u stavcima 3.1., 3.2. i 3.3. Pravilnika UN-a br. 49, što homologacijskom tijelu omogućuje ocjenjivanje strategia kontrole emisija i sustava ugrađenih u motor za osiguravanje pravilnog rada mjera za kontrolu emisija NOx |
|
|
|
|
|
|
|||
|
3.2.2. |
Gorivo |
|
|
|
|
|
|
|||
|
3.2.2.2. |
Teška vozila na dizelsko gorivo/benzin/UNP/PP/Etanol (ED95)/Etanol (E85) (1) |
|
|
|
|
|
|
|||
|
3.2.2.2.1. |
Goriva kompatibilna za upotrebu u motoru koja je proizvođač deklarirao u skladu sa stavkom 4.6.2. Pravilnika UN-a br. 49 (ako je primjenjivo) |
|
|
|
|
|
|
|||
|
|
||||||||||
|
3.2.4. |
Dovod goriva |
|
|
|
|
|
|
|||
|
3.2.4.2. |
Ubrizgavanjem goriva (samo za motore s kompresijskim paljenjem ili dvojnim gorivom): da/ne(1) |
|
|
|
|
|
|
|||
|
3.2.4.2.1. |
Opis sustava |
|
|
|
|
|
|
|||
|
3.2.4.2.2. |
Princip rada: izravno ubrizgavanje/pretkomora/vrtložna komora(1) |
|
|
|
|
|
|
|||
|
3.2.4.2.3. |
Pumpa za ubrizgavanje |
|
|
|
|
|
|
|||
|
3.2.4.2.3.1. |
Marke |
|
|
|
|
|
|
|||
|
3.2.4.2.3.2. |
Tipovi |
|
|
|
|
|
|
|||
|
3.2.4.2.3.3. |
Maksimalna dobava goriva (1) (5) … mm3/takt ili mm3/ciklus pri brzini vrtnje motora od … min– 1 ili dijagram karakteristika (ako postoji regulacija tlaka prednabijanja, navesti karakteristični odnos dobave goriva i tlaka prednabijanja u odnosu na brzinu vrtnje motora) |
|
|
|
|
|
|
|||
|
3.2.4.2.3.4. |
Statički kut pretpaljenja (5) |
|
|
|
|
|
|
|||
|
3.2.4.2.3.5. |
Dijagram predubrizgavanja (5) |
|
|
|
|
|
|
|||
|
3.2.4.2.3.6. |
Postupak umjeravanja: ispitni stol/motor (1) |
|
|
|
|
|
|
|||
|
3.2.4.2.4. |
Regulator |
|
|
|
|
|
|
|||
|
3.2.4.2.4.1. |
Tip |
|
|
|
|
|
|
|||
|
3.2.4.2.4.2. |
Brzina vrtnje pri kojoj se prekida dovod goriva |
|
|
|
|
|
|
|||
|
3.2.4.2.4.2.1. |
Brzina vrtnje pri kojoj se prekida dovod goriva pri opterećenju (min– 1) |
|
|
|
|
|
|
|||
|
3.2.4.2.4.2.2. |
Najveća brzina vrtnje bez opterećenja (min– 1) |
|
|
|
|
|
|
|||
|
3.2.4.2.4.2.3. |
Brzina vrtnje u praznom hodu (min– 1) |
|
|
|
|
|
|
|||
|
3.2.4.2.5. |
Visokotlačne cijevi za ubrizgavanje |
|
|
|
|
|
|
|||
|
3.2.4.2.5.1. |
Duljina (mm) |
|
|
|
|
|
|
|||
|
3.2.4.2.5.2. |
Unutarnji promjer (mm) |
|
|
|
|
|
|
|||
|
3.2.4.2.5.3. |
Zajednički vod (common rail), marka i tip |
|
|
|
|
|
|
|||
|
3.2.4.2.6. |
Brizgaljke |
|
|
|
|
|
|
|||
|
3.2.4.2.6.1. |
Marke |
|
|
|
|
|
|
|||
|
3.2.4.2.6.2. |
Tipovi |
|
|
|
|
|
|
|||
|
3.2.4.2.6.3. |
Tlak otvaranja (5): |
kPa ili dijagram karakteristika (5) |
|
|
|
|
|
|
||
|
3.2.4.2.7. |
Sustav za hladno pokretanje motora |
|
|
|
|
|
|
|||
|
3.2.4.2.7.1. |
Marke |
|
|
|
|
|
|
|||
|
3.2.4.2.7.2. |
Tipovi |
|
|
|
|
|
|
|||
|
3.2.4.2.7.3. |
Opis |
|
|
|
|
|
|
|||
|
3.2.4.2.8. |
Pomoćni sustav za pokretanje motora |
|
|
|
|
|
|
|||
|
3.2.4.2.8.1. |
Marke |
|
|
|
|
|
|
|||
|
3.2.4.2.8.2. |
Tipovi |
|
|
|
|
|
|
|||
|
3.2.4.2.8.3. |
Opis sustava |
|
|
|
|
|
|
|||
|
3.2.4.2.9. |
Elektronički regulirano ubrizgavanje: da/ne (1) |
|
|
|
|
|
|
|||
|
3.2.4.2.9.1. |
Marke |
|
|
|
|
|
|
|||
|
3.2.4.2.9.2. |
Tipovi |
|
|
|
|
|
|
|||
|
3.2.4.2.9.3. |
Opis sustava (u slučaju sustava koji nema neprekidno ubrizgavanje, navesti ekvivalentne podatke) |
|
|
|
|
|
|
|||
|
3.2.4.2.9.3.1. |
Marka i tip elektroničke upravljačke jedinice (ECU) |
|
|
|
|
|
|
|||
|
3.2.4.2.9.3.2. |
Marka i tip regulatora goriva |
|
|
|
|
|
|
|||
|
3.2.4.2.9.3.3. |
Marka i tip senzora za protok zraka |
|
|
|
|
|
|
|||
|
3.2.4.2.9.3.4. |
Marka i tip uređaja za raspodjelu goriva |
|
|
|
|
|
|
|||
|
3.2.4.2.9.3.5. |
Marka i tip kućišta zaklopke gasa |
|
|
|
|
|
|
|||
|
3.2.4.2.9.3.6. |
Marka i tip senzora temperature vode |
|
|
|
|
|
|
|||
|
3.2.4.2.9.3.7. |
Marka i tip senzora temperature zraka |
|
|
|
|
|
|
|||
|
3.2.4.2.9.3.8. |
Marka i tip senzora tlaka |
|
|
|
|
|
|
|||
|
3.2.4.2.9.3.9. |
Brojčane oznake umjeravanja softvera |
|
|
|
|
|
|
|||
|
3.2.4.3. |
Ubrizgavanje goriva (samo u slučaju vanjskog izvora paljenja): da/ne (1) |
|
|
|
|
|
|
|||
|
3.2.4.3.1. |
Princip rada: usisna grana (centralno/pojedinačno/izravno ubrizgavanje (1)/drugo, navesti) |
|
|
|
|
|
|
|||
|
3.2.4.3.2. |
Marke |
|
|
|
|
|
|
|||
|
3.2.4.3.3. |
Tipovi |
|
|
|
|
|
|
|||
|
3.2.4.3.4. |
Opis sustava (u slučaju nekontinuiranog sustava za ubrizgavanje, navesti odgovarajuće pojedinosti) |
|
|
|
|
|
|
|||
|
3.2.4.3.4.1. |
Marka i tip elektroničke upravljačke jedinice (ECU) |
|
|
|
|
|
|
|||
|
3.2.4.3.4.2. |
Marka i tip regulatora goriva |
|
|
|
|
|
|
|||
|
3.2.4.3.4.3. |
Marka i tip senzora protoka zraka |
|
|
|
|
|
|
|||
|
3.2.4.3.4.4. |
Marka i tip uređaja za raspodjelu goriva |
|
|
|
|
|
|
|||
|
3.2.4.3.4.5. |
Marka i tip regulatora tlaka |
|
|
|
|
|
|
|||
|
3.2.4.3.4.6. |
Marka i tip mikroprekidača |
|
|
|
|
|
|
|||
|
3.2.4.3.4.7. |
Marka i tip vijka za namještanje praznog hoda |
|
|
|
|
|
|
|||
|
3.2.4.3.4.8. |
Marka i tip kućišta zaklopke gasa |
|
|
|
|
|
|
|||
|
3.2.4.3.4.9. |
Marka i tip senzora temperature vode |
|
|
|
|
|
|
|||
|
3.2.4.3.4.10. |
Marka i tip senzora temperature zraka |
|
|
|
|
|
|
|||
|
3.2.4.3.4.11. |
Marka i tip senzora tlaka zraka |
|
|
|
|
|
|
|||
|
3.2.4.3.4.12. |
Brojčane oznake umjeravanja softvera |
|
|
|
|
|
|
|||
|
3.2.4.3.5. |
Brizgaljke: tlak otvaranja (5) (kPa) ili dijagram karakteristika (5) |
|
|
|
|
|
|
|||
|
3.2.4.3.5.1. |
Marka |
|
|
|
|
|
|
|||
|
3.2.4.3.5.2. |
Tip |
|
|
|
|
|
|
|||
|
3.2.4.3.6. |
Kut početka ubrizgavanja |
|
|
|
|
|
|
|||
|
3.2.4.3.7. |
Sustav za hladno pokretanje motora |
|
|
|
|
|
|
|||
|
3.2.4.3.7.1. |
Princip rada |
|
|
|
|
|
|
|||
|
3.2.4.3.7.2. |
Radno područje/postavke (1) (5) |
|
|
|
|
|
|
|||
|
3.2.4.4. |
Pumpa za gorivo |
|
|
|
|
|
|
|||
|
3.2.4.4.1. |
Tlak (5) (kPa) ili dijagram karakteristika (5) |
|
|
|
|
|
|
|||
|
3.2.5. |
Električni sustav |
|
|
|
|
|
|
|||
|
3.2.5.1. |
Nazivni napon (V), pozitivno/negativno uzemljenje (1) |
|
|
|
|
|
|
|||
|
3.2.5.2. |
Generator |
|
|
|
|
|
|
|||
|
3.2.5.2.1. |
Tip |
|
|
|
|
|
|
|||
|
3.2.5.2.2. |
Nazivna snaga (VA) |
|
|
|
|
|
|
|||
|
3.2.6. |
Sustav paljenja (samo za motore s vanjskim izvorom paljenja) |
|
|
|
|
|
|
|||
|
3.2.6.1. |
Marke |
|
|
|
|
|
|
|||
|
3.2.6.2. |
Tipovi |
|
|
|
|
|
|
|||
|
3.2.6.3. |
Princip rada |
|
|
|
|
|
|
|||
|
3.2.6.4. |
Dijagram pretpaljenja (5) |
|
|
|
|
|
|
|||
|
3.2.6.5. |
Statički kut pretpaljenja (5) (stupnjeva prije GMT) |
|
|
|
|
|
|
|||
|
3.2.6.6. |
Svjećice |
|
|
|
|
|
|
|||
|
3.2.6.6.1. |
Marka |
|
|
|
|
|
|
|||
|
3.2.6.6.2. |
Tip |
|
|
|
|
|
|
|||
|
3.2.6.6.3. |
Zazor (mm) |
|
|
|
|
|
|
|||
|
3.2.6.7. |
Indukcijski svici |
|
|
|
|
|
|
|||
|
3.2.6.7.1. |
Marka |
|
|
|
|
|
|
|||
|
3.2.6.7.2. |
Tip |
|
|
|
|
|
|
|||
|
3.2.7. |
Sustav hlađenja: tekućina/zrak (1) |
|
|
|
|
|
|
|||
|
|
||||||||||
|
3.2.7.2. |
Tekućina |
|
|
|
|
|
|
|||
|
3.2.7.2.1. |
Vrsta tekućine |
|
|
|
|
|
|
|||
|
3.2.7.2.2. |
Cirkulacijske pumpe: da/ne (1) |
|
|
|
|
|
|
|||
|
3.2.7.2.3. |
Karakteristike |
|
|
|
|
|
|
|||
|
3.2.7.2.3.1. |
Marke |
|
|
|
|
|
|
|||
|
3.2.7.2.3.2. |
Tipovi |
|
|
|
|
|
|
|||
|
3.2.7.2.4. |
Prijenosni omjer |
|
|
|
|
|
|
|||
|
3.2.7.3. |
Zrak |
|
|
|
|
|
|
|||
|
3.2.7.3.1. |
Ventilator: da/ne (1) |
|
|
|
|
|
|
|||
|
3.2.7.3.2. |
Karakteristike |
|
|
|
|
|
|
|||
|
3.2.7.3.2.1. |
Marke |
|
|
|
|
|
|
|||
|
3.2.7.3.2.2. |
Tipovi |
|
|
|
|
|
|
|||
|
3.2.7.3.3. |
Prijenosni omjer |
|
|
|
|
|
|
|||
|
3.2.8. |
Usisni sustav |
|
|
|
|
|
|
|||
|
3.2.8.1. |
Prednabijanje: da/ne (1) |
|
|
|
|
|
|
|||
|
3.2.8.1.1. |
Marke |
|
|
|
|
|
|
|||
|
3.2.8.1.2. |
Tipovi |
|
|
|
|
|
|
|||
|
3.2.8.1.3. |
Opis sustava (npr. najveći tlak nabijanja … kPa, preljevni ventil, ako se primjenjuje) |
|
|
|
|
|
|
|||
|
3.2.8.2. |
Međuhladnjak: da/ne (1) |
|
|
|
|
|
|
|||
|
3.2.8.2.1. |
Tip: zrak – zrak/zrak – voda (1) |
|
|
|
|
|
|
|||
|
3.2.8.3. |
Podtlak u usisnom vodu pri nazivnoj brzini vrtnje motora i stopostotnom opterećenju (samo za motore s kompresijskim paljenjem) |
|
|
|
|
|
|
|||
|
3.2.8.3.1. |
Najmanji dopušteni (kPa) |
|
|
|
|
|
|
|||
|
3.2.8.3.2. |
Najveći dopušteni (kPa) |
|
|
|
|
|
|
|||
|
3.2.8.4. |
Opis i nacrti ulaznih vodova i njihovih dodataka (spremnik usisnog zraka, grijač, dodatni dovodi zraka itd.) |
|
|
|
|
|
|
|||
|
3.2.8.4.1. |
Opis usisne grane (uključujući nacrte i/ili fotografije) |
|
|
|
|
|
|
|||
|
3.2.9. |
Ispušni sustav |
|
|
|
|
|
|
|||
|
3.2.9.1. |
Opis i/ili nacrti ispušne grane |
|
|
|
|
|
|
|||
|
3.2.9.2. |
Opis i/ili nacrti ispušnog sustava |
|
|
|
|
|
|
|||
|
3.2.9.2.1. |
Opis i/ili nacrti elementa ispušnog sustava koji su dio sustava motora |
|
|
|
|
|
|
|||
|
3.2.9.3. |
Maksimalni dopušteni protutlak ispuha pri nazivnoj brzini vrtnje i stopostotnom opterećenju (samo za motore s kompresijskim paljenjem) (kPa) (7) |
|
|
|
|
|
|
|||
|
|
||||||||||
|
3.2.9.7. |
Zapremnina ispušnog sustava (dm3) |
|
|
|
|
|
|
|||
|
3.2.9.7.1. |
Prihvatljivi obujam ispušnog sustava: (dm3) |
|
|
|
|
|
|
|||
|
3.2.10. |
Najmanje površine poprečnog presjeka usisnih i ispušnih otvora i dimenzije otvora |
|
|
|
|
|
|
|||
|
3.2.11. |
Podešavanje otvaranja/zatvaranja ventila ili ekvivalentni podaci |
|||||||||
|
3.2.11.1. |
Najveći podizaj ventila, kutovi otvaranja i zatvaranja ili pojedinosti o podešenosti alternativnih razvodnih sustava u odnosu na mrtve točke; za sustav s promjenjivom fazom otvaranja i zatvaranja ventila, najkraća i najdulja faza |
|
|
|
|
|
|
|||
|
3.2.11.2. |
Referentni raspon i/ili raspon postavki (7) |
|
|
|
|
|
|
|||
|
3.2.12. |
Mjere poduzete protiv onečišćavanja zraka |
|||||||||
|
|
||||||||||
|
3.2.12.1.1. |
Naprava za recikliranje plinova iz kućišta koljenastog vratila: da/ne1 Ako je odgovor potvrdan, opis i crteži Ako je odgovor negativan, obavezna je sukladnost sa stavkom 6.10. Priloga 4. Pravilniku UN-a br. 49 |
|
|
|
|
|
|
|||
|
3.2.12.2. |
Dodatni uređaji za kontrolu onečišćavanja (ako postoje i nisu opisani u drugim točkama) |
|
|
|
|
|
|
|||
|
3.2.12.2.1. |
Katalizator: da/ne (1) |
|
|
|
|
|
|
|||
|
3.2.12.2.1.1. |
Broj katalizatora i elemenata (navesti dolje podatke za svaku zasebnu jedinicu) |
|
|
|
|
|
|
|||
|
3.2.12.2.1.2. |
Dimenzije, oblik i obujam katalizatora |
|
|
|
|
|
|
|||
|
3.2.12.2.1.3. |
Vrsta katalitičkog djelovanja |
|
|
|
|
|
|
|||
|
3.2.12.2.1.4. |
Ukupna količina plemenitih kovina |
|
|
|
|
|
|
|||
|
3.2.12.2.1.5. |
Relativna koncentracija |
|
|
|
|
|
|
|||
|
3.2.12.2.1.6. |
Nosač (struktura i materijal) |
|
|
|
|
|
|
|||
|
3.2.12.2.1.7. |
Gustoća ćelija |
|
|
|
|
|
|
|||
|
3.2.12.2.1.8. |
Tip kućišta katalizatora |
|
|
|
|
|
|
|||
|
3.2.12.2.1.9. |
Položaj katalizatora (mjesto i referentni razmak u ispušnom sustavu) |
|
|
|
|
|
|
|||
|
3.2.12.2.1.10. |
Toplinska zaštita: da/ne (1) |
|
|
|
|
|
|
|||
|
3.2.12.2.1.11. |
Sustavi/metode za regeneraciju sustava za naknadnu obradu ispušnih plinova, opis |
|
|
|
|
|
|
|||
|
|
||||||||||
|
3.2.12.2.1.11.5. |
Raspon uobičajene radne temperature (K) |
|
|
|
|
|
|
|||
|
3.2.12.2.1.11.6. |
Potrošni reagensi: da/ne (1) |
|
|
|
|
|
|
|||
|
3.2.12.2.1.11.7. |
Vrsta i koncentracija reagensa nužnog za katalitičko djelovanje |
|
|
|
|
|
|
|||
|
3.2.12.2.1.11.8. |
Uobičajeno područje radne temperature reagensa K |
|
|
|
|
|
|
|||
|
3.2.12.2.1.11.9. |
Međunarodna norma |
|
|
|
|
|
|
|||
|
3.2.12.2.1.11.10. |
Učestalost dodavanja reagensa: stalno/pri održavanju (1) |
|
|
|
|
|
|
|||
|
3.2.12.2.1.12. |
Marka katalizatora |
|
|
|
|
|
|
|||
|
3.2.12.2.1.13. |
Identifikacijski broj dijela |
|
|
|
|
|
|
|||
|
3.2.12.2.2. |
Senzor kisika: da/ne (1) |
|
|
|
|
|
|
|||
|
3.2.12.2.2.1. |
Marka |
|
|
|
|
|
|
|||
|
3.2.12.2.2.2. |
Mjesto |
|
|
|
|
|
|
|||
|
3.2.12.2.2.3. |
Područje regulacije |
|
|
|
|
|
|
|||
|
3.2.12.2.2.4. |
Tip |
|
|
|
|
|
|
|||
|
3.2.12.2.2.5. |
Identifikacijski broj dijela |
|
|
|
|
|
|
|||
|
3.2.12.2.3. |
Upuhivanje zraka: da/ne (1) |
|
|
|
|
|
|
|||
|
3.2.12.2.3.1. |
Tip (pulsiranje zraka, pumpa za zrak itd.) |
|
|
|
|
|
|
|||
|
3.2.12.2.4. |
Povrat ispušnih plinova (EGR): da/ne (1) |
|
|
|
|
|
|
|||
|
3.2.12.2.4.1. |
Karakteristike (marka, tip, protok itd.) |
|
|
|
|
|
|
|||
|
3.2.12.2.6. |
Filtar čestica: da/ne (1) |
|
|
|
|
|
|
|||
|
3.2.12.2.6.1. |
Dimenzije, oblik i obujam filtra čestica |
|
|
|
|
|
|
|||
|
3.2.12.2.6.2. |
Konstrukcija filtra čestica |
|
|
|
|
|
|
|||
|
3.2.12.2.6.3. |
Položaj (referentni razmak u ispušnom sustavu) |
|
|
|
|
|
|
|||
|
3.2.12.2.6.4. |
Način ili sustav regeneracije, opis i/ili nacrt |
|
|
|
|
|
|
|||
|
3.2.12.2.6.5. |
Marka odvajača krutih čestica |
|
|
|
|
|
|
|||
|
3.2.12.2.6.6. |
Identifikacijski broj dijela |
|
|
|
|
|
|
|||
|
3.2.12.2.6.7. |
Uobičajeni rasponi radne temperature (K) i tlaka (kPa) |
|
|
|
|
|
|
|||
|
3.2.12.2.6.8. |
U slučaju povremene regeneracije |
|
|
|
|
|
|
|||
|
|
||||||||||
|
3.2.12.2.6.8.1.1. |
Broj WHTC ispitnih ciklusa bez regeneracije (n) |
|
|
|
|
|
|
|||
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|||
|
3.2.12.2.6.8.2.1. |
Broj WHTC ispitnih ciklusa s regeneracijom (nR) |
|
|
|
|
|
|
|||
|
3.2.12.2.6.9. |
Drugi sustavi: da/ne (1) |
|
|
|
|
|
|
|||
|
3.2.12.2.6.9.1. |
Opis i način rada |
|
|
|
|
|
|
|||
|
3.2.12.2.7. |
Ako je primjenjivo, proizvođačevo upućivanje na dokumentaciju o ugradnji motora s dvojnim gorivom u vozilo |
|
|
|
|
|
|
|||
|
|
||||||||||
|
3.2.17. |
Specifični podaci povezani s motorima na plin i motorima na dvojno gorivo za teška teretna vozila (u slučaju sustava koji je projektiran drugačije, navesti jednakovrijedne podatke) |
|
|
|
|
|
|
|||
|
3.2.17.1. |
Gorivo: UNP/PP-H/PP-L/PP-HL (1) |
|
|
|
|
|
|
|||
|
3.2.17.2. |
Regulatori tlaka ili isparivači/regulatori tlaka (1) |
|
|
|
|
|
|
|||
|
3.2.17.2.1. |
Marke |
|
|
|
|
|
|
|||
|
3.2.17.2.2. |
Tipovi |
|
|
|
|
|
|
|||
|
3.2.17.2.3. |
Broj stupnjeva redukcije tlaka |
|
|
|
|
|
|
|||
|
3.2.17.2.4. |
Tlak u konačnom stupnju, minimalni (kPA) – maksimalni (kPa) |
|
|
|
|
|
|
|||
|
3.2.17.2.5. |
Broj glavnih točaka namještanja |
|
|
|
|
|
|
|||
|
3.2.17.2.6. |
Broj točaka namještanja u praznom hodu |
|
|
|
|
|
|
|||
|
3.2.17.2.7. |
Homologacijski broj |
|
|
|
|
|
|
|||
|
3.2.17.3. |
Sustav za dovod goriva: naprava za miješanje / ubrizgavanje plina / ubrizgavanje tekućine / izravno ubrizgavanje (1) |
|
|
|
|
|
|
|||
|
3.2.17.3.1. |
Reguliranje omjera smjese |
|
|
|
|
|
|
|||
|
3.2.17.3.2. |
Opis sustava i/ili dijagram i nacrti |
|
|
|
|
|
|
|||
|
3.2.17.3.3. |
Homologacijski broj |
|
|
|
|
|
|
|||
|
3.2.17.4. |
Naprava za miješanje |
|
|
|
|
|
|
|||
|
3.2.17.4.1. |
Broj |
|
|
|
|
|
|
|||
|
3.2.17.4.2. |
Marke |
|
|
|
|
|
|
|||
|
3.2.17.4.3. |
Tipovi |
|
|
|
|
|
|
|||
|
3.2.17.4.4. |
Mjesto |
|
|
|
|
|
|
|||
|
3.2.17.4.5. |
Mogućnosti namještanja |
|
|
|
|
|
|
|||
|
3.2.17.4.6. |
Homologacijski broj |
|
|
|
|
|
|
|||
|
3.2.17.5. |
Ubrizgavanje u usisnu granu |
|
|
|
|
|
|
|||
|
3.2.17.5.1. |
Ubrizgavanje: jedna brizgaljka/više brizgaljki (1) |
|
|
|
|
|
|
|||
|
3.2.17.5.2. |
Ubrizgavanje: kontinuirano/istovremeno/sekvencijski (1) |
|
|
|
|
|
|
|||
|
3.2.17.5.3. |
Oprema za ubrizgavanje |
|
|
|
|
|
|
|||
|
3.2.17.5.3.1. |
Marke |
|
|
|
|
|
|
|||
|
3.2.17.5.3.2. |
Tipovi |
|
|
|
|
|
|
|||
|
3.2.17.5.3.3. |
Mogućnosti namještanja |
|
|
|
|
|
|
|||
|
3.2.17.5.3.4. |
Homologacijski broj |
|
|
|
|
|
|
|||
|
3.2.17.5.4. |
Dobavna pumpa (ako se primjenjuje) |
|
|
|
|
|
|
|||
|
3.2.17.5.4.1. |
Marke |
|
|
|
|
|
|
|||
|
3.2.17.5.4.2. |
Tipovi |
|
|
|
|
|
|
|||
|
3.2.17.5.4.3. |
Homologacijski broj |
|
|
|
|
|
|
|||
|
3.2.17.5.5. |
Brizgaljke |
|
|
|
|
|
|
|||
|
3.2.17.5.5.1. |
Marke |
|
|
|
|
|
|
|||
|
3.2.17.5.5.2. |
Tipovi |
|
|
|
|
|
|
|||
|
3.2.17.5.5.3. |
Homologacijski broj |
|
|
|
|
|
|
|||
|
3.2.17.6. |
Izravno ubrizgavanje |
|
|
|
|
|
|
|||
|
3.2.17.6.1. |
Pumpa za ubrizgavanje/regulator tlaka (1) |
|
|
|
|
|
|
|||
|
3.2.17.6.1.1. |
Marke |
|
|
|
|
|
|
|||
|
3.2.17.6.1.2. |
Tipovi |
|
|
|
|
|
|
|||
|
3.2.17.6.1.3. |
Kut početka ubrizgavanja |
|
|
|
|
|
|
|||
|
3.2.17.6.1.4. |
Homologacijski broj |
|
|
|
|
|
|
|||
|
3.2.17.6.2. |
Brizgaljke |
|
|
|
|
|
|
|||
|
3.2.17.6.2.1. |
Marke |
|
|
|
|
|
|
|||
|
3.2.17.6.2.2. |
Tipovi |
|
|
|
|
|
|
|||
|
3.2.17.6.2.3. |
Tlak otvaranja ili dijagram karakteristika (1) |
|
|
|
|
|
|
|||
|
3.2.17.6.2.4. |
Homologacijski broj |
|
|
|
|
|
|
|||
|
3.2.17.7. |
Elektronička upravljačka jedinica (ECU) |
|
|
|
|
|
|
|||
|
3.2.17.7.1. |
Marke |
|
|
|
|
|
|
|||
|
3.2.17.7.2. |
Tipovi |
|
|
|
|
|
|
|||
|
3.2.17.7.3. |
Mogućnosti namještanja |
|
|
|
|
|
|
|||
|
3.2.17.7.4. |
Brojčane oznake umjeravanja softvera |
|
|
|
|
|
|
|||
|
3.2.17.8. |
Posebna oprema ako je gorivo PP |
|
|
|
|
|
|
|||
|
3.2.17.8.1. |
Varijanta 1. (samo u slučaju homologacije motora za nekoliko specifičnih sastava goriva) |
|
|
|
|
|
|
|||
|
3.2.17.8.1.0.1. |
Automatsko prilagođavanje? da/ne (1) |
|
|
|
|
|
|
|||
|
▼M1 ————— |
||||||||||
|
3.2.17.8.1.1. |
metan (CH4) … osnova (% mol) etan (C2H6) … osnova (% mol) propan (C3H8). … osnova (% mol) butan (C4H10) … osnova (% mol) C5/C5+: … osnova (% mol) kisik (O2) … osnova (% mol) inertni (N2, He, itd.) … osnova (% mol) |
min (% mol) min (% mol) min (% mol) min (% mol) min (% mol) min (% mol) min (% mol) |
maks (% mol) maks (% mol) maks (% mol) maks (% mol) maks (% mol) maks (% mol) maks (% mol) |
|||||||
|
3.5.5. |
Specifična potrošnja goriva, specifične emisije CO2 i korekcijski faktori |
|
|
|
|
|
|
|||
|
3.5.5.1. |
Specifična potrošnja goriva tijekom WHSC-a „SFCWHSC” u skladu sa stavkom 5.3.3. g/kWh ►M3 (9) ◄ |
|
|
|
|
|
|
|||
|
3.5.5.2. |
Korigirana specifična potrošnja goriva tijekom WHSC-a „SFCWHSC,corr” u skladu sa stavkom 5.3.3.1.: … g/kWh ►M3 (9) ◄ |
|
|
|
|
|
|
|||
|
3.5.5.2.1. |
Za motore s dvojnim gorivom: Specifične emisije CO2 tijekom WHSC-a u skladu s točkom 6.1. Dodatka 4. g/kWh (9) |
|
|
|
|
|
|
|||
|
3.5.5.3. |
Korekcijski faktor za dio WHTC-a koji se odnosi na gradsku vožnju (iz izlaznih podataka alata za predobradu podataka o motoru) ►M3 (9) ◄ |
|
|
|
|
|
|
|||
|
3.5.5.4. |
Korekcijski faktor za dio WHTC-a koji se odnosi na izvangradsku vožnju (iz izlaznih podataka alata za predobradu podataka o motoru) ►M3 (9) ◄ |
|
|
|
|
|
|
|||
|
3.5.5.5. |
Korekcijski faktor za dio WHTC-a koji se odnosi na vožnju autocestom (iz izlaznih podataka alata za predobradu podataka o motoru) ►M3 (9) ◄ |
|
|
|
|
|
|
|||
|
3.5.5.6. |
Faktor uravnoteženja između emisija s hladnim odnosno toplim pokretanjem (iz izlaznih podataka alata za predobradu podataka o motoru) ►M3 (9) ◄ |
|
|
|
|
|
|
|||
|
3.5.5.7. |
Korekcijski faktor za motore opremljene sustavima za naknadnu obradu ispušnih plinova s periodičnom regeneracijom CFRegPer (iz izlaznih podataka alata za predobradu podataka o motoru) ►M3 (9) ◄ |
|
|
|
|
|
|
|||
|
3.5.5.8. |
Korekcijski faktor za standardni NCV (iz izlaznih podataka alata za predobradu podataka o motoru) ►M3 (9) ◄ |
|
|
|
|
|
|
|||
|
3.6. |
Temperature koje dopušta proizvođač |
|
|
|
|
|
|
|||
|
3.6.1. |
Sustav hlađenja |
|
|
|
|
|
|
|||
|
3.6.1.1. |
Hlađenje tekućinom: najveća temperatura na izlazu (K) |
|
|
|
|
|
|
|||
|
3.6.1.2. |
Zračno hlađenje |
|
|
|
|
|
|
|||
|
3.6.1.2.1. |
Referentna točka |
|
|
|
|
|
|
|||
|
3.6.1.2.2. |
Najviša temperatura u referentnoj točki (K) |
|
|
|
|
|
|
|||
|
3.6.2. |
Najviša temperatura na izlazu usisnog međuhladnjaka (K) |
|
|
|
|
|
|
|||
|
3.6.3. |
Najviša temperatura ispuha na mjestu u ispušnim cijevima koje je najbliže vanjskim prirubnicama ispušnih grana ili turbopuhalu (K) |
|
|
|
|
|
|
|||
|
3.6.4. |
Temperatura goriva: najniža (K) – najviša (K) Za dizelske motore na ulazu pumpe za ubrizgavanje, a za motore na plin u zadnjem stupnju regulatora tlaka |
|
|
|
|
|
|
|||
|
3.6.5. |
Temperatura maziva najniža (K) – najviša (K) |
|
|
|
|
|
|
|||
|
|
||||||||||
|
3.8. |
Sustav podmazivanja |
|
|
|
|
|
|
|||
|
3.8.1. |
Opis sustava |
|
|
|
|
|
|
|||
|
3.8.1.1. |
Položaj spremnika maziva |
|
|
|
|
|
|
|||
|
3.8.1.2. |
Sustav dovoda maziva (pumpa / ubrizgavanje u usisni dio / miješanje s gorivom itd.) (1) |
|
|
|
|
|
|
|||
|
3.8.2. |
Pumpa za podmazivanje |
|
|
|
|
|
|
|||
|
3.8.2.1. |
Marke |
|
|
|
|
|
|
|||
|
3.8.2.2. |
Tipovi |
|
|
|
|
|
|
|||
|
3.8.3. |
Mješavina s gorivom |
|
|
|
|
|
|
|||
|
3.8.3.1. |
Postotak |
|
|
|
|
|
|
|||
|
3.8.4. |
Hladnjak ulja: da/ne (1) |
|
|
|
|
|
|
|||
|
3.8.4.1. |
Nacrt (nacrti) |
|
|
|
|
|
|
|||
|
3.8.4.1.1. |
Marke |
|
|
|
|
|
|
|||
|
3.8.4.1.2. |
Tipovi |
|
|
|
|
|
|
|||
|
3.9. |
WHR sustav |
|
|
|
|
|
|
|||
|
3.9.1. |
Tip WHR sustava: WHR_no_ext, WHR_mech, WHR_elec |
|
|
|
|
|
|
|||
|
3.9.2. |
Princip rada: |
|
|
|
|
|
|
|||
|
3.9.3. |
Opis sustava |
|
|
|
|
|
|
|||
|
3.9.4. |
Tip isparivača (10) |
|
|
|
|
|
|
|||
|
3.9.5. |
LEW u skladu s točkom 3.1.6.2. podtočkom (a) |
|
|
|
|
|
|
|||
|
3.9.6. |
LmaxEW u skladu s točkom 3.1.6.2. podtočkom (a) |
|
|
|
|
|
|
|||
|
3.9.7. |
Tip turbine |
|
|
|
|
|
|
|||
|
3.9.8. |
LET u skladu s točkom 3.1.6.2. podtočkom (b) |
|
|
|
|
|
|
|||
|
3.9.9. |
LmaxET u skladu s točkom 3.1.6.2. podtočkom (b) |
|
|
|
|
|
|
|||
|
3.9.10. |
Tip ekspandera |
|
|
|
|
|
|
|||
|
3.9.11. |
LHE u skladu s točkom 3.1.6.2. podtočkom (c) podpodtočkom i. |
|
|
|
|
|
|
|||
|
3.9.12. |
LmaxHE u skladu s točkom 3.1.6.2. podtočkom (c) podpodtočkom i. |
|
|
|
|
|
|
|||
|
3.9.13. |
Tip kondenzatora |
|
|
|
|
|
|
|||
|
3.9.14. |
LEC u skladu s točkom 3.1.6.2. podtočkom (c) podpodtočkom ii. |
|
|
|
|
|
|
|||
|
3.9.15. |
LmaxEC u skladu s točkom 3.1.6.2. podtočkom (c) podpodtočkom ii. |
|
|
|
|
|
|
|||
|
3.9.16. |
LCE u skladu s točkom 3.1.6.2. podtočkom (c) podpodtočkom iii. |
|
|
|
|
|
|
|||
|
3.9.17. |
LmaxCE u skladu s točkom 3.1.6.2. podtočkom (c) podpodtočkom iii. |
|
|
|
|
|
|
|||
|
3.9.18. |
Brzina vrtnje na kojoj je izmjerena neto mehanička snaga za WHR_mech sustave u skladu s točkom 3.1.6.2. podtočkom (f) |
|
|
|
|
|
|
|||
Napomene:
(1) Izbrisati suvišno (u nekim slučajevima nije potrebno ništa brisati jer je primjenjivo više stavki).
(3) Vrijednost se zaokružuje na najbližu desetinku milimetra.
(4) Vrijednost se izračunava i zaokružuje na najbliži cijeli cm3.
(5) Navesti dopušteno odstupanje.
(6) Utvrđeno u skladu sa zahtjevima iz Pravilnika br. 85.
(7) Upisati najviše i najniže vrijednosti za svaku varijantu.
(8) Navesti u slučaju jedne porodice motora po OBD-u i ako već nije navedeno u opisnoj dokumentaciji pod točkom 3.2.12.2.7.0.4. dijela 1. ovog Dodatka.
(9) Za motore s dvojnim gorivom vrijednosti za svaku vrstu goriva i svaki način rada navode se zasebno.
(10) Za druge WHR sustave to je tip izmjenjivača topline u skladu s točkom 3.1.6.2. podtočkom (d).
Dodatak opisnom dokumentu
Podaci o uvjetima ispitivanja
1. Svjećice
|
1.1. |
Marka |
|
1.2. |
Tip |
|
1.3. |
Zazor na svjećici |
2. Indukcijski svitak
|
2.1. |
Marka |
|
2.2. |
Tip |
3. Upotrijebljeno mazivo
|
3.1. |
Marka |
|
3.2. |
Tip (navesti postotak ulja u mješavini ako su mazivo i ulje pomiješani) |
|
3.3. |
Specifikacije maziva |
4. Upotrijebljeno ispitno gorivo ( 13 )
|
4.1. |
Vrsta goriva (u skladu sa stavkom 6.1.9. Priloga V. Uredbi Komisije (EU) 2017/2400) |
|
4.2. |
Jedinstveni identifikacijski broj (broj proizvodne serije) upotrijebljenog goriva |
|
4.3. |
Neto ogrjevna vrijednost (NCV) (u skladu sa stavkom 6.1.8. Priloga V. Uredbi Komisije (EU) 2017/2400) |
|
4.4. |
Vrsta referentnog goriva (tip referentnog goriva koje je upotrijebljeno za ispitivanje u skladu s točkom 3.2. Priloga V. Uredbi Komisije (EU) 2017/2400) |
5. Oprema koju pogoni motor
|
5.1. |
Snaga koju apsorbiraju pomoćni uređaji/oprema mora se utvrditi samo
(a)
ako zahtijevani pomoćni uređaji/oprema nisu postavljeni na motor i/ili
(b)
ako su na motor postavljeni pomoćni uređaji/oprema koji nisu zahtijevani. Napomena: Zahtjevi za opremu koju pogoni motor različiti su pri ispitivanju emisija i ispitivanju snage |
|
5.2. |
Popis i identifikacijski detalji |
|
5.3. |
Apsorbirana snaga pri brzinama vrtnje motora specifičnima za ispitivanje emisija
Tablica 1. Apsorbirana snaga pri brzinama vrtnje motora specifičnima za ispitivanje emisija
|
||||||||||||||||||||||||
|
5.4. |
Konstanta ventilatora utvrđena u skladu s Dodatkom 5. ovom Prilogu (ako je primjenjivo)
|
6. Performanse motora (navodi ih proizvođač)
6.1. ►M3 Ispitne brzine motora za ispitivanje emisija (za motore s dvojnim gorivom koji se izvode u načinu rada s dvojnim gorivom) u skladu s Prilogom 4. Pravilniku UN-a br. 49 ( 14 ) ◄
|
Niska brzina vrtnje (nlo) |
… min– 1 |
|
Visoka brzina vrtnje (nhi) |
… min– 1 |
|
Brzina vrtnje u praznom hodu |
… min– 1 |
|
Poželjna brzina |
… min– 1 |
|
n95h |
… min– 1 |
6.2. Deklarirane vrijednosti za ispitivanje snage (za motore s dvojnim gorivom koji se izvode u načinu rada s dvojnim gorivom) u skladu s Pravilnikom UN-a br. 85 ( 15 )
|
Brzina vrtnje u praznom hodu |
… min– 1 |
|
Brzina vrtnje pri najvećoj snazi |
… min– 1 |
|
Najveća snaga |
… kW |
|
Brzina vrtnje pri maksimalnom zakretnom momentu |
… min– 1 |
|
Maksimalni zakretni moment |
… Nm |
Dodatak 3.
Porodica motora po CO2
1. Parametri za definiciju porodice motora po CO2
Porodica motora po CO2, kako ju je odredio proizvođač, mora ispunjavati kriterije pripadnosti definirane u skladu sa stavkom 5.2.3. Priloga 4. Pravilniku UN-a br. 49. Porodica motora po CO2 može se sastojati od samo jednog motora.
U slučaju motora s dvojnim gorivom, porodica motora po CO2 mora ispunjavati i dodatne zahtjeve iz stavka 3.1.1. Priloga 15. Pravilnikom UN-a br. 49.
Uz te kriterije pripadnosti porodica motora po CO2, kako ju je odredio proizvođač, mora ispunjavati kriterije pripadnosti iz točaka od 1.1. do 1.10.
Uz parametre navedene u točkama od 1.1. do 1.10. proizvođač može uvesti dodatne kriterije na temelju kojih je moguće definirati manje porodice. Ti parametri nisu nužno parametri koji utječu na razinu potrošnje goriva.
1.1. Podaci o dimenzijama bitnima za izgaranje
|
1.1.1. |
Radni obujam po cilindru |
|
1.1.2. |
Broj cilindara |
|
1.1.3. |
Podaci o provrtu i hodu motora |
|
1.1.4. |
Dimenzije komore za izgaranje i kompresijski omjer |
|
1.1.5. |
Promjeri ventila i dimenzije otvora |
|
1.1.6. |
Brizgaljke za gorivo (konstrukcija i položaj) |
|
1.1.7. |
Konstrukcija glave cilindra |
|
1.1.8. |
Konstrukcija klipa i klipnog prstena |
1.2. Sastavni dijelovi bitni za upravljanje zrakom
|
1.2.1. |
Vrsta opreme za prednabijanje (preljevni ventil, VTG, 2-stupanjska, drugo) i termodinamičke karakteristike |
|
1.2.2. |
Koncept hladnjaka stlačenog zraka |
|
1.2.3. |
Koncept podešavanja otvaranja/zatvaranja ventila (fiksno, djelomično fleksibilno, fleksibilno) |
|
1.2.4. |
Koncept EGR-a (nehlađeni/hlađeni, visoki tlak/niski tlak, regulacija EGR-a) |
|
1.3. |
Sustav za ubrizgavanje |
|
1.4. |
Koncept pogona pomoćnih uređaja/opreme (mehanički, električni, drugo) |
|
1.5. |
Sustavi za oporabu otpadne topline
|
|
1.6. |
Sustav za naknadnu obradu
|
|
1.7. |
Dijagram motora pri punom opterećenju
|
|
1.8. |
Karakteristične ispitne brzine motora
|
|
1.9. |
Minimalni broj točaka na dijagramu potrošnje goriva
|
|
1.10. |
Varijacija u GERWHTC
1.10.1. Za motore s dvojnim gorivom, razlika između najvišeg i najnižeg GERWHTC (tj. najviši GERWHTC minus najniži GERWHTC) iz iste porodice po CO2 ne smije biti veći od 10 % |
2. Odabir osnovnog motora porodice po CO2
Osnovni motor porodice po CO2 odabire se prema sljedećim kriterijima.
|
2.1. |
Najveća nazivna snaga svih motora iz iste porodice po CO2. |
Dodatak 4.
Sukladnost karakteristika povezanih s emisijama CO2 i potrošnjom goriva
1. Opće odredbe
|
1.1. |
Sukladnost karakteristika povezanih s emisijama CO2 i potrošnjom goriva provjerava se na temelju opisa u certifikatima navedenima u Dodatku 1. ovom Prilogu i na temelju opisa u opisnom dokumentu navedenom u Dodatku 2. ovom Prilogu. |
|
1.2. |
Ako je certifikat za motor proširen jednom ili više puta, ispitivanja se provode na motorima opisanima u opisnoj dokumentaciji koja se odnosi na odgovarajuće proširenje. |
|
1.3. |
Svi motori koji podliježu ispitivanjima moraju se uzeti iz serijske proizvodnje koja ispunjava kriterije za odabir u skladu sa stavkom 3. ovog Dodatka. |
|
1.4. |
Ispitivanja se mogu provoditi s primjenjivim komercijalnim gorivima. Na zahtjev proizvođača mogu se upotrijebiti referentna goriva opisana u stavku 3.2. |
|
1.5. |
Ako se ispitivanja u svrhu sukladnosti karakteristika motora na plin (prirodni plin, UNP) povezanih s emisijama CO2 i potrošnjom goriva provode s komercijalnim gorivima, proizvođač motora mora homologacijskom tijelu dokazati da je sastav plinovitog goriva utvrđen na odgovarajući način radi određivanja NCV-a u skladu sa stavkom 4. ovog Dodatka na temelju dobre inženjerske procjene. |
2. Broj motora i porodica motora po CO2 koje je potrebno ispitati
|
2.1. |
0,05 posto svih motora u posljednjoj proizvodnoj godini unutar područja primjene ove uredbe predstavlja osnovu za izvođenje broja porodica motora po CO2 i broja motora unutar tih porodica po CO2 koje je potrebno ispitati na godišnjoj osnovi radi provjere sukladnosti certificiranih karakteristika povezanih s emisijama CO2 i potrošnjom goriva. Dobivena vrijednost od 0,05 posto odgovarajućih motora zaokružuje se na najbliži cijeli broj. Taj se rezultat naziva nCOP,base. |
|
2.2. |
Ne dovodeći u pitanje odredbe točke 2.1. za nCOP,base, najmanji broj koji se upotrebljava je 30. |
|
2.3. |
Dobivena vrijednost za nCOP,base utvrđena u skladu s točkama 2.1. i 2.2. ovog Dodatka dijeli se s 10, a rezultat se zaokružuje na najbliži cijeli broj radi utvrđivanja broja porodica motora po CO2 koje je potrebno ispitati na godišnjoj osnovi, nCOP,fam, radi provjere sukladnosti certificiranih karakteristika povezanih s emisijama CO2 i potrošnjom goriva. |
|
2.4. |
U slučaju da proizvođač ima manje porodica po CO2 od nCOP,fam utvrđenog u skladu s točkom 2.3., broj porodica po CO2 koje je potrebno ispitati, nCOP,fam, definira se na temelju ukupnog broja proizvođačevih porodica po CO2. |
3. Odabir porodica motora po CO2 koje je potrebno ispitati
Od broja porodica motora po CO2 koje je potrebno ispitati, kako je utvrđeno u skladu sa stavkom 2. ovog Dodatka, prve dvije porodice po CO2 moraju biti one koje se proizvode u najvećim količinama.
Preostali broj porodica po CO2 koje treba ispitati nasumično se odabire iz svih postojećih porodica po CO2, a proizvođač i homologacijsko tijelo dogovaraju se o tom odabiru.
4. Ispitivanje koje treba provesti
Minimalni broj motora koje treba ispitati za svaku porodicu motora po CO2, nCOP,min utvrđuje se dijeljenjem nCOP,base s nCOP,fam, a pri čemu se te obje vrijednosti utvrđuju u skladu s točkom 2. Rezultat za nCOP,min zaokružuje se na najbliži cijeli broj. Ako je dobivena vrijednost za nCOP,min manja od 4, postavlja se na 4, a ako je veća od 19, postavlja se na 19.
Za svaku od porodica po CO2 utvrđenih u skladu sa stavkom 3. ovog Dodatka mora se ispitati minimalni broj nCOP,min motora iz te porodice da bi se dobila prolazna ocjena u skladu sa stavkom 9. ovog Dodatka.
Broj ispitivanja koje je potrebno provesti u jednoj porodici po CO2 nasumično se dodjeljuje različitim motorima iz te porodice po CO2, a proizvođač i homologacijsko tijelo dogovaraju se o tom odabiru.
Sukladnost certificiranih karakteristika povezanih s emisijama CO2 i potrošnjom goriva provjerava se ispitivanjem motora WHSC-om u skladu sa stavkom 4.3.4.
Primjenjuju se svi granični uvjeti za certifikacijsko ispitivanje kako su navedeni u ovom Prilogu, uz iznimku sljedećeg.
Laboratorijski uvjeti ispitivanja u skladu sa stavkom 3.1.1. ovog Priloga. Uvjeti u skladu sa stavkom 3.1.1. su preporučeni, ali nisu obvezni. Primjenom dobre inženjerske procjene treba smanjiti odstupanja do kojih može doći u određenim uvjetima okoline na ispitnoj lokaciji.
U slučaju upotrebe referentnog goriva tipa B7 (dizel/CI) u skladu sa stavkom 3.2. ovog Priloga nije potrebno utvrditi NCV u skladu sa stavkom 3.2. ovog Priloga.
Ako se upotrebljava komercijalno gorivo ili referentno gorivo koje nije B7 (dizel/CI), NCV goriva utvrđuje se u skladu s primjenjivim normama definiranima u tablici 1. ovog Priloga. Uz iznimku motora na plin, mjerenje NCV-a provodi samo jedan laboratorij neovisan o proizvođaču motora umjesto dva laboratorija kako je propisano stavkom 3.2. ovog Priloga. ►M1 NCV za referentna plinovita goriva (G25/GR, UNP gorivo B) izračunava se u skladu s primjenjivim normama iz tablice 1. ovog Priloga na temelju analize goriva koju je dostavio dobavljač referentnog plinovitog goriva. ◄
Ulje za podmazivanje mora biti ono koje je napunjeno tijekom proizvodnje motora i ne smije se mijenjati radi ispitivanja sukladnosti karakteristika povezanih s emisijama CO2 i potrošnjom goriva.
5. Uhodavanje novoproizvedenih motora
|
5.1. |
Radi provjere sukladnosti certificiranih karakteristika povezanih s emisijama CO2 i potrošnjom goriva provode se ispitivanja u skladu sa stavkom 4. ovog Dodatka na novoproizvedenim motorima uzetima iz serijske proizvodnje, koji imaju najviše 15 sati uhodavanja prije početka ispitivanja. |
|
5.2. |
Na zahtjev proizvođača ispitivanja se mogu provoditi na motorima koji su uhodavani najviše 125 sati. U tom slučaju postupak uhodavanja provodi proizvođač koji na tim motorima ne smije izvršavati nikakva podešavanja. |
|
5.3. |
Ako proizvođač želi provesti postupak uhodavanja u skladu s točkom 5.2. ovog Dodatka, on se može provesti na jedan od sljedećih načina:
a.
na svim ispitivanim motorima
b.
na novoproizvedenom motoru, uz određivanje koeficijenta porasta kako slijedi:
A.
potrošnja goriva mjeri se tijekom ispitivanja WHSC-om, provedenim u skladu s točkom 4. ovog Dodatka, jednom na novoproizvedenom motoru s najviše 15 sati uhodavanja u skladu s točkom 5.1. ovog Dodatka i zatim drugim ispitivanjem prije najviše 125 sati kako je navedeno u točki 5.2. ovog Dodatka na prvom ispitivanom motoru;
B.
specifična potrošnja goriva tijekom WHSC-a, SFCWHSC, određuje se u skladu s točkom 5.3.3. ovog Priloga na temelju izmjerenih vrijednosti iz podpodtočke A. ove podtočke.
C.
vrijednosti specifične potrošnje goriva oba ispitivanja podešavaju se na korigiranu vrijednost u skladu s točkama 7.2., 7.3. i 7.4. ovog Dodatka za gorivo upotrijebljeno u ta dva ispitivanja;
D.
koeficijent porasta izračunava se dijeljenjem korigirane specifične potrošnje goriva iz drugog ispitivanja s korigiranom specifičnom potrošnjom goriva iz prvog ispitivanja. Koeficijent porasta može imati vrijednost manju od jedan.
E.
Na motore s dvojnim gorivom ne primjenjuje se podpodtočka D. Umjesto toga, koeficijent porasta izračunava se dijeljenjem specifičnih emisija CO2 iz drugog ispitivanja sa specifičnim emisijama CO2 iz prvog ispitivanja. Dvije vrijednosti specifičnih emisija CO2 utvrđuju se u skladu s odredbama navedenima u točki 6.1. ovog Dodatka primjenom dvije vrijednosti SFCWHSC,corr utvrđen u skladu s podpodtočkom C. Koeficijent porasta može imati vrijednost manju od jedan. |
|
5.4. |
Ako se primjenjuju odredbe definirane u točki 5.3. podtočki (b) ovog Dodatka, motori naknadno odabrani za ispitivanje sukladnosti karakteristika povezanih s emisijama CO2 i potrošnjom goriva ne prolaze postupak uhodavanja, već se njihova specifična potrošnja goriva tijekom ispitivanja WHSC-om ili specifične emisije CO2 tijekom ispitivanja WHSC-om u slučaju motora s dvojnim gorivom utvrđene na novoproizvedenom motoru s najviše 15 sati uhodavanja u skladu sa točkom 5.1. ovog Dodatka množe s koeficijentom porasta. |
|
5.5. |
U slučaju opisanom u točki 5.4. ovog Dodatka uzimaju se sljedeće vrijednosti specifične potrošnje goriva tijekom WHSC-a ili specifičnih emisija CO2 tijekom WHSC-a:
(a)
za motor upotrijebljen za utvrđivanje koeficijenta porasta u skladu s točkom 5.3. (b) ovog Dodatka, vrijednost iz drugog ispitivanja
(b)
za ostale motore, vrijednosti utvrđene na novoproizvedenom motoru s najviše 15 sati uhodavanja u skladu s točkom 5.1. ovog Dodatka pomnožene s koeficijentom porasta utvrđenim u skladu s točkom 5.3. podtočkom (b) podpodtočkom D. ovog Dodatka ili točkom 5.3. podtočkom (b) podpodtočkom E. ovog Dodatka u slučaju motora s dvojnim gorivom. |
|
5.6. |
Umjesto postupka uhodavanja u skladu s točkama od 5.2. do 5.5. ovog Dodatka na zahtjev proizvođača može se upotrijebiti generički koeficijent porasta od 0,99. U tom se slučaju specifična potrošnja goriva tijekom ispitivanja WHSC-om ili specifične emisije CO2 tijekom ispitivanja WHSC-om u slučaju motora s dvojnim gorivom, utvrđena na novoproizvedenom motoru s najviše 15 sati uhodavanja u skladu s točkom 5.1. ovog Dodatka množi s generičkim koeficijentom porasta od 0,99. |
|
5.7. |
Ako je koeficijent porasta u skladu s točkom 5.3. (b) ovog Dodatka utvrđen na temelju osnovnog motora porodice motora u skladu sa stavcima 5.2.3. i 5.2.4. Priloga 4. ►M3 Pravilniku UN-a br. 49 ◄ , može se prenijeti na sve članove bilo koje porodice motora po CO2 koji pripadaju istoj porodici motora u skladu sa stavkom 5.2.3. Priloga 4. ►M3 Pravilniku UN-a br. 49 ◄ . |
6. Ciljana vrijednost za ocjenu sukladnosti certificiranih karakteristika povezanih s emisijama CO2 i potrošnjom goriva
Ciljana vrijednost za ocjenjivanje sukladnosti certificiranih karakteristika povezanih s emisijama CO2 i potrošnjom goriva korigirana je specifična potrošnja goriva tijekom WHSC-a, SFCWHSC,corr, u g/kWh utvrđena u skladu sa stavkom 5.3.3. i zabilježena u opisnom dokumentu kao dio certifikata navedenih u Dodatku 2. ovom Prilogu za određeni ispitivani motor.
6.1. Posebni zahtjevi za motore s dvojnim gorivom
Za motore s dvojnim gorivom ciljana vrijednost za ocjenjivanje sukladnosti certificiranih karakteristika povezanih s emisijama CO2 i potrošnjom goriva korigirana je specifična potrošnja goriva tijekom WHSC-a, SFCWHSC,corr, u g/kWh utvrđena u skladu s točkom 5.3.3. Svaka od dvije zasebne vrijednosti za svako gorivo množi se odgovarajućim emisijskim faktorom CO2 za svako gorivo u skladu s tablicom 1. ovog Dodatka. Zbroj dvije vrijednosti specifičnih emisija CO2 dobivene iz WHSC-a određuje primjenjivu ciljanu vrijednost za ocjenjivanje sukladnosti certificiranih karakteristika motora s dvojnim gorivom povezanih s emisijama CO2 i potrošnjom goriva.
Tablica 1.
Emisijski faktori CO2 za tipove goriva
|
Vrsta goriva/vrsta motora |
Vrsta referentnog goriva |
Kombinirani emisijski faktori CO2 [g CO2/g fuel] |
|
Dizel/CI |
B7 |
3,13 |
|
UNP/PI |
UNP gorivo B |
3,02 |
|
Prirodni plin/PI ili Prirodni plin/CI |
G25 ili GR |
2,73 |
7. Stvarna vrijednost za ocjenu sukladnosti certificiranih karakteristika povezanih s emisijama CO2 i potrošnjom goriva
|
7.1. |
Specifična potrošnja goriva tijekom WHSC-a, SFCWHSC, određuje se u skladu sa stavkom 5.3.3. ovog Priloga na temelju ispitivanja provedenih u skladu sa stavkom 4. ovog Dodatka. Na zahtjev proizvođača utvrđena vrijednost specifične potrošnje goriva mijenja se primjenom odredbi definiranih u točkama 5.3. do 5.6. ovog Dodatka. |
|
7.2. |
Ako je tijekom ispitivanja upotrijebljeno komercijalno gorivo u skladu s točkom 1.4. ovog Dodatka, specifična potrošnja goriva tijekom WHSC-a, SFCWHSC, utvrđena u točki 7.1. ovog Dodatka prilagođava se na korigiranu vrijednost, SFCWHSC,corr, u skladu sa stavkom 5.3.3.1. ovog Priloga. |
|
7.3. |
Ako je tijekom ispitivanja upotrijebljeno referentno gorivo u skladu s točkom 1.4. ovog Dodatka, posebne odredbe definirane u točki 5.3.3.2. ovog Priloga primjenjuju se na vrijednost utvrđenu u točki 7.1. ovog Dodatka za izračun korigirane vrijednosti, SFCWHSC,corr |
|
7.3.a |
Za motore s dvojnim gorivom primjenjuju se posebne odredbe definirane u točki 5.3.3.3. ovog Priloga uz točke 7.2. i 7.3. na vrijednost utvrđenu u točki 7.1. ovog Dodatka za izračun korigirane vrijednosti, SFCWHSC,corr. |
|
7.4. |
Izmjerene emisije plinovitih onečišćujućih tvari tijekom WHSC-a u skladu sa stavkom 4. prilagođavaju se primjenom odgovarajućih faktora pogoršanja (DF) za taj motor, kako je navedeno u Dopuni certifikata o EZ homologaciji tipa koji je dodijeljen u skladu s Uredbom Komisije (EU) br. 582/2011. |
|
7.5. |
Stvarna vrijednost za ocjenu sukladnosti certificiranih karakteristika povezanih s emisijama CO2 i potrošnjom goriva je korigirana specifična potrošnja goriva tijekom WHSC-a, SFCWHSC,corr, utvrđena u skladu s točkama 7.2. i 7.3. |
|
7.6 |
Na motore s dvojnim gorivom ne primjenjuje se točka 7.5. Umjesto toga, stvarna vrijednost za ocjenu sukladnosti certificiranih karakteristika povezanih s emisijama CO2 i potrošnjom goriva je zbroj dvije vrijednosti specifičnih emisija CO2 dobivene iz WHSC-a utvrđene u skladu s odredbama navedenima u točki 6.1. ovog Dodatka na temelju dvije vrijednosti SFCWHSC,corr koje su utvrđene u skladu s točkom 7.4. ovog Dodatka |
8. Ograničenje za sukladnost jednog ispitivanja
Za dizelske motore, granične vrijednosti za ocjenu sukladnosti jednog ispitanog motora su ciljana vrijednost utvrđena u skladu s točkom (6) + 4 %.
Za motore na plin i motore s dvojnim gorivom granične vrijednosti za ocjenjivanje sukladnosti jednog ispitanog motora su ciljana vrijednost utvrđena u skladu s točkom (6) + 5 %.
9. Ocjena sukladnosti certificiranih karakteristika povezanih s emisijama CO2 i potrošnjom goriva
|
9.1. |
Rezultati ispitivanja emisija u WHSC-u utvrđeni u skladu s točkom 7.4. ovog Dodatka moraju biti unutar sljedećih graničnih vrijednosti za sve plinovite onečišćujuće tvari osim amonijaka, inače se ispitivanje smatra ništavnim za ocjenu sukladnosti certificiranih karakteristika povezanih s emisijama CO2 i potrošnjom goriva:
(a)
primjenjive granične vrijednosti utvrđene u Prilogu I. Uredbi (EZ) br. 595/2009
(b)
motori s dvojnim gorivom moraju biti unutar primjenjivih graničnih vrijednosti u skladu s točkom 5. Priloga XVIII. Uredbi (EU) br. 582/2011 |
|
9.2. |
Jedno ispitivanje jednog ispitanog motora u skladu sa stavkom 4. ovog Dodatka smatra se nezadovoljavajućim ako je stvarna vrijednost u skladu sa stavkom 7. ovog Dodatka veća od graničnih vrijednosti definiranih u skladu sa stavkom 8. ovog Dodatka. |
|
9.3. |
Za trenutačnu veličinu uzorka ispitanih motora unutar jedne porodice motora po CO2 u skladu sa stavkom 4. ovog Dodatka utvrđuje se statistika ispitivanja kojom se kvantificira ukupni broj nezadovoljavajućih ispitivanja u skladu s točkom 9.2. ovog Dodatka na n-tom ispitivanju.
a.
Ako je ukupni broj nezadovoljavajućih ispitivanja na n-tom ispitivanju utvrđen u skladu s točkom 9.3. ovog Dodatka manji ili jednak broju za prolaznu ocjenu za veličinu uzorka navedenu u tablici 4. Dodatka 3. ►M3 Pravilniku UN-a br. 49 ◄ , daje se prolazna ocjena.
b.
Ako ukupni broj nezadovoljavajućih ispitivanja na n-tom ispitivanju utvrđen u skladu s točkom 9.3. ovog Dodatka nije manji od broja za neuspjeh za veličinu uzorka navedenu u tablici 4. Dodatka 3. ►M3 Pravilniku UN-a br. 49 ◄ , zaključuje se neuspjeh na ispitivanju.
c.
U suprotnom, ispituje se dodatni motor u skladu sa stavkom 4. ovog Dodatka, a postupak izračunavanja u skladu s točkom 9.3. ovog Dodatka primjenjuje se na uzorku uvećanom za jednu jedinicu. |
|
9.4. |
Ako se ne dobije prolazna ocjena niti zaključi neuspjeh, proizvođač u svakom trenutku može zaustaviti ispitivanje. U tom se slučaju bilježi neuspjeh na ispitivanju. |
Dodatak 5.
Utvrđivanje snage sastavnih dijelova motora
1. Ventilator
Zakretni moment motora mjeri se tijekom rada motora uz uključen ili isključen ventilator prema sljedećem postupku:
Ventilator se ugrađuje u skladu s uputama za proizvod prije početka ispitivanja.
Faza zagrijavanja: Motor se zagrijava u skladu s preporukama proizvođača i primjenom dobre inženjerske procjene (npr. radom motora u trajanju od 20 minuta u načinu rada broj 9, kako je definirano u tablici 1. stavka 7.2.2. Priloga 4. ►M3 Pravilniku UN-a br. 49 ◄ ).
Faza stabilizacije: Nakon koraka zagrijavanja ili dodatnog zagrijavanja (v.) motor mora raditi uz minimalnu vrijednost koju rukovatelj može zadati pri brzini vrtnje motora npref tijekom 130 ± 2 sekundi uz isključen ventilator (nfan_disengage < 0,75 * nengine * rfan). Prvih 60 ± 1 sekundi tog razdoblja smatraju se razdobljem stabilizacije tijekom kojeg se stvarna brzina vrtnje motora mora održavati unutar ± 5 min.– 1 od npref.
Faza mjerenja: Tijekom narednog razdoblja od 60±1 sekundi stvarna brzina vrtnje motora održava se unutar ±2 min– 1 od npref i temperatura rashladnog sredstva unutar ± 5 °C, a zakretni se moment za rad motora uz isključeni ventilator, brzina ventilatora i brzina vrtnje motora bilježe kao prosječna vrijednost za to razdoblje od 60 ± 1 sekundi. Preostalo razdoblje od 10±1 sekundi upotrebljava se za naknadnu obradu podataka i pohranu ako je potrebno.
Faza dodatnog zagrijavanja: Na zahtjev proizvođača i u skladu s dobrom inženjerskom procjenom, korak ii. može se ponoviti (npr. ako je temperatura pala za više od 5 °C).
Faza stabilizacije: Nakon završetka koraka dodatnog zagrijavanja (v.) motor mora raditi uz minimalnu vrijednost koju rukovatelj može zadati na brzini vrtnje motora npref tijekom 130±2 sekundi uz uključen ventilator (nfan_engage > 0.9 * nengine * rfan). Prvih 60±1 sekundi tog razdoblja smatraju se razdobljem stabilizacije tijekom kojeg se stvarna brzina motora mora održavati unutar ±5 min– 1 od npref.
Faza mjerenja: Tijekom narednog razdoblja od 60±1 sekundi, stvarna brzina vrtnje motora održava se unutar ±2 min– 1 od npref i temperatura rashladnog sredstva unutar ± 5°C, a zakretni se moment za rad motora uz uključeni ventilator, brzina ventilatora i brzina vrtnje motora bilježe kao prosječne vrijednosti za to razdoblje od 60 ± 1 sekundi. Preostalo razdoblje od 10±1 sekundi upotrebljava se za naknadnu obradu podataka i pohranu ako je potrebno.
Koraci od iii. do vii. moraju se ponoviti pri brzinama vrtnje motora n95h i nhi umjesto npref, uz korak dodatnog zagrijavanja v. prije svakog koraka stabilizacije ako je to potrebno za održavanje temperature rashladnog sredstva (± 5 °C), u skladu s dobrom inženjerskom procjenom.
Ako je standardna devijacija svih izračunanih Ci prema sljedećem izračunu pri tri brzine npref, n95h i nhi jednaka ili veća od 3 posto, mjerenje se provodi za sve brzine vrtnje motora koje definiraju matricu za postupak izrade dijagrama potrošnje goriva (FCMC) u skladu sa stavkom 4.3.5.2.1.
Stvarna konstanta ventilatora izračunava se iz mjernih podataka u skladu sa sljedećom jednadžbom:
pri čemu je:
|
Ci |
konstanta ventilatora pri određenoj brzini vrtnje motora |
|
MDfan_disengage |
izmjereni zakretni moment motora pri radu s isključenim ventilatorom (Nm) |
|
MDfan_engage |
izmjereni zakretni moment motora pri radu s uključenim ventilatorom (Nm) |
|
nfan_engage |
brzina ventilatora s uključenim ventilatorom (min– 1) |
|
nfan_disengage |
brzina ventilatora s isključenim ventilatorom (min– 1) |
|
rfan |
omjer brzine visko spojke na strani motora i brzine koljenastog vratila |
Ako je standardna devijacija svih izračunatih Ci pri tri brzine npref, n95h i nhi manja od 3 %, prosječna vrijednost Cavg-fan utvrđena na temelju tri brzine npref, n95h i nhi upotrebljava se kao konstanta ventilatora.
Ako je standardna devijacija svih izračunatih npref, n95h i nhi jednaka ili veća od 3 %, pojedinačne vrijednosti utvrđene za sve brzine vrtnje motora u skladu s točkom ix. upotrebljavaju se za konstantu ventilatora Cind-fan,i. Vrijednost konstante ventilatora za stvarnu brzinu vrtnje motora Cfan, utvrđuje se linearnom interpolacijom između pojedinačnih vrijednosti Cind-fan,i konstante ventilatora.
Zakretni moment motora za pogon ventilatora izračunava se na temelju sljedeće jednadžbe:
Mfan = Cfan · nfan 2 · 10– 6
pri čemu je:
|
Mfan |
zakretni moment za pogon ventilatora (Nm) |
|
Cfan |
konstanta ventilatora Cavg-fan ili Cind-fan,i koji odgovara nengine |
Mehanička snaga koju troši ventilator izračunava se iz zakretnog momenta motora za pogon ventilatora i stvarne brzine vrtnje motora. Mehanička energija i zakretni moment uzimaju se u obzir u skladu sa stavkom 3.1.2.
2. Električni sastavni dijelovi/oprema
Mjeri se električna energija kojom se električni sastavni dijelovi motora napajaju iz vanjskog izvora. Ta izmjerena vrijednost korigira se na mehaničku energiju tako da se podijeli s generičkom vrijednosti učinkovitosti od 0,65. Ta mehanička energija i odgovarajući zakretni moment motora uzimaju se u obzir u skladu sa stavkom 3.1.2.
Dodatak 6.
1. Oznake
Na motoru koji se certificira u skladu s ovim Prilogom mora se navesti:
|
1.1. |
ime ili žig proizvođača |
|
1.2. |
marka i oznaka kojom se identificira tip, kako je zabilježeno u informacijama iz stavaka 0.1. i 0.2. Dodatka 2. ovom Prilogu; |
|
1.3. |
certifikacijska oznaka koja se sastoji od pravokutnika oko malog slova „e”, iza kojeg se nalazi razlikovni broj države članice koja je dodijelila certifikat: 1 za Njemačku;
2 za Francusku;
3 za Italiju;
4 za Nizozemsku;
5 za Švedsku;
6 za Belgiju;
7 za Mađarsku;
8 za Češku;
9 za Španjolsku;
11 za Ujedinjenu Kraljevinu;
12 za Austriju;
13 za Luksemburg;
17 za Finsku;
18 za Dansku;
19 za Rumunjsku;
20 za Poljsku;
21 za Portugal;
23 za Grčku;
24 za Irsku;
25 za Hrvatsku;
26 za Sloveniju;
27 za Slovačku;
29 za Estoniju;
32 za Latviju;
34 za Bugarsku;
36 za Litvu;
49 za Cipar;
50 za Maltu.
|
|
1.4. |
Certifikacijska oznaka uz pravokutnik sadržava i „osnovni homologacijski broj” iz dijela 4. homologacijskog broja navedenog u Prilogu I. Provedbenoj uredbi (EU) 2020/683, ispred kojeg je dvoznamenkasti uzastopni broj koji je dodijeljen najnovijoj tehničkoj izmjeni ove Uredbe i znak „E” što označava da je homologacija izdana za motor. Za ovu Uredbu taj je uzastopni broj 02. 1.4.1. Primjer i dimenzije certifikacijske oznake (zasebno označavanje)
Prethodno prikazana certifikacijska oznaka postavljena na motor pokazuje da je taj tip certificiran u Poljskoj (e20) u skladu s ovom Uredbom. Prve dvije znamenke (02) označavaju uzastopni broj dodijeljen zadnjoj tehničkoj izmjeni ove Uredbe. Sljedeće slovo označava da je homologacija dodijeljena motoru (E). Posljednje četiri znamenke (00005) su osnovni homologacijski broj koji je homologacijsko tijelo dodijelilo motoru. |
|
1.5. |
Ako se certificiranje u skladu s ovom Uredbom izvršava istodobno s homologacijom motora kao zasebne tehničke jedinice u skladu s Uredbom (EU) br. 582/2011, zahtjevi označavanja navedeni u točki 1.4. mogu slijediti, odvojeni znakom „/”, oznake koje se zahtijevaju u skladu s Dodatkom 8. Prilogu I. Uredbi (EU) br. 582/2011. 1.5.1. Primjer certifikacijske oznake (skupno označavanje)
Prethodno prikazana certifikacijska oznaka postavljena na motor pokazuje da je taj tip certificiran u Poljskoj (e20) u skladu s Uredbom (EU) br. 582/2011. Slovo „D” označava dizel nakon čega slijedi „E” za stupanj emisija nakon čega slijedi pet znamenki (00005) koje je homologacijsko tijelo dodijelilo motoru kao osnovni homologacijski broj na temelju Uredbe (EU) br. 582/2011. Prve dvije znamenke nakon kose crte označavaju uzastopni broj dodijeljen posljednjoj tehničkoj izmjeni ove Uredbe, iza kojeg slijedi slovo „E” za motor, a iza njega pet znamenki koje dodjeljuje homologacijsko tijelo radi certificiranja u skladu s ovom Uredbom („osnovni homologacijski broj” na temelju ove Uredbe). |
|
1.6. |
Na zahtjev podnositelja zahtjeva za certifikat i nakon prethodnog dogovora s homologacijskim tijelom mogu se upotrijebiti i druge veličine oznake tipa koje nisu navedene u 1.4.1. i 1.5.1. Te druge veličine oznake tipa moraju biti jasno čitljive. |
|
1.7. |
Oznake, etikete, pločice ili naljepnice moraju trajati tijekom radnog vijeka motora i biti jasno čitljive i neizbrisive. Proizvođač se mora pobrinuti da se oznake, pločice i naljepnice mogu ukloniti isključivo tako da ih se pri tome uništi ili izbriše. |
2. Numeriranje
|
2.1. |
Certifikacijski broj za motore sastoji se od:
eX*YYYY/YYYY*ZZZZ/ZZZZ*E*00000*00
|
Dodatak 7.
Ulazni parametri za simulacijski alat
Uvod
U ovom se Dodatku opisuje popis parametara koje proizvođač sastavnog dijela mora dostaviti kao ulazne podatke za simulacijski alat. Primjenjiva XML shema i primjeri podataka dostupni su na namjenskoj elektroničkoj distribucijskoj platformi.
Alat za predobradu podataka o motoru automatski izrađuje XML datoteku.
Definicije
|
(1) |
„Parameter ID”:jedinstveni identifikator koji se u simulacijskom alatu upotrebljava za specifični ulazni parametar ili skup ulaznih podataka |
|
(2) |
„Type”: tip podataka parametra
|
|
(3) |
„Unit” …fizička jedinica parametra |
Skup ulaznih parametara
Tablica 1.
Ulazni parametri „Engine/General”
|
Ime parametra (Parameter name) |
Identifikator parametra (Parameter ID) |
Tip (Type) |
Jedinica (Unit) |
Opis/Referencija |
|
Manufacturer |
P200 |
token |
[–] |
|
|
Model |
P201 |
token |
[–] |
|
|
CertificationNumber |
P202 |
token |
[–] |
|
|
Date |
P203 |
dateTime |
[–] |
Datum i vrijeme kad je kreiran kontrolni identifikacijski broj (hash) sastavnog dijela |
|
AppVersion |
P204 |
token |
[–] |
Broj verzije alata za predobradu podataka za motor |
|
Displacement |
P061 |
int |
[cm3] |
|
|
IdlingSpeed |
P063 |
int |
[min-1] |
|
|
RatedSpeed |
P249 |
int |
[min-1] |
|
|
RatedPower |
P250 |
int |
[W] |
|
|
MaxEngineTorque |
P259 |
int |
[Nm] |
|
|
WHRTypeMechanicalOutputICE |
P335 |
boolean |
[–] |
|
|
WHRTypeMechanicalOutputDrivetrain |
P336 |
boolean |
[–] |
|
|
WHRTypeElectricalOutput |
P337 |
boolean |
[–] |
|
|
WHRElectricalCFUrban |
P338 |
double, 4 |
[–] |
Potrebno ako je „WHRTypeElectricOutput” = true |
|
WHRElectricalCFRural |
P339 |
double, 4 |
[–] |
Potrebno ako je „WHRTypeElectricOutput” = true |
|
WHRElectricalCFMotorway |
P340 |
double, 4 |
[–] |
Potrebno ako je „WHRTypeElectricOutput” = true |
|
WHRElectricalBFColdHot |
P341 |
double, 4 |
[–] |
Potrebno ako je „WHRTypeElectricOutput” = true |
|
WHRElectricalCFRegPer |
P342 |
double, 4 |
[–] |
Potrebno ako je „WHRTypeElectricOutput” = true |
|
WHRMechanicalCFUrban |
P343 |
double, 4 |
[–] |
Potrebno ako je „WHRTypeMechanicalOutputDrivetrain” = true |
|
WHRMechanicalCFRural |
P344 |
double, 4 |
[–] |
Potrebno ako je „WHRTypeMechanicalOutputDrivetrain” = true |
|
WHRMechanicalCFMotorway |
P345 |
double, 4 |
[–] |
Potrebno ako je „WHRTypeMechanicalOutputDrivetrain” = true |
|
WHRMechanicalBFColdHot |
P346 |
double, 4 |
[–] |
Potrebno ako je „WHRTypeMechanicalOutputDrivetrain” = true |
|
WHRMechanicalCFRegPer |
P347 |
double, 4 |
[–] |
Potrebno ako je „WHRTypeMechanicalOutputDrivetrain” = true |
Tablica 1.a
Ulazni parametri „Engine” za svaku vrstu goriva
|
Ime parametra (Parameter name) |
Identifikator parametra (Parameter ID) |
Tip (Type) |
Jedinica (Unit) |
Opis/Referencija |
|
WHTCUrban |
P109 |
double, 4 |
[–] |
|
|
WHTCRural |
P110 |
double, 4 |
[–] |
|
|
WHTCMotorway |
P111 |
double, 4 |
[–] |
|
|
BFColdHot |
P159 |
double, 4 |
[–] |
|
|
CFRegPer |
P192 |
double, 4 |
[–] |
|
|
CFNCV |
P260 |
double, 4 |
[–] |
|
|
FuelType |
P193 |
string |
[–] |
Dopuštene vrijednosti: „Diesel CI”, „Ethanol CI”, „Petrol PI”, „Ethanol PI”, „LPG PI”, „NG PI”, „NG CI” |
Tablica 2.
Ulazni parametri „Engine/FullloadCurve” za svaku točku na dijagramu punog opterećenja
|
Parameter name |
Parameter ID |
Type |
Unit |
Opis/Referencija |
|
EngineSpeed |
P068 |
double, 2 |
[1/min] |
|
|
MaxTorque |
P069 |
double, 2 |
[Nm] |
|
|
DragTorque |
P070 |
double, 2 |
[Nm] |
|
Tablica 3.
Ulazni parametri „Engine/FuelMap” za svaku točku na dijagramu potrošnje goriva
(jedan dijagram po vrsti goriva)
|
Ime parametra (Parameter name) |
Identifikator parametra (Parameter ID) |
Tip (Type) |
Jedinica (Unit) |
Opis/Referencija |
|
EngineSpeed |
P072 |
double, 2 |
[min-1] |
|
|
Torque |
P073 |
double, 2 |
[Nm] |
|
|
FuelConsumption |
P074 |
double, 2 |
[g/h] |
|
|
WHRElectricPower |
P348 |
int |
[W] |
Potrebno ako je „WHRTypeElectricOutput” = true |
|
WHRMechanicalPower |
P349 |
int |
[W] |
Potrebno ako je „WHRTypeMechanicalOutputDrivetrain” = true |
Dodatak 8.
Važni koraci ocjenjivanja i jednadžbe za alat za predobradu podataka o motoru
U ovom su Dodatku opisani najvažniji koraci za ocjenjivanje i osnovne jednadžbe na temelju kojih alat za predobradu podataka o motoru vrši izračune. Tijekom ocjenjivanja ulaznih podataka izvršavaju se sljedeći koraci navedenim redoslijedom:
1. Čitanje ulaznih datoteka i automatska provjera ulaznih podataka
|
1.1. |
Provjera zahtjeva za ulazne podatke u skladu s definicijama u stavku 6.1. ovog Priloga |
|
1.2. |
Provjera zahtjeva za zabilježene podatke o FCMC-u u skladu s definicijama u stavku 4.3.5.2. i stavku 4.3.5.5. podtočki (1) ovog Priloga |
|
2. |
Izračun karakterističnih brzina motora na temelju dijagrama osnovnog motora i stvarnog motora pri punom opterećenju radi certificiranja u skladu s definicijama u stavku 4.3.5.2.1. ovog Priloga |
|
3. |
Obrada dijagrama potrošnje goriva (FC)
|
|
4. |
Simulacija vrijednosti potrošnje goriva i ciklusnog rada tijekom WHTC-a i odgovarajućih podciklusa za stvarni motor koji se certificira
|
|
5. |
Izračun korekcijskih faktora za WHTC
|
|
6. |
Izračun faktora uravnoteženja između emisija s hladnim odnosno toplim pokretanjem
|
|
7. |
Korigiranje vrijednosti potrošnje goriva (FC) na dijagramu potrošnje goriva na standardni NCV
|
|
8. |
Pretvaranje vrijednosti punog opterećenja motora i zakretnog momenta pri opterećenju stvarnog motora za certifikaciju u učestalost bilježenja podataka brzine vrtnje motora od 8 min– 1
|
PRILOG VI.
PROVJERAVANJE PODATAKA O MJENJAČU, PRETVARAČU ZAKRETNOG MOMENTA, DRUGIM SASTAVNIM DIJELOVIMA KOJI PRENOSE ZAKRETNI MOMENT I DODATNIM SASTAVNIM DIJELOVIMA PRIJENOSNOG SUSTAVA
1. Uvod
U ovom prilogu opisuju se odredbe o certifikaciji s obzirom na gubitke zakretnog momenta mjenjačâ, pretvarača zakretnog momenta (TC), drugih sastavnih dijelova koji prenose zakretni moment (OTTC) i dodatnih sastavnih dijelova prijenosnog sustava (ADC) za teška vozila. Njime se uz to definiraju postupci izračuna za standardne gubitke zakretnog momenta.
Pretvarač zakretnog momenta (TC), drugi sastavni dijelovi koji prenose zakretni moment (OTTC) i dodatni sastavni dijelovi prijenosnog sustava (ADC) mogu se ispitivati u kombinaciji s mjenjačem ili kao zasebne jedinice. Ako se ti sastavni dijelovi testiraju zasebno, primjenjuju se odredbe iz odjeljaka 4., 5. i 6. Gubici zakretnog momenta koji su rezultat pogonskog mehanizma između mjenjača i tih sastavnih dijelova mogu se zanemariti.
2. Definicije
Za potrebe ovog Priloga primjenjuju se sljedeće definicije:
„razvodnik” znači naprava koja razvodi snagu motora vozila i usmjerava je na prednju i stražnju pogonsku osovinu. Ugrađena je iza mjenjača i na nju su povezana vratila prednjeg i stražnjeg pogona. Sastoji se od skupa zupčanika ili sustava pogonskih lanaca kojima se snaga distribuira s mjenjača na vratila. Razvodnik obično može mijenjati između standardnog pogona (pogon na prednje ili stražnje kotače), standardnog pogona na sva četiri kotača (pogon na prednje i stražnje kotače), pogona na sva četiri kotača s redukcijom i praznog hoda;
„prijenosni omjer” znači prijenosni omjer za vožnju naprijed brzine ulaznog vratila (s izvora pogona) i brzine izlaznog vratila (prema pogonskim kotačima) bez proklizavanja (i = nin/nout );
„raspon omjera” znači omjer najvećeg i najmanjeg prijenosnog omjera u mjenjaču: φtot = imax/imin ;
„složeni mjenjač” znači mjenjač s velikim brojem stupnjeva prijenosa za vožnju naprijed i/ili velikim rasponom omjera koji je sastavljen od podmjenjača koji se kombiniraju kako bi u nekoliko stupnjeva prijenosa za vožnju unaprijed upotrebljavali većinu elemenata za prijenos snage;
„glavni prijenosnik” znači onaj podmjenjač složenog mjenjača koji ima najveći broj stupnjeva prijenosa za vožnju naprijed;
„dopunski prijenosnik” znači podmjenjač složenog mjenjača koji je obično serijski spojen s glavnim prijenosnikom. Dopunski prijenosnik obično ima dva promjenjiva stupnja prijenosa za vožnju naprijed. Niži prijenosni stupnjevi za vožnju naprijed cijelog mjenjača ostvaruju se stupnjem prijenosa dopunskog prijenosnika s nižim stupnjevima. Viši prijenosni stupnjevi ostvaruju se stupnjem prijenosa dopunskog prijenosnika s višim stupnjevima;
„razdvojnik” znači konstrukcija koja razdvaja stupnjeve prijenosa glavnog prijenosnika na (obično) dvije varijante, nižebrzinski i višebrzinski mjenjač, čiji su prijenosni omjeri bliži gledajući cijeli raspon prijenosnih omjera koje pokriva mjenjač. Razdvojnik može biti odvojeni podmjenjač, dodatni uređaj, integriran s glavnim prijenosnikom ili kombinacija ovih implementacija;
„zupčasta spojka” znači spojka u kojoj se zakretni moment prenosi prvenstveno uobičajenom silama između zubi u zahvatu. Zupčasta spojka može biti ili ukopčana ili iskopčana. Aktivira se samo u uvjetima bez opterećenja (na primjer pri promjenama stupnja prijenosa ručnog mjenjača);
„kutni pogon” znači naprava koja prenosi rotacijsku snagu između neparalelnih vratila; često se upotrebljava s poprečno postavljenim motorom i uzdužnim ulazom u odnosu na pogonsku osovinu;
„tarna spojka” znači spojka za prijenos pogonskog zakretnog momenta pri čemu se zakretni moment održivo prenosi silama trenja. Tarna spojka može prenositi zakretni moment tijekom proklizavanja, pa se stoga može (ali ne mora) aktivirati pri pokretanju i promjenama stupnja prijenosa uz zadržavanje prijenosa snage;
„sinkron” znači tip zupčaste spojke u kojoj se tarna naprava upotrebljava za izjednačavanje brzina rotirajućih dijelova koji trebaju ući u zahvat;
„učinkovitost zahvata zupčanika” znači omjer izlazne i ulazne snage kad se snaga prenosi zupčanicima u zahvatu za vožnju naprijed s relativnim kretanjem;
„ultraspori stupanj prijenosa” znači niski stupanj prijenosa za vožnju naprijed (s većim omjerom smanjenja brzine od omjera za neultraspore stupnjeve prijenosa) konstruiran za neučestalu upotrebu, na primjer za kretanja pri malim brzinama ili povremena pokretanja na usponu uzbrdo;
„priključno vratilo” ili „PTO” znači naprava na prijenosnom mehanizmu ili motoru na koju se može priključiti pomoćni pogonjeni uređaj, na primjer hidraulična pumpa;
„mehanizam priključnog vratila” znači naprava na prijenosnom mehanizmu koja omogućava ugradnju priključnog vratilo (PTO);
„blokirna spojka” znači tarna spojka u hidrodinamičkom pretvaraču zakretnog momenta; ta spojka može povezati ulaznu i izlaznu stranu čime se eliminira proklizavanje. ►M3 U nekim je slučajevima trajno proklizavanje u nepomičnim stupnjevima prijenosa namjerno, npr. za sprečavanje vibracija; ◄
►M3 „spojka za pokretanje” znači spojka koja prilagođava brzinu između motora i pogonskih kotača prilikom pokretanja vozila. ◄
„sinkronizirani ručni mjenjač” ili „SMT” znači ručno upravljani mjenjač kojim se mogu odabrati najmanje dva prijenosna omjera preko sinkrona. Promjena prijenosnog omjera obično se postiže privremenim odvajanjem mjenjača od motora pomoću spojke (obično spojke za pokretanje vozila);
„automatizirani ručni mjenjač” ili „automatski mjenjač s mehaničkim uključivanjem” ili „AMT” znači automatski mjenjač kojim se mogu odabrati najmanje dva prijenosna omjera koji se dobivaju zupčastim spojkama (sinkronizirani/nesinkronizirani). Promjena prijenosnog omjera postiže se privremenim odvajanjem mjenjača od motora. Mijenjanje stupnja prijenosa obavlja se elektronički upravljanim sustavom koji upravlja trenutkom promjene brzine, radom spojke između motora i mjenjača te brzinom i zakretnim momentom motora. Sustav automatski odabire i uključuje najprikladniji stupanj prijenosa za vožnju naprijed, ali vozač može zaobići ovaj sustav pomoću ručnog načina rada;
„mjenjač s dvostrukom spojkom” ili „DCT” znači automatski mjenjač s dvije tarne spojke i nekoliko prijenosnih omjera koji se dobivaju zupčastim spojkama. Mijenjanje stupnja prijenosa obavlja se elektronički upravljanim sustavom koji upravlja trenutkom promjene brzine, radom spojki te brzinom i zakretnim momentom motora. Sustav automatski odabire najprikladniji stupanj prijenosa, ali vozač može zaobići ovaj sustav pomoću ručnog načina rada. ►M3 U nekim je slučajevima trajno proklizavanje u nepomičnim stupnjevima prijenosa namjerno, npr. za sprečavanje vibracija; ◄
„usporivač” znači pomoćni kočni uređaj u pogonskom sklopu vozila; njegova je namjena kontinuirano kočenje;
„raspored S” znači automatski mjenjač bez prekida prijenosa snage (APT) sa serijskim razmještajem pretvarača zakretnog momenta i povezanih mehaničkih dijelova mjenjača;
„raspored P” znači APT s paralelnim razmještajem pretvarača zakretnog momenta i povezanih mehaničkih dijelova mjenjača (npr. u rasporedima u kojima postoji razdvajanje snage);
„automatski mjenjač bez prekida prijenosa snage” ili „APT” znači automatski mjenjač s više od dvije tarne spojke i nekoliko prijenosnih omjera koji se prvenstveno dobivaju tim tarnim spojkama. Mijenjanje stupnja prijenosa obavlja se elektronički upravljanim sustavom koji upravlja trenutkom promjene, radom spojki te brzinom i zakretnim momentom motora Sustav automatski odabire najprikladniji stupanj prijenosa, ali vozač može zaobići ovaj sustav pomoću ručnog načina rada. Mijenjanja se uobičajeno obavljaju bez prekida vuče (s tarne spojke na tarnu spojku);
„sustav za održavanje ulja” znači vanjski sustav kojim se za vrijeme ispitivanja održava ulje mjenjača. Sustav osigurava cirkulaciju ulja u mjenjač i iz njega. Time se ulje pročišćava te se održava njegova temperatura;
„sustav za pametno podmazivanje” znači sustav koji će utjecati na gubitke neovisne o opterećenju (također poznate kao gubici zbog inercije ili trenja) mjenjača ovisno o ulaznom zakretnom momentu i/ili toku snage kroz mjenjač. Primjeri su kontrolirane hidraulične tlačne pumpe za kočnice i spojke u APT-u, kontrolirana promjenjiva razina ulja u mjenjaču, kontrolirani promjenjivi tok/tlak ulja za podmazivanje i hlađenje u mjenjaču. Pametno podmazivanje može obuhvaćati i kontrolu temperature ulja u mjenjaču, ali ovdje se ne razmatraju sustavi za pametno podmazivanje konstruirani samo za kontrolu temperature jer postupak za ispitivanje mjenjača propisuje nepromjenjive zadane ispitne temperature;
„električni pomoćni uređaj mjenjača” znači električni pomoćni uređaj koji se upotrebljava za rad mjenjača tijekom jednoličnog rada. Tipičan je primjer električna pumpa za hlađenje/podmazivanje (ali ne i električni aktuatori za mijenjanje stupnja prijenosa ni električni upravljački sustavi, uključujući elektromagnetske ventile, jer su to mali potrošači energije, posebno pri jednoličnom radu);
„gradacija viskoznosti tipa ulja” znači gradacija viskoznosti kako je definirana u normi SAE J306;
„tvorničko ulje” znači gradacija viskoznosti tipa ulja koje je napunjeno u tvornici i koje bi trebalo ostati u mjenjaču, pretvaraču zakretnog momenta, drugim sastavnim dijelovima za prijenos zakretnog momenta ili dodatnim sastavnim dijelovima prijenosnog sustava tijekom razdoblja do prvog servisa;
„shema mjenjača” znači raspored vratila, zupčanika i spojki u mjenjaču;
„tok snage” znači prijenosni put kojim se vratilima, zupčanicima i spojkama prenosi snaga od ulaza do izlaza mjenjača;
„diferencijal” znači uređaj koji dijeli zakretni moment u dvije grane, npr. za kotače na lijevoj i desnoj strani, pri čemu omogućuje da se te grane okreću nejednakim brzinama. Funkciju razdvajanja zakretnog momenta može kontrolirati ili deaktivirati diferencijalna kočnica ili uređaj za blokiranje diferencijala (ako je primjenjivo);
„raspored N” znači APT bez pretvarača zakretnog momenta.
3. Ispitni postupak za mjenjače
Za ispitivanje gubitaka mjenjača mjeri se dijagram gubitka zakretnog momenta svakog pojedinog tipa mjenjača. U skladu s odredbama iz Dodatka 6. ovom Prilogu mjenjači se mogu grupirati u porodice sličnih ili jednakih podataka važnih za CO2.
Za utvrđivanje gubitaka zakretnog momenta mjenjača podnositelj zahtjeva mora primijeniti jednu od sljedećih metoda za svaki pojedinačni stupanj prijenosa za vožnju naprijed (osim za ultraspore stupnjeve prijenosa).
Opcija 1.: Mjerenje gubitaka neovisnih o zakretnom momentu, izračun gubitaka ovisnih o zakretnom momentu.
Opcija 2.: Mjerenje gubitaka neovisnih o zakretnom momentu, mjerenje gubitka zakretnog momenta pri maksimalnom zakretnom momentu i interpolacija gubitaka ovisnih o zakretnom momentu na temelju linearnog modela.
Opcija 3.: Mjerenje ukupnog gubitka zakretnog momenta.
|
3.1. |
Opcija 1.: Mjerenje gubitaka neovisnih o zakretnom momentu, izračun gubitaka ovisnih o zakretnom momentu. Gubitak zakretnog momenta Tl ,in na ulaznom vratilu mjenjača izračunava se formulom T l,in (n in ,T in ,gear) = T l,in,min_loss + f T × T in + f loss_corr × T in + T l,in,min_el + f el_corr × T in + f loss tcc × T in Korekcijski faktor za hidrauličke gubitke zakretnog momenta ovisne o zakretnom momentu izračunava se formulom
Korekcijski faktor za električne gubitke zakretnog momenta ovisne o zakretnom momentu izračunava se formulom
Gubitak zakretnog momenta na ulaznom vratilu mjenjača zbog potrošnje snage električnog pomoćnog uređaja mjenjača izračunava se formulom
korekcijski faktor gubitaka za proklizavanje blokirne spojke u pretvaraču zakretnog momenta, kako je definirano u točki 2. podtočki (16), ili za proklizavanje spojke na ulaznoj strani, kako je definirano u točki 2. podtočki (20), izračunava se na sljedeći način:
pri čemu je:
|
|
3.2. |
Opcija 2.: Mjerenje gubitaka neovisnih o zakretnom momentu, mjerenje gubitka zakretnog momenta pri maksimalnom zakretnom momentu i interpolacija gubitaka ovisnih o zakretnom momentu na temelju linearnog modela. U opciji 2. opisuje se utvrđivanje gubitka zakretnog momenta kombinacijom mjerenja i linearne interpolacije. Mjerenja se provode za gubitke mjenjača neovisne o zakretnom momentu te za jednu točku opterećenja gubitaka ovisnih o zakretnom momentu (maksimalni ulazni zakretni moment). Na temelju gubitaka zakretnog momenta na točki bez opterećenja i na točki maksimalnog ulaznog zakretnog momenta gubici zakretnog momenta za ulazne zakretne momente između tih dviju točaka izračunavaju se pomoću koeficijenta zakretnog momenta fTlimo . Gubitak zakretnog momenta Tl,in na ulaznom vratilu mjenjača izračunava se formulom T l,in (n in ,T in ,gear) = T l,in,min_loss + f Tlino × T in + T l,in,min_el + f el_corr × T in + f loss tcc × T in Koeficijent gubitka zakretnog momenta na temelju linearnog modela fTlimo izračunava se formulom
pri čemu je:
Korekcijski faktor za gubitke zakretnog momenta zbog eletrične potrišnje fel_corr , gubitak zakretnog momenta na ulaznom vratilu mjenjača zbog potrošnje snage električnog pomoćnog uređaja mjenjača Tl,in,el i korekcijski faktor gubitka floss_tcc za proklizavanje blokirne spojke u pretvaraču zakretnog momenta, kako je definirano u točki 2. podtočki (16), ili za proklizavanje spojke na ulaznoj strani, kako je definirano u točki 2. podtočki (20), izračunava se na način opisan u točki 3.1.
|
|
3.3. |
Opcija 3.: Mjerenje ukupnog gubitka zakretnog momenta. U opciji 3. opisuje se utvrđivanje gubitka zakretnog momenta potpunim mjerenjem gubitaka ovisnih o zakretnom momentu, uključujući gubitke mjenjača neovisne o zakretnom momentu. 3.3.1. Opći zahtjevi Kako je utvrđeno za opciju 1. u 3.1.2.1. 3.3.1.1. Diferencijalna mjerenja Kako je utvrđeno za opciju 1. u 3.1.2.2. 3.3.2. Uhodavanje Kako je utvrđeno za opciju 1. u 3.1.2.3. 3.3.2.1. Pretkondicioniranje Kako je utvrđeno za opciju 1. u 3.1.2.4., uz sljedeće iznimke: pretkondicioniranje se provodi na izravnom stupnju prijenosa bez primijenjenog zakretnog momenta na izlazno vratilo ili s ciljanim zakretnim momentom na izlaznom vratilu postavljenim na nulu. Ako mjenjač nije opremljen izravnim stupnjem prijenosa, upotrebljava se stupanj prijenosa čiji je omjer najbliži omjeru 1:1.;
ili
primjenjuju se zahtjevi utvrđeni u 3.1.2.4., uz sljedeće iznimke:
pretkondicioniranje se provodi na izravnom stupnju prijenosa bez primijenjenog zakretnog momenta na izlazno vratilo ili sa zakretnim momentom na izlaznom vratilu unutar +/-50 Nm. Ako mjenjač nije opremljen izravnim stupnjem prijenosa, upotrebljava se stupanj prijenosa čiji je omjer najbliži omjeru 1:1.;
ili, ako ispitni stol uključuje (glavnu tarnu) spojku na ulaznom vratilu:
primjenjuju se zahtjevi utvrđeni u 3.1.2.4., uz sljedeće iznimke:
pretkondicioniranje se provodi na izravnom stupnju prijenosa i bez primijenjenog zakretnog momenta na izlazno vratilo ili bez primijenjenog zakretnog momenta na ulazno vratilo. Ako mjenjač nije opremljen izravnim stupnjem prijenosa, upotrebljava se stupanj prijenosa čiji je omjer najbliži omjeru 1:1.
Mjenjač bi u tom slučaju bio pogonjen s izlazne strane. Navedeni se prijedlozi mogu i kombinirati.
3.3.3. Uvjeti ispitivanja 3.3.3.1. Temperatura okoline Kako je utvrđeno za opciju 1. u 3.1.2.5.1. 3.3.3.2. Temperatura ulja Kako je utvrđeno za opciju 1. u 3.1.2.5.2. 3.3.3.3. Kvaliteta ulja / viskoznost ulja Kako je utvrđeno za opciju 1. u 3.1.2.5.3. i 3.1.2.5.4. 3.3.3.4. Razina i kondicioniranje ulja Primjenjuju se zahtjevi utvrđeni u 3.1.2.5.5., ali sa sljedećim prilagodbama: točka ispitivanja za vanjski sustav za održavanje ulja specificirana je kako slijedi:
(1)
najviši neizravni stupanj prijenosa;
(2)
ulazna brzina = najmanje 60 % maksimalne ulazne brzine, ne više od 80 % maksimalne ulazne brzine;
(3)
ulazni zakretni moment = maksimalni ulazni zakretni moment za najviši neizravni stupanj prijenosa. 3.3.4. Ugradnja Ispitni stol pokreću električni strojevi (ulazni i izlazni). Senzori zakretnog momenta ugrađuju se na ulaznoj i izlaznoj strani mjenjača. Primjenjuju se ostali zahtjevi kako su utvrđeni u 3.1.3. 3.3.5. Mjerna oprema Za mjerenje gubitaka neovisnih o zakretnom momentu primjenjuju se zahtjevi za mjernu opremu utvrđeni za opciju 1. u 3.1.4. Za mjerenje gubitaka ovisnih o zakretnom momentu primjenjuju se sljedeći zahtjevi. Nesigurnost mjerenja senzora zakretnog momenta mora biti ispod 5 % od izmjerenoga gubitka zakretnog momenta ili 1 Nm (koja god je od tih vrijednosti veća). Upotreba senzora zakretnog momenta s višim mjernim nesigurnostima dopuštena je ako se dijelovi nesigurnosti koji prelaze 5 % ili 1 Nm mogu izračunati te se manji od tih dijelova dodaje izmjerenom gubitku zakretnog momenta. Mjerna nesigurnost zakretnog momenta izračunava se i uključuje kako je opisano u 3.3.9. Primjenjuju se ostali zahtjevi za mjernu opremu kako su utvrđeni za opciju 1. u 3.1.4. 3.3.6. Ispitni postupak 3.3.6.1. Kompenzacija za nulti signal zakretnog momenta Kako je navedeno u 3.1.6.1. 3.3.6.2. Raspon brzine Gubitak zakretnog momenta mjeri se za sljedeće točke brzine (brzina na ulaznom vratilu): 600, 900, 1 200 , 1 600 , 2 000 , 2 500 , 3 000 , 4 000 min–1 i višekratnici od 10 tih vrijednosti do najveće brzine po stupnju prijenosa u skladu sa specifikacijama mjenjača ili do posljednje točke brzine prije definirane najveće brzine. Dopušteno je mjeriti dodatne točke međubrzine. Promjena točaka brzine (vrijeme potrebno za promjenu između dvije točke brzine) ne smije trajati dulje od 20 sekundi. 3.3.6.3. Raspon zakretnog momenta Gubitak zakretnog momenta mjeri se za svaku točku brzine za sljedeće ulazne zakretne momente: 0 (izlazno vratilo koje se slobodno vrti), 200, 400, 600, 900, 1 200 , 1 600 , 2 000 , 2 500 , 3 000 , 3 500 , 4 000 , […] Nm sve do maksimalnog ulaznog zakretnog momenta po stupnju prijenosa u skladu sa specifikacijama mjenjača ili zadnje točke zakretnog momenta prije utvrđenog maksimalnog zakretnog momenta i/ili zadnje točke zakretnog momenta prije izlaznog zakretnog momenta od 10 kNm. Dopušteno je mjeriti dodatne točke zakretnog momenta. Ako je raspon zakretnog momenta premali, potrebne su dodatne točke zakretnog momenta, tako da se mjeri najmanje 5 jednako razmaknutih točaka zakretnog momenta. Međutočke zakretnog momenta mogu se podesiti na najbliži višekratnik od 50 Nm. Ako je izlazni zakretni moment veći od 10 kNm (za teoretski mjenjač bez gubitaka) ili ako je ulazna snaga veća od specificirane maksimalne ulazne snage, primjenjuje se točka 3.4.4. Promjena točke zakretnog momenta (vrijeme potrebno za promjenu između dvije točke zakretnog momenta) ne smije trajati dulje od 15 sekundi (180 sekundi za 2. opciju). Da bi se obuhvatio cijeli raspon zakretnog momenta mjenjača na prethodno definiranom dijagramu, na ulaznoj/izlaznoj strani može se upotrebljavati više različitih senzora zakretnog momenta s ograničenim mjernim rasponima. Stoga mjerenje može biti podijeljeno na odsječke u kojima će se primjenjivati isti skup senzora zakretnog momenta. Dijagram ukupnoga gubitka zakretnog momenta sastoji se od tih mjernih odsječaka. 3.3.6.4. Slijed mjerenja
3.3.7. Mjerni signali i bilježenje podataka Tijekom mjerenja bilježe se sljedeći signali:
(1)
ulazni i izlazni zakretni momenti [Nm];
(2)
ulazne i izlazne brzine vrtnje [min– 1];
(3)
temperatura okoline [°C];
(4)
temperatura ulja [°C]. Ako je mjenjač opremljen sustavom za promjenu stupnja prijenosa i/ili sustavom spojki koji se kontroliraju hidrauličkim tlakom ili pametnim sustavom za podmazivanje koji se pokreće mehanički, dodatno se bilježi:
(5)
tlak ulja [kPa]. Ako je mjenjač opremljen električnim pomoćnim uređajem mjenjača, dodatno se bilježi:
(6)
napon struje električnog pomoćnog uređaja mjenjača [V];
(7)
jakost struje električnog pomoćnog uređaja mjenjača [A]. Za diferencijalna mjerenja za kompenzaciju utjecaja ispitnog stola, dodatno se bilježi:
(8)
temperatura ležaja ispitnog stola [°C]. Učestalost uzorkovanja i bilježenja mora biti najmanje 100 Hz. Da bi se izbjegle mjerne pogreške, upotrebljava se niskofrekvencijski filtar. 3.3.8. Provjera valjanosti mjerenja
3.3.9. Mjerna nesigurnost Dio izračunane ukupne nesigurnosti UT,loss koji prelazi 5 % od Tloss ili 1 Nm (ΔUT,loss ), koja god vrijednost ΔUT,loss bila manja, dodaje se Tloss kako bi se dobio prijavljeni gubitak zakretnog momenta Tloss,rep . Ako je UT,loss manje od 5 % od Tloss ili 1 Nm, tada je Tloss,rep = Tloss . Tloss,rep = Tloss +MAX (0, ΔUT,loss) ΔUT,loss = MIN ((UT,loss - 5 % * Tloss), (UT,loss – 1 Nm)) Za svaki skup mjerenja ukupna nesigurnost UT,loss gubitka zakretnog momenta izračunava se na temelju sljedećih parametara:
(1)
učinka temperature;
(2)
parazitskih opterećenja;
(3)
pogreške umjeravanja (uklj. dopušteno odstupanje osjetljivosti, linearnost, histerezu i ponovljivost). Ukupna nesigurnost gubitka zakretnog momenta (UT,loss ) temelji se na mjernim nesigurnostima senzora pri razini pouzdanosti od 95 %. Izračunava se kao kvadratni korijen zbroja kvadrata („Gaussov zakon propagacije pogrešaka”).
wpara
= senspara
* ipara
pri čemu je:
Ispitni postav za mjenjač s integriranim diferencijalom za pogon s prednjim kotačima sastoji se od dinamometra na ulaznoj strani mjenjača i najmanje jednog dinamometra na izlaznoj strani mjenjača. Mjerači zakretnog momenta ugrađuju se na ulaznu i izlaznu stranu/strane osovine. Za ispitne postave sa samo jednim dinamometrom na izlaznoj strani slobodni rotirajući kraj mjenjača s integriranim diferencijalom rotacijski se blokira uz drugi kraj na izlaznoj strani (npr. aktivacijom blokade diferencijala ili bilo kojom drugom mehaničkom blokadom diferencijala koja se primjenjuje samo za mjerenje). Stupnjevanje faktora ipara za najveći utjecaj parazitskih opterećenja za određene senzore zakretnog momenta jednako je kao u prethodno opisanim slučajevima (A/B/C). Slika 5. Primjer ispitnog postava A za mjenjač s integriranim diferencijalom (npr. za rad s pogonom na prednje kotače)
Slika 6. Primjer ispitnog postava B za mjenjač s integriranim diferencijalo (npr. za rad s pogonom na prednje kotače)
U slučaju dinamometra na svakom izlaznom vratilu ukupni mehanički gubitak zakretnog momenta (UT,loss ) izračunava se na sljedeći način:
Proizvođač može prilagoditi postavke za ispitivanje A i B na temelju dobre inženjerske procjene i u dogovoru s tijelom za homologaciju, npr. u slučaju praktičnih razloga za postavke ispitivanja. U slučaju takvog odstupanja, razlog i drugi postav moraju biti jasno navedeni u izvješću o ispitivanju. Ispitivanje se može provesti bez zasebnog ležaja na ispitnom stolu na ulaznoj/izlaznoj strani mjenjača ako je vratilo mjenjača na kojem se mjeri zakretni moment poduprto s dva ležaja u kućištu mjenjača koji mogu apsorbirati radijalne i aksijalne sile koje uzrokuju sklopovi zupčanika (vidjeti sliku 2.C u 3.1.8.). |
|
3.4. |
Dopuna ulaznih datoteka za simulacijski alat ►M3 Za svaki stupanj prijenosa utvrđuje se dijagram gubitka zakretnog momenta koji obuhvaća definiranu ulaznu brzinu i točke ulaznog zakretnog momenta pomoću jedne od navedenih opcija ispitivanja ili standardnih vrijednosti gubitka zakretnog momenta. ◄ Za potrebe ulazne datoteke simulacijskog alata taj se osnovni dijagram gubitka zakretnog momenta dopunjava kako je opisano u nastavku.
|
4. Ispitni postupak za pretvarač zakretnog momenta (TC)
Karakteristike pretvarača zakretnog momenta koje treba utvrditi za ulazne informacije za simulacijski alat sastoje se od T pum1000 (referentni zakretni moment na ulaznoj brzini od 1 000 min–1) i μ (omjer zakretnog momenta pretvarača zakretnog momenta). Obje vrijednosti ovise o omjeru brzine v (= izlazna brzina (turbine) / ulazna brzina (pumpe) za pretvarač zakretnog momenta) pretvarača zakretnog momenta.
Da bi utvrdio karakteristike pretvarača zakretnog momenta, podnositelj zahtjeva za certifikat primjenjuje sljedeću metodu neovisno o odabranoj opciji za procjenu gubitaka zakretnog momenta mjenjača.
Da bi se u obzir uzela dva moguća razmještaja pretvarača zakretnog momenta i dijelova mehaničkog mjenjača, primjenjuje se rasporedi S i P razlikuju se na sljedeći način:
|
raspored S |
: |
pretvarač zakretnog momenta i dijelovi mehaničkog mjenjača u serijskom razmještaju |
|
raspored P |
: |
pretvarač zakretnog momenta i dijelovi mehaničkog mjenjača u paralelnom razmještaju (razmještaj u kojemu postoji razdvajanje snage) |
U razmještaju rasporeda S karakteristike pretvarača zakretnog momenta mogu se ocjenjivati ili zasebno od mehaničkog mjenjača ili zajedno s njim. U razmještaju rasporeda P ocjenjivanje karakteristika pretvarača zakretnog momenta moguće je samo zajedno s mehaničkim mjenjačom. Međutim, u tom slučaju te za hidromehaničke stupnjeve prijenosa koje treba mjeriti cijeli se razmještaj – pretvarač zakretnog momenta i mehanički mjenjač – smatra pretvaračem zakretnog momenta sličnih karakterističnih dijagrama kao samostalni pretvarač zakretnog momenta. U slučaju mjerenja zajedno s mehaničkim mjenjačom omjer brzine v i sve odgovarajuće vrijednosti za širine koraka i granične vrijednosti prilagođavaju se uzimajući u obzir omjer mehaničkog mjenjača.
Postoje dvije opcije mjerenja radi utvrđivanja karakteristika pretvarača zakretnog momenta:
opcija A: mjerenje sa stalnom ulaznom brzinom;
opcija B: mjerenje sa stalnim ulaznim zakretnim momentom u skladu s normom SAE J643.
Proizvođač može izabrati opciju A ili B za razmještaje rasporeda S i rasporeda P.
Za potrebe ulaznih podataka za simulacijski alat moraju se izmjeriti omjer zakretnog momenta μ i referentni zakretni moment Tpum pretvarača zakretnog momenta za raspon od v ≤ 0,95 (= način pogona vozila).
U slučaju upotrebe standardnih vrijednosti podaci o karakteristikama pretvarača zakretnog momenta uneseni u simulacijski alat obuhvaćaju samo raspon od v ≤ 0,95 (ili prilagođeni omjer brzine). Simulacijski alat automatski dodaje generičke vrijednosti za uvjete točke spojke.
Tablica 1.
Zadane vrijednosti za v ≥ 1,00
|
v |
μ |
Tpum 1000 |
|
1,000 |
1,0000 |
0,00 |
|
1,100 |
0,9999 |
– 40,34 |
|
1,222 |
0,9998 |
– 80,34 |
|
1,375 |
0,9997 |
– 136,11 |
|
1,571 |
0,9996 |
– 216,52 |
|
1,833 |
0,9995 |
– 335,19 |
|
2,200 |
0,9994 |
– 528,77 |
|
2,500 |
0,9993 |
– 721,00 |
|
3,000 |
0,9992 |
– 1 122,00 |
|
3,500 |
0,9991 |
– 1 648,00 |
|
4,000 |
0,9990 |
– 2 326,00 |
|
4,500 |
0,9989 |
– 3 182,00 |
|
5,000 |
0,9988 |
– 4 242,00 |
4.1. Opcija A: Karakteristike pretvarača zakretnog momenta izmjerene pri stalnoj temperaturi
4.1.1. Opći zahtjevi
Pretvarač zakretnog momenta koji se upotrebljava za mjerenja mora biti u skladu s nacrtnim specifikacijama pretvarača zakretnog momenta iz serijske proizvodnje.
Dopušteno je preinačiti pretvarač zakretnog momenta radi ispunjavanja ispitnih zahtjeva iz ovog Priloga, npr. kako bi se postavili mjerni senzori.
Na zahtjev homologacijskog tijela podnositelj zahtjeva za certifikat mora navesti i dokazati sukladnost sa zahtjevima definiranima u ovom Prilogu.
4.1.2. Temperatura ulja
Ulazna temperatura ulja u pretvaraču zakretnog momenta mora ispunjavati sljedeće zahtjeve.
Temperatura ulja mjeri se na odvodnom čepu ili u uljnom koritu.
Ako se karakteristike pretvarača zakretnog momenta mjere zasebno od mjenjača, temperatura ulja mjeri se prije nego što se pretvarač postavi u ispitni bubanj / na ispitni stol.
4.1.3. Protok i tlak ulja
Ulazni protok ulja u pretvaraču zakretnog momenta i izlazni tlak ulja pretvarača zakretnog momenta moraju se održavati unutar navedenih radnih graničnih vrijednosti za pretvarač zakretnog momenta, ovisno o tipu povezanog mjenjača i ispitivanoj najvećoj ulaznoj brzini.
4.1.4. Kvaliteta ulja / viskoznost ulja
Kako je utvrđeno za ispitivanje mjenjača u 3.1.2.5.3. i 3.1.2.5.4.
4.1.5. Ugradnja
Pretvarač zakretnog momenta ugrađuje se na ispitni stol sa senzorom zakretnog momenta, senzorom brzine i električnim strojem postavljenim na ulaznom i izlaznom vratilu pretvarača zakretnog momenta.
4.1.6. Mjerna oprema
Postrojenja laboratorija za umjeravanje moraju ispunjavati zahtjeve norme ►M3 IATF ◄ 16949, niza normi ISO 9000 ili norme ISO/IEC 17025. Sva laboratorijska oprema za referentna mjerenja koja se upotrebljava za umjeravanje i/ili verifikaciju mora biti sljediva do državnog ili međunarodnog etalona.
4.1.6.1. Zakretni moment
Mjerna nesigurnost senzora zakretnog momenta mora biti ispod 1 % od izmjerene vrijednosti zakretnog momenta.
Upotreba je senzora zakretnog momenta s višim mjernim nesigurnostima dopuštena ako se može izračunati dio nesigurnosti koji prelazi 1 % izmjerenog zakretnog momenta i ako se taj dio dodaje izmjerenom gubitku zakretnog momenta kako je opisano u 4.1.7.
4.1.6.2. Brzina
Nesigurnost senzora brzine ne smije prelaziti ±1 min– 1.
4.1.6.3. Temperatura
Nesigurnost senzora temperature za mjerenje temperature okoline ne smije prelaziti ±1,5 K.
Nesigurnost senzora temperature za mjerenje temperature ulja ne smije prelaziti ±1,5 K.
4.1.7. Ispitni postupak
4.1.7.1. Kompenzacija za nulti signal zakretnog momenta
Kako je navedeno u 3.1.6.1.
4.1.7.2. Slijed mjerenja
|
4.1.7.2.1. |
Ulazna brzina npum pretvarača zakretnog momenta mora biti fiksirana na stalnu brzinu unutar raspona: 1 000 min– 1 ≤ npum ≤ 2 000 min– 1 |
|
4.1.7.2.2. |
Omjer brzine v mora se prilagoditi povećavanjem izlazne brzine ntur s 0 min– 1 na utvrđenu vrijednost npum . |
|
4.1.7.2.3. |
Širina koraka mora biti 0,1 za raspon omjera brzine od 0 do 0,6 i 0,05 za raspon od 0,6 do 0,95. |
|
4.1.7.2.4. |
Proizvođač može ograničiti gornju granicu omjera brzine na vrijednost ispod 0,95. U tom slučaju mjerenjem se mora obuhvatiti barem sedam ravnomjerno raspoređenih točaka između v = 0 i vrijednosti v < 0,95. |
|
4.1.7.2.5. |
►M3 Za svaku točku potrebno je razdoblje stabilizacije od najmanje 3 sekunde unutar temperaturnih graničnih vrijednosti utvrđenih u točki 4.1.2. ◄ Proizvođač prema potrebi može produljiti vrijeme stabilizacije na najviše 60 sekundi. Tijekom stabilizacije mora se zabilježiti temperatura ulja. |
|
4.1.7.2.6. |
Za svaku točku signali iz točke 4.1.8. bilježe se za ispitnu točku najmanje 3 sekunde, ali ne dulje od 15 sekundi. |
|
4.1.7.2.7. |
Slijed mjerenja (od 4.1.7.2.1. do 4.1.7.2.6.) mora se proći ukupno dva puta. |
4.1.8. Mjerni signali i bilježenje podataka
Tijekom mjerenja bilježe se sljedeći signali:
ulazni zakretni moment (pumpe) Tc,pum [Nm];
izlazni zakretni moment (turbine) Tc,tur [Nm];
ulazna brzina vrtnje (pumpe) npum [min– 1];
izlazna brzina vrtnje (turbine) npum [min– 1];
ulazna temperatura ulja u pretvaraču zakretnog momenta KTCin [°C].
Učestalost uzorkovanja i bilježenja mora biti najmanje 100 Hz.
Da bi se izbjegle mjerne pogreške, upotrebljava se niskofrekvencijski filtar.
4.1.9. Provjera valjanosti mjerenja
|
4.1.9.1. |
Za svako se od dvaju mjerenja izračunavaju srednje aritmetičke vrijednosti zakretnog momenta i brzine tijekom mjerenja 3 – 15 sekundi. |
|
4.1.9.2. |
Moraju se izračunati srednje aritmetičke vrijednosti dvaju skupova izmjerenih zakretnih momenata i brzine. |
|
4.1.9.3. |
Odstupanje između prosječnih zakretnih momenata dvaju skupova mjerenja mora biti manje od ±5 % od prosjeka ili ±1 Nm, koja je god od tih vrijednosti veća. Uzima se aritmetički prosjek dviju vrijednosti prosječnih vrijednosti zakretnog momenta. Ako je odstupanje veće, za točke 4.1.10. i 4.1.11. uzimaju se sljedeće vrijednosti ili se ponavlja ispitivanje za pretvarač zakretnog momenta.
—
za izračun ΔUT,pum/tur: najmanja prosječna vrijednost zakretnog momenta za Tc,pum/tur
—
za izračun omjera zakretnog momenta μ: najveća prosječna vrijednost zakretnog momenta za Tc,pum
—
za izračun omjera zakretnog momenta μ: najmanja prosječna vrijednost zakretnog momenta za Tc,tur
—
za izračun referentnog zakretnog momenta Tpum1000: najmanja prosječna vrijednost zakretnog momenta za Tc,pum
|
|
4.1.9.4. |
Izmjerena i prosječna brzina i zakretni moment na ulaznom vratilu moraju biti manje od ±5 min– 1 i ±5 Nm od zadanih vrijednosti brzine i zakretnog momenta za svaku mjerenu radnu točku za cijelu seriju omjera brzine. |
4.1.10. Mjerna nesigurnost
Dio izračunane mjerne nesigurnosti UT,pum/tur koji prelazi 1 % izmjerenog zakretnog momenta Tc,pum/tur upotrebljava se za ispravak karakteristične vrijednosti pretvarača zakretnog momenta kako je definirano u nastavku.
ΔUT,pum/tur = MAX ( 0, (UT,pum/tur - 0,01 * Tc,pum/tur))
Nesigurnost UT,pum/tur mjerenja zakretnog momenta izračunava se na temelju sljedećeg parametra:
pogreške umjeravanja (uklj. dopušteno odstupanje osjetljivosti, linearnost, histerezu i ponovljivost)
Nesigurnost UT,pum/tur mjerenja zakretnog momenta temelji se na mjernim nesigurnostima senzora pri razini pouzdanosti od 95 %.
pri čemu je:
|
Tc,pum/tur |
= |
trenutačna / izmjerena vrijednost zakretnog momenta na senzoru ulaznog/izlaznog zakretnog momenta (nekorigirana) [Nm] |
|
Tpum |
= |
ulazni zakretni moment (pumpe) (nakon korekcije za nesigurnost) [Nm] |
|
UT,pum/tur |
= |
nesigurnost mjerenja gubitka ulaznog/izlaznog zakretnog momenta pri razini pouzdanosti od 95 % zasebno za senzor ulaznog i izlaznog zakretnog momenta [Nm] |
|
Tn |
= |
nazivna vrijednost zakretnog momenta senzora zakretnog momenta [Nm] |
|
ucal |
= |
nesigurnost uzrokovana umjeravanjem senzora zakretnog momenta [Nm] |
|
Wcal |
= |
relativna nesigurnost umjeravanja (povezana s nazivnim zakretnim momentom) [%] |
|
kcal |
= |
faktor umjeravanja (ako ga je proizvođač senzora deklarirao, inače = 1) |
4.1.11. Izračun karakteristika pretvarača zakretnog momenta
Za svaku se mjernu točku izmjereni podaci unose u sljedeće formule.
pri čemu je:
|
μ |
= |
omjer zakretnog momenta pretvarača zakretnog momenta [-] |
|
v |
= |
omjer brzine pretvarača zakretnog momenta [-] |
|
Tc,pum |
= |
ulazni zakretni moment (pumpe) (korigirani) [Nm] |
|
npum |
= |
ulazna brzina vrtnje (pumpe) [min– 1] |
|
ntur |
= |
izlazna brzina vrtnje (turbine) [min– 1] |
|
Tpum1000 |
= |
referentni zakretni moment pri 1 000 min– 1 [Nm] |
4.2. Opcija B: Mjerenje pri stalnom ulaznom zakretnom momentu (u skladu s normom SAE J643)
4.2.1. Opći zahtjevi
Kako je navedeno u 4.1.1.
4.2.2. Temperatura ulja
Kako je navedeno u 4.1.2.
4.2.3. Protok i tlak ulja
Kako je navedeno u 4.1.3.
4.2.4. Kvaliteta ulja
Kako je navedeno u 4.1.4.
4.2.5. Ugradnja
Kako je navedeno u 4.1.5.
4.2.6. Mjerna oprema
Kako je navedeno u 4.1.6.
4.2.7. Ispitni postupak
4.2.7.1. Kompenzacija za nulti signal zakretnog momenta
Kako je navedeno u 3.1.6.1.
4.1.7.2. Slijed mjerenja
|
4.2.7.2.1. |
Ulazni zakretni moment Tpum postavlja se na pozitivnu razinu na npum = 1 000 min– 1 pri čemu se izlazno vratilo pretvarača zakretnog momenta ne vrti (izlazna brzina ntur = 0 o/min). |
|
4.2.7.2.2. |
Omjer brzine v prilagođava se povećavanjem izlazne brzine ntur s 0 min– 1 do vrijednosti od ntur , obuhvaćajući iskoristiv raspon v s najmanje sedam ravnomjerno raspoređenih točaka brzine. |
|
4.2.7.2.3. |
Širina koraka mora biti 0,1 za raspon omjera brzine od 0 do 0,6 i 0,05 za raspon od 0,6 do 0,95. |
|
4.2.7.2.4. |
Proizvođač može ograničiti gornju granicu omjera brzine na vrijednost ispod 0,95. |
|
4.2.7.2.5. |
►M3 Za svaku točku potrebno je razdoblje stabilizacije od najmanje 5 sekunde unutar temperaturnih graničnih vrijednosti utvrđenih u točki 4.2.2. ◄ Proizvođač prema potrebi može produljiti vrijeme stabilizacije na najviše 60 sekundi. Tijekom stabilizacije mora se zabilježiti temperatura ulja. |
|
4.2.7.2.6. |
Za svaku točku vrijednosti iz točke 4.2.8. bilježe se za ispitnu točku najmanje 5 sekunde, ali ne dulje od 15 sekundi. |
|
4.2.7.2.7. |
Slijed mjerenja (od 4.1.7.2.1. do 4.1.7.2.6.) mora se proći ukupno dva puta. |
4.2.8. Mjerni signali i bilježenje podataka
Kako je navedeno u 4.1.8.
4.2.9. Provjera valjanosti mjerenja
Kako je navedeno u 4.1.9.
4.2.10. Mjerna nesigurnost
Kako je navedeno u 4.1.9.
4.2.11. Izračun karakteristika pretvarača zakretnog momenta
Kako je navedeno u 4.1.11.
5. ►M3 Ispitni postupak za druge sastavne dijelove koji prenose zakretni moment (OTTC) ◄
Ovaj odjeljak obuhvaća usporivače motora, usporivače mjenjača, usporivače prijenosnog sustava i sastavne dijelove koje simulacijski alat obrađuje kao usporivače. Ti sastavni dijelovi uključuju uređaje za pokretanje vozila poput jednostruke mokre ulazne spojke ili hidrodinamičke spojke.
5.1. Metode utvrđivanja gubitaka usporivača zbog trenja
Gubitak momenta otpora usporivača funkcija je brzine rotora usporivača. Budući da usporivač može biti integriran u različite dijelove prijenosnog sustava vozila, brzina rotora usporivača ovisi o pogonskom dijelu (referentna brzina) i omjeru usporenja između pogonskog dijela i rotora usporivača kako je prikazano u tablici 2.
Tablica 2.
Brzine rotora usporivača
|
Konfiguracija |
Referentna brzina |
Izračun brzine rotora usporivača |
|
A. Usporivač motora |
Brzina motora |
nretarder = nengine * istep-up |
|
B. Ulazni usporivač mjenjača |
Brzina ulaznog vratila mjenjača |
nretarder = ntransm.input * istep-up = ntransm.output * itransm * istep-up |
|
C. Izlazni usporivač mjenjača ili ulazni usporivač osovine |
Prijenos Brzina izlaznog vratila ili brzina ulaznog vratila osovine |
nretarder = ntransm.output × istep-up |
pri čemu je:
|
istep-up |
= |
omjer usporenja = brzina rotora usporivača / brzina pogonskog dijela |
|
itransm |
= |
prijenosni omjer = ulazna brzina mjenjača / izlazna brzina mjenjača |
Konfiguracije usporivača koje su integrirane u motor i ne mogu se odvojiti od motora ispituju se u kombinaciji s motorom. Ovaj odjeljak ne obuhvaća takve neodvojive usporivače integrirane u motor.
Smatra se da usporivači koji se mogu odvojiti od prijenosnog sustava ili motora bilo kojim tipom spojke imaju nultu brzinu rotora kad su odvojeni te da stoga nema gubitaka energije.
Gubici usporivača zbog trenja mjere se jednom od sljedeće dvije metode:
mjerenje na usporivaču kao zasebnom uređaju;
mjerenje u kombinaciji s mjenjačem.
5.1.1. Opći zahtjevi
Ako se gubici mjere na usporivaču kao zasebnoj jedinici, na rezultate utječu gubici zakretnog momenta u ležajevima ispitnog postava. Dopušteno je mjeriti te gubitke ležajeva i oduzimati ih od mjerenja gubitka usporivača zbog trenja.
Proizvođač jamči da je usporivač upotrijebljen za mjerenja u skladu s nacrtnim specifikacijama usporivača iz serijske proizvodnje.
Dopušteno je preinačiti usporivač radi ispunjavanja ispitnih zahtjeva iz ovog Priloga, npr. kako bi se postavili mjerni senzori ili prilagodili vanjski sustavi za održavanje ulja.
Na temelju porodice opisane u Dodatku 6. ovom Prilogu izmjereni gubici zbog trenja za mjenjače s usporivačem mogu se upotrijebiti za isti (ekvivalentni) mjenjač bez usporivača.
Dopuštena je upotreba istog mjenjača za mjerenje gubitaka zakretnog momenta varijanti s usporivačem ili bez usporivača.
Na zahtjev homologacijskog tijela podnositelj zahtjeva za certifikat mora navesti i dokazati sukladnost sa zahtjevima definiranima u ovom Prilogu.
5.1.2. Uhodavanje
Na zahtjev podnositelja zahtjeva na usporivač se može primijeniti postupak uhodavanja. Na postupak uhodavanja primjenjuju se sljedeće odredbe.
|
5.1.2.1. |
Ako proizvođač primijeni postupak uhodavanja usporivača, vrijeme uhodavanja ne smije biti dulje od 100 sati bez aktiviranja zakretnog momenta usporivača. Opcionalno se može uključiti udio od maksimalno 6 sati s aktiviranjem zakretnog momenta usporivača. |
5.1.3. Uvjeti ispitivanja
5.1.3.1. Temperatura okoline
Temperatura okoline tijekom ispitivanja mora biti u rasponu od 25°C ± 10 K.
Temperatura okoline mjeri se 1 m bočno od usporivača.
5.1.3.2. Tlak okoline
Kad je riječ o magnetnim usporivačima, minimalni tlak okoline mora biti 899 hPa, u skladu s međunarodnom standardnom atmosferom (ISA) utvrđenom u normi ISO 2533.
5.1.3.3. Temperatura ulja ili vode
Za hidrodinamičke usporivače:
nije dopušteno vanjsko zagrijavanje osim za fluide.
Ako se usporivač ispituje kao zasebni uređaj, temperatura fluida usporivača (ulje ili voda) ne smije prelaziti 87 °C.
Ako se usporivač ispituje u kombinaciji s mjenjačem, primjenjuju se granične vrijednosti temperature ulja za ispitivanje mjenjača.
5.1.3.4. Kvaliteta ulja ili vode
U ispitivanju se upotrebljava novo, preporučeno ulje za prvo punjenje za europsko tržište.
Kvaliteta vode u vodenim usporivačima mora ispunjavati specifikacije koje za usporivač definira proizvođač. Tlak vode mora biti postavljen na fiksnu vrijednost blizu stanju vozila (1± 0,2 bara relativnog tlaka na ulaznoj cijevi usporivača).
5.1.3.5. Viskoznost ulja
Ako je za prvo punjenje preporučeno više ulja, ona se smatraju jednakima ako im je pri istoj temperaturi kinematička viskoznost u rasponu od 50 % (unutar specificiranog raspona dostupnog odstupanja za KV100).
5.1.3.6. Razina ulja ili vode
Razina ulja/vode mora ispunjavati nazivne specifikacije za usporivač.
5.1.4. Ugradnja
Električni stroj, senzor zakretnog momenta i senzor brzine montiraju se na ulaznu stranu usporivača ili mjenjača.
Usporivač se (i mjenjač) ugrađuje s kutom nagiba za ugradnju u vozilu u skladu s homologacijskim nacrtom ± 1° ili s kutom nagiba od 0° ± 1°.
5.1.5. Mjerna oprema
Kako je utvrđeno za ispitivanje mjenjača u 3.1.4.
5.1.6. Ispitni postupak
5.1.6.1. Kompenzacija za nulti signal zakretnog momenta
Kako je utvrđeno za ispitivanje mjenjača u 3.1.6.1.
5.1.6.2. Slijed mjerenja
Slijed mjerenja gubitka zakretnog momenta za ispitivanje usporivača mora biti prema odredbama za ispitivanje mjenjača definiranima u 3.1.6.3.2. do 3.1.6.3.5.
5.1.6.2.1. Mjerenje na usporivaču kao zasebnom uređaju
Ako se usporivač ispituje kao zaseban uređaj, mjerenja gubitka zakretnog momenta provode se na sljedećim točkama brzine:
200, 400, 600, 900, 1 200 , 1 600 , 2 000 , 2 500 , 3 000 , 3 500 , 4 000 , 4 500 , 5 000 , sve do najveće brzine rotora usporivača.
5.1.6.2.2. Mjerenje u kombinaciji s mjenjačem
|
5.1.6.2.2.1. |
Ako se usporivač ispituje u kombinaciji s mjenjačem, odabrani stupanj prijenosa mjenjača mora omogućiti usporivaču da radi na najvećoj brzini rotora.. |
5.1.6.2.2. Gubitak zakretnog momenta mjeri se na radnim brzinama navedenima za ispitivanje povezanog mjenjača.
|
5.1.6.2.2.3. |
Ako to zatraži proizvođač, mogu se dodati mjerne točke za ulazne brzine mjenjača manje od 600 min– 1. |
|
5.1.6.2.2.4. |
Proizvođač može odvojiti gubitke usporivača od ukupnih gubitaka mjenjača ako ispituje na temelju slijeda opisanog u nastavku.
(1)
Gubitak zakretnog momenta neovisan o opterećenju za cijeli mjenjač, uključujući usporivač, mjeri se kako je definirano u točki 3.1. za ispitivanje mjenjača u jednom od viših stupnjeva prijenosa mjenjača: = Tl,in,withret
(2)
Usporivač i povezani dijelovi moraju se zamijeniti dijelovima koji su potrebni za ekvivalentnu varijantu mjenjača bez usporivača. Mjerenje točke (1) mora se ponoviti. = Tl,in,withoutret
(3)
Gubitak zakretnog momenta neovisan o opterećenju za sustav usporivača utvrđuje se izračunavanjem razlika između dvaju skupova ispitnih podataka = Tl,in,retsys = Tl,in,withret – Tl,in,withoutret |
5.1.7. Mjerni signali i bilježenje podataka
Kako je utvrđeno za ispitivanje mjenjača u 3.1.5.
5.1.8. Provjera valjanosti mjerenja
Svi zabilježeni podaci moraju se provjeriti i obraditi kako je utvrđeno za ispitivanje mjenjača u 3.1.7.
5.2. Dopuna ulaznih datoteka za simulacijski alat
|
5.2.1. |
Gubici zakretnog momenta usporivača za brzine manje od najmanje brzine mjerenja postavljaju se tako da budu jednaki izmjerenom gubitku zakretnog momenta pri toj najmanjoj brzini mjerenja. |
|
5.2.2. |
Ako su gubici usporivača izdvojeni iz ukupnih gubitaka izračunavanjem razlike skupa podataka ispitivanja s usporivačem i skupa podataka ispitivanja bez usporivača (vidjeti 5.1.6.2.2.4.), stvarne brzine rotora usporivača ovise o lokaciji usporivača i/ili omjeru odabranog stupnja prijenosa i omjeru usporenja usporivača pa se stoga mogu razlikovati od izmjerenih brzina ulaznog vratila mjenjača. Stvarne brzine rotora usporivača koje se odnose na izmjerene podatke gubitka zbog trenja izračunavaju se na način opisan u tablici 2. u 5.1. Tablica 2. |
|
5.2.3. |
Podaci dijagrama gubitka zakretnog momenta formatiraju se i spremaju na način utvrđen u Dodatku 12. ovom Prilogu. |
6. Postupak ispitivanja za dodatne sastavne dijelove prijenosnog sustava (ADC)/sastavni dio pogonskog sklopa s jednim omjerom brzine (npr. kutni pogon)
6.1. Metode za utvrđivanje gubitaka sastavnog dijela pogonskog sklopa s jednim omjerom brzine
Gubici sastavnog dijela pogonskog sklopa s jednim omjerom brzine određuju se na temelju jednog od sljedećih slučajeva:
6.1.1. Slučaj A: Mjerenje na zasebnom sastavnom dijelu pogonskog sklopa s jednim omjerom brzine
Ako se radi o mjerenju sastavnog dijela pogonskog sklopa s jednim omjerom brzine, primjenjuju se tri opcije definirane za utvrđivanje gubitaka mjenjača:
|
1. opcija |
: |
Izmjereni gubici neovisni o zakretnom momentu i izračunani gubici ovisni o zakretnom momentu (1. opcija ispitivanja mjenjača) |
|
2. opcija |
: |
izmjereni gubici neovisni o zakretnom momentu i izmjereni gubici ovisni o zakretnom momentu pri punom opterećenju (2. opcija ispitivanja mjenjača); |
|
3. opcija |
: |
mjerenje na točkama punog opterećenja (3. opcija ispitivanja mjenjača). |
Mjerenje, validacija i izračun nepouzdanosti gubitaka sastavnog dijela pogonskog sklopa s jednim omjerom brzine slijede postupak opisan za povezanu opciju ispitivanja mjenjača iz točke 3., pri čemu se razlikuju sljedeći zahtjevi:
Mjerenja se provode na 200 min–1 i 400 min–1 (na ulaznom vratilu sastavnog dijela pogonskog sklopa s jednim omjerom brzine) i za sljedeće točke brzine: 600, 900, 1 200 , 1 600 , 2 000 , 2 500 , 3 000 , 4 000 min–1 i višekratnici od 10 tih vrijednosti do najveće brzine u skladu sa specifikacijama za sastavni dio pogonskog sklopa s jednim omjerom brzine ili do posljednje točke brzine prije definirane najveće brzine. Dopušteno je mjeriti dodatne točke međubrzine.
6.1.1.1. Primjenjivi raspon brzine:
6.1.2. Slučaj B: Pojedinačno mjerenje sastavnog dijela pogonskog sklopa s jednim omjerom brzine priključenim na mjenjač
Ako se sastavni dio pogonskog sklopa s jednim omjerom brzine ispituje u kombinaciji s mjenjačem, ispitivanje se provodi prema jednoj od opcija definiranih za ispitivanje mjenjača:
|
1. opcija |
: |
Izmjereni gubici neovisni o zakretnom momentu i izračunani gubici ovisni o zakretnom momentu (1. opcija ispitivanja mjenjača) |
|
2. opcija |
: |
izmjereni gubici neovisni o zakretnom momentu i izmjereni gubici ovisni o zakretnom momentu pri punom opterećenju (2. opcija ispitivanja mjenjača); |
|
3. opcija |
: |
mjerenje na točkama punog opterećenja (3. opcija ispitivanja mjenjača). |
6.1.2.1. Proizvođač može odvojiti gubitke sastavnog dijela pogonskog sklopa s jednim omjerom brzine od ukupnih gubitaka mjenjača ako ispituje na temelju slijeda opisanog u nastavku:
Gubitak zakretnog momenta za cijeli mjenjač, uključujući sastavni dio pogonskog sklopa s jednim omjerom brzine mjeri se na način definiran za primjenjivu opciju ispitivanja mjenjača
= Tl,in,withad
Sastavni dio pogonskog sklopa s jednim omjerom brzine i pripadajući dijelovi zamjenjuju se dijelovima koji su potrebni za ekvivalentnu varijantu mjenjača bez sastavnog dijela pogonskog sklopa s jednim omjerom brzine. Mjerenje iz točke (1) mora se ponoviti.
= Tl,in,withoutad
Gubitak zakretnog momenta za sastavni dio prijenosnog sustava s jednim omjerom brzine utvrđuje se izračunavanjem razlika između dva skupa ispitnih podataka
= Tl,in,adsys = max(0, Tl,in,withad – Tl,in,withoutad)
6.2. Dopuna ulaznih datoteka za simulacijski alat
6.2.1. Gubici zakretnog momenta za brzine manje od prethodno definirane minimalne brzine te dodatno na ulaznoj brzini od 0 min–1 zadaju se tako da budu jednaki gubitku zakretnog momenta na minimalnoj brzini.
6.2.2. U slučajevima kad je najviša ispitivana ulazna brzina sastavnog dijela pogonskog sklopa s jednim omjerom brzine bila zadnja točka brzine ispod definirane najveće dopuštene brzine za sastavni dio pogonskog sklopa s jednim omjerom brzine, primjenjuje se ekstrapolacija gubitka zakretnog momenta do najveće brzine linearnom regresijom temeljenom na dvije zadnje izmjerene točke brzine.
6.2.3. Da bi se izračunali podaci o gubitku zakretnog momenta za ulazno vratilo mjenjača s kojim se kombinira sastavni dio pogonskog sklopa s jednim omjerom brzine, primjenjuju se interpolacija i ekstrapolacija.
7. Sukladnost certificiranih karakteristika povezanih s emisijama CO2 i potrošnjom goriva
|
7.1. |
Mjenjači, pretvarač zakretnog momenta (TC), drugi sastavni dijelovi koji prenose zakretni moment (OTTC) i dodatni sastavni dijelovi prijenosnog sustava (ADC) moraju se proizvesti tako da budu sukladni s homologiranim tipom u pogledu opisa iz certifikata i njegovih priloga. ►M3 Postupci za ispitivanje sukladnosti certificiranih karakteristika povezanih s emisijama CO2 i potrošnjom goriva moraju biti u skladu s mjerama za osiguravanje sukladnosti proizvodnje iz članka 31. Uredbe (EU) 2018/858. ◄ |
|
7.2. |
Pretvarač zakretnog momenta (TC), drugi sastavni dijelovi koji prenose zakretni moment (OTTC) i dodatni sastavni dijelovi prijenosnog sustava (ADC) isključeni su iz odredbi o ispitivanju sukladnosti proizvodnje iz odjeljka 8. ovog Priloga. |
|
7.3. |
Sukladnost certificiranih karakteristika povezanih s emisijama CO2 i potrošnjom goriva provjerava se na temelju opisa u certifikatima iz Dodatka 1. ovom Prilogu. |
|
7.4. |
Sukladnost certificiranih karakteristika povezanih s emisijama CO2 i potrošnjom goriva ocjenjuje se prema posebnim uvjetima navedenima u ovom stavku. |
|
7.5. |
Proizvođač svake godine mora ispitati barem broj mjenjača iz tablice 3. koji se temelji na proizvođačevoj ukupnoj godišnjoj proizvodnji mjenjača. U svrhu utvrđivanja proizvodnih količina u obzir se uzimaju samo mjenjači na koje se odnose zahtjevi ove Uredbe. |
|
7.6. |
Svaki mjenjač koji proizvođač ispita mora biti reprezentativan za određenu porodicu. Ne dovodeći u pitanje odredbe točke 7.10., ispituje se samo jedan mjenjač po porodici. |
|
7.7. |
Ako ukupna godišnja proizvodnja iznosi između 1 001 i 10 000 mjenjača, proizvođač i homologacijsko tijelo se dogovaraju o odabiru porodice za koju se provode ispitivanja. |
|
7.8. |
Ako je ukupna godišnja proizvodnja veća od 10 000 mjenjača, uvijek se ispituje porodica mjenjača koja se najviše proizvodi. Proizvođač homologacijskom tijelu mora opravdati broj provedenih ispitivanja i izbor porodica, na primjer davanjem informacija o brojevima prodanih jedinica. Proizvođač i homologacijsko tijelo dogovaraju se o tome koje će od preostalih porodica ispitati.
Tablica 3. Veličina uzorka za ispitivanje sukladnosti
|
|
7.9. |
Radi ispitivanja sukladnosti certificiranih karakteristika povezanih s emisijama CO2 i potrošnjom goriva homologacijsko tijelo zajedno s proizvođačem određuje tipove mjenjača koji će se ispitati. Homologacijsko se tijelo mora pobrinuti da su odabrani tipovi mjenjača proizvedeni u skladu s jednakim standardima koji vrijede za serijsku proizvodnju. |
|
7.10. |
Ako je rezultat ispitivanja provedenog u skladu s točkom 8. viši od rezultata iz točke 8.1.3., moraju se ispitati tri dodatna mjenjača iz iste porodice. Ako i jedan od tih mjenjača ne prođe ispitivanje uspješno, primjenjuju se odredbe članka 23. |
8. Ispitivanje sukladnosti proizvodnje
Za ispitivanje sukladnosti certificiranih karakteristika povezanih s emisijama CO2 i potrošnjom goriva primjenjuje se, uz prethodni dogovor homologacijskog tijela i podnositelja zahtjeva za certifikat, sljedeća metoda.
8.1. Ispitivanje sukladnosti mjenjača
|
8.1.1. |
Učinkovitost mjenjača utvrđuje se pojednostavnjenim postupkom opisanim u ovom stavku.
|
|
8.1.3. |
Ispitivanje sukladnosti certificiranih karakteristika povezanih s emisijama CO2 i potrošnjom goriva je prođeno uspješno ako je ispunjen sljedeći uvjet. Učinkovitost ispitanog mjenjača tijekom ispitivanja sukladnosti certificiranih karakteristika povezanih s emisijama CO2 i potrošnjom goriva ηA,CoP ne smije biti niža od X % učinkovitosti homologiranog mjenjača ηA,TA . ηA,TA – ηA,CoP ≤ X X se zamjenjuje s 1,5 % za SMT/AMT/DCT mjenjače i s 3 % za APT mjenjače ili mjenjače s više od dvije tarne spojke. Učinkovitost homologiranog mjenjača ηA,TA izračunava se aritmetičkom sredinom vrijednosti učinkovitosti od 18 radnih točaka tijekom certifikacije na temelju formula iz 8.1.2.3. i 8.1.2.4. koje su definirane zahtjevima iz 8.1.2.2.2. |
Dodatak 1.
OBRAZAC CERTIFIKATA SASTAVNOG DIJELA, ZASEBNE TEHNIČKE JEDINICE ILI SUSTAVA
Najveći format: A4 (210 × 297 mm)
CERTIFIKAT O KARAKTERISTIKAMA POVEZANIMA S EMISIJAMA CO2 I POTROŠNJOM GORIVA PORODICE MJENJAČA / PRETVARAČA ZAKRETNOG MOMENTA / DRUGOG SASTAVNOG DIJELA KOJI PRENOSI ZAKRETNI MOMENT / DODATNOG SASTAVNOG DIJELA PRIJENOSNOG SUSTAVA ( 16 )
|
Izjava o: — dodjeli (1) — proširenju (1) — odbijanju (1) — povlačenju (1) |
Žig homologacijskog tijela
|
certifikata s obzirom na Uredbu (EZ) br. 595/2009, kako je provedena Uredbom (EU) 2017/2400.
Uredba (EZ) br. XXXXX i Uredba (EU) 2017/2400, kako su zadnje izmijenjene …
Certifikacijski broj:
Hash:
Razlog za proširenje:
ODJELJAK I.
|
0.1. |
Marka (trgovačko ime proizvođača): |
|
0.2. |
Tip: |
|
0.3. |
Podaci za identifikaciju tipa, ako su označeni na sastavnom dijelu:
|
|
0.4. |
Ime i adresa proizvođača: |
|
0.5. |
U slučaju sastavnih dijelova i zasebnih tehničkih jedinica, položaj i način postavljanja oznake EZ homologacije tipa: |
|
0.6. |
Imena i adrese proizvodnih pogona: |
|
0.7. |
Ime i adresa proizvođačeva zastupnika (ako postoji): |
ODJELJAK II.
1. Dodatni podaci (ako je primjenjivo): vidjeti Dopunu
1.1. Opcija upotrijebljena za utvrđivanje gubitaka zakretnog momenta:
|
1.1.1. |
U slučaju mjenjača navesti za oba raspona izlaznih zakretnih momenata 0 – 10 kNm i >10 kNm, zasebno za svaki stupanj prijenosa mjenjača: |
|
2. |
Homologacijsko tijelo odgovorno za provedbu ispitivanja: |
|
3. |
Datum ispitnog izvješća: |
|
4. |
Broj ispitnog izvješća: |
|
5. |
Napomene (ako ih ima): vidjeti Dopunu |
|
6. |
Mjesto: |
|
7. |
Datum: |
|
8. |
Potpis |
Prilozi:
Opisni dokument
Ispitno izvješće
Dodatak 2.
Opisni dokument mjenjača
|
Opisni dokument br.: |
Predmet: Datum izdavanja: Datum izmjene: |
u skladu s …
Tip/porodica mjenjača (ako je primjenjivo):
…
0. OPĆI PODACI
|
0.1. |
Ime i adresa proizvođača: |
|
0.2. |
Marka (trgovačko ime proizvođača): |
|
0.3. |
Tip mjenjača: |
|
0.4. |
Porodica mjenjača: |
|
0.5. |
Tip mjenjača kao zasebne tehničke jedinice / porodica mjenjača kao zasebne tehničke jedinice: |
|
0.6. |
Trgovačka imena (ako postoje): |
|
0.7. |
Podaci za identifikaciju modela, ako su označeni na mjenjaču: |
|
0.8. |
U slučaju sastavnih dijelova i zasebnih tehničkih jedinica, mjesto i način postavljanja oznake EZ homologacije: |
|
0.9. |
Imena i adrese proizvodnih pogona: |
|
0.10. |
Ime i adresa proizvođačeva zastupnika: |
DIO 1.
BITNE KARAKTERISTIKE (OSNOVNOG) MJENJAČA I TIPOVA MJENJAČA U PORODICI MJENJAČA
|
|
Osnovni mjenjač |
Članovi porodice |
|
||
|
|
|||||
|
ili tip mjenjača |
|
||||
|
|
|||||
|
|
#1 |
#2 |
#3 |
|
|
|
|
|||||
▼M1 —————
1.0. SPECIFIČNE INFORMACIJE O MJENJAČU/PORODICI MJENJAČA
|
1.1. |
Prijenosni omjer; shema mjenjača i tok snage |
|
1.2. |
Udaljenost od središta za mjenjače s međuvratilom |
|
1.3. |
Tip ležaja na odgovarajućim položajima (ako su ugrađeni) |
|
1.4. |
Tip mjenjačkih elemenata (zupčaste spojke, uključujući sinkrone, ili tarne spojke) na odgovarajućim položajima, ako su ugrađeni |
|
1.5. |
Širina pojedinačnog zupčanika za opciju 1. ili širina pojedinačnog zupčanika ± 1 mm za opciju 2. ili opciju 3. |
|
1.6. |
Ukupni broj stupnjeva prijenosa za vožnju naprijed |
|
1.7. |
Broj zupčastih spojki |
|
1.8. |
Broj sinkrona |
|
1.9. |
Broj lamela tarne spojke (osim za jednostruku suhu spojku s 1 ili 2 lamele) |
|
1.10. |
Vanjski promjer lamela tarne spojke (osim za jednostruku suhu spojku s 1 ili 2 lamele) |
|
1.11. |
Hrapavost površine zubaca (uklj. nacrte) |
|
1.12. |
Broj brtvi dinamičkog vratila |
|
1.13. |
Protok ulja za podmazivanje i hlađenje po okretu ulaznog vratila mjenjača |
|
1.14. |
Viskoznost ulja na 100 °C (± 10 %) |
|
1.15. |
Tlak sustava za hidraulički kontrolirane mjenjače |
|
1.16. |
Specificirana razina ulja u odnosu na središnju os te u skladu s nacrtnim specifikacijama (temeljena na prosječnoj vrijednosti između donjeg i gornjeg dopuštenog odstupanja) u statičnom ili aktivnom stanju; razina ulja smatra se jednakom ako se svi rotirajući dijelovi mjenjača (osim za pumpu ulja i njezin pogon) nalaze iznad specificirane razine ulja |
|
1.17. |
Specificirana razina ulja (± 1mm) |
|
1.18. |
►M3 Prijenosni omjeri [-] i najveći ulazni zakretni moment [Nm], najveća ulazna snaga (kW) i najveća ulazna brzina [min–1] za najvišu nazivnu verziju po članu porodice (ako se isti član porodice prodaje pod različitim trgovačkim nazivima) ◄ 1. stupanj prijenosa
2. stupanj prijenosa
3. stupanj prijenosa
4. stupanj prijenosa
5. stupanj prijenosa
6. stupanj prijenosa
7. stupanj prijenosa
8. stupanj prijenosa
9. stupanj prijenosa
10. stupanj prijenosa
11. stupanj prijenosa
12. stupanj prijenosa
n. stupanj prijenosa
|
|
1.19 |
proklizavanje blokirne spojke u pretvaraču zakretnog momenta u nepomičnim stupnjevima prijenosa (da/ne) Ako da, izjava o trajnom proklizavanju blokirne spojke u pretvaraču zakretnog momenta ili spojke na ulaznoj strani na zasebnim dijagramima za svaki stupanj prijenosa ovisno o izmjerenoj ulaznoj brzini/točkama zakretnog momenta, vidjeti primjer podataka za stupanj prijenosa 1 u nastavku:
Proklizavanje pretvarača zakretnog momenta [min–1] stupanj prijenosa 1
|
|||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
POPIS PRILOGA
|
Br.: |
Opis: |
Datum izdavanja: |
|
1 |
Podaci o uvjetima ispitivanja mjenjača |
… |
|
2 |
… |
|
Prilog 1. opisnom dokumentu mjenjača
Podaci o uvjetima ispitivanja (ako je primjenjivo)
|
1.1. Mjerenje s usporivačem |
da/ne |
|
1.2. Mjerenje s kutnim pogonom |
da/ne |
|
1.3. Najveća ispitivana ulazna brzina [min– 1] |
|
|
1.4. Najveći ispitivani ulazni zakretni moment [Nm] |
|
Dodatak 3.
Opisni dokument hidrodinamičkog pretvarača zakretnog momenta (TC)
|
Opisni dokument br.: |
Predmet: Datum izdavanja: Datum izmjene: |
u skladu s …
Tip/porodica TC-a (ako je primjenjivo):
…
0. OPĆI PODACI
|
0.1. |
Ime i adresa proizvođača: |
|
0.2. |
Marka (trgovačko ime proizvođača): |
|
0.3. |
Tip TC-a: |
|
0.4. |
Porodica TC-a: |
|
0.5. |
Tip TC-a kao zasebne tehničke jedinice / porodica TC-a kao zasebne tehničke jedinice: |
|
0.6. |
Trgovačka imena (ako postoje): |
|
0.7. |
Podaci za identifikaciju modela, ako su označeni na TC-u: |
|
0.8. |
U slučaju sastavnih dijelova i zasebnih tehničkih jedinica, mjesto i način postavljanja oznake EZ homologacije: |
|
0.9. |
Imena i adrese proizvodnih pogona: |
|
0.10. |
Ime i adresa proizvođačeva zastupnika: |
DIO 1.
BITNE KARAKTERISTIKE OSNOVNOG PRETVARAČA ZAKRETNOG MOMENTA (TC) I TIPOVA TC-A U PORODICI TC-A
|
|
Osnovni TC ili |
Članovi porodice |
|
||
|
|
|||||
|
Tip TC-a |
#1 |
#2 |
#3 |
|
|
|
|
|||||
|
|
|||||
|
|
|
|
|
|
|
▼M1 —————
1.0. SPECIFIČNE INFORMACIJE O PRETVARAČU ZAKRETNOG MOMENTA / PORODICI PRETVARAČA ZAKRETNOG MOMENTA
|
1.1. |
Za hidrodinamički pretvarač zakretnog momenta bez mehaničkog mjenjača (serijski razmještaj)
|
|
1.2. |
Za hidrodinamički pretvarač zakretnog momenta s mehaničkim mjenjačem (paralelni razmještaj)
|
POPIS PRILOGA
|
Br.: |
Opis: |
Datum izdavanja: |
|
1 |
Podaci o uvjetima ispitivanja pretvarača zakretnog momenta |
… |
|
2 |
… |
|
Prilog 1. opisnom dokumentu pretvarača zakretnog momenta
Podaci o uvjetima ispitivanja (ako je primjenjivo)
1. Metoda mjerenja
|
1.1. |
TC s mehaničkim mjenjačem da/ne |
|
1.2. |
TC kao zasebna jedinica da/ne |
Dodatak 4.
Opisni dokument drugih sastavnih dijelova koji prenose zakretni moment (OTTC)
|
Opisni dokument br.: |
Predmet: Datum izdavanja: Datum izmjene: |
u skladu s …
Tip/porodica OTTC-a (ako je primjenjivo):
…
0. OPĆI PODACI
|
0.1. |
Ime i adresa proizvođača: |
|
0.2. |
Marka (trgovačko ime proizvođača): |
|
0.3. |
Tip OTTC-a: |
|
0.4. |
Porodica OTTC-a: |
|
0.5. |
Tip OTTC-a kao zasebne tehničke jedinice / porodica OTTC-a kao zasebne tehničke jedinice: |
|
0.6. |
Trgovačka imena (ako postoje): |
|
0.7. |
Podaci za identifikaciju modela, ako su označeni na OTTC-u: |
|
0.8. |
U slučaju sastavnih dijelova i zasebnih tehničkih jedinica, mjesto i način postavljanja oznake EZ homologacije: |
|
0.9. |
Imena i adrese proizvodnih pogona: |
|
0.10. |
Ime i adresa proizvođačeva zastupnika: |
DIO 1.
BITNE KARAKTERISTIKE OSNOVNOG OTTC-A I TIPOVA OTTC-A U PORODICI OTTC-A
|
|
Osnovni OTTC |
Član porodice |
|
||
|
|
|||||
|
|
#1 |
#2 |
#3 |
|
|
|
|
|||||
▼M1 —————
1.0. SPECIFIČNE INFORMACIJE O OTTC-U
|
1.1. |
Za hidrodinamičke sastavne dijelove koji prenose zakretni moment (OTTC) / usporivač
|
|
1.2. |
Za magnetne sastavne dijelove koji prenose zakretni moment (OTTC) / usporivač
|
|
1.3. |
Za sastavne dijelove koji prenose zakretni moment (OTTC) / hidrodinamičku spojku
|
POPIS PRILOGA
|
Br.: |
Opis: |
Datum izdavanja: |
|
1 |
Podaci o uvjetima ispitivanja OTTC-a |
… |
|
2 |
… |
|
Prilog 1. opisnom dokumentu OTTC-a
Podaci o uvjetima ispitivanja (ako je primjenjivo)
1. Metoda mjerenja
|
2. |
Najveća ispitna brzina apsorbera glavnog zakretnog momenta OTTC-a, npr. rotora usporivača [min– 1] |
Dodatak 5.
Opisni dokument dodatnih sastavnih dijelova prijenosnog sustava (ADC)
|
Opisni dokument br.: |
Predmet: Datum izdavanja: Datum izmjene: |
u skladu s …
Tip/porodica ADC-a (ako je primjenjivo):
…
0. OPĆI PODACI
|
0.1. |
Ime i adresa proizvođača: |
|
0.2. |
Marka (trgovačko ime proizvođača): |
|
0.3. |
Tip ADC-a: |
|
0.4. |
Porodica ADC-a: |
|
0.5. |
Tip ADC-a kao zasebne tehničke jedinice / porodica ADC-a kao zasebne tehničke jedinice: |
|
0.6. |
Trgovačka imena (ako postoje): |
|
0.7. |
Podaci za identifikaciju modela, ako su označeni na ADC-u: |
|
0.8. |
U slučaju sastavnih dijelova i zasebnih tehničkih jedinica, mjesto i način postavljanja oznake EZ homologacije: |
|
0.9. |
Imena i adrese proizvodnih pogona: |
|
0.10. |
Ime i adresa proizvođačeva zastupnika: |
DIO 1.
BITNE KARAKTERISTIKE OSNOVNOG ADC-a I TIPOVA ADC-a UNUTAR PORODICE ADC-a
|
|
Osnovni ADC |
Član porodice |
|
||
|
|
|||||
|
|
#1 |
#2 |
#3 |
|
|
|
|
|||||
▼M1 —————
1.0. SPECIFIČNE INFORMACIJE O ADC-U / KUTNOM POGONU
|
1.1. |
Shema mjenjača i shema stupnjeva prijenosa |
|
1.2. |
Kut između ulaznog/izlaznog vratila |
|
1.3. |
Tip ležaja na odgovarajućim položajima |
|
1.4. |
Broj zubaca po zupčaniku |
|
1.5. |
Širina jednog zupčanika |
|
1.6. |
Broj brtvi dinamičkog vratila |
|
1.7. |
Viskoznost ulja (± 10 %) |
|
1.8. |
Hrapavost površine zubaca |
|
1.9. |
Specificirana razina ulja u odnosu na središnju os te u skladu s nacrtnim specifikacijama (temeljena na prosječnoj vrijednosti između donjeg i gornjeg dopuštenog odstupanja) u statičnom ili aktivnom stanju; razina ulja smatra se jednakom ako se svi rotirajući dijelovi mjenjača (osim za pumpu ulja i njezin pogon) nalaze iznad specificirane razine ulja |
|
1.10. |
Razina ulja unutar (± 1 mm) |
POPIS PRILOGA
|
Br.: |
Opis: |
Datum izdavanja: |
|
1 |
Podaci o uvjetima ispitivanja ADC-a |
… |
|
2 |
… |
|
Prilog 1. opisnom dokumentu ADC-a
Podaci o uvjetima ispitivanja (ako je primjenjivo)
1. Metoda mjerenja
|
s mjenjačem |
da/ne |
|
pogonski mehanizam |
da/ne |
|
neposredno |
da/ne |
|
2. |
Najveća ispitna brzina na ulazu ADC-a [min– 1] |
Dodatak 6.
Koncept porodice
1. Opći podaci
Porodicu mjenjača, pretvarača zakretnog momenta, drugih sastavnih dijelova koji prenose zakretni moment ili dodatnih sastavnih dijelova prijenosnog sustava karakteriziraju parametri konstrukcije i radne sposobnosti. Ti parametri moraju biti zajednički svim članovima u porodici. Proizvođač može odlučiti koji mjenjači, pretvarači zakretnog momenta, drugi sastavni dijelovi koji prenose zakretni moment ili dodatni sastavni dijelovi prijenosnog sustava pripadaju porodici sve dok se poštuju kriteriji pripadnosti iz ovog Dodatka. Homologacijsko tijelo mora odobriti povezanu porodicu. Proizvođač mora homologacijskom tijelu pružiti odgovarajuće informacije koje se odnose na članove porodice.
1.1. Posebni slučajevi
U nekim slučajevima može doći do međusobnog djelovanja između parametara. To se mora uzeti u obzir kako bi se osiguralo da su u istu porodicu uključeni samo mjenjači, pretvarači zakretnog momenta, drugi sastavni dijelovi koji prenose zakretni moment ili dodatni sastavni dijelovi prijenosnog sustava sličnih karakteristika. Te slučajeve mora utvrditi proizvođač i o njima obavijestiti homologacijsko tijelo. Tad se to mora uzeti u obzir kao kriterij za stvaranje nove porodice mjenjača, pretvarača zakretnog momenta, drugih sastavnih dijelova koji prenose zakretni moment ili dodatnih sastavnih dijelova prijenosnog sustava.
U slučaju uređaja ili obilježja koji nisu navedeni u stavku 9. a koji znatno utječu na radnu sposobnost, tu opremu utvrđuje proizvođač na temelju dobre inženjerske prakse te o njoj obavješćuje homologacijsko tijelo. Tad se to mora uzeti u obzir kao kriterij za stvaranje nove porodice mjenjača, pretvarača zakretnog momenta, drugih sastavnih dijelova koji prenose zakretni moment ili dodatnih sastavnih dijelova prijenosnog sustava.
|
1.2. |
Konceptom porodice definiraju se kriteriji i parametri koji proizvođaču omogućuju grupiranje mjenjača, pretvarača zakretnog momenta, drugih sastavnih dijelova koji prenose zakretni moment ili dodatnih sastavnih dijelova prijenosnog sustava u porodice i tipove koji imaju slične ili jednake podatke važne za CO2. |
|
2. |
Homologacijsko tijelo može zaključiti da se najviši gubitak zakretnog momenta porodice mjenjača, pretvarača zakretnog momenta, drugih sastavnih dijelova koji prenose zakretni moment ili dodatnih sastavnih dijelova prijenosnog sustava najbolje može utvrditi dodatnim ispitivanjem. U tom slučaju proizvođač mora dostaviti odgovarajuće informacije kako bi se utvrdilo koji bi mjenjači, pretvarači zakretnog momenta, drugi sastavni dijelovi koji prenose zakretni moment ili dodatni sastavni dijelovi prijenosnog sustava mogli imati najvišu razinu gubitka zakretnog momenta. Ako članovi porodice imaju druga obilježja za koja se može smatrati da utječu na gubitke zakretnih momenata, ta se obilježja također utvrđuju i uzimaju u obzir pri odabiru osnovnog člana. |
|
3. |
Parametri za definiranje porodice mjenjača
|
|
4. |
Odabir osnovnog mjenjača Osnovni se mjenjač bira na temelju sljedećih kriterija:
(a)
širina najvišeg pojedinačnog zupčanika za opciju 1. ili širina najvišeg pojedinačnog zupčanika ±1 mm za opciju 2. ili opciju 3.;
(b)
najveći ukupni broj stupnjeva prijenosa;
(c)
najveći broj zupčastih spojki;
(d)
najveći broj sinkrona;
(e)
najveći broj lamela tarne spojke (osim za jednostruku suhu spojku s 1 ili 2 lamele);
(f)
najveća vrijednost vanjskog promjera lamela tarne spojke (osim za jednostruku suhu spojku s 1 ili 2 lamele);
(g)
najviša vrijednost hrapavosti površine zubaca;
(h)
najveći broj brtvi dinamičkog vratila;
(i)
najveći protok ulja za podmazivanje i hlađenje po okretu ulaznog vratila;
(j)
najveća viskoznost ulja;
(k)
najviši tlak sustava za hidraulički kontrolirane mjenjače;
(l)
najviša specificirana razina ulja u odnosu na središnju os te u skladu s nacrtnim specifikacijama (temeljena na prosječnoj vrijednosti između donjeg i gornjeg dopuštenog odstupanja) u statičnom ili aktivnom stanju; razina ulja smatra se jednakom ako se svi rotirajući dijelovi mjenjača (osim za pumpu ulja i njezin pogon) nalaze iznad specificirane razine ulja;
(m)
najviša specificirana razina ulja (±1 mm). |
|
5. |
Parametri za definiranje porodice pretvarača zakretnog momenta
|
|
6. |
Odabir osnovnog pretvarača zakretnog momenta
|
|
7. |
Parametri za definiranje porodice ostalih sastavnih dijelova koji prenose zakretni moment (OTTC)
|
|
8. |
Odabir osnovnog sastavnog dijela koji prenosi zakretni moment
|
|
9. |
Parametri za definiranje porodice dodatnih sastavnih dijelova prijenosnog sustava
|
|
10. |
Odabir osnovnog sastavnog dijela prijenosnog sustava
|
Dodatak 7.
Oznake i numeriranje
1. Oznake
Ako je sastavni dio certificiran u skladu s ovim Prilogom, na sastavnom se dijelu navodi sljedeće:
|
1.1. |
Ime ili žig proizvođača. |
|
1.2. |
Marka i oznaka kojom se identificira tip, kako je zabilježeno u informacijama iz točaka 0.2. i 0.3. Dodataka od 2. do 5. ovom Prilogu. |
|
1.3. |
Certifikacijska se oznaka (ako je primjenjivo) sastoji od pravokutnika oko malog slova „e”, iza kojeg se nalazi razlikovni broj države članice koja je dodijelila certifikat: 1 za Njemačku;
2 za Francusku;
3 za Italiju;
4 za Nizozemsku;
5 za Švedsku;
6 za Belgiju;
7 za Mađarsku;
8 za Češku;
9 za Španjolsku;
11 za Ujedinjenu Kraljevinu;
12 za Austriju;
13 za Luksemburg;
17 za Finsku;
18 za Dansku;
19 za Rumunjsku;
20 za Poljsku;
21 za Portugal;
23 za Grčku;
24 za Irsku;
25 za Hrvatsku;
26 za Sloveniju;
27 za Slovačku;
29 za Estoniju;
32 za Latviju;
34 za Bugarsku;
36 za Litvu;
49 za Cipar;
50 za Maltu.
|
|
1.4. |
►M3 Certifikacijska oznaka uz pravokutnik sadržava i „osnovni homologacijski broj” iz dijela 4. homologacijskog broja navedenog u Prilogu IV. Uredbi (EU) 2020/683, ispred kojeg je dvoznamenkasti uzastopni broj dodijeljen najnovijoj tehničkoj izmjeni ove Uredbe te alfanumerički znak koji označava dio za koji je certifikat dodijeljen. ◄ Za ovu Uredbu taj je uzastopni broj ►M3 02 ◄ . Za ovu Uredbu taj je alfanumerički znak onaj naveden u tablici 1.
|
|
1.5. |
Primjer certifikacijske oznake
Prethodna certifikacijska oznaka postavljena na mjenjač, pretvarač zakretnog momenta (TC), drugi sastavni dio koji prenosi zakretni moment (OTTC) ili dodatni sastavni dio prijenosnog sustava (ADC) pokazuje da je taj tip certificiran u Poljskoj (e20) na temelju ove Uredbe. Prve dvije znamenke (02) označavaju uzastopni broj dodijeljen zadnjoj tehničkoj izmjeni ove Uredbe. Sljedeća znamenka označava da je certifikat dodijeljen za mjenjač (G). Posljednjih pet znamenki (00005) je osnovni homologacijski broj koji je homologacijsko tijelo dodijelilo mjenjaču. |
|
1.6. |
Na zahtjev podnositelja zahtjeva za certifikat i nakon prethodnog dogovora s homologacijskim tijelom mogu se upotrijebiti i druge veličine tipa koje nisu navedene u 1.5. Te druge veličine oznake tipa moraju biti jasno čitljive. |
|
1.7. |
Oznake, etikete, pločice ili naljepnice moraju trajati tijekom radnog vijeka mjenjača, pretvarača zakretnog momenta (TC), drugog sastavnog dijela koji prenosi zakretni moment (OTTC) ili dodatnog sastavnog dijela prijenosnog sustava (ADC) te biti jasno čitljive i neizbrisive. Proizvođač se mora pobrinuti da se oznake, pločice i naljepnice mogu ukloniti isključivo tako da ih se pri tome uništi ili izbriše. |
|
1.8. |
U slučaju da isto homologacijsko tijelo dodjeljuje zasebne certifikate za mjenjač, pretvarač zakretnog momenta, drugi sastavni dio koji prenosi zakretni moment ili dodatni sastavni dio prijenosnog sustava te da su ti dijelovi ugrađeni u kombinaciji, dovoljna je jedna certifikacijska oznaka iz točke 1.3. Iza certifikacijske oznake nalaze se primjenjive oznake iz točke 1.4. za odgovarajući mjenjač, pretvarač zakretnog momenta, drugi sastavni dio koji prenosi zakretni moment ili dodatni sastavni dio prijenosnog sustava koje su odvojene znakom „/”. |
|
1.9. |
Certifikacijska oznaka mora biti vidljiva kad je mjenjač, pretvarač zakretnog momenta, drugi sastavni dio koji prenosi zakretni moment ili dodatni sastavni dio prijenosnog sustava ugrađen na vozilo te postavljena na dio koji je nužan za normalan rad i koji nije uobičajeno mijenjati tijekom radnog vijeka sastavnog dijela. |
|
1.10. |
Ako su pretvarač zakretnog momenta ili drugi sastavni dijelovi koji prenose zakretni moment konstruirani tako da im se ne može pristupiti i/ili da nisu vidljivi nakon što ih se ugradi s mjenjačem, certifikacijska oznaka pretvarača zakretnog momenta ili drugog sastavnog dijela koji prenosi zakretni moment mora se staviti na mjenjač. Za slučaj iz prvog stavka, ako pretvarač zakretnog momenta ili drugi sastavni dio koji prenosi zakretni moment nije certificiran, na mjenjaču se uz slovnu oznaku iz točke 1.4. navodi „–” umjesto broja certifikacije. |
2. Numeriranje
|
2.1. |
Certifikacijski broj za mjenjače, pretvarač zakretnog momenta, druge sastavne dijelove koji prenose zakretni moment ili dodatne sastavne dijelove prijenosnog sustava sastoji se od:
eX*YYYY/YYYY*ZZZZ/ZZZZ*X*00000*00
|
Dodatak 8.
Standardne vrijednosti gubitka zakretnog momenta – mjenjač
Izračunane rezervne vrijednosti na temelju maksimalnog nazivnog zakretnog momenta mjenjača
|
Tl,in |
= |
gubitak zakretnog momenta povezan s ulaznim vratilom [Nm] |
|
Tdx |
= |
moment otpora pri x min– 1 [Nm] |
|
Taddx |
= |
dodatni moment otpora stupnja prijenosa kutnog pogona pri x min– 1 [Nm] (ako je primjenjivo) |
|
nin |
= |
brzina na ulaznom vratilu [min– 1] |
|
fT |
= |
1-η |
|
η |
= |
učinkovitost |
|
fT |
= |
0,01 za izravni stupanj prijenosa, 0,04 za neizravne stupnjeve prijenosa |
|
fT_add |
= |
0,04 za stupanj prijenosa kutnog pogona (ako je primjenjivo) |
|
Tin |
= |
zakretni moment na ulaznom vratilu [Nm] |
|
Tmax,in |
= |
maksimalno dopušteni ulazni zakretni moment u svakom stupnju prijenosa mjenjača za vožnju naprijed [Nm] |
|
= |
max(Tmax,in,gear) |
|
Tmax,in,gear |
= |
maksimalno dopušteni ulazni zakretni moment u stupnju prijenosa, pri čemu je stupanj prijenosa = 1., 2., 3., … najviši stupanj prijenosa); za mjenjače s hidrodinamičkim pretvaračem zakretnog momenta ovaj ulazni zakretni moment mora biti zakretni moment na ulazu mjenjača prije pretvarača zakretnog momenta |
Za mjenjače s integriranim diferencijalom, s integriranim diferencijalom postupa se kao s kutnim pogonom. Stoga se prethodni izrazi za Tadd0 , Tadd1000 i fTadd upotrebljavaju za izračunavanje T l,in
Dodatak 9.
Generički model – pretvarač zakretnog momenta
Generički model pretvarača zakretnog momenta temelji se na standardnoj tehnologiji.
Ovisno o specifičnim karakteristikama motora, za određivanje karakteristika pretvarača zakretnog momenta može se upotrebljavati generički model pretvarača zakretnog momenta.
Generički model TC-a temelji se na sljedećim karakterističnim podacima motora:
|
nrated |
= |
najveća brzina motora pri najvećoj snazi (utvrđuje se iz dijagrama motora pri punom opterećenju izračunanog alatom za predobradu motora) [min– 1] |
|
Tmax |
= |
maksimalni zakretni moment motora (utvrđuje se iz dijagrama motora pri punom opterećenju izračunanog alatom za predobradu motora) [Nm] |
Generičke su karakteristike pretvarača zakretnog momenta stoga valjane samo za kombinaciju pretvarača zakretnog momenta s motorom s jednakim specifičnim karakterističnim podacima motora.
Opis modela s četiri točke kojim se opisuje sposobnog zakretnog momenta pretvarača zakretnog modela
Generički kapacitet zakretnog momenta i generički omjer zakretnog momenta:
Slika 1.
Generički kapacitet zakretnog momenta
Slika 2.
Generički omjer zakretnog momenta
pri čemu je:
|
TP1000 |
= |
referentni zakretni moment pumpe;
|
|
v |
= |
omjer brzine;
|
|
μ |
= |
omjer zakretnog momenta;
|
|
vs |
= |
omjer brzine u točki spojke;
Za TC s rotirajućim kućištem vs obično iznosi 1. Za ostale koncepte TC-a, posebice koncepte s razdvajanjem snage, vs može imati vrijednosti različite od 1. |
|
vc |
= |
omjer brzine u točki ukapčanja;
|
|
v0 |
= |
točka zaustavljanja; [min– 1] |
|
vm |
= |
omjer međubrzine;
|
Za izračun generičke sposobnosti zakretnog momenta modelu su potrebne sljedeće definicije.
Za izračun generičkog omjera zakretnog momenta modelu su potrebne sljedeće definicije.
Između izračunanih specifičnih točaka primjenjuje se linearna interpolacija.
Dodatak 10.
Standardne vrijednosti gubitka zakretnog momenta – drugi sastavni dijelovi koji prenose zakretni moment
Izračunane standardne vrijednosti gubitka zakretnog momenta za druge sastavne dijelove koji prenose zakretni moment:
za primarne hidrodinamičke usporivače (ulje ili voda) s uključenom funkcijom lansiranja vozila moment otpora usporivača izračunava se formulom
za druge hidrodinamičke usporivače (ulje ili voda) moment otpora usporivača izračunava se formulom
za magnetne usporivače (trajne ili elektromagnetne) moment otpora usporivača izračunava se formulom:
pri čemu:
|
Tretarder |
= |
gubitak usporivača zbog trenja [Nm] |
|
nretarder |
= |
brzina rotora usporivača [min-1] (vidjeti točku 5.1. ovog Priloga) |
|
istep-up |
= |
omjer usporenja = brzina rotora usporivača / brzina sastavnog dijela pogona (vidjeti točku 5.1. ovog Priloga) |
Dodatak 11.
Standardne vrijednosti gubitka zakretnog momenta – stupnjeviti kutni pogon ili sastavni dio pogonskog sklopa s jednim omjerom brzine
U skladu s načinom izračunavanja standardnih vrijednosti gubitka zakretnog momenta za kombinaciju mjenjača sa stupnjevitim kutnim pogonom u Dodatku 8. standardne se vrijednosti gubitka zakretnog momenta stupnjevitog kutnog pogona ili sastavnog dijela pogonskog sklopa s jednim omjerom brzine bez mjenjača izračunavaju iz:
pri čemu je:
|
Tl,in |
= |
gubitak zakretnog momenta povezan s ulaznim vratilom mjenjača [Nm] |
|
Taddx |
= |
dodatni moment otpora u stupnju prijenosa kutnog pogona pri x min– 1 [Nm] (ako je primjenjivo) |
|
nin |
= |
brzina na ulaznom vratilu mjenjača [min– 1] |
|
fT |
= |
1-η; η = učinkovitost fT_add = 0,04 za stupanj prijenosa kutnog pogona |
|
Tin |
= |
zakretni moment na ulaznom vratilu mjenjača [Nm] |
|
Tmax,in |
= |
maksimalno dopušteni ulazni zakretni moment u svakom stupnju prijenosa mjenjača za vožnju naprijed [Nm] |
|
= |
max(Tmax,in,gear) |
|
Tmax,in,gear |
= |
maksimalno dopušteni ulazni zakretni moment u stupnju prijenosa, pri čemu je stupanj prijenosa = 1., 2., 3., … najviši stupanj prijenosa); |
Standardni gubici zakretnog momenta dobiveni u prethodnim izračunima mogu se dodati gubicima zakretnog momenta dobivenima u opcijama 1. – 3. kako bi se dobili gubici zakretnog momenta za kombinaciju specifičnog mjenjača s kutnim pogonom.
Dodatak 12.
Ulazni parametri za simulacijski alat
Uvod
U ovom se Dodatku opisuje popis parametara koje proizvođač mjenjača, pretvarača zakretnog momenta (TC), drugih sastavnih dijelova koji prenose zakretni moment (OTTC) i dodatnih sastavnih dijelova prijenosnog sustava (ADC) mora dostaviti kao ulazne podatke za simulacijski alat. Primjenjiva XML shema i primjeri podataka dostupni su na namjenskoj elektroničkoj distribucijskoj platformi.
Definicije
|
(1) |
„Parameter ID”:jedinstveni identifikator koji se u „simulacijskom alatu” upotrebljava za specifični ulazni parametar ili skup ulaznih podataka |
|
(2) |
„Type”: tip podataka parametra
|
|
(3) |
„Unit” …fizička jedinica parametra |
Skup ulaznih parametara
Tablica 1.
Ulazni parametri „Transmission/General”
|
Parameter name |
Parameter ID |
Type |
Unit |
Opis/Referencija |
|
Manufacturer |
P205 |
token |
[–] |
|
|
Model |
P206 |
token |
[–] |
|
|
CertificationNumber |
P207 |
token |
[–] |
|
|
Date |
P208 |
dateTime |
[–] |
Datum i vrijeme kad je kreiran kontrolni identifikacijski broj (hash) sastavnog dijela |
|
AppVersion |
P209 |
token |
[–] |
|
|
TransmissionType |
P076 |
string |
[–] |
►M3 Dopuštene vrijednosti (1): „SMT”, „AMT”, „APT-S”, „APT-P”, „APT-N”, „IHPC Type 1” ◄ |
|
MainCertificationMethod |
P254 |
string |
[–] |
Dopuštene vrijednosti: „Option 1”, „Option 2”, „Option 3”, „Standard values” |
|
DifferentialIncluded |
P353 |
boolean |
[–] |
|
|
AxlegearRatio |
P150 |
double, 3 |
[–] |
Neobvezni unos, potrebno je samo ako je „DifferentialIncluded” postavljen na „true” |
|
(1)
DCT se deklarira kao tip mjenjača AMT. |
||||
Tablica 2.
Ulazni parametri „Transmission/Gears” po stupnju prijenosa
|
Parameter name |
Parameter ID |
Type |
Unit |
Opis/Referencija |
|
GearNumber |
P199 |
integer |
[-] |
|
|
Ratio |
P078 |
double, 3 |
[-] |
►M3 U slučaju mjenjača s uključenim diferencijalom, omjer stupnja prijenosa navodi se isključivo bez uzimanja u obzir prijenosnog omjera osovine ◄ |
|
MaxTorque |
P157 |
integer |
[Nm] |
nije obvezno |
|
MaxSpeed |
P194 |
integer |
[1/min] |
nije obvezno |
Tablica 3.
Ulazni parametri „Transmission/LossMap” po stupnju prijenosa i za svaku točku na dijagramu gubitka
|
Parameter name |
Parameter ID |
Type |
Unit |
Opis/Referencija |
|
InputSpeed |
P096 |
double, 2 |
[1/min] |
|
|
InputTorque |
P097 |
double, 2 |
[Nm] |
|
|
TorqueLoss |
P098 |
double, 2 |
[Nm] |
|
Tablica 4.
Ulazni parametri „TorqueConverter/General”
|
Parameter name |
Parameter ID |
Type |
Unit |
Description/Reference |
|
Manufacturer |
P210 |
token |
[-] |
|
|
Model |
P211 |
token |
[-] |
|
|
CertificationNumber |
P212 |
token |
[-] |
|
|
Date |
P213 |
dateTime |
[-] |
Datum i vrijeme kad je kreiran kontrolni identifikacijski broj (hash) sastavnog dijela |
|
AppVersion |
P214 |
string |
[-] |
|
|
CertificationMethod |
P257 |
string |
[-] |
Dopuštene vrijednosti: „Measured”, „Standard values” |
Tablica 5.
Ulazni parametri „TorqueConverter/Characteristics” za svaku točku matrice na karakterističnom dijagramu
|
Parameter name |
Parameter ID |
Type |
Unit |
Opis/Referencija |
|
SpeedRatio |
P099 |
double, 4 |
[-] |
|
|
TorqueRatio |
P100 |
double, 4 |
[-] |
|
|
InputTorqueRef |
P101 |
double, 2 |
[Nm] |
|
Tablica 6.
Ulazni parametri „ADC/General” (potrebno je samo ako je primjenjivo na sastavni dio)
|
Parameter name |
Parameter ID |
Type |
Unit |
Opis/Referencija |
|
Manufacturer |
P220 |
token |
[-] |
|
|
Model |
P221 |
token |
[-] |
|
|
CertificationNumber |
P222 |
token |
[-] |
|
|
Date |
P223 |
dateTime |
[-] |
Datum i vrijeme kad je kreiran kontrolni identifikacijski broj (hash) sastavnog dijela |
|
AppVersion |
P224 |
string |
[-] |
|
|
Ratio |
P176 |
double, 3 |
[-] |
|
|
CertificationMethod |
P258 |
string |
[-] |
Dopuštene vrijednosti: „Option 1”, „Option 2”, „Option 3”, „Standard values” |
Tablica 7.
Ulazni parametri „ADC/LossMap” za svaku točku na dijagramu gubitaka (potrebno je samo ako je primjenjivo na sastavni dio)
|
Parameter name |
Parameter ID |
Type |
Unit |
Opis/Referencija |
|
InputSpeed |
P173 |
double, 2 |
[1/min] |
|
|
InputTorque |
P174 |
double, 2 |
[Nm] |
|
|
TorqueLoss |
P175 |
double, 2 |
[Nm] |
|
Tablica 8.
Ulazni parametri „Retarder/General” (potrebno je samo ako je primjenjivo na sastavni dio)
|
Parameter name |
Parameter ID |
Type |
Unit |
Opis/Referencija |
|
Manufacturer |
P225 |
token |
[-] |
|
|
Model |
P226 |
token |
[-] |
|
|
CertificationNumber |
P227 |
token |
[-] |
|
|
Date |
P228 |
dateTime |
[-] |
Datum i vrijeme kad je kreiran kontrolni identifikacijski broj (hash) sastavnog dijela |
|
AppVersion |
P229 |
string |
[-] |
|
|
CertificationMethod |
P255 |
string |
[-] |
Dopuštene vrijednosti: „Measured”, „Standard values” |
Table 9.
Ulazni parametri „Retarder/LossMap” za svaku točku na karakterističnom dijagramu (potrebno samo ako je primjenjivo na sastavni dio)
|
Parameter name |
Parameter ID |
Type |
Unit |
Opis/Referencija |
|
RetarderSpeed |
P057 |
double, 2 |
[1/min] |
|
|
TorqueLoss |
P058 |
double, 2 |
[Nm] |
|
PRILOG VII.
PROVJERA PODATAKA O OSOVINAMA
1. Uvod
U ovom se Prilogu opisuju odredbe o certifikaciji koje se odnose na gubitke zakretnog momenta pogonskih osovina za teška vozila. Osim u certifikaciji osovina postupak izračuna standardnog gubitka zakretnog momenta kako je definiran u Dodatku 3. ovom Prilogu može se primijeniti radi utvrđivanja emisija CO2 specifičnih za vozilo.
2. Definicije
Za potrebe ovog Priloga primjenjuju se sljedeće definicije:
„osovina s jednostupanjskom redukcijom” ili „SR” znači pogonska osovina s jednostupanjskim reduktorom, obično sklopom stožastih zupčanika s hipoidnim ozubljenjem ili bez njega;
„jednostruka portalna osovina” ili „SP” znači osovina koja tipično ima vertikalni pomak između osi rotacije tanjurastog zupčanika i osi rotacije kotača zbog potrebe za većim razmakom od tla ili nižim podom kako bi se omogućila izvedba niskopodnih gradskih autobusa. ►M3 Tipično je da prvu redukciju čini sklop stožastih zupčanika, a drugu sklop čelnih zupčanika (ili sklop spiralnih zupčanika) s vertikalnim pomakom blizu kotača; ◄
„osovina s redukcijom na glavini” ili „HR” znači pogonska osovina s dva reduktora. Prva je redukcija obično sklop stožastih zupčanika s hipoidnim ozubljenjem ili bez njega; druga je planetarni prijenosnik koji se tipično postavlja u područje glavine kotača;
„tandem osovina s jednostupanjskom redukcijom” ili „SRT” znači pogonska osovina slična jednostrukoj pogonskoj osovini, ali čija je namjena i prenošenje zakretnog momenta s ulazne prirubnice na izlaznu prirubnicu do sljedeće osovine. Zakretni se moment može prenositi sklopom čelnih zupčanika postavljenim nedaleko od ulazne prirubnice radi dobivanja vertikalnog odmaka za izlaznu prirubnicu. Druga je mogućnost upotreba pogonskog zupčanika sklopa stožastih zupčanika kojim se s tanjurastog zupčanika preuzima zakretni moment;
„tandem osovina s redukcijom na glavini” ili „HRT” znači osovina s redukcijom na glavini sposobna za prenošenje zakretnog momenta prema nazad, kako je opisano kod tandem osovine s jednostupanjskom redukcijom (SRT);
„kućište osovine” znači dijelovi kućišta nužni radi strukturnog integriteta te za nošenje dijelova prijenosnog sustava, ležajeva i brtvi koji pripadaju osovini;
„mali stožasti zupčanik” znači dio sklopa stožastih zupčanika koji se obično sastoji od dva zupčanika. Mali stožasti zupčanik je pogonski zupčanik povezan s ulaznom prirubnicom. Kad je riječ o SRT-u/HRT-u, može se ugraditi još jedan ovakav pogonski zupčanik radi preuzimanja zakretnog momenta s tanjurastog zupčanika;
„tanjurasti zupčanik” znači dio sklopa stožastih zupčanika koji se obično sastoji od dva zupčanika. Tanjurasti zupčanik je pogonjeni zupčanik povezan s kućištem diferencijala;
„redukcija na glavini” znači planetarni prijenosnik koji se obično ugrađuje izvan planetarnog ležaja na osovinama s redukcijom na glavini. Prijenosnik se sastoji od tri različite vrste zupčanika: sunčanog zupčanika, planetarnih zupčanika i kolutnog zupčanika. Sunčani je zupčanik središte, a planetarni se zupčanici okreću oko sunčanog zupčanika te su ugrađeni na nosač planetarnih zupčanika koji je pričvršćen na glavinu. Tipičan je broj planetarnih zupčanika između tri i pet. Kolutni zupčanik se ne okreće. On je pričvršćen za glavinu osovine;
„planetarni zupčanici” znači zupčanici koji se okreću oko sunčanog zupčanika unutar kolutnog zupčanika planetarnog prijenosnika. Pričvršćeni su preko ležaja na nosaču planetarnih zupčanika koji je spojen s glavinom.
„gradacija viskoznosti tipa ulja” znači gradacija viskoznosti kako je definirana u SAE J306;
„tvorničko ulje” znači gradacija viskoznosti tipa ulja koje je napunjeno u tvornici i koje bi trebalo ostati u osovini tijekom razdoblja do prvog servisa;
„linija osovina” znači skupina osovina koje dijele istu osnovnu osovinsku funkciju kako je definirano u konceptu porodice;
„porodica osovina” znači skupina u koju je proizvođač uvrstio osovine koje na temelju svoje konstrukcije, kako je definirana u Dodatku 4. ovom Prilogu, imaju slične konstrukcijske karakteristike i karakteristike povezane s emisijama CO2 i potrošnjom goriva;
„moment otpora” znači zakretni moment potreban za savladavanje unutarnjeg trenja osovine kad se krajevi kotača slobodno vrte uz izlazni zakretni moment od 0 Nm;
„zrcalno izokrenuto kućište osovine” znači da je kućište osovine zrcaljeno u odnosu na vertikalnu ravninu;
„ulaz osovine” znači strana osovine na kojoj se dovodi zakretni moment;
„izlaz osovine” znači strana osovine na kojoj se zakretni moment prenosi na kotače.
3. Opći zahtjevi
Zupčanici i svi ležajevi osovina moraju biti novi za provjeru gubitaka osovine, a ležajevi na strani kotača smiju biti već uhodani i smiju se upotrebljavati za više mjerenja.
Na zahtjev podnositelja zahtjeva različiti prijenosni omjeri mogu se ispitivati u jednom kućištu osovine uporabom istih krajeva kotača.
Različiti omjeri osovina s redukcijom na glavini i jednostrukih portalnih osovina (HR, HRT, SP) mogu se izmjeriti samo zamjenom redukcije na glavini. Primjenjuju se odredbe iz Dodatka 4. ovom Prilogu.
Ukupno trajanje opcionalnog uhodavanja i mjerenja pojedine osovine (osim za kućište osovine i krajeve kotača) ne smije prekoračiti 120 sati.
Za ispitivanje gubitaka osovine mora se izmjeriti dijagram gubitka zakretnog momenta za svaki omjer pojedine osovine, no osovine se mogu grupirati u porodice osovina u skladu s odredbama iz Dodatka 4. ovom Prilogu.
3.1. Uhodavanje
Na zahtjev podnositelja zahtjeva na osovinu se može primijeniti postupak uhodavanja. Na postupak uhodavanja primjenjuju se sljedeće odredbe.
|
3.1.1. |
Za postupak uhodavanja upotrebljava se samo tvorničko ulje. Ulje upotrijebljeno za uhodavanje ne smije se upotrebljavati za ispitivanje opisano u stavku 4. |
|
3.1.2. |
Proizvođač utvrđuje profil brzine i zakretnog momenta za postupak uhodavanja. |
|
3.1.3. |
Proizvođač mora dokumentirati postupak uhodavanja u pogledu trajanja, brzine, zakretnog momenta i temperature ulja te o tome izvijestiti homologacijsko tijelo. |
|
3.1.4. |
Zahtjevi za temperaturu ulja (4.3.1.), točnost mjerenja (4.4.7.) i ispitni postav (4.2.) ne primjenjuju se na postupak uhodavanja. |
4. Postupak ispitivanja osovina
4.1. Uvjeti ispitivanja
4.1.1. Temperatura okoline
U ispitnoj se ćeliji održava temperatura od 25 °C ± 10 °C. Temperatura okoline mjeri se na udaljenosti od 1 m od kućišta osovine. Prisilno grijanje osovine smije se primijeniti samo vanjskim sustavom za održavanje ulja kako je opisano u točki 4.1.5.
4.1.2. Temperatura ulja
Temperatura ulja mjeri se u središtu korita za ulje ili na bilo kojoj drugoj prikladnoj točki u skladu s dobrom inženjerskom praksom. U slučaju vanjskog održavanja ulja temperatura ulja može se mjeriti i u izlaznom vodu od kućišta osovine do sustava za održavanje na mjestu koje se nalazi do 5 cm od izlaza. U oba slučaja temperatura ulja ne smije prekoračiti 70 °C.
4.1.3. Kvaliteta ulja
Za mjerenje se upotrebljavaju samo preporučena tvornička ulja koja je naveo proizvođač osovine. ►M3 Ako se različite varijante prijenosnog omjera ispituju u jednom kućištu osovine, za svako pojedinačno mjerenje cijelog sustava osovina upotrebljava se novo ulje. ◄
4.1.4. Viskoznost ulja
Ako su kao tvorničko ulje navedena različita ulja s različitim gradacijama viskoznosti, proizvođač za mjerenje na osnovnoj osovini odabire ulje s najvišom gradacijom viskoznosti.
Ako je kao tvorničko ulje za jednu porodicu osovina navedeno više ulja s istom gradacijom viskoznosti, podnositelj zahtjeva može odabrati jedno od tih ulja za mjerenje u okviru certifikacije.
4.1.5. Razina i održavanje ulja
Razina ulja ili obujam punjenja moraju odgovarati maksimalnim vrijednostima navedenima u proizvođačevim specifikacijama za održavanje.
Dopušten je vanjski sustav za održavanje i pročišćavanje ulja. Kućište osovine može se preinačiti radi ugradnje sustava za održavanje ulja.
U skladu s dobrom inženjerskom praksom sustav za održavanje ulja ne smije se ugrađivati na način koji omogućuje izmjenu razine ulja osovine kako bi se povećala učinkovitost ili stvorili pogonski zakretni momenti.
4.2. Ispitni postav
Za mjerenje gubitaka zakretnog momenta dopušteni su različiti ispitni postavi kako je opisano u stavcima 4.2.3. i 4.2.4.
4.2.1. Ugradnja osovine
Kad je riječ o tandem osovini, svaka se osovina mjeri zasebno. Prva osovina s uzdužnim diferencijalom mora se zaključati. Izlazno vratilo osovina s prijenosom pogona ugrađuje se u slobodnom okretnom stanju.
4.2.2. Instalacija mjeračâ zakretnog momenta
|
4.2.2.1. |
U slučaju ispitnog postava s dva električna stroja mjerači zakretnog momenta ugrađuju se na ulaznu prirubnicu i na jedan kraj kotača, a drugi je kraj kotača zaključan. |
|
4.2.2.2. |
U slučaju ispitnog postava s tri električna stroja, mjerači zakretnog momenta ugrađuju se na ulaznu prirubnicu i na svaki kraj kotača. |
|
4.2.2.3. |
Poluvratila različitih duljina smiju se primjenjivati u postavu s dva električna stroja da bi se zaključao diferencijal i osiguralo okretanje obaju krajeva kotača. |
4.2.3. Ispitni postav tipa A
Ispitni postav tipa A sastoji se od dinamometra na ulaznoj strani osovine i barem jednog dinamometra na izlaznoj strani / izlaznim stranama osovine. Mjerači zakretnog momenta ugrađuju se na ulaznu i izlaznu stranu/strane osovine. ►M3 Za ispitne postave tipa A sa samo jednim dinamometrom na izlaznoj strani slobodno rotirajući kraj osovine rotacijski se blokira uz drugi kraj na izlaznoj strani (npr. aktivacijom blokade diferencijala ili bilo kojom drugom mehaničkom blokadom diferencijala koja se primjenjuje samo za mjerenje). ◄
Da bi se izbjegli parazitski gubici, mjerači zakretnog momenta postavljaju se što bliže ulaznoj i izlaznoj strani/stranama koje podupiru odgovarajući ležajevi.
Usto se može primijeniti i mehanička izolacija senzora zakretnog momenta od parazitskih opterećenja vratila, primjerice tako da se ugrade dodatni ležajevi i fleksibilna spojka ili lagano kardansko vratilo između senzora i jednog od tih ležajeva. ►M3 Na slici 1. prikazan je primjer ispitnog postava tipa A u rasporedu s dva dinamometra. ◄
Proizvođač je dužan dostaviti analizu parazitskih opterećenja za konfiguracije ispitnog postava tipa A. Homologacijsko tijelo na temelju te analize odlučuje o maksimalnom utjecaju parazitskih opterećenja. Međutim, vrijednost ipara ne smije biti niža od 10 %.
Slika 1.
Primjer ispitnog postava tipa A
4.2.4. Ispitni postav tipa B
Svaka druga konfiguracija ispitnog postava naziva se ispitnim postavom tipa B. Maksimalni utjecaj parazitskih opterećenja ipara za te konfiguracije iznosi 100 %.
Niže vrijednosti za ipara mogu se upotrijebiti u dogovoru s homologacijskim tijelom.
4.3. Ispitni postupak
Da bi se utvrdio dijagram gubitka zakretnog momenta za osovinu, osnovni podaci za dijagram gubitka zakretnog momenta mjere se i izračunavaju u skladu sa stavkom 4.4. ►M1 Rezultati gubitka zakretnog momenta moraju se dopuniti u skladu s točkom 4.4.8. i formatirati u skladu s Dodatkom 6. radi daljnje obrade u simulacijskom alatu. ◄
4.3.1. Oprema za mjerenje
Postrojenja laboratorija za umjeravanje moraju ispunjavati zahtjeve norme ►M3 IATF ◄ 16949, niza normi ISO 9000 ili norme ISO/IEC 17025. Sva laboratorijska oprema za referentna mjerenja koja se upotrebljava za umjeravanje i/ili verifikaciju mora biti sljediva prema nacionalnim (međunarodnim) normama.
4.3.1.1. Mjerenje zakretnog momenta
Nesigurnost mjerenja zakretnog momenta izračunava se i uključuje kako je opisano u stavku 4.4.7.
Učestalost uzorkovanja za senzore zakretnog momenta mora biti sukladna s točkom 4.3.2.1.
4.3.1.2. Brzina vrtnje
Nesigurnost senzora brzine vrtnje za mjerenje ulazne i izlazne brzine ne smije prekoračiti ± 2 min– 1.
4.3.1.3. Temperature
Nesigurnost senzora temperature za mjerenje temperature okoline ne smije prekoračiti ± 1 °C.
Nesigurnost senzora temperature za mjerenje temperature ulja ne smije prekoračiti ± 0,5 °C.
4.3.2. Mjerni signali i bilježenje podataka
Sljedeći se signali bilježe da bi se izračunali gubici zakretnog momenta:
ulazni i izlazni zakretni momenti [Nm];
ulazne i/ili izlazne brzine vrtnje [min– 1];
temperatura okoline [°C];
temperatura ulja [°C];
temperatura na senzoru zakretnog momenta ►M3 [°C] (nije obvezno) ◄ .
|
4.3.2.1. |
Primjenjuju se sljedeće minimalne učestalosti uzorkovanja za senzore: Zakretni moment: 1 kHz
Brzina vrtnje: 200 Hz
Temperature: 10 Hz
|
|
4.3.2.2. |
Učestalost bilježenja podataka iz kojih se utvrđuju aritmetičke sredine svake točke matrice iznosi 10 Hz ili više. Nije potrebno navesti neobrađene podatke. Filtracija signala može se primjenjivati u dogovoru s homologacijskim tijelom. Valja izbjegavati preklapanje spektra. |
4.3.3 Raspon zakretnog momenta:
Opseg dijagrama gubitka zakretnog momenta koji je potrebno izmjeriti ograničen je na:
|
4.3.3.1. |
Proizvođač može proširiti mjerenje do izlaznog zakretnog momenta od 20 kNm linearnom ekstrapolacijom gubitaka zakretnog momenta ili mjerenjem do izlaznog zakretnog momenta od 20 kNm u koracima od 2 000 Nm. Za taj dodatni raspon zakretnog momenta upotrebljava se drugi senzor zakretnog momenta na izlaznoj strani s maksimalnim zakretnim momentom od 20 kNm (raspored s dva stroja) ili dva senzora od 10 kNm (raspored s tri stroja). Ako se smanji polumjer najmanje gume (npr. u razvoju proizvoda) nakon završetka mjerenja osovine ili kad se dostignu fizičke granice ispitne naprave (npr. promjenama u razvoju proizvoda), proizvođač može ekstrapolirati točke koje nedostaju iz postojećeg dijagrama. Broj ekstrapoliranih točaka ne smije prekoračiti 10 % svih točaka na dijagramu, a kao negativni faktor tim se točkama dodaje 5 % gubitka zakretnog momenta. |
|
4.3.3.2 |
Koraci izlaznog zakretnog momenta koji se mjere za teške kamione i teške autobuse: 250 Nm < Tout < 1 000 Nm : koraci od 250 Nm 1 000 Nm ≤ Tout ≤ 2 000 Nm : koraci od 500 Nm 2 000 Nm ≤ Tout ≤ 10 000 Nm : koraci od 1 000 Nm Tout > 10 000 Nm : koraci od 2 000 Nm Koraci izlaznog zakretnog momenta koji se mjere za srednje kamione: 50 Nm < Tout < 200 Nm : koraci od 50 Nm 200 Nm ≤ Tout ≤ 400 Nm : koraci od 100 Nm 400 Nm ≤ Tout ≤ 2 000 Nm : koraci od 200 Nm Tout > 2 000 Nm : koraci od 400 Nm |
4.3.4. Raspon brzine
Raspon ispitnih brzina obuhvaća brzine kotača od 50 min– 1 do najveće brzine. Najveća ispitna brzina koja se mjeri definirana je ili najvećom ulaznom brzinom osovine ili najvećom brzinom kotača, ovisno o tome koji se od sljedećih uvjeta postigne prvi:
Najveća primjenjiva ulazna brzina osovine može biti ograničena na konstrukcijske specifikacije osovine.
►M3 Najveća brzina kotača mjeri se uzimajući u obzir najmanji primjenjivi promjer gume na brzini vozila od 90 km/h za srednje i teške kamione i 110 km/h za autobuse. ◄ Ako najmanji primjenjivi promjer guma nije definiran, primjenjuje se stavak 4.3.4.1.
4.3.5 Koraci brzine kotača koje se mjeri
Korak brzine kotača za ispitivanje je 50 min–1 za teške kamione i teške autobuse i 100 min–1 za srednje kamione. Dopušteno je mjeriti dodatne korake međubrzine.
4.4. Mjerenje dijagrama gubitka zakretnog momenta za osovine
4.4.1. Ispitni slijed za dijagram gubitka zakretnog momenta
►M3 Za svaki korak brzine mjeri se gubitak zakretnog momenta za pojedini korak izlaznog zakretnog momenta od najmanje vrijednosti zakretnog momenta naviše do maksimuma i naniže do minimuma. ◄ Koraci brzine mogu se pokrenuti bilo kojim redoslijedom. ►M1 Slijed mjerenja zakretnog momenta provodi se dvaput te se mjerenja bilježe. ◄
Dopušteni su prekidi slijeda radi hlađenja ili zagrijavanja.
4.4.2. Trajanje mjerenja
Trajanje mjerenja za svaku točku matrice ne smije biti kraće 5 sekundi ni dulje od 20 sekundi.
4.4.3. Izračun srednje vrijednosti točaka matrice
Iz vrijednosti zabilježenih za svaku točku matrice unutar intervala od 5 do 20 sekundi u skladu s točkom 4.4.2. izračunava se aritmetička sredina.
Iz sve četiri srednje vrijednosti intervala za pripadajuće točke brzine i zakretnog momenta u matrici dobivene iz oba slijeda mjerenja naviše i naniže izračunava se aritmetička sredina i dobiva jedinstvena vrijednost gubitka zakretnog momenta.
|
4.4.4. |
Gubitak zakretnog momenta osovine (na ulaznoj strani) izračunava se formulom
pri čemu je:
|
|
4.4.5. |
Validacija mjerenja
|
|
4.4.6. |
Izračun nesigurnosti Ukupna nesigurnost UT,loss gubitka zakretnog momenta izračunava se na temelju sljedećih parametara:
i.
Učinak temperature
ii.
Parazitska opterećenja
iii.
Nesigurnost (uključujući dopušteno odstupanje za osjetljivost, linearnost, histerezu i ponovljivost) Ukupna nesigurnost gubitka zakretnog momenta (UT,loss ) temelji se na nesigurnostima senzora s razinom pouzdanosti od 95 %. To se izračunava za svaki primijenjeni senzor (npr. u rasporedu s tri stroja: UT,in, UT,out,1, UTout,2) u obliku korijena zbroja kvadrata („Gaussov zakon propagacije greške”). ▼M3 —————
wpara = senspara * ipara pri čemu je:
|
|
4.4.7. |
Procjena ukupne nesigurnosti gubitka zakretnog momenta Ako su izračunane nesigurnosti UT,in/out niže od sljedećih granica, zabilježeni gubitak zakretnog momenta Tloss,rep smatra se jednakim izmjerenom gubitku zakretnog momenta Tloss . UT,in : 7,5 Nm ili 0,25 % izmjerenog zakretnog momenta, ovisno o tome koja je dopuštena nesigurnost viša Za ispitne postave s jednim dinamometrom na izlaznoj strani: UT,out : 15 Nm ili 0,25 % izmjerenog zakretnog momenta, ovisno o tome koja je dopuštena nesigurnost viša Za ispitne postave s dva dinamometra na svakoj izlaznoj strani: UT,out : 7,5 Nm ili 0,25 % izmjerenog zakretnog momenta, ovisno o tome koja je dopuštena nesigurnost viša Ako se izračunaju više nesigurnosti, dio izračunane nesigurnosti iznad prethodno navedenih graničnih vrijednosti unosi se u vrijednost Tloss za zabilježeni gubitak zakretnog momenta Tloss,rep na sljedeći način: Ako se prekorače granice za UT,in : Tloss,rep = Tloss + ΔUTin ΔUT,in = MIN((UT,in – 0,25 % × Tc) ili (UT,in – 7,5 Nm)) Ako se prekorače granice za UT,out : Tloss,rep = Tloss + ΔUT,out / igear Za ispitne postave s jednim dinamometrom na izlaznoj strani: ΔUT,out = MIN((UT,out – 0,25 % × Tc) ili (UT,out – 15 Nm)) Za ispitne postave s dva dinamometra na svakoj izlaznoj strani:
ΔUT,out_1 = MIN((UT,out_1 – 0.25 % × Tc) ili (UT,out_1 – 7.5Nm)) ΔUT,out_2 = MIN((UT,out_1 – 0.25 % × Tc) ili (UT,out_1 – 7.5Nm)) pri čemu:
|
|
4.4.8. |
Dopuna podataka za dijagram gubitka zakretnog momenta
|
5. Sukladnost certificiranih karakteristika povezanih s emisijama CO2 i potrošnjom goriva
|
5.1. |
Svaki tip osovine homologiran prema ovom Prilogu proizvodi se tako da bude sukladan s opisom homologiranog tipa iz certifikata i njegovih priloga. ►M3 Postupci za ispitivanje sukladnosti certificiranih karakteristika povezanih s emisijama CO2 i potrošnjom goriva moraju biti u skladu s onima iz članka 31. Uredbe (EU) 2018/858. ◄ |
|
5.2. |
Sukladnost certificiranih karakteristika povezanih s emisijama CO2 i potrošnjom goriva provjerava se na temelju opisa iz certifikata utvrđenog u Dodatku 1. ovom Prilogu i posebnih uvjeta iz ovog stavka. |
|
5.3. |
Proizvođač mora svake godine ispitati barem onaj broj osovina koji je naveden u tablici 1. i ovisi o godišnjem broju proizvedenih proizvoda. U izračun broja proizvedenih proizvoda ulaze samo osovine obuhvaćene zahtjevima ove Uredbe. |
|
5.4. |
Svaka osovina koju ispituje proizvođač mora biti reprezentativna za određenu porodicu. |
|
5.5. |
U tablici 1. prikazan je broj porodica osovina s jednostupanjskom redukcijom (SR) i drugih osovina za koje se provode ispitivanja.
Tablica 1. Veličina uzorka za ispitivanje sukladnosti
|
|
5.6. |
Uvijek se ispituju dvije porodice osovina s najvećim brojem proizvedenih proizvoda. Proizvođač mora homologacijskom tijelu opravdati broj provedenih ispitivanja i izbor porodica (npr. pokazati broj prodanih proizvoda). Proizvođač i homologacijsko tijelo dogovaraju se o tome koje će od preostalih porodica ispitati. |
|
5.7. |
Za ispitivanje sukladnosti certificiranih karakteristika povezanih s emisijama CO2 i potrošnjom goriva homologacijsko tijelo zajedno s proizvođačem utvrđuje tipove osovina koji se ispituju. Homologacijsko tijelo mora osigurati da se odabrani tipovi osovina proizvode prema standardima koji vrijede i za serijsku proizvodnju. |
|
5.8. |
Ako je rezultat ispitivanja provedenog u skladu s točkom 6. viši od rezultata iz točke 6.4., ispituju se još tri dodatne osovine iz iste porodice. Ako najmanje jedna od njih ne postigne pozitivne rezultate, primjenjuju se odredbe članka 23. |
6. Ispitivanje sukladnosti proizvodnje
|
6.1. |
U ispitivanju sukladnosti certificiranih karakteristika povezanih s emisijama CO2 i potrošnjom goriva primjenjuje se jedna od sljedećih metoda uz prethodan dogovor između homologacijskog tijela i podnositelja zahtjeva za certifikat:
a)
Mjerenje gubitka zakretnog momenta u skladu s ovim Prilogom prema potpunom postupku ograničenom na točke matrice iz točke 6.2.
b)
Mjerenje gubitka zakretnog momenta u skladu s ovim Prilogom prema potpunom postupku ograničenom na točke matrice iz točke 6.2., s izuzetkom postupka uhodavanja. Da bi se u obzir uzela karakteristika uhodavanja osovine, može se primijeniti korekcijski faktor. Taj se faktor utvrđuje prema dobroj inženjerskoj procjeni i u dogovoru s homologacijskim tijelom.
c)
Mjerenje momenta otpora u skladu sa stavkom 6.3. Proizvođač može odabrati postupak uhodavanja do 100 h prema dobroj inženjerskoj procjeni. |
|
6.2. |
Ako se procjenjuje sukladnost certificiranih karakteristika povezanih s emisijama CO2 i potrošnjom goriva prema točki 6.1. podtočki a) ili b), mjerenje je ograničeno na 4 točke matrice iz odobrenog dijagrama gubitka zakretnog momenta.
|
|
6.3. |
Određivanje momenta otpora
|
|
6.4. |
Ispitivanje sukladnosti certificiranih karakteristika povezanih s emisijama CO2 i potrošnjom goriva
|
|||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Dodatak 1.
OBRAZAC CERTIFIKATA SASTAVNOG DIJELA, ZASEBNE TEHNIČKE JEDINICE ILI SUSTAVA
Najveći format: A4 (210 × 297 mm)
CERTIFIKAT O KARAKTERISTIKAMA POVEZANIMA S EMISIJAMA CO2 I POTROŠNJOM GORIVA ZA PORODICU OSOVINA
|
Izjava o: — dodjeli (1) — proširenju (1) — odbijanju (1) — povlačenju (1) |
Žig homologacijskog tijela
|
|
(1)
(1) Prekrižiti nepotrebno (ima slučajeva kad nije potrebno ništa prekrižiti jer je moguće navesti više mogućnosti). |
|
certifikata o karakteristikama povezanima s emisijama CO2 i potrošnjom goriva za porodicu osovina u skladu s Uredbom Komisije (EU) 2017/2400.
Uredba Komisije (EU) 2017/2400 kako je zadnje izmijenjena …
Certifikacijski broj:
Hash:
Razlog za proširenje:
ODJELJAK I.
|
0.1. |
Marka (trgovačko ime proizvođača): |
|
0.2. |
Tip: |
|
0.3. |
Podaci za identifikaciju tipa, ako su označeni na osovini |
|
0.3.1. |
Mjesto oznake: |
|
0.4. |
Ime i adresa proizvođača: |
|
0.5. |
U slučaju sastavnih dijelova i zasebnih tehničkih jedinica, mjesto i način postavljanja EZ certifikacijske oznake: |
|
0.6. |
Imena i adrese proizvodnih pogona: |
|
0.7. |
Ime i adresa proizvođačeva zastupnika (ako postoji) |
ODJELJAK II.
|
1. |
Dodatni podaci (ako je primjenjivo): vidjeti Dopunu |
|
2. |
Homologacijsko tijelo odgovorno za provedbu ispitivanja: |
|
3. |
Datum ispitnog izvješća |
|
4. |
Broj ispitnog izvješća |
|
5. |
Napomene (ako ih ima): vidjeti Dopunu |
|
6. |
Mjesto |
|
7. |
Datum |
|
8. |
Potpis |
Prilozi:
Opisni dokument
Ispitno izvješće
Dodatak 2.
Opisni dokument osovine
|
Opisni dokument br.: |
Predmet: Datum izdavanja: Datum izmjene: |
u skladu s …
Tip/porodica osovine (ako je primjenjivo):
…
0. OPĆI PODACI
|
0.1. |
Ime i adresa proizvođača |
|
0.2. |
Marka (trgovačko ime proizvođača): |
|
0.3. |
Tip osovine: |
|
0.4. |
Porodica osovina (ako je primjenjivo): |
|
0.5. |
Tip osovine kao zasebna tehnička jedinica / Porodica osovine kao zasebna tehnička jedinica |
|
0.6. |
Trgovačka imena (ako postoje): |
|
0.7. |
Podaci za identifikaciju tipa, ako su označeni na osovini: |
|
0.8. |
U slučaju sastavnih dijelova i zasebnih tehničkih jedinica, mjesto i način postavljanja certifikacijske oznake: |
|
0.9. |
Imena i adrese proizvodnih pogona: |
|
0.10. |
Ime i adresa proizvođačeva zastupnika: |
DIO 1.
BITNE KARAKTERISTIKE (OSNOVNE) OSOVINE I TIPOVA OSOVINA UNUTAR PORODICE OSOVINA
|
|
Osnovna osovina |
Član porodice |
|
||
|
|
|||||
|
ili tip osovine |
#1 |
#2 |
#3 |
|
|
|
|
|||||
▼M1 —————
1.0. POSEBNI PODACI O OSOVINI
|
1.1. |
Linija osovine (SR, HR, SP, SRT, HRT) |
… |
|
… |
… |
… |
|
|
1.2. |
Prijenosni omjer osovine |
|
… |
|
… |
… |
… |
|
1.3. |
Kućište osovine (crtež) |
|
… |
|
… |
… |
… |
|
1.4. |
Specifikacije zupčanika |
… |
|
… |
… |
|
|
|
1.4.1. |
Promjer tanjurastog zupčanika; [mm] |
|
… |
|
… |
|
|
|
1.4.2. |
Pogonski zupčanik / tanjurasti zupčanik s vertikalnim pomakom; [mm] |
… |
|
|
|
|
|
|
1.4.3. |
Kut pogonskog zupčanika u odnosu na horizontalnu ravninu; [o] |
|
1.4.4. |
Samo za portalne osovine: Kut između osovine s pogonskim zupčanikom i osovine s tanjurastim zupčanikom; [o] |
|
1.4.5. |
Broj zuba na pogonskom zupčaniku |
|
1.4.6. |
Broj zuba na tanjurastom zupčaniku |
|
1.4.7. |
Horizontalni pomak pogonskog zupčanika; [mm] |
|
1.4.8. |
Horizontalni pomak tanjurastog zupčanika; [mm] |
|
1.5. |
Obujam ulja; [cm3] |
|
1.6. |
Razina ulja; [mm] |
|
1.7. |
Specifikacija ulja |
|
1.8. |
Tip ležaja (tip, količina, unutarnji promjer, vanjski promjer, širina i crtež) |
|
1.9. |
Tip brtve (glavni promjer, broj ruba); [mm] |
|
1.10. |
Krajevi kotača (crtež)
|
|
1.11 |
Broj planetarnih/čelnih zupčanika za diferencijalni nosač |
|
1.12. |
Najmanja širina planetarnih/čelnih zupčanika za diferencijalni nosač; [mm] |
|
1.13. |
Prijenosni omjer redukcije na glavini |
POPIS PRILOGA
|
Br.: |
Opis: |
Datum izdavanja: |
|
1. |
… |
… |
|
2. |
… |
|
Dodatak 3.
Izračun standardnog gubitka zakretnog momenta
Standardni gubici zakretnog momenta za osovine prikazani su u tablici 1. Standardne tablične vrijednosti sastoje se od zbroja generičke konstantne učinkovitosti koja obuhvaća gubitke ovisne o opterećenju i generičkog gubitka osnovnog momenta otpora koji obuhvaća gubitke zbog trenja pri niskim opterećenjima.
Vrijednosti za tandem osovine izračunavaju se na temelju kombinirane učinkovitosti za osovinu uključujući osovine s prijenosom pogona (SRT, HRT) i odgovarajuće jednostruke osovine (SR, HR).
Tablica 1.
Generička učinkovitost i gubitak zbog trenja
|
Osnovna funkcija |
Generička učinkovitost η |
Moment otpora (strana kotača) Td0 = T0 + T1 × igear |
|
Osovina s jednostupanjskom redukcijom (SR) |
0,98 |
T0 = 70 Nm T1 = 20 Nm |
|
Tandem osovina s jednostupanjskom redukcijom (SRT) / jednostruka portalna osovina (SP) |
0,96 |
T0 = 80 Nm T1 = 20 Nm |
|
Osovina s redukcijom na glavini (HR) |
0,97 |
T0 = 70 Nm T1 = 20 Nm |
|
Tandem osovina s redukcijom na glavini (HRT) |
0,95 |
T0 = 90 Nm T1 = 20 Nm |
|
Sve ostale tehnologije za osovine |
0,90 |
T0 = 150 Nm T1 = 50 Nm |
Osnovni moment otpora (strana kotača) Td0 izračunava se formulom
Td0 = T0 + T1 × igear
pomoću vrijednosti iz tablice 1.
Standardni gubitak zakretnog momenta Tloss,std s ulazne strane osovine izračunava se formulom
pri čemu:
|
Tloss,std |
= |
standardni gubitak zakretnog momenta s ulazne strane [Nm] |
|
Td0 |
= |
osnovni moment otpora u cijelom rasponu brzine [Nm] |
|
igear |
= |
prijenosni omjer osovine [–] |
|
η |
= |
generička učinkovitost za gubitke ovisne o opterećenju [–] |
|
Tout |
= |
izlazni zakretni moment [Nm] |
Odgovarajući zakretni moment osovine (na ulaznoj strani) izračunava se formulom
pri čemu:
|
Tin |
= |
ulazni zakretni moment [Nm] |
Dodatak 4.
Koncept porodice
|
1. |
Podnositelj zahtjeva za certifikat homologacijskom tijelu podnosi zahtjev za izdavanje certifikata za porodicu osovina na temelju kriterija porodice iz stavka 3. Porodica osovina određena je konstrukcijskim parametrima i parametrima radne sposobnosti. Oni moraju biti zajednički svim osovinama u porodici. Proizvođač osovine može odlučiti koja osovina pripada porodici osovina pod uvjetom da se poštuju kriteriji porodice iz stavka 4. Uz parametre navedene u stavku 4. proizvođač osovine može uvesti dodatne kriterije kojima se omogućuje definiranje manjih porodica. Ti parametri nisu nužno parametri koji utječu na radnu sposobnost. Homologacijsko tijelo mora odobriti porodicu osovina. Proizvođač mora homologacijskom tijelu dostaviti odgovarajuće informacije u pogledu radne sposobnosti članova porodice osovina. |
|
2. |
Posebni slučajevi U nekim slučajevima može doći do međusobnog djelovanja između parametara. To se mora uzeti u obzir kako bi se osiguralo da se u istu porodicu osovina uvrste samo osovine sa sličnim karakteristikama. Proizvođač mora utvrditi te slučajeve i o njima obavijestiti homologacijsko tijelo. To se zatim uzima u obzir kao kriterij za stvaranje nove porodice osovina. Ako postoje parametri koji nisu navedeni u stavku 3. i imaju velik utjecaj na razinu radne sposobnosti, te parametre utvrđuje proizvođač na temelju dobre inženjerske prakse i o njima obavješćuje nadležno homologacijsko tijelo. |
|
3. |
Parametri kojima se definira porodica osovina: 3.1. Kategorija osovine
(a)
Osovina s jednostupanjskom redukcijom (SR)
(b)
Osovina s redukcijom na glavini (HR)
(c)
Jednostruka portalna osovina (SP)
(d)
Tandem osovina s jednostupanjskom redukcijom (SRT)
(e)
Tandem osovina s redukcijom na glavini (HRT)
(f)
Ista unutarnja geometrija kućišta osovine između diferencijalnih ležajeva i horizontalne ravnine središta vratila pogonskog zupčanika prema specifikaciji nacrta (uz iznimku jednostrukih portalnih osovina (SP)). Promjene u geometriji zbog opcionalnog blokiranja diferencijala dopuštene su unutar iste porodice osovina. Ako osovine imaju zrcalno izokrenuto kućište, takve se osovine mogu uvrstiti u istu porodicu osovina kao ishodišne osovine pod pretpostavkom da su sklopovi stožastih zupčanika prilagođeni za suprotni smjer kretanja (promjena spiralnog smjera).
(g)
Promjer tanjurastog zupčanika (+ 1,5/– 8 % u odnosu na najveći promjer na nacrtu)
(h)
Pogonski/tanjurasti zupčanik s vertikalnim hipoidnim ozubljenjem unutar ± 2 mm
(i)
U slučaju jednostrukih portalnih osovina (SP): kut pogonskog zupčanika u odnosu na horizontalnu ravninu unutar ± 5°
(j)
U slučaju jednostrukih portalnih osovina (SP): kut između osovine s pogonskim zupčanikom i osovine s tanjurastim zupčanikom unutar ± 3,5°
(k)
U slučaju redukcije na glavini i jednostrukih portalnih osovina (HR, HRT, FHR, SP): isti broj planetarnih zupčanika i čelnika
(l)
Prijenosni omjer svakog koraka zupčanika unutar osovine u rasponu od 2, pod uvjetom da se promijeni samo jedan sklop zupčanika
(m)
Razina ulja unutar ± 10 mm ili obujam ulja od ± 0,5 litara prema specifikaciji nacrta i položaju ugradnje u vozilu
(n)
Ista gradacija viskoznosti tipa ulja (preporučeno tvorničko ulje)
(o)
tip ležajeva (unutarnji promjer, vanjski promjer i širina) na odgovarajućim položajima (ako su ugrađeni) unutar ± 1 mm od referentnog crteža
(p)
Tip brtve |
|
4. |
Odabir osnovne osovine:
|
Dodatak 5.
Oznake i numeriranje
1. Oznake
Ako se osovina homologira prema ovom Prilogu, na osovini moraju biti navedene sljedeće oznake:
Ime ili žig proizvođača
Marka i oznaka kojom se identificira tip, kako je zabilježeno u informacijama iz stavaka 0.2. i 0.3. Dodatka 2. ovom Prilogu
Certifikacijska oznaka sastoji se od pravokutnika oko malog slova „e”, iza kojeg se nalazi razlikovni broj države članice koja je dodijelila certifikat:
|
1.4. |
►M3
Certifikacijska oznaka uz pravokutnik sadržava i „osnovni certifikacijski broj” iz dijela 4. homologacijskog broja navedenog u Prilogu IV. Uredbi (EU) 2020/683, ispred kojeg je dvoznamenkasti uzastopni broj dodijeljen najnovijoj tehničkoj izmjeni ove Uredbe i slovo „L” koje označava da je certifikat dodijeljen za osovinu. Za ovu Uredbu taj je uzastopni broj 02. ◄1.4.1. Primjer i dimenzije certifikacijske oznake
Prethodno prikazana certifikacijska oznaka postavljena na osovinu pokazuje da je taj tip homologiran na temelju ove Uredbe u Poljskoj (e20). Prve dvije znamenke (02) označavaju uzastopni broj dodijeljen zadnjoj tehničkoj izmjeni ove Uredbe. Sljedeće slovo označava da je certifikat dodijeljen za osovinu (L). Zadnjih pet znamenki (00005) je osnovni certifikacijski broj koji je homologacijsko tijelo dodijelilo osovini. |
|
1.5. |
Na zahtjev podnositelja zahtjeva za certifikat i nakon prethodnog dogovora s homologacijskim tijelom mogu se upotrijebiti i druge veličine tipa koje nisu navedene u točki 1.4.1. Te druge veličine oznake tipa moraju biti jasno čitljive. |
|
1.6. |
Oznake, pločice i naljepnice moraju trajati tijekom čitavog radnog vijeka osovine i moraju biti jasno čitljive i neizbrisive. Proizvođač se mora pobrinuti da se oznake, pločice i naljepnice mogu ukloniti isključivo tako da ih se pri tome uništi ili izbriše. |
|
1.7. |
Certifikacijski broj mora biti vidljiv kad je osovina ugrađena na vozilo i postavlja se na dio koji je potreban za normalan rad i inače ga nije potrebno mijenjati tijekom radnog vijeka sastavnog dijela. |
2. Numeriranje:
|
2.1. |
Certifikacijski broj osovine sastoji se od:
eX*YYYY/YYYY*ZZZZ/ZZZZ*L*00000*00
|
Dodatak 6.
Ulazni parametri za simulacijski alat
Uvod
U ovom se Dodatku opisuje popis parametara koje proizvođač sastavnog dijela mora dostaviti kao ulazne podatke za simulacijski alat. Primjenjiva XML shema i primjeri podataka dostupni su na namjenskoj elektroničkoj distribucijskoj platformi.
Definicije
|
(1) |
„Parameter ID”:jedinstveni identifikator koji se u simulacijskom alatu upotrebljava za specifični ulazni parametar ili skup ulaznih podataka |
|
(2) |
„Type”: tip podataka o parametru
|
|
(3) |
„Unit” …fizička jedinica parametra |
Skup ulaznih parametara
Tablica 1.
Ulazni parametri „Axlegear/General”
|
Naziv parametra |
Parameter ID |
Type |
Unit |
Opis/Referencija |
|
Manufacturer |
P215 |
token |
[–] |
|
|
Model |
P216 |
token |
[–] |
|
|
CertificationNumber |
P217 |
token |
[–] |
|
|
Date |
P218 |
dateTime |
[–] |
Datum i vrijeme kad je kreiran kontrolni identifikacijski broj (hash) sastavnog dijela |
|
AppVersion |
P219 |
token |
[–] |
|
|
LineType |
P253 |
string |
[–] |
Dopuštene vrijednosti: „Single reduction axle” (osovina s jednostupanjskom redukcijom), „Single portal axle” (jednostruka portalna osovina), „Hub reduction axle” (osovina s redukcijom na glavini), „Single reduction tandem axle” (tandem osovina s jednostupanjskom redukcijom), „Hub reduction tandem axle” (tandem osovina s redukcijom na glavini) |
|
Ratio |
P150 |
double, 3 |
[–] |
|
|
CertificationMethod |
P256 |
string |
[–] |
Dopuštene vrijednosti: „Measured”, „Standard values” |
Tablica 2.
Ulazni parametri „Axlegear/LossMap” za svaku točku matrice na dijagramu gubitka
|
Naziv parametra |
Parameter ID |
Type |
Unit |
Opis/Referencija |
|
InputSpeed |
P151 |
double, 2 |
[1/min] |
|
|
InputTorque |
P152 |
double, 2 |
[Nm] |
|
|
TorqueLoss |
P153 |
double, 2 |
[Nm] |
|
PRILOG VIII.
PROVJERA PODATAKA O OTPORU ZRAKA
1. Uvod
Ovim se Prilogom utvrđuju ispitni postupci za utvrđivanje podataka o otporu zraka.
2. Definicije
Za potrebe ovog Priloga primjenjuju se sljedeće definicije:
„aktivna aerodinamička naprava” znači mjere koje upravljačka jedinica aktivira radi smanjenja otpora zraka cijelog vozila;
„aerodinamički dodaci” znači opcionalni dodaci čija je namjena utjecanje na strujanje zraka oko cijelog vozila;
„stup A” znači spoj potporne strukture između krova kabine i prednje pregrade;
„vanjski rubovi nadogradnje” znači potporne strukture koje uključuju vjetrobran kabine;
„stup B” znači spoj potporne strukture između poda kabine i krova kabine u sredini kabine;
„dno kabine” znači potporna struktura poda kabine;
„kabina iznad šasije” znači duljina od šasije do referentne točke kabine na vertikali Z. Duljina se mjeri od vrha horizontalne šasije do referentne točke kabine na vertikali Z;
„referentna točka kabine” znači referentna točka (X/Y/Z = 0/0/0) kabine iz koordinatnog sustava u CAD-u ili jasno definirana točka u cjelini kabine, na primjer točka pete;
„širina kabine” znači horizontalna udaljenost između lijevog i desnog stupa B kabine;
„ispitivanje pri stalnoj brzini” znači postupak mjerenja koji se mora provesti na ispitnoj stazi kako bi se utvrdio otpor zraka;
„skup podataka” znači podaci zabilježeni tijekom jednog prolaska kroz mjerni odsječak;
„EMS” znači europski modularni sustav (EMS) u skladu s Direktivom Vijeća 96/53/EZ;
„visina šasije” znači duljina od središta kotača do vrha horizontalne šasije na vertikali Z;
„točka pete” znači točka koja predstavlja položaj pete cipele na pritisnutoj podlozi poda pri čemu je potplat cipele u dodiru s nepritisnutom pedalom gasa i nagib zgloba je 87° (ISO 20176:2011);
„mjerna područja” znači označeni dijelovi ispitne staze koji se sastoje od najmanje jednog mjernog odsječka s prethodnim stabilizacijskim odsječkom;
„mjerni odsječak” znači označeni dio ispitne staze koji je relevantan za bilježenje i procjenjivanje podataka;
„visina krova” znači udaljenost na vertikali Z od referentne točke kabine do najviše točke krova bez pomičnog otvora na krovu.
3. Utvrđivanje otpora zraka
Karakteristike otpora zraka utvrđuju se ispitivanjem pri stalnoj brzini. Tijekom ispitivanja pri stalnoj brzini mjere se glavni mjerni signali – zakretni moment vožnje, brzina vozila, brzina protoka zraka i kut skretanja – pri dvjema različitim stalnim brzinama vozila (niska i visoka brzina) u definiranim uvjetima na ispitnoj stazi. Mjerni podaci zabilježeni tijekom ispitivanja pri stalnoj brzini unose se u alat za predobradu otpora zraka, kojim se određuje umnožak koeficijenta otpora zraka i površine poprečnog presjeka u uvjetima nultog bočnog vjetra Cd Acr (0) kao ulazni podatak za simulacijski alat. Podnositelj zahtjeva za certifikat deklarira vrijednost Cd · Adeclared u rasponu od Cd · Acr (0)do najviše + 0,2 m2 iznad Cd · Acr (0). ►M3 Vrijednost Cd·Adeclared je ulazni podatak za simulacijski alat i referentna vrijednost za ispitivanje sukladnosti certificiranih karakteristika povezanih s emisijama CO2 i potrošnjom goriva. ◄
Za vozila koja nisu dio porodice primjenjuju se standardne vrijednosti za Cd · Adeclared kako je opisano u Dodatku 7. ovom Prilogu. U tom se slučaju ne dostavljaju ulazni podaci o otporu zraka. Simulacijski alat automatski dodjeljuje standardne vrijednosti.
3.1. Zahtjevi za ispitnu stazu
|
3.1.1. |
Dozvoljene su sljedeće geometrije ispitne staze:
i.
Kružna staza (vožnja u jednom smjeru (*)): s dva mjerna područja (svako na jednom ravnom dijelu s maksimalnim odstupanjem manjim od 20 stupnjeva); (*) vožnja u oba smjera po ispitnoj stazi barem da bi se ispravilo neispravno poravnanje pokretnog anemometra (vidjeti točku 3.6.) ili
ii.
Kružna ili ravna staza (vožnja u oba smjera): s jednim mjernim područjem (ili dva s prethodno navedenim maksimalnim odstupanjem); dvije opcije: izmjena smjera vožnje nakon svakog ispitnog odsječka ili nakon dostupnog skupa ispitnih odsječaka, npr. vožnja deset puta u jednom smjeru, a zatim deset puta u drugom smjeru. |
|
3.1.2. |
Mjerni odsječci Na ispitnoj se stazi definira mjerni odsječak ili više njih duljine 250 m s dopuštenim odstupanjem od ± 3 m. |
|
3.1.3. |
Mjerna područja Mjerno područje sastoji se od barem jednog mjernog odsječka i stabilizacijskog odsječka. Prvom mjernom odsječku mjernog područja prethodi stabilizacijski odsječak na kojem se stabiliziraju brzina i zakretni moment. Stabilizacijski odsječak mora biti dug najmanje 25 m. Raspored ispitne staze mora omogućiti vozilu ulazak u stabilizacijski odsječak već pri planiranoj najvećoj brzini vozila tijekom ispitivanja. Zemljopisna širina i dužina početne i krajnje točke svakog mjernog odsječka određuju se uz točnost bolju ili jednaku 95 %-tnoj vjerojatnosti kružne pogreške od 0,15 m (točnost DGPS-a). |
|
3.1.4. |
Oblik mjernih odsječaka Mjerni odsječak i stabilizacijski odsječak moraju biti ravna crta. |
|
3.1.5. |
Uzdužni nagib mjernih odsječaka Prosječni uzdužni nagib svakog mjernog i stabilizacijskog odsječka ne smije biti veći od ± 1 %. Varijacije nagiba na mjernom odsječku ne smiju uzrokovati varijacije brzine i zakretnog momenta veće od pragova iz točke 3.10.1.1. podtočke vii. i viii. ovog Priloga. |
|
3.1.6. |
Površina staze Ispitna staza sastoji se od asfalta ili betona. Mjerni odsječci moraju se sastojati od samo jedne površine. Različiti se mjerni odsječci mogu sastojati od različitih površina. |
|
3.1.7. |
Područje za zaustavljanje Na ispitnoj stazi nalazi se područje za zaustavljanje gdje se vozilo može zaustaviti da bi se sustav za mjerenje zakretnog momenta postavio na nulu i da bi se provjerio njegov pomak. |
|
3.1.8. |
Udaljenost od prepreka na cesti i vertikalni razmak Ne smije biti prepreka na udaljenosti od 5 m od obiju strana vozila. Dopuštene su sigurnosne barijere visoke do 1 m i udaljene od vozila više od 2,5 m. Nisu dopušteni mostovi ni slični građevinski objekti iznad mjernih odsječaka. Ispitna staza mora imati dovoljan vertikalni razmak da bi se na vozilo mogao ugraditi anemometar kako je navedeno u točki 3.4.7. ovog Priloga. |
|
3.1.9. |
Profil nadmorske visine Proizvođač utvrđuje treba li se korekcija nadmorske visine primjenjivati u ispitnoj evaluaciji. Ako se primjenjuje korekcija nadmorske visine, potrebno je staviti na raspolaganje profil nadmorske visine za svaki mjerni odsječak. Podaci moraju zadovoljavati sljedeće zahtjeve:
i.
Profil nadmorske visine mjeri se na temelju matice čije su točke međusobno udaljene najviše 50 m u smjeru vožnje.
ii.
Za svaku točku matrice mjeri se zemljopisna dužina, zemljopisna širina i nadmorska visina na najmanje jednoj točki („točka za mjerenje nadmorske visine”) sa svake strane središnjeg pravca trake i zatim se izračunava prosječna vrijednost za točku matrice.
iii.
Točke matrice unesene u alat za predobradu otpora zraka moraju biti udaljene manje od 1 m od središnjeg pravca mjernog odsječka.
iv.
Položaj točaka za mjerenje nadmorske visine u odnosu na središnji pravac trake (okomita udaljenost, broj točaka) odabire se na način da nastali profil nadmorske visine bude reprezentativan za gradijent kojim vozi ispitno vozilo.
v.
Profil nadmorske visine mora imati točnost od ± 1 cm ili bolju.
vi.
Mjerni podaci ne smiju biti stariji od 10 godina. Ako dođe do obnove površine na mjernom području, treba ponovno izračunati profil nadmorske visine. |
3.2. Zahtjevi za uvjete okoline
|
3.2.1. |
Uvjeti okoline mjere se opremom utvrđenom u točki 3.4. |
|
3.2.2. |
Temperatura okoline mora biti u rasponu od 0 °C do 25 °C. Alat za predobradu otpora zraka provjerava taj kriterij na temelju signala za temperaturu okoline izmjerenu na vozilu. Taj se kriterij primjenjuje samo na skupove podataka zabilježene u slijedu niska brzina – visoka brzina – niska brzina, a ne na ispitivanje neispravnog poravnanja i faze zagrijavanja. |
|
3.2.3. |
Temperatura tla ne smije biti viša od 40 °C. Alat za predobradu otpora zraka provjerava taj kriterij na temelju signala za temperaturu tla koju na vozilu mjeri infracrveni senzor. Taj se kriterij primjenjuje samo na skupove podataka zabilježene u slijedu niska brzina – visoka brzina – niska brzina, a ne na ispitivanje neispravnog poravnanja i faze zagrijavanja. |
|
3.2.4. |
Površina ceste mora biti suha tijekom slijeda niska brzina – visoka brzina – niska brzina kako bi koeficijenti otpora kotrljanja bili usporedivi. |
|
3.2.5. |
Uvjeti vjetra moraju biti unutar sljedećeg raspona:
i.
Prosječna brzina vjetra: ≤ 5 m/s
ii.
Brzina naleta vjetra (središnji pomični prosjek od 1 s): ≤ 8 m/s Podtočke i. i ii. primjenjive su na skupove podataka zabilježene u ispitivanju pri visokoj brzini i ispitivanju umjeravanja neispravnog poravnanja, no ne i na ispitivanje pri niskoj brzini.
iii.
Prosječni kut skretanja (β): ≤ 3 stupnjeva za skupove podataka zabilježene u ispitivanju pri visokoj brzini
≤ 5 stupnjeva za skupove podataka zabilježene tijekom ispitivanja umjeravanja neispravnog poravnanja
Valjanost uvjeta vjetra provjerava se predobradom otpora zraka na temelju signala zabilježenih na vozilu nakon što je primijenjena korekcija graničnog sloja. Mjerni podaci prikupljeni u uvjetima koji prekoračuju prethodno navedene granice automatski se isključuju iz izračuna. |
|
3.3. |
Priprema vozila
|
|
3.4. |
Oprema za mjerenje Laboratorij za umjeravanje mora biti u skladu sa zahtjevima normi ►M3 IATF ◄ 16949, serije ISO 9000 ili ISO/IEC 17025. Sva laboratorijska oprema za referentna mjerenja koja se upotrebljava za umjeravanje i/ili verifikaciju mora biti sljediva prema nacionalnim (međunarodnim) normama. 3.4.1. Zakretni moment
3.4.2. Brzina vozila Brzina vozila određuje se alatom za predobradu otpora zraka na temelju CAN bus signala prednje osovine koji se umjerava na temelju jedne od sljedećih opcija:
Umjeravanje brzine vozila izvršava se na temelju podataka zabilježenih tijekom ispitivanja pri visokoj brzini. 3.4.3. Referentni signal za izračun brzine vrtnje kotača na pogonskoj osovini Odabire se jedna od sljedeće tri opcije. 1. opcija: Na temelju brzine vrtnje motora
Mora biti dostupan CAN signal brzine motora s omjerima prijenosa (stupnjevi prijenosa za ispitivanje na niskoj brzini i ispitivanje na visokoj brzini, omjer osovine). Za CAN signal brzine motora mora se dokazati da je signal unesen u alat za predobradu podataka za otpor zrak jednak signalu koji će se primjenjivati za ispitivanje u uporabi kako je utvrđeno u Prilogu I. Uredbi (EU) br. 582/2011.
Ako vozila s pretvaračem zakretnog momenta ne mogu pristupiti ispitivanju na niskoj brzini sa zatvorenom blokadom spojke u 1. opciji, u alat za predobradu podataka za otpor zrak unosi se i signal brzine kardanskog vratila i omjer osovine ili signal prosječne brzine kotača za pogonsku osovinu. Mora se dokazati da je brzina motora izračunana iz tog dodatnog signala unutar raspona od 1 % u odnosu na CAN brzinu motora. To se dokazuje za prosječnu vrijednost za mjerni odsječak po kojem vozilo vozi najnižom mogućom brzinom sa zaključanim pretvaračem zakretnog momenta i primjenjivom brzinom za ispitivanje na visokoj brzini.
2. opcija: Na temelju brzine vrtnje kotača
Mora biti dostupan prosjek CAN signala brzine vrtnje lijevog i desnog kotača na pogonskoj osovini. Kao alternativa dopušteni su vanjski senzori. Metoda u svakom slučaju mora ispunjavati zahtjeve iz tablice 2. u Prilogu X.a.
Nakon 2. opcije ulazni parametri za prijenosne omjere i omjer osovine postavljaju se na 1, neovisno o konfiguraciji pogonskog sklopa.
3. opcija: Na temelju brzine elektromotora
Ako je riječ o hibridnim i potpuno električnim vozilima, mora biti dostupan CAN signal brzine elektromotora s omjerima prijenosa (stupnjevi prijenosa za ispitivanje na niskoj brzini i ispitivanje na visokoj brzini i, ako je primjenjivo, omjer osovine). Mora se dokazati da se brzina vrtnje kotača na pogonskoj osovini u ispitivanjima na niskoj i visokoj brzini definira isključivo na temelju specifikacija konfiguracije pogonskog sklopa.
3.4.4. Optoelektroničke barijere Signal barijera mora biti dostupan alatu za predobradu otpora zraka kako bi se aktivirali početak i kraj mjernog odsječka te za umjeravanje signala brzine vozila. Učestalost mjerenja aktivacijskog signala mora biti jednaka ili veća od 100 Hz. Može se primjenjivati i DGPS sustav. 3.4.5. (D)GPS sustav Opcija a) samo za mjerenje položaja: GPS Potrebna točnost:
Opcija b) za umjeravanje brzine vozila i mjerenje položaja: diferencijalni GPS sustav (DGPS) Potrebna točnost:
3.4.6. Stacionarna meteorološka postaja Tlak i vlažnost zraka okoline određuju se iz stacionarne meteorološke postaje. Taj meteorološki instrument postavlja se na udaljenosti manjoj od 2 000 m od jednog mjernog područja i na nadmorskoj visini jednakoj ili većoj od nadmorske visine mjernih područja. Potrebna točnost:
3.4.7. Pokretni anemometar Pokretnim anemometrom mjere se uvjeti protoka zraka, odnosno brzina protoka zraka i kut skretanja (β) između ukupnog protoka zraka i uzdužne osi vozila. 3.4.7.1. Zahtjevi povezani s točnošću Anemometar se umjerava u postrojenju prema normi ISO 16622. Moraju biti zadovoljeni zahtjevi povezani s točnošću prema tablici 1.:
Tablica 1. zahtjevi povezani s točnošću anemometra
3.4.7.2. Položaj ugradnje Pokretni anemometar ugrađuje se na vozilo u propisanom položaju:
i.
položaj X: srednji i teški kamioni s nadogradnjom i tegljači: prednja strana ± 0,3 m poluprikolice ili nadogradnje teretnog prostora
teški autobusi: između kraja prve četvrtine vozila i stražnjeg dijela vozila
srednji kamioni tipa kombija: između stupa B i stražnjeg dijela vozila
ii.
položaj Y: ravnina simetrije unutar dopuštenog odstupanja od ± 0,1 m
iii.
položaj Z: visina ugradnje iznad vozila je trećina ukupne visine vozila izmjerena od tla s dopuštenim odstupanjem od 0,0 m do + 0,2 m; ako je visina vozila veća od 4 m, na zahtjev proizvođača visina ugradnje može se ograničiti na 1,3 m s dopuštenim odstupanjem od 0,0 m do + 0,2 m Instrumentacija se izvodi što preciznije geometrijskim/optičkim pomagalima. Preostale nepravilnosti s poravnanjem rješavaju se umjeravanjem poravnavanja u skladu s točkom 3.6. ovog Priloga.
3.4.8. Pretvornik temperature okoline na vozilu Temperatura zraka okoline mjeri se na nosaču pokretnog anemometra. Visina ugradnje iznosi najviše 600 mm ispod pokretnog anemometra. Senzor mora biti zaštićen od sunca. Potrebna točnost: ± 1 °C. učestalost ažuriranja: ≥ 1 Hz. 3.4.9. Temperatura ispitne dionice Temperatura ispitne dionice bilježi se na vozilu beskontaktnim infracrvenim senzorom u širokom pojasu (8 do 14 μm). Za asfalt i beton upotrebljava se faktor emisivnosti od 0,90. Infracrveni senzor umjerava se u skladu s normom ASTM E2847. Potrebna točnost pri umjeravanju: temperatura: ± 2,5 °C. učestalost ažuriranja: ≥ 1 Hz. |
|
3.5. |
Ispitivanje pri stalnoj brzini Na svakoj primjenjivoj kombinaciji mjernog odsječka i smjera vožnje provodi se ispitivanje pri stalnoj brzini u istom smjeru, koje se sastoji od ispitnog slijeda niska brzina – visoka brzina – niska brzina kako je navedeno u nastavku.
|
|
3.6. |
Ispitivanje umjeravanja neispravnog poravnanja Nepravilno poravnanje anemometra određuje se ispitivanjem umjeravanja neispravnog poravnanja na ispitnoj stazi.
|
|
3.7. |
Ispitni predložak Osim što se zabilježavaju modalni mjerni podaci, ispitivanje se dokumentira u predlošku koji sadržava barem sljedeće podatke:
i.
opći opis vozila (specifikacije su navedene u Dodatku 2. – Opisni dokument);
ii.
stvarnu maksimalnu visinu vozila utvrđenu u skladu s točkom 3.5.3.1. podtočkom vii.;
iii.
vrijeme i datum početka ispitivanja;
iv.
masu vozila u rasponu od ± 500 kg;
v.
tlakove u gumama;
vi.
imena datoteka s mjernim podacima;
vii.
dokumentiranje izvanrednih događaja (s vremenom i brojem mjernih odsječaka), npr.
—
bliski prolazak drugog vozila,
—
manevre kojima se izbjegavaju nesreće, pogreške u vožnji,
—
tehničke pogreške,
—
pogreške u mjerenju.
|
|
3.8. |
Obrada podataka
|
|
3.9. |
►M1
Ulazni podaci za alat za predobradu otpora zraka ◄
U sljedećim su tablicama prikazani zahtjevi za bilježenje mjernih podataka i pripremnu obradu podataka za unos u alat za predobradu otpora zraka: tablica 2. za datoteku s podacima o vozilu;
tablica 3. za datoteku uvjeta okoline;
tablica 4. za datoteku konfiguracije mjernog odsječka;
Table 5. za datoteku s mjernim podacima;
tablica 6. za datoteke profila nadmorske visine (opcionalni ulazni podaci).
►M1 Detaljan opis potrebnih oblika podataka, ulaznih datoteka i načela evaluacije nalazi se u tehničkoj dokumentaciji alata za predobradu otpora zraka. ◄ Obrada podataka primjenjuje se kako je navedeno u odjeljku 3.8. ovog Priloga.
Tablica 1. Ulazni podaci za alat za predobradu podataka za otpor zrak – datoteka s podacima o vozilu
Tablica 3. Ulazni podaci za alat za predobradu otpora zraka – datoteka uvjeta okoline
Tablica 4. Ulazni podaci za alat za predobradu otpora zraka – datoteka konfiguracije mjernog odsječka
Tablica 5. Ulazni podaci za alat za predobradu otpora zraka – datoteka s mjernim podacima
Tablica 6. Ulazni podaci za alat za predobradu otpora zraka – datoteka profila nadmorske visine
|
|||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
3.10. |
Kriteriji valjanosti U ovom se odjeljku utvrđuju kriteriji za dobivanje valjanih rezultata u alatu za predobradu otpora zraka. 3.10.1. Kriteriji valjanosti za ispitivanje pri stalnoj brzini
3.10.2. Kriteriji valjanosti za ispitivanje neispravnog poravnanja
|
|
3.11. |
Deklaracija otpora zraka Osnovna vrijednost za deklaraciju otpora zraka jest konačni rezultat za Cd · Acr (0) koji izračuna alat za predobradu otpora zraka. Podnositelj zahtjeva za certifikat deklarira vrijednost Cd · Adeclared u rasponu od Cd · Acr (0) do najviše + 0,2 m2 iznad Cd · Acr (0). U to odstupanje uračunate su nesigurnosti u odabiru osnovnih vozila kao najnepovoljniji slučaj za sve članove porodice koji se mogu ispitati. Vrijednost Cd · Adeclared ulazni je podatak za simulacijski alat i referentna vrijednost za ispitivanje sukladnosti certificiranih karakteristika povezanih s emisijama CO2 i potrošnjom goriva. Na temelju jedne izmjerene vrijednosti Cd·Acr (0) može se dobiti nekoliko deklariranih vrijednosti Cd·Adeclared ako su ispunjene odredbe o porodici u skladu s točkom 3.1. Dodatka 5. za srednje i teške kamione i u skladu s točkom 4.1. Dodatka 5. za teške autobuse. |
Dodatak 1.
OBRAZAC CERTIFIKATA SASTAVNOG DIJELA, ZASEBNE TEHNIČKE JEDINICE ILI SUSTAVA
Najveći format: A4 (210 × 297 mm)
CERTIFIKAT O KARAKTERISTIKAMA POVEZANIMA S EMISIJAMA CO2 I POTROŠNJOM GORIVA ZA PORODICU PO OTPORU ZRAKA
|
Izjava o: — dodjeli (1) — proširenju (1) — odbijanju (1) — povlačenju (1) |
Žig homologacijskog tijela
|
certifikata o karakteristikama povezanima s emisijama CO2 i potrošnjom goriva za porodicu po otporu zraka u skladu s Uredbom Komisije (EU) 2017/2400.
Uredba Komisije (EU) 2017/2400 kako je zadnje izmijenjena …
Certifikacijski broj:
Hash:
Razlog za proširenje:
ODJELJAK I.
|
0.1. |
Marka (trgovačko ime proizvođača): |
|
0.2. |
Tip/porodica nadogradnje vozila i po otporu zraka (ako je primjenjivo): |
|
0.3. |
Član porodice nadogradnje vozila i po otporu zraka (u slučaju porodice)
|
|
0.4. |
Podaci za identifikaciju tipa, ako su označeni
|
|
0.5. |
Ime i adresa proizvođača: |
|
0.6. |
U slučaju sastavnih dijelova i zasebnih tehničkih jedinica, mjesto i način postavljanja EZ certifikacijske oznake: |
|
0.7. |
Imena i adrese proizvodnih pogona: |
|
0.9. |
Ime i adresa proizvođačeva zastupnika (ako postoji) |
ODJELJAK II.
|
1. |
Dodatni podaci (ako je primjenjivo): vidjeti Dopunu |
|
2. |
Homologacijsko tijelo odgovorno za provedbu ispitivanja: |
|
3. |
Datum ispitnog izvješća: |
|
4. |
Broj ispitnog izvješća: |
|
5. |
Napomene (ako ih ima): vidjeti Dopunu |
|
6. |
Mjesto: |
|
7. |
Datum: |
|
8. |
Potpis: |
Prilozi:
Opisna dokumentacija. Ispitno izvješće.
Dodatak 2.
Opisni dokument za otpor zraka
|
Broj opisnog lista: |
Predmet: Datum izdavanja: Datum izmjene: |
u skladu s …
Tip ili porodica po otporu zraka (ako je primjenjivo):
Opća napomena: Kad je riječ o ulaznim podacima simulacijskog alata potrebno je definirati format elektroničke datoteke koja se može upotrebljavati za uvoz podataka u simulacijski alat. Ulazni podaci za simulacijski alat mogu se razlikovati od podataka zahtijevanih u opisnom dokumentu i obrnuto (potrebno je definirati). Podatkovna datoteka osobito je nužna kad se rukuje velikim podacima kao što su dijagrami učinkovitosti (nije potreban ručni prijenos/unos).
…
0.0 OPĆI PODACI
0.1 Ime i adresa proizvođača
0.2 Marka (trgovačko ime proizvođača)
0.3 Tip ili porodica po otporu zraka (ako je primjenjivo)
0.4 Trgovačka imena (ako postoje)
0.5 Podaci za identifikaciju tipa, ako su označeni na vozilu
0.6 U slučaju sastavnih dijelova i zasebnih tehničkih jedinica, mjesto i način postavljanja certifikacijske oznake
0.7 Imena i adrese proizvodnih pogona
0.8 Ime i adresa zastupnika proizvođača
DIO 1.
BITNE KARAKTERISTIKE (OSNOVNOG) OTPORA ZRAKA I TIPOVA OTPORA ZRAKA UNUTAR PORODICE PO OTPORU ZRAKA
|
|
Osnovni otpor zraka |
Član porodice |
|
||
|
|
|||||
|
ili tip otpora zraka |
#1 |
#2 |
#3 |
|
|
|
|
|||||
1.0 SPECIFIČNI PODACI O OTPORU ZRAKA
1.1.0 VOZILO
1.1.1 Skupina teških vozila prema planu za CO2 teških vozila
1.2.0 Model vozila / trgovačko ime
1.2.1 Osovinska konfiguracija
1.2.2 Najveća tehnički dopuštena masa opterećenog vozila
1.2.3 Oblik kabine ili modela
1.2.4 Širina kabine (maks. vrijednost u smjeru Y za vozila s kabinom)
1.2.5 Duljina kabine (maks. vrijednost u smjeru X za vozila s kabinom)
1.2.6 Visina krova (za vozila s kabinom)
1.2.7 Međuosovinski razmak
1.2.8 Visina kabine iznad šasije (za vozila sa šasijom)
1.2.9 Visina šasije (za vozila sa šasijom)
1.2.10 Aerodinamički dodaci (npr. krovni spojleri, bočni produživači, bočni pragovi, kutni regulatori strujanja)
1.2.11 Dimenzije guma prednje osovine
1.2.12 Dimenzije guma pogonskih osovina
1.2.13 Širina vozila u skladu s točkom 2. elementom (8) Priloga III. (za vozila bez kabine)
1.2.14 Duljina vozila u skladu s točkom 2. elementom (7) Priloga III. (za vozila bez kabine)
1.2.15 Visina integrirane nadogradnje u skladu s točkom 2. elementom (5) Priloga III. (za vozila bez kabine)
|
1.3 |
Specifikacije nadogradnje (prema standardnoj definiciji nadogradnje) |
|
1.4 |
Specifikacije (polu)prikolice (prema specifikaciji (polu)prikolice u odnosu na standardnu nadogradnju) |
|
1.5 |
Parametar koji definira porodicu u skladu s opisom podnositelja zahtjeva (kriteriji za osnovni proizvod i kriteriji za porodicu koji odstupaju od njih) |
POPIS PRILOGA
|
Br.: |
Opis: |
Datum izdavanja: |
|
1. |
Podaci o uvjetima ispitivanja |
… |
|
2. |
… |
|
Prilog 1. opisnom dokumentu
Podaci o uvjetima ispitivanja (ako je primjenjivo)
1.1 Ispitna staza na kojoj su provedena ispitivanja
1.2 Ukupna masa vozila tijekom mjerenja [kg]
1.3 Najveća visina vozila tijekom mjerenja [m]
1.4 Prosječni uvjeti okoline tijekom prvog ispitivanja pri niskoj brzini [°C]
1.5 Prosječna brzina vozila tijekom ispitivanja pri visokoj brzini [km/h]
1.6 Umnožak koeficijenta otpora (Cd ) i površine poprečnog presjeka (Ac r) za nulti bočni vjetar CdAcr(0) [m2]
1.7 Umnožak koeficijenta otpora (Cd ) i površine poprečnog presjeka (Acr ) za prosječni bočni vjetar tijekom ispitivanja pri stalnoj brzini CdAcr(β) [m2]
1.8 Prosječni kut skretanja tijekom ispitivanja pri stalnoj brzini β [°]
1.9 Deklarirani otpor zraka Cd · Adeclared [m2]
1.10 Broj verzije alata za predobradu otpora zraka
Dodatak 3.
Zahtjevi za visinu kamiona s nadogradnjom i tegljača
1. Srednji kamioni s nadogradnjom, teški kamioni s nadogradnjom i tegljači koji se mjere u ispitivanju na stalnoj u skladu s točkom 3. ovog Priloga moraju ispunjavati zahtjeve za visinu vozila iz tablice 2.
2. Visina vozila određuje se kako je opisano u točki 3.5.3.1. podtočki vii.
3. Nijedna vrsta kamiona s nadogradnjom i tegljača koja nije navedene u tablici 2. ne podliježe ispitivanju na stalnoj brzini.
Tablica 2.
Zahtjevi za visinu srednjih kamiona s nadogradnjom, teških kamiona s nadogradnjom i tegljača
|
Skupina vozila |
Najmanja visina vozila [m] |
Najveća visina vozila [m] |
|
51, 53, 55 |
3,20 |
3,50 |
|
1s, 1 |
3,40 |
3,60 |
|
2 |
3,50 |
3,75 |
|
3 |
3,70 |
3,90 |
|
4 |
3,85 |
4,00 |
|
5 |
3,90 |
4,00 |
|
9 |
slične vrijednosti kao za kamione s nadogradnjom iste najveće tehnički dopuštene mase opterećenog vozila (skupine 1, 2, 3 ili 4) |
|
|
10 |
3,90 |
4,00 |
Dodatak 4.
Standardne konfiguracije nadogradnje i poluprikolice za kamione s nadogradnjom i tegljače
1. ►M3 Srednji kamioni s nadogradnjom i teški kamioni s nadogradnjom za koje se utvrđuje otpor zraka moraju ispunjavati zahtjeve za standardne nadogradnje opisane u ovom Dodatku. Tegljači moraju ispunjavati zahtjeve za standardne poluprikolice opisane u ovom Dodatku. ◄
2. Primjenjiva standardna nadogradnja ili poluprikolica određuje se na temelju tablice 8.
Tablica 3.
Dodjela standardnih nadogradnji i poluprikolica za ispitivanje na stalnoj brzini
|
Skupine vozila |
Standardna nadogradnja ili prikolica |
|
51, 53, 55 |
B-II |
|
1s, 1 |
B1 |
|
2 |
B2 |
|
3 |
B3 |
|
4 |
B4 |
|
5 |
ST1 |
|
9 |
ovisno o najvećoj tehnički dopuštenoj masi opterećenog vozila: 7,5 – 10 t: B1 > 10 – 12 t: B2 > 12 – 16 t: B3 > 16 t: B5 |
|
10 |
ST1 |
3. Standardne nadogradnje B-II, B1, B2, B3, B4 i B5 konstruiraju se kao konstrukcije prostora za suhi teret s krutom oplatom. Njihova stražnja vrata imaju dva krila i nemaju bočna vrata. Standardne nadogradnje ne opremaju se stražnjim podiznim platformama, prednjim spojlerima ni bočnim oplatama za smanjenje otpora zraka. Sljedeće tablice sadržavaju specifikacije za standardne nadogradnje:
Vrijednosti mase iz tablica od 9.a do 15. ne provjeravaju se radi ispitivanja otpora zraka.
4. Zahtjevi za tip i šasiju standardnih poluprikolica ST1 navedeni su u tablici 14. Specifikacije su navedene u tablici 15.
5. Sve dimenzije i mase čija dopuštena odstupanja nisu izričito navedena moraju biti sukladne s Uredbom br. 1230/2012/EZ, Prilogom 1., Dodatkom 2. (odnosno moraju biti rasponu od ± 3 % ciljane vrijednosti).
Tablica 9.
Specifikacije standardne nadogradnje „B1”
|
Specifikacija |
Jedinica |
Vanjska dimenzija (dopušteno odstupanje) |
Napomene |
|
Duljina |
[mm] |
6 200 |
|
|
Širina |
[mm] |
2 550 (– 10) |
|
|
Visina |
[mm] |
2 680 (± 10) |
teretni prostor: vanjska visina: 2 560 uzdužni nosač: 120 |
|
Polumjer kuta između bočne strane i krova s prednjom pločom |
[mm] |
50 – 80 |
|
|
Polumjer kuta između bočne strane i krovne ploče |
[mm] |
50 – 80 |
|
|
Preostali kutovi |
[mm] |
podijeljeno s polumjerom ≤ 10 |
|
|
Masa |
[kg] |
1 600 |
►M3 Masa služi kao generička vrijednost u simulacijskom alatu koju se ne mora provjeravati radi ispitivanja otpora zraka. ◄ |
Tablica 9.a
Specifikacije standardne nadogradnje „B-II”
|
Specifikacija |
Jedinica |
Vanjska dimenzija (dopušteno odstupanje) |
Napomene |
|
Duljina |
[mm] |
4 500 (± 10) |
|
|
Širina |
[mm] |
2 300 (± 10) |
|
|
Visina |
[mm] |
2 500 (± 10) |
teretni prostor: vanjska visina: 2 380 uzdužni nosač: 120 |
|
Polumjer kuta između bočne strane i krova s prednjom pločom |
[mm] |
30–80 |
|
|
Polumjer kuta između bočne strane i krovne ploče |
[mm] |
30–80 |
|
|
Preostali kutovi |
[mm] |
podijeljeno s polumjerom ≤ 10 |
|
|
Masa |
[kg] |
800 |
Masa služi kao generička vrijednost u simulacijskom alatu koju se ne mora provjeravati radi ispitivanja otpora zraka. |
Tablica 10.
Specifikacije standardne nadogradnje „B2”
|
Specifikacija |
Jedinica |
Vanjska dimenzija (dopušteno odstupanje) |
Napomene |
|
Duljina |
[mm] |
7 400 |
|
|
Širina |
[mm] |
2 550 (– 10) |
|
|
Visina |
[mm] |
2 760 (± 10) |
teretni prostor: vanjska visina: 2 640 uzdužni nosač: 120 |
|
Polumjer kuta između bočne strane i krova s prednjom pločom |
[mm] |
50 – 80 |
|
|
Polumjer kuta između bočne strane i krovne ploče |
[mm] |
50 – 80 |
|
|
Preostali kutovi |
[mm] |
podijeljeno s polumjerom ≤ 10 |
|
|
Masa |
[kg] |
1 900 |
►M3 Masa služi kao generička vrijednost u simulacijskom alatu koju se ne mora provjeravati radi ispitivanja otpora zraka. ◄ |
Tablica 11.
Specifikacije standardne nadogradnje „B3”
|
Specifikacija |
Jedinica |
Vanjska dimenzija (dopušteno odstupanje) |
Napomene |
|
Duljina |
[mm] |
7 450 |
|
|
Širina |
[mm] |
2 550 (– 10) |
zakonska granica (96/53/EZ), unutarnja ≥ 2 480 |
|
Visina |
[mm] |
2 880 (± 10) |
teretni prostor: vanjska visina: 2 760 uzdužni nosač: 120 |
|
Polumjer kuta između bočne strane i krova s prednjom pločom |
[mm] |
50 – 80 |
|
|
Polumjer kuta između bočne strane i krovne ploče |
[mm] |
50 – 80 |
|
|
Preostali kutovi |
[mm] |
podijeljeno s polumjerom ≤ 10 |
|
|
Masa |
[kg] |
2 000 |
►M3 Masa služi kao generička vrijednost u simulacijskom alatu koju se ne mora provjeravati radi ispitivanja otpora zraka. ◄ |
Tablica 12.
Specifikacije standardne nadogradnje „B4”
|
Specifikacija |
Jedinica |
Vanjska dimenzija (dopušteno odstupanje) |
Napomene |
|
Duljina |
[mm] |
7 450 |
|
|
Širina |
[mm] |
2 550 (– 10) |
|
|
Visina |
[mm] |
2 980 (± 10) |
teretni prostor: vanjska visina: 2 860 uzdužni nosač: 120 |
|
Polumjer kuta između bočne strane i krova s prednjom pločom |
[mm] |
50 – 80 |
|
|
Polumjer kuta između bočne strane i krovne ploče |
[mm] |
50 – 80 |
|
|
Preostali kutovi |
[mm] |
podijeljeno s polumjerom ≤ 10 |
|
|
Masa |
[kg] |
2 100 |
►M3 Masa služi kao generička vrijednost u simulacijskom alatu koju se ne mora provjeravati radi ispitivanja otpora zraka. ◄ |
Tablica 13.
Specifikacije standardne nadogradnje „B5”
|
Specifikacija |
Jedinica |
Vanjska dimenzija (dopušteno odstupanje) |
Napomene |
|
Duljina |
[mm] |
7 820 |
unutarnja ≥ 7 650 |
|
Širina |
[mm] |
2 550 (– 10) |
zakonska granica (96/53/EZ), unutarnja ≥ 2 460 |
|
Visina |
[mm] |
2 980 (± 10) |
teretni prostor: vanjska visina: 2 860 uzdužni nosač: 120 |
|
Polumjer kuta između bočne strane i krova s prednjom pločom |
[mm] |
50 – 80 |
|
|
Polumjer kuta između bočne strane i krovne ploče |
[mm] |
50 – 80 |
|
|
Preostali kutovi |
[mm] |
podijeljeno s polumjerom ≤ 10 |
|
|
Masa |
[kg] |
2 200 |
►M3 Masa služi kao generička vrijednost u simulacijskom alatu koju se ne mora provjeravati radi ispitivanja otpora zraka. ◄ |
Tablica 14.
Tip i konfiguracija šasije standardne poluprikolice „ST1”
|
Tip prikolice |
3-osovinska poluprikolica bez upravljačkih osovina |
|
Konfiguracija šasije |
— Ljestvasti okvir cijelom dužinom — Šasija bez pokrova poda — 2 trake sa svake strane kao zaštita od podlijetanja — Zaštita od stražnjeg podlijetanja (UPS) — Ploča držača stražnjeg svjetla — bez paletnog teretnog prostora — Dva rezervna kotača iza 3. osovine — Jedna kutija za alat na kraju nadogradnje prije UPS-a (lijeva ili desna strana) — Blatobrani ispred i iza osovinskog sklopa — Zračni ovjes — Disk-kočnice — Veličina guma: 385/65 R 22,5 — 2 stražnja vrata — bez bočnih vrata — bez stražnje podizne platforme — bez prednjeg spojlera — bez bočnih oplata za aerodinamički otpor |
Tablica 15.
Specifikacije standardne poluprikolice „ST1”
|
Specifikacija |
Jedinica |
Vanjska dimenzija (dopušteno odstupanje) |
Napomene |
|
Ukupna duljina |
[mm] |
13 685 |
|
|
Ukupna širina (širina nadogradnje) |
[mm] |
2 550 (–10) |
|
|
Visina nadogradnje |
[mm] |
2 850 (±10) |
maks. puna visina: 4 000 (96/53/EZ) |
|
Puna visina bez opterećenja |
[mm] |
4 000 (–10) |
visina iznad pune duljine specifikacija poluprikolice, nije mjerodavna za provjeru visine vozila tijekom ispitivanja pri stalnoj brzini |
|
Visina spojke prikolice bez opterećenja |
[mm] |
1 150 |
specifikacija poluprikolice, ne podliježe provjeri tijekom ispitivanja pri stalnoj brzini |
|
Međuosovinski razmak |
[mm] |
7 700 |
|
|
Udaljenost između osovina |
[mm] |
1 310 |
3-osovinski sklop, 24 t (96/53/EZ) |
|
Prednji prepust |
[mm] |
1 685 |
polumjer: 2 040 (zakonska granica, 96/53/EZ) |
|
Prednja pregrada |
|
|
ravna pregrada s priključcima za stlačeni zrak i struju |
|
Prednja/bočna kutna ploča |
[mm] |
podijeljeno s polumjerima trake i ruba ≤ 5 |
sekanta kruga s vučnim svornjakom kao središtem i polumjerom od 2 040 (zakonska granica, 96/53/EZ) |
|
Preostali kutovi |
[mm] |
podijeljeno s polumjerom ≤ 10 |
|
|
Dimenzija kutije za alat, os x vozila |
[mm] |
655 |
Dopušteno odstupanje: ±10 % ciljane vrijednosti |
|
Dimenzija kutije za alat, os y vozila |
[mm] |
445 |
Dopušteno odstupanje: ±5 % ciljane vrijednosti |
|
Dimenzija kutije za alat, os z vozila |
[mm] |
495 |
Dopušteno odstupanje: ±5 % ciljane vrijednosti |
|
Duljina zaštite od bočnog podlijetanja |
[mm] |
3 045 |
2 trake sa svake strane, prema Pravilniku UNECE-a br. 73, izmjena 01 (2010.), +/– 100 ovisno o međuosovinskom razmaku |
|
Profil trake |
[mm2] |
100 x 30 |
Pravilnik UNECE-a br. 73, izmjena 01 (2010.) |
|
Tehnička bruto masa vozila |
[kg] |
39 000 |
zakonska bruto masa vozila: 24 000 (96/53/EZ) |
|
Masa neopterećenog vozila |
[kg] |
7 500 |
nije provjereno tijekom ispitivanja otpora zraka |
|
Dopušteno osovinsko opterećenje |
[kg] |
24 000 |
zakonska granica (96/53/EZ) |
|
Tehničko osovinsko opterećenje |
[kg] |
27 000 |
3 x 9 000 |
Dodatak 5.
Porodica po otporu zraka
1. Opći podaci
Porodica po otporu zraka određena je konstrukcijskim parametrima i parametrima radne sposobnosti. Oni moraju biti zajednički svim vozilima u porodici. ►M3 Proizvođač može odlučiti koja vozila pripadaju porodici po otporu zraka ako su ispunjeni kriteriji pripadnosti iz točke 3. za srednje i teške kamione i točke 6. za teške autobuse. ◄ Homologacijsko tijelo mora odobriti porodicu po otporu zraka. Proizvođač mora homologacijskom tijelu pružiti odgovarajuće informacije u pogledu otpora zraka članova porodice po otporu zraka.
2. Posebni slučajevi
U nekim slučajevima može doći do međusobnog djelovanja između parametara. To se mora uzeti u obzir kako bi se osiguralo da se u istu porodicu po otporu zraka uvrste samo vozila sa sličnim karakteristikama. Proizvođač mora utvrditi te slučajeve i o njima obavijestiti homologacijsko tijelo. To se zatim uzima u obzir kao kriterij za stvaranje nove porodice po otporu zraka.
Dodatno na parametre iz točke 4. ovog Dodatka za srednje i teške kamione i točke 6.1. ovog Dodatka za teške autobuse proizvođač može uvesti dodatne kriterije na temelju kojih je moguće definirati manje porodice.
4. Parametri za definiranje porodice srednjih i teških kamiona po otporu zraka
|
4.1. |
►M3 Dopušteno je grupiranje srednjih i teških kamiona u porodicu ako pripadaju istoj skupini vozila u skladu s tablicom 1. ili tablicom 2. iz Priloga I. i ako su ispunjeni sljedeći kriteriji: ◄
a)
Imaju istu širinu kabine i vanjske rubove nadogradnje do stupa B i iznad točke pete izuzev dna kabine (npr. tunel motora). Nijedan član porodice ne prekoračuje raspon od ± 10 mm u odnosu na osnovno vozilo.
b)
Visina krova mora biti ista u vertikali Z. Nijedan član porodice ne prekoračuje raspon od ± 10 mm u odnosu na osnovno vozilo.
c)
►M3 Za vozila sa šasijom: jednaka visina kabine iznad šasije mora biti jednaka. ◄ Taj je kriterij ispunjen ako razlika u visini kabina iznad šasije ostane unutar Z < 175 mm. Ispunjavanje zahtjeva povezanih s konceptom porodice dokazuje se podacima projektiranja s pomoću računala (CAD). Slika 1.: Definicija porodice
|
|
4.2. |
Porodica po otporu zraka sastoji se od članova koji se mogu ispitati i konfiguracija vozila koje se ne mogu ispitati u skladu s ovom Uredbom. |
|
4.3. |
Članovi porodice koji se mogu ispitati su konfiguracije vozila koje zadovoljavaju zahtjeve za ugradnju utvrđene u točki 3.3. u glavnom dijelu ovog Priloga. |
5. Odabir osnovnog vozila porodice srednjih i teških kamiona po otporu zraka
|
5.1. |
Osnovno vozilo svake porodice odabire se prema sljedećim kriterijima: |
|
5.2. |
Za srednje kamione s nadogradnjom, teške kamione s nadogradnjom i tegljače šasija vozila mora odgovarati dimenzijama standardne nadogradnje ili poluprikolice kako je utvrđeno u Dodatku 4. ovom Prilogu. |
|
5.3. |
Svi članovi porodice koji se mogu ispitati imaju otpor zraka jednak ili manji od vrijednosti Cd · Adeclared deklarirane za osnovno vozilo. |
|
5.4. |
Podnositelj zahtjeva za certifikat mora moći dokazati da odabir osnovnog vozila ispunjava odredbe iz točke 5.3. na temelju znanstvenih metoda kao što su računalna dinamika fluida (CFD), rezultati zračnog tunela ili dobra inženjerska praksa. Ova se odredba primjenjuje na sve varijante vozila koje se mogu ispitati ispitivanjem na stalnoj brzini kako je opisano u točki 3. ovog Priloga. Drugim konfiguracijama vozila (npr. visine vozila koje nisu sukladne s odredbama Dodatka 4., međuosovinski razmaci koji nisu kompatibilni s dimenzijama standardne nadogradnje iz Dodatka 5.) dodjeljuje se otpor zraka jednakom onom osnovnog vozila porodice bez daljnjeg dokazivanja. Budući da se gume smatraju dijelom opreme za mjerenje, njihov se utjecaj isključuje iz dokazivanja najnepovoljnijeg scenarija. |
|
5.5. |
Za teške kamione deklarirana vrijednost Cd·Adeclared može se iskoristiti za definiranje porodica u drugim skupinama vozila ako su ispunjeni kriteriji za porodicu iz točke 5. ovog Dodatka na temelju odredbi iz tablice 16.
Tablica 16. Odredbe za prijenos vrijednosti otpora zraka teških kamiona na druge skupine vozila
|
|
5.6. |
Za srednje kamione deklarirana vrijednost Cd·Adeclared može se prenijeti za definiranje porodica u drugim skupinama vozila ako su ispunjeni kriteriji za porodicu iz točke 5. ovog Dodatka i odredbe iz tablice 16.a.”; Prijenos se vrši preuzimanjem nepromijenjene vrijednosti Cd·Adeclared izvorne skupine.
Tablica 16.a Odredbe za prijenos vrijednosti otpora zraka srednjih kamiona na druge skupine vozila
|
|
6. |
Parametri za definiranje porodice teških autobusa po otporu zraka
|
|
7. |
Odabir osnovnog vozila porodice teških autobusa po otporu zraka Osnovno vozilo svake porodice odabire se na temelju sljedećih kriterija:
|
Dodatak 6.
Sukladnost certificiranih karakteristika povezanih s emisijama CO2 i potrošnjom goriva
1. Sukladnost certificiranih karakteristika povezanih s emisijama CO2 i potrošnjom goriva provjerava se ispitivanjima pri stalnoj brzini kako je navedeno u odjeljku 3. glavnog dijela ovog Priloga. Za sukladnost certificiranih karakteristika povezanih s emisijama CO2 i potrošnjom goriva primjenjuju se sljedeće dodatne odredbe:
Temperatura okoline u ispitivanju pri stalnoj brzini nalazi se u rasponu od ± 5 °C u odnosu na vrijednost iz certifikacijskog mjerenja. Taj se kriterij provjerava na temelju prosječne temperature iz prvih ispitivanja pri niskoj brzini koja je izračunana u alatu za predobradu otpora zraka.
Ispitivanje pri visokoj brzini provodi se unutar raspona brzine vozila od ±2 km/h u odnosu na vrijednost iz certifikacijskog mjerenja.
Homologacijsko tijelo nadzire sva ispitivanja sukladnosti certificiranih karakteristika povezanih s emisijama CO2 i potrošnjom goriva.
2. Vozilo nije uspješno prošlo ispitivanje sukladnosti certificiranih karakteristika povezanih s emisijama CO2 i potrošnjom goriva ako je izmjerena vrijednost Cd Acr (0) viša od vrijednosti Cd · Adeclared deklarirane za osnovno vozilo uz dopušteno odstupanje od 7,5 %. Ako je prvo ispitivanje neuspješno, mogu se provesti još najviše dva dodatna ispitivanja istog vozila na različite dane. ►M1 Ako je izmjerena vrijednost Cd Acr (0) svih provedenih ispitivanja viša od vrijednosti Cd · Adeclared deklarirane za osnovno vozilo uz dopušteno odstupanje od 7,5 %, primjenjuje se članak 23. ove Uredbe. ◄
Za izračun vrijednosti Cd Acr (0) upotrebljava se verzija alata za predobradu otpora zraka osnovnog otpora zraka u skladu s dopunskim prilogom 1 Dodatka 2 ovom Prilogu.
3. Broj vozila za koja se ispituje sukladnost certificiranih karakteristika povezanih s emisijama CO2 i potrošnjom goriva po godini proizvodnje utvrđuje se na temelju tablice 17. Tablica se primjenjuje zasebno za srednje kamione, teške kamione i teške autobuse.
Tablica 17.
Broj vozila za koja se ispituje sukladnost certificiranih karakteristika povezanih s emisijama CO2 i potrošnjom goriva po godini proizvodnje
(primjenjuje se zasebno za srednje kamione, teške kamione i teške autobuse)
|
Broj vozila ispitan za provjeru sukladnosti proizvodnje |
Raspored |
Broj vozila relevantan za provjeru sukladnosti proizvodnje proizveden prethodne godine |
|
0 |
— |
≤ 25 |
|
1 |
svake 3. godine (*1) |
25 < X ≤ 500 |
|
1 |
svake 2. godine |
500 < X ≤ 5 000 |
|
1 |
svake godine |
5 000 < X ≤ 15 000 |
|
2 |
svake godine |
≤ 25 000 |
|
3 |
svake godine |
≤ 50 000 |
|
4 |
svake godine |
≤ 75 000 |
|
5 |
svake godine |
≤ 100 000 |
|
6 |
svake godine |
100 001 i više |
|
(*1)
Ispitivanje radi provjere sukladnosti proizvodnje mora se provesti unutar prve dvije godine. |
||
Da bi se utvrdili brojevi proizvedenih jedinica, u obzir se uzimaju samo podaci o otporu zraka za koje vrijede zahtjevi iz ove Uredbe i za koje nisu dodijeljene standardne vrijednosti otpora zraka u skladu s Dodatkom 7. ovog Priloga.
4. Pri odabiru vozila za ispitivanje sukladnosti certificiranih karakteristika povezanih s emisijama CO2 i potrošnjom goriva primjenjuju se sljedeće odredbe:
Ispituju se samo vozila s proizvodne linije.
Odabiru se samo vozila koja zadovoljavaju odredbe za ispitivanje pri stalnoj brzini iz odjeljka 3.3. glavnog dijela ovog Priloga.
Gume se smatraju dijelom opreme za mjerenje i proizvođač ih može odabrati.
Vozila u porodicama u kojima je otpor zraka utvrđen prijenosom vrijednosti za druga vozila prema Dodatku 5. točki 5. ne podliježu ispitivanju sukladnosti certificiranih karakteristika povezanih s emisijama CO2 i potrošnjom goriva.
Vozila koja upotrebljavaju standardne vrijednosti za otpor zraka prema Dodatku 8. ne podliježu ispitivanju sukladnosti certificiranih karakteristika povezanih s emisijama CO2 i potrošnjom goriva.
Prvo vozilo čija se sukladnost certificiranih karakteristika povezanih s emisijama CO2 i potrošnjom goriva ispituje odabire se iz tipa ili porodice po otporu zraka s najvećim brojem proizvedenih jedinica u odgovarajućoj godini. Svako dodatno vozilo odabire se iz svih porodica po otporu zraka prema dogovoru proizvođača i homologacijskog tijela na temelju već ispitanih skupina i porodica vozila po otporu zraka. Ako se ne treba obaviti više od jednog ispitivanja godišnje, vozilo se uvijek odabire iz svih porodica po otporu zraka prema dogovoru proizvođača i homologacijskog tijela.
5. Kad se neko vozilo odabere za ispitivanje sukladnosti certificiranih karakteristika povezanih s emisijama CO2 i potrošnjom goriva, proizvođač mora u roku od 12 mjeseci provjeriti sukladnost certificiranih karakteristika povezanih s emisijama CO2 i potrošnjom goriva. Proizvođač može zatražiti da homologacijsko tijelo produlji to razdoblje za najviše 6 mjeseci ako može dokazati da verifikacija nije bila moguća u zahtijevanom razdoblju zbog vremenskih uvjeta.
Dodatak 7.
Standardne vrijednosti
U ovom su Dodatku opisane standardne vrijednosti za deklariranu vrijednost Cd·Adeclared . Ako se primjenjuju standardne vrijednosti, u simulacijski alat ne unose se ulazni podaci za otpor zraka. U tom slučaju simulacijski alat automatski dodjeljuje standardne vrijednosti.
1. Standardne vrijednosti za teške kamione definirane su u tablici 18.
Tablica 18.
Standardne vrijednosti za Cd·Adeclared za teške kamione
|
Skupina vozila |
Standardna vrijednost Cd·Adeclared [m2] |
|
1, 1s |
7,1 |
|
2 |
7,2 |
|
3 |
7,4 |
|
4 |
8,4 |
|
5 |
8,7 |
|
9 |
8,5 |
|
10 |
8,8 |
|
11 |
8,5 |
|
12 |
8,8 |
|
16 |
9,0 |
2. —
3. —
4. Standardne vrijednosti za teške autobuse definirane su u tablici 21. Standardne vrijednosti nisu relevantne za skupine vozila za koje nije dopušteno mjerenje aerodinamičkog otpora (u skladu s točkom 7.3. Dodatka 5. ovom Prilogu).
Tablica 21.
Standardne vrijednosti za Cd·Adeclared za teške autobuse
|
Podskupina vozila na temelju parametara |
Standardna vrijednost Cd·Adeclared [m2] |
|
31a |
nije relevantno |
|
31b1 |
nije relevantno |
|
31b2 |
4,9 |
|
31c |
nije relevantno |
|
31d |
nije relevantno |
|
31e |
nije relevantno |
|
32a |
4,6 |
|
32b |
4,6 |
|
32c |
4,6 |
|
32d |
4,6 |
|
32e |
5,2 |
|
32f |
5,2 |
|
33a |
nije relevantno |
|
33b1 |
nije relevantno |
|
33b2 |
5,0 |
|
33c |
nije relevantno |
|
33d |
nije relevantno |
|
33e |
nije relevantno |
|
34a |
4,7 |
|
34b |
4,7 |
|
34c |
4,7 |
|
34d |
4,7 |
|
34e |
5,3 |
|
34f |
5,3 |
|
35a |
nije relevantno |
|
35b1 |
nije relevantno |
|
35b2 |
5,1 |
|
35c |
nije relevantno |
|
36a |
4,8 |
|
36b |
4,8 |
|
36c |
4,8 |
|
36d |
4,8 |
|
36e |
5,4 |
|
36f |
5,4 |
|
37a |
nije relevantno |
|
37b1 |
nije relevantno |
|
37b2 |
5,1 |
|
37c |
nije relevantno |
|
37d |
nije relevantno |
|
37e |
nije relevantno |
|
38a |
4,8 |
|
38b |
4,8 |
|
38c |
4,8 |
|
38d |
4,8 |
|
38e |
5,4 |
|
38f |
5,4 |
|
39a |
nije relevantno |
|
39b1 |
nije relevantno |
|
39b2 |
5,2 |
|
39c |
nije relevantno |
|
40a |
4,9 |
|
40b |
4,9 |
|
40c |
4,9 |
|
40d |
4,9 |
|
40e |
5,5 |
|
40f |
5,5 |
5. Standardne vrijednosti za srednje kamione definirane su u tablici 22.
Tablica 22.
Standardne vrijednosti za Cd·Adeclared za srednje kamione
|
Skupina vozila |
Standardna vrijednost Cd·Adeclared [m2] |
|
53 |
5,8 |
|
54 |
2,5 |
Dodatak 8.
Oznake
Ako je vozilo certificirano u skladu s ovim Prilogom, na kabini ili nadogradnji mora biti:
Ime ili žig proizvođača
Marka i oznaka kojom se identificira tip, kako je zabilježeno u informacijama iz stavaka 0.2. i 0.3. Dodatka 2. ovom Prilogu
Certifikacijska oznaka sastoji se od pravokutnika oko malog slova „e”, iza kojeg se nalazi razlikovni broj države članice koja je dodijelila certifikat:
Certifikacijska oznaka uz pravokutnik sadržava i „osnovni certifikacijski broj” iz dijela 4. homologacijskog broja navedenog u Prilogu I. Uredbi (EU) 2020/683, ispred kojeg je dvoznamenkasti uzastopni broj dodijeljen najnovijoj tehničkoj izmjeni ove Uredbe i slovo „P” koje označava da je homologacija dodijeljena za otpor zraka.
Za ovu Uredbu taj je uzastopni broj 02.
◄1.4.1. Primjer i dimenzije certifikacijske oznake
Prethodno prikazana certifikacijska oznaka postavljena na kabinu pokazuje da je taj tip certificiran u skladu s ovom Uredbom u Poljskoj (e20). Prve dvije znamenke (02) označavaju uzastopni broj dodijeljen zadnjoj tehničkoj izmjeni ove Uredbe. Sljedeće slovo označava da je certifikat dodijeljen za otpor zraka (P). Zadnjih pet znamenki (00005) su certifikacijski broj koji je homologacijsko tijelo dodijelilo za otpor zraka.
Certifikacijska oznaka postavlja se na kabinu tako da je jasno čitljiva i neizbrisiva. Mora biti vidljiva kad je kabina ugrađena na vozilo i postavlja se na dio koji je potreban za normalan rad i inače ga nije potrebno mijenjati tijekom radnog vijeka kabine. ►M1 Oznake, pločice i naljepnice moraju trajati tijekom čitavog radnog vijeka kabine i moraju biti jasno čitljive i neizbrisive. ◄ Proizvođač se mora pobrinuti da se oznake, pločice i naljepnice mogu ukloniti isključivo tako da ih se pri tome uništi ili izbriše.
2. Numeriranje
|
2.1. |
Certifikacijski broj za otpor zraka sastoji se od: eX*YYYY/YYYY*ZZZZ/ZZZZ*P*00000*00
|
Dodatak 9.
Ulazni parametri za simulacijski alat
Uvod
U ovom se Dodatku opisuje popis parametara koje proizvođač vozila mora dostaviti kao ulazne podatke za simulacijski alat. Primjenjiva XML shema i primjeri podataka dostupni su na namjenskoj elektroničkoj distribucijskoj platformi.
Alat za predobradu otpora zraka automatski izrađuje XML datoteku.
Definicije
|
(1) |
„Parameter ID”:jedinstveni identifikator koji se u simulacijskom alatu upotrebljava za specifični ulazni parametar ili skup ulaznih podataka |
|
(2) |
„Type”: tip podataka o parametru
|
|
(3) |
„Unit” …fizička jedinica parametra |
Skup ulaznih parametara
Tablica 1.
Ulazni parametri „AirDrag”
|
Parameter name |
Parameter ID |
Type |
Unit |
Opis/Referencija |
|
Manufacturer |
P240 |
token |
|
|
|
Model |
P241 |
token |
|
|
|
CertificationNumber |
P242 |
token |
|
Identifikator sastavnog dijela iz certifikacijskog postupka |
|
Date |
P243 |
date |
|
Datum i vrijeme kad je kreiran kontrolni identifikacijski broj (hash) sastavnog dijela |
|
AppVersion |
P244 |
token |
|
Broj verzije alata za predobradu otpora zraka |
|
CdxA_0 |
P245 |
double, 2 |
[m2] |
Konačni rezultat alata za predobradu otpora zraka |
|
TransferredCdxA |
P246 |
double, 2 |
[m2] |
CdxA_0 prenesen na povezane porodice u drugim skupinama vozila u skladu s tablicom 16. u Dodatku 5. za teške kamione, u skladu s tablicom 16.a u Dodatku 5. za srednje kamione i u skladu s tablicom 16.b u Dodatku 5. za teške autobuse. Ako nije primijenjeno nijedno pravilo za prijenos, unosi se CdxA_0. |
|
DeclaredCdxA |
P146 |
double, 2 |
[m2] |
Deklarirana vrijednost za porodicu po otporu zraka |
Ako se standardne vrijednosti u skladu s Dodatkom 7. upotrebljavaju u simulacijskom alatu, ne pružaju se ulazni podaci za otpor zraka. Standardne se vrijednosti automatski dodjeljuju u skladu s programom za skupinu vozila.
PRILOG IX.
PROVJERA PODATAKA O POMOĆNIM UREĐAJIMA KAMIONA I AUTOBUSA
1. Uvod
U ovom se Prilogu opisuju odredbe o navođenju tehnologija i drugih bitnih ulaznih informacija u pogledu pomoćnih sustava za teška vozila za potrebe utvrđivanja emisija CO2 specifičnih za vozilo.
Potrošnja snage sljedećih tipova pomoćnih uređaja uzima se u obzir u simulacijskom alatu na temelju prosječnih općih modela potrošnje energije specifičnih za tehnologiju:
ventilator za hlađenje motora;
upravljački sustav;
električni sustav;
pneumatski sustav;
sustav za grijanje, ventilaciju i klimatizaciju (HVAC);
mehanizam priključnog vratila na prijenosnom mehanizmu (PTO).
U simulacijskom alatu postoje ugrađene generičke vrijednosti koje se automatski koriste na temelju relevantnih ulaznih informacija u skladu s odredbama ovog Priloga. Povezani formati ulaznih podataka simulacijskog alata opisani su u Prilogu III. Troznamenkasti identifikatori parametara iz Priloga III. popisani su i u ovom Prilogu radi lakšeg referenciranja.
2. Definicije
Za potrebe ovog Priloga primjenjuju se sljedeće definicije. Povezani tip pomoćnog uređaja naveden je u zagradama:
„ventilator na koljenastom vratilu” znači ventilator ugrađen tako da se okreće u produljenju koljenastog vratila, često prirubnicom (ventilator za hlađenje motora);
„ventilator pogonjen remenom ili prijenosom” znači ventilator ugrađen na položaj na kojem je potreban dodatni remen, sustav natezanja ili prijenosni sustav (ventilator za hlađenje motora);
„hidraulični ventilator” znači ventilator pogonjen hidrauličnim uljem, često ugrađen izvan motora. Hidraulični sustav s uljnim sustavom, pumpa i ventili utječu na gubitke i učinkovitosti sustava (ventilator za hlađenje motora);
„električni ventilator” znači ventilator pogonjen elektromotorom. Uzima se u obzir učinkovitost cijelog pretvaranja energije, uključujući punjenje i pražnjenje baterije (ventilator za hlađenje motora);
„elektronička visko spojka” znači spojka kod koje se niz senzorskih podataka i softver upotrebljavaju za elektroničku aktivaciju protoka fluida (ventilator za hlađenje motora);
„bimetalna visko spojka” znači spojka u kojoj se bimetalni spoj upotrebljava za pretvaranje promjene temperature u mehanički pomak. Mehanički pomak djeluje kao aktuator visko spojke (ventilator za hlađenje motora);
„nekontinuirano podesiva spojka” znači mehanička naprava u kojoj se stupanj aktivacije ostvaruje samo u diskretnim pomacima (nije kontinuiran) (ventilator za hlađenje motora);
„ukopčana/iskopčana spojka” znači mehanička spojka koja je ili potpuno ukopčana ili potpuno iskopčana (ventilator za hlađenje motora);
„pumpa s promjenjivom istisninom” znači naprava koja pretvara mehaničku energiju u hidrauličnu energiju. Količina fluida istisnuta po okretaju pumpe može se mijenjati tijekom rada pumpe (ventilator za hlađenje motora);
„pumpa s nepromjenjivom istisninom” znači naprava koja pretvara mehaničku energiju u hidrauličnu energiju. Količina fluida istisnuta po okretaju pumpe ne može se mijenjati tijekom rada pumpe (ventilator za hlađenje motora);
„elektromotorna kontrola” znači da se ventilator pogoni elektromotorom. Električni stroj pretvara električnu energiju u mehaničku energiju. Snagom i brzinom upravlja se konvencionalnom tehnologijom za elektromotore (ventilator za hlađenje motora);
„pumpa s ograničenom istisninom” (osnovna tehnologija) znači pumpa s unutarnjim ograničenjem protoka (upravljački sustav);
„elektronička pumpa s ograničenom istisninom” znači pumpa u kojoj se za regulaciju protoka upotrebljava elektronika (upravljački sustav);
„pumpa s dvostrukom istisninom” znači pumpa s dvije komore (s istom ili različitom istisninom), pri čemu se u radu mogu upotrebljavati obje komore ili samo jedna od njih (upravljački sustav);
„pumpa s dvostrukom istisninom s elektroničkim upravljanjem” znači pumpa s dvije komore (s istom ili različitom istisninom) pri čemu se u radu mogu upotrebljavati obje komore ili samo jedna od njih. Regulacija protoka vrši se elektronički upravljanim ventilom (upravljački sustav);
„mehanički regulirana pumpa s promjenjivom istisninom” znači pumpa u kojoj se istisnina unutarnje regulira mehanički (unutarnja naprava za mjerenje tlaka) (upravljački sustav);
„elektronički regulirana pumpa s promjenjivom istisninom” znači pumpa u kojoj se istisnina regulira elektronički (upravljački sustav);
„električna pumpa” znači upravljački sustav koji pogoni elektromotor s kontinuiranim kruženjem hidrauličnog fluida (upravljački sustav);
„potpuno električni upravljački sustav” znači upravljački sustav koji pogoni elektromotor bez kontinuiranog kruženja hidrauličnog fluida (upravljački sustav);
—
„zračni kompresor sa sustavom za uštedu energije” ili „ESS” znači kompresor koji smanjuje potrošnju snage tijekom ispuhivanja, npr. ESS se zatvaranjem ulazne strane regulira zračnim tlakom sustava (upravljački sustav);
„spojka kompresora (visko)” znači odvojiv kompresor kod kojeg se spojka regulira zračnim tlakom sustava (nema pametne strategije), u odvojenom stanju postoje manji gubici zbog visko spojke (upravljački sustav);
„spojka kompresora (mehanička)” znači odvojiv kompresor kod kojeg se spojka regulira zračnim tlakom sustava (nema pametne strategije) (pneumatski sustav);
„sustav upravljanja zrakom s optimalnom regeneracijom” ili „AMS” znači elektronička jedinica za obradu zraka u kojoj se nalazi elektronički reguliran isušivač zraka za optimalnu regeneraciju zraka i dovod zraka koji se preferira tijekom uvjeta slobodnog povratnog hoda (zahtijeva spojku ili ESS) (pneumatski sustav);
„svjetleće diode” ili „LED” znači poluvodičke naprave koje emitiraju vidljivu svjetlost kad kroz njih prolazi električna struja (električni sustav);
—
„priključno vratilo” ili „PTO” znači naprava na prijenosnom sustavu ili motoru na koju se može priključiti pomoćni uređaj koji troši snagu („potrošač”), na primjer hidraulična pumpa; priključno je vratilo obično opcionalno (PTO);
„mehanizam priključnog vratila” znači naprava na prijenosnom mehanizmu koja omogućava ugradnju priključnog vratila (PTO);
„zahvaćeni zupčanik” znači zupčanik ukopčan s vratilima motora ili mjenjača dok je spojka PTO-a (ako postoji) odspojena (PTO);
„zupčasta spojka” znači (upravljiva) spojka u kojoj se zakretni moment prenosi prvenstveno uobičajenim silama između zubi u zahvatu. Zupčasta spojka može biti ili ukopčana ili iskopčana. Aktivira se samo u uvjetima bez opterećenja (na primjer prilikom promjena stupnja prijenosa ručnog prijenosa) (PTO);
„sinkron” znači tip zupčaste spojke u kojoj se tarna naprava upotrebljava za izjednačavanje brzina rotirajućih dijelova koji trebaju ući u zahvat (PTO);
„spojka s višestrukim lamelama” znači spojka u kojoj je nekoliko tarnih obloga razmješteno paralelno tako da na sve tarne parove djeluje ista sila. Spojke s višestrukim lamelama su kompaktne i mogu se ukopčati i otkopčati pod opterećenjem. Mogu biti konstruirane kao suhe ili vlažne spojke (PTO);
„pomični zupčanik” znači zupčanik koji se upotrebljava kao mjenjački element pri čemu se mijenjanje ostvaruje pomicanjem zupčanika po njegovu vratilu u zahvat ili iz zahvata pripadajućeg zupčanika (PTO);
„nekontinuirano podesiva spojka (odspojena + 2 stupnja)” znači mehanička naprava u kojoj se stupanj aktivacije ostvaruje u dva diskretna koraka uz odspojeno stanje (nije kontinuiran) (ventilator za hlađenje motora);
„nekontinuirano podesiva spojka (odspojena + 3 stupnja)” znači mehanička naprava u kojoj se stupanj aktivacije ostvaruje u tri diskretna koraka uz odspojeno stanje (nije kontinuiran) (ventilator za hlađenje motora);
„omjer kompresora i motora” znači omjer stupnja prijenosa za vožnju naprijed brzine motora i brzine zračnog kompresora bez proklizavanja (i = nin/nout) (pneumatski sustav);
„zračni ovjes s mehaničkom regulacijom” znači sustav zračnog ovjesa u kojem regulatorski ventili zračnog ovjesa rade mehanički, bez elektroničkih dijelova i softvera (pneumatski sustav);
„zračni ovjes s elektroničkom regulacijom” znači sustav zračnog ovjesa u kojem se regulatorski ventili zračnog ovjesa aktiviraju elektronički na temelju više senzorskih ulaznih podataka i softverske logike (pneumatski sustav);
„pneumatsko doziranje reagensa selektivne katalitičke redukcije” znači da se za doziranje reagensa u ispušnom sustavu koristi komprimirani zrak (pneumatski sustav);
„pneumatska tehnologija pogona vrata” znači da putnička vrata vozila rade na komprimirani zrak (pneumatski sustav);
„električna tehnologija pogona vrata” znači da putnička vrata vozila rade s elektromotorom ili elektrohidrauličnim sustavom (pneumatski sustav);
„miješana tehnologija pogona vrata” znači da su u vozilo ugrađena i „pneumatska tehnologija pogona vrata” i „električna tehnologija pogona vrata” (pneumatski sustav);
„sustav s pametnom regeneracijom” znači pneumatski sustav u kojem se potražnja za regeneracijskim zrakom optimizira na temelju količine proizvedenog isušenog zraka (pneumatski sustav);
„sustav s pametnim komprimiranjem” znači pneumatski sustav u kojem je dovod zraka elektronički kontroliran tako da se dovod zraka preferira tijekom uvjeta slobodnog povratnog hoda (pneumatski sustav);
„unutarnja svjetla” znači svjetla u putničkom prostoru ugrađena u skladu sa zahtjevima stavka 7.8. (umjetna unutarnja rasvjeta) Priloga 3. Pravilniku UN-a br. 107 ( *1 ) (električni sustav);
„dnevna svjetla” znači „dnevna svjetla” u skladu sa stavkom 2.7.25. Pravilnika UN-a br. 48 ( *2 ) (električni sustav);
„pozicijska svjetla” znači „bočna svjetla za označivanje” u skladu sa stavkom 2.7.24. Pravilnika UN-a br. 48 (električni sustav);
„kočna svjetla” znači „kočna svjetla” u skladu sa stavkom 2.7.12. Pravilnika UN-a br. 48 (električni sustav);
„glavna svjetla” znači „kratko glavno svjetlo (oboreno glavno svjetlo)” u skladu sa stavkom 2.7.10. Pravilnika UN-a br. 48 i „dugo glavno svjetlo” u skladu sa stavkom 2.7.9. Pravilnika UN-a br. 48 (električni sustav);
„alternator” znači električni stroj za punjenje baterije i električno napajanje električnih pomoćnih uređaja dok radi motor s unutarnjim izgaranjem vozila. Alternator ne može služiti za pogon vozila (električni sustav);
„pametni sustav alternatora” znači sustav koji je sastavljen od najmanje jednog alternatora i najmanje jednog namjenskog REESS-a i koji je elektronički upravljan tako da se preferira proizvodnja električne energije tijekom uvjeta slobodnog povratnog hoda (električni sustav);
„sustav za grijanje, ventilaciju i klimatizaciju” ili „sustav za HVAC” znači sustav koji može aktivno grijati i/ili hladiti i mijenjati zrak radi poboljšanja kvalitete zraka u putničkom i/ili vozačevom prostoru (sustav za HVAC);
„konfiguracija sustava za HVAC” znači kombinacija sastavnih dijelova sustava za HVAC u skladu s tablicom 13. ovog Priloga (sustav za HVAC);
„sustav za toplinsku ugodnost u putničkom prostoru” znači sustav koji koristi ventilatore za kruženje zraka unutar vozila ili za upuhivanje zraka u vozilo, pri čemu se obujam protoka zraka može aktivno barem hladiti ili grijati. Zrak se distribuira s krova vozila i, ako je riječ o dvokatnim autobusima, na oba kata. Ako je riječ o dvokatnom autobus s otvorenim krovom, na donjem katu (sustav za HVAC);
„broj dizalica topline u putničkom prostoru” znači broj dizalica topline ugrađenih u vozila radi grijanja i/ili hlađenja zraka u kabini ili svježeg zraka koji se dovodi u putnički prostor. Ako se dizalica topline koristi i za putnički i za vozačev prostor, računa se samo za putnički prostor (sustav za HVAC). Ako su za grijanje i hlađenje ugrađene različite dizalice topline, njihov broj se temelji na nižem broju za oba zasebna slučaja – tj. broj dizalica topline za hlađenje i broj dizalica topline za grijanje razmatraju se zasebno (npr. ako postoje 2 dizalice topline za hlađenje i 1 dizalica topline za grijanje, samo se 1 dizalica topline uzima u obzir);
„klimatizacijski sustav za vozačev prostor” znači sustav ugrađen u vozilo koji može hladiti zrak u kabini ili svježi zrak koji se dovodi do vozača ili u vozačev prostor (sustav za HVAC);
„klimatizacijski sustav za putnički prostor” znači sustav ugrađen u vozilo koji može hladiti zrak u kabini ili svježi zrak koji se dovodi u putnički prostor (sustav za HVAC);
„neovisna dizalica topline za vozačev prostor” znači dizalica topline ugrađena u vozilo koja služi samo za vozačev prostor (sustav za HVAC);
„dvostupanjska dizalica topline” znači dizalica topline u kojoj se stupanj aktivacije ostvaruje samo u dva diskretna koraka, a nije kontinuirano promjenjiv (sustav za HVAC);
„trostupanjska dizalica topline” znači dizalica topline u kojoj se stupanj aktivacije ostvaruje samo u tri diskretna koraka, a nije kontinuirano promjenjiv (sustav za HVAC);
„četverostupanjska dizalica topline” znači dizalica topline u kojoj se stupanj aktivacije ostvaruje samo u četiri diskretna koraka, a nije kontinuirano promjenjiv (sustav za HVAC);
„dizalica topline kontinuirano promjenjiva izlaza” znači dizalica topline u kojoj je stupanj aktivacije kontinuirano promjenjiv ili u kojoj je klimatizacijski kompresor pogonjen elektromotorom kontinuirano promjenjive brzine (sustav za HVAC);
„snaga pomoćnog grijača” znači vrijednost kako je navedena na oznaci iz stavka 4. Priloga 7. Pravilnika UN-a br. 122 ( *3 ) (sustav za HVAC);
„dvostruko ostakljenje” znači prozori putničkog prostora koji se sastoje od dvije prozorske staklene ploče razdvojene prostorom ispunjenim plinom ili u kojem vlada vakuum. Ako je putnički prostor opremljen s nekoliko vrsta prozora, odabire se prevladavajuća vrsta prozora s obzirom na površinu. Kad se ocjenjuje koja je prevladavajuća vrsta prozora, ne uzimaju se u obzir vjetrobran, stražnji prozor, bočni prozor uz vozača, prozori unutar vrata, prozori iznad ni ispred prednje osovine (vidjeti sliku 1. za primjere) ni preklopni prozori (sustav za HVAC);
Slika 1.
Prozori koji se ne uzimaju u obzir u odlučivanju o prevladavajućoj vrsti prozora
„dizalica topline” znači sustav u kojem rashladno sredstvo u kružnom procesu služi za prijenos toplinske energije iz okoliša u putnički prostor i/ili vozački prostor i/ili za prijenos toplinske energije u suprotnom smjeru (funkcionalnost hlađenja i/ili grijanja), pri čemu je njezin koeficijent učinkovitosti veći od 1 (sustav za HVAC);
„dizalica topline s R-744” znači dizalica pumpe čija je radna tvar rashladno sredstvo R-744 (sustav za HVAC);
„dizalica topline bez R-744” znači dizalica pumpe čija radna tvar nije rashladno sredstvo R-744 (sustav za HVAC). Kad je riječ o mogućem stupnju aktivacije (dvostupanjski, trostupanjski, četverostupanjski, kontinuirano promjenjiv), primjenjuju se definicije od (56) do (59) (sustav za HVAC);
„prilagodljivi termostat rashladnog sredstva” znači termostat rashladnog sredstva na čije karakteristike utječe bar još jedan dodatni ulaz, npr. aktivno električno grijanje termostata (sustav za HVAC);
„podesivi pomoćni grijač” znači grijač na gorivo s barem dva stupnja učinka grijanja, ne računajući „isključeno”, koji se može regulirati ovisno o potrebnom učinku sustava za grijanje u autobusu (sustav za HVAC);
„izmjenjivač topline otpadnog plina motora” znači izmjenjivač topline koji koristi toplinsku energiju otpadnog plina motora za grijanje kruga za hlađenje (sustav za HVAC);
„razvod zraka sa zasebnim cijevima” znači kanali za zrak priključeni na sustav za toplinsku ugodnost radi ravnomjernog razvođenja klimatiziranog zraka u putničkom prostoru. U tim kanalima mogu se nalaziti zvučnici, dovod vode sustava za HVAC i električno ožičenje sustava za HVAC. U tim kanalima ne smiju biti ugrađeni spremnici za komprimirani zrak. Na temelju ovog parametra u modelu simulacijski alat uzima u obzir smanjene gubitke prijenosa topline u okoliš i sastavne dijelove unutar kanala. Za konfiguracije sustava za HVAC 8, 9 i 10 u skupinama vozila 31, 33, 35, 37 i 39 ovaj se ulazni podatak postavlja na „true” jer su u tim konfiguracijama gubici smanjeni jer se ohlađeni zrak upuhuje izravno u unutrašnjost vozila i bez ikakvog kanala za zrak. Za sve konfiguracije sustava za HVAC u skupinama vozila 32, 34, 36, 38 i 40, ovaj se ulazni podatak postavlja na „true” jer je riječ o najsuvremenijem rješenju (sustav za HVAC);
„električni kompresor” znači kompresor pogonjen elektromotorom (pneumatski sustav);
„električni grijač vode” znači uređaj u kojem se električna energija koristi za grijanje rashladnog sredstva vozila, pri čemu je njegov koeficijent učinkovitosti veći od 1, i koji se aktivno koristi za funkciju grijanja tijekom rada vozila na cesti (sustav za HVAC);
„električni grijač zraka” znači uređaj u kojem se električna energija koristi za grijanje zraka putničkog i/ili vozačevog prostora, pri čemu je njegov koeficijent učinkovitosti veći od 1 (sustav za HVAC);
„ostale tehnologije grijanja” znači svaka potpuno električna tehnologija za grijanje putničkog i/ili vozačevog prostora koju ne obuhvaćaju tehnologije iz definicija (62), (70) i (71) (sustav za HVAC);
„olovna baterija – konvencionalna” znači olovna baterija na koju se ne primjenjuje nijedna od definicija (74) i (75) (električni sustav);
„olovna baterija – AGM” (Absorbed Glass Mat, natopljeni stakleni mat) znači olovo-kiselinska baterija u kojoj pozitivne i negativne ploče razdvajaju stakleni matovi natopljeni elektrolitom (električni sustav);
„olovna baterija – gel” znači olovna baterija u kojoj je silika-gel agens pomiješan s elektrolitom (električni sustav);
„litij-ionska baterija velike snage” znači litij-ionska baterija čiji brojčani omjer najveće struje pražnjenja u amperima [A] i nazivnog kapaciteta [Ah] nije manji od 10 (električni sustav);
„litij-ionska baterija velike energije” znači litij-ionska baterija čiji je brojčani omjer najveće struje pražnjenja u amperima [A] i nazivnog kapaciteta [Ah] manji od 10 (električni sustav);
„kondenzator s istosmjernim pretvaračem” znači kombinacija (ultra)kondenzatorske jedinice za pohranu električne energije i jedinice istosmjernog pretvarača koja prilagođava napon i regulira jakost struje na ulazu i izlazu razvodne kutije mreže električnih potrošača (električni sustav);
„zglobni autobus” znači teški autobus koji je nepotpuno vozilo, potpuno vozilo ili dovršeno vozilo koje se sastoji od najmanje dva kruta dijela povezana zglobnim dijelom. Spajanje i rastavljanje dijelova smije biti moguće samo u radionici. Ako je taj teški autobus potpuno vozilo ili dovršeno vozilo, putnici se moraju moći slobodno kretati između krutih dijelova kroz zglobni dio.
3. Opis ulaznih informacija za simulacijski alat bitnih za pomoćne uređaje
3.1. Ventilator za hlađenje motora
Informacije o tehnologiji ventilatora za hlađenje motora unose se na temelju primjenjivih kombinacija tehnologije pogona i regulacije ventilatora, kako je opisano u tablici 4.
Ako se nova tehnologija u pogonskom bloku ventilatora (npr. na koljenastom vratilu) ne nalazi na popisu, unosi se tehnologija dodijeljena kao „standardna vrijednost za pogonski blok ventilatora”.
Ako se nova tehnologija ne može naći ni u jednom pogonskom bloku ventilatora, unosi se tehnologija dodijeljena kao „opća standardna vrijednost”.
Tablica 4.
Tehnologije ventilatora za hlađenje motora (P181)
|
Pogonski blok ventilatora |
Regulacija ventilatora |
Srednji i teški kamioni |
Teški autobusi |
|
Na koljenastom vratilu |
Elektronička visko spojka |
X |
X |
|
Bimetalna visko spojka |
X (DC) |
X |
|
|
Nekontinuirano podesiva spojka |
X |
|
|
|
Nekontinuirano podesiva spojka (odspojena + 2 stupnja) |
|
X |
|
|
Nekontinuirano podesiva spojka (odspojena + 3 stupnja) |
|
X |
|
|
Uključno-isključna spojka |
X |
X (DC, DO) |
|
|
Pogonjen remenom ili drugim prijenosnim sustavom |
Elektronička visko spojka |
X |
X |
|
Bimetalna visko spojka |
X (DC) |
X |
|
|
Nekontinuirano podesiva spojka |
X |
|
|
|
Nekontinuirano podesiva spojka (odspojena + 2 stupnja) |
|
X |
|
|
Nekontinuirano podesiva spojka (odspojena + 3 stupnja) |
|
X |
|
|
Uključno-isključna spojka |
X |
X (DC) |
|
|
Hidraulički pogon |
Pumpa s promjenjivom istisninom |
X |
X |
|
Pumpa s nepromjenjivom istisninom |
X (DC, DO) |
X (DC) |
|
|
Električno pogonjen |
Regulacija elektromotora |
X (DC) |
X (DC) |
|
X: primjenjivo, DC: standardna vrijednost za pogonski blok ventilatora, DO: opća standardna vrijednost |
|||
3.2. Upravljački sustav
Tehnologija upravljačkog sustava unosi se u skladu s tablicom 5. za svaku aktivnu upravljanu osovinu vozila.
Ako se nova tehnologija u sklopu upravljačkog sustava (npr. mehanički pogonjen) ne nalazi na popisu, unosi se tehnologija dodijeljena kao „standardna vrijednost za blok tehnologije upravljačkog sustava”. Ako se nova tehnologija ne može naći ni u jednom bloku upravljačkog sustava, unosi se tehnologija dodijeljena kao „opća standardna vrijednost”.
Tablica 5.
Tehnologije upravljačkog sustava (P182)
|
Blok upravljačkog sustava |
Tehnologija |
Srednji i teški kamioni |
Teški autobusi |
|
Mehanički pogonjen |
Ograničena istisnina |
X (DC, DO) |
X (DC, DO) |
|
Ograničena istisnina, elektronička regulacija |
X |
X |
|
|
Pumpa s dvostrukom istisninom |
X |
X |
|
|
Pumpa s dvostrukom istisninom s elektroničkim upravljanjem |
X |
X |
|
|
Promjenjiva istisnina, mehanička regulacija |
X |
X |
|
|
Promjenjiva istisnina, elektronička regulacija |
X |
X |
|
|
Električno |
Električna pumpa |
X (DC) |
X (DC) |
|
Potpuno električni upravljački sustav |
X |
X |
|
|
X: primjenjivo, DC: standardna vrijednost za blok tehnologije upravljačkog sustava, DO: opća standardna vrijednost |
|||
3.3. Električni sustav
3.3.1. Srednji i teški kamioni
Tehnologija električnog sustava unosi se u skladu s
tablicom 6.
Ako tehnologija koja se upotrebljava u vozilu nije navedena, u simulacijski alat unosi se „standardna tehnologija”.
Tablica 6.
Tehnologije električnog sustava za srednje i teške kamione (P183)
|
Tehnologija |
|
Standardna tehnologija |
|
Standardna tehnologija – LED glavna svjetla |
3.3.2. Teški autobusi
Tehnologija električnog sustava unosi se u skladu s tablicom 7.
Tablica 7.
Tehnologije električnog sustava za teške autobuse
|
Blok električnog sustava |
Parametar |
Identifikator parametra |
Ulazni podaci za simulacijski alat |
Objašnjenja |
|
Alternator |
Alternator technology |
P294 |
conventional / smart / no alternator |
„smart” se unosi za sustave iz definicije iz točke 2. podtočke (48); „no alternator” se odnosi na HEV-ove koji nemaju alternator u električnom pomoćnom sustavu. Za PEV-ove nije potrebno ništa unijeti. |
|
Smart alternator – maximum rated current |
P295 |
vrijednost u [A] |
Najveća nazivna jakost struje na nazivnoj brzini u skladu s proizvođačevim oznakama ili specifikacijama, ili izmjerena u skladu s normom ISO 8854:2012 Ulazna vrijednost za pametni alternator |
|
|
Smart alternator – rated voltage |
P296 |
vrijednost u [V] |
Dopuštene vrijednosti: „12”, „24”, „48” Ulazna vrijednost za pametni alternator |
|
|
Baterije za sustave s pametnim alternatorima |
Technology |
P297 |
lead-acid battery – conventional / lead-acid battery –AGM / lead-acid battery – gel / li-ion battery – high power / li-ion battery – high energy |
Ulazna vrijednost za svaku bateriju koja se puni iz sustava s pametnim alternatorom Ako se na popisu ne može pronaći tehnologija baterije, ulazni podatak je „Lead-acid battery – Conventional”. |
|
Nominal voltage |
P298 |
vrijednost u [V] |
Dopuštene vrijednosti: „12”, „24”, „48” Ulazna vrijednost za svaku bateriju koja se puni iz sustava s pametnim alternatorom Ako su baterije serijski spojene (npr. dvije 12 V baterije za 24 V sustav), unosi se stvarni nazivni napon pojedinačne baterije (12 V u ovom primjeru). |
|
|
Rated capacity |
P299 |
vrijednost u [Ah] |
Kapacitet u AH u skladu s proizvođačevim oznakama ili specifikacijama Ulazna vrijednost za svaku bateriju koja se puni iz sustava s pametnim alternatorom |
|
|
Kondenzatori za sustave s pametnim alternatorima |
Technology |
P300 |
with DC/DC converter |
Ulazna vrijednost za svaku bateriju koja se puni iz sustava s pametnim alternatorom |
|
Rated capacitance |
P301 |
vrijednost u [F] |
Kapacitet u faradima (F) u skladu s proizvođačevim oznakama ili specifikacijama Ulazna vrijednost za svaki kondenzator koji se puni iz sustava s pametnim alternatorom |
|
|
Rated voltage |
P302 |
vrijednost u [V] |
Nazivni radni napon u skladu s proizvođačevim oznakama ili specifikacijama Ulazna vrijednost za svaki kondenzator koji se puni iz sustava s pametnim alternatorom |
|
|
Pomoćna opskrba električnom energijom |
Supply of electric auxiliaries from HEV REESS possible |
P303 |
true / false |
Postavlja se na „true” ako vozilo ima regulirani strujni spoj preko kroz koji je moguće prenositi električnu energiju iz HEV-ova sustava za pohranu pogonske energije do razvodne kutije mreže električnih potrošača. Ulazni podatak potreban samo za HEV. |
|
Unutarnja svjetla |
Interior lights LED |
P304 |
true / false |
Ovi se parametri postavljaju na „true” ako su sva svjetla kategorije u skladu s definicijama iz točke 2. podtočaka od (42) do (46). |
|
Vanjska svjetla |
Day running lights LED |
P305 |
true / false |
|
|
Position lights LED |
P306 |
true / false |
||
|
Brake lights LED |
P307 |
true / false |
||
|
Headlights LED |
P308 |
true / false |
3.4. Pneumatski sustav
3.4.1. Pneumatski sustavi koji rade s pretlakom
3.4.1.1. Kapacitet zalihe zraka
Za pneumatske sustave koji rade s pretlakom kapacitet zaliha zraka unosi se u skladu s tablicom 8.
Tablica 8.
Pneumatski sustavi koji rade s pretlakom – kapacitet zalihe zraka
|
Kapacitet zalihe zraka |
Srednji i teški kamioni (dio od P184) |
Teški autobusi (P309) |
|
Mala istisnina ≤ 250 cm3; 1 cilindar / 2 cilindra |
X |
X |
|
Srednja 250 cm3 < istisnina ≤ 500 cm3; 1 cilindar / 2 cilindra 1 stupanj |
X |
X |
|
Srednja 250 cm3 < istisnina ≤ 500 cm3; 1 cilindar / 2 cilindra 2 stupnja |
X |
X |
|
Velika istisnina > 500 cm3; 1 cilindar / 2 cilindra 1 stupanj / 2 stupnja |
X, DO |
|
|
Velika istisnina > 500 cm3; 1 stupanj |
|
X, DO |
|
Velika istisnina > 500 cm3; 2 stupnja |
|
X |
Ako je kompresor dvostupanjski, za opis veličine sustava zračnog kompresora upotrebljava se istisnina prvog stupnja. Ako nije riječ o klipnim kompresorima, unosi se „opća standardna” tehnologija.
Ako je riječ o teškim autobusima s električnim kompresorima, ulazni podatak za kapacitet zalihe zraka je „nije primjenjivo” („not applicable”) jer simulacijski alat ne uzima u obzir ovaj parametar.
3.4.1.2. Tehnologije za uštedu goriva
Tehnologije za uštedu goriva unose se u skladu s kombinacijama u tablici 9. za srednje i teške kamione i u tablici 10. za teške autobuse.
Tablica 9.
Pneumatski sustavi koji rade s pretlakom – tehnologije za uštedu goriva za srednje i teške kamione (dio od P184)
|
Kombinacija br. |
Pogon kompresora |
Spojka kompresora |
Zračni kompresor sa sustavom za uštedu energije (ESS) |
Sustav upravljanja zrakom s optimalnom regeneracijom (AMS) |
|
1 |
mehanički |
ne |
ne |
ne |
|
2 |
mehanički |
ne |
da |
ne |
|
3 |
mehanički |
visko |
ne |
ne |
|
4 |
mehanički |
mehanički |
ne |
ne |
|
5 |
mehanički |
ne |
da |
da |
|
6 |
mehanički |
visko |
ne |
da |
|
7 |
mehanički |
mehanički |
ne |
da |
|
8 |
električni |
ne |
ne |
ne |
|
9 |
električni |
ne |
ne |
da |
Tablica 10.
Pneumatski sustavi koji rade s pretlakom – tehnologije za uštedu goriva za teške autobusu
|
Kombinacija br. |
Pogon kompresora (P310) |
Spojka kompresora (P311) |
Sustav s pametnom regeneracijom (P312) |
Sustav s pametnim komprimiranjem (P313) |
|
1 |
mehanički |
ne |
ne |
ne |
|
2 |
mehanički |
ne |
da |
ne |
|
3 |
mehanički |
ne |
ne |
da |
|
4 |
mehanički |
ne |
da |
da |
|
5 |
mehanički |
visko |
ne |
ne |
|
6 |
mehanički |
visko |
da |
ne |
|
7 |
mehanički |
visko |
ne |
da |
|
8 |
mehanički |
visko |
da |
da |
|
9 |
mehanički |
mehanička |
ne |
ne |
|
10 |
mehanički |
mehanička |
da |
ne |
|
11 |
mehanički |
mehanička |
ne |
da |
|
12 |
mehanički |
mehanička |
da |
da |
|
13 |
električni |
ne |
ne |
ne |
|
14 |
električni |
ne |
da |
ne |
3.4.1.3. Ostale karakteristike pneumatskih sustava za teške autobuse
Informacije o ostalim karakteristikama pneumatskih sustava za teške autobuse unose se u skladu s tablicom 11.
Tablica 11.
Ostale karakteristike pneumatskih sustava za teške autobuse
|
Parametar |
Identifikator parametra (Parameter ID) |
Ulazni podaci za simulacijski alat |
Objašnjenja |
|
Ratio compressor to engine |
P314 |
vrijednost u [-] |
Omjer = brzina kompresora / brzina vrtnje motora Primjenjivo samo u slučaju kompresora s mehaničkim pogonom |
|
Entrance height in non-kneeled position |
P290 |
vrijednost u [mm] |
U skladu s definicijama iz točke 2. podtočke (10) Priloga III. Dokumentacija ove vrijednosti dobiva se iz crteža pripreme vozila korištenih tijekom određivanja parametara regulatora zračnog ovjesa vozila. Ova vrijednost predstavlja stanje u kojem je vozilo isporučeno kupcu kao normalnu visinu za vožnju. Taj je parametar relevantan samo za teške autobuse. |
|
Air suspension control |
P315 |
mechanically / electronically |
|
|
Pneumatic SCR reagent dosing |
P316 |
true / false |
Vidjeti točku 2. podtočku (36) |
|
Door drive technology |
P291 |
pneumatic / mixed / electric |
|
3.4.2. Pneumatski sustavi koji rade s vakuumom
Za vozila s pneumatskim sustavima koji rade s vakuumom (relativnim negativnim tlakom) ulazni podatak u simulacijski alat je ili „Vacuum pump” ili „Vacuum pump + elec. driven” (P184). Ta tehnologija nije primjenjiva za teške autobuse.
3.5. Sustav za grijanje, ventilaciju i klimatizaciju
3.5.1. Sustav za HVAC za srednje i teške kamione
Tehnologija sustava za HVAC unosi se u skladu s tablicom 12.
Tablica 12.
Tehnologije sustava za HVAC za srednje i teške kamione (P185)
|
Tehnologija |
|
Nema (nije ugrađen klimatizacijski sustav za vozačev prostor) |
|
Standardna |
3.5.2. Tehnologije sustava za HVAC za teške autobuse
Konfiguracija sustava za HVAC unosi se u skladu s tablicom 13. Na slici 2. grafički su prikazane različite konfiguracije.
Tablica 13.
Konfiguracija sustava za HVAC za teške autobuse (P317)
|
Konfiguracija sustava za HVAC |
Sustav za toplinsku ugodnost u putničkom prostoru |
Broj dizalica topline za putnički prostor u skladu s točkom 2. podtočkom (52) |
Dizalice topline za putnički prostor služe i za vozačev prostor |
Neovisne dizalice topline za vozačev prostor |
|
|
Nezglobni |
Zglobni |
||||
|
1 |
Ne |
0 |
0 |
Ne |
Ne |
|
2 |
Ne |
0 |
0 |
Ne |
Da |
|
3 |
Da |
0 |
0 |
Ne |
Ne |
|
4 |
Da |
0 |
0 |
Ne |
Da |
|
5 |
Da |
1 |
1 ili 2 |
Ne |
Ne |
|
6 |
Da |
1 |
1 ili 2 |
Da |
Ne |
|
7 |
Da |
1 |
1 ili 2 |
Ne |
Da |
|
8 |
Da |
> 1 |
> 2 |
Ne |
Ne |
|
9 |
Da |
> 1 |
> 2 |
Ne |
Da |
|
10 |
Da |
> 1 |
> 2 |
Da |
Ne |
Slika 2.
Konfiguracija sustava za HVAC za teške autobuse (nezglobni i zglobni)
Parametri sustava za HVAC unose se u skladu s tablicom 14.
Tablica 14.
Parametri sustava za HVAC (teški autobusi)
|
Parametar |
Identifikator parametra (Parameter ID) |
Ulazni podaci za simulacijski alat |
Objašnjenja |
|
Heat pump type for cooling driver compartment |
P318 |
none / not applicable / R-744 / non R-744 2-stage / non R-744 3-stage / non R-744 4-stage / non R-744 continuous |
Unos „not applicable” služi za konfiguracije 6 i 10 sustava za HVAC zbog rada dizalice topline za putnički prostor |
|
Heat pump type for heating driver compartment |
P319 |
none / not applicable / R-744 / non R-744 2-stage / non R-744 3-stage / non R-744 4-stage / non R-744 continuous |
Unos „not applicable” služi za konfiguracije 6 i 10 sustava za HVAC zbog rada dizalice topline za putnički prostor |
|
Heat pump type for cooling passenger compartment |
P320 |
none / R-744 / non R-744 2-stage / non R-744 3-stage / non R-744 4-stage / non R-744 continuous |
Ako za hlađenje putničkog prostora služi više dizalica topline koje se razlikuju po tehnologiji, unosi se prevladavajuća tehnologija (tj. u skladu sa snagom ili ona koja se više koristi u radu). |
|
Heat pump type for heating passenger compartment |
P321 |
none / R-744 / non R-744 2-stage / non R-744 3-stage / non R-744 4-stage / non R-744 continuous |
Ako za grijanje putničkog prostora služi više dizalica topline koje se razlikuju po tehnologiji, unosi se prevladavajuća tehnologija (tj. u skladu sa snagom ili ona koja se više koristi u radu). |
|
Auxiliary heater power |
P322 |
vrijednost u [W] |
Nazivna izlazna snaga u skladu sa specifikacijama uređaja; unosi se „0” ako nema ugrađenog pomoćnog grijača. |
|
Double glazing |
P323 |
true / false |
|
|
Adjustable coolant thermostat |
P324 |
true / false |
|
|
Adjustable auxiliary heater |
P325 |
true / false |
|
|
Engine waste gas heat exchanger |
P326 |
true / false |
|
|
Separate air distribution ducts |
P327 |
true / false |
|
|
Water electric heater |
P328 |
true / false |
Ovaj se ulazni podatak unosi samo za HEV-ove i PEV-ove. |
|
Air electric heater |
P329 |
true / false |
Ovaj se ulazni podatak unosi samo za HEV-ove i PEV-ove. |
|
Other heating technology |
P330 |
true / false |
Ovaj se ulazni podatak unosi samo za HEV-ove i PEV-ove. |
3.6. Mehanizam priključnog vratila na prijenosnom mehanizmu (PTO)
Ako je riječ o teškim kamionima u čijim je mjenjačima ugrađeno priključno vratilo i/ili mehanizam priključnog vratila, potrošnja snage razmatra se po utvrđenim generičkim vrijednostima. One stoje za te gubitke snage u običnom načinu vožnje kad je potrošač priključen na priključno vratilo, npr. hidraulična pumpa, isključen/iskopčan. Potrošnja snage povezana s primjenom dok je potrošač priključen dodaje se u simulacijski alat i nije opisana u nastavku.
Tablica 12.
Mehanička snaga potrebna za PTO s iskopčanim potrošačima za teške kamione
|
Konstrukcijske varijante povezane s gubicima snage (u odnosu na mjenjač bez priključnog vratila i/ili mehanizma priključnog vratila) |
Gubitak snage |
|
|
Dodatni dijelovi relevantni za gubitak zbog trenja |
||
|
Vratila/zupčanici (P247) |
Ostali elementi (P248) |
[W] |
|
samo jedan zahvaćeni zupčanik iznad specificirane razine ulja (nema dodatnih zupčanika u zahvatu) |
— |
0 |
|
samo pogonsko vratilo PTO-a |
zupčasta spojka (uklj. sinkron) ili pomični zupčanik |
50 |
|
samo pogonsko vratilo PTO-a |
spojka s višestrukim lamelama |
350 |
|
samo pogonsko vratilo PTO-a |
spojka s višestrukim lamelama s namjenskom pumpom za spojku PTO-a |
3 000 |
|
pogonsko vratilo i/ili do 2 zahvaćena zupčanika |
zupčasta spojka (uklj. sinkron) ili pomični zupčanik |
150 |
|
pogonsko vratilo i/ili do 2 zahvaćena zupčanika |
spojka s višestrukim lamelama |
400 |
|
pogonsko vratilo i/ili do 2 zahvaćena zupčanika |
spojka s višestrukim lamelama s namjenskom pumpom za spojku PTO-a |
3 050 |
|
pogonsko vratilo i/ili više od 2 zahvaćena zupčanika |
zupčasta spojka (uklj. sinkron) ili pomični zupčanik |
200 |
|
pogonsko vratilo i/ili više od 2 zahvaćena zupčanika |
spojka s višestrukim lamelama |
450 |
|
pogonsko vratilo i/ili više od 2 zahvaćena zupčanika |
spojka s višestrukim lamelama s namjenskom pumpom za spojku PTO-a |
3 100 |
|
PTO s najmanje jednim dodatnim zupčanikom u zahvatu bez spojke za odvajanje |
— |
1 500 |
U slučaju više priključnih vratila ugrađenih na mjenjač unosi se samo sastavni dio s najvećim gubitkom u skladu s tablicom 12. za kombinaciju kriterija „PTOShaftsGearWheels” i „PTOShaftsOtherElements”. Nije predviđeno da se unose PTO-ovi na mjenjaču srednjih kamiona i teških autobusa.
PRILOG X.
POSTUPAK CERTIFIKACIJE PNEUMATSKIH GUMA
1. Uvod
U ovom se Prilogu opisuju odredbe za certifikaciju guma u pogledu koeficijenta otpora kotrljanja. Da bi se izračun otpora kotrljanja vozila upotrijebio kao ulazni podatak za simulacijski alat, podnositelj zahtjeva mora za homologaciju tipa pneumatske gume deklarirati primjenjivi koeficijent otpora kotrljanja Cr za svaku gumu isporučenu proizvođačima izvorne opreme i povezano ispitno opterećenje gume FZTYRE.
2. Definicije
Za potrebe ovog Priloga primjenjuju se definicije iz pravilnika UN-a br. 54 ( 18 ) i br. 117 ( 19 ) i sljedeće definicije:
„koeficijent otpora kotrljanja Cr” znači omjer otpora kotrljanja i opterećenja gume;
„opterećenje gume FZTYRE” znači opterećenje primijenjeno na gumu tijekom ispitivanja otpora kotrljanja;
„tip gume” znači raspon guma koje se ne razlikuju po karakteristikama kao što su:
ime proizvođača;
marka ili zaštitni znak ►M3 ; ◄
Razred gume (u skladu s Pravilnikom UN-a br. 117);
oznaka veličine gume;
struktura gume (dijagonalna (s prekriženim pojasima), radijalna);
vrsta upotrebe (obične gume, zimske gume i gume za posebnu upotrebu), kako je definirano u Pravilniku ►M3 UN-a ◄ br. 117;
brzinske kategorije;
indeksi nosivosti;
trgovački opis/trgovačko ime;
deklarirani koeficijent otpora kotrljanja gume.
„FuelEfficiencyClass” znači parametar koji odgovara razredu učinkovitosti potrošnje goriva gume kako je definiran u dijelu A Priloga I. Uredbe (EU) 2020/740 ( 20 ). Razred učinkovitosti potrošnje goriva nije primjenjiv za gume izvan područja primjene Uredbe (EU) 2020/740 pa se u Dodatku 3. parametar „FuelEfficiencyClass” bilježi kao „N/A”
3. Opći zahtjevi
|
3.1. |
Postrojenje za proizvodnju guma mora biti certificirano u skladu s normom ►M3 IATF ◄ 16949. |
|
3.2. |
Mjerenje koeficijenta otpora kotrljanja gume Koeficijent otpora kotrljanja gume mjeri se i usklađuje u skladu s dijelom A Priloga I. Uredbi (EU) br. 2020/740 i izražava u N/kN zaokružen na jednu decimalu prema pravilu B odjeljka B.3. Dodatka B normi ISO 80000-1 (primjer 1.). Standardna vrijednost koeficijenta otpora kotrljanja za gume razreda C2 i C3 je vrijednost za gume za snijeg za teške snježne uvjete kako je utvrđeno u stavku 6.3.2. Pravilnika UN-a br. 117. Za gume izvan područja primjene Uredbe (EZ) 661/2009 ( 21 ) i Uredbe (EU) 2019/2144 ( 22 ) standardna vrijednost je 13,0 N/kn, a „FuelEfficiencyClass” je „N/A”. Standardna vrijednost za „FzISO” dobiva se kao postotak vertikalne sile u odnosu na indeks opterećenja gume na nazivnom tlaku u gumi (i u jednostrukoj primjeni). Taj je postotak za gume razreda C2 i C3 85 %, a za ostale razrede guma 80 %. |
|
3.3. |
Odredbe o mjerenju Proizvođač gume provodi ispitivanje ili u laboratoriju tehničkih službi iz članka 68. Uredbe (EU) 2018/858, koje tada provode ispitivanje iz stavka 3.2., ili u svojim vlastitim prostorima u sljedećim slučajevima:
i.
predstavnik tehničke službe kojeg je imenovalo odgovorno homologacijsko tijelo nadzire ispitivanje; ili
ii.
proizvođač gume imenovan je tehničkom službom kategorije A u skladu s člankom 68. Uredbe (EU) 2018/858. |
|
3.4. |
Označavanje i sljedivost
|
4. Sukladnost certificiranih karakteristika povezanih s emisijama CO2 i potrošnjom goriva
|
4.1. |
Svaka guma koja se certificira prema ovoj Uredbi mora biti sukladna s deklariranim otporom kotrljanja iz stavka 3.2. ovog Priloga. |
|
4.2. |
Da bi se provjerila sukladnost certificiranih karakteristika povezanih s emisijama CO2 i potrošnjom goriva, uzimaju se nasumični proizvodni uzorci iz serijske proizvodnje i ispituju se u skladu s odredbama iz stavka 3.2. ►M3 Ispitivanja se provode na novim ispitnim gumama u smislu definicije iz stavka 2. Pravilnika UN-a br. 117. ◄ |
|
4.3. |
Učestalost ispitivanja
|
|
4.4. |
Postupak verifikacije
|
Dodatak 1.
OBRAZAC CERTIFIKATA SASTAVNOG DIJELA, ZASEBNE TEHNIČKE JEDINICE ILI SUSTAVA
Najveći format: A4 (210 × 297 mm)
CERTIFIKAT O KARAKTERISTIKAMA POVEZANIMA S EMISIJAMA CO2 I POTROŠNJOM GORIVA ZA PORODICU GUMA
|
Izjava o: — dodjeli (1) — proširenju (1) — odbijanju (1) — povlačenju (1) |
Žig homologacijskog tijela
|
|
(1)
„izbrisati nepotrebno” |
|
certifikata o karakteristikama povezanima s emisijama CO2 i potrošnjom goriva za porodicu guma u skladu s Uredbom Komisije (EU) 2017/2400 kako je izmijenjena Uredbom Komisije (EU) 2019/318.
Certifikacijski broj: …
Hash: …
Razlog za proširenje: …
1. Ime i adresa proizvođača: …
2. Ako postoji, ime i adresa proizvođačeva zastupnika: …
3. Marka/trgovačka oznaka: …
4. Opis tipa gume: …
Ime proizvođača …
Marka ili zaštitni znak
Razred gume (u skladu s Uredbom (EZ) br. 661/2009 ili Uredbom (EU) 2019/2144)
Oznaka veličine gume …
Struktura gume (dijagonalna (s prekriženim pojasima); radijalna) …
Vrsta upotrebe (obične gume, zimske gume, gume za posebnu upotrebu) …
Brzinske kategorije …
Indeksi nosivosti …
Trgovački opis/trgovačko ime …
Deklarirani koeficijent otpora kotrljanja gume …
5. Identifikacijski kodovi gume i tehnologije kojima su ti kodovi dobiveni, ako je primjenjivo:
|
Tehnologija: |
Kôd: |
|
… |
… |
6. Tehnička služba i, ako je primjenjivo, ispitni laboratorij odobren za potrebe homologacije ili ispitivanja za provjeru sukladnosti: …
7. Deklarirane vrijednosti:
deklarirana razina otpora kotrljanja gume (u N/kN zaokružena na jednu decimalu u skladu s normom ISO 80000-1, Dodatku B, odjeljku B.3., pravilu B (primjer 1.))
Cr … [N/kN]
ispitno opterećenje gume u skladu s dijelom A Priloga I. Uredbi (EU) br. 2020/740
FZTYRE… [N]
Jednadžba za usklađivanje: …
8. Napomene: …
9. Mjesto: …
10. Datum: …
11. Potpis: …
12. Prilozi ovoj izjavi: …
Dodatak 2.
Opisni dokument za koeficijent otpora kotrljanja gume
ODJELJAK I.
|
0.1. |
Ime i adresa proizvođača; |
|
0.2. |
Imena marke/zaštitni znakovi; |
|
0.3. |
Ime i adresa podnositelja zahtjeva: |
|
0.4. |
Trgovački opisi/trgovačka imena; |
|
0.5. |
Razred gume (u skladu s Pravilnikom UN-a br. 117); |
|
0.6. |
Oznaka veličine gume; |
|
0.7. |
Struktura gume (dijagonalna (s prekriženim pojasima); radijalna); |
|
0.8. |
Vrsta upotrebe (obične gume, zimske gume, gume za posebnu upotrebu); |
|
0.9. |
Brzinske kategorije; |
|
0.10. |
Indeksi nosivosti; |
|
0.11. |
- |
|
0.12. |
Deklarirani koeficijent otpora kotrljanja; |
|
0.13. |
Alati za dobivanje dodatnog identifikacijskog koda koeficijenta otpora kotrljanja (ako postoje); |
▼M1 —————
|
0.15. |
Opterećenje FZTYRE: … [N] |
▼M1 —————
|
0.16. |
Homologacijska oznaka gume (u skladu s Pravilnikom UN-a br. 117), ako je primjenjivo |
|
0.17. |
Homologacijska oznaka gume (u skladu s Pravilnikom UN-a br. 54 ili Pravilnikom UN-a br. 30 ( 23 )) |
ODJELJAK II.
|
1. |
Homologacijsko tijelo ili tehnička služba [ili akreditirani laboratorij]: |
|
2. |
Broj ispitnog izvješća: |
|
3. |
Napomene (ako postoje): |
|
4. |
Datum ispitnog izvješća: |
|
5. |
Identifikacija ispitnog uređaja i promjer/površina bubnja: |
|
6. |
Podaci o ispitnoj gumi:
6.1.
Oznaka veličine gume i opis upotrebe:
6.2.
Marka gume / trgovački opis:
6.3.
Referentni tlak u gumama: kPa |
|
7. |
Ispitni podaci:
7.1.
Metoda mjerenja:
7.2.
Ispitna brzina: km/h
7.3.
Opterećenje FZTYRE : N
7.4.
Ispitni tlak u gumi, početni: kPa
7.5.
Udaljenost od osovine gume do vanjske površine bubnja u uvjetima jednoličnog rada, rL: m
7.6.
Širina i materijal ispitnog naplatka:
7.7.
Temperatura okoline: °C
7.8.
Opterećenje za granicu proklizavanja (osim metode usporenja): N |
|
8. |
Koeficijent otpora kotrljanja:
8.1.
Početna vrijednost (ili prosječna, ako ima više od jedne početne vrijednosti): N/kN
8.2.
Korekcija zbog temperature:…N/kN
8.3.
Korekcija zbog temperature i promjera bubnja: N/kN
8.4.
Jednadžba za usklađivanje:
8.5.
Razina otpora kotrljanja gume (u N/kN zaokružena na jednu decimalu u skladu s normom ISO 80000-1, Dodatku B, odjeljku B.3., pravilu B (primjer 1.)) Cr,aligned: … [N/kN] |
|
9. |
Datum ispitivanja: |
Dodatak 3.
Ulazni parametri za simulacijski alat
Uvod
U ovom se Dodatku opisuje popis parametara koje proizvođač sastavnog dijela mora dostaviti kao ulazne podatke za simulacijski alat. Primjenjiva XML shema i primjeri podataka dostupni su na namjenskoj elektroničkoj distribucijskoj platformi.
Definicije
|
(1) |
„Parameter ID”:jedinstveni identifikator koji se u simulacijskom alatu upotrebljava za specifični ulazni parametar ili skup ulaznih podataka |
|
(2) |
„Type”: tip podataka o parametru
|
|
(3) |
„Unit” …fizička jedinica parametra |
Skup ulaznih parametara
Tablica 1.
Ulazni parametri „Tyre”
|
Ime parametra |
Parameter ID |
Type |
Unit |
Opis/Referencija |
|
Manufacturer |
P230 |
token |
|
|
|
Model |
P231 |
token |
|
Trgovačko ime proizvođača |
|
CertificationNumber |
P232 |
token |
|
|
|
Date |
P233 |
date |
|
Datum i vrijeme kad je kreiran kontrolni identifikacijski broj (hash) sastavnog dijela |
|
AppVersion |
P234 |
token |
|
Broj verzije alata za procjenu |
|
RRCDeclared |
P046 |
double, 4 |
[N/N] |
|
|
FzISO |
P047 |
integer |
[N] |
|
|
►M3 Tyre Size Designation ◄ |
P108 |
string |
[–] |
Dopuštene vrijednosti (otvoren popis): „9.00 R20”, „9 R22.5”, „9.5 R17.5”, „10 R17.5”, „10 R22.5”, „10.00 R20”, „11 R22.5”, „11.00 R20”, „11.00 R22.5”, „12 R22.5”, „12.00 R20”, „12.00 R24”, „12.5 R20”, „13 R22.5”, „14.00 R20”, „14.5 R20”, „16.00 R20”, „205/75 R17.5”, „215/75 R17.5”, „225/70 R17.5”, „225/75 R17.5”, „235/75 R17.5”, „245/70 R17.5”, „245/70 R19.5”, „255/70 R22.5”, „265/70 R17.5”, „265/70 R19.5”, „275/70 R22.5”, „275/80 R22.5”, „285/60 R22.5”, „285/70 R19.5”, „295/55 R22.5”, „295/60 R22.5”, „295/80 R22.5”, „305/60 R22.5”, „305/70 R19.5”, „305/70 R22.5”, „305/75 R24.5”, „315/45 R22.5”, „315/60 R22.5”, „315/70 R22.5”, „315/80 R22.5”, „325/95 R24”, „335/80 R20”, „355/50 R22.5”, „365/70 R22.5”, „365/80 R20”, „365/85 R20”, „375/45 R22.5”, „375/50 R22.5”, „375/90 R22.5”, „385/55 R22.5”, „385/65 R22.5”, „395/85 R20”, „425/65 R22.5”, „495/45 R22.5”, „525/65 R20.5” |
|
TyreClass |
P370 |
string |
[–] |
„C2”, „C3” ili „N/A” |
|
FuelEfficiencyClass |
P371 |
string |
|
„A”, „B”, „C”, „D”, „E” ili „N/A” |
Dodatak 4.
Numeriranje
1. Numeriranje:
|
1.1. |
Certifikacijski broj gume sastoji se od:
eX*YYYY/YYYY*ZZZZ/ZZZZ*T*00000*00
|
PRILOG X.a
SUKLADNOST UPOTREBE SIMULACIJSKOG ALATA I KARAKTERISTIKA SASTAVNIH DIJELOVA, ZASEBNIH TEHNIČKIH JEDINICA I SUSTAVA POVEZANIH S EMISIJAMA CO2 I POTROŠNJOM GORIVA: POSTUPAK ISPITNE PROVJERE
1. Uvod
Osim se Prilogom utvrđuju zahtjevi za ispitnu provjeru, a to je ispitni postupak za provjeru emisija CO2 novih teških vozila.
Ispitna provjera sastoji se od ispitivanja na cesti u svrhu provjere emisija CO2 novih vozila nakon proizvodnje. Postupak provodi proizvođač vozila, a provjerava ga homologacijsko tijelo koje je dodijelilo dozvolu za upotrebu simulacijskog alata.
Tijekom ispitne provjere mjere se zakretni moment i brzina na pogonskim kotačima, brzina vrtnje motora, potrošnja goriva, odabrani stupanj prijenosa vozila i drugi relevantni parametri iz točke 6.1.6. Izmjereni podaci upotrebljavaju se kao ulazni podaci za simulacijski alat koji upotrebljava ulazne podatke vozila i ulazne informacije dobivene utvrđivanjem emisija CO2 i potrošnje goriva vozila. Za simulaciju ispitne provjere kao ulazni podaci upotrebljavaju se trenutačno izmjereni zakretni moment kotača, brzina vrtnje kotača i brzina vrtnje motora, kako je opisano na slici 1., umjesto brzine vozila, u skladu s točkom 6.1.6. Snaga ventilatora tijekom ispitne provjere izračunava se u skladu s izmjerenom brzinom ventilatora. Izmjerena potrošnja goriva mora biti unutar odstupanja iz točke 7. i mora se usporediti s potrošnjom goriva simuliranom pomoću skupa podataka za provjeru u svrhu prolaza na ispitnoj provjeri.
Kao dio ispitne provjere provjerava se ispravnost skupa ulaznih podataka vozila dobivenih certifikacijom karakteristika sastavnih dijelova, zasebnih tehničkih jedinica i sustava povezanih s emisijama CO2 i potrošnjom goriva radi provjere podataka i postupka za upravljanje podacima. Ispravnost ulaznih podataka koji se odnose na sastavne dijelove, zasebne tehničke jedinice i sustave relevantne za otpor zraka i otpor kotrljanja vozila verificira se u skladu s točkom 6.1.1.
Slika 1.
Shematski prikaz ispitne provjere
2. Definicije
Za potrebe ovog Priloga primjenjuju se sljedeće definicije:
„skup podataka relevantan za ispitnu provjeru” znači skup ulaznih podataka koji se odnose na sastavne dijelove, zasebne tehničke jedinice i sustave te ulazne informacije upotrebljavane za utvrđivanje CO2 vozila relevantnog za ispitnu provjeru;
„vozilo relevantno za ispitnu provjeru” znači novo vozilo za koje se utvrđuju i deklariraju vrijednosti emisija CO2 i potrošnje goriva u skladu s člankom 9.;
„korigirana stvarna masa vozila” znači korigirana stvarna masa vozila u skladu s točkom 2. podtočkom (4) Priloga III.;
„stvarna masa vozila” kako je definirana u članku 2. stavku 6. Uredbe (EU) br. 1230/2012;
„stvarna masa vozila s korisnim teretom” znači stvarna masa vozila sa nosivom konstrukcijom i korisnim teretom na vozilu tijekom ispitne provjere;
„snaga na kotaču” znači ukupna snaga na pogonskim kotačima vozila potrebna za svladavanje otpora vožnje na kotaču izračunana u simulacijskom alatu na temelju izmjerenog zakretnog momenta i brzine vrtnje pogonskih kotača;
„CAN signal” znači signal s priključka na elektroničku upravljačku jedinicu iz odlomka 2.1.5. Dodatka 1. Prilogu II. Uredbi (EU) br. 582/2011;
„gradska vožnja” znači ukupna udaljenost prijeđena tijekom mjerenja potrošnje goriva pri brzinama ispod 50 km/h;
„izvangradska vožnja” znači ukupna udaljenost prijeđena tijekom mjerenja potrošnje goriva pri brzinama od 50 do 70 km/h;
„vožnja autocestom” znači ukupna udaljenost prijeđena tijekom mjerenja potrošnje goriva pri brzinama iznad 70 km/h;
„smetnje” znači signal na glavnom izlazu senzora (My) koji mjerena veličina (Fz) stvara djelovanjem na senzor, a razlikuje se od mjerene veličine dodijeljene tom izlazu; dodjeljivanje u koordinatnom sustavu utvrđuje se prema normi ISO 4130.
3. Odabir vozila
Broj novih vozila koja se ispituju po godini proizvodnje osigurava da su ispitnom provjerom obuhvaćene relevantne varijacije korištenih sastavnih dijelova, zasebnih tehničkih jedinica ili sustava. Odabir vozila za postupak provjere temelji se na sljedećim zahtjevima:
vozila na kojima se provodi postupak provjere odabiru se među vozilima s proizvodne linije za koja su utvrđene i deklarirane vrijednosti emisija CO2 i potrošnje goriva u skladu s člankom 9. Sastavni dijelovi, zasebne tehničke jedinice ili sustavi ugrađeni na ili u vozila iz serijske su proizvodnje i odgovaraju dijelovima, jedinicama ili sustavima ugrađenima na datum proizvodnje vozila;
vozila odabire homologacijsko tijelo koje je dodijelilo dozvolu za upotrebu simulacijskog alata na temelju prijedloga proizvođača vozila;
za ispitnu provjeru odabiru se samo vozila s jednom pogonskom osovinom;
preporučuje se da se u svaku ispitnu provjeru uvrsti skup podataka koji se odnose na motor, osovinu i mjenjač koji je najprodavaniji po broju primjeraka za određenog proizvođača. Sastavni dijelovi, zasebne tehničke jedinice ili sustavi mogu se ispitivati u jednom vozilu ili u različitim vozilima, pod uvjetom da je svaki sastavni dio obuhvaćen barem jednim postupkom ispitivanja u jednom vozilu;
vozila koja upotrebljavaju standardne vrijednosti za certifikaciju CO2 svojih sastavnih dijelova, zasebnih tehničkih jedinica ili sustava umjesto izmjerenih vrijednosti za mjenjač i gubitke osovine ne smiju se odabrati za ispitnu provjeru sve dok se proizvode vozila sukladna sa zahtjevima u točkama od a) do c) i koja upotrebljavaju dijagrame gubitaka za te sastavne dijelove, zasebne tehničke jedinice ili sustave za certifikaciju CO2;
minimalan broj različitih vozila s različitim kombinacijama skupova podataka relevantnih za ispitnu provjeru koja se ispituju svake godine u sklopu ispitne provjere ovisi o broju prodanih modela proizvođača iz tablice 1:
Tablica 1.
Utvrđivanje minimalnog broja vozila koja se ispituju po proizvođaču vozila
|
Broj vozila za ispitivanje |
Broj proizvedenih vozila relevantnih za ispitnu provjeru po godini |
|
1 |
1 – 25 000 |
|
2 |
25 001 – 50 000 |
|
3 |
50 001 – 75 000 |
|
4 |
75 001 – 100 000 |
|
5 |
više od 100 000 |
proizvođač vozila mora dovršiti ispitnu provjeru u razdoblju od deset mjeseci nakon datuma odabira vozila za ispitnu provjeru.
4. Stanje vozila
Svako vozilo za ispitnu provjeru mora biti serijskom stanju u kakvom se vozilo najčešće dostavlja kupcu. Nisu dopuštene izmjene mehaničkih elemenata kao npr. maziva ili softvera kao npr. pomoćnih regulatora.
4.1 Uhodavanje vozila
Uhodavanje vozila nije obvezno. Ako je ukupna kilometraža ispitnog vozila ispod 15 000 km, na rezultate ispitivanja primjenjuje se koeficijent porasta iz točke 7. Ukupna kilometraža ispitnog vozila jednaka je broju očitanom s brojača kilometara na početku mjerenja potrošnje goriva. Maksimalna kilometraža za postupak ispitivanja je 20 000 km.
4.2 Gorivo i maziva
Sva maziva u skladu su sa serijskom konfiguracijom vozila.
Za mjerenje potrošnje goriva iz točke 6.1.5. upotrebljava se referentno gorivo iz točke 3.2. Priloga V.
Spremnik za gorivo mora biti pun na početku mjerenja potrošnje goriva.
5. Mjerna oprema
Sva laboratorijska oprema za referentna mjerenja koja se upotrebljava za umjeravanje i provjeru mora biti sljediva do državnih (međunarodnih) etalona. Laboratorij za umjeravanje mora biti u skladu sa zahtjevima normi serije ISO 9000 i ISO/TS 16949 ili ISO/IEC 17025.
5.1 Zakretni moment
Izravni zakretni moment na svim pogonskim osovinama mjeri se jednim od sljedećih sustava za mjerenje navedenih u tablici 2:
mjerač zakretnog momenta glavine;
mjerač zakretnog momenta naplatka;
mjerač zakretnog momenta poluvratila.
Umjeravani raspon mora biti najmanje 10 000 Nm; raspon mjerenja mora obuhvaćati cijeli raspon zakretnog momenta ispitivanog vozila tijekom ispitne provjere.
Pomak se mjeri tijekom ispitne provjere opisane u točki 6. nultim umjeravanjem sustava za mjerenje zakretnog momenta u skladu s točkom 6.1.5. nakon faze pretkondicioniranja podizanjem osovine i ponovnim mjerenjem zakretnog momenta na podignutoj osovini neposredno nakon ispitne provjere.
Kako bi rezultat ispitivanja bio valjan, mora se dokazati da je maksimalan pomak sustava za mjerenje zakretnog momenta tijekom ispitne provjere bio 150 Nm (zbroj za oba kotača).
5.2 Brzina vozila
Brzina vozila upotrebljava se za moguće naknadne provjere vjerodostojnosti signala stupnja prijenosa i temelji se na CAN signalu.
5.3 Odabrani stupanj prijenosa
Odabrani stupanj prijenosa nije potrebno mjeriti već se mora izračunati pomoću simulacijskog alata na temelju izmjerene brzine vrtnje motora, brzine vozila, dimenzija guma i prijenosnih omjera vozila u skladu s točkom 7. Položaj stupnja prijenosa može se dobiti i pomoću CAN signala u svrhu provjere mogućih odstupanja od položaja stupnja prijenosa izračunanog pomoću simulacijskog alata. U slučaju odstupanja položaja stupnja prijenosa tijekom više od 5 % trajanja ispitivanja, proizvođač vozila mora ispitati i dostaviti razloge za odstupanje. Ulazni podaci za položaj stupnja prijenosa upotrebljavaju se u simulacijskom alatu za izračun gubitaka ovisnih o stupnju prijenosa u mjenjaču. Simulacijski alat upotrebljava brzinu vrtnje motora iz ulaznih podataka kako je definirano u točki 5.4.
5.4 Brzina vrtnje motora
Signal s priključka na elektroničku upravljačku jedinicu vozila dobiven putem ugrađenog dijagnostičkog sučelja upotrebljava se za mjerenje brzine vrtnje motora. Dopušteni su i alternativni mjerni sustavi ako ispunjavaju zahtjeve iz tablice 2.
5.5 Brzina vrtnje kotača na pogonskoj osovini
Sustav za mjerenje brzine vrtnje lijevog i desnog kotača na pogonskoj osovini radi procjene potrebne snage na kotačima kao ulaznog podatka za simulacijski alati za simulaciju ispitne provjere mora ispunjavati zahtjeve navedene u tablici 2.
5.6 Brzina vrtnje ventilatora
Ako je dostupan, za brzinu vrtnje ventilatora može se upotrebljavati CAN signal. Može se i upotrijebiti vanjski senzor koji ispunjava zahtjeve iz tablice 2.
5.7 Sustav za mjerenje goriva
Potrošeno gorivo mjeri se pomoću ugrađenog mjernog uređaja koji dostavlja podatke o ukupnoj količini potrošenog goriva u kilogramima. Sustav za mjerenje goriva temelji se na jednoj od sljedećih mjernih metoda:
mjerenje mase goriva. Uređaj za mjerenje goriva mora ispunjavati zahtjeve za točnost iz tablice 2. za sustav za mjerenje mase goriva;
mjerenje količine goriva zajedno s korekcijom za termalnu ekspanziju goriva. Uređaj za mjerenje količine goriva i uređaj za mjerenje temperature goriva moraju ispunjavati zahtjeve za točnost iz tablice 2. za sustav za mjerenje količine goriva. Potrošena masa goriva izračunava se u skladu sa sljedećim jednadžbama:
pri čemu:
|
mfuel |
= |
izračunana masa goriva u [kg] |
|
n |
= |
ukupan broj uzoraka u mjerenju |
|
ρ0 |
= |
gustoća goriva upotrijebljenog u ispitnoj provjeri u (kg/m3). Gustoća se određuje u skladu s Prilogom IX. Uredbi (EU) br. 582/2011. Ako se za ispitnu provjeru upotrebljava dizel, može se upotrebljavati i prosječna vrijednost intervala gustoće za referentna goriva B7 u skladu s Prilogom IX. Uredbi (EU) br. 582/2011. |
|
t0 |
= |
temperatura goriva koja odgovara gustoći ρ0 referentnog goriva, kako je definirano u Prilogu V u [°C] |
|
ρi |
= |
gustoća ispitnog goriva za uzorak i u [kg/m3] |
|
Vfuel, i |
= |
ukupna potrošena količina goriva za uzorak i u [m3] |
|
ti + 1 |
= |
izmjerena temperatura goriva za uzorak i + 1 u [°C] |
|
β |
= |
korekcijski faktor temperature (0,001 K– 1). |
5.8 Težina vozila
Sljedeće mase vozila moraju se izmjeriti s opremom koja ispunjava zahtjeve iz tablice 2.:
stvarna masa vozila;
stvarna masa vozila s korisnim teretom.
5.9 Opći zahtjevi za ugrađene mjerene uređaje
Svi podaci bilježe se učestalošću od barem 2 Hz ili učestalošću koju je preporučio proizvođač opreme, ovisno o tome koja je vrijednost veća.
Ulazni podaci za simulacijski alat mogu se prikupiti pomoću više mjernih uređaja. Mjerenjima se prikupljaju sljedeći ulazni podaci:
zakretni moment na pogonskim kotačima po kotaču;
brzina vrtnje na pogonskim kotačima po kotaču;
stupanj prijenosa (nije obvezno);
brzina vrtnje motora;
brzina vrtnje ventilatora;
brzina vozila;
protok goriva.
Zakretni moment i brzina vrtnje na kotačima bilježe se pomoću jednog sustava za bilježenje podataka. Ako se za druge signale upotrebljavaju različiti sustavi za bilježenje podataka, mora se bilježiti jedan zajednički signal poput brzine vozila kako bi se osigurala ispravna sinkronizacija signala.
Sva upotrebljavana mjerna oprema mora ispunjavati zahtjeve za točnost iz tablice 2. Sva oprema koja nije navedena u tablici 2. mora ispunjavati zahtjeve za točnost iz tablice 2 Priloga V.
Tablica 2.
Zahtjevi za mjerne sustave
|
Mjerni sustav |
Točnost |
Vrijeme porasta (1) |
|
Vaga za masu vozila |
50 kg ili < 0,5 % maksimalne vrijednosti umjeravanja što god je manje |
— |
|
Brzina vrtnje kotača |
< 0,5 % maksimalne vrijednosti umjeravanja |
≤ 1 s |
|
Maseni protok goriva za tekuća goriva |
< 1,0 % očitanja ili < 0,5 % maksimalne vrijednosti umjeravanja što god je veće |
≤ 2 s |
|
Sustav za mjerenje količine goriva (2) |
< 1,0 % očitanja ili < 0,5 % maksimalne vrijednosti umjeravanja što god je veće |
≤ 2 s |
|
Temperatura goriva |
± 1 °C |
≤ 2 s |
|
Senzor za mjerenje brzine vrtnje rashladnog ventilatora |
0,4 % očitanja ili 0,2 % maks. vrijednosti umjeravanja brzine, što god je veće |
≤ 1 s |
|
Brzina vrtnje motora |
Kako je utvrđeno je u Prilogu V. |
|
|
Zakretni moment na kotačima |
Za umjeravanje od 10 kNm: točnost < 40 Nm smetnje < 20 Nm |
< 0,1 s |
|
(1)
Vrijeme porasta znači vrijeme od 10 % do 90 % odziva konačnog očitanja analizatora (t90 – t10).
(2)
Točnost mora biti ispunjena tijekom cijelog protoka goriva u razdoblju od 100 minuta. |
||
Maksimalne vrijednosti umjeravanja najveće su predviđene vrijednosti očekivane tijekom svih ispitivanja za određeni mjerni sustav pomnožene s 1,1. Maksimalna vrijednost umjeravanja za sustav za mjerenje zakretnog momenta može se ograničiti na 10 kNm.
U slučaju upotrebe više od jedne ljestvice, zbroj svih točnosti mora zadovoljavati danu točnost.
6. Ispitni postupak
6.1 Priprema vozila
Vozilo se uzima iz serijske proizvodnje i odabire u skladu s točkom 3.
6.1.1 Provjera valjanosti ulaznih podataka
Proizvođačeva evidencijska datoteka za odabrano vozilo služi kao temelj za provjeru ulaznih podataka. Identifikacijski broj vozila za odabrano vozilo mora biti jednak identifikacijskom broju vozila u dokumentu s informacijama za kupce.
Na zahtjev homologacijskog tijela koje je dodijelilo dozvolu za upotrebu simulacijskog alata, proizvođač vozila mora unutar 15 radnih dana dostaviti ulazne informacije i ulazne podatke potrebne za upotrebu simulacijskog alata, kao i certifikat o karakteristikama povezanima s emisijama CO2 i potrošnjom goriva svih relevantnih sastavnih dijelova, zasebnih tehničkih jedinica ili sustava.
6.1.1.1. Provjera sastavnih dijelova, zasebnih tehničkih jedinica ili sustava te ulaznih podataka i informacija
Sljedeće provjere provode se na sastavnim dijelovima, zasebnim tehničkim jedinicama i sustavima ugrađenima na vozilo:
cjelovitost podataka simulacijskog alata: cjelovitost kriptografskog kontrolnog identifikacijskog broja proizvođačeve evidencijske datoteke u skladu s člankom 9. stavkom 3. ponovno izračunanog tijekom ispitne provjere pomoću alata za izračun kontrolnog identifikacijskog broja provjerava se usporedbom s kriptografskim kontrolnim identifikacijskim brojem u certifikatu o sukladnosti;
podaci o vozilu: identifikacijski broj vozila, osovinska konfiguracija, odabrani pomoćni uređaji i priključno vratilo moraju odgovarati odabranom vozilu;
podaci o sastavnom dijelu, zasebnoj tehničkoj jedinici ili sustavu: certifikacijski broj i tip modela sa certifikata o karakteristikama povezanim s emisijama CO2 i potrošnjom goriva moraju odgovarati sastavnom dijelu, zasebnoj tehničkoj jedinici ili sustavu ugrađenom u odabrano vozilo;
kontrolni identifikacijski broj ulaznih informacija i ulaznih podataka simulacijskog alata mora odgovarati kontrolnom identifikacijskom broj sa certifikata o karakteristikama povezanima s emisijama CO2 i potrošnjom goriva sljedećih sastavnih dijelova, zasebnih tehničkih jedinica ili sustava:
motora;
mjenjača;
pretvarača zakretnog momenta;
drugih sastavnih dijelova koji prenose zakretni moment;
dodatnih sastavnih dijelova prijenosnog sustava;
osovina;
otpora zraka nadogradnje ili prikolice;
guma.
6.1.1.2 Provjera mase vozila
Ako to zatraži homologacijsko tijelo koje je dodijelilo dozvolu za upotrebu simulacijskog alata, u provjeru ulaznih podataka uključuje se provjera korigirane stvarne mase vozila.
Kako bi se provjerila masa, provjerava se masa vozila u voznom stanju u skladu s točkom 2. Dodatka 2. Prilogu I. Uredbi (EZ) br. 1230/2012.
6.1.1.3 Mjere koje treba poduzeti
Ako postoje nedosljednosti u certifikacijskom broju ili kriptografskom kontrolnom identifikacijskom broju u jednoj ili više datoteka povezanih sa sastavnim dijelovima, zasebnim tehničkim jedinicama ili sustavima navedenim u točki 6.1.1.1. točki (d) podtočkama od i. do vii., neispravni podaci zamjenjuju se ispravnom datotekom s ulaznim podacima koja je prošla provjere u skladu s točkama 6.1.1.1. i 6.1.1.2. za potrebe svih daljnjih mjera. Ako za sastavne dijelove, zasebne tehničke jedinice ili sustave iz točke 6.1.1.1. točke (d) podtočaka od i. do vii. nisu dostupni cjeloviti ulazni podaci s ispravnim certifikatima o karakteristikama povezanim s emisijama CO2 i potrošnjom goriva, ispitna se provjera završava, a vozilo nije uspješno prošlo postupak ispitne provjere.
6.1.2 Faza uhodavanja
Nakon provjere valjanost ulaznih podataka u skladu s točkom 6.1.1. može se provesti faza uhodavanja do očitane vrijednosti na brojaču do 15 000 km, pri čemu se ne treba upotrebljavati referentno gorivo, ako je očitana vrijednost na brojaču odabranog vozila ispod 15 000 km. U slučaju oštećenja bilo kojeg sastavnog dijela, zasebne tehničke jedinice ili sustava iz točke 6.1.1.1., sastavni dio, zasebna tehnička jedinica ili sustav može se zamijeniti ekvivalentnim s istim certifikacijskim brojem. Zamjena se bilježi u ispitnom izvješću.
Svi relevantni sastavni dijelovi, zasebne tehničke jedinice ili sustavi provjeravaju se prije mjerenja kako bi se isključila neuobičajena stanja poput neispravne razine ulja, začepljenih filtra zraka ili upozorenja ugrađenih sustava za dijagnostiku.
6.1.3 Priprema mjerne opreme
Sva mjerna oprema umjerava se u skladu s uputama proizvođača opreme. Ako ne postoje upute, za umjeravanje se primjenjuju preporuke proizvođača opreme.
Nakon faze uhodavanja na vozilo se postavlja mjerna oprema iz točke 5.
6.1.4 Priprema ispitnog vozila za mjerenje potrošnje goriva
Tegljači iz skupina vozila definiranih u tablici 1 Priloga I. ispituju se s bilo kojim tipom poluprikolice, pod uvjetom da se može primijeniti opterećenje definirano u nastavku.
Kamioni s nadogradnjom iz skupina vozila definiranih u tablici 1 Priloga I. ispituju se s prikolicom ako je ugrađen priključak za prikolicu. Za prijevoz opterećenja primjenjiv je svaki u nastavku navedeni tip nadogradnje ili drugi uređaj.
Nadogradnje vozila mogu se razlikovati od standardnih nadogradnji iz tablice 1. Priloga I. za certifikaciju karakteristika povezanih s emisijama CO2 i potrošnjom goriva sastavnih dijelova, zasebnih tehničkih jedinica ili sustava.
Masa korisnog tereta vozila mora biti barem masa jednaka ukupnoj ispitnoj masi od 90 % najveće bruto mase skupa vozila ili bruto mase vozila za kamione s nadogradnjom bez prikolice.
Tlak zraka u gumama mora biti u skladu s preporukama proizvođača. Gume poluprikolice mogu se razlikovati od standardnih guma iz tablice 2. dijela B. Priloga II. Uredbi (EZ) br. 661/2009 za certifikaciju CO2 guma.
Sve postavke koje utječu na potrošnju energije zbog rada pomoćnih uređaja postavljaju se na najmanju razumnu potrošnju energije ako je to primjenjivo. Klimatizacijski sustav mora biti isključen, a prozračivanje kabine postavljeno na ispodprosječni maseni protok. Isključuju se dodatni potrošači energije koji nisu potrebni za rad vozila. Vanjski uređaji kojima se napaja energijom, kao što su vanjske baterije, dopušteni su samo za rad dodatne mjerne opreme za ispitnu provjeru iz tablice 2., ali ne smiju napajati serijski ugrađenu opremu vozila energijom.
Može se pokrenuti regeneracija filtra čestica i mora se dovršiti prije ispitne provjere. Ako se pokrenuta regeneracija filtra čestica ne može dovršiti prije ispitne provjere, ispitivanje nije valjano i mora se ponoviti.
6.1.5 Ispitna provjera
6.1.5.1 Odabir trase
Trasa odabrana za ispitnu provjeru mora ispunjavati zahtjeve iz tablice 3. Trase mogu uključivati privatne i javne staze.
6.1.5.2 Pretkondicioniranje vozila
Nije potrebno nikakvo posebno pretkondicioniranje vozila.
6.1.5.3 Zagrijavanje vozila
Prije početka mjerenja potrošnje goriva vozilo se vozi ili zagrijava kako je navedeno u tablici 3. Faza zagrijavanja ne uzima se u obzir u evaluaciji ispitnog postupka.
6.1.5.4 Nulto umjeravanje opreme za mjerenje zakretnog momenta
Nulto umjeravanje opreme za mjerenje zakretnog momenta provodi se prema uputama proizvođača opreme. Kad se provodi nulto umjeravanje, zakretni moment na pogonskoj osovini mora biti jednak nuli. Vozilo se radi nultog umjeravanja opreme mora zaustaviti odmah nakon faze zagrijavanja te se nulto umjeravanje provodi odmah nakon zaustavljanja vozila kako bi se smanjili učinci hlađenja. Nulto umjeravanje mora se dovršiti u manje od 20 minuta.
6.1.5.5 Mjerenje potrošnje goriva
Mjerenje potrošnje goriva započinje odmah nakon nultog umjeravanja opreme za mjerenje zakretnog momenta kotača dok vozilo miruje, a motor je u praznom hodu. Vozilom se tijekom mjerenja upravlja na način da se izbjegne nepotrebno kočenje, pritiskanje papučice ubrzanja ili naglo skretanje. Upotrebljavaju se postavke elektroničkih upravljačkih sustava koje se aktiviraju automatski pri pokretanju vozila, a stupnjevi prijenosa mijenjaju se automatski, ako je to primjenjivo. Ako se postavke elektroničkih upravljačkih sustava mogu samo ručno zadati, odabiru se postavke koje podižu potrošnju goriva po kilometru. Trajanje mjerenja potrošnje goriva mora biti unutar dopuštenog odstupanja iz tablice 3. Mjerenje potrošnje goriva također završava s vozilom koje miruje u praznom hodu neposredno prije mjerenja pomaka na opremi za mjerenje zakretnog momenta.
6.1.5.6 Mjerenje pomaka na opremi za mjerenje zakretnog momenta
Odmah nakon mjerenja potrošnje goriva bilježi se pomak na opremi za mjerenje zakretnog momenta mjerenjem zakretnog momenta u uvjetima vozila koji su jednaki uvjetima tijekom postupka nultog umjeravanja. Ako mjerenje potrošnje goriva ne završava s nultom brzinom vozila, vozilo se uz umjereno usporavanje zaustavlja radi mjerenja pomaka.
6.1.5.7 Pragovi za ispitnu provjeru
Granične vrijednosti koje moraju biti ispunjene da bi ispitna provjera bila valjana navedeni su u tablici 3.
Ako vozilo prođe ispitnu provjeru u skladu s točkom 7., ispitivanje je valjano čak i ako nisu ispunjeni sljedeći uvjeti:
Tablica 3.
Parametri za valjanu ispitnu provjeru
|
Br. |
Parametar |
Min. |
Maks. |
Primjenjivo za |
|
1. |
Zagrijavanje [minute] |
60 |
|
|
|
2. |
Prosječna brzina pri zagrijavanju [km/h] |
70 (1) |
100 |
|
|
3. |
Trajanje mjerenja potrošnje goriva [minute] |
80 |
120 |
|
|
4. |
Udio gradske vožnje na temelju udaljenosti |
2 % |
8 % |
skupine vozila 4, 5, 9, 10 |
|
5. |
Udio izvangradske vožnje na temelju udaljenosti |
7 % |
13 % |
|
|
6. |
Udio vožnje autocestom na temelju udaljenosti |
74 % |
— |
skupine vozila 4, 5, 9, 10 |
|
7. |
Udio vremena proveden u mirovanju u praznom hodu |
|
5 % |
|
|
8. |
Prosječna temperatura okoline |
5 °C |
30 °C |
|
|
9. |
Suhi uvjeti na cesti |
100 % |
|
|
|
10. |
Snijeg ili led na cesti |
|
0 % |
|
|
11. |
Nadmorska razina rute [m] |
0 |
800 |
|
|
12. |
Trajanje neprekinutog mirovanja u praznom hodu [minute] |
|
3 |
|
|
(1)
Ili najveća brzina vozila ako je manja od 70 km/h. |
||||
U slučaju izvanrednih uvjeta u prometu ispitna se provjera ponavlja.
6.1.6 Dostavljanje podataka
Podaci zabilježeni tijekom ispitne provjere dostavljaju se homologacijskom tijelu koje je dodijelilo dozvolu za upotrebu simulacijskog alata na sljedeći način:
Zabilježeni podaci bilježe se u izvješće na temelju učestalosti signala od 2 Hz kako je navedeno u tablici 1. Podaci zabilježeni većom učestalošću od 2 Hz pretvaraju se u 2 Hz izračunom srednje vrijednosti vremenskih intervala oko 2 Hz točaka. Na primjer, ako se uzorkuje učestalošću od 10 Hz, vrijednost prve 2 Hz točke dobiva se prosjekom vrijednosti izmjerenih od 0,1 sekunde do 0,5 sekundi, druga se točka dobiva iz prosjeka vrijednosti od 0,6 sekundi do 1,0 sekundi. Vremenska oznaka svake točke posljednja je vremenska oznaka pojedinačne točke, tj. 0,5, 1,0, 1,5 itd.
Snaga na kotaču izračunava se na temelju izmjerenog zakretnog momenta kotača i brzine vrtnje kotača. Sve vrijednosti prvo se pretvaraju u signale frekvencije 2 Hz u skladu s točkom (a). Zatim se snaga na kotaču za svaki pogonski kotač izračunava na temelju zakretnog momenta i brzine vrtnje izmjerenih učestalošću 2 Hz, kako je navedeno u sljedećoj jednadžbi:
pri čemu:
|
i |
= |
indeks za lijevi i desni kotač pogonske osovine |
|
Pwheel-i (t) |
= |
snaga na lijevom i desnom pogonskom kotaču na vremenskom čvoru (t) u [kW] |
|
nwheel-i (t) |
= |
brzina vrtnje na lijevom i desnom pogonskom kotaču na vremenskom čvoru (t) u [min– 1]: |
|
Mdwheel-i (t) |
= |
izmjereni zakretni moment na lijevom i desnom pogonskom kotaču na vremenskom čvoru (t) u [Nm] |
Ulazni podaci o snazi na kotaču za simulaciju ispitne provjere pomoću simulacijskog alata zbroj su snage na svim pogonskim kotačima vozila kako je navedeno u sljedećoj jednadžbi:
pri čemu:
|
Pwheel(t) |
= |
ukupna snaga na pogonskom kotaču na vremenskom čvoru (t) u [Nm] |
|
wd |
= |
ukupan broj pogonskih kotača |
Tablica 4.
Format izvješćivanja za izmjerene podatke za simulacijski alat u ispitnoj provjeri
|
Varijabla |
Unit |
Zaglavlje ulaznih podataka |
Napomena |
|
vrijeme |
[s] |
<t> |
|
|
brzina vozila |
[km/h] |
<v> |
|
|
brzina vrtnje motora |
[min– 1] |
<n_eng> |
|
|
brzina rashladnog ventilatora motora |
[min– 1] |
<n_fan> |
|
|
zakretni moment lijevog kotača |
[Nm] |
<tq_left> |
|
|
zakretni moment desnog kotača |
[Nm] |
<tq_right> |
|
|
brzina vrtnje lijevog kotača |
[min– 1] |
<n_wh_left> |
|
|
brzina vrtnje desnog kotača |
[min– 1] |
<n_wh_right> |
|
|
stupanj prijenosa |
[–] |
<gear> |
neobvezni signal za MT i AMT |
|
protok goriva |
[g/h] |
<fc> |
za standardni NCV (točka 7.2) |
7. Ispitna evaluacija
Simulirana potrošnja goriva uspoređuje se s izmjerenom potrošnjom goriva pomoću simulacijskog alata.
7.1 Simulacija potrošnje goriva
Ulazni podaci i ulazne informacije za simulacijski alat za ispitnu provjeru moraju biti:
certificirane karakteristike sastavnih dijelova, zasebnih tehničkih jedinica ili sustava povezane s emisijama CO2 i potrošnjom goriva:
motora;
mjenjača;
pretvarača zakretnog momenta;
drugih sastavnih dijelova koji prenose zakretni moment;
dodatnih sastavnih dijelova prijenosnog sustava;
osovina.
Ulazni podaci iz tablice 4.
Snaga izračunana u simulacijskom alatu pomoću jednadžbi uzdužne dinamike na temelju izmjerene brzine vozila i gradijenta cestovne trase može se upotrebljavati za provjeru vjerodostojnosti kako bi se provjerilo je li ukupan simulirani ciklusni rad sličan izmjerenoj vrijednosti.
Simulacijski alat izračunava aktivne stupnjeve prijenosa tijekom ispitne provjere izračunom brzine vrtnje motora po stupnju prijenosa pri stvarnoj brzini vozila i odabirom stupnja prijenosa koji omogućava brzinu vrtnje motora najbližu izmjerenoj brzini vrtnje motora.
Izmjerena snaga na kotaču zamjenjuje simuliranu snagu na kotačima u načinu rada za ispitnu provjeru simulacijskog alata. Izmjerena brzina vrtnje motora i stupanj prijenosa definiran u ulaznim podacima ispitne provjere zamjenjuju odgovarajući dio simulacije. Standardna brzina ventilatora u simulacijskom alatu zamijenjena je snagom ventilatora izračunanom na temelju izmjene brzine ventilatora u simulacijskom alatu kako slijedi:
pri čemu:
|
Pfan |
= |
snaga ventilatora koja se upotrebljava u simulaciji radi ispitne provjere u [Nm] |
|
min– 1 fan |
= |
izmjerena brzina vrtnje ventilatora u [1/s] |
|
Dfan |
= |
promjer ventilatora u [m] |
|
C1, C2, C3 |
= |
generički parametri za simulacijski alat: |
|
C1 |
= |
7 320 W |
|
C2 |
= |
1 200 min.– 1 |
|
C3 |
= |
810 mm |
Pumpa za upravljanje, kompresor i generator dodijeljene su standardne vrijednosti u skladu s Prilogom IX.
Svi drugi koraci simulacije i upravljanje podacima povezano s učinkovitošću osovine, prijenosa i motora identično je primjeni simulacijskog alata za utvrđivanje i deklariranje emisija CO2 i potrošnje goriva novih vozila.
Simulirana vrijednost potrošnje goriva jednaka je ukupnom protoku goriva tijekom ispitne udaljenosti u ispitnoj provjeri, od početka nultog umjeravanja nakon faze zagrijavanja pa do završetka ispitivanja. Ukupna ispitna udaljenost izračunava se pomoću signala brzine vozila.
Rezultati simulacijskog alata za ispitnu provjeru izračunavaju se kako slijedi:
pri čemu:
|
VT work |
= |
rad tijekom ispitne provjere izračunan pomoću simulacijskog alata tijekom cjelovite faze mjerenja potrošnje goriva u [kWh]
|
|
FCsim |
= |
potrošnja goriva simulirana u simulacijskom alatu tijekom cjelovite faze mjerenja potrošnje goriva u [g/kWh] |
|
fs |
= |
učestalost simulacije u [Hz] |
|
FCsim(t) |
= |
trenutačna potrošnja goriva simulirana u simulacijskom alatu tijekom ispitivanja u [g/s] |
7.2 Izračun izmjerene potrošnje goriva
Izmjereni protok goriva unosi se za trajanje jednako trajanju simulirane potrošnje goriva. Izmjerena potrošnja goriva za cijelo ispitivanje izračunava se kako slijedi:
pri čemu:
|
FCm |
= |
potrošnja goriva izmjerena unosom masenog protoka goriva tijekom cjelovite faze mjerenja potrošnje goriva u [g/kWh] |
|
FCm(t) |
= |
trenutačni maseni protok goriva izmjeren tijekom mjerenja u [g/s] |
|
fs |
= |
stopa uzorkovanja u [Hz] |
|
VT workm |
= |
rad tijekom ispitne provjere na kotaču izračunan pomoću izmjerenog zakretnog momenta kotača i brzine vrtnje kotača tijekom cjelovite faze mjerenja potrošnje goriva u [kWh]
|
|
Pwheel-i-measured,t |
= |
pozitivna snaga na lijevom (i = l) i desnom (i = 2) kotaču izračunana pomoću izmjerenog zakretnog momenta kotača i brzine vrtnje kotača u vremenskom koraku t kad se u obzir uzimaju samo vrijednosti snage veće od nule
|
|
Torquei |
= |
trenutačno izmjereni zakretni moment na kotaču „i” u vremenskom koraku „t” u [Nm] |
|
rpmi |
= |
trenutačno izmjerena brzina vrtnje na kotaču „i” u vremenskom koraku „t” u [min– 1 |
Izmjerene vrijednosti potrošnje goriva korigiraju se za neto ogrjevnu vrijednost (NCV) iz točke 3. Priloga V za izračun rezultata ispitne provjere.
pri čemu:
|
NCVmeas |
= |
NCV goriva korištenog tijekom ispitne provjere utvrđenog u skladu s točkom 3.2. Priloga V. [MJ/kg] |
|
NCVstd |
= |
Standardni NCV u skladu s tablicom 4. Priloga V. [MJ/kg] |
|
FCm,corr |
= |
potrošnja goriva izmjerena unosom mase goriva tijekom cjelovite faze mjerenja potrošnje goriva korigirane za NCV ispitivanog goriva [g/kWh] |
7.3 Utvrđivanje prolaza ili neuspjeha
Smatra se da je vozilo uspješno prošlo ispitnu provjeru ako je omjer korigirane izmjerene potrošnje goriva i simulirane potrošnje goriva manji od dopuštenih odstupanja iz tablice 5.
Ako je faza uhodavanja bila kraća od 15 000 km, utjecaj na učinkovitost potrošnje goriva vozila može se korigirati pomoću koeficijenta porasta:
pri čemu:
|
FCm-c |
= |
potrošnja goriva izmjerena i korigirana za kraću fazu uhodavanja |
|
mileage |
= |
udaljenost uhodavanja u [km] |
|
ef |
= |
koeficijent porasta od 0,98 |
Ako je vrijednost brojača kilometara vozila veća od 15 000 km, ne primjenjuje se nikakva korekcija.
Omjer izmjerene i simulirane potrošnje goriva za ukupnu relevantnu vožnju ispitne provjere izračunava se kao omjer ispitne provjere u skladu s jednadžbom:
pri čemu:
|
CVTP |
= |
omjer izmjerene i simulirane potrošnje goriva u ispitnoj provjeri |
Radi usporedbe s deklariranim emisijama CO2 vozila u skladu s člankom 9., verificirane emisije CO2 vozila utvrđuju se kako slijedi:
pri čemu:
|
CO2verified |
= |
verificirane emisije CO2 vozila u [g/t-km] |
|
CO2declared |
= |
deklarirane emisije CO2 vozila u [g/t-km] |
Ako prvo vozilo nije uspješno prošlo ispitivanje dopuštenih odstupanja za CVTP, mogu se provesti još dva ispitivanja na istom vozilu ili je na zahtjev proizvođača moguće ispitati dva slična vozila. Radi ocjenjivanja jesu li ispunjeni kriteriji za prolaz iz tablice 5. upotrebljavaju se prosjeci omjera ispitnih provjera iz najviše tri ispitivanja. Ako nisu ispunjeni kriteriji za prolaz, vozilo ne prolazi ispitnu provjeru.
Tablica 5.
Kriteriji za prolaz/neuspjeh na ispitnoj provjeri
|
|
CVPT |
|
Kriteriji za prolaz na ispitnoj provjeri |
< 1,075 |
8. Postupci izvješćivanja
Proizvođač vozila sastavlja ispitno izvješće za svako ispitivano vozilo i u njega uvrštava barem sljedeće rezultate ispitne provjere.
8.1 Opći podaci
|
8.1.1 |
Ime i adresa proizvođača vozila |
|
8.1.2 |
Adrese proizvodnih pogona |
|
8.1.3 |
Naziv, adresa, broj telefona, broj telefaksa i elektronička adresa zastupnika proizvođača vozila. |
|
8.1.4 |
Tip i trgovački opis |
|
8.1.5 |
Kriteriji za odabir vozila i sastavnih dijelova relevantnih za CO2 (tekst) |
|
8.1.6 |
Vlasnik vozila |
|
8.1.7 |
Očitanje mjerenja potrošnje goriva s brojača na početku ispitivanja (km) |
8.2 Podaci o vozilu
|
8.2.1 |
Model vozila |
|
8.2.2 |
Identifikacijski broj vozila (VIN) |
|
8.2.3 |
Kategorija vozila (N2, N3) |
|
8.2.4 |
Osovinska konfiguracija |
|
8.2.5 |
Maksimalna bruto masa vozila (t) |
|
8.2.6 |
Skupina vozila |
|
8.2.7 |
Korigirana stvarna masa vozila (kg) |
|
8.2.8 |
Kriptografski kontrolni identifikacijski broj (hash) proizvođačeve evidencijske datoteke |
|
8.2.9 |
Bruto masa skupa vozila u ispitnoj provjeri (kg) |
8.3 Glavne specifikacije motora
|
8.3.1 |
Model motora |
|
8.3.2 |
Certifikacijski broj motora |
|
8.3.3 |
Nazivna snaga motora (kW) |
|
8.3.4 |
Radni obujam motora (l) |
|
8.3.5 |
Tip referentnog motornoga goriva (dizel/UNP/SPP…) |
|
8.3.6 |
Hash datoteke/dokumenta s dijagramom goriva |
8.4 Glavne specifikacije prijenosa
|
8.4.1 |
Model mjenjača |
|
8.4.2 |
Certifikacijski broj mjenjača |
|
8.4.3 |
Osnovni način izrade dijagrama gubitaka (opcija 1./opcija 2./opcija 3./standardne vrijednosti) |
|
8.4.4 |
Tip prijenosa |
|
8.4.5 |
Broj stupnjeva prijenosa |
|
8.4.6 |
Prijenosni omjer u završnom stupnju prijenosa |
|
8.4.7 |
Tip usporivača |
|
8.4.8 |
Priključno vratilo (da/ne) |
|
8.4.9 |
Hash datoteke/dokumenta s dijagramom učinkovitosti |
8.5 Glavne specifikacije usporivača
|
8.5.1 |
Model usporivača |
|
8.5.2 |
Certifikacijski broj usporivača |
|
8.5.3 |
Opcija certificiranja koja se koristi za izračun dijagrama gubitka (standardne vrijednosti/mjerenje) |
|
8.5.4 |
Hash datoteke/dokumenta s dijagramom učinkovitosti usporivača |
8.6 Specifikacije pretvarača zakretnog momenta
|
8.6.1 |
Model pretvarača zakretnog momenta |
|
8.6.2 |
Certifikacijski broj pretvarača zakretnog momenta |
|
8.6.3 |
Opcija certificiranja koja se koristi za izračun dijagrama gubitka (standardne vrijednosti/mjerenje) |
|
8.6.4 |
Hash datoteke/dokumenta s dijagramom učinkovitosti |
8.7 Specifikacije kutnog pogona
|
8.7.1 |
Model kutnog pogona |
|
8.7.2 |
Certifikacijski broj osovine |
|
8.7.3 |
Opcija certificiranja koja se koristi za izračun dijagrama gubitka (standardne vrijednosti/mjerenje) |
|
8.7.4 |
Omjer kutnog prijenosa |
|
8.7.5 |
Hash datoteke/dokumenta s dijagramom učinkovitosti |
8.8 Specifikacije osovine
|
8.8.1 |
Model osovine |
|
8.8.2 |
Certifikacijski broj osovine |
|
8.8.3 |
Opcija certificiranja koja se koristi za izračun dijagrama gubitka (standardne vrijednosti/mjerenje) |
|
8.8.4 |
Tip osovine (npr. standardna jednostruka pogonska osovina) |
|
8.8.5 |
Omjer osovine |
|
8.8.6 |
Hash datoteke/dokumenta s dijagramom učinkovitosti |
8.9 Aerodinamika
|
8.9.1 |
Model |
|
8.9.2 |
Opcija certificiranja koja se koristi za generiranje CdxA (standardne vrijednosti ili mjerenje) |
|
8.9.3 |
Certifikacijski broj CdxA (ako je primjenjivo) |
|
8.9.4 |
Vrijednost CdxA |
|
8.9.5 |
Hash datoteke/dokumenta s dijagramom učinkovitosti |
8.10 Osnovne specifikacije guma
|
8.10.1 |
Certifikacijski broj guma na svim osovinama |
|
8.10.2 |
Specifični koeficijent otpora kotrljanja za gume na svim osovinama |
8.11 Osnovne specifikacije pomoćnih uređaja
|
8.11.1 |
Tehnologija rashladnog ventilatora motora |
|
8.11.2 |
Tehnologija servo pumpe upravljačkog mehanizma |
|
8.11.3 |
Tehnologija električnog sustava |
|
8.11.4 |
Tehnologija pneumatskog sustava |
8.12 Uvjeti ispitivanja
|
8.12.1 |
Stvarna masa vozila (kg) |
|
8.12.2 |
Stvarna masa vozila s korisnim teretom (kg) |
|
8.12.3 |
Vrijeme zagrijavanja (minute) |
|
8.12.4 |
Prosječna brzina pri zagrijavanju (km/h) |
|
8.12.5 |
Trajanje mjerenja potrošnje goriva (minute) |
|
8.12.6 |
Udio gradske vožnje na temelju udaljenosti (%) |
|
8.12.7 |
Udio izvangradske vožnje na temelju udaljenosti (%) |
|
8.12.8 |
Udio vožnje autocestom na temelju udaljenosti (%) |
|
8.12.9 |
Udio vremena proveden u mirovanju u praznom hodu (%) |
|
8.12.10 |
Prosječna temperatura okoline (°C) |
|
8.12.11 |
Uvjeti na cesti (suhi, vlažni, snijeg, led, ostalo navedite) |
|
8.12.12 |
Najviša nadmorska razina rute (m) |
|
8.12.13 |
Najdulje trajanje neprekinutog mirovanja u praznom hodu (minute) |
8.13 Rezultati ispitne provjere
|
8.13.1 |
Prosječna snaga ventilatora za ispitnu provjeru izračunana pomoću simulacijskog alata (kW) |
|
8.13.2 |
Rad tijekom ispitne provjere izračunan pomoću simulacijskog alata (kW) |
|
8.13.3 |
Izmjeren rad tijekom ispitne provjere (kW) |
|
8.13.4 |
NCV goriva upotrebljavanog za ispitnu provjeru (MJ/kg) |
|
8.13.5 |
Izmjerena potrošnja goriva u ispitnoj provjeri (g/km) |
|
8.13.6 |
Korigirana izmjerena potrošnja goriva u ispitnoj provjeri (g/kWh) |
|
8.13.7 |
Simulirana izmjerena potrošnja goriva u ispitnoj provjeri (g/km) |
|
8.13.8 |
Simulirana izmjerena potrošnja goriva u ispitnoj provjeri (g/km) |
|
8.13.9 |
Profil misije (prijevoz na duge pruge, prijevoz na duge pruge (EMS), regionalni, regionalni (EMS), urbani, komunalni, građevinarstvo) |
|
8.13.10 |
Verificirane emisije CO2 vozila u (g/tkm) |
|
8.13.11 |
Deklarirane emisije CO2 vozila u (g/tkm) |
|
8.13.12 |
Omjer izmjerene i simulirane potrošnje goriva u ispitnoj provjeri u (-) |
|
8.13.13 |
Prolaz na ispitnoj provjeri (da/ne) |
8.14 Softver i korisničke informacije
|
8.14.1 |
Verzija simulacijskog alata (X.X.X) |
|
8.14.2 |
Datum i vrijeme simulacije. |
PRILOG X.b
CERTIFIKACIJA SASTAVNIH DIJELOVA ELEKTRIČNOG POGONSKOG SKLOPA
1. Uvod
Na temelju postupaka ispitivanja sastavnih dijelova opisanih u ovom Prilogu dobivaju se ulazni podaci koji se odnose na sustave električnog stroja, IEPC, IHPC tipa 1., baterijske sustave i sustave kondenzatora za simulacijski alat.
2. Definicije i pokrate
Za potrebe ovog Priloga primjenjuju se sljedeće definicije:
„upravljačka jedinica baterije” ili „BCU” znači elektronički uređaj koji regulira, upravlja, otkriva ili izračunava električne i toplinske funkcije baterijskog sustava i koji služi za komunikaciju između baterijskog sustava ili baterijskog sklopa ili dijela baterijskog sklopa i drugih regulatora vozila;
„baterijski sklop” znači REESS (sustav za pohranu električne energije s mogućnošću ponovnog punjenja) koji uključuje sekundarne članke ili sklopove sekundarnih članaka koji su obično povezani s elektronikom članaka, krugovima za napajanje i nadstrujnim zaštitnim uređajem za isključivanje, uključujući električne veze i sučelja za vanjske sustave (vanjski sustavi mogu npr. biti sustavi namijenjeni za toplinsko kondicioniranje, visokonaponski i niskonaponski pomoćni uređaji i komunikacijska oprema);
„baterijski sustav” znači REESS koji se sastoji od sklopova sekundarnih članaka ili baterijskih sklopova te strujnih krugova, elektronike, sučelja za vanjske sustave (npr. sustav za toplinsko kondicioniranje), BCU-a i razdjelnika;
„reprezentativni baterijski podsustav” znači podsustav baterijskog sustava koji se sastoji od sklopova sekundarnih članaka ili baterijskih sklopova u serijskoj i/ili paralelnoj konfiguraciji sa strujnim krugovima, sučeljima sustava za toplinsko kondicioniranje, upravljačkim jedinicama i elektronikom članaka;
„članak” znači osnovna funkcionalna jedinica baterije, koja se sastoji od sklopa elektroda, elektrolita, kućišta, terminala i, obično, separatora i koja je izvor električne energije dobivene izravnom pretvorbom kemijske energije;
„elektronika članka” znači elektronički uređaj koji prikuplja i potencijalno prati toplinske ili električne podatke iz članaka ili sklopova ćelija ili kondenzatora ili sklopova kondenzatora te sadržava elektroniku za potrebno uravnoteženje među člancima odnosno kondenzatorima;
„sekundarni članak” znači članak konstruiran za električno punjenje reverzibilnom kemijskom reakcijom;
„kondenzator” znači uređaj za pohranu električne energije koja se stvara djelovanjem elektrostatičkog dvoslojnog kapaciteta i elektrokemijskog pseudokapaciteta u elektrokemijskom članku;
„članak kondenzatora” znači osnovna funkcionalna jedinica kondenzatora, koja se sastoji od sklopa elektroda, elektrolita, spremnika, terminala i, obično, razdjelnika;
„upravljačka jedinica kondenzatora” ili „CCU” znači elektronički uređaj koji regulira, upravlja, otkriva ili izračunava električne i toplinske funkcije sustava kondenzatora i koji omogućuje komunikaciju između sustava kondenzatora ili sklopa kondenzatora ili dijela sklopa kondenzatora i drugih regulatora vozila;
„sklop kondenzatora” znači REESS koji uključuje članke ili sklopove kondenzatora koji su obično povezani s elektronikom članaka kondenzatora, strujnim krugovima za napajanje i nadstrujnim zaštitnim uređajem za isključivanje, uključujući električne veze i sučelja za vanjske sustave i CCU. Vanjski sustavi mogu npr. biti toplinsko kondicioniranje te visokonaponski i niskonaponski pomoćni uređaji i komunikacijska oprema;
„sustav kondenzatora” znači REESS koji se sastoji od članaka ili skupina ili sklopova kondenzatora te strujnih krugova, elektronike, sučelja za vanjske sustave (npr. sustav za toplinsko kondicioniranje), CCU-a i razdjelnika;
„reprezentativni podsustav kondenzatora” znači podsustav sustava kondenzatora koji se sastoji od skupova ili sklopova kondenzatora u serijskoj i/ili paralelnoj konfiguraciji sa strujnim krugovima, sučeljima sustava za toplinsko kondicioniranje, upravljačkim jedinicama i elektronikom članaka kondenzatora;
„n C” znači stopa struje jednaka n pomnožena kapacitetom jednosatnog pražnjenja izraženim u amperima (tj. struja kojoj treba 1/n sati za potpuno punjenje ili pražnjenje ispitivanog uređaja na temelju nazivnog kapaciteta);
„kontinuirani automatski mjenjač” ili „CVT” znači automatski mjenjač koji može kontinuirano mijenjati stupnjeve kroz raspon prijenosnih omjera;
„diferencijal” znači uređaj koji dijeli zakretni moment u dvije grane, npr. za kotače na lijevoj i desnoj strani, pri čemu omogućuje da se te grane okreću nejednakim brzinama. Funkciju razdvajanja zakretnog momenta može kontrolirati ili deaktivirati diferencijalna kočnica ili uređaj za blokiranje diferencijala (ako je primjenjivo);
„prijenosni omjer diferencijala” znači omjer ulazne brzine diferencijala (prema primarnom pretvaraču za pogonsku energiju) i izlazne brzine diferencijala (prema pogonskim kotačima) dok oba izlazna vratila diferencijala rade istom brzinom;
„prijenosni sustav” znači povezani elementi pogonskog sklopa za prijenos mehaničke energije između pretvarača za pogonsku energiju i kotača;
„električni stroj” ili „EM” znači pretvarač energije u kojem se energija pretvara između električne i mehaničke energije;
„sustav električnog stroja” znači kombinacija sastavnih dijelova električnog pogonskog sklopa ugrađenih u vozilo koja se sastoji od električnog stroja, invertera i elektroničkih upravljačkih jedinica, uključujući veze i sučelja za vanjske sustave;
„tip električnog stroja” znači (a) asinkroni stroj (ASM), (b) sinkroni stroj s uzbudnikom (ESM), (c) sinkroni stroj s trajnim magnetima (PSM) ili (d) reluktantni stroj (RM) u skladu sa sljedećim definicijama:
„ASM” znači tip asinkronog električnog stroja u kojem se električna struja u rotoru potrebna za proizvodnju zakretnog momenta dobiva elektromagnetskom indukcijom iz magnetskog polja namota statora;
„ESM” znači tip sinkronog električnog stroja s uzbudnikom koji sadržava višefazne elektromagnete koji se napajaju izmjeničnom strujom na statoru i koji stvaraju magnetsko polje koje rotira sinkrono s oscilacijama struje napajanja. Tom je stroju potrebna istosmjerna struja koja se dovodi rotoru radi uzbude;
„PSM” znači tip sinkronog električnog stroja s trajnim magnetima koji sadržava višefazne elektromagnete koji se napajaju izmjeničnom strujom na statoru i koji stvaraju magnetsko polje koje rotira paralelno s oscilacijama struje napajanja. Trajni magneti ugrađeni u čelični rotor stvaraju stalno magnetsko polje;
„RM” znači tip reluktantnog električnog stroja koji sadržava višefazne elektromagnete koji se napajaju izmjeničnom strujom na statoru i koji stvaraju magnetsko polje koje rotira paralelno s oscilacijama struje napajanja. Taj stroj inducira nestalne magnetske polove na feromagnetnom rotoru koji nema namota i proizvodi zakretni moment kroz magnetski otpor;
„kućište” znači integrirani, strukturni dio koji okružuje unutarnje jedinice i štiti ih od izravnog dodira iz bilo kojeg smjera pristupa;
„pretvarač energije” znači sustav kojem se izlazni oblik energije razlikuje od ulaznog oblika energije;
„pretvarač za pogonsku energiju” znači pretvarač energije pogonskog sklopa koji nije periferni uređaj i čija se izlazna energija izravno ili neizravno koristi za pogon vozila;
„kategorija pretvarača za pogonsku energiju” znači: (i.) motor s unutarnjim izgaranjem, (ii.) električni stroj ili (iii.) gorivna ćelija;
„sustav za pohranu energije” znači sustav koji pohranjuje energiju i koji je oslobađa u istom obliku u kojem je energija ušla u njega;
„sustav za pohranu pogonske energije” znači sustav pogonskog sklopa za pohranu energije koji nije periferni uređaj, a čija se izlazna energija izravno ili neizravno koristi za pogon vozila;
„kategorija sustava za pohranu pogonske energije” znači: (i.) sustav za pohranu goriva, (ii.) sustav za pohranu električne energije s mogućnošću ponovnog punjenja (REESS) ili (iii.) sustav za pohranu mehaničke energije s mogućnošću ponovnog punjenja;
„oblik energije” znači (i.) električna energija, (ii.) mehanička energija ili (iii.) kemijska energija (uključujući goriva);
„sustav za pohranu goriva” znači sustav za pohranu pogonske energije u kojem je kemijska energija pohranjena u obliku tekućeg ili plinovitoga goriva;
„mjenjač” znači uređaj koji mijenja zakretni moment i brzinu s definiranim fiksnim omjerima za svaki stupanj prijenosa, što može uključivati i funkcionalnost promjenjivih stupnjeva prijenosa;
„broj stupnjeva prijenosa” znači identifikator za različite promjenjive stupnjeve prijenosa za vožnju naprijed u mjenjaču s posebnim prijenosnim omjerima, pri čemu se promjenjivom stupnju prijenosa s najvišim prijenosnim omjerom dodjeljuje broj 1; identifikacijski broj povećava se za 1 za svaki stupanj prijenosa silaznim redoslijedom prijenosnih omjera;
„prijenosni omjer” znači prijenosni omjer za vožnju naprijed brzine ulaznog vratila (prema primarnom pretvaraču za pogonsku energiju) i brzine izlaznog vratila (prema pogonskim kotačima) bez proklizavanja;
„baterijski sustav velike energije” ili „HEBS” znači baterijski sustav ili reprezentativni baterijski podsustav čiji je brojčani omjer najveće struje pražnjenja u amperima (A), prema specifikaciji proizvođača sastavnog dijela za napunjenost od 50 % u skladu s točkom 5.4.2.3.2., i nazivne izlazne snage električnog punjenja izražene u ampersatima (Ah) za stopu pražnjenja od 1C na sobnoj temperaturi manji od 10;
„baterijski sustav velike snage” ili „HPBS” znači baterijski sustav ili reprezentativni baterijski podsustav čiji brojčani omjer najveće struje pražnjenja u amperima (A), prema specifikaciji proizvođača sastavnog dijela za napunjenost od 50 % u skladu s točkom 5.4.2.3.2., i nazivne izlazne snage električnog punjenja izražene u ampersatima (Ah) za stopu pražnjenja od 1C na sobnoj temperaturi nije manji od 10;
„integrirani sastavni dio električnog pogonskog sklopa” ili „IEPC” znači kombinirani sustav sustava električnog stroja zajedno s funkcionalnosti jednobrzinskog ili višebrzinskog mjenjača ili diferencijala ili oboje koji ima najmanje jedno od sljedećih obilježja:
IEPC uz to mora ispunjavati sljedeće kriterije:
„motor tip IEPC-a integriran u kotač” znači IEPC s jednim ili dva izlazna vratila izravno spojena na glavine kotača, pri čemu se za potrebe ovog Priloga razlikuju dvije konfiguracije:
„integrirani sastavni dio pogonskog sklopa hibridnog električnog vozila tipa 1.” ili „IHPC tipa 1.” znači kombinirani sustav koji se sastoji od više sustava električnog stroja zajedno s funkcionalnosti višebrzinskog mjenjača, u kojem su svi sastavni dijelovi u zajedničkom kućištu i koji ima barem jedno od sljedećih obilježja:
IHPC tipa 1. uz to mora ispunjavati sljedeće kriterije:
„motor s unutarnjim izgaranjem” ili „MUI” znači pretvarač energije koji isprekidanom ili kontinuiranom oksidacijom pogonskoga goriva pretvara kemijsku u mehaničku energiju;
„inverter” znači pretvarač električne energije koji mijenja istosmjernu električnu struju u jednofaznu ili višefaznu izmjeničnu električnu struju;
„periferni uređaji” znači svi uređaji koji troše energiju, pretvaraju energiju, pohranjuju energiju ili opskrbljuju energijom pri čemu se ta energija ne koristi izravno ili neizravno za pogon vozila, ali koji su neophodni za rad pogonskog sklopa, pa se stoga smatraju dijelom pogonskog sklopa;
„pogonski sklop” znači cjelokupna kombinacija sustava za pohranu pogonske energije, pretvarača za pogonsku energiju i prijenosnih sustava koja kotače opskrbljuje mehaničkom energijom radi pogona vozila, uključujući periferne uređaje, koja je prisutna u vozilu;
„nazivni kapacitet” znači ukupan broj ampersati koji se može dobiti iz potpuno napunjene baterije utvrđen u skladu s točkom 5.4.1.3.;
„nazivna brzina” znači najveća brzina vrtnje sustava električnog stroja na kojoj dolazi do općenito maksimalnog zakretnog momenta;
„sobna temperatura” znači da temperatura okolnog zraka u ispitnoj ćeliji mora biti (25 ±10) °C;
„napunjenost” ili „SOC” znači raspoloživo električno punjenje pohranjeno u baterijskom sustavu izraženo kao postotak nazivnog kapaciteta u skladu s točkom 5.4.1.3. (pri čemu 0 % znači prazno, a 100 % puno);
„jedinica koja se ispituje” ili „UUT” znači sustav električnog stroja, IEPC ili IHPC tipa 1. koji se stvarno ispituje;
„baterija UUT” znači baterijski sustav ili reprezentativni baterijski podsustav koji se stvarno ispituje;
„kondenzator UUT” znači sustav kondenzatora ili reprezentativni podsustav kondenzatora koji se stvarno ispituje.
Za potrebe ovog Priloga primjenjuju se sljedeće pokrate:
|
AC |
izmjenična struja |
|
DC |
istosmjerna struja |
|
DCIR |
unutarnji otpor istosmjerne struje |
|
EMS |
sustav električnog stroja |
|
OCV |
napon otvorenog kruga |
|
SC |
standardni ciklus |
3. Opći zahtjevi
Postrojenja laboratorija za umjeravanje moraju ispunjavati zahtjeve norme IATF 16949, niza normi ISO 9000 ili norme ISO/IEC 17025. Sva laboratorijska oprema za referentna mjerenja koja se upotrebljava za umjeravanje i/ili verifikaciju mora biti sljediva do državnog ili međunarodnog etalona.
3.1. Specifikacije opreme za mjerenje
Oprema za mjerenje mora ispunjavati sljedeće zahtjeve za točnost:
Tablica 1.
Zahtjevi za mjerne sustave
|
Mjerni sustav |
Točnost (1) |
|
Brzina vrtnje |
0,5 % očitanja analizatora ili 0,1 % maks. vrijednosti umjeravanja (2) brzine vrtnje, što god je veće |
|
Zakretni moment |
0,6 % očitanja analizatora ili 0,3 % maks. vrijednosti umjeravanja (2) ili 0,5 Nm zakretnog momenta, što god je veće |
|
Jakost struje |
0,5 % očitanja analizatora ili 0,25 % maks. vrijednosti umjeravanja (2) ili 0,5 A struje, što god je veće |
|
Napon |
0,5 % očitanja analizatora ili 0,25 % maks. vrijednosti umjeravanja (2) napona, što god je veće |
|
Temperatura |
1,5 K |
|
(1)
„Točnost” znači apsolutna vrijednost odstupanja očitanja analizatora od referentne vrijednosti sljedive do državnih ili međunarodnih etalona.
(2)
„Maksimalna vrijednost umjeravanja” znači najveća predviđena vrijednost za odgovarajući mjerni sustav očekivana za vrijeme određenog ispitivanja provedenog u skladu s ovim Prilogom i pomnožena s faktorom 1,1. |
|
Dopušteno je umjeravanje u više točaka, što znači da je dopušteno umjeravanje mjernog sustava do nazivne vrijednosti koja je manja od kapaciteta mjernog sustava.
3.2. Bilježenje podataka
Svi mjerni podaci osim temperature mjere se i bilježe učestalošću od najmanje 100 Hz. Za temperaturu je dovoljna učestalost mjerenja od najmanje 10 Hz.
Filtracija signala može se primjenjivati u dogovoru s homologacijskim tijelom. Valja izbjegavati preklapanje spektra.
4. Ispitivanje sustava električnog stroja, IEPC-a i IHPC-a tipa 1.
4.1. Ispitni uvjeti
UUT mora biti ugrađen, a mjerene veličine struje, napona, snage strujnog invertera, brzine vrtnje i zakretnog momenta određuju se u skladu sa slikom 1. i točkom 4.1.1.
Slika 1.
Odredbe za mjerenje sustava električnog stroja ili IEPC-a
4.1.1. Jednadžbe za izračun vrijednosti snage
Vrijednosti snage izračunavaju se u skladu sa sljedećim jednadžbama.
4.1.1.1. Snaga invertera
Snaga električne energije na ulazu ili izlazu invertera (ili istosmjernog pretvarača, ako je primjenjivo) izračunava se sljedećom jednadžbom:
PINV_in = VINV_in × IINV_in
pri čemu je:
|
PINV_in |
snaga na ulazu ili izlazu invertera (ili istosmjernog pretvarača, ako je primjenjivo) na strani istosmjerne struje invertera (ili na strani izvora istosmjerne struje istosmjernog pretvarača) [W] |
|
VINV_in |
napon na ulazu invertera (ili istosmjernog pretvarača, ako je primjenjivo) na strani istosmjerne struje invertera (ili na strani izvora istosmjerne struje istosmjernog pretvarača) [V] |
|
IINV_in |
jakost struje na ulazu invertera (ili istosmjernog pretvarača, ako je primjenjivo) na strani istosmjerne struje invertera (ili na strani izvora istosmjerne struje istosmjernog pretvarača) [A] |
Ako postoji više priključaka invertera (ili istosmjernih pretvarača, ako je primjenjivo) na izvor istosmjerne struje kako je definirano u skladu s točkom 4.1.3., mjeri se ukupni zbroj svih različitih snaga strujnog invertera.
4.1.1.2. Mehanička izlazna snaga
Mehanička izlazna snaga UUT-a izračunava se sljedećom jednadžbom:
pri čemu je:
|
PUUT_out |
mehanička izlazna snaga UUT-a [W] |
|
TUUT |
zakretni moment UUT-a [Nm] |
|
n |
brzina vrtnje UUT-a [min-1] |
Za sustav električnog stroja zakretni moment i brzina mjere se na rotirajućoj osovini. Za IEPC zakretni moment i brzina mjere se na izlaznoj strani mjenjača ili, ako je uključen i diferencijal, na izlaznoj strani diferencijala.
Za IEPC s integriranim diferencijalom uređaji za mjerenje izlaznog zakretnog momenta mogu se ugraditi na obje izlazne strane ili samo na jednoj izlaznoj strani. Za ispitne postave sa samo jednim dinamometrom na izlaznoj strani slobodni rotirajući kraj IEPC-a s integriranim diferencijalom rotacijski se blokira uz drugi kraj na izlaznoj strani (npr. aktivacijom blokade diferencijala ili bilo kojom drugom mehaničkom blokadom diferencijala koja se primjenjuje samo za mjerenje).
Ako se radi o motoru tipu IEPC-a integriranom u kotač, može se izmjeriti jedan sastavni dio ili dva takva sastavna dijela. Ako se mjere dva takva sastavna dijela, ovisno o konfiguraciji primjenjuju se sljedeće odredbe:
Ako su uređaji za mjerenje izlaznog zakretnog momenta ugrađeni na oba izlazna vratila, primjenjuju se sljedeće odredbe:
Ako je uređaj za mjerenje izlaznog zakretnog momenta ugrađen na samo jedno izlazno vratilo, primjenjuju se sljedeće odredbe:
4.1.2. Uhodavanje
Na zahtjev podnositelja zahtjeva na UUT se može primijeniti postupak uhodavanja. Na postupak uhodavanja primjenjuju se sljedeće odredbe.
4.1.3. Napajanje invertera
Napajanje invertera (ili istosmjernog pretvarača, ako je primjenjivo) mora biti napajanje istosmjernom strujom stalnog napona koje može napajati inverter odgovarajućom električnom energijom ili apsorbirati takvu energiju iz njega (ili istosmjernog pretvarača, ako je primjenjivo) na najvećoj (mehaničkoj ili električnoj) snazi UUT-a za vrijeme ispitivanja navedenih u ovom Prilogu.
Ulazni napon istosmjerne struje za inverter (ili istosmjerni pretvarač, ako je primjenjivo) mora biti u rasponu od ±2 % tražene ciljane vrijednosti ulaznog napona istosmjerne struje za UUT tijekom svih razdoblja u kojima se bilježe stvarni mjerni podaci koji se upotrebljavaju kao osnova za određivanje ulaznih podataka za simulacijski alat.
U tablici 2. iz stavka 4.2. određuje se koja se ispitivanja provode na kojim razinama napona. Za mjerenja koja treba provesti utvrđene su dvije razine napona:
4.1.4. Postav i ožičenje
Sva ožičenja, zaštite, nosači itd. moraju biti u skladu s uvjetima koje su deklarirali proizvođači sastavnih dijelova UUT-a.
4.1.5. Rashladni sustav
Temperatura svih dijelova sustava električnog stroja mora biti unutar raspona koji dopušta proizvođač sastavnog dijela tijekom cijelog trajanja ispitivanja koja se provode u skladu s ovim Prilogom. Za IEPC i IHPC tipa 1. to uključuje i sve ostale sastavne dijelove kao što su mjenjači i osovine koji su dio IEPC-a ili IHPC-a tipa 1.
4.1.5.1. Snaga hlađenja za vrijeme ispitivanja
4.1.5.1.1. Snaga hlađenja za mjerenje graničnih vrijednosti zakretnog momenta
Za sva ispitivanja koja se provode u skladu s točkom 4.2., osim za EPMC u skladu s točkom 4.2.6., proizvođač sastavnog dijela mora deklarirati broj korištenih rashladnih krugova s priključkom na vanjski izmjenjivač topline. Za svaki od tih krugova koji su priključeni na vanjski izmjenjivač topline deklariraju se sljedeći parametri na ulazu odgovarajućeg rashladnog kruga UUT-a:
Te se deklarirane vrijednosti dokumentiraju u opisnom dokumentu za odgovarajući sastavni dio.
Sljedeće stvarne vrijednosti moraju biti manje od deklariranih najvećih vrijednosti i bilježe se za svaki rashladni krug koji je priključen na vanjski izmjenjivač topline zajedno s podacima ispitivanja za sva različita ispitivanja koja se provode u skladu s točkom 4.2., osim za EPMC u skladu s točkom 4.2.6.:
Za sva ispitivanja koja se provode u skladu s točkom 4.2. najmanja temperatura rashladnog sredstva na ulazu rashladnog kruga UUT-a u slučaju hlađenja tekućinom mora biti 25 °C.
Ako se za ispitivanje u skladu s ovim Prilogom upotrebljavaju rashladne tekućine osim uobičajenih, te tekućine ne smiju prekoračiti granične vrijednosti temperature koje je odredio proizvođač sastavnog dijela.
Ako se koristi hlađenje tekućinom, najveća raspoloživa snaga hlađenja na ispitnom stolu određuje se na temelju masenog protoka rashladnog sredstva, temperaturne razlike izmjenjivača topline na ispitnom stolu na strani UUT-a i specifičnog toplinskog kapaciteta rashladnog sredstva.
U ispitnom postavu nije dopušten dodatni ventilator za aktivno hlađenje sastavnih dijelova UUT-a.
4.1.6. Inverter
Inverter mora raditi u istom načinu rada i uz iste postavke koje je proizvođač sastavnog dijela odredio za stvarne uvjete upotrebe u vozilu.
4.1.7. Uvjeti okoline u ispitnoj ćeliji
Sva se ispitivanja provode na temperaturi okoline od 25 ± 10 °C u ispitnoj ćeliji. Temperatura okoline mjeri se na udaljenosti od 1 m od UUT-a.
4.1.8. Ulje za podmazivanje IEPC-a ili IHPC-a tipa 1.
Ulje za podmazivanje mora biti u skladu s odredbama definiranima u točkama od 4.1.8.1. do 4.1.8.4. Te se odredbe ne primjenjuju na sustave EM-a.
4.1.8.1. Temperature ulja
Temperature ulja mjere se u središtu uljnog korita ili na bilo kojoj drugoj prikladnoj točki u skladu s dobrom inženjerskom praksom.
Pomoćni regulacijski sustav u skladu sa stavkom 4.1.8.4. smije se, prema potrebi, upotrijebiti za održavanje temperatura unutar graničnih vrijednosti koje je odredio proizvođač sastavnog dijela.
Ako je riječ o vanjskom održavanju ulja koje se dodaje isključivo za potrebe ispitivanja, temperatura ulja može se mjeriti i u izlaznom vodu od kućišta UUT-a do sustava za održavanje na mjestu koje se nalazi do 5 cm iza izlaza. Ni u jednom od ta dva slučaja temperatura ulja ne smije premašiti graničnu vrijednost temperature koju je odredio proizvođač sastavnog dijela. Homologacijskom tijelu dostavlja se utemeljeno tehničko obrazloženje kako bi se objasnilo da se vanjski sustav za održavanje ulja ne upotrebljava za poboljšanje učinkovitosti UUT-a. Kad je riječ o uljnim krugovima koji nisu dio rashladnog kruga nijednog sastavnog dijela sustava električnog stroja niti su s njim povezani, temperatura ne smije prelaziti 70 °C.
4.1.8.2. Kvaliteta ulja
Za mjerenje se upotrebljavaju samo preporučena tvornička ulja koja je naveo proizvođač sastavnog dijela UUT-a.
4.1.8.3. Viskoznost ulja
Ako su kao tvorničko ulje navedena različita ulja, proizvođač sastavnog dijela odabire ulje čija se kinematička viskoznost (KV) na istoj temperaturi kreće unutar raspona od ±10 % kinematičke viskoznosti ulja s najvišom viskoznosti (unutar specificiranog raspona dopuštenog odstupanja za KV100) za mjerenja UUT-a povezana s certificiranjem.
4.1.8.4. Razina i kondicioniranje ulja
Razina ulja ili obujam punjenja moraju biti unutar maksimalnih i minimalnih razina prema proizvođačevim specifikacijama za održavanje.
Dopušten je vanjski sustav za održavanje i pročišćavanje ulja. Kućište UUT-a može se preinačiti radi ugradnje sustava za održavanje ulja.
U skladu s dobrom inženjerskom praksom sustav za održavanje ulja ne smije se ugrađivati na način koji bi omogućio mijenjanje razina ulja UUT-a kako bi se povećala učinkovitost ili stvorili pogonski zakretni momenti.
4.1.9. Pravila o predznaku
4.1.9.1. Zakretni moment i snaga
Izmjerene vrijednosti zakretnog momenta i snage moraju imati pozitivan predznak za UUT koji pogoni dinamometar i negativan predznak za UUT koji koči dinamometar (tj. dinamometar koji pogoni UUT).
4.1.9.2. Jakost struje
Izmjerene vrijednosti jakosti struje moraju imati pozitivan predznak za UUT koji crpi električnu energiju iz napajanja invertera (ili istosmjernog pretvarača, ako je primjenjivo) i negativan predznak za UUT koji dovodi električnu energiju u inverter (ili istosmjerni pretvarač, ako je primjenjivo) i u napajanje.
4.2. Ispitivanja
U tablici 2. navode se sva ispitivanja koja je potrebno provesti radi certificiranja jedne porodice sustava električnog stroja ili porodice IEPC-a definirane u skladu s Dodatkom 13.
Ciklus izrade dijagrama električne energije (EPMC) u skladu s točkom 4.2.6. i ciklus dijagrama trenja u skladu s točkom 4.2.3. ne izvode se ni za jednog člana porodice osim osnovnog člana.
Ako se na zahtjev proizvođača sastavnog dijela primjenjuje članak 15. stavak 5. ove Uredbe, dodatno se za predmetni EM ili IEPC provodi EPMC u skladu s točkom 4.2.6. i ciklus dijagrama trenja u skladu s točkom 4.2.3.
Tablica 2.
Pregled ispitivanja koja je potrebno provesti za sustave električnog stroja ili IEPC-e
|
Ispitna vožnja |
Upućivanje na točku |
Zahtijevane razine napona koje treba provesti (u skladu s točkom 4.1.3.) |
Potrebno provesti za osnovnog člana porodice |
Potrebno provesti za ostale članove porodice |
|
Maksimalna i minimalna granična vrijednost zakretnog momenta |
4.2.2. |
Vmin,Test i Vmax,Test |
da |
da |
|
Dijagram trenja |
4.2.3. |
Vmin,Test ili Vmax,Test |
da |
ne |
|
Maksimalni 30-minutni kontinuirani zakretni moment |
4.2.4. |
Vmin,Test i Vmax,Test |
da |
da |
|
Karakteristike preopterećenja |
4.2.5. |
Vmin,Test i Vmax,Test |
da |
da |
|
EPMC |
4.2.6. |
Vmin,Test i Vmax,Test |
da |
ne |
4.2.1. Opće odredbe
Mjerenje se provodi tako da sve temperature UUT-a za vrijeme ispitivanja budu unutar graničnih vrijednosti koje je definirao proizvođač sastavnog dijela.
Sva ispitivanja moraju se provesti s funkcionalnosti smanjenja snage ovisno o temperaturnim graničnim vrijednostima potpuno aktivnog sustava električnog stroja. Ako dodatni parametri drugih sustava koji se nalaze izvan granica sustava električnog stroja utječu na smanjenje snage u primjenama unutar vozila, ti se dodatni parametri ne uzimaju u obzir za sva ispitivanja koja se provode u skladu s ovim Prilogom.
Za sustav električnog stroja sve navedene vrijednosti zakretnog momenta i brzine odnose se na rotirajuću osovinu električnog stroja, osim ako je drukčije navedeno.
Za IEPC sve navedene vrijednosti zakretnog momenta i brzine odnose se na izlaznu stranu mjenjača ili, ako je uključen i diferencijal, na izlaznu stranu diferencijala, osim ako je drukčije navedeno.
4.2.2. Ispitivanje maksimalne i minimalne granične vrijednosti zakretnog momenta
Tim se ispitivanjem mjere karakteristike maksimalnog i minimalnog zakretnog momenta UUT-a kako bi se provjerila deklarirana ograničenja sustava.
Za IEPC s višebrzinskim mjenjačem ispitivanje se provodi samo za stupanj prijenosa čiji je prijenosni omjer najbliži 1. Ako prijenosni omjeri dva stupnja prijenosa imaju istu udaljenost do prijenosnog omjera 1, ispitivanje se provodi samo za stupanj prijenosa s višim od ta dva prijenosna omjera.
4.2.2.1. Deklaracija vrijednosti proizvođača sastavnog dijela
Proizvođač sastavnog dijela mora prije ispitivanja deklarirati vrijednosti maksimalnog i minimalnog zakretnog momenta UUT-a kao funkciju brzine vrtnje UUT-a između 0 min–1 i najveće radne brzine UUT-a. Ta se deklaracija čini zasebno za svaku od dvije razine napona Vmin,Test i Vmax,Test.
4.2.2.2. Provjera maksimalne granične vrijednosti zakretnog momenta
UUT se kondicionira (tj. bez rada sustava) na temperaturi okoline od 25 ± 10 °C najmanje dva sata do početka ispitivanja. Ako se to ispitivanje provodi izravno nakon bilo kojeg drugog ispitivanja provedenog u skladu s ovim Prilogom, kondicioniranje u trajanju od najmanje dva sata može se izostaviti ili skratiti ako UUT ostaje u ispitnoj ćeliji, a temperatura okoline u ispitnoj ćeliji bude unutar 25 ± 10 °C.
Neposredno prije početka ispitivanja UUT radi na ispitnom stolu tri minute tako da proizvodi snagu jednaku 80 % najveće snage na brzini vrtnje koju je preporučio proizvođač sastavnog dijela.
Izlazni zakretni moment i brzina vrtnje UUT-a mjere se na najmanje 10 različitih brzina vrtnje kako bi se ispravno definirao dijagram maksimalnog zakretnog momenta između najmanje i najveće brzine.
Najmanju zadanu vrijednost brzine proizvođač sastavnog dijela navodi na brzini koja nije veća od 2 % najveće radne brzine UUT-a prema specifikacijama proizvođača sastavnog dijela u skladu s točkom 4.2.2.1. Ako postav ispitivanja ne dopušta rad sustava na tako maloj zadanoj vrijednosti brzine, proizvođač sastavnog dijela navodi zadanu vrijednost najmanje brzine kao najmanju brzinu koja se može postići u određenom ispitnom postavu.
Najveća zadana vrijednost brzine definira se najvećom radnom brzinom UUT-a koju je deklarirao proizvođač sastavnog dijela u skladu s točkom 4.2.2.1.
Preostalih osam ili više različitih zadanih vrijednosti brzine vrtnje raspoređeno je između najmanje i najveće zadane vrijednosti brzine, a navodi ih proizvođač sastavnog dijela. Interval između dvije susjedne zadane vrijednosti brzine ne smije biti veći od 15 % najveće radne brzine UUT-a koju je deklarirao proizvođač sastavnog dijela.
U svakoj radnoj točki rad mora trajati najmanje 3 sekunde. Izlazni zakretni moment i brzina vrtnje UUT-a bilježe se kao prosječna vrijednost zadnje sekunde mjerenja. Cijelo se ispitivanje mora dovršiti u roku od 5 minuta.
4.2.2.3. Provjera minimalne granične vrijednosti momenta
UUT se kondicionira (tj. bez rada sustava) na temperaturi okoline od 25 ± 10 °C najmanje dva sata do početka ispitivanja. Ako se to ispitivanje provodi izravno nakon bilo kojeg drugog ispitivanja provedenog u skladu s ovim Prilogom, kondicioniranje u trajanju od najmanje dva sata može se izostaviti ili skratiti ako UUT ostaje u ispitnoj ćeliji, a temperatura okoline u ispitnoj ćeliji bude unutar 25 ± 10 °C.
Neposredno prije početka ispitivanja UUT radi na ispitnom stolu tri minute tako da proizvodi snagu jednaku 80 % najveće snage na brzini vrtnje koju je preporučio proizvođač sastavnog dijela.
Izlazni zakretni moment i brzina vrtnje UUT-a mjere se na istim brzinama vrtnje kao onima odabranima u točki 4.2.2.2.
U svakoj radnoj točki rad mora trajati najmanje 3 sekunde. Izlazni zakretni moment i brzina vrtnje UUT-a bilježe se kao prosječna vrijednost zadnje sekunde mjerenja. Cijelo se ispitivanje mora dovršiti u roku od 5 minuta.
4.2.2.4. Tumačenje rezultata
Maksimalni zakretni momenti UUT-a koje je deklarirao proizvođač sastavnog dijela u skladu s točkom 4.2.2.1. prihvaćaju se kao konačne vrijednosti ako nisu veći od +2 % ukupnog maksimalnog zakretnog momenta i od +4 % na drugim mjernim točkama, s dopuštenim odstupanjem za brzine vrtnje od ±2 % od vrijednosti izmjerenih u skladu s točkom 4.2.2.2.
Ako vrijednosti maksimalnog zakretnog momenta koje je deklarirao proizvođač sastavnog dijela premašuju prethodno definiranih graničnih vrijednosti, kao konačne vrijednosti uzimaju se stvarne izmjerene vrijednosti.
Ako su vrijednosti maksimalnog zakretnog momenta UUT-a koje je deklarirao proizvođač sastavnog dijela u skladu s točkom 4.2.2.1. manje od vrijednosti izmjerenih u skladu s točkom 4.2.2.2., kao konačne vrijednosti uzimaju se vrijednosti koje je deklarirao proizvođač sastavnog dijela.
Minimalni zakretni momenti UUT-a koje je deklarirao proizvođač sastavnog dijela u skladu s točkom 4.2.2.1. prihvaćaju se kao konačne vrijednosti ako nisu manje od -2 % ukupnog maksimalnog zakretnog momenta i od -4 % na drugim mjernim točkama, s dopuštenim odstupanjem za brzine vrtnje od ±2 % od vrijednosti izmjerenih u skladu s točkom 4.2.2.3.
Ako vrijednosti minimalnog zakretnog momenta koje je deklarirao proizvođač sastavnog dijela premašuju prethodno definirane granične vrijednosti, kao konačne vrijednosti uzimaju se stvarne izmjerene vrijednosti.
Ako su vrijednosti minimalnog zakretnog momenta UUT-a koje je deklarirao proizvođač sastavnog dijela u skladu s točkom 4.2.2.1. veće od vrijednosti izmjerenih u skladu s točkom 4.2.2.3., kao konačne vrijednosti uzimaju se vrijednosti koje je deklarirao proizvođač sastavnog dijela.
4.2.3. Ispitivanje ciklusom dijagrama trenja
Tim se ispitivanjem mjere gubici zbog trenja u UUT-u, tj. mehanička i/ili električna energija potrebna za kretanje sustava određenom brzinom pomoću vanjskih izvora energije.
UUT se kondicionira (tj. bez rada sustava) na temperaturi okoline od 25 ± 10 °C najmanje dva sata. Ako se to ispitivanje provodi izravno nakon bilo kojeg drugog ispitivanja provedenog u skladu s ovim Prilogom, kondicioniranje u trajanju od najmanje dva sata može se izostaviti ili skratiti ako UUT ostaje u ispitnoj ćeliji, a temperatura okoline u ispitnoj ćeliji bude unutar 25 ± 10 °C.
Neposredno prije početka stvarnog ispitivanja UUT može po izboru raditi na ispitnom stolu tri minute tako da proizvodi snagu jednaku 80 % najveće snage na brzini vrtnje koju je preporučio proizvođač sastavnog dijela.
Stvarno ispitivanje provodi se u skladu s jednom od sljedećih opcija:
Ispitivanje se provodi barem na istim brzinama vrtnje koje su odabrane u točki 4.2.2.2., a može se dodati više radnih točaka na drugim brzinama vrtnje. U svakoj radnoj točki rad mora trajati najmanje 10 sekundi, a za to vrijeme stvarna brzina vrtnje UUT-a mora biti unutar ±2 % zadane vrijednosti za brzinu vrtnje.
Sljedeće se vrijednosti bilježe kao prosječna vrijednost tijekom posljednjih 5 sekundi mjerenja, ovisno o odabranoj opciji ispitivanja:
Ako je UUT IEPC s višebrzinskim mjenjačem, ispitivanje se provodi za stupanj prijenosa čiji je prijenosni omjer najbliži 1. Ako prijenosni omjeri dva stupnja prijenosa imaju istu udaljenost do prijenosnog omjera 1, ispitivanje se provodi samo za stupanj prijenosa s višim od ta dva prijenosna omjera.
Osim toga, ispitivanje se može provesti i za sve ostale brzine IEPC-a za vožnju naprijed kako bi se utvrdio namjenski skup podataka za svaki stupanj prijenosa IEPC-a za vožnju naprijed.
4.2.4. Ispitivanje maksimalnog 30-minutnog kontinuiranog zakretnog momenta
Ovim se ispitivanjem mjeri maksimalni 30-minutni kontinuirani zakretni moment koji UUT može u prosjeku postići tijekom 1 800 sekundi.
Za IEPC s višebrzinskim mjenjačem ispitivanje se provodi samo za stupanj prijenosa čiji je prijenosni omjer najbliži 1. Ako prijenosni omjeri dva stupnja prijenosa imaju istu udaljenost do prijenosnog omjera 1, ispitivanje se provodi samo za stupanj prijenosa s višim od ta dva prijenosna omjera.
4.2.4.1. Deklaracija vrijednosti proizvođača sastavnog dijela
Proizvođač sastavnog dijela mora prije ispitivanja deklarirati vrijednosti za maksimalni 30-minutni kontinuirani zakretni moment UUT-a i odgovarajuću brzinu vrtnje. Brzina vrtnje mora biti u rasponu u kojem je mehanička snaga veća od 90 % ukupne najveće snage utvrđene na temelju podataka o maksimalnoj graničnoj vrijednosti zakretnog momenta zabilježenog u skladu s točkom 4.2.2. za odgovarajući napon. Ta se deklaracija čini zasebno za svaku od dvije razine napona Vmin,Test i Vmax,Test.
4.2.4.2. Provjera maksimalnog 30-minutnog kontinuiranog zakretnog momenta
UUT se održava (tj. bez rada sustava) na temperaturi okoline od 25 ± 10 °C najmanje četiri sata. Ako se to ispitivanje provodi izravno nakon bilo kojeg drugog ispitivanja provedenog u skladu s ovim Prilogom, kondicioniranje u trajanju od najmanje četiri sata može se izostaviti ili skratiti ako UUT ostaje u ispitnoj ćeliji, a temperatura okoline u ispitnoj ćeliji bude unutar 25 ± 10 °C.
UUT se ispituje na zadanoj vrijednosti zakretnog momenta i brzine koja odgovara maksimalnom 30-minutnom kontinuiranom zakretnom momentu koji je deklarirao proizvođač sastavnog dijela u skladu s točkom 4.2.4.1. tijekom ukupno 1 800 sekundi.
U tom razdoblju od 1 800 sekundi mjere se izlazni zakretni moment i brzina vrtnje UUT-a te električna energija na ulazu ili izlazu invertera (ili istosmjernog pretvarača, ako je primjenjivo). Vrijednost mehaničke snage izmjerena tijekom vremena mora biti u rasponu od ±5 % vrijednosti mehaničke snage koju je deklarirao proizvođač sastavnog dijela u skladu sa stavkom 4.2.4.1., a brzina vrtnje mora biti unutar ±2 % vrijednosti koju je deklarirao proizvođač sastavnog dijela u skladu s točkom 4.2.4.1. Maksimalni 30-minutni kontinuirani zakretni moment je prosjek izlaznog zakretnog momenta unutar razdoblja mjerenja od 1 800 sekundi. Odgovarajuća brzina vrtnje je prosječna brzina vrtnje u razdoblju mjerenja od 1 800 sekundi.
4.2.4.3. Tumačenje rezultata
Vrijednosti koje je deklarirao proizvođač sastavnog dijela u skladu s točkom 4.2.4.1. prihvaćaju se kao konačne vrijednosti ako se ne razlikuju za više od +4 % za zakretni moment, pri čemu je dopušteno odstupanje za brzinu vrtnje ±2 % od prosječnih vrijednosti utvrđenih u skladu s točkom 4.2.4.2.
Ako vrijednosti koje je deklarirao proizvođač sastavnog dijela premašuju prethodno definirane granične vrijednosti, ponavljaju se zahtjevi iz točaka od 4.2.4.1. do 4.2.4.3. s različitim vrijednostima za maksimalni 30-minutni kontinuirani zakretni moment i/ili odgovarajuću brzinu vrtnje.
Ako je vrijednost zakretnog momenta koju je deklarirao proizvođač sastavnog dijela u skladu s točkom 4.2.4.1. manja od prosječne vrijednosti zakretnog momenta utvrđene u skladu s točkom 4.2.4.2. uz dopušteno odstupanje za brzinu vrtnje od ±2 %, kao konačne vrijednosti uzimaju se vrijednosti koje je deklarirao proizvođač sastavnog dijela.
Uz to se izračunava prosjek stvarne izmjerene električne energije na ulazu ili izlazu invertera (ili istosmjernog pretvarača, ako je primjenjivo) tijekom razdoblja mjerenja od 1 800 sekundi. Prosječna 30-minutna kontinuirana snaga izračunava se iz konačnih vrijednosti maksimalnog 30-minutnog kontinuiranog zakretnog momenta i odgovarajuće prosječne brzine vrtnje.
4.2.5. Ispitivanje karakteristika preopterećenja
Tim se ispitivanjem mjeri trajanje sposobnosti UUT-a da osigura maksimalni izlazni zakretni moment kako bi se dobile karakteristike preopterećenja sustava.
Za IEPC s višebrzinskim mjenjačem ispitivanje se provodi samo za stupanj prijenosa čiji je prijenosni omjer najbliži 1. Ako prijenosni omjeri dva stupnja prijenosa imaju istu udaljenost do prijenosnog omjera 1, ispitivanje se provodi samo za stupanj prijenosa s višim od ta dva prijenosna omjera.
4.2.5.1. Deklaracija vrijednosti proizvođača sastavnog dijela
Proizvođač sastavnog dijela mora prije ispitivanja deklarirati vrijednost maksimalnog izlaznog zakretnog momenta UUT-a na određenoj brzini vrtnje odabranoj za ispitivanje i odgovarajuću brzinu vrtnje. Odgovarajuća brzina vrtnje jednaka je zadanoj vrijednosti brzine koja se upotrebljava za mjerenje provedeno u skladu s točkom 4.2.4.2. za odgovarajući napon. Deklarirana vrijednost maksimalnog izlaznog zakretnog momenta UUT-a ne smije biti manja od maksimalnog 30-minutnog kontinuiranog zakretnog momenta utvrđenog u skladu s točkom 4.2.4.3. za odgovarajući napon.
Proizvođač sastavnog dijela mora uz to deklarirati trajanje t0_maxP za koje se maksimalni izlazni zakretni moment UUT-a može kontinuirano postići počevši od uvjeta utvrđenih u točki 4.2.5.2. Ta se deklaracija čini zasebno za svaku od dvije razine napona Vmin,Test i Vmax,Test.
4.2.5.2. Provjera maksimalnog izlaznog zakretnog momenta
UUT se održava (tj. bez rada sustava) na temperaturi okoline od 25 °C ± 10 °C najmanje dva sata. Ako se to ispitivanje provodi izravno nakon bilo kojeg drugog ispitivanja provedenog u skladu s ovim Prilogom, kondicioniranje u trajanju od najmanje dva sata može se izostaviti ili skratiti ako UUT ostaje u ispitnoj ćeliji, a temperatura okoline u ispitnoj ćeliji bude unutar 25 ± 10 °C.
Neposredno prije početka ispitivanja UUT radi na ispitnom stolu 30 minuta tako da proizvodi 50 % maksimalnog 30-minutnog kontinuiranog zakretnog momenta na odgovarajućoj zadanoj vrijednosti brzine kako je utvrđeno u skladu s točkom 4.2.4.3.
Zatim se UUT ispituje na zadanoj vrijednosti zakretnog momenta i brzine koja odgovara maksimalnom izlaznom zakretnom momentu koji je deklarirao proizvođač sastavnog dijela u skladu s točkom 4.2.5.1.
Izlazni zakretni moment i brzina vrtnje UUT-a te istosmjerni ulazni napon invertera (ili istosmjernog pretvarača, ako je primjenjivo) i električna energija na ulazu ili izlazu invertera (ili istosmjernog pretvarača, ako je primjenjivo) mjere se tijekom razdoblja od t0_maxP koje je deklarirao proizvođač sastavnog dijela u skladu s točkom 4.2.5.1.
4.2.5.3. Tumačenje rezultata
Zabilježene vrijednosti zakretnog momenta i brzine tijekom vremena izmjerene u skladu s točkom 4.2.5.2. prihvaćaju se ako se ne razlikuju za više od ±2 % za zakretni moment i ±2 % za brzinu vrtnje od vrijednosti koje je deklarirao proizvođač sastavnog dijela u skladu s točkom 4.2.5.1. za vrijeme cijelog razdoblja t0_maxP.
Ako su vrijednosti koje je deklarirao proizvođač sastavnog dijela izvan dopuštenih odstupanja definiranih u prvom stavku ove točke, postupci utvrđeni u točkama 4.2.5.1. i 4.2.5.2. i u ovoj točki ponavljaju se s različitim vrijednostima za maksimalni izlazni zakretni moment UUT-a i/ili trajanje t0_maxP.
Prosjek stvarnih izmjerenih vrijednosti u razdoblju t0_maxP izračunan za različite signale brzine vrtnje, zakretnog momenta i istosmjernog ulaznog napona do invertera (ili istosmjernog pretvarača, ako je primjenjivo) upotrebljavaju se kao konačne vrijednosti za karakterizaciju točke preopterećenja. Osim toga, izračunava se prosjek stvarne izmjerene električne energije na ulazu ili izlazu invertera (ili istosmjernog pretvarača, ako je primjenjivo) u razdoblju t0_maxP.
4.2.6. Ispitivanje EPMC-om
Ispitivanjem EPMC-om mjeri se električna energija na ulazu ili izlazu invertera (ili istosmjernog pretvarača, ako je primjenjivo) za različite radne točke UUT-a.
4.2.6.1. Pretkondicioniranje
UUT se kondicionira (tj. bez rada sustava) na temperaturi okoline od 25 ± 10 °C najmanje dva sata. Ako se to ispitivanje provodi izravno nakon bilo kojeg drugog ispitivanja provedenog u skladu s ovim Prilogom, kondicioniranje u trajanju od najmanje dva sata može se izostaviti ili skratiti ako UUT ostaje u ispitnoj ćeliji, a temperatura okoline u ispitnoj ćeliji bude unutar 25 ± 10 °C.
4.2.6.2. Radne točke na kojima se mjeri
Za IEPC s višebrzinskim mjenjačem utvrđuju se za svaki stupanj prijenosa za vožnju naprijed zadane vrijednosti za brzinu vrtnje u skladu s točkom 4.2.6.2.1. i za zakretni moment u skladu s točkom 4.2.6.2.2.
4.2.6.2.1 Zadane vrijednosti za brzinu vrtnje
Zadane vrijednosti za samostalni sustav električnog stroja ili IEPC bez promjenjivih stupnjeva prijenosa definiraju se u skladu sa sljedećim odredbama:
kao zadane vrijednosti za brzinu vrtnje UUT-a upotrebljavaju se iste zadane vrijednosti koje se upotrebljavaju za mjerenje provedeno u skladu s točkom 4.2.2.2. za odgovarajući napon;
zadana vrijednost brzine za provjeru maksimalnog 30-minutnog kontinuiranog zakretnog momenta koja se provodi u skladu s točkom 4.2.4.2. za odgovarajući način upotrebljava se uz zadane vrijednosti definirane u podtočki (a);
osim zadanih vrijednosti definiranih u podtočkama (a) i (b) mogu se definirati dodatne zadane vrijednosti brzine.
Kad je riječ o IEPC-u s višebrzinskim mjenjačem, za svaki pojedinačni stupanj prijenosa za vožnju naprijed definira se zaseban skup podataka zadanih vrijednosti za brzinu vrtnje UUT-a na temelju sljedećih odredbi:
zadane vrijednosti brzine vrtnje za stupanj prijenosa s prijenosnim omjerom najbližim 1 (ako prijenosni omjeri dva stupnja prijenosa imaju istu udaljenost do prijenosnog omjera 1, ispitivanje se provodi samo za stupanj prijenosa s višim od dva prijenosna omjera) određene u skladu s podtočkama od (a) do (c) prethodne točke nk,gear_iCT1 upotrebljavaju se kao osnova za daljnji korak iz podtočke (e);
te zadane vrijednosti brzine vrtnje pretvaraju se u odgovarajuće zadane vrijednosti za sve druge stupnjeve prijenosa sljedećom jednadžbom:
nk,gear = nk,gear_iCT1 × igear_iCT1 / igear
pri čemu je:
|
nk,gear |
= |
zadana vrijednost brzine vrtnje k za određeni stupanj prijenosa (pri čemu je k = 1, 2, 3, …, najveći broj zadanih vrijednosti brzine vrtnje) (pri čemu je stupanj prijenosa = 1, …, najviši stupanj prijenosa) |
|
nk,gear_iCT1 |
= |
zadana vrijednost brzine vrtnje k za stupanj prijenosa s prijenosnim omjerom najbližim 1 u skladu s podtočkom (d) (pri čemu je k = 1, 2, 3, …, najveći broj zadanih vrijednosti brzine vrtnje) |
|
igear |
= |
prijenosni omjer određenog stupnja prijenosa [–] (pri čemu je stupanj prijenosa = 1, …, najviši stupanj prijenosa) |
|
igear_iCT1 |
= |
prijenosni omjer stupnja prijenosa s prijenosnim omjerom najbližim 1 u skladu s podtočkom (d) [–] |
4.2.6.2.2. Zadane vrijednosti zakretnog momenta
Zadane vrijednosti za samostalni sustav električnog stroja ili IEPC bez promjenjivih stupnjeva prijenosa definiraju se u skladu sa sljedećim odredbama:
za mjerenje se određuje najmanje 10 zadanih vrijednosti za zakretni moment UUT-a koje se nalaze na pozitivnoj strani (tj. za vožnju) i negativnoj strani (tj. za kočenje) zakretnog momenta. Najniža i najviša zadana vrijednost zakretnog momenta definira se na temelju minimalnih i maksimalnih graničnih vrijednosti zakretnog momenta utvrđenih u skladu s točkom 4.2.2.4., pri čemu je najniža zadana vrijednost zakretnog momenta ukupni minimalni zakretni moment Tmin_overall, a najviša zadana vrijednost zakretnog momenta je ukupni maksimalni zakretni moment, Tmax_overall, utvrđen na temelju tih vrijednosti;
preostalih najmanje osam različitih zadanih vrijednosti zakretnog momenta mora se nalaziti između najniže i najviše zadane vrijednosti zakretnog momenta. Interval između dvije susjedne zadane vrijednosti zakretnog momenta ne smije biti veći od 22,5 % ukupnog maksimalnog zakretnog momenta UUT-a utvrđenog u skladu s točkom 4.2.2.4. za odgovarajući način;
granična vrijednost pozitivnog zakretnog momenta na određenoj brzini vrtnje je maksimalna granična vrijednost zakretnog momenta na toj zadanoj vrijednosti brzine vrtnje utvrđenoj u skladu s točkom 4.2.2.4. za odgovarajući napon i umanjenoj za 5 % Tmax_overall. Sve zadane vrijednosti zakretnog momenta na određenoj zadanoj vrijednosti brzine vrtnje koje se nalaze iznad granične vrijednosti za pozitivni zakretni moment na toj brzini vrtnje zamjenjuju se jednom ciljanom zadanom vrijednošću zakretnog momenta koja se nalazi na maksimalnoj graničnoj vrijednosti zakretnog momenta na toj zadanoj vrijednosti brzine vrtnje;
granična vrijednost negativnog zakretnog momenta na određenoj brzini vrtnje je minimalna granična vrijednost zakretnog momenta na toj zadanoj vrijednosti brzine vrtnje utvrđenoj u skladu s točkom 4.2.2.4. za odgovarajući napon i umanjenoj za 5 % Tmin_overall. Sve zadane vrijednosti zakretnog momenta na određenoj zadanoj vrijednosti brzine vrtnje koje se nalaze ispod granične vrijednosti za negativni zakretni moment na toj brzini vrtnje zamjenjuju se jednom ciljanom zadanom vrijednošću zakretnog momenta koja se nalazi na minimalnoj graničnoj vrijednosti zakretnog momenta na toj zadanoj vrijednosti brzine vrtnje;
minimalna i maksimalna granična vrijednost zakretnog momenta za određenu zadanu vrijednost brzine vrtnje određuju se primjenom linearne interpolacije na temelju podataka dobivenih u skladu s točkom 4.2.2.4. za odgovarajući napon.
Kad je riječ o IEPC-u s višebrzinskim mjenjačem, za svaki pojedinačni stupanj prijenosa definira se zaseban skup podataka zadanih vrijednosti za svaki zakretni moment UUT-a na temelju sljedećih odredbi:
zadane vrijednosti zakretnog momenta za stupanj prijenosa s prijenosnim omjerom najbližim 1 (ako prijenosni omjeri dva stupnja prijenosa imaju istu udaljenost do prijenosnog omjera 1, ispitivanje se provodi samo za stupanj prijenosa s višim od dva prijenosna omjera) određene u skladu s podtočkama od (a) do (e) prethodne točke, Tj,gear_iCT1, upotrebljavaju se kao osnova za daljnji korak iz podtočaka (g) i (h);
te zadane vrijednosti zakretnog momenta pretvaraju se u odgovarajuće zadane vrijednosti za sve druge stupnjeve prijenosa sljedećom jednadžbom:
Tj,gear = Tj,gear_iCT1 / igear_iCT1 × igear
pri čemu je:
|
Tj,gear |
= |
zadana vrijednost zakretnog momenta j za određeni stupanj prijenosa (pri čemu je j = 1, 2, 3, …, najveći broj zadanih vrijednosti brzine vrtnje) (pri čemu je stupanj prijenosa = 1, …, najviši stupanj prijenosa) |
|
Tj,gear_iCT1 |
= |
zadana vrijednost zakretnog momenta j za stupanj prijenosa s prijenosnim omjerom najbližim 1 u skladu s podtočkom (f) (pri čemu je j = 1, 2, 3, …, najveći broj zadanih vrijednosti brzine vrtnje) |
|
igear |
= |
prijenosni omjer određenog stupnja prijenosa [–] (pri čemu je stupanj prijenosa = 1, …, najviši stupanj prijenosa) |
|
igear_iCT1 |
= |
prijenosni omjer stupnja prijenosa s prijenosnim omjerom najbližim 1 u skladu s podtočkom (f) [–] |
Nijedna zadana vrijednost zakretnog momenta Tj,gear koja ima apsolutnu vrijednost veću od 10 kNm ne mora se mjeriti za vrijeme stvarnog ispitivanja koje se provodi u skladu s točkom 4.2.6.4.
4.2.6.3. Mjereni signali
U radnim točkama određenima u skladu s točkom 4.2.6.2. mjeri se električna energija na ulazu ili izlazu invertera (ili istosmjernog pretvarača, ako je primjenjivo) te izlazni zakretni moment i brzina UUT-a.
4.2.6.4. Ispitni slijed
Ispitni slijed sastoji se od zadanih vrijednosti za jednoličan rad s definiranom brzinom vrtnje i zakretnim momentom na svakoj zadanoj vrijednosti u skladu s točkom 4.2.6.2.
Ako dođe do neplaniranog prekida, ispitni slijed smije se nastaviti pod sljedećim uvjetima:
Za IEPC se primjenjuju sljedeće odredbe:
Neposredno prije početka ispitivanja na prvoj zadanoj vrijednosti UUT mora raditi na ispitnom stolu radi zagrijavanja u skladu s preporukama proizvođača sastavnog dijela. Prva zadana vrijednost brzine vrtnje za stvarno mjereni stupanj prijenosa za pokretanje ispitivanja EPMC-om definira se na najnižoj zadanoj vrijednosti brzine vrtnje.
Preostale zadane vrijednosti za stvarno mjereni stupanj prijenosa primjenjuju se sljedećim redoslijedom:
prva radna točka na određenoj zadanoj vrijednosti brzine vrtnje definira se na najvećem zakretnom momentu na toj određenoj brzini;
sljedeća radna točka postavlja se na istu brzinu i najnižu zadanu vrijednost pozitivnog zakretnog momenta (tj. za vožnju);
sljedeća radna točka postavlja se na istu brzinu i drugu najvišu zadanu vrijednost pozitivnog zakretnog momenta (tj. za vožnju);
sljedeća radna točka postavlja se na istu brzinu i drugu najnižu zadanu vrijednost pozitivnog zakretnog momenta (tj. za vožnju);
taj se redoslijed prebacivanja s preostale najviše na preostalu najnižu zadanu vrijednost zakretnog momenta nastavlja dok se ne izmjere sve zadane vrijednosti pozitivnog zakretnog momenta (tj. za vožnju) na određenoj zadanoj vrijednosti brzine vrtnje;
prije prelaska na korak iz točke (g) UUT se može ohladiti u skladu s preporukama proizvođača sastavnog dijela tako da radi na određenoj zadanoj vrijednosti koju je odredio proizvođač sastavnog dijela;
zatim se provodi mjerenje zadanih vrijednosti negativnog (tj. kočnog) zakretnog momenta na istoj zadanoj vrijednosti brzine vrtnje počevši od najnižeg zakretnog momenta na toj određenoj brzini;
sljedeća radna točka postavlja se na istu brzinu i najvišu zadanu vrijednost negativnog (tj. kočnog) zakretnog momenta;
sljedeća radna točka postavlja se na istu brzinu i drugu najnižu zadanu vrijednost negativnog (tj. kočnog) zakretnog momenta;
sljedeća radna točka postavlja se na istu brzinu i drugu najvišu zadanu vrijednost negativnog (tj. kočnog) zakretnog momenta;
taj se redoslijed prebacivanja s preostale najniže na preostalu najvišu zadanu vrijednost zakretnog momenta nastavlja dok se ne izmjere sve zadane vrijednosti negativnog (tj. kočnog) zakretnog momenta na određenoj zadanoj vrijednosti brzine vrtnje;
prije prelaska na korak iz točke (m) UUT se može ohladiti u skladu s preporukama proizvođača sastavnog dijela tako da radi na određenoj zadanoj vrijednosti koju je odredio proizvođač sastavnog dijela;
ispitivanje se nastavlja na sljedećoj zadanoj vrijednosti veće brzine vrtnje ponavljanjem koraka od (a) do (m) prethodno definiranog ispitnog slijeda dok se ne dovrše sve zadane vrijednosti brzine vrtnje za stvarno mjereni stupanj prijenosa.
U svakoj radnoj točki rad mora trajati najmanje 5 sekunde. U tom razdoblju rada brzina vrtnje UUT-a mora se održavati na zadanoj vrijednosti brzine vrtnje unutar dopuštenog odstupanja od ±1 % ili 20 min–1, što god je veće. U tom razdoblju rada zakretni moment mora se, osim u slučaju najviše i najniže zadane vrijednosti zakretnog momenta na svakoj zadanoj vrijednosti brzine vrtnje, održavati na zadanoj vrijednosti zakretnog momenta unutar dopuštenog odstupanja od ±1 % ili ± 5 Nm od zadane vrijednosti zakretnog momenta, što god je veće.
Električna energija na ulazu ili izlazu invertera (ili istosmjernog pretvarača, ako je primjenjivo), izlazni zakretni moment i brzina vrtnje UUT-a bilježe se kao prosječna vrijednost tijekom posljednje dvije sekunde razdoblja rada.
4.3. Naknadna obrada podataka mjerenja UUT-a
4.3.1. Opće odredbe za naknadnu obradu
Svi koraci naknadne obrade definirani u točkama od 4.3.2. do 4.3.6. provode se zasebno za skupove podataka izmjerene za dvije različite razine napona u skladu s točkom 4.1.3.
4.3.2. Maksimalna i minimalna granična vrijednost zakretnog momenta
Podaci za maksimalnu i minimalnu graničnu vrijednosti zakretnog momenta određene u skladu s točkom 4.2.2.4. proširuju se linearnom ekstrapolacijom (koristeći dvije najbliže točke) na nultu brzinu vrtnje i na najveću radnu brzinu UUT-a koju je deklarirao proizvođač sastavnog dijela ako zabilježeni mjerni podaci ne obuhvaćaju te raspone.
4.3.3. Dijagram trenja
Podaci za dijagram trenja utvrđeni u skladu s točkom 4.2.3. mijenjaju se u skladu sa sljedećim odredbama:
ako je napajanje invertera (ili istosmjernog pretvarača, ako je primjenjivo) bilo neaktivno ili isključeno, odgovarajuće vrijednosti za električnu energiju invertera (ili istosmjernog pretvarača, ako je primjenjivo) postavljaju se na 0;
ako izlazno vratilo UUT-a nije bilo spojeno na uređaj za opterećenje (tj. dinamometar), odgovarajuće vrijednosti zakretnog momenta postavljaju se na 0;
podaci izmijenjeni u skladu s podtočkama 1. i 2. proširuju se linearnom ekstrapolacijom na najveću radnu brzinu UUT-a koju je deklarirao proizvođač sastavnog dijela ako zabilježeni mjerni podaci ne obuhvaćaju te raspone;
vrijednosti električne energije invertera (ili istosmjernog pretvarača, ako je primjenjivo) izmijenjene u skladu s podtočkama od 1. do 3. smatraju se virtualnim gubitkom mehaničke snage. Te vrijednosti virtualnoga gubitka mehaničke snage pretvaraju se u virtualni moment otpora uz odgovarajuću brzinu vrtnje izlaznog vratila UUT-a;
na svakoj zadanoj vrijednosti brzine vrtnje izlaznog vratila UUT-a u podacima izmijenjenima u skladu s podtočkama od 1. do 3. koja je izmjerena vrijednost virtualnog momenta otpora određena u skladu s podtočkom 4. dodaje se stvarnom zakretnom momentu uređaja za opterećenje (tj. dinamometru) kako bi se definirao ukupni moment otpora UUT-a kao funkcija brzine vrtnje.
Vrijednosti ukupnog momenta otpora na najnižoj zadanoj vrijednosti brzine vrtnje, određena iz podataka u skladu s podtočkom 5., kopira se u novi unos za brzinu vrtnje od 0 min-1 i dodaje podacima izmijenjenima u skladu s podtočkom 5.
4.3.4. EPMC
Podaci za EPMC utvrđeni u skladu s točkom 4.2.6.4. proširuju se u skladu sa sljedećim odredbama za svaki zasebno mjeren stupanj prijenosa za vožnju naprijed:
vrijednosti svih parova podataka za izlazni zakretni moment i snagu strujnog invertera utvrđene na najnižoj zadanoj vrijednosti brzine vrtnje kopiraju se u novi unos na nultoj brzini vrtnje;
vrijednosti svih parova podataka za izlazni zakretni moment i snagu strujnog invertera utvrđene na najvišoj zadanoj vrijednosti brzine vrtnje kopiraju se u novi unos na najvišoj zadanoj vrijednosti brzine vrtnje pomnoženoj s 1,05.
ako je na određenoj zadanoj vrijednosti brzine vrtnje (uključujući novouvedene podatke iz točaka 1. i 2.) zadana vrijednost zakretnog momenta utvrđena u skladu s odredbama točke 4.2.6.2.2. podtočaka od (a) do (g) izostavljena za stvarno mjerenje u skladu s točkom 4.2.6.2.2. podtočkom (h), izračunava se nova podatkovna točka na temelju sljedećih odredbi:
brzina vrtnje: korištenje vrijednosti izostavljene zadane vrijednosti za brzinu vrtnje;
zakretni moment: korištenje vrijednosti izostavljene zadane vrijednosti zakretnog momenta;
snaga invertera: izračunavanje nove vrijednosti linearnom ekstrapolacijom, pri čemu se primjenjuje nagib linearnog regresijskog pravca dobiven metodom najmanjih kvadrata na temelju tri stvarno izmjerene točke zakretnog momenta koje se nalaze najbliže vrijednosti zakretnog momenta iz podtočke (b) za odgovarajuću zadanu vrijednost brzine vrtnje;
za vrijednosti pozitivnog zakretnog momenta ekstrapolirane vrijednosti snage invertera koje daju vrijednosti niže od izmjerenih u stvarno izmjerenoj točki zakretnog momenta koja se nalazi najbliže vrijednosti zakretnog momenta iz podtočke (b) postavljaju se na stvarno izmjerenu snagu invertera u točki zakretnog momenta koja se nalazi najbliže vrijednosti zakretnog momenta iz podtočke (b);
za vrijednosti negativnog zakretnog momenta ekstrapolirane vrijednosti snage invertera koje daju vrijednosti više od izmjerenih u stvarno izmjerenoj točki zakretnog momenta koja se nalazi najbliže vrijednosti zakretnog momenta iz podtočke (b) postavljaju se na stvarno izmjerenu snagu invertera u točki zakretnog momenta koja se nalazi najbliže vrijednosti zakretnog momenta iz podtočke (b);
na svakoj zadanoj vrijednosti brzine vrtnje (uključujući novouvedene podatke iz točaka od 1. do 3.) nova se podatkovna točka izračunava na temelju podataka na najvišoj zadanoj vrijednosti zakretnog momenta u skladu sa sljedećim pravilima:
brzina vrtnje: korištenje iste vrijednosti za brzinu vrtnje;
zakretni moment: korištenje vrijednosti zakretnog momenta pomnožene s faktorom 1,05;
snaga invertera: izračunavanje nove vrijednosti tako da učinkovitost definirana kao omjer mehaničke snage i snage invertera ostane konstantna;
na svakoj zadanoj vrijednosti brzine vrtnje (uključujući novouvedene podatke iz točaka od 1. do 3.) nova se podatkovna točka izračunava na temelju podataka na najnižoj zadanoj vrijednosti zakretnog momenta u skladu sa sljedećim pravilima:
brzina vrtnje: korištenje iste vrijednosti za brzinu vrtnje;
zakretni moment: korištenje vrijednosti zakretnog momenta pomnožene s faktorom 1,05;
snaga invertera: izračunavanje nove vrijednosti tako da učinkovitost definirana kao omjer i snage invertera i mehaničke snage ostane konstantna.
4.3.5. Karakteristike preopterećenja
Iz podataka za karakteristike preopterećenja utvrđenih u skladu s točkom 4.2.5.3. određuje se vrijednost učinkovitosti dijeljenjem prosječne mehaničke izlazne snage u razdoblju t0_maxP s prosječnom električnom energijom na ulazu ili izlazu invertera (ili istosmjernog pretvarača, ako je primjenjivo) u razdoblju t0_maxP.
4.3.6. Maksimalni 30-minutni kontinuirani zakretni moment
Iz podataka utvrđenih u skladu s točkom 4.2.4.3. vrijednost učinkovitosti određuje se dijeljenjem prosječne 30-minutne kontinuirane snage s prosječnom električnom energijom na ulazu ili izlazu invertera (ili istosmjernog pretvarača, ako je primjenjivo).
Iz mjernih podataka za maksimalni 30-minutni kontinuirani zakretni moment utvrđenih u skladu s točkom 4.2.4.2. određuju se sljedeće prosječne vrijednosti iz vremenski razlučenih vrijednosti tijekom razdoblja mjerenja od 1 800 sekundi za svaki rashladni krug koji je zasebno priključen na vanjski izmjenjivač topline:
Snaga hlađenja određuje se na temelju specifičnog toplinskog kapaciteta rashladnog sredstva, masenog protoka rashladnog sredstva i temperaturne razlike u izmjenjivaču topline na ispitnom stolu na strani UUT-a.
4.4. Posebne odredbe za ispitivanje IHPC-a tipa 1.
IHPC-i tipa 1. virtualno su podijeljeni na dva zasebna sastavna dijela radi obrade u simulacijskom alatu, tj. na sustav električnog stroja i mjenjač. Stoga se u skladu s odredbama opisanima u ovoj točki utvrđuju dva zasebna skupa podataka o sastavnim dijelovima.
Za ispitivanje sastavnih dijelova IHPC-a tipa 1. primjenjuju se točke od 4.1. do 4.2. ovog Priloga.
Za IHPC tipa 1. zakretni moment i brzina mjere se na izlaznom vratilu sustava (tj. na izlaznoj strani mjenjača prema kotačima vozila).
Definicija porodica u skladu s Dodatkom 13. nije dopuštena za IHPC-e tipa 1. Stoga izostavljanje ispitivanja nije dopušteno i sva se ispitivanja opisana u točki 4.2. provode za jedan određeni IHPC tipa 1. Neovisno o tim odredbama, za IHPC-e tipa 1. izostavlja se ispitivanje ciklusom dijagrama trenja u skladu s točkom 4.2.3.
Nije dopušteno generiranje ulaznih podataka za IHPC-e tipa 1. na temelju standardnih vrijednosti.
4.4.1. Ispitivanja koja je potrebno provesti za IHPC tipa 1.
4.4.1.1. Ispitivanja za određivanje karakteristika cijelog sustava
U ovoj se podtočki opisuju pojedinosti za određivanje karakteristika cijelog IHPC-a tipa 1., uključujući gubitke u sustavu zbog mjenjača.
Sljedeća ispitivanja provode se u skladu s odredbama određenima za IEPC s višebrzinskim mjenjačem u odgovarajućim točkama. Za sva ta ispitivanja ulazno vratilo za prijenos pogonskog zakretnog momenta u sustav mora biti odspojeno i slobodno se vrtjeti ili mora biti pričvršćeno bez okretanja.
Tablica 2.a
Pregled ispitivanja koja je potrebno provesti za IHPC tipa 1.
|
Ispitivanje |
Upućivanje na točku |
|
Maksimalna i minimalna granična vrijednost zakretnog momenta |
4.2.2. |
|
Maksimalni 30-minutni kontinuirani zakretni moment |
4.2.4. |
|
Karakteristike preopterećenja |
4.2.5. |
|
EPMC |
4.2.6. |
Zbog primjenjivosti odredbi utvrđenih za IEPC s višebrzinskim mjenjačem na IHPC-e tipa 1. EPMC se mjeri za svaki pojedinačni stupanj prijenosa za vožnju naprijed u skladu s točkom 4.2.6.2.
4.4.1.2. Ispitivanja za određivanje gubitaka unutar sustava zbog mjenjača
U ovoj se podtočki opisuju pojedinosti za utvrđivanje gubitaka u sustavu zbog mjenjača.
Stoga se sustav ispituje u skladu s odredbama iz točke 3.3. Priloga VI. Neovisno o tim odredbama, primjenjuju se sljedeće odredbe:
4.4.2. Naknadna obrada podataka mjerenja IHPC-a tipa 1.
Za naknadnu obradu podataka mjerenja IHPC-a tipa 1. primjenjuju se sve odredbe utvrđene u točki 4.3., osim ako je drukčije navedeno.
4.4.2.1. Naknadna obrada podataka o ukupnim karakteristikama sustava
Sa svim mjernim podacima utvrđenima u skladu s točkom 4.4.1.1. postupa se u skladu s odredbama utvrđenima u točkama od 4.3.1. do 4.3.6. Odredbe iz točke 4.3.3. izostavljaju se jer se mjerenje za dijagram trenja u skladu s točkom 4.2.3. ne provodi za IHPC-e tipa 1. Ako su u odgovarajućim točkama određene posebne odredbe za IEPC s višebrzinskim mjenjačem, primjenjuju se te odredbe.
4.4.2.2. Naknadna obrada podataka o gubitku u sustavu zbog mjenjača
Sa svim mjernim podacima utvrđenima u skladu s točkom 4.4.1.2. postupa se u skladu s odredbama utvrđenima u točki 3.4. Priloga VI. Neovisno o tim odredbama, primjenjuju se sljedeće odredbe:
4.4.2.3. Naknadna obrada podataka radi dobivanja posebnih podataka o virtualnom sustavu električnog stroja
Za određivanje podataka o sastavnim dijelovima virtualnog sustava električnog stroja primjenjuju se sljedeći koraci. Sljedeći koraci naknadne obrade izostavljaju se za dvije vrijednosti učinkovitosti utvrđene u skladu s točkama 4.3.5. i 4.3.6. jer te vrijednosti služe samo za ocjenjivanje sukladnosti certificiranih karakteristika povezanih s emisijama CO2 i potrošnjom goriva.
Sve vrijednosti brzine i zakretnog momenta mjernih podataka obrađene u skladu s točkom 4.4.2.1. pretvaraju se iz podataka za izlazno vratilo u podatke za ulazno vratilo IHPC-a tipa 1. u skladu sa sljedećim jednadžbama. Ako je isto ispitivanje provedeno za nekoliko stupnjeva prijenosa, pretvorba se provodi zasebno za svaki stupanj prijenosa.
pri čemu je:
|
nEM,virt |
= |
brzina vrtnje virtualnog sustava električnog stroja koja se odnosi na ulazno vratilo IHPC-a tipa 1. [min-1] |
|
noutput |
= |
izmjerena brzina vrtnje na izlaznom vratilu IHPC-a tipa 1. [min-1] |
|
igbx |
= |
omjer brzine vrtnje na ulaznom vratilu i brzine vrtnje na izlaznom vratilu IHPC-a tipa 1. za određeni stupanj prijenosa uključen za vrijeme mjerenja [–] |
|
TEM,virt |
= |
zakretni moment virtualnog sustava električnog stroja koji se odnosi na ulazno vratilo IHPC-a tipa 1. [Nm] |
|
Toutput |
= |
izmjereni zakretni moment na izlaznom vratilu IHPC-a tipa 1. [Nm] |
|
Tloss,gbx |
= |
gubitak zakretnog momenta ovisan o brzini vrtnje i zakretnom momentu na ulaznom vratilu IHPC-a tipa 1. [Nm] Izračunava se dvodimenzionalnom linearnom interpolacijom iz dijagrama gubitaka za mjenjač utvrđenih u skladu s točkom 4.4.2.2. za odgovarajući stupanj prijenosa. |
|
stupanj prijenosa |
= |
stupanj prijenosa uključen za vrijeme mjerenja [–] |
Dijagrami električne energije utvrđeni za svaki stupanj prijenosa za vožnju naprijed u skladu s točkom 4.4.2.1. i pretvoreni za ulazno vratilo u skladu s točkom 4.4.2.3. podtočkom (a) upotrebljavaju se kao osnova za sljedeće izračune. Sve vrijednosti snage strujnog invertera iz tih dijagrama električne energije pretvaraju se u odgovarajuće dijagrame za virtualni sustav električnog stroja oduzimanjem gubitaka zbog mjenjača u skladu sa sljedećom jednadžbom:
pri čemu je:
|
Pel,virt |
snaga strujnog invertera virtualnog sustava električnog stroja [W] |
|
nEM,virt |
brzina vrtnje virtualnog sustava električnog stroja koja se odnosi na ulazno vratilo IHPC-a tipa 1. utvrđena u skladu s točkom 4.4.2.3. podtočkom (a) [min-1] |
|
TEM,virt |
zakretni moment virtualnog sustava električnog stroja koji se odnosi na ulazno vratilo IHPC-a tipa 1. utvrđen u skladu s točkom 4.4.2.3. podtočkom (a) [Nm] |
|
Pel,meas |
izmjerena snaga strujnog invertera [W] |
|
Tloss,gbx |
gubitak zakretnog momenta ovisan o brzini vrtnje i zakretnom momentu na ulaznom vratilu IHPC-a tipa 1. [Nm] Izračunava se dvodimenzionalnom linearnom interpolacijom iz dijagrama gubitaka za mjenjač utvrđenih u skladu s točkom 4.4.2.2. za odgovarajući stupanj prijenosa. |
|
stupanj prijenosa |
stupanj prijenosa uključen za vrijeme mjerenja [–] |
Vrijednosti momenta otpora virtualnog sustava električnog stroja navode se na istim zadanim vrijednostima brzine vrtnje, nEM,virt, koje se odnose na ulazno vratilo IHPC-a tipa 1. kako se upotrebljavaju za određivanje dijagrama maksimalnog i minimalnog zakretnog momenta virtualnog sustava električnog stroja. Svaka pojedinačna vrijednost momenta otpora u Nm prikazana na različitim zadanim vrijednostima brzine vrtnje postavlja se na nulu.
Rotacijska inercija virtualnog sustava električnog stroja izračunava se pretvaranjem vrijednosti inercije stvarnih električnih strojeva utvrđenih u skladu s točkom 8. Dodatka 8. ovom Prilogu u odgovarajuću vrijednost rotacijske inercije koja se odnosi na ulazno vratilo IHPC-a tipa 1.
4.4.3. Generiranje ulaznih podataka za simulacijski alat
Budući da su IHPC-i tipa 1. virtualno podijeljeni na dva zasebna sastavna dijela radi obrade u simulacijskom alatu, utvrđuju se zasebni ulazni podaci sastavnih dijelova za sustav električnog stroja i mjenjač. Certifikacijski broj naveden u ulaznim podacima je isti za oba sastavna dijela, odnosno sustav električnog stroja i mjenjač.
4.4.3.1. Ulazni podaci za virtualni sustav električnog stroja
Ulazni podaci za virtualni sustav električnog stroja generiraju se u skladu s definicijama za sustav električnog stroja iz Dodatka 15. na temelju konačnih podataka koji proizlaze iz odredbi točke 4.4.2.3.
4.4.3.2. Ulazni podaci za virtualni mjenjač
Ulazni podaci za virtualni mjenjač generiraju se u skladu s definicijama za prijenos iz tablica od 1. do 3. Dodatka 12. Prilogu VI. na temelju konačnih podataka koji proizlaze iz odredbi točke 4.4.2.2. Vrijednost parametra „TransmissionType” u tablici 1. postavlja se na „IHPC Type 1”.
5. Ispitivanje baterijskih sustava ili reprezentativnih baterijskih podsustava
Uređaj za toplinsko kondicioniranje baterije UUT-a i odgovarajuća petlja za toplinsko kondicioniranje na opremi ispitnog stola moraju raditi na način da zadovolje radna svojstva toplinskog kondicioniranja baterije UUT-a s obzirom na primjenu u vozilima te moraju omogućiti opremi ispitnog stola da provede traženi ispitni postupak unutar radnih graničnih vrijednosti baterije UUT-a.
5.1. Opće odredbe
Sastavni dijelovi baterije UUT-a mogu se nalaziti u različitim uređajima unutar vozila.
Baterijom UUT-om upravlja BCU, a oprema ispitnog stola mora raditi unutar radnih graničnih vrijednosti koje BCU dostavlja sabirnicom. Uređaj za toplinsko kondicioniranje baterije UUT-a i odgovarajuća petlja za toplinsko kondicioniranje na opremi ispitnog stola moraju raditi prema naredbama BCU-a, osim ako je u određenom ispitnom postupku navedeno drukčije. BCU mora omogućiti opremi ispitnog stola da provede traženi ispitni postupak unutar radnih graničnih vrijednosti baterije UUT-a. Ako je potrebno, proizvođač sastavnog dijela prilagođava program BCU-a za traženi ispitni postupak, ali unutar radnih i sigurnosnih graničnih vrijednosti baterije UUT-a.
5.1.1. Uvjeti za toplinsku ravnotežu
Toplinska ravnoteža postiže se ako su u razdoblju od jednog sata odstupanja između temperature ćelije prema specifikacijama proizvođača sastavnog dijela i temperature svih točaka mjerenja temperature članaka manja od ±7 K.
5.1.2. Pravila o predznaku
5.1.2.1. Jakost struje
Izmjerene vrijednosti jakosti struje moraju imati pozitivan predznak za pražnjenje i negativan predznak za punjenje.
5.1.3. Referentno mjesto za temperaturu okoline
Temperatura okoline mjeri se na udaljenosti od 1 m od baterije UUT-a u točki koju je naveo proizvođač sastavnog dijela.
5.1.4. Toplinski uvjeti
Proizvođač sastavnog dijela određuje temperaturu ispitivanja baterije, tj. ciljanu radnu temperaturu baterije UUT-a. Temperatura svih točaka mjerenja temperature članka mora biti unutar graničnih vrijednosti prema specifikacijama proizvođača sastavnog dijela za vrijeme svih ispitivanja koja se provode.
Za bateriju UUT koja se kondicionira tekućinom (tj. grijanje ili hlađenje) temperatura tekućine za kondicioniranje bilježi se na ulazu baterije UUT-a i mora se održavati unutar ±2 K od vrijednosti prema specifikacijama proizvođača sastavnog dijela.
Za zrakom hlađeni baterijski UUT njegova temperatura u točki koju je odredio proizvođač sastavnog dijela mora se održavati unutar +0/–20 K od najveće vrijednosti koju je deklarirao proizvođač sastavnog dijela.
Za sva provedena ispitivanja raspoloživa snaga hlađenja i/ili grijanja na ispitnom stolu mora biti ograničena na vrijednost koju je deklarirao proizvođač sastavnog dijela. Ta se vrijednost bilježi zajedno s podacima iz ispitivanja.
Raspoloživa snaga hlađenja i/ili grijanja na ispitnom stolu određuje se na temelju sljedećih postupaka i bilježi zajedno s podacima o stvarnom ispitivanju sastavnog dijela:
za kondicioniranje tekućinom na temelju masenog protoka tekućine za kondicioniranje i temperaturne razlike u izmjenjivaču topline na strani baterije UUT-a;
za električno kondicioniranje na temelju napona i jakosti struje. Proizvođač sastavnog dijela može izmijeniti električni priključak te jedinice za kondicioniranje radi certifikacije baterije UUT-a kako bi se omogućilo mjerenje njegovih karakteristika bez uzimanja u obzir električne energije potrebne za kondicioniranje (npr. ako je kondicioniranje izravno provedeno i priključeno unutar baterije UUT-a). Neovisno o tim odredbama bilježi se potrebna električna energija hlađenja i/ili grijanja koju jedinica za kondicioniranje izvana daje bateriji UUT-u;
za druge vrste kondicioniranja na temelju dobre inženjerske procjene i rasprave s homologacijskim tijelom.
5.2. Pripremni ciklusi
Baterija UUT kondicionira se tako da se provede najviše pet ciklusa potpunog pražnjenja iza svakog od kojih slijedi ciklus potpunog punjenja kako bi se osigurala stabilizacija rada sustava prije početka stvarnog ispitivanja.
Uzastopni ciklusi potpunog pražnjenja nakon kojih slijedi potpuno punjenje provode se na zadanoj radnoj temperaturi koju je odredio proizvođač sastavnog dijela sve dok se ne postigne „pretkodicionirano” stanje. Kriterij za „pretkondicioniranu” bateriju UUT je da se kapacitet pražnjenja za vrijeme dva uzastopna pražnjenja ne mijenja za vrijednost veću od 3 % nazivnog kapaciteta ili da je provedeno pet ponavljanja.
Napon baterije UUT-a ne smije pasti ispod minimalnog napona koji je preporučio proizvođač sastavnog dijela na kraju pražnjenja (minimalni napon je najniži napon za vrijeme pražnjenja bez nepovratnog oštećenja baterije UUT-a). Kriterije za završetak ciklusa potpunog pražnjenja i punjenja određuje proizvođač sastavnog dijela.
5.2.1. Razine jakosti struje u pripremnim ciklusima za HPBS
Pražnjenje se obavlja strujom od 2C, a punjenje se provodi u skladu s preporukama proizvođača sastavnog dijela.
5.2.2. Razine jakosti struje u pripremnim ciklusima pretkondicioniranja za HEBS
Pražnjenje se obavlja strujom od 1/3C, a punjenje se provodi u skladu s preporukama proizvođača sastavnog dijela.
5.3. Standardni ciklus
Svrha standardnog ciklusa osigurati je isto početno stanje za svako posebno ispitivanje baterije UUT-a, kao i energiju punjenja za potrebe ispitivanja radi provjere sukladnosti proizvodnje u skladu s Dodatkom 12. Provodi se na zadanoj radnoj temperaturi koju je odredio proizvođač sastavnog dijela.
5.3.1. Standardni ciklus za HPBS
Standardni ciklus za HPBS sastoji se od sljedećih uzastopnih događaja: standardnog pražnjenja, stanke, standardnog punjenja i druge stanke.
Standardni postupak pražnjenja provodi se strujom od 1C sve do minimalne napunjenosti u skladu sa specifikacijama proizvođača sastavnog dijela.
Stanka počinje neposredno nakon završetka pražnjenja i traje 30 minuta.
Standardni postupak punjenja provodi se u skladu sa specifikacijama proizvođača sastavnog dijela u pogledu kriterija za završetak punjenja i primjenjivih vremenskih ograničenja za cijeli postupak punjenja.
Druga stanka počinje neposredno nakon završetka punjenja i traje 30 minuta.
5.3.2. Standardni ciklus za HEBS
Standardni ciklus za HEBS sastoji se od sljedećih uzastopnih događaja: standardnog pražnjenja, stanke, standardnog punjenja i druge stanke.
Standardni postupak pražnjenja provodi se strujom od 1/3C sve do minimalne napunjenosti u skladu sa specifikacijama proizvođača sastavnog dijela.
Stanka počinje neposredno nakon završetka pražnjenja i traje 30 minuta.
Standardni postupak punjenja provodi se u skladu sa specifikacijama proizvođača sastavnog dijela u pogledu kriterija za završetak punjenja i primjenjivih vremenskih ograničenja za cijeli postupak punjenja.
Druga stanka počinje neposredno nakon završetka punjenja i traje 30 minuta.
5.4. Ispitivanja
Prije provedbe ispitivanja u skladu s ovom točkom baterija UUT mora ispunjavati odredbe iz točke 5.2.
5.4.1. Ispitni postupak za nazivni kapacitet
Tim se ispitivanjem mjeri nazivni kapacitet baterije UUT-a u Ah dok je struja pražnjenja stalna.
5.4.1.1. Mjereni signali
Sljedeći se signali bilježe za vrijeme pretkondicioniranja, provedenih standardnih ciklusa i stvarnog ispitivanja:
5.4.1.2. Ispitivanje
Nakon što se baterija UUT potpuno napuni u skladu sa specifikacijama proizvođača sastavnog dijela i nakon što se postigne toplinska ravnoteža u skladu s točkom 5.1.1., provodi se standardni ciklus u skladu s točkom 5.3.
Stvarno ispitivanje započinje unutar tri sata nakon završetka standardnog ciklusa, inače se standardni ciklus mora ponoviti.
Stvarno ispitivanje provodi se na sobnoj temperaturi i sastoji se od pražnjenja stalnom strujom sa sljedećim stopama pražnjenja:
Sva ispitivanja pražnjenja moraju se završiti s minimalnim uvjetima prema specifikacijama proizvođača sastavnog dijela.
5.4.1.3. Tumačenje rezultata
Kapacitet u Ah dobiven iz jakosti integrirane struje baterije tijekom vremena stvarnog ispitivanja u skladu s točkom 5.4.1.2. upotrebljava se kao vrijednost nazivnog kapaciteta.
5.4.1.4. Podaci koje treba dostaviti
Bilježe se sljedeći podaci:
Za potrebe ispitivanja sukladnosti proizvodnje izračunavaju se i sljedeće vrijednosti:
Sve upotrijebljene vrijednosti napunjenosti izračunavaju se na temelju stvarnog izmjerenog nazivnog kapaciteta utvrđenog u skladu s točkom 5.4.1.3.
Energetska učinkovitost ciklusa pražnjenja i punjenja ηBAT izračunava se dijeljenjem ukupne ispražnjene energije, Edis, s ukupnom napunjenom energijom Echa i navodi se u opisnom dokumentu u skladu s Dodatkom 5.
5.4.2. Ispitivanje za napon otvorenog kruga, unutarnji otpor i granične vrijednosti jakosti struje
Tim se ispitivanjem utvrđuje omski otpor za uvjete pražnjenja i punjenja, kao i OCV baterije UUT-a kao funkcija napunjenosti. Uz to se provjerava najveća jakost struje za pražnjenje i punjenje kako je deklarirao proizvođač sastavnog dijela.
5.4.2.1. Opće odredbe za ispitivanje
Sve upotrijebljene vrijednosti napunjenosti izračunavaju se na temelju stvarnog izmjerenog nazivnog kapaciteta utvrđenog u skladu s točkom 5.4.1.3.
Samo ako baterija UUT za vrijeme pražnjenja dosegne graničnu vrijednost napona pražnjenja, jakost struje smanjuje se tako da se napon terminala baterije UUT-a održava na graničnoj vrijednosti napona pražnjenja za vrijeme cijelog impulsa pražnjenja.
Samo ako baterija UUT za vrijeme punjenja dosegne graničnu vrijednost napona punjenja, jakost struje smanjuje se tako da se napon terminala baterije UUT-a održava na graničnoj vrijednosti napona punjenja za vrijeme cijelog impulsa ponovnog punjenja.
Ako ispitna oprema ne može pružiti struju s traženom točnošću od ±1 % ciljane vrijednosti unutar 100 ms nakon promjene profila jakosti struje, odgovarajući zabilježeni podaci moraju se odbaciti i iz tih se podataka ne smiju izračunavati povezane vrijednosti za napon otvorenog kruga i unutarnji otpor.
Ako radne granične vrijednosti koje BCU dostavlja sabirnicom zahtijevaju smanjenje struje kako bi ostala unutar radnih graničnih vrijednosti baterije UUT-a, oprema ispitnog stola smanjuje odgovarajuću ciljanu jakost struje u skladu sa zahtjevima BCU-a.
5.4.2.2. Mjereni signali
Sljedeći se signali bilježe za vrijeme pretkondicioniranja i stvarnog ispitivanja:
5.4.2.3. Ispitivanje
5.4.2.3.1 Pretkondicioniranje
Nakon što se baterija UUT potpuno napuni u skladu sa specifikacijama proizvođača sastavnog dijela i nakon što se postigne toplinska ravnoteža u skladu s točkom 5.1.1., provodi se standardni ciklus u skladu s točkom 5.3.
Stvarno ispitivanje započinje unutar razdoblja između jednog i tri sata od završetka standardnog ciklusa. U protivnom se ponavlja postupak iz prethodnog stavka.
5.4.2.3.2. Ispitni postupak
Ispitivanje se za HPBS provodi na pet razina napunjenosti: 80, 65, 50, 35 i 20 %.
Ispitivanje se za HEBS provodi na pet razina napunjenosti: 90, 70, 50, 35 i 20 %.
U posljednjem koraku na 20 % napunjenosti proizvođač sastavnog dijela može smanjiti maksimalnu struju pražnjenja baterije UUT-a kako bi napunjenost ostala iznad minimalne razine u skladu sa specifikacijama proizvođača sastavnog dijela i kako bi se izbjeglo potpuno pražnjenje.
Prije početka stvarnih ispitivanja na svakoj razini napunjenosti baterija UUT mora se pretkondicionirati u skladu s točkom 5.4.2.3.1.
Kako bi se dosegnule potrebne razine napunjenosti za ispitivanje iz početnog stanja baterije UUT-a, ta se baterija prazni stopom stalne struje od 1C za HPBS i 1/3C za HEBS, nakon čega slijedi stanka od 30 minuta prije početka sljedećeg mjerenja.
Proizvođač sastavnog dijela mora prije ispitivanja deklarirati najveću struju punjenja i pražnjenja na svakoj razini napunjenosti koja se može primijeniti tijekom cijelog odgovarajućeg vremenskog prirasta strujnog impulsa određenog u skladu s tablicom 3. za HPBS i tablicom 4. za HEBS.
Stvarno ispitivanje provodi se na sobnoj temperaturi i sastoji se od profila jakosti struje u skladu s tablicom 3. za HPBS i tablicom 4. za HEBS.
Tablica 3.
Profil jakosti struje za HPBS
|
Vremenski prirast [s] |
Ukupno vrijeme [s] |
Ciljana jakost struje |
|
0 |
0 |
0 |
|
20 |
20 |
Idischg_max/33 |
|
40 |
60 |
0 |
|
20 |
80 |
Ichg_max/33 |
|
40 |
120 |
0 |
|
20 |
140 |
Idischg_max/32 |
|
40 |
180 |
0 |
|
20 |
200 |
Ichg_max/32 |
|
40 |
240 |
0 |
|
20 |
260 |
Idischg_max/3 |
|
40 |
300 |
0 |
|
20 |
320 |
Ichg_max/3 |
|
40 |
360 |
0 |
|
20 |
380 |
Idischg_max |
|
40 |
420 |
0 |
|
20 |
440 |
Ichg_max |
|
40 |
480 |
0 |
Tablica 4.
Profil jakosti struje za HEBS
|
Vremenski prirast [s] |
Ukupno vrijeme [s] |
Ciljana jakost struje |
|
0 |
0 |
0 |
|
120 |
120 |
Idischg_max/33 |
|
40 |
160 |
0 |
|
120 |
280 |
Ichg_max/33 |
|
40 |
320 |
0 |
|
120 |
440 |
Idischg_max/32 |
|
40 |
480 |
0 |
|
120 |
600 |
Ichg_max/32 |
|
40 |
640 |
0 |
|
120 |
760 |
Idischg_max/3 |
|
40 |
800 |
0 |
|
120 |
920 |
Ichg_max/3 |
|
40 |
960 |
0 |
|
120 |
1080 |
Idischg_max |
|
40 |
1120 |
0 |
|
120 |
1240 |
Ichg_max |
|
40 |
1280 |
0 |
pri čemu je:
|
Idischg_max |
apsolutna vrijednost najveće struje pražnjenja prema specifikacijama proizvođača sastavnog dijela i koja se može primijeniti na određenoj razini napunjenosti tijekom odgovarajućeg vremenskog prirasta strujnog impulsa |
|
Ichg_max |
apsolutna vrijednost najveće struje punjenja koju je naveo proizvođača sastavnog dijela i koja se može primijeniti na određenoj razini napunjenosti tijekom odgovarajućeg vremenskog prirasta strujnog impulsa |
Napon u nultom vremenu ispitivanja prije prve promjene ciljane struje, tj. V0, mjeri se kao prosječna vrijednost tijekom 100 ms.
Za HPBS mjere se sljedeći naponi i jakosti struje:
za svaku razinu strujnog impulsa pražnjenja i punjenja navedenu u tablici 3. mjeri se napon pod nultom strujom kao prosječna vrijednost tijekom posljednje sekunde prije promjene ciljane struje, tj. Vdstart za pražnjenje i Vcstart za punjenje;
za svaku razinu strujnog impulsa pražnjenja navedenu u tablici 3., napon u 2., 10. i 20. sekundi nakon promjene ciljane struje (Vd2, Vd10, Vd20) i odgovarajuća jakost struje (Id2, Id10 i Id20) mjere se kao prosječna vrijednost tijekom 100 ms;
za svaku razinu strujnog impulsa punjenja navedenu u tablici 3., napon u 2., 10. i 20. sekundi nakon promjene ciljane struje (Vc2, Vc10, Vc20) i odgovarajuća jakost struje (Ic2, Ic10 i Ic20) mjere se kao prosječna vrijednost tijekom 100 ms.
U tablici 5. prikazan je pregled vrijednosti napona i jakosti struje koje treba mjeriti tijekom vremena nakon što dođe do promjene ciljane struje za HPBS.
Tablica 5.
(punjenje i pražnjenje) za HPBS Točke mjerenja napona za svaku razinu strujnog impulsa
|
Vrijeme nakon promjene ciljane struje [s] |
Pražnjenje (D) ili punjenje (C) |
Napon |
Jakost struje |
|
2 |
D |
Vd2 |
Id2 |
|
10 |
D |
Vd10 |
Id10 |
|
20 |
D |
Vd20 |
Id20 |
|
2 |
C |
Vc2 |
Ic2 |
|
10 |
C |
Vc10 |
Ic10 |
|
20 |
C |
Vc20 |
Ic20 |
Za HEBS mjere se sljedeći naponi i jakosti struje:
za svaku razinu strujnog impulsa pražnjenja i punjenja navedenu u tablici 4. mjeri se napon nulte struje kao prosječna vrijednost tijekom posljednje sekunde prije promjene ciljane struje, tj. Vdstart za pražnjenje i Vcstart za punjenje;
za svaku razinu strujnog impulsa pražnjenja navedenu u tablici 4., napon u 2., 10., 20. i 120. sekundi nakon promjene ciljane struje (Vd2, Vd10, Vd20 i Vd120) i odgovarajuća jakost struje (Id2, Id10, Id20 i Id120) mjere se kao prosječna vrijednost tijekom 100 ms;
za svaku razinu strujnog impulsa punjenja navedenu u tablici 4. napon u 2., 10., 20. i 120. sekundi nakon promjene ciljane struje (Vc2, Vc10, Vc20 i Vc120) i odgovarajuća jakost struje (Ic2, Ic10, Ic20 i Ic120) mjere se kao prosječna vrijednost tijekom 100 ms.
U tablici 6. prikazan je pregled vrijednosti napona i jakosti struje koje treba mjeriti tijekom vremena nakon što dođe do promjene ciljane struje za HEBS.
Tablica 6.
Točke mjerenja napona za svaku razinu strujnog impulsa (punjenje i pražnjenje) za HEBS
|
Vrijeme nakon promjene ciljane struje [s] |
Pražnjenje (D) ili punjenje (C) |
Napon |
Jakost struje |
|
2 |
D |
Vd2 |
Id2 |
|
10 |
D |
Vd10 |
Id10 |
|
20 |
D |
Vd20 |
Id20 |
|
120 |
D |
Vd120 |
Id120 |
|
2 |
C |
Vc2 |
Ic2 |
|
10 |
C |
Vc10 |
Ic10 |
|
20 |
C |
Vc20 |
Ic20 |
|
120 |
C |
Vc120 |
Ic120 |
5.4.2.4. Tumačenje rezultata
Sljedeći izračuni provode se zasebno za svaku razinu napunjenosti izmjerenu u skladu s točkom 5.4.2.3.
5.4.2.4.1. Izračuni za HPBS
Za svaku razinu strujnog impulsa pražnjenja navedenu u tablici 3. vrijednosti za unutarnji otpor izračunavaju se iz vrijednosti napona i jakosti struje izmjerenih u skladu s točkom 5.4.2.3. prema sljedećim jednadžbama:
Unutarnji otpori za pražnjenje RId2_avg, RId10_avg, RId20_avg izračunavaju se kao prosječna vrijednost svih razina strujnog impulsa navedenih u tablici 3. iz pojedinačnih vrijednosti izračunanih u skladu s točkom 1.
Za svaku razinu strujnog impulsa punjenja navedenu u tablici 3. vrijednosti za unutarnji otpor izračunavaju se iz vrijednosti napona i jakosti struje izmjerenih u skladu s točkom 5.4.2.3. prema sljedećim jednadžbama:
Unutarnji otpori za punjenje RIc2_avg, RIc10_avg, RIc20_avg izračunavaju se kao prosječna vrijednost svih razina strujnog impulsa navedenih u tablici 3. iz pojedinačnih vrijednosti izračunanih u skladu s točkom 3.
Ukupni unutarnji otpori RI2, RI10 i RI20 izračunavaju se kao prosjek odgovarajućih vrijednosti za pražnjenje i punjenje izračunanih u skladu s točkama 2. i 4.
Napon otvorenog strujnog kruga je vrijednost V0 izmjerena u skladu s točkom 5.4.2.3. za odgovarajuću razinu napunjenosti.
Granične vrijednosti za najveću struju pražnjenja izračunavaju se kao prosječna vrijednost tijekom 20 sekundi na ciljanoj struji Idischg_max za svaku razinu napunjenosti izmjerenu u skladu s točkom 5.4.2.3.
Granične vrijednosti za najveću struju punjenja izračunavaju se kao prosječna vrijednost tijekom 20 sekundi na ciljanoj struji Ichg_max za svaku razinu napunjenosti izmjerenu u skladu s točkom 5.4.2.3. Apsolutne vrijednosti rezultata iskazuju se kao konačne vrijednosti.
5.4.2.4.2 Izračuni za HEBS
za svaku razinu strujnog impulsa pražnjenja navedenu u tablici 4., vrijednosti za unutarnji otpor izračunavaju se iz vrijednosti napona i jakosti struje izmjerenih u skladu s točkom 5.4.2.3. prema sljedećim jednadžbama:
Unutarnji otpori za pražnjenje RId2_avg, RId10_avg, RId20_avg i RId120_avg izračunavaju se kao prosječna vrijednost svih razina strujnog impulsa navedenih u tablici 4. iz pojedinačnih vrijednosti izračunanih u skladu s točkom 1.
Za svaku razinu strujnog impulsa punjenja navedenu u tablici 4. vrijednosti za unutarnji otpor izračunavaju se iz vrijednosti napona i jakosti struje izmjerenih u skladu s točkom 5.4.2.3. prema sljedećim jednadžbama:
Unutarnji otpori za punjenje RIc2_avg, RIc10_avg, RIc20_avg i RIc120_avg izračunavaju se kao prosječna vrijednost svih razina strujnog impulsa navedenih u tablici 4. iz pojedinačnih vrijednosti izračunanih u skladu s točkom 3.
Ukupni unutarnji otpori RI2, RI10, RI20 i RI120 izračunavaju se kao prosjek odgovarajućih vrijednosti za pražnjenje i punjenje izračunanih u skladu s točkama 2. i 4.
Napon otvorenog strujnog kruga je vrijednost V0 izmjerena u skladu s točkom 5.4.2.3. za odgovarajuću razinu napunjenosti.
Granične vrijednosti za najveću struju pražnjenja izračunavaju se kao prosječna vrijednost tijekom 120 sekundi na ciljanoj struji Idischg_max za svaku razinu napunjenosti izmjerenu u skladu s točkom 5.4.2.3.
Granične vrijednosti za najveću struju punjenja izračunavaju se kao prosječna vrijednost tijekom 120 sekundi na ciljanoj struji Ichg_max za svaku razinu napunjenosti izmjerenu u skladu s točkom 5.4.2.3. Apsolutne vrijednosti rezultata iskazuju se kao konačne vrijednosti.
5.5. Naknadna obrada podataka mjerenja baterije UUT-a
Vrijednosti OCV-a koje ovise o napunjenosti određuju se na temelju vrijednosti utvrđenih za različite razine napunjenosti u skladu s podtočkom 6. točke 5.4.2.4.1. za HPBS i točke 5.4.2.4.2. za HEBS.
Različite vrijednosti unutarnjeg otpora koje ovise o napunjenosti određuju se na temelju vrijednosti utvrđenih za različite razine napunjenosti u skladu s točkom 5.4.2.4.1. podtočkom 5. za HPBS i točkom 5.4.2.4.2. za HEBS.
Granične vrijednosti za najveću struju pražnjenja i punjenja određuju se na temelju vrijednosti koje je proizvođač sastavnog dijela deklarirao prije ispitivanja. Ako određena vrijednost za najveću struju pražnjenja ili punjenja određena u skladu s točkom 5.4.2.4.1. podtočkama 7. i 8. za HPBS i točkom 5.4.2.4.2. za HEBS odstupa za više od ±2 % od vrijednosti koju je deklarirao proizvođač sastavnog dijela prije ispitivanja, navodi se odgovarajuća vrijednost određena u skladu s točkom 5.4.2.4.1. podtočkama 7. i 8. za HPBS i točkom 5.4.2.4.2. za HEBS.
6. Ispitivanje sustava kondenzatora ili reprezentativnih podsustava kondenzatora
6.1. Opće odredbe
Sastavni dijelovi sustava kondenzatora za kondenzator UUT mogu se nalaziti i u različitim uređajima unutar vozila.
Karakteristike kondenzatora vrlo malo ovise o njegovoj napunjenosti ili jakosti struje. Stoga se za izračun ulaznih parametara modela propisuje samo jedno ispitivanje.
6.1.1. Pravilo o predznaku za jakost struje
Izmjerene vrijednosti jakosti struje moraju imati pozitivan predznak za pražnjenje i negativan predznak za punjenje.
6.1.2. Referentno mjesto za temperaturu okoline
Temperatura okoline mjeri se na udaljenosti unutar 1 m od kondenzatora UUT-a u točki koju je naveo proizvođač sastavnog dijela kondenzatora UUT-a.
6.1.3. Toplinski uvjeti
Proizvođač sastavnog dijela određuje temperaturu ispitivanja kondenzatora UUT-a, tj. ciljanu radnu temperaturu kondenzatora UUT-a. Temperatura svih točaka mjerenja temperature kondenzatorskih članaka mora biti unutar graničnih vrijednosti prema specifikacijama proizvođača sastavnog dijela za vrijeme svih ispitivanja koja se provode.
Za kondenzator UUT koji se kondicionira tekućinom (tj. grijanje ili hlađenje) temperatura tekućine za kondicioniranje bilježi se na ulazu kondenzatora UUT-a i mora se održavati unutar ±2 K od vrijednosti koju je deklarirao proizvođač sastavnog dijela.
Za zrakom hlađeni kondenzatora UUT-a temperatura u točki koju je odredio proizvođač sastavnog dijela mora se održavati unutar +0/–20 K od najveće vrijednosti koju je deklarirao proizvođač sastavnog dijela.
Za sva provedena ispitivanja raspoloživa snaga hlađenja i/ili grijanja na ispitnom stolu mora biti ograničena na vrijednost koju je deklarirao proizvođač sastavnog dijela. Ta se vrijednost bilježi zajedno s podacima iz ispitivanja.
Raspoloživa snaga hlađenja i/ili grijanja na ispitnom stolu određuje se na temelju sljedećih postupaka i bilježi zajedno s podacima o stvarnom ispitivanju sastavnog dijela:
za kondicioniranje tekućinom na temelju masenog protoka tekućine za kondicioniranje i temperaturne razlike u izmjenjivaču topline na strani kondenzatora UUT-a;
za električno kondicioniranje na temelju napona i jakosti struje. Proizvođač sastavnog dijela može izmijeniti električni priključak te jedinice za kondicioniranje radi certifikacije kondenzatora UUT-a kako bi se omogućilo mjerenje njegovih karakteristika bez uzimanja u obzir električne energije potrebne za kondicioniranje (npr. ako je kondicioniranje izravno provedeno i priključeno unutar kondenzatora UUT-a). Neovisno o tim odredbama bilježi se potrebna električna energija hlađenja i/ili grijanja koju jedinica za kondicioniranje izvana daje kondenzatoru UUT-u;
za druge vrste kondicioniranja na temelju dobre inženjerske procjene i rasprave s homologacijskim tijelom.
6.2. Ispitni uvjeti
Kondenzator UUT mora se postaviti u ispitnu ćeliju s kontroliranom temperaturom. Temperatura okoline mora se održavati na 25 ± 10 °C.
Napon se mjeri na terminalima kondenzatora UUT-a.
Sustav za toplinsko kondicioniranje kondenzatora UUT-a i odgovarajuća petlja za toplinsko kondicioniranje na opremi ispitnog stola moraju biti u potpunosti ispravni u skladu s odgovarajućim provjerama.
Upravljačka jedinica mora omogućiti da oprema ispitnog stola provede traženi ispitni postupak unutar radnih graničnih vrijednosti kondenzatora UUT-a. Proizvođač sastavnog dijela kondenzatora UUT-a prema potrebi prilagođava program upravljačke jedinice za traženi ispitni postupak.
6.3. Ispitivanje karakteristika kondenzatora UUT-a
Nakon potpunog punjenja, a zatim potpunog pražnjenja kondenzatora UUT-a do najnižeg radnog napona u skladu s metodom punjenja koju je naveo proizvođač sastavnog dijela, jedinica se kondicionira najmanje 2 sata, ali ne dulje od 6 sati.
Temperatura kondenzatora UUT-a na početku ispitivanja mora biti 25 ± 2 °C. Međutim, može se odabrati temperatura 45 ± 2 °C ako se homologacijsko ili certifikacijsko tijelo obavijesti o tome da je ta razina temperature reprezentativnija za uvjete uobičajene primjene.
Nakon što protekne razdoblje kondicioniranja, provodi se potpuni ciklus punjenja i pražnjenja u skladu sa slikom 2. za što se koristi stalna struja Itest. Itest je najveća dopuštena stalna struja za kondenzator UUT kako je deklarirao proizvođač sastavnog dijela.
Nakon čekanja od najmanje 30 sekundi (od t0 do t1) kondenzator UUT puni se stalnom strujom Itest sve dok se ne postigne maksimalni radni napon V max. Zatim se punjenje zaustavlja, a UUT kondenzator kondicionira se 30 sekundi (od t2 do t3) tako da se napon može stabilizirati na svojoj konačnoj vrijednosti V b prije početka pražnjenja. Nakon toga se kondenzator UUT prazni stalnom strujom Itest dok se ne postigne najniži radni napon Vmin. Nakon toga (od t4 nadalje) čeka se još najmanje 30 sekundi kako bi se napon stabilizirao na konačnu vrijednost Vc.
Struja i napon tijekom vremena, odnosno Imeas i Vmeas, bilježe se s učestalošću uzorkovanja od najmanje 10 Hz.
Iz mjerenja se određuju sljedeće karakteristične vrijednosti (prikazane na slici 2.):
Slika 2.
Primjer dijagrama napona za mjerenje kondenzatora UUT-a
6.4. Naknadna obrada podataka mjerenja kondenzatora UUT-a
6.4.1. Izračun unutarnjeg otpora i kapaciteta
Mjerni podaci dobiveni u skladu s točkom 6.3. upotrebljavaju se za izračun vrijednosti unutarnjeg otpora (R) i kapaciteta (C) u skladu sa sljedećim jednadžbama:
kapacitet za punjenje i pražnjenje izračunava se kako slijedi:
najveća struja za punjenje i pražnjenje izračunava se kako slijedi:
unutarnji otpor za punjenje i pražnjenje izračunava se kako slijedi:
za model su potrebni samo jedan kapacitet i otpor koji se izračunavaju kako slijedi:
maksimalni napon definira se kao zabilježena vrijednost Vb, a najmanji napon definira se kao zabilježena vrijednost Vc kako je definirano u skladu s točkom 6.3. podtočkom (f).
Dodatak 1.
PREDLOŽAK CERTIFIKATA SASTAVNOG DIJELA, ZASEBNE TEHNIČKE JEDINICE ILI SUSTAVA
Najveći format: A4 (210 x 297 mm)
CERTIFIKAT O KARAKTERISTIKAMA POVEZANIMA S EMISIJAMA CO2 I POTROŠNJOM GORIVA ZA SUSTAV ELEKTRIČNOG STROJA/IEPC-A/IHPC-A TIPA 1./BATERIJSKI SUSTAV/SUSTAV KONDENZATORA
Žig homologacijskog tijela
Izjava o:
certifikata o karakteristikama povezanima s emisijama CO2 i potrošnjom goriva za sustav električnog stroja/IEPC-A/IHPC-A tipa 1./baterijski sustav/sustav kondenzatora u skladu s Uredbom Komisije (EU) 2017/2400.
Uredba Komisije (EU) 2017/2400 kako je zadnje izmijenjena ……………..
Certifikacijski broj:
Hash:
Obrazloženje proširenja:
ODJELJAK I.
0.1. Marka (trgovačko ime proizvođača):
0.2. Tip:
0.3. Podaci za identifikaciju tipa
0.3.1. Mjesto certifikacijske oznake:
0.3.2. Metoda pričvršćivanja certifikacijske oznake:
0.5. Ime i adresa proizvođača:
0.6. Imena i adrese proizvodnih pogona:
0.7. Ime i adresa proizvođačeva zastupnika (ako postoji):
ODJELJAK II.
1. Dodatne informacije (ako je primjenjivo): vidjeti Dopunu
2. Homologacijsko tijelo odgovorno za provođenje ispitivanja:
3. Datum ispitnog izvješća:
4. Broj ispitnog izvješća:
5. Napomene (ako ih ima): vidjeti Dopunu
6. Mjesto:
7. Datum:
8. Potpis:
Prilozi:
opisna dokumentacija, ispitno izvješće
Dodatak 2.
Opisni dokument za sustav električnog stroja
|
Opisni dokument br.: |
Predmet: Datum izdavanja: Datum izmjene: |
u skladu s …
Tip/porodica sustava električnog stroja (ako je primjenjivo):
…
0. OPĆI PODACI
0.1. Ime i adresa proizvođača:
0.2. Marka (trgovačko ime proizvođača):
0.3. Tip sustava električnog stroja:
0.4. Porodica sustava električnog stroja:
0.5. Tip sustava električnog stroja kao zasebne tehničke jedinice/porodica sustava električnog stroja kao zasebne tehničke jedinice
0.6. Trgovačka imena (ako postoje):
0.7. Podaci za identifikaciju modela, ako su označeni na sustavu električnog stroja:
0.8. U slučaju sastavnih dijelova i zasebnih tehničkih jedinica, mjesto i način postavljanja oznake EZ homologacije:
0.9. Imena i adrese proizvodnih pogona:
0.10. Ime i adresa proizvođačeva zastupnika:
DIO 1.
BITNE KARAKTERISTIKE (OSNOVNOG) SUSTAVA ELEKTRIČNOG STROJA I TIPOVA SUSTAVA ELEKTRIČNOG STROJA U PORODICI SUSTAVA ELEKTRIČNOG STROJA
|
|
|Osnovni sustav električnog stroja |
|Članovi porodice |
||||
|
|
|ili tip sustava električnog stroja | |
| |
||||
|
|
| |
| #1 |
| #2 |
| #3 |
| |
|
1. Opći podaci
1.1. Ispitni naponi: V
1.2. Osnovna brzina vrtnje motora: min-1
1.3. Maksimalna brzina izlaznog vratila motora: min-1
1.4. (ili prema zadanim postavkama) brzina izlaznog vratila reduktora/mjenjača: min-1
1.5. Brzina vrtnje na najvećoj snazi: min-1
1.6. Najveća snaga: kW
1.7. Brzina vrtnje na maksimalnom zakretnom momentu: min-1
1.8. Maksimalni zakretni moment: Nm
1.9. Najveća 30-minutna snaga: kW
2. Električni stroj
2.1. Princip rada
2.1.1. Istosmjerna struja (DC)/izmjenična struja (AC):
2.1.2. Broj faza:
2.1.3. Pobuda/odvojena/serijska/kombinirana:
2.1.4. Sinkrono/asinkrono:
2.1.5. S rotorskim namotom/s trajnim magnetima/s kućištem:
2.1.6. Broj polova motora:
2.2. Rotacijska inercija: kgm2
3. Regulator snage
3.1. Marka:
3.2. Tip:
3.3. Princip rada:
3.4. Princip rada regulatora: vektorski/otvorena petlja/zatvorena petlja/ostalo (navesti):
3.5. Najveća efektivna struja napajanja motora: A
3.6. Maksimalno trajanje: s
3.7. Raspon napona istosmjerne struje (od/do): V
3.8. Istosmjerni pretvarač je dio sustava električnog stroja u skladu sa stavkom 4.1. ovog Priloga (da/ne):
4. Sustav za hlađenje
4.1. Motor (tekućina/zrak/drugo (navesti)):
4.2. Regulator (tekućina/zrak/drugo (navesti)):
4.3. Opis sustava:
4.4. Crteži principa rada:
4.5. Granične vrijednosti temperature (min./maks.): K
4.6. U referentnom položaju:
4.7. Brzine protoka (min./maks.): l/min
5. Dokumentirane vrijednosti iz ispitivanja sastavnih dijelova
5.1. Podaci o učinkovitosti za provjeru sukladnosti proizvodnje ( 24 ):
5.2. Rashladni sustav (deklaracija za svaki rashladni krug):
5.2.1. najveći maseni protok ili obujam protoka ili najveći ulazni tlak rashladnog sredstva:
5.2.2. maksimalne temperature rashladnog sredstva:
5.2.3. najveća raspoloživa snaga hlađenja:
5.2.4. Zabilježene prosječne vrijednosti za svako ispitivanje
5.2.4.1. obujam protoka ili maseni protok rashladnog sredstva:
5.2.4.2. temperatura rashladnog sredstva na ulazu rashladnog kruga:
5.2.4.3. temperatura rashladnog sredstva na ulazu i izlazu izmjenjivača topline na ispitnom stolu na strani EMS-a:
POPIS PRILOGA
|
Br.: |
Opis: |
Datum izdavanja: |
|
1. |
Podaci o uvjetima ispitivanja EMS-a … |
|
|
2. |
… |
|
Prilog 1. opisnom dokumentu sustava električnog stroja
|
|
Podaci o ispitnim uvjetima (ako je primjenjivo) |
|
1.1. |
… |
Dodatak 3.
Opisni dokument za IEPC
|
Opisni dokument br.: |
Predmet: Datum izdavanja: Datum izmjene: |
u skladu s …
Vrsta/porodica IEPC-a (ako je primjenjivo):
…
0. OPĆI PODACI
0.1. Ime i adresa proizvođača:
0.2. Marka (trgovačko ime proizvođača):
0.3. Tip IEPC-a:
0.4. Porodica IEPC-a:
0.5. Tip IEPC-a kao zasebne tehničke jedinice/porodica IEPC-a kao zasebne tehničke jedinice
0.6. Trgovačka imena (ako postoje):
0.7. Podaci za identifikaciju modela, ako su označeni na IEPC-u:
0.8. U slučaju sastavnih dijelova i zasebnih tehničkih jedinica, mjesto i način postavljanja oznake EZ homologacije:
0.9. Imena i adrese proizvodnih pogona:
0.10. Ime i adresa proizvođačeva zastupnika:
DIO 1.
BITNE KARAKTERISTIKE (OSNOVNOG) IEPC-a I TIPOVI IEPC-a U PORODICI IEPC-a
|
|
|Osnovni IEPC |
|Članovi porodice |
||||
|
|
|ili tip IEPC-a | |
| |
||||
|
|
| |
| #1 |
| #2 |
| #3 |
| |
|
1. Opći podaci
1.1. Ispitni naponi: V
1.2. Osnovna brzina vrtnje motora: min-1
1.3. Maksimalna brzina izlaznog vratila motora: min-1
1.4. (ili prema zadanim postavkama) brzina izlaznog vratila reduktora/mjenjača: min-1
1.5. Brzina vrtnje na najvećoj snazi: min-1
1.6. Najveća snaga: kW
1.7. Brzina vrtnje na maksimalnom zakretnom momentu: min-1
1.8. Maksimalni zakretni moment: Nm
1.9. Najveća 30-minutna snaga: kW
1.10. Broj električnih strojeva:
2. Električni stroj (za svaki električni stroj):
2.1. Identifikator električnog stroja:
2.2. Princip rada
2.2.1. Istosmjerna struja (DC)/izmjenična struja (AC):
2.2.2. Broj faza:
2.2.3. Pobuda/odvojena/serijska/kombinirana:
2.2.4. Sinkrono/asinkrono:
2.2.5. S rotorskim namotom/s trajnim magnetima/s kućištem:
2.2.6. Broj polova motora:
2.3. Rotacijska inercija: kgm2
3. Regulator snage (za svaki regulator snage):
3.1. Identifikator odgovarajućeg električnog stroja:
3.2. Marka:
3.3. Tip:
3.4. Princip rada:
3.5. Princip rada regulatora: vektorski/otvorena petlja/zatvorena petlja/ostalo (navesti):
3.6. Najveća efektivna struja napajanja motora: A
3.7. Maksimalno trajanje: s
3.8. Raspon napona istosmjerne struje (od/do): V
3.9. Istosmjerni pretvarač je dio sustava električnog stroja u skladu sa stavkom 4.1. ovog Priloga (da/ne):
4. Sustav za hlađenje
4.1. Motor (tekućina/zrak/drugo (navesti)):
4.2. Regulator (tekućina/zrak/drugo (navesti)):
4.3. Opis sustava:
4.4. Crteži principa rada:
4.5. Granične vrijednosti temperature (min./maks.): K
4.6. U referentnom položaju:
4.7. Brzine protoka (min./maks.): g/min ili l/min
5. Mjenjač
5.1. Prijenosni omjer, shema prijenosa i tok snage:
5.2. Udaljenost od središta za mjenjače s međuvratilom:
5.3. Tip ležaja na odgovarajućim položajima (ako su ugrađeni):
5.4. Tip mjenjačkih elemenata (zupčaste spojke, uključujući sinkrone, ili tarne spojke) na odgovarajućim položajima, ako su ugrađeni:
5.5. Ukupni broj stupnjeva prijenosa za vožnju naprijed:
5.6. Broj zupčastih spojki:
5.7. Broj sinkrona:
5.8. Broj lamela tarne spojke (osim za jednostruku suhu spojku s jednom ili dvije lamele):
5.9. Vanjski promjer lamela tarne spojke (osim za jednostruku suhu spojku s jednom ili dvije lamele):
5.10. Hrapavost površine zubaca (uklj. nacrte):
5.11. Broj brtvi dinamičkog vratila:
5.12. Protok ulja za podmazivanje i hlađenje po okretu ulaznog vratila mjenjača
5.13. Viskoznost ulja na 100 °C (±10 %):
5.14. Tlak sustava za hidraulički kontrolirane mjenjače:
5.15. Specificirana razina ulja u odnosu na središnju os te u skladu sa specifikacijama na crtežu (temeljena na prosječnoj vrijednosti između donjeg i gornjeg dopuštenog odstupanja) u statičnom ili aktivnom stanju. Razina ulja smatra se jednakom ako se svi rotirajući dijelovi mjenjača (osim za pumpu ulja i njezin pogon) nalaze iznad specificirane razine ulja:
5.16. Specificirana razina ulja (±1 mm):
5.17. Prijenosni omjeri [–] i maksimalni ulazni zakretni moment [Nm], maksimalna ulazna snaga (kW) i najveća ulazna brzina [min–1] (za svaki stupanj prijenosa za vožnju naprijed):
6. Diferencijal
6.1. Prijenosni omjer:
6.2. Osnovne tehničke specifikacije:
6.3. Crteži principa rada:
6.4. Obujam ulja:
6.5. Razina ulja:
6.6. Specifikacija ulja:
6.7. Tip ležaja (tip, količina, unutarnji promjer, vanjski promjer, širina i nacrt):
6.8. Tip brtve (glavni promjer, broj ruba):
6.9. Krajevi kotača (crtež):
6.9.1. Tip ležaja (tip, količina, unutarnji promjer, vanjski promjer, širina i nacrt):
6.9.2. Tip brtve (glavni promjer, broj ruba):
6.9.3. Tip maziva:
6.10. Broj planetarnih/čelnih zupčanika za diferencijal:
6.11. Najmanja širina planetarnih/čelnih zupčanika za diferencijal:
7. Dokumentirane vrijednosti iz ispitivanja sastavnih dijelova
7.1. Podaci o učinkovitosti za provjeru sukladnosti proizvodnje (*):
7.2. Rashladni sustav (deklaracija za svaki rashladni krug):
7.2.1. najveći maseni protok ili obujam protoka ili najveći ulazni tlak rashladnog sredstva:
7.2.2. maksimalne temperature rashladnog sredstva:
7.2.3. najveća raspoloživa snaga hlađenja:
7.2.4. Zabilježene prosječne vrijednosti za svako ispitivanje
7.2.4.1. obujam protoka ili maseni protok rashladnog sredstva:
7.2.4.2. temperatura rashladnog sredstva na ulazu rashladnog kruga:
7.2.4.3. temperatura rashladnog sredstva na ulazu i izlazu izmjenjivača topline na ispitnom stolu na strani IEPC-a:
POPIS PRILOGA
|
Br.: |
Opis: |
Datum izdavanja: |
|
1. |
Podaci o uvjetima ispitivanja IEPC-a … |
|
|
2. |
… |
|
Prilog 1. opisnom dokumentu IEPC-a
8. Podaci o ispitnim uvjetima (ako je primjenjivo)
8.1. Najveća ispitivana ulazna brzina [min–1]
8.2. Najveći ispitivani ulazni zakretni moment [Nm]
Dodatak 4.
Opisni dokument za IHPC tipa 1.
Za IHPC-e tipa 1. opisni dokument sastoji se od primjenjivih dijelova opisnog dokumenta za sustave električnog stroja u skladu s Dodatkom 2. ovom Prilogu i opisnog dokumenta za mjenjače u skladu s Dodatkom 2. Prilogu VI.
Dodatak 5.
Opisni dokument za baterijski sustav ili tip reprezentativnog baterijskog podsustava
|
Opisni dokument br.: |
Predmet: Datum izdavanja: Datum izmjene: |
u skladu s …
Baterijski sustav ili tip reprezentativnog baterijskog podsustava:
…
0. OPĆI PODACI
0.1. Ime i adresa proizvođača:
0.2. Marka (trgovačko ime proizvođača):
0.3. Tip baterijskog sustava:
0.4. —
0.5. Tip baterijskog sustava kao zasebne tehničke jedinice
0.6. Trgovačka imena (ako postoje):
0.7. Podaci za identifikaciju modela, ako su označeni na baterijskom sustavu:
0.8. U slučaju sastavnih dijelova i zasebnih tehničkih jedinica, mjesto i način postavljanja oznake EZ homologacije:
0.9. Imena i adrese proizvodnih pogona:
0.10. Ime i adresa proizvođačeva zastupnika:
DIO 1.
BITNE KARAKTERISTIKE BATERIJSKOG SUSTAVA ILI TIPA REPREZENTATIVNOG BATERIJSKOG PODSUSTAVA
Tip baterijskog (pod)sustava
1. Opći podaci
1.1. Cijeli sustav ili reprezentativni podsustav:
1.2. HPBS/HEBS:
1.3. Osnovne tehničke specifikacije:
1.4. Kemijski sastav članaka:
1.5. Broj serijski povezanih članaka:
1.6. Broj paralelno povezanih članaka:
1.7. Reprezentativna razvodna kutija s osiguračima i prekidačima prisutna u ispitivanom sustavu (da/ne):
1.8. Reprezentativni serijski priključci prisutni u ispitivanom sustavu (da/ne):
2. Sustav za kondicioniranje
2.1. tekućina/zrak/ drugo (navesti):
2.2. Opis sustava:
2.3. Crteži principa rada:
2.4. Granične vrijednosti temperature (min./maks.): K
2.5. U referentnom položaju:
2.6. Brzine protoka (min./maks.): l/min
3. Dokumentirane vrijednosti iz ispitivanja sastavnih dijelova
3.1. Energetska učinkovitost ciklusa pražnjenja i punjenja za provjeru sukladnosti proizvodnje (**):
3.2. Najveća struja pražnjenja za provjeru sukladnosti proizvodnje:
3.3. Najveća struja punjenja za provjeru sukladnosti proizvodnje:
3.4. Ispitna temperatura (deklarirana ciljana radna temperatura):
3.5. Sustav za kondicioniranje (navesti za svako provedeno ispitivanje)
3.5.1. Potrebno hlađenje ili grijanje:
3.5.2. Najveća raspoloživa snaga hlađenja odnosno grijanja:
POPIS PRILOGA
|
Br.: |
Opis: |
Datum izdavanja: |
|
1. |
Podaci o uvjetima ispitivanja baterijskog sustava … |
|
|
2. |
… |
|
Prilog 1. opisnom dokumentu baterijskog sustava
|
|
Podaci o ispitnim uvjetima (ako je primjenjivo) |
|
1.1. |
… |
Dodatak 6.
Opisni dokument za sustav kondenzatora ili tip reprezentativnog podsustava kondenzatora
|
Opisni dokument br.: |
Predmet: Datum izdavanja: Datum izmjene: |
u skladu s …
Sustav kondenzatora ili tip reprezentativnog podsustava kondenzatora:
…
0. OPĆI PODACI
0.1. Ime i adresa proizvođača:
0.2. Marka (trgovačko ime proizvođača):
0.3. Tip sustava kondenzatora:
0.4. Porodica sustava kondenzatora:
0.5. Tip sustava kondenzatora kao zasebne tehničke jedinice/porodica sustava kondenzatora kao zasebne tehničke jedinice
0.6. Trgovačka imena (ako postoje):
0.7. Podaci za identifikaciju modela, ako su označeni na sustavu kondenzatora:
0.8. U slučaju sastavnih dijelova i zasebnih tehničkih jedinica, mjesto i način postavljanja oznake EZ homologacije:
0.9. Imena i adrese proizvodnih pogona:
0.10. Ime i adresa proizvođačeva zastupnika:
DIO 1.
BITNE KARAKTERISTIKE SUSTAVA KONDENZATORA ILI TIPA REPREZENTATIVNOG PODSUSTAVA KONDENZATORA
Tip (pod)sustava kondenzatora
1. Opći podaci
1.1. Cijeli sustav ili reprezentativni podsustav:
1.2. Osnovne tehničke specifikacije:
1.3. Tehnologija i specifikacije članaka:
1.4. Broj serijski povezanih članaka:
1.5. Broj paralelno povezanih članaka:
1.6. Reprezentativna razvodna kutija s osiguračima i prekidačima prisutna u ispitivanom sustavu (da/ne):
1.7. Reprezentativni serijski priključci prisutni u ispitivanom sustavu (da/ne):
2. Sustav za kondicioniranje
2.1. tekućina/zrak/ drugo (navesti):
2.2. Opis sustava:
2.3. Crteži principa rada:
2.4. Granične vrijednosti temperature (min./maks.): K
2.5. U referentnom položaju:
2.6. Brzine protoka (min./maks.): l/min
3. Dokumentirane vrijednosti iz ispitivanja sastavnih dijelova
3.1. Ispitna temperatura (deklarirana ciljana radna temperatura):
3.2. Sustav za kondicioniranje (navesti za svako provedeno ispitivanje)
3.2.1. Potrebno hlađenje ili grijanje:
3.2.2. Najveća raspoloživa snaga hlađenja odnosno grijanja:
POPIS PRILOGA
|
Br.: |
Opis: |
Datum izdavanja: |
|
1. |
Podaci o uvjetima ispitivanja sustava kondenzatora … |
|
|
2. |
… |
|
Prilog 1. opisnom dokumentu sustava kondenzatora
|
|
Podaci o ispitnim uvjetima (ako je primjenjivo) |
|
1.1. |
… |
Dodatak 7.
(rezervirano)
Dodatak 8.
Standardne vrijednosti za sustav električnog stroja
Za generiranje ulaznih podataka za sustav električnog stroja na temelju standardnih vrijednosti provode se sljedeći koraci.
dijagram normaliziranoga gubitka snage izračunava se kao funkcija normaliziranih vrijednosti brzine i zakretnog momenta u skladu sa sljedećom jednadžbom:
pri čemu je:
|
Ploss,norm |
= |
normalizirani gubitak snage [–] |
|
Tnorm,i |
= |
normalizirani zakretni moment za sve točke matrice definiran u skladu s podtočkom (b) podpodtočkom ii.[–] |
|
ωnorm,j |
= |
normalizirana brzina za sve točke matrice definirana u skladu s podtočkom (b) podpodtočkom i.[–] |
|
k |
= |
koeficijent gubitka [–] |
|
m |
= |
indeks za gubitke ovisne o zakretnom momentu u rasponu od 0 do 3 [–] |
|
n |
= |
indeks za gubitke ovisne o brzini u rasponu od 0 do 3 [–] |
Normalizirane vrijednosti brzine i zakretnog momenta koje se koriste za jednadžbu iz podtočke (a) i kojima se određuju točke matrice na dijagramu normaliziranoga gubitka su:
normalizirana brzina: 0,02, 0,20, 0,40, 0,60, 0,80, 1,00, 1,20, 1,40, 1,60, 1,80, 2,00, 2,20, 2,40, 2,60, 2,80, 3,00, 3,20, 3,40, 3,60, 3,80, 4,00. Ako se najveća brzina vrtnje određena na temelju podataka dobivenih u skladu s 2. korakom nalazi iznad normalizirane vrijednosti brzine od 4,00, na postojeći popis dodaju se dodatne vrijednosti normalizirane brzine s povećanjem od 0,2 kako bi se obuhvatio traženi raspon brzine;
normalizirani zakretni moment: – 1,00, – 0,95, – 0,90, – 0,85, – 0,80, – 0,75, – 0,70, – 0,65, – 0,60, – 0,55, – 0,50, – 0,45, – 0,40, – 0,35, – 0,30, – 0,25, – 0,20, – 0,15, – 0,10, – 0,05, – 0,01, 0,01, 0,05, 0,10, 0,15, 0,20, 0,25, 0,30, 0,35, 0,40, 0,45, 0,50, 0,55, 0,60, 0,65, 0,70, 0,75, 0,80, 0,85, 0,90, 0,95, 1,00.
Koeficijent gubitka k koji se koristi za jednadžbu iz podtočke (a) definira se ovisno o indeksima m i n u skladu sa sljedećim tablicama:
za električni stroj tipa PSM:
|
|
n |
||||
|
0 |
1 |
2 |
3 |
||
|
m |
3 |
0 |
0 |
0 |
0 |
|
2 |
0,018 |
0,001 |
0,03 |
0 |
|
|
1 |
0,0067 |
0 |
0 |
0 |
|
|
0 |
0 |
0,005 |
0,0025 |
0,003 |
|
za tipove električnih strojeva koji nisu PSM:
|
|
n |
||||
|
0 |
1 |
2 |
3 |
||
|
m |
3 |
0 |
0 |
0 |
0 |
|
2 |
0,1 |
0,03 |
0,03 |
0 |
|
|
1 |
0,01 |
0 |
0,001 |
0 |
|
|
0 |
0,003 |
0 |
0,001 |
0,001 |
|
Iz dijagrama normaliziranoga gubitka snage određenog u skladu s podtočkama od (a) do (c), učinkovitost se izračunava u skladu sa sljedećim odredbama:
točke matrice za normaliziranu brzinu su: 0,02, 0,20, 0,40, 0,60, 0,80, 1,00, 1,20, 1,40, 1,60, 1,80, 2,00, 2,20, 2,40, 2,60, 2,80, 3,00, 3,20, 3,40, 3,60, 3,80, 4,00
Ako se najveća brzina vrtnje određena na temelju podataka dobivenih u skladu s 2. korakom nalazi iznad normalizirane vrijednosti brzine od 4,00, na postojeći popis dodaju se dodatne vrijednosti normalizirane brzine s povećanjem od 0,2 kako bi se obuhvatio traženi raspon brzine;
točke matrice za normalizirani zakretni moment su: ‒ 1,00, ‒ 0,95, ‒ 0,90, ‒ 0,85, ‒0,80, ‒ 0,75, ‒ 0,70, ‒ 0,65, ‒ 0,60, ‒ 0,55, ‒0,50, ‒ 0,45, ‒ 0,40, ‒ 0,35, ‒ 0,30, ‒ 0,25, ‒0,20, ‒ 0,15, ‒ 0,10, ‒ 0,05, ‒ 0,01, 0,01, 0,05, 0,10, 0,15, 0,20, 0,25, 0,30, 0,35, 0,40, 0,45, 0,50, 0,55, 0,60, 0,65, 0,70, 0,75, 0,80, 0,85, 0,90, 0,95, 1,00.
Za svaku točku matrice definiranu u skladu s podtočkom (d) podpodtočkama i. i ii. učinkovitost η izračunava se sljedećim jednadžbama:
|
η |
= |
η učinkovitost [–] |
|
Tnorm,i |
= |
normalizirani zakretni moment za sve točke matrice definirane u skladu s podtočkom (d) podpodtočkom ii. [‒] |
|
ωnorm,j |
= |
normalizirana brzina za sve točke matrice definirane u skladu s podtočkom (d) podpodtočkom i. [‒] |
|
Ploss,norm |
= |
normalizirani gubitak snage određen u skladu s s točkama od (a) do (c) [‒] |
Iz dijagrama učinkovitosti određenog u skladu s podtočkom (d) izračunava se dijagram stvarnoga gubitka snage sustava električnog stroja u skladu sa sljedećim odredbama:
za svaku točku matrice normalizirane brzine određenu u skladu s točkom (d) podtočkom i. stvarne vrijednosti brzine nj izračunavaju se sljedećom jednadžbom:
nj = ωnorm,j × nrated
pri čemu je:
|
nj |
= |
stvarna brzina [min-1] |
|
ωnorm,j |
= |
normalizirana brzina za sve točke matrice definirane u skladu s podtočkom (d) podpodtočkom i. [‒] |
|
nrated |
= |
nazivna brzina sustava električnog stroja utvrđena na temelju podataka dobivenih u skladu s 2. korakom [min-1] |
Za svaku točku matrice normaliziranog zakretnog momenta određenu u skladu s točkom (d) podtočkom ii. stvarne vrijednosti zakretnog momenta Ti izračunavaju se sljedećom jednadžbom:
Ti = Tnorm,i × Tmax
pri čemu je:
|
Ti |
= |
stvarni zakretni moment [Nm] |
|
Tnorm,i |
= |
normalizirani zakretni moment za sve točke matrice definirane u skladu s točkom (d) podtočkom ii. [–] |
|
Tmax |
= |
ukupni maksimalni zakretni moment sustava električnog stroja utvrđen na temelju podataka dobivenih u skladu s 2. korakom [Nm] |
Za svaku točku matrice definiranu u skladu s podtočkom (e) podpodtočkama i. i ii. stvarni gubitak snage izračunava se sljedećom jednadžbom:
pri čemu je:
|
Ploss |
= |
stvarni gubitak snage [W] |
|
Ti |
= |
stvarni zakretni moment [Nm] |
|
nj |
= |
stvarna brzina [min-1] |
|
η |
= |
učinkovitost ovisna o normaliziranoj brzini i zakretnom momentu utvrđena u skladu s podtočkom (d) [–] |
|
Tmax |
= |
ukupni maksimalni zakretni moment sustava električnog stroja utvrđen na temelju podataka dobivenih u skladu s 2. korakom [Nm] |
|
nrated |
= |
nazivna brzina sustava električnog stroja utvrđena na temelju podataka dobivenih u skladu s 2. korakom [min-1] |
Za svaku točku matrice definiranu u skladu s točkom (e) podtočkama i. i ii. stvarna snaga strujnog invertera izračunava se sljedećom jednadžbom:
pri čemu je:
|
Pel |
= |
stvarna snaga strujnog invertera [W] |
|
Ploss |
= |
stvarni gubitak snage [W] |
|
Ti |
= |
stvarni zakretni moment [Nm] |
|
nj |
= |
stvarna brzina [min-1] |
Podaci iz dijagrama stvarne električne energije utvrđenog u skladu s podtočkom (e) proširuju se u skladu s točkom 4.3.4. podtočkama 1., 2., 4. i 5. ovog Priloga.
pri čemu je:
|
Tdrag |
= |
stvarni moment otpora [Nm] |
|
Ti |
= |
stvarni zakretni moment [Nm] |
|
Tmax |
= |
ukupni maksimalni zakretni moment sustava električnog stroja utvrđen na temelju podataka dobivenih u skladu s 2. korakom [Nm] |
|
nj |
= |
stvarna brzina [min-1] |
|
nrated |
= |
nazivna brzina sustava električnog stroja utvrđena na temelju podataka dobivenih u skladu s 2. korakom [min-1] |
|
Ploss |
= |
stvarni gubitak snage [W] |
Treća vrijednost momenta otpora na nultoj brzini vrtnje izračunava se linearnom ekstrapolacijom iz dvije vrijednosti momenta otpora utvrđene u skladu s podtočkom (a).
Četvrta vrijednost momenta otpora na normaliziranoj vrijednosti najveće brzine definirane u skladu s podtočkom (b) podpodtočkom i. u 6. koraku izračunava se linearnom ekstrapolacijom iz dvije vrijednosti momenta otpora utvrđene u skladu s podtočkom (a).
1. opcija: na temelju stvarne rotacijske inercije definirane geometrijskim oblikom i gustoćom odgovarajućih materijala rotora električnog stroja. Podaci i metode iz računalnog alata za CAD mogu se koristiti za dobivanje stvarne rotacijske inercije rotora električnog stroja. Detaljna metoda za određivanje rotacijske inercije dogovara se s homologacijskim tijelom;
2. opcija: Na temelju vanjskih dimenzija rotora električnog stroja. Šuplji cilindar određuje se tako da odgovara dimenzijama rotora električnog stroja na način da:
vanjski promjer cilindra odgovara točki rotora s najvećim razmakom od rotacijskih osi rotora i procjenjuje se duž pravca koji pod pravim kutom siječe rotacijske osi rotora;
unutarnji promjer cilindra odgovara točki rotora s najmanjim razmakom od rotacijskih osi rotora i procjenjuje se duž pravca koji pod pravim kutom siječe rotacijske osi rotora;
duljina cilindra odgovara razmaku između dvije točke koje su međusobno najudaljenije i procjenjuje se duž pravca koji je paralelan s rotacijskim osima rotora.
Za šuplji cilindar definiran u skladu s podtočkama od i. do iii. rotacijska inercija izračunava se na temelju gustoće materijala od 7 850 kg/m3.
Dodatak 9.
Standardne vrijednosti za IEPC
Kako bi se omogućila upotreba odredaba definiranih u ovom Dodatku za generiranje ulaznih podataka za IEPC koji se u potpunosti ili djelomično temelje na standardnim vrijednostima, moraju biti ispunjeni sljedeći uvjeti.
Ako se IEPC sastoji od više sustava električnog stroja, specifikacije svih električnih strojeva moraju biti potpuno jednake. Ako se IEPC sastoji od više sustava električnog stroja, svi električni strojevi moraju biti spojeni na putanji zakretnog momenta IEPC-a u istom referentnom položaju (tj. ispred ili iza mjenjača), pri čemu svi električni strojevi moraju raditi istom brzinom vrtnje u tom referentnom položaju, a njihovi se pojedinačni zakretni momenti (snaga) zbrajaju pomoću bilo kakvog zbirnog mjenjača.
(1) Jedna od sljedećih opcija upotrebljava se za generiranje ulaznih podataka za IEPC, koji se u potpunosti ili djelomično temelje na standardnim vrijednostima:
Standardne vrijednosti za sustav električnog stroja kao dio IEPC-a utvrđuju se u skladu s Dodatkom 8. Ako se IEPC sastoji od više sustava električnog stroja, standardne vrijednosti u skladu s Dodatkom 8. utvrđuju se za jedan električni stroj, a svi podaci za zakretni moment i snagu (mehanička i električna) množe se s ukupnim brojem električnih strojeva koji su dio IEPC-a. Vrijednosti dobivene tim množenjem upotrebljavaju se za sve daljnje korake u ovom Dodatku.
Vrijednost rotacijske inercije utvrđena u skladu s 8. korakom Dodatka 8. ovom Prilogu množi se s ukupnim brojem električnih strojeva koji su dio IEPC-a.
Ako je u IEPC uključen mjenjač, standardne vrijednosti za IEPC utvrđuju se zasebno za svaki stupanj prijenosa za vožnju naprijed za dijagram potrošnje električne energije i samo za stupanj prijenosa čiji je prijenosni omjer najbliži 1, a za sve ostale ulazne podatke u skladu sa sljedećim postupkom:
standardne vrijednosti za gubitke u mjenjaču utvrđuju se u skladu s točkom 2. ovog Dodatka;
za i. korak točke brzine vrtnje i zakretnog momenta određene na vratilu sustava električnog stroja određene u skladu s podtočkom (a) upotrebljavaju se kao vrijednosti brzine vrtnje i zakretnog momenta na ulaznom vratilu mjenjača;
kako bi se generirali potrebni ulazni podaci za IEPC u skladu s Dodatkom 15. koji se odnose na izlazno vratilo mjenjača, sve vrijednosti zakretnog momenta koje se odnose na izlazno vratilo električnog stroja utvrđene u skladu s podtočkom (a) pretvaraju se u vrijednosti za izlazno vratilo mjenjača sljedećom jednadžbom:
Ti,GBX = (Ti,EM – Ti,l,in (nj,EM, Ti,EM, gear)) × igear
pri čemu je:
|
Ti,GBX |
= |
zakretni moment na izlaznom vratilu mjenjača |
|
Ti,EM |
= |
zakretni moment na izlaznom vratilu sustava električnog stroja |
|
Ti,l,in |
= |
gubitak zakretnog momenta za svaki promjenjivi stupanj prijenosa za vožnju naprijed povezan s ulaznim vratilom dijelova mjenjača u IEPC-u utvrđen u skladu s podtočkom (b) podpodtočkom i. |
|
nj,EM |
= |
brzina na izlaznom vratilu sustava električnog stroja na kojoj je izmjeren Ti,EM [min–1] |
|
igear |
= |
prijenosni omjer određenog stupnja prijenosa [–] |
(pri čemu je stupanj prijenosa = 1, …, najviši stupanj prijenosa)
Kako bi se generirali potrebni ulazni podaci za IEPC u skladu s Dodatkom 15. koji se odnose na izlazno vratilo mjenjača, sve vrijednosti brzine koje se odnose na izlazno vratilo električnog stroja utvrđene u skladu s podtočkom (a) pretvaraju se u vrijednosti za izlazno vratilo mjenjača sljedećom jednadžbom:
nj,GBX = nj,EM / igear
pri čemu je:
|
nj,EM |
= |
brzina na izlaznom vratilu električnog stroja [min–1] |
|
igear |
= |
prijenosni omjer određenog stupnja prijenosa [–] |
(pri čemu je stupanj prijenosa = 1, …, najviši stupanj prijenosa)
Ako je u IEPC uključen diferencijal, standardne vrijednosti za diferencijal utvrđuju se zasebno za svaki stupanj prijenosa za vožnju naprijed za dijagram potrošnje električne energije i samo za stupanj prijenosa čiji je prijenosni omjer najbliži 1, a za sve ostale ulazne podatke prema sljedećim koracima:
standardne vrijednosti za gubitke u diferencijalu utvrđuju se u skladu s točkom 3. ovog Dodatka;
točke zakretnog momenta definirane na izlaznom vratilu mjenjača koji je dio IEPC-a utvrđene u skladu s podtočkom (b) upotrebljavaju se kao vrijednosti zakretnog momenta na ulazu diferencijala. Ako u IEPC nije uključen mjenjač, točke zakretnog momenta definirane na izlaznom vratilu sustava električnog stroja utvrđene u skladu s podtočkom (a) upotrebljavaju se kao vrijednosti zakretnog momenta na ulazu diferencijala za i. korak;
kako bi se dobili potrebni ulazni podaci za IEPC u skladu s Dodatkom 15. koji se odnose na izlaz diferencijala, sve vrijednosti zakretnog momenta koje se odnose na izlazno vratilo mjenjača (ako je mjenjač uključen u IEPC) utvrđene u skladu s iii. korakom podtočke (b) ili sustava električnog stroja (ako u IEPC nije uključen mjenjač) utvrđene u skladu s podtočkom (a) pretvaraju se u izlaz diferencijala sljedećom jednadžbom:
Ti,diff,out = (Ti,diff,in – Ti,diff,l,in (Ti,diff,in)) × idiff
pri čemu je:
|
Ti,diff,out |
= |
zakretni moment na izlazu diferencijala |
|
Ti,diff,in |
= |
zakretni moment na ulazu diferencijala |
|
Ti,diff,l,in |
= |
gubitak zakretnog momenta povezan s ulazom diferencijala ovisno o ulaznom zakretnom momentu utvrđenom u skladu s podtočkom (c) podpodtočkom i. |
|
idiff |
= |
prijenosni omjer diferencijala [–] |
Kako bi se dobili potrebni ulazni podaci za IEPC u skladu s Dodatkom 15. koji se odnose na izlaz diferencijala, sve vrijednosti brzine koje se odnose na izlazno vratilo mjenjača (ako je mjenjač uključen u IEPC) utvrđene u skladu s iv. korakom podtočke (b) ili sustava električnog stroja (ako u IEPC nije uključen mjenjač) utvrđene u skladu s podtočkom (a) pretvaraju se u izlaz diferencijala sljedećom jednadžbom:
nj,diff,out = nj,diff,in / idiff
pri čemu je:
|
nj,diff,in |
= |
brzina na ulazu diferencijala [min–1] |
|
idiff |
= |
prijenosni omjer diferencijala [–] |
Izmjereni podaci za sastavni dio za sustav električnog stroja koji je dio IEPC-a utvrđuju se u skladu s točkom 4. ovog Priloga. Ako se IEPC sastoji od više sustava električnog stroja, podaci za sastavni dio utvrđuju se za jedan električni stroj, a svi podaci za zakretni moment i snagu (mehanička i električna) množe se s ukupnim brojem električnih strojeva koji su dio IEPC-a. Vrijednosti dobivene tim množenjem upotrebljavaju se za sve daljnje korake u ovom Dodatku.
Vrijednost rotacijske inercije utvrđena u skladu s točkom 8. Dodatka 8. ovom Prilogu množi se s ukupnim brojem električnih strojeva koji su dio IEPC-a.
Ako je u IEPC uključen mjenjač, standardne vrijednosti za IEPC utvrđuju se zasebno za svaki stupanj prijenosa za vožnju naprijed za dijagram potrošnje električne energije i samo za stupanj prijenosa čiji je prijenosni omjer najbliži 1, a za sve ostale ulazne podatke u skladu s odredbama podtočke (b) 1. opcije. U tom se kontekstu sva upućivanja na podtočku (a) u podtočki (b) 1. opcije tumače kao upućivanja na podtočku (a) 2. opcije.
Ako je u IEPC uključen diferencijal, standardne vrijednosti za diferencijal utvrđuju se zasebno za svaki stupanj prijenosa za vožnju naprijed za dijagram potrošnje električne energije i samo za stupanj prijenosa čiji je prijenosni omjer najbliži 1, a za sve ostale ulazne podatke u skladu podtočkom (c) 1. opcije. U tom se kontekstu sva upućivanja na podtočku (b) u podtočki (c) 1. opcije tumače kao upućivanja na podtočku (b) 2. opcije.
(2) Unutarnji mjenjač IEPC-a
Gubitak zakretnog momenta Tgbx,l ,in za svaki promjenjivi stupanj prijenosa za vožnju naprijed povezan s ulaznim vratilom dijelova mjenjača u IEPC-u izračunava se u skladu sa sljedećim odredbama:
Tgbx,l,in (nin, Tin, gear) = Td0 + Td1000 × nin / 1000 min–1 + fT,gear × Tin
pri čemu je:
|
Tgbx,l,in |
= |
gubitak zakretnog momenta povezan s ulaznim vratilom [Nm] |
|
Tdx |
= |
moment otpora na x min–1 [Nm] |
|
nin |
= |
brzina na ulaznom vratilu [min–1] |
|
fT,gear |
= |
koeficijent gubitka zakretnog momenta ovisan o stupnju prijenosa [–] utvrđen u skladu s podtočkama od (b) do (f) |
|
Tin |
= |
zakretni moment na ulaznom vratilu [Nm] |
|
stupanj prijenosa |
= |
1, …, najviši stupanj prijenosa [–] |
Vrijednosti jednadžbe određuju se za sve zupčanike mjenjača koji se nalaze iza izlaznog vratila EM-a.
Ako je u IEPC uključen diferencijal, vrijednosti jednadžbe određuju se za sve zupčanike mjenjača smještene iza i ispred izlaznog vratila EM-a, osim zahvata zupčanika s ulaznim zupčanikom diferencijala. Zahvat zupčanika s ulaznim zupčanikom diferencijala može biti vanjski-vanjski zahvat zupčanika (čelni ili stožasti) ili jedan planetarni sklop zupčanika.
Za motore koje pokreće glavina kotača vrijednosti jednadžbe određuju se za sve zupčanike mjenjača smještene iza izlaznog vratila EM-a i ispred glavine kotača.
Vrijednost za fT određuje se u skladu sa stavkom 3.1.1. Priloga VI.
Vrijednost za fT je 0,007 za izravni stupanj prijenosa.
Vrijednosti za Td0 i Td1000 su 0,0075 × Tmax,in za mjenjače s više od dvije tarne spojke.
Vrijednosti za Td0 i Td1000 su 0,0025 × Tmax,in za sve ostale mjenjače.
Tmax,in je ukupna najveća vrijednost svakog pojedinačnog maksimalnog dopuštenog ulaznog zakretnog momenta za svaki stupanj prijenosa mjenjača za vožnju naprijed u [Nm].
(3) Unutarnji diferencijal IEPC-a
Gubitak zakretnog momenta Tdiff,l ,in povezan s ulazom dijelova diferencijala IEPC-a izračunava se u skladu sa sljedećim odredbama:
Tdiff,l,in (Tin) = ηdiff × Tdiff,d0 / idiff + (1 – ηdiff) × Tin
pri čemu je:
|
Tdiff,l,in |
= |
gubitak zakretnog momenta povezan s ulazom diferencijala [Nm] |
|
Tdiff,d0 |
= |
moment otpora [Nm] utvrđen u skladu s podtočkama od (e) do (f) u nastavku |
|
ηdiff |
= |
učinkovitost ovisna o zakretnom momentu [–] utvrđena u skladu s podtočkama od (b) do (d) u nastavku |
|
Tin |
= |
zakretni moment na ulazu diferencijala [Nm] |
|
idiff |
= |
prijenosni omjer diferencijala [–] |
Vrijednosti jednadžbe određuju se za sve zahvate zupčanika diferencijala, uključujući zahvat zupčanika s ulaznim zupčanikom diferencijala.
Vrijednost za ηdiff određuje se u skladu sa stavkom 3.1.1. Priloga VI., pri čemu se u odgovarajućim jednadžbama vrijednost ηm za stožasti zahvat zupčanika postavlja na 0,98.
Gubici u unutarnjim zupčanicima diferencijala zanemaruju se za izračune provedene u skladu s podtočkama od (b) do (c).
Za diferencijal koji uključuje stožasti zahvat zupčanika u tanjurastom zupčaniku diferencijala, vrijednost za Tdiff,d0 određuje se na temelju sljedeće jednadžbe: Tdiff,d0 = 25 Nm + 15 Nm × idiff
Za diferencijal koji uključuje čelni zahvat zupčanika ili jedan planetarni sklop zupčanika u ulaznom zupčaniku diferencijala vrijednost za Tdiff,d0 određuje se na temelju sljedeće jednadžbe: Tdiff,d0 = 25 Nm + 5 Nm × idiff
Dodatak 10.
Standardne vrijednosti za REESS
(1) Baterijski sustav ili reprezentativni baterijski podsustav
Za generiranje ulaznih podataka za baterijski sustav ili reprezentativni baterijski podsustav na temelju standardnih vrijednosti provode se sljedeći koraci:
tip baterije određuje se na temelju brojčanog omjera najveće struje u A (kako je navedeno u skladu s točkom 1.4.4. Dodatka 2. Prilogu 6. Pravilniku UN-a br. 100 (***) i kapaciteta u Ah (kako je navedeno u skladu sa stavkom 1.4.3. Dodatka 2. Prilogu 6. Pravilniku UN-a br. 100). Tip baterije je „visokoenergetski baterijski sustav (HEBS)” ako je taj omjer manji od 10 i „baterijski sustav visoke snage (HPBS)” ako taj omjer nije manji od 10;
nazivni kapacitet je vrijednost u Ah kako je utvrđeno u skladu sa stavkom 1.4.3. Dodatka 2. Prilogu 6. Pravilnika UN-a br. 100;
OCV se kao funkcija napunjenosti određuje na temelju nazivnog napona u V, Vnom kako je navedeno u skladu sa stavkom 1.4.1. Dodatka 2. Prilogu 6. Pravilniku UN-a br. 100. Vrijednosti OCV-a za različite razine napunjenosti izračunavaju se u skladu sa sljedećom tablicom:
|
Napunjenost [%] |
OCV [V] |
|
0 |
0,88 × Vnom |
|
10 |
0,94 × Vnom |
|
50 |
1,00 × Vnom |
|
90 |
1,06 × Vnom |
|
100 |
1,12 × Vnom |
DCIR se utvrđuje u skladu sa sljedećim odredbama:
za HPBS u skladu s podtočkom (a) DCIR se izračunava dijeljenjem specifičnog otpora od 25 [mOhm × Ah] s nazivnim kapacitetom u Ah kako je definiran u skladu s podtočkom (b);
za HEBS u skladu s podtočkom (a) DCIR se izračunava dijeljenjem specifičnog otpora od 140 [mOhm × Ah] s nazivnim kapacitetom u Ah kako je definiran u skladu s podtočkom (b).
Vrijednosti za najveću struju punjenja i pražnjenja određuju se u skladu sa sljedećim odredbama:
za HPBS u skladu s podtočkom (a) vrijednosti za najveću struju punjenja i pražnjenja postavljaju se na odgovarajuću struju u A koja odgovara 10C;
za HEBS u skladu s podtočkom (a) vrijednosti za najveću struju punjenja i pražnjenja postavljaju se na odgovarajuću struju u A koja odgovara 1C.
Apsolutne vrijednosti za najveću struju punjenja i pražnjenja upotrebljavaju se kao konačne vrijednosti.
(2) Sustav kondenzatora ili reprezentativni podsustav kondenzatora
Za generiranje ulaznih podataka za sustav kondenzatora ili reprezentativni podsustav kondenzatora na temelju standardnih vrijednosti provode se sljedeći koraci:
kapacitet je nazivni kapacitet kako je naveden u tehničkim specifikacijama sustava kondenzatora ili reprezentativnog podsustava kondenzatora; stvarni kapacitet sustava kondenzatora ili reprezentativnog podsustava kondenzatora može se odrediti povećanjem nazivnog kapaciteta jednog članka kondenzatora u skladu s načinom povezivanja (tj. serijskim i/ili paralelnim) pojedinačnih članaka u sustavu kondenzatora ili reprezentativnom podsustavu kondenzatora;
najveći napon Vmax,Cap je nazivni napon kako je naveden u tehničkim specifikacijama sustava kondenzatora ili reprezentativnog podsustava kondenzatora. Stvarni najveći napon sustava kondenzatora ili reprezentativnog podsustava kondenzatora može se odrediti povećanjem nazivnog napona jednog članka kondenzatora u skladu s načinom povezivanja (tj. serijskim i/ili paralelnim) pojedinačnih članaka u sustavu kondenzatora ili reprezentativnom podsustavu kondenzatora;
najmanji napon Vmin,Cap je vrijednost Vmax,Cap utvrđena u skladu s podtočkom (b) pomnožena s 0,45;
unutarnji otpor određuje se sljedećom jednadžbom:
pri čemu je:
|
RI,Cap |
= |
unutarnji otpor [Ohm] |
|
RI,ref |
= |
referentna vrijednost unutarnjeg otpora s brojčanom vrijednošću 0,015 [Ohm] |
|
Vmax,Cap |
= |
najveći napon kako je definiran u skladu s podtočkom (b) [V] |
|
Vmin,Cap |
= |
najmanji napon kako je definiran u skladu s podtočkom (c) [V] |
|
vref |
= |
referentna vrijednost najvećeg napona s brojčanom vrijednošću 2,7 [V] |
|
Cref |
= |
referentna vrijednost kapaciteta s brojčanom vrijednošću 3 000 [F] |
|
CCap |
= |
kapacitet kako je definiran u skladu s podtočkom (a) [F] |
Vrijednosti za najveću struju punjenja i pražnjenja izračunavaju se množenjem vrijednosti kapaciteta u F kako je definirana u skladu s podtočkom (a) s faktorom 5,0 [A/F]. Apsolutne vrijednosti za najveću struju punjenja i pražnjenja upotrebljavaju se kao konačne vrijednosti.
Dodatak 11.
(rezervirano)
Dodatak 12.
Sukladnost certificiranih karakteristika povezanih s emisijama CO2 i potrošnjom goriva
1. Sustavi električnog stroja ili IEPC-i
1.1. Svaki sustav električnog stroja ili IEPC mora biti proizveden tako da bude sukladan s homologiranim tipom u pogledu opisa iz certifikata i njegovih priloga. Postupci za ispitivanje sukladnosti certificiranih karakteristika povezanih s emisijama CO2 i potrošnjom goriva moraju biti u skladu s onima iz članka 31. Uredbe (EU) 2018/858.
1.2. Sukladnost certificiranih karakteristika povezanih s emisijama CO2 i potrošnjom goriva provjerava se na temelju opisa u certifikatima i priložene opisne dokumentacije kako je utvrđeno u dodacima 2. i 3. ovom Prilogu.
1.3. Sukladnost certificiranih karakteristika povezanih s emisijama CO2 i potrošnjom goriva ocjenjuje se prema posebnim uvjetima navedenima u ovom stavku.
1.4. Proizvođač sastavnog dijela svake godine mora ispitati barem broj jedinica iz tablice 1. koji se temelji na ukupnom broju sustava električnog stroja ili IEPC-a koje proizvođač sastavnog dijela proizvede godišnje. Za potrebe utvrđivanja godišnje proizvodnje uzimaju se u obzir samo sustavi električnog stroja ili IEPC-i koji su obuhvaćeni zahtjevima ove Uredbe i za koje nisu upotrijebljene standardne vrijednosti.
1.5. Ako ukupna godišnja proizvodnja nije veća od 4,000 jedinica, proizvođač sastavnog dijela i homologacijsko tijelo dogovaraju se o odabiru porodice za koju se provode ispitivanja.
1.6. Ako je ukupna godišnja proizvodnja veća od 4,000 jedinica, uvijek se ispituje porodica koja se najviše proizvodi. Proizvođač sastavnog dijela homologacijskom tijelu mora opravdati broj provedenih ispitivanja i odabir porodice. Proizvođač i homologacijsko tijelo dogovaraju se o tome koju će od preostalih porodica ispitati.
Tablica 1.
Veličina uzorka za ispitivanje sukladnosti
|
Ukupna godišnja proizvodnja EM-ova ili IEPC-a |
Godišnji broj ispitivanja |
Alternativno |
|
0 – 1 000 |
nije primjenjivo |
jedno ispitivanje svake tri godine (*1) |
|
1 001 – 2 000 |
nije primjenjivo |
jedno ispitivanje svake dvije godine (*1) |
|
2 001 – 4 000 |
1 |
nije primjenjivo |
|
4 001 – 10 000 |
2 |
nije primjenjivo |
|
10 001 – 20 000 |
3 |
nije primjenjivo |
|
20 001 – 30 000 |
4 |
nije primjenjivo |
|
30 001 – 40 000 |
5 |
nije primjenjivo |
|
40 001 – 50 000 |
6 |
nije primjenjivo |
|
> 50 000 |
7 |
nije primjenjivo |
|
(*1)
Ispitivanje radi provjere sukladnosti proizvodnje mora se provesti u prvoj godini. |
||
1.7. Radi ispitivanja sukladnosti certificiranih karakteristika povezanih s emisijama CO2 i potrošnjom goriva homologacijsko tijelo zajedno s proizvođačem sastavnog dijela određuje tipove sustava električnog stroja ili IEPC-a koji će se ispitati. Homologacijsko tijelo dužno se pobrinuti da su odabrani tipovi sustava električnog stroja ili IEPC-a proizvedeni u skladu s jednakim standardima koji vrijede za serijsku proizvodnju.
1.8. Ako je rezultat ispitivanja provedenog u skladu s točkom 1.9. viši od rezultata iz točke 1.9.4., moraju se ispitati tri dodatne jedinice iste porodice. Ako neka od njih ne postigne pozitivne rezultate, primjenjuje se članak 23.
1.9. Ispitivanje radi provjere sukladnosti proizvodnje sustava električnog stroja ili IEPC-a
1.9.1. Granični uvjeti
U certifikacijskom ispitivanju primjenjuju se svi granični uvjeti iz ovog Priloga, osim ako je u ovom stavku navedeno drukčije.
Snaga hlađenja mora biti unutar graničnih vrijednosti navedenih u ovom Prilogu za certifikacijsko ispitivanje.
Mjerenje se provodi samo za jednu od razina napona navedenih u stavku 4.1.3. ovog Priloga. Razinu napona za ispitivanje odabire proizvođač sastavnog dijela.
Specifikacije opreme za mjerenje definirane u skladu sa stavkom 3.1. ovog Priloga ne moraju biti ispunjene za ispitivanje radi provjere sukladnosti proizvodnje.
1.9.2. Ispitivanje
Mjere se dvije zadane vrijednosti. Nakon završetka mjerenja na prvoj zadanoj vrijednosti sustav se može ohladiti u skladu s preporukama proizvođača sastavnog dijela tako da radi na određenoj zadanoj vrijednosti koju je odredio proizvođač sastavnog dijela.
Za zadanu vrijednost br. 1 ispitivanje karakteristika preopterećenja provodi se u skladu sa stavkom 4.2.5. ovog Priloga.
Za zadanu vrijednost br. 2 ispitivanje maksimalnog 30-minutnog kontinuiranog zakretnog momenta provodi se u skladu sa stavkom 4.2.4. ovog Priloga.
1.9.3. Naknadna obrada rezultata
Sve vrijednosti mehaničke i električne snage utvrđene u skladu sa stavcima 4.2.5.3. i 4.2.4.3. korigiraju se za odstupanje zbog nesigurnosti opreme za mjerenje radi provjere sukladnosti proizvodnje u skladu sa sljedećim odredbama:
razlika u postotku nesigurnosti opreme za mjerenje između ispitivanja radi homologacije tipa sastavnog dijela i ispitivanja radi provjere sukladnosti proizvodnje u skladu s ovim Dodatkom izračunava se za mjerne sustave koji se upotrebljavaju za brzinu vrtnje, zakretni moment, struju i napon;
razlika u postotku nesigurnosti iz podtočke (a) izračunava se i za očitanje analizatora i za maksimalnu vrijednost umjeravanja definiranu u skladu sa stavkom 3.1. ovog Priloga;
ukupna razlika u nesigurnosti za električnu energiju izračunava se na temelju sljedeće jednadžbe:
pri čemu je:
|
ΔuU,max calib |
razlika u nesigurnosti za maksimalnu vrijednost umjeravanja za mjerenje napona [%] |
|
ΔuU,value |
razlika u nesigurnosti za očitanje analizatora za mjerenje napona [%] |
|
ΔuI,max calib |
razlika u nesigurnosti za maksimalnu vrijednost umjeravanja za mjerenje jakosti struje [%] |
|
ΔuI,value |
razlika u nesigurnosti za očitanje analizatora za mjerenje jakosti struje [%] |
Ukupna razlika u nesigurnosti za mehaničku energiju izračunava se na temelju sljedeće jednadžbe:
pri čemu je:
|
ΔuT,max calib |
razlika u nesigurnosti za maksimalnu vrijednost umjeravanja za mjerenje zakretnog momenta [%] |
|
ΔuT,value |
razlika u nesigurnosti za očitanje analizatora za mjerenje zakretnog momenta [%] |
|
Δun,max calib |
razlika u nesigurnosti za maksimalnu vrijednost umjeravanja za mjerenje brzine vrtnje [%] |
|
Δun,value |
razlika u nesigurnosti za očitanje analizatora za mjerenje brzine vrtnje [%] |
Sve izmjerene vrijednosti mehaničke snage korigiraju se na temelju sljedeće jednadžbe:
P* mech = Pmech,meas (1 – ΔuP,mech,CoP)
pri čemu je:
|
Pmech,meas |
izmjerena vrijednost mehaničke snage |
|
ΔuP,mech,CoP |
ukupna razlika u nesigurnosti za mehaničku snagu u skladu s podtočkom (d) |
Sve izmjerene vrijednosti električne snage korigiraju se na temelju sljedeće jednadžbe:
P* el = Pel,meas (1 + ΔuP,el,CoP)
pri čemu je:
|
Pel,meas |
izmjerena vrijednost električne snage |
|
ΔuP,el,CoP |
ukupna razlika u nesigurnosti električne snage u skladu s podtočkom (c) |
1.9.4. Ocjenjivanje rezultata
Na temelju vrijednosti za svaku od dvije zadane vrijednosti utvrđene u skladu sa stavcima 1.9.2. i 1.9.3. utvrđuju se vrijednosti učinkovitosti dijeljenjem korigirane mehaničke snage P* mech s korigiranom električnom snagom P* el.
Ukupna učinkovitost za vrijeme ispitivanja sukladnosti certificiranih karakteristika povezanih s emisijama CO2 i potrošnjom goriva ηA,CoP izračunava se kao srednja aritmetička vrijednost te dvije vrijednosti učinkovitosti.
Ispitivanje sukladnosti certificiranih karakteristika povezanih s emisijama CO2 i potrošnjom goriva smatra se uspješnim ako je razlika između ηA,CoP i ηA,TA manja od 3 % homologirane učinkovitosti ηA,TA. Kad je riječ o IEPC-u koji uključuje mjenjač ili diferencijal, granica za uspješan prolazak ispitivanja radi provjere sukladnosti proizvodnje povećava se s 3 % na 4 %. Kad je riječ o IEPC-u koji uključuje mjenjač i diferencijal, granica za uspješan prolazak ispitivanja radi provjere sukladnosti proizvodnje povećava se s 3 % na 5 %.
Homologirana učinkovitost ηA,TA izračunava se kao aritmetička srednja vrijednost dvije vrijednosti učinkovitosti utvrđene u skladu sa stavcima 4.3.5. i 4.3.6. i dokumentira se u opisnom dokumentu u sklopu certifikacije sastavnog dijela.
2. IHPC-i tipa 1.
2.1. Svaki IHPC mora biti proizveden tako da bude sukladan s homologiranim tipom u pogledu opisa iz certifikata i njegovih priloga. Postupci za ispitivanje sukladnosti certificiranih karakteristika povezanih s emisijama CO2 i potrošnjom goriva moraju biti u skladu s onima iz članka 31. Uredbe (EU) 2018/858.
2.2. Sukladnost certificiranih karakteristika povezanih s emisijama CO2 i potrošnjom goriva provjerava se na temelju opisa u certifikatima i priložene opisne dokumentacije kako je utvrđeno u Dodatku 4. ovom Prilogu.
2.3. Sukladnost certificiranih karakteristika povezanih s emisijama CO2 i potrošnjom goriva ocjenjuje se prema posebnim uvjetima navedenima u stavku 1. ovog Dodatka ako se primjenjuju odredbe utvrđene za IEPC u odgovarajućim stavcima, osim ako je drukčije navedeno.
2.4. Neovisno o odredbama iz stavka 2.3. ovog Dodatka primjenjuju se sljedeće odredbe:
sukladnost certificiranih karakteristika povezanih s emisijama CO2 i potrošnjom goriva provjerava se samo za pojedinačne tipove IHPC-a tipa 1., a ne za porodice jer definicija porodica nije dopuštena za IHPC-e tipa 1. u skladu sa stavkom 4.4. ovog Priloga;
proizvođač i homologacijsko tijelo dogovaraju se o broju ispitivanja koji treba provesti za pojedini tip;
sva upućivanja na porodicu u odgovarajućim stavcima tumače se kao upućivanja na pojedine tipove;
Homologirana učinkovitost ηA,TA izračunava se kao aritmetička srednja vrijednost dvije vrijednosti učinkovitosti utvrđene u skladu sa stavcima 4.3.5. i 4.3.6. i bilježi se u opisnom dokumentu u sklopu certifikacije sastavnog dijela. Za te dvije vrijednosti učinkovitosti ne provode se koraci naknadne obrade opisani u stavku 4.4.2.3. ovog Priloga.
3. Baterijski sustavi ili reprezentativni baterijski podsustavi
3.1. Svaki baterijski sustav ili reprezentativni baterijski podsustav biti proizveden tako da bude sukladan s homologiranim tipom u pogledu opisa iz certifikata i njegovih priloga. Postupci za ispitivanje sukladnosti certificiranih karakteristika povezanih s emisijama CO2 i potrošnjom goriva moraju biti u skladu s onima iz članka 31. Uredbe (EU) 2018/858.
3.2. Sukladnost certificiranih karakteristika povezanih s emisijama CO2 i potrošnjom goriva provjerava se na temelju opisa u certifikatima i priložene opisne dokumentacije kako je utvrđeno u Dodatku 5. ovom Prilogu.
3.3. Sukladnost certificiranih karakteristika povezanih s emisijama CO2 i potrošnjom goriva ocjenjuje se prema posebnim uvjetima navedenima u ovom stavku.
3.4. Proizvođač sastavnog dijela svake godine mora ispitati barem broj jedinica iz tablice 2. koji se temelji na ukupnom broju baterijskih sustava ili reprezentativnih baterijskih podsustava koje proizvođač sastavnog dijela proizvede godišnje. Za potrebe utvrđivanja godišnje proizvodnje uzimaju se u obzir samo baterijski sustavi ili reprezentativni baterijski podsustavi koji su obuhvaćeni zahtjevima ove Uredbe i za koje nisu upotrijebljene standardne vrijednosti.
Tablica 2.
Veličina uzorka za ispitivanje sukladnosti
|
Ukupna godišnja proizvodnja baterijskih sustava ili reprezentativnih baterijskih podsustava |
Godišnji broj ispitivanja |
Alternativno |
|
0 – 3 000 |
nije primjenjivo |
jedno ispitivanje svake tri godine (*1) |
|
3 001 – 6 000 |
nije primjenjivo |
jedno ispitivanje svake dvije godine (*1) |
|
6 001 – 12 000 |
1 |
nije primjenjivo |
|
12 001 – 30 000 |
2 |
nije primjenjivo |
|
30 001 – 60 000 |
3 |
nije primjenjivo |
|
60 001 – 90 000 |
4 |
nije primjenjivo |
|
90 001 – 120 000 |
5 |
nije primjenjivo |
|
120 001 – 150 000 |
6 |
nije primjenjivo |
|
> 150 000 |
7 |
nije primjenjivo |
|
(*1)
Ispitivanje radi provjere sukladnosti proizvodnje mora se provesti u prvoj godini. |
||
3.5. Radi ispitivanja sukladnosti certificiranih karakteristika povezanih s emisijama CO2 i potrošnjom goriva homologacijsko tijelo zajedno s proizvođačem sastavnog dijela određuje tipove baterijskog sustava ili reprezentativnog baterijskog podsustava koji će se ispitati. Homologacijsko tijelo dužno se pobrinuti da su odabrani tipovi baterijskih sustava ili reprezentativnih baterijskih podsustava proizvedeni u skladu s jednakim standardima koji vrijede za serijsku proizvodnju.
3.6. Ako je rezultat ispitivanja provedenog u skladu s točkom 3.7. viši od rezultata iz točke 3.7.4., moraju se ispitati tri dodatne jedinice istog tipa. Ako neka od njih ne postigne pozitivne rezultate, primjenjuje se članak 23.
3.7. Ispitivanje sukladnosti proizvodnje baterijskog sustava ili reprezentativnog baterijskog podsustava
3.7.1. Granični uvjeti
U certifikacijskom ispitivanju primjenjuju se svi granični uvjeti iz ovog Priloga.
3.7.2. Ispitivanje
Provode se dva različita ispitivanja.
Za 1. ispitivanje ispitni postupak za nazivni kapacitet provodi se u skladu sa stavkom 5.4.1. ovog Priloga.
Za 2. ispitivanje provodi se sljedeći postupak:
2. ispitivanje provodi se nakon 1. ispitivanja;
nakon što se baterija UUT potpuno napuni u skladu sa specifikacijama proizvođača sastavnog dijela i nakon što se postigne toplinska ravnoteža u skladu sa stavkom 5.1.1., provodi se standardni ciklus u skladu sa stavkom 5.3.;
Stvarno ispitivanje započinje unutar razdoblja između jednog i tri sata od završetka standardnog ciklusa. U protivnom se ponavlja postupak iz prethodne podtočke (b);
kako bi se dosegnule potrebne razine napunjenosti za ispitivanje kako je definirano u podtočkama (e) i (f) iz početnog stanja, baterija UUT prazni se stopom stalne struje od 3 C za HPBS i 1 C za HEBS;
za HPBS stvarno ispitivanje sastoji se od pražnjenja koje traje 20 sekundi na 80 % napunjenosti s najvećom strujom pražnjenja dischg_max, kako je dokumentirano za vrijeme homologacije tipa sastavnog dijela, i od punjenja u trajanju od 20 sekundi na 20 % napunjenosti s najvećom strujom punjenja Ichg_max, kako je dokumentirano za vrijeme homologacije tipa sastavnog dijela;
za HEBS stvarno ispitivanje sastoji se od pražnjenja koje traje 120 sekundi na 90 % napunjenosti s najvećom strujom pražnjenja dischg_max, kako je dokumentirano za vrijeme homologacije tipa sastavnog dijela, i od punjenja u trajanju od 120 sekundi na 20 % napunjenosti s najvećom strujom punjenja Ichg_max, kako je dokumentirano za vrijeme homologacije tipa sastavnog dijela;
za vrijeme stvarnog ispitivanja opisanog u podtočkama (e) i (f) struje pražnjenja i punjenja bilježe se tijekom odgovarajućih navedenih razdoblja.
3.7.3. Naknadna obrada rezultata
Za HPBS prosječna vrijednost struje pražnjenja na 80 % napunjenosti i struje punjenja na 20 % napunjenosti izračunava se tijekom razdoblja mjerenja od 20 sekundi.
Za HEBS prosječna vrijednost struje pražnjenja na 90 % napunjenosti i struje punjenja na 20 % napunjenosti izračunava se tijekom razdoblja mjerenja od 120 sekundi.
Apsolutne vrijednosti upotrebljavaju se za obje prosječne vrijednosti, tj. struju pražnjenja i struju punjenja.
3.7.4. Ocjenjivanje rezultata
Ispitivanje sukladnosti certificiranih karakteristika povezanih s emisijama CO2 i potrošnjom goriva smatra se uspješno provedenim ako su ispunjeni svi sljedeći kriteriji:
CCoP ≥ 0,95 CTA
pri čemu je:
|
CCoP |
nazivni kapacitet utvrđen u skladu sa stavkom 3.7.2. [Ah] |
|
CTA |
nazivni kapacitet utvrđen za vrijeme homologacije tipa sastavnog dijela [Ah] |
(ηBAT,CoP – ηBAT,TA) ≤ 3 %
pri čemu je:
|
ηBAT,CoP |
energetska učinkovitost u ciklusu pražnjenja i punjenja utvrđena u skladu sa stavkom 3.7.2. [–] |
|
ηBAT,TA |
energetska učinkovitost u ciklusu pražnjenja i punjenja utvrđena za vrijeme homologacije tipa sastavnog dijela [–] |
Idischg_max,CoP ≥ Idischg_max,TA
pri čemu je:
|
Idischg_max,CoP |
najveća struja pražnjenja utvrđena u skladu sa stavkom 3.7.2. (na 80 % napunjenosti za HPBS i 90 % napunjenosti za HEBS) [A] |
|
Idischg_max,TA |
najveća struja pražnjenja utvrđena za vrijeme homologacije tipa sastavnog dijela (na 80 % napunjenosti za HPBS i 90 % napunjenosti za HEBS) [A] |
Ichg_max,CoP ≥ Ichg_max,TA
pri čemu je:
|
Ichg_max,CoP |
najveća struja punjenja utvrđena u skladu sa stavkom 3.7.2. (na 20 % napunjenosti) [A] |
|
Ichg_max,TA |
najveća struja punjenja utvrđena za vrijeme homologacije tipa sastavnog dijela (na 20 % napunjenosti) [A] |
4. Sustavi kondenzatora
4.1. Svaki sustav kondenzatora biti proizveden tako da bude sukladan s homologiranim tipom u pogledu opisa iz certifikata i njegovih priloga. Postupci za ispitivanje sukladnosti certificiranih karakteristika povezanih s emisijama CO2 i potrošnjom goriva moraju biti u skladu s onima iz članka 31. Uredbe (EU) 2018/858.
4.2. Sukladnost certificiranih karakteristika povezanih s emisijama CO2 i potrošnjom goriva provjerava se na temelju opisa u certifikatima i priložene opisne dokumentacije kako je utvrđeno u Dodatku 6. ovom Prilogu.
4.3. Sukladnost certificiranih karakteristika povezanih s emisijama CO2 i potrošnjom goriva ocjenjuje se prema posebnim uvjetima navedenima u ovom stavku.
4.4. Proizvođač sastavnog dijela svake godine mora ispitati barem broj jedinica iz tablice 3. koji se temelji na ukupnom broju sustava kondenzatora koje proizvođač sastavnog dijela proizvede godišnje. Za potrebe utvrđivanja godišnje proizvodnje uzimaju se u obzir samo sustavi kondenzatora koji su obuhvaćeni zahtjevima ove Uredbe i za koje nisu upotrijebljene standardne vrijednosti.
Tablica 3.
Veličina uzorka za ispitivanje sukladnosti
|
Ukupna godišnja proizvodnja sustava kondenzatora |
Godišnji broj ispitivanja |
Alternativno |
|
0 – 3 000 |
nije primjenjivo |
jedno ispitivanje svake tri godine (*1) |
|
3 001 – 6 000 |
nije primjenjivo |
jedno ispitivanje svake dvije godine (*1) |
|
6 001 – 12 000 |
1 |
nije primjenjivo |
|
12 001 – 30 000 |
2 |
nije primjenjivo |
|
30 001 – 60 000 |
3 |
nije primjenjivo |
|
60 001 – 90 000 |
4 |
nije primjenjivo |
|
90 001 – 120 000 |
5 |
nije primjenjivo |
|
120 001 – 150 000 |
6 |
nije primjenjivo |
|
> 150 000 |
7 |
nije primjenjivo |
|
(*1)
Ispitivanje radi provjere sukladnosti proizvodnje mora se provesti u prvoj godini. |
||
4.5. Radi ispitivanja sukladnosti certificiranih karakteristika povezanih s emisijama CO2 i potrošnjom goriva homologacijsko tijelo zajedno s proizvođačem sastavnog dijela određuje tipove sustava kondenzatora koji će se ispitati. Homologacijsko tijelo dužno se pobrinuti da su odabrani tipovi sustava kondenzatora proizvedeni u skladu s jednakim standardima koji vrijede za serijsku proizvodnju.
4.6. Ako je rezultat ispitivanja provedenog u skladu s točkom 4.7. viši od rezultata iz točke 4.7.4., moraju se ispitati tri dodatne jedinice istog tipa. Ako neka od njih ne postigne pozitivne rezultate, primjenjuje se članak 23.
4.7. Ispitivanje radi provjere sukladnosti proizvodnje za sustave kondenzatora
4.7.1. Granični uvjeti
U certifikacijskom ispitivanju primjenjuju se svi granični uvjeti iz ovog Priloga.
4.7.2. Ispitivanje
Ispitni postupak provodi se u skladu sa stavkom 6.3. ovog Priloga.
4.7.3. Naknadna obrada rezultata
Naknadna obrada rezultata provodi se u skladu sa stavkom 6.4. ovog Priloga.
4.7.4. Ocjenjivanje rezultata
Ispitivanje sukladnosti certificiranih karakteristika povezanih s emisijama CO2 i potrošnjom goriva smatra se uspješno provedenim ako su ispunjeni svi sljedeći kriteriji:
(CCoP / CTA) – 1 < ±3 %
pri čemu je:
|
CCoP |
kapacitet utvrđen u skladu sa stavkom 4.7.2. [F] |
|
CTA |
kapacitet utvrđen za vrijeme homologacije tipa sastavnog dijela [F] |
(RCoP / RTA) – 1 < ±3 %
pri čemu je:
|
RCoP |
unutarnji otpor utvrđen u skladu sa stavkom 4.7.2. [Ohm] |
|
RTA |
unutarnji otpor utvrđen za vrijeme homologacije tipa sastavnog dijela [Ohm] |
Dodatak 13.
Koncept porodice
1. Sustavi električnog stroja i IEPC-i
1.1. Opći podaci
Porodicu sustavâ električnog stroja ili IEPC-a karakteriziraju parametri konstrukcije i radne sposobnosti. Ti parametri moraju biti zajednički svim članovima u porodici. Proizvođač sastavnog dijela može odlučiti koji sustavi električnog stroja ili IEPC-i pripadaju porodici sve dok su kriteriji pripadnosti popisani u ovom Dodatku ispunjeni. Homologacijsko tijelo mora odobriti povezanu porodicu. Proizvođač sastavnog dijela mora homologacijskom tijelu dostaviti odgovarajuće informacije koje se odnose na članove porodice.
1.2. Posebni slučajevi
U nekim slučajevima može doći do interakcije parametara. To se mora uzeti u obzir kako bi se osiguralo da se u istu porodicu uvrste sustavi električnog stroja ili IEPC-i sa sličnim karakteristikama. Te slučajeve mora utvrditi proizvođač sastavnog dijela i o njima obavijestiti homologacijsko tijelo. To se zatim uzima u obzir kao kriterij za stvaranje nove porodice sustava električnog stroja ili IEPC-a.
Kad je riječ o uređajima ili obilježjima koji nisu navedeni u stavku 1.4. a koji znatno utječu na radnu sposobnost i/ili potrošnju električne energije, te uređaje ili obilježja utvrđuje proizvođač sastavnog dijela na temelju dobre inženjerske prakse te o njima obavješćuje homologacijsko tijelo. To se zatim uzima u obzir kao kriterij za stvaranje nove porodice sustava električnog stroja ili IEPC-a.
1.3. Koncept porodice
Koncept porodice definira kriterije i parametre koji proizvođaču sastavnog dijela omogućuju grupiranje sustava električnog stroja ili IEPC-a u porodice sa sličnim ili jednakim podacima relevantnima za emisije CO2 ili potrošnju energije.
1.4. Posebne odredbe o reprezentativnosti
Homologacijsko tijelo može zaključiti da se parametri radnih sposobnosti i potrošnja električne energije porodice sustava električnog stroja ili IEPC-a najbolje mogu odrediti dodatnim ispitivanjem. U tom slučaju proizvođač sastavnog dijela dostavlja odgovarajuće informacije za određivanje sustava električnog stroja ili IEPC-a unutar porodice za koji je vjerojatno da će najbolje predstavljati porodicu. Homologacijsko tijelo može na temelju tih informacija zaključiti i da proizvođač sastavnog dijela mora stvoriti novu porodicu sustava električnog stroja ili IEPC-a koja se sastoji od manje članova kako bi bila reprezentativnija.
Ako članovi porodice imaju druga obilježja za koja se može smatrati da utječu na parametre radnih sposobnosti i/ili potrošnju električne energije, ta se obilježja isto utvrđuju i uzimaju u obzir pri odabiru osnovnog člana.
1.5. Parametri kojima se definira porodica sustava električnog stroja ili IEPC-a
Uz parametre navedene u nastavku proizvođač sastavnog dijela može uvesti dodatne kriterije na temelju kojih je moguće definirati manje porodice. Ti parametri nisu nužno parametri koji utječu na razinu radne sposobnosti i/ili potrošnje električne energije.
1.5.1. Sljedeći kriteriji u načelu su isti za sve članove porodice sustava električnog stroja ili IEPC-a:
električni stroj: rotor, stator, namot prema dimenzijama, konstrukciji, materijalu itd.;
inverter: moduli napajanja, vodljive šipke prema dimenzijama, konstrukciji, materijalu itd.;
unutarnji sustav za hlađenje: raspored, dimenzije i materijal rashladnih rebara, šipki i lamela;
unutarnji ventilatori: raspored i dimenzije;
softver invertera: osnovno umjeravanje koje se sastoji od modela temperature (električni stroj i inverter), graničnih vrijednosti za smanjenje snage, putanje zakretnog momenta (prijenos komandnog zakretnog momenta u faznu struju), umjeravanja toka, regulacije jakosti struje, modulacije napona, umjeravanja specifičnog za senzore (dopušteno samo ako se promijeni senzor);
parametri povezani sa stupnjem prijenosa (samo za IEPC-e): u skladu s definicijama iz Priloga VI.
Promjene sastavnih dijelova navedene u točkama od (a) do (f) prihvatljive su samo ako se može dati utemeljeno tehničko obrazloženje kako bi se dokazalo da ta promjena ne utječe negativno na parametre radnih sposobnosti i/ili potrošnju električne energije.
1.5.2. Sljedeći kriteriji moraju biti zajednički svim članovima porodice sustava električnog stroja ili IEPC-a. Nakon odobrenja homologacijskog tijela dopušta se primjena specifičnog raspona na parametre u nastavku:
sučelje izlaznog vratila: dopuštene sve izmjene;
krajnji štitnici:
kad je riječ o unutarnjoj konstrukciji, mora se provjeriti utječu li promjene na pasivne rashladne elemente ili protok zraka na unutarnjoj strani krajnjih štitnika.
Kad je riječ o vanjskoj konstrukciji, vijci, točke ovjesa i konstrukcija prirubnice ne utječu na radnu sposobnost ako se pasivni rashladni elementi ne uklanjaju niti mijenjaju;
ležajevi: promjene su dopuštene ako su broj i vrsta ležajeva nepromijenjeni;
vratilo: promjene su dopuštene ako to ne utječe ni na aktivno ni na pasivno hlađenje;
visokonaponski priključak: dopuštene su promjene položaja ili vrste visokonaponskog priključka;
kućište: promjene kućišta ili broja, vrste i položaja vijaka ili točaka ugradnje dopuštene su ako se ne uklanjaju niti mijenjaju pasivni rashladni elementi;
senzor: promjene su dopuštene ako se ne mijenja certificirana radna sposobnost;
kućište invertera: promjene kućišta ili broja, vrste i položaja vijaka ili točaka ugradnje dopuštene su ako se ne uklanjaju i niti mijenjaju pasivni rashladni elementi i ako se ne mijenja unutarnji raspored aktivnih električnih dijelova;
visokonaponski priključak invertera: dopuštene su promjene položaja ili vrste visokonaponskog priključka ako se ne mijenjaju ni raspored ni položaj aktivnih dijelova i (aktivnih/pasivnih) rashladnih elemenata;
softver invertera: dopuštene su sve promjene softvera koje ne mijenjaju osnovno umjeravanje električnog stroja (za definiciju vidjeti prethodni tekst). Neovisno o prethodnim odredbama, dopuštena su ograničenja izlazne snage za članove porodice sustava električnog stroja ili IEPC-a;
senzor invertera: promjene su dopuštene ako se ne mijenja certificirana radna sposobnost;
viskoznost ulja: za sva ulja navedena za tvorničko punjenje kinematička viskoznost na istoj temperaturi ne smije biti veća od 110 % kinematičke viskoznosti ulja koje se koristi za certifikaciju sastavnog dijela kako je dokumentirano u odgovarajućem opisnom dokumentu (unutar specificiranog raspona dopuštenog odstupanja za KV100);
dijagram maksimalnog zakretnog momenta:
vrijednosti zakretnog momenta na svakoj brzini vrtnje dijagrama maksimalnog zakretnog momenta osnovnog člana porodice utvrđene u skladu sa stavkom 4.2.2.4. ovog Priloga ne smiju biti manje od onih svih ostalih članova iste porodice na istoj brzini vrtnje u cijelom rasponu brzine vrtnje. Vrijednosti zakretnog momenta drugih članova iste porodice unutar dopuštenog odstupanja od +40 Nm ili +4 %, što god je veće, iznad maksimalnog zakretnog momenta osnovnog člana na određenoj brzini vrtnje smatraju se jednakima;
dijagram minimalnog zakretnog momenta:
vrijednosti zakretnog momenta na svakoj brzini vrtnje dijagrama minimalnog zakretnog momenta osnovnog člana porodice utvrđene u skladu sa stavkom 4.2.2.4. ovog Priloga ne smiju biti veće od onih svih ostalih članova iste porodice na istoj brzini vrtnje u cijelom rasponu brzine vrtnje. Vrijednosti zakretnog momenta drugih članova iste porodice unutar dopuštenog odstupanja od -40 Nm ili -4 %, što god je veće, ispod minimalnog zakretnog momenta osnovnog člana na određenoj brzini vrtnje smatraju se jednakima;
minimalni broj točaka na dijagramu EPMC-a:
svi članovi iste porodice moraju obuhvaćati najmanje 60 % točaka (zaokruženo na sljedeći cijeli broj) dijagrama EPMC-a (tj. ako se dijagram EPMC-a osnovnog člana porodice primjenjuje na druge članove) unutar granica njihovih dijagrama maksimalnog i minimalnog zakretnog momenta utvrđenih u skladu sa stavkom 4.2.2.4. ovog Priloga.
1.6. Odabir osnovnog člana
Osnovni član jedne porodice sustava električnog stroja ili IEPC-a mora biti član s najvišim ukupnim maksimalnim zakretnim momentom utvrđenim u skladu sa stavkom 4.2.2. ovog Priloga.
Dodatak 14.
Oznake i numeriranje
1. Oznake
Ako je sastavni dio električnog pogonskog sklopa homologiran u skladu s ovim Prilogom, na sastavnom dijelu mora biti sljedeće:
1.1. ime ili žig proizvođača;
1.2. marka i oznaka kojom se identificira tip, kako je zabilježeno u informacijama iz stavaka 0.2. i 0.3. dodataka od 2. do 6. ovom Prilogu;
1.3. certifikacijska oznaka (ako je primjenjivo), koja se sastoji od pravokutnika oko malog slova „e”, iza kojeg se nalazi razlikovni broj države članice koja je dodijelila certifikat:
|
1 za Njemačku, |
19 za Rumunjsku, |
|
2 za Francusku, |
20 za Poljsku, |
|
3 za Italiju, |
21 za Portugal, |
|
4 za Nizozemsku, |
23 za Grčku, |
|
5 za Švedsku, |
24 za Irsku, |
|
6 za Belgiju, |
25 za Hrvatsku, |
|
7 za Mađarsku, |
26 za Sloveniju, |
|
8 za Češku, |
27 za Slovačku, |
|
9 za Španjolsku, |
29 za Estoniju, |
|
12 za Austriju, |
32 za Latviju, |
|
13 za Luksemburg, |
34 za Bugarsku, |
|
17 za Finsku, |
36 za Litvu, |
|
18 za Dansku, |
49 za Cipar, |
|
|
50 za Maltu. |
1.4. Certifikacijska oznaka uz pravokutnik sadržava i „osnovni certifikacijski broj” iz dijela 4. homologacijskog broja navedenog u Prilogu IV. Uredbi (EU) 2020/683, ispred kojeg je dvoznamenkasti uzastopni broj dodijeljen najnovijoj tehničkoj izmjeni ove Uredbe i alfanumerički znak koji označava dio za koji je certifikat dodijeljen.
Za ovu Uredbu taj je uzastopni broj 02.
Za ovu Uredbu taj je alfanumerički znak onaj naveden u tablici 1.
Tablica 1.
|
M |
Sustav električnog stroja (EMS) |
|
I |
Integrirani sastavni dio električnog pogonskog sklopa (IEPC) |
|
H |
Integrirani sastavni dio pogonskog sklopa HEV-a (IHPC) tipa 1. |
|
B |
Baterijski sustav |
|
A |
Sustav kondenzatora |
1.4.1. Primjer i dimenzije certifikacijske oznake
Prethodno prikazana certifikacijska oznaka postavljena na sastavni dio električnog pogonskog sklopa pokazuje da je taj tip homologiran u Austriji (e12) na temelju ove Uredbe. Prve dvije znamenke (02) označavaju uzastopni broj dodijeljen zadnjoj tehničkoj izmjeni ove Uredbe. Sljedeće slovo označava da je certifikat dodijeljen za sustav električnog stroja (M). Zadnjih pet znamenki (00005) su certifikacijski broj koji je homologacijsko tijelo dodijelilo sustavu električnog stroja.
1.5. Na zahtjev podnositelja zahtjeva za certifikat i nakon prethodnog dogovora s homologacijskim tijelom mogu se upotrijebiti i druge veličine oznake tipa, koje nisu navedene u točki 1.4.1. Te druge veličine oznake tipa moraju biti jasno čitljive.
1.6. Oznake, etikete, pločice ili naljepnice moraju trajati tijekom radnog vijeka sastavnog dijela električnog pogonskog sklopa i biti jasno čitljive i neizbrisive. Proizvođač se mora pobrinuti da se oznake, etikete, pločice ili naljepnice mogu ukloniti isključivo tako da ih se pri tome uništi ili izbriše.
1.7. Certifikacijska oznaka mora biti vidljiva kad je sastavni dio električnog pogonskog sklopa ugrađen u vozilo te se postavlja na dio koji je potreban za normalan rad i koji inače nije potrebno mijenjati tijekom radnog vijeka sastavnog dijela.
2. Numeriranje:
2.1. Certifikacijski broj sastavnog dijela električnog pogonskog sklopa sastoji se od:
eX*YYYY/YYYY*ZZZZ/ZZZZ*X*00000*00
|
1. dio |
2. dio |
3. dio |
Dodatno slovo uz 3. dio |
4. dio |
5. dio |
|
Oznaka države koja izdaje certifikat |
Uredba za određivanje CO2 teških vozila (2017/2400) |
Zadnja uredba o izmjeni (ZZZZ/ZZZZ) |
Vidjeti tablicu 1. u ovom Dodatku |
Osnovni certifikacijski broj 00000 |
Proširenje 00 |
Dodatak 15.
Ulazni parametri za simulacijski alat
Uvod
U ovom se Dodatku opisuje popis parametara koje proizvođač sastavnog dijela mora dostaviti kao ulazne podatke za simulacijski alat. Primjenjiva XML shema i primjeri podataka dostupni su na namjenskoj elektroničkoj distribucijskoj platformi.
Definicije
identifikator parametra („parameter ID”): jedinstveni identifikator koji se u simulacijskom alatu upotrebljava za specifični ulazni parametar ili skup ulaznih podataka
tip („type”): tip podataka parametra
|
string… |
niz znakova kodiran u ISO8859-1 |
|
token… |
niz znakova kodiran u ISO8859-1 bez bjelina na početku i na kraju |
|
date… |
datum i vrijeme u UTC formatu: YYYY-MM-DDTHH:MM:SSZ, pri čemu kosa slova označavaju fiksne znakove, npr. „2002-05-30T09:30:10Z” |
|
integer… |
vrijednost koja je po tipu podataka cijeli broj, bez početnih nula, npr. „1800” |
|
double, X… |
racionalni broj s točno X znamenki iza decimalnog znaka („.”) i bez nula na početku, npr. za „double, 2”: „2345,67”; za „double, 4”: „45,6780” |
jedinica („unit”) … fizička jedinica parametra
Skup ulaznih parametara za sustav električnog stroja
Tablica 1.
Ulazni parametri „Electric machine system/General”
|
Ime parametra (Parameter name) |
Identifikator parametra (Parameter ID) |
Tip (Type) |
Jedinica (Unit) |
Opis/Referencija |
|
Manufacturer |
P450 |
token |
[–] |
|
|
Model |
P451 |
token |
[–] |
|
|
CertificationNumber |
P452 |
token |
[–] |
|
|
Date |
P453 |
dateTime |
[–] |
Datum i vrijeme kad je kreiran kontrolni identifikacijski broj (hash) sastavnog dijela |
|
AppVersion |
P454 |
token |
[–] |
Unos specifičan za proizvođača u pogledu alata korištenih za evaluaciju i obradu podataka izmjerenih za sastavni dio |
|
ElectricMachineType |
P455 |
string |
[–] |
Određen u skladu sa stavkom 2. točkom 21. ovog Priloga Dopuštene vrijednosti: „ASM”, „ESM”, „PSM”, „RM” |
|
CertificationMethod |
P456 |
string |
[–] |
Dopuštene vrijednosti: „Measurement”, „Standard values” |
|
R85RatedPower |
P457 |
integer |
[W] |
Utvrđeno u skladu sa stavkom 1.9. Priloga 2. Pravilniku UN-a br. 85 (rev. 1) |
|
RotationalInertia |
P458 |
double, 2 |
[kgm2] |
Utvrđeno u skladu s točkom 8. Dodatkom 8. ovom Prilogu |
|
DcDcConverterIncluded |
P465 |
boolean |
[–] |
Postavlja se na „true” ako je istosmjerni pretvarač dio sustava električnog stroja u skladu sa stavkom 4.1. ovog Priloga |
|
IHPCType |
P466 |
string |
[–] |
Dopuštene vrijednosti: „None”, „IHPC Type 1” |
Tablica 2.
Ulazni parametri „Electric machine system/VoltageLevels” za svaku mjerenu razinu napona
|
Ime parametra (Parameter name) |
Identifikator parametra (Parameter ID) |
Tip (Type) |
Jedinica (Unit) |
Opis/Referencija |
|
VoltageLevel |
P467 |
integer |
[V] |
Ako je parametar „CertificationMethod” postavljen na „Standard values”, nije potrebno unositi ulazne podatke. |
|
ContinuousTorque |
P459 |
double, 2 |
[Nm] |
|
|
TestSpeedContinuousTorque |
P460 |
double, 2 |
[min-1] |
|
|
OverloadTorque |
P461 |
double, 2 |
[Nm] |
|
|
TestSpeedOverloadTorque |
P462 |
double, 2 |
[min-1] |
|
|
OverloadDuration |
P463 |
double, 2 |
[s] |
|
Tablica 3.
Ulazni parametri „Electric machine system/MaxMinTorque” za svaku radnu točku i svaku mjerenu razinu napona
|
Ime parametra (Parameter name) |
Identifikator parametra (Parameter ID) |
Tip (Type) |
Jedinica (Unit) |
Opis/Referencija |
|
OutputShaftSpeed |
P468 |
double, 2 |
[min-1] |
|
|
MaxTorque |
P469 |
double, 2 |
[Nm] |
|
|
MinTorque |
P470 |
double, 2 |
[Nm] |
|
Tablica 4.
Ulazni parametri „Electric machine system/DragTorque” za svaku radnu točku
|
Ime parametra (Parameter name) |
Identifikator parametra (Parameter ID) |
Tip (Type) |
Jedinica (Unit) |
Opis/Referencija |
|
OutputShaftSpeed |
P471 |
double, 2 |
[min-1] |
|
|
DragTorque |
P472 |
double, 2 |
[Nm] |
|
Tablica 5.
Ulazni parametri „Electric machine system/ElectricPowerMap” za svaku radnu točku i svaku mjerenu razinu napona
Ako se radi o IHPC-u tipa 1. (u skladu s definicijom iz točke 2. podtočke 42. ovog Priloga), za svaku radnu točku, svaku izmjerenu razinu napona i za svaki stupanj prijenosa za vožnju naprijed.
|
Ime parametra (Parameter name) |
Identifikator parametra (Parameter ID) |
Tip (Type) |
Jedinica (Unit) |
Opis/Referencija |
|
OutputShaftSpeed |
P473 |
double, 2 |
[min-1] |
|
|
Torque |
P474 |
double, 2 |
[Nm] |
|
|
ElectricPower |
P475 |
double, 2 |
[W] |
|
Tablica 6.
Ulazni parametri „Electric machine system/Conditioning” za svaki rashladni krug koji je povezan s vanjskim izmjenjivačem topline
Ako je parametar „CertificationMethod” postavljen na „Standard values”, nije potrebno unositi ulazne podatke.
|
Ime parametra (Parameter name) |
Identifikator parametra (Parameter ID) |
Tip (Type) |
Jedinica (Unit) |
Opis/Referencija |
|
CoolantTempInlet |
P476 |
integer |
[°C] |
Utvrđeno u skladu sa stavcima 4.1.5.1. i 4.3.6. ovog Priloga. |
|
CoolingPower |
P477 |
integer |
[W] |
Utvrđeno u skladu sa stavcima 4.1.5.1. i 4.3.6. ovog Priloga. |
Skup ulaznih parametara za IEPC
Tablica 1.
Ulazni parametri „IEPC/General”
|
Ime parametra (Parameter name) |
Identifikator parametra (Parameter ID) |
Tip (Type) |
Jedinica (Unit) |
Opis/Referencija |
|
Manufacturer |
P478 |
token |
[–] |
|
|
Model |
P479 |
token |
[–] |
|
|
CertificationNumber |
P480 |
token |
[–] |
|
|
Date |
P481 |
dateTime |
[–] |
Datum i vrijeme kad je kreiran kontrolni identifikacijski broj (hash) sastavnog dijela |
|
AppVersion |
P482 |
token |
[–] |
Unos specifičan za proizvođača u pogledu alata korištenih za evaluaciju i obradu podataka izmjerenih za sastavni dio |
|
ElectricMachineType |
P483 |
string |
[–] |
Određen u skladu sa stavkom 2. točkom 21. ovog Priloga Dopuštene vrijednosti: „ASM”, „ESM”, „PSM”, „RM” |
|
CertificationMethod |
P484 |
string |
[–] |
Dopuštene vrijednosti: „Measured for complete component”, „Measured for EM and standard values for other components”, „Standard values for all components” |
|
R85RatedPower |
P485 |
integer |
[W] |
Utvrđeno u skladu sa stavkom 1.9. Priloga 2. Pravilniku UN-a br. 85 |
|
RotationalInertia |
P486 |
double, 2 |
[kgm2] |
Utvrđeno u skladu s točkom 8. Dodatkom 8. ovom Prilogu |
|
DifferentialIncluded |
P493 |
boolean |
[–] |
Postavlja se na „true” ako je diferencijal dio IEPC-a |
|
DesignTypeWheelMotor |
P494 |
boolean |
[–] |
Postavlja se na „true” ako se radi o motoru tipu IEPC-a integriranom u kotač |
|
NrOf DesignTypeWheelMotorMeasured |
P495 |
integer |
[–] |
Ulazni podatak je bitan samo ako se radi o motoru tipu IEPC-a integriranom u kotač u skladu sa stavkom 4.1.1.2. ovog Priloga Dopuštene vrijednosti: „1”, „2” |
Tablica 2.
Ulazni parametri „IEPC/Gears” za svaki stupanj prijenosa za vožnju naprijed
|
Ime parametra (Parameter name) |
Identifikator parametra (Parameter ID) |
Tip (Type) |
Jedinica (Unit) |
Opis/Referencija |
|
GearNumber |
P496 |
integer |
[–] |
|
|
Ratio |
P497 |
double, 3 |
[–] |
Omjer brzine rotora električnog stroja s brzinom izlaznog vratila IEPC-a |
|
MaxOutputShaftTorque |
P498 |
integer |
[Nm] |
nije obvezno |
|
MaxOutputShaftSpeed |
P499 |
integer |
[min-1] |
nije obvezno |
Tablica 3.
Ulazni parametri „IEPC/VoltageLevels” za svaku mjerenu razinu napona
|
Ime parametra (Parameter name) |
Identifikator parametra (Parameter ID) |
Tip (Type) |
Jedinica (Unit) |
Opis/Referencija |
|
VoltageLevel |
P500 |
integer |
[V] |
Ako je parametar „CertificationMethod” postavljen na „Standard values for all components”, nije potrebno unositi ulazne podatke. |
|
ContinuousTorque |
P487 |
double, 2 |
[Nm] |
|
|
TestSpeedContinuousTorque |
P488 |
double, 2 |
[min-1] |
|
|
OverloadTorque |
P489 |
double, 2 |
[Nm] |
|
|
TestSpeedOverloadTorque |
P490 |
double, 2 |
[min-1] |
|
|
OverloadDuration |
P491 |
double, 2 |
[s] |
|
Tablica 4.
Ulazni parametri „IEPC/MaxMinTorque” za svaku radnu točku i svaku mjerenu razinu napona
|
Ime parametra (Parameter name) |
Identifikator parametra (Parameter ID) |
Tip (Type) |
Jedinica (Unit) |
Opis/Referencija |
|
OutputShaftSpeed |
P501 |
double, 2 |
[min-1] |
|
|
MaxTorque |
P502 |
double, 2 |
[Nm] |
|
|
MinTorque |
P503 |
double, 2 |
[Nm] |
|
Tablica 5.
Ulazni parametri „IEPC/DragTorque” za svaku radnu točku i za svaki mjereni stupanj prijenosa za vožnju naprijed (neobvezno mjerenje ovisno o stupnju prijenosa u skladu sa stavkom 4.2.3.)
|
Ime parametra (Parameter name) |
Identifikator parametra (Parameter ID) |
Tip (Type) |
Jedinica (Unit) |
Opis/Referencija |
|
OutputShaftSpeed |
P504 |
double, 2 |
[min-1] |
|
|
DragTorque |
P505 |
double, 2 |
[Nm] |
|
Tablica 6.
Ulazni parametri „IEPC/ElectricPowerMap” za svaku radnu točku, za svaku mjerenu razinu napona i za svaki stupanj prijenosa za vožnju naprijed
|
Ime parametra (Parameter name) |
Identifikator parametra (Parameter ID) |
Tip (Type) |
Jedinica (Unit) |
Opis/Referencija |
|
OutputShaftSpeed |
P506 |
double, 2 |
[min-1] |
|
|
Torque |
P507 |
double, 2 |
[Nm] |
|
|
ElectricPower |
P508 |
double, 2 |
[W] |
|
Tablica 7.
Ulazni parametri „IEPC/Conditioning” za svaki rashladni krug koji je povezan s vanjskim izmjenjivačem topline
Ako je parametar „CertificationMethod” postavljen na „Standard values for all components”, nije potrebno unositi ulazne podatke.
|
Ime parametra (Parameter name) |
Identifikator parametra (Parameter ID) |
Tip (Type) |
Jedinica (Unit) |
Opis/Referencija |
|
CoolantTempInlet |
P509 |
integer |
[°C] |
Utvrđeno u skladu sa stavcima 4.1.5.1. i 4.3.6. ovog Priloga. |
|
CoolingPower |
P510 |
integer |
[W] |
Utvrđeno u skladu sa stavcima 4.1.5.1. i 4.3.6. ovog Priloga. |
Skup ulaznih parametara za baterijski sustav
Tablica 1.
Ulazni parametri „Battery system/General”
|
Ime parametra (Parameter name) |
Identifikator parametra (Parameter ID) |
Tip (Type) |
Jedinica (Unit) |
Opis/Referencija |
|
Manufacturer |
P511 |
token |
[–] |
|
|
Model |
P512 |
token |
[–] |
|
|
CertificationNumber |
P513 |
token |
[–] |
|
|
Date |
P514 |
dateTime |
[–] |
Datum i vrijeme kad je kreiran kontrolni identifikacijski broj (hash) sastavnog dijela |
|
AppVersion |
P515 |
token |
[–] |
Unos specifičan za proizvođača u pogledu alata korištenih za evaluaciju i obradu podataka izmjerenih za sastavni dio |
|
CertificationMethod |
P517 |
string |
[–] |
Dopuštene vrijednosti: „Measured”, „Standard values” |
|
BatteryType |
P518 |
string |
[–] |
Dopuštene vrijednosti: „HPBS”, „HEBS” |
|
RatedCapacity |
P519 |
double, 2 |
[Ah] |
|
|
ConnectorsSubsystemsIncluded |
P520 |
boolean |
[–] |
Bitno samo ako je ispitan reprezentativni baterijski podsustav: postavlja se na „true” ako je ispitivano reprezentativno ožičenje za priključivanje baterijskog podsustava. Uvijek se postavlja na „true” ako je ispitan cijeli baterijski sustav. |
|
JunctionboxIncluded |
P511 |
boolean |
[–] |
Bitno samo ako je ispitan reprezentativni baterijski podsustav: postavlja se na „true” ako je ispitivana reprezentativna razvodna kutija s uređajem za isključivanje i osiguračima. Uvijek se postavlja na „true” ako je ispitan cijeli baterijski sustav. |
|
TestingTemperature |
P521 |
integer |
[°C] |
Utvrđeno u skladu sa stavkom 5.1.4. ovog Priloga. Ako je parametar „CertificationMethod” postavljen na „Standard values”, nije potrebno unositi ulazne podatke. |
Tablica 2.
Ulazni parametri „Battery system/OCV” za svaku mjerenu razinu napunjenosti
|
Ime parametra (Parameter name) |
Identifikator parametra (Parameter ID) |
Tip (Type) |
Jedinica (Unit) |
Opis/Referencija |
|
SOC |
P522 |
integer |
[%] |
|
|
OCV |
P523 |
double, 2 |
[V] |
|
Tablica 3.
Ulazni parametri „Battery system/DCIR” za svaku mjerenu razinu napunjenosti
|
Ime parametra (Parameter name) |
Identifikator parametra (Parameter ID) |
Tip (Type) |
Jedinica (Unit) |
Opis/Referencija |
|
SOC |
P524 |
integer |
[%] |
Ako je parametar „CertificationMethod” postavljen na „Standard values”, iste vrijednosti DCIR-a unose se za različite vrijednosti napunjenosti od 0 % i 100 %. |
|
DCIR RI2 |
P525 |
double, 2 |
[mOhm] |
Ako je parametar „CertificationMethod” postavljen na „Standard values”, unosi se vrijednost DCIR-a utvrđena u skladu s podtočkom 1. podpodtočkom (d) Dodatka 10. |
|
DCIR RI10 |
P526 |
double, 2 |
[mOhm] |
Ako je parametar „CertificationMethod” postavljen na „Standard values”, unosi se vrijednost DCIR-a utvrđena u skladu s podtočkom 1. podpodtočkom (d) Dodatka 10. |
|
DCIR RI20 |
P527 |
double, 2 |
[mOhm] |
Ako je parametar „CertificationMethod” postavljen na „Standard values”, unosi se vrijednost DCIR-a utvrđena u skladu s podtočkom 1. podpodtočkom (d) Dodatka 10. |
|
DCIR RI120 |
P528 |
double, 2 |
[mOhm] |
Nije obvezno, osim za baterija tipa HEBS-a. Ako je parametar „CertificationMethod” postavljen na „Standard values”, unosi se vrijednost DCIR-a utvrđena u skladu s podtočkom 1. podpodtočkom (d) Dodatka 10. |
Tablica 4.
Ulazni parametri „Battery system/Current limits” za svaku mjerenu razinu napunjenosti
|
Ime parametra (Parameter name) |
Identifikator parametra (Parameter ID) |
Tip (Type) |
Jedinica (Unit) |
Opis/Referencija |
|
SOC |
P529 |
integer |
[%] |
Ako je parametar „CertificationMethod” postavljen na „Standard values”, iste vrijednosti „MaxChargingCurrent” i „MaxDischargingCurrent” unose se za različite vrijednosti napunjenosti od 0 % i 100 %. |
|
MaxChargingCurrent |
P530 |
double, 2 |
[A] |
|
|
MaxDischargingCurrent |
P531 |
double, 2 |
[A] |
|
Skup ulaznih parametara za sustav kondenzatora
Tablica 1.
Ulazni parametri „Capacitor system/General”
|
Ime parametra (Parameter name) |
Identifikator parametra (Parameter ID) |
Tip (Type) |
Jedinica (Unit) |
Opis/Referencija |
|
Manufacturer |
P532 |
token |
[–] |
|
|
Model |
P533 |
token |
[–] |
|
|
CertificationNumber |
P534 |
token |
[–] |
|
|
Date |
P535 |
dateTime |
[–] |
Datum i vrijeme kad je kreiran kontrolni identifikacijski broj (hash) sastavnog dijela |
|
AppVersion |
P536 |
token |
[–] |
Unos specifičan za proizvođača u pogledu alata korištenih za evaluaciju i obradu podataka izmjerenih za sastavni dio |
|
CertificationMethod |
P538 |
string |
[–] |
Dopuštene vrijednosti: „Measurement”, „Standard values” |
|
Capacitance |
P539 |
double, 2 |
[F] |
|
|
InternalResistance |
P540 |
double, 2 |
[Ohm] |
|
|
MinVoltage |
P541 |
double, 2 |
[V] |
|
|
MaxVoltage |
P542 |
double, 2 |
[V] |
|
|
MaxChargingCurrent |
P543 |
double, 2 |
[A] |
|
|
MaxDischargingCurrent |
P544 |
double, 2 |
[A] |
|
|
TestingTemperature |
P532 |
integer |
[°C] |
Utvrđeno u skladu sa stavkom 6.1.3. ovog Priloga. Ako je parametar „CertificationMethod” postavljen na „Standard values”, nije potrebno unositi ulazne podatke. |
(*) Utvrđeno u skladu s točkama 4.3.5. i 4.3.6. ovog Priloga.
(**) Utvrđeno u skladu s točkom 5.4.1.4. ovog Priloga.
(***) Pravilnik UN-a br. 100 Gospodarske komisije Ujedinjenih naroda za Europu (UNECE) – Jedinstvene odredbe o homologaciji vozila s obzirom na posebne zahtjeve za električni pogon (SL L 449, 15.12.2021., str. 1.).
PRILOG XI.
IZMJENE DIREKTIVE 2007/46/EZ
(1) u Prilogu I. umeće se sljedeća točka 3.5.7.:
|
„3.5.7. |
Certifikacija emisija CO2 i potrošnje goriva (za teška vozila, kako je utvrđeno člankom 6. Uredbe Komisije (EU) 2017/2400) |
|
3.5.7.1. |
Broj dozvole za simulacijski alat:” |
(2) u Prilogu III., dijelu I., A (kategorije M i N) umeću se sljedeće točke 3.5.7. i 3.5.7.1.:
|
„3.5.7. |
Certifikacija emisija CO2 i potrošnje goriva (za teška vozila, kako je utvrđeno člankom 6. Uredbe Komisije (EU) 2017/2400) |
|
3.5.7.1. |
Broj dozvole za simulacijski alat:” |
(3) u Prilogu IV. dio I. mijenja se kako slijedi:
redak 41.A zamjenjuje se sljedećim:
|
„41A |
Emisije (Euro VI) teška vozila / pristup informacijama |
Uredba (EZ) br. 595/2009 Uredba (EU) br. 582/2011 |
X (9) |
X (9) |
X |
X (9) |
X (9) |
X” |
|
|
|
|
umeće se sljedeći redak 41.B:
|
„41B |
Dozvola za simulacijski alat za CO2 (teška vozila) |
Uredba (EZ) br. 595/2009 Uredba (EU) 2017/2400 |
|
|
|
|
X (16) |
X” |
|
|
|
|
dodaje se sljedeće objašnjenje 16.:
„(16) Za vozila s najvećom tehnički dopuštenom masom opterećenog vozila od 7 500 kg nadalje”
(4) Prilog IX. mijenja se kako slijedi:
u dijelu I. modelu B STRANICI 2. KATEGORIJI VOZILA N2 umeće se sljedeća točka 49.:
„49. Kriptografski kontrolni identifikacijski broj (hash) proizvođačeve evidencijske datoteke …”
u dijelu I. modelu B STRANICI 2. KATEGORIJI VOZILA N3 umeće se sljedeća točka 49.:
„49. Kriptografski kontrolni identifikacijski broj (hash) proizvođačeve evidencijske datoteke …”
(5) u Prilogu XV. točki 2. umeće se sljedeći redak:
|
„46.B |
Određivanje otpora kotrljanja |
Uredba (EU) 2017/2400, Prilog X.” |
( 1 ) Uredba (EU) 2018/858 Europskog parlamenta i Vijeća od 30. svibnja 2018. o homologaciji i nadzoru tržišta motornih vozila i njihovih prikolica te sustavâ, sastavnih dijelova i zasebnih tehničkih jedinica namijenjenih za takva vozila, o izmjeni uredaba (EZ) br. 715/2007 i (EZ) br. 595/2009 te o stavljanju izvan snage Direktive 2007/46/EZ (SL L 151, 14.6.2018., str. 1.).
( 2 ) Uredba (EU) 2017/2400 od 12. prosinca 2017. o provedbi Uredbe (EZ) br. 595/2009 Europskog parlamenta i Vijeća s obzirom na utvrđivanje emisija CO2 i potrošnje goriva te o izmjeni Direktive 2007/46/EZ Europskog parlamenta i Vijeća i Uredbe Komisije (EU) br. 582/2011 (SL L 349, 29.12.2017., str. 1.).”;
( 3 ) Pravilnik br. 107 Gospodarske komisije Ujedinjenih naroda za Europu (UNECE) – Jedinstvene odredbe o homologaciji vozila kategorije M2 ili M3 s obzirom na njihovu opću konstrukciju (SL L 52, 23.2.2018., str. 1.).
( 4 ) Provedbena uredba Komisije (EU) 2020/683 оd 15. travnja 2020. o provedbi Uredbe (EU) 2018/858 Europskog parlamenta i Vijeća s obzirom na administrativne zahtjeve za homologaciju i nadzor tržišta motornih vozila i njihovih prikolica te sustava, sastavnih dijelova i zasebnih tehničkih jedinica namijenjenih za takva vozila (SL L 163, 26.5.2020., str. 1.).
( 5 ) Ulazne informacije i ulazni podaci kako je definirano u Prilogu III. za primarna vozila.
( 6 ) Rezultate za emisije CO2 i potrošnju goriva nije potrebno dostavljati putem VIF-a jer se ti podaci mogu izračunati na temelju rezultata za potrošnju energije i poznate vrste goriva.
( 7 ) Sadržaj VIF-a detaljno je naveden u Prilogu IV. dijelu III.
( 8 ) Podskupina za ulazne informacije i ulazne podatke kako je definirano u Prilogu III. za potpuna i dovršena vozila.
( 9 ) „i” je broj dosad uključenih proizvodnih faza u procesu.
( 10 ) Vidjeti točku 1.1. dijela III. Priloga IV.
( 11 ) SL L 349, 29.12.2017., str. 1.
( 12 ) Pravilnik br. 49 Gospodarske komisije Ujedinjenih naroda za Europu (UNECE) – Jedinstvene odredbe o mjerama koje treba poduzeti za smanjenje emisija plinovitih i krutih onečišćujućih tvari iz motora s kompresijskim paljenjem i iz motora s vanjskim izvorom paljenja namijenjenih za upotrebu u vozilima (SL L 171, 24.6.2013., str. 1.)
( 13 ) Za motore s dvojnim gorivom vrijednosti za svaku vrstu goriva i svaki način rada navode se zasebno.
►M3 ( 14 ) Navesti dopušteno odstupanje; mora biti unutar ±3 % vrijednosti koje je naveo proizvođač. ◄
( 15 ) Pravilnik UN-a br. 85 Gospodarske komisije Ujedinjenih naroda za Europu (UNECE) – Jedinstvene odredbe o homologaciji motora s unutarnjim izgaranjem ili električnih pogonskih sklopova namijenjenih za pogon motornih vozila kategorije M i N s obzirom na mjerenje neto snage i najveće 30-minutne snage električnih pogonskih sklopova (SL L 323, 7.11.2014., str. 52.)
( 16 ) Izbrisati suvišno (u nekim slučajevima nije potrebno ništa brisati jer je primjenjivo više stavki)
( 17 ) Pravilnik br. 54 Gospodarske komisije Ujedinjenih naroda za Europu (UNECE) – Jedinstvene odredbe o homologaciji pneumatskih guma za gospodarska vozila i njihove prikolice (SL L 183, 11.7.2008., str. 41.).
( *1 ) Pravilnik br. 107 Gospodarske komisije Ujedinjenih naroda za Europu (UNECE) – Jedinstvene odredbe o homologaciji vozila kategorije M2 ili M3 s obzirom na njihovu opću konstrukciju (SL L 52, 23.2.2018., str. 1.).
( *2 ) Pravilnik br. 48. Gospodarske komisije Ujedinjenih naroda za Europu (UNECE) – Jedinstvene odredbe o homologaciji vozila s obzirom na ugradnju uređaja za osvjetljavanje i svjetlosnu signalizaciju (SL L 14, 16.1.2019., str. 42.).
( *3 ) Pravilnik br. 122 Gospodarske komisije Ujedinjenih naroda za Europu (UNECE) – Jedinstvene tehničke odredbe o homologaciji vozila kategorija M, N i O s obzirom na sustave za grijanje (SL L 19, 24.1.2020., str. 42.)
( 18 ) Pravilnik br. 54 Gospodarske komisije Ujedinjenih naroda za Europu (UNECE) – Jedinstvene odredbe o homologaciji pneumatskih guma za gospodarska vozila i njihove prikolice (SL L 183, 11.7.2008., str. 41.).
( 19 ) Pravilnik br. 117 Gospodarske komisije Ujedinjenih naroda za Europu (UNECE) – Jedinstvene odredbe o homologaciji guma s obzirom na buku od kotrljanja guma i/ili prianjanje na mokrim površinama i/ili otpor kotrljanja [2016/1350] (SL L 218, 12.8.2016., str. 1.).
( 20 ) Uredba (EU) 2020/740 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. svibnja 2020. o označivanju guma s obzirom na učinkovitost potrošnje goriva i druge parametre, izmjeni Uredbe (EU) 2017/1369 i stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 1222/2009 (SL L 177, 5.6.2020., str. 1.).
( 21 ) Uredba (EZ) br. 661/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 13. srpnja 2009. o zahtjevima za homologaciju tipa za opću sigurnost motornih vozila, njihovih prikolica i sustava, sastavnih dijelova i zasebnih tehničkih jedinica namijenjenih za takva vozila (SL L 200, 31.7.2009., str. 1.).
( 22 ) Uredba (EU) 2019/2144 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. studenoga 2019. o zahtjevima za homologaciju tipa za motorna vozila i njihove prikolice te za sustave, sastavne dijelove i zasebne tehničke jedinice namijenjene za takva vozila, u pogledu njihove opće sigurnosti te zaštite osoba u vozilima i nezaštićenih sudionika u cestovnom prometu, o izmjeni Uredbe (EU) 2018/858 Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 325, 16.12.2019., str. 1.)
( 23 ) Pravilnik br. 30 Gospodarske komisije Ujedinjenih naroda za Europu (UN/ECE) – Jedinstvene odredbe o homologaciji pneumatskih guma za motorna vozila i njihove prikolice (SL L 201, 30.7.2008., str. 70.).
( 24 ) Utvrđeno u skladu s točkama 4.3.5. i 4.3.6. ovog Priloga.
