02017R0390 — HR — 10.03.2017 — 000.001


Ovaj je tekst namijenjen isključivo dokumentiranju i nema pravni učinak. Institucije Unije nisu odgovorne za njegov sadržaj. Vjerodostojne inačice relevantnih akata, uključujući njihove preambule, one su koje su objavljene u Službenom listu Europske unije i dostupne u EUR-Lexu. Tim službenim tekstovima može se izravno pristupiti putem poveznica sadržanih u ovom dokumentu.

►B

DELEGIRANA UREDBA KOMISIJE (EU) 2017/390

оd 11. studenoga 2016.

o dopuni Uredbe (EU) br. 909/2014 Europskog parlamenta i Vijeća u vezi s regulatornim tehničkim standardima o određenim bonitetnim zahtjevima za središnje depozitorije vrijednosnih papira i imenovane kreditne institucije koje pružaju pomoćne usluge bankovnog tipa

(Tekst značaja za EGP)

( L 065 10.3.2017, 9)


Koju je ispravio:

►C1

,  L 122, 17.5.2018,  35 ((EU) 2017/390)




▼B

DELEGIRANA UREDBA KOMISIJE (EU) 2017/390

оd 11. studenoga 2016.

o dopuni Uredbe (EU) br. 909/2014 Europskog parlamenta i Vijeća u vezi s regulatornim tehničkim standardima o određenim bonitetnim zahtjevima za središnje depozitorije vrijednosnih papira i imenovane kreditne institucije koje pružaju pomoćne usluge bankovnog tipa

(Tekst značaja za EGP)



GLAVA I.

KAPITALNI ZAHTJEVI ZA SVE CSD-OVE IZ ČLANKA 47. UREDBE (EU) BR. 909/2014

Članak 1.

Pregled zahtjeva koji se odnose na kapital CSD-ova

1.  Za potrebe članka 47. stavka 1. Uredbe (EU) br. 909/2014, središnji depozitorij vrijednosnih papira („CSD”) u svakom trenutku drži, uz zadržanu dobit i rezerve, iznos kapitala određen u članku 3. ove Uredbe.

2.  Kapitalni zahtjevi iz članka 3. ispunjavaju se s pomoću instrumenata kapitala koji ispunjavaju uvjete iz članka 2. ove Uredbe.

Članak 2.

Uvjeti povezani s instrumentima kapitala

1.  Za potrebe članka 1. CSD drži instrumente kapitala koji ispunjavaju sve sljedeće uvjete:

(a) riječ je o upisanom kapitalu u smislu članka 22. Direktive Vijeća 86/635/EEZ ( 1 );

(b) uplaćeni su, uključujući povezane račune premija na dionice;

(c) u potpunosti pokrivaju gubitke tijekom redovnog poslovanja;

(d) u slučaju stečaja ili likvidacije, u kontekstu stečajnih mjera ili u skladu s primjenjivim stečajnim pravom podređeni su svim drugim potraživanjima.

2.  Osim instrumenata kapitala koji ispunjavaju uvjete iz stavka 1. CSD koji u skladu s člankom 54. stavkom 2. točkom (a) Uredbe (EU) br. 909/2014 ima odobrenje za pružanje pomoćnih usluga bankovnog tipa može, radi ispunjavanja zahtjeva iz članka 1., upotrebljavati instrumente kapitala koji:

(a) ispunjavaju zahtjeve iz stavka 1.;

(b) predstavljaju „instrumente regulatornog kapitala” kako je definirano člankom 4. stavkom 1. točkom 119. Uredbe (EU) br. 575/2013;

(c) podliježu odredbama Uredbe (EU) br. 575/2013.

Članak 3.

Razina kapitalnih zahtjeva za CSD

1.  CSD drži, uz zadržanu dobit i rezerve, kapital koji u svakom trenutku mora biti veći od ili jednak zbroju:

(a) kapitalnih zahtjeva CSD-a za operativne, pravne i skrbničke rizike iz članka 47. stavka 1. točke (a) Uredbe (EU) br. 909/2014, izračunatih u skladu s člankom 4.;

(b) kapitalnih zahtjeva CSD-a za investicijske rizike iz članka 47. stavka 1. točke (a) Uredbe (EU) br. 909/2014, izračunatih u skladu s člankom 5.;

(c) kapitalnih zahtjeva CSD-a za poslovne rizike iz članka 47. stavka 1. točke (a) Uredbe (EU) br. 909/2014, izračunatih u skladu s člankom 6.;

(d) kapitalnih zahtjeva CSD-a za likvidaciju ili restrukturiranje njegovih djelatnosti iz članka 47. stavka 1. točke (b) Uredbe (EU) br. 909/2014, izračunatih u skladu s člankom 7.

2.  CSD uspostavlja postupke za utvrđivanje svih izvora rizika iz stavka 1.

Članak 4.

Razina kapitalnih zahtjeva za operativne, pravne i skrbničke rizike

1.  CSD koji u skladu s člankom 54. stavkom 2. točkom (a) Uredbe (EU) br. 909/2014 ima odobrenje za pružanje pomoćnih usluga bankovnog tipa te ima dopuštenje za primjenu naprednih pristupa mjerenja („AMA”) iz članaka 321. do 324. Uredbe (EU) br. 575/2013 izračunava svoje kapitalne zahtjeve za operativne, pravne i skrbničke rizike u skladu s člancima 231. do 234. Uredbe (EU) br. 575/2013.

2.  CSD koji u skladu s člankom 54. stavkom 2. točkom (a) Uredbe (EU) br. 909/2014 ima odobrenje za pružanje pomoćnih usluga bankovnog tipa i koji upotrebljava standardizirani pristup za operativni rizik iz članaka 317. do 320. Uredbe (EU) br. 575/2013, izračunava svoje kapitalne zahtjeve za operativne, pravne i skrbničke rizike u skladu s odredbama koje se primjenjuju na standardizirani pristup za operativni rizik iz članaka 317. do 320. te Uredbe.

3.  CSD koji ispunjava bilo koji od sljedećih uvjeta izračunava svoje kapitalne zahtjeve za operativne, pravne i skrbničke rizike u skladu s odredbama o jednostavnom pristupu iz članaka 315. i 316. Uredbe (EU) br. 575/2013:

(a) CSD koji nema odobrenje u skladu s člankom 54. stavkom 2. Uredbe (EU) br. 909/2014;

(b) CSD koji ima odobrenje u skladu s člankom 54. stavkom 2. točkom (a) Uredbe (EU) br. 909/2014, ali nema dopuštenje za primjenu AMA-e iz članaka 321. do 324. Uredbe (EU) br. 575/2013;

(c) CSD koji ima odobrenje u skladu s člankom 54. stavkom 2. točkom (a) Uredbe (EU) br. 909/2014, ali nema dopuštenje za primjenu standardiziranog pristupa iz članaka 317. do 320. Uredbe (EU) br. 575/2013.

Članak 5.

Razina kapitalnih zahtjeva za investicijski rizik

1.  CSD izračunava svoje kapitalne zahtjeve za investicijski rizik kao zbroj sljedećih elemenata:

(a) 8 % iznosa izloženosti CSD-a ponderirane rizikom, koja se odnosi na sljedeće:

i. kreditni rizik u skladu sa stavkom 2.;

ii. kreditni rizik druge ugovorne strane u skladu sa stavkom 3.;

(b) kapitalnih zahtjeva CSD-a za tržišni rizik u skladu sa stavcima 4. i 5.

2.  Na izračun iznosa izloženosti CSD-a ponderirane rizikom za kreditni rizik primjenjuje se sljedeće:

(a) ako CSD u skladu s člankom 54. stavkom 2. točkom (a) Uredbe (EU) br. 909/2014 nema odobrenje za pružanje pomoćnih usluga bankovnog tipa, CSD primjenjuje standardizirani pristup za kreditni rizik iz članaka 107. do 141. Uredbe (EU) br. 575/2013 zajedno s člancima 192. do 241. te Uredbe (EU) koji se odnose na smanjenje kreditnog rizika;

(b) ako CSD u skladu s člankom 54. stavkom 2. točkom (a) Uredbe (EU) br. 909/2014 ima odobrenje za pružanje pomoćnih usluga bankovnog tipa, ali nema dopuštenje za primjenu pristupa zasnovanog na internim rejting-sustavima (IRB pristup) iz članaka 142. do 191. Uredbe (EU) br. 575/2013, CSD primjenjuje standardizirani pristup za kreditni rizik iz članaka 107. do 141. Uredbe (EU) br. 575/2013 zajedno s odredbama o smanjenju kreditnog rizika iz članaka 192. do 241. Uredbe (EU) br. 575/2013;

(c) ako CSD u skladu s člankom 54. stavkom 2. točkom (a) Uredbe (EU) br. 909/2014 ima odobrenje za pružanje pomoćnih usluga bankovnog tipa te ima dopuštenje za primjenu IRB pristupa, CSD primjenjuje IRB pristup za kreditni rizik predviđen člancima 142. do 191. Uredbe (EU) br. 575/2013 zajedno s odredbama o smanjenju kreditnog rizika iz članaka 192. do 241. Uredbe (EU) br. 575/2013.

3.  Za izračun iznosa izloženosti CSD-a ponderirane rizikom za kreditni rizik druge ugovorne strane CSD upotrebljava sljedeće:

(a) jednu od metoda iz članaka 271. do 282. Uredbe (EU) br. 575/2013;

(b) složenu metodu financijskog kolaterala uz primjenu korektivnih faktora predviđenih člancima 220. do 227. Uredbe (EU) br. 575/2013.

4.  CSD koji ispunjava bilo koji od sljedećih uvjeta izračunava svoje kapitalne zahtjeve za tržišni rizik u skladu s odredbama iz članaka 102. do 106. i članaka 325. do 361. Uredbe (EU) br. 575/2013, uključujući primjenom odstupanja za mali obujam poslova iz knjige trgovanja predviđenog člankom 94. te Uredbe:

(a) CSD koji nema odobrenje u skladu s člankom 54. stavkom 2. točkom (a) Uredbe (EU) br. 909/2014;

(b) CSD koji ima odobrenje u skladu s člankom 54. stavkom 2. točkom (a) Uredbe (EU) br. 909/2014, ali nema dopuštenje za uporabu internih modela za izračun zahtjeva za regulatorni kapital za tržišni rizik.

5.  CSD koji u skladu s člankom 54. stavkom 2. točkom (a) Uredbe (EU) br. 909/2014 ima odobrenje za pružanje pomoćnih usluga bankovnog tipa te ima dopuštenje za uporabu internih modela za izračun zahtjeva za regulatorni kapital za tržišni rizik izračunava svoje kapitalne zahtjeve za tržišni rizik u skladu s člancima 102. do 106. i člancima 362. do 376. Uredbe (EU) br. 575/2013.

Članak 6.

Kapitalni zahtjevi za poslovni rizik

1.  Kapitalni zahtjevi CSD-a za poslovni rizik jednaki su većemu od sljedećih iznosa:

(a) procjena koja proizlazi iz primjene stavka 2., umanjena za najmanji od sljedećih iznosa:

i. neto prihodi nakon oporezivanja iz zadnje financijske godine za koju je provedena revizija;

ii. očekivani neto prihodi nakon oporezivanja za tekuću financijsku godinu;

▼C1

iii. očekivani neto prihodi nakon oporezivanja za prethodnu financijsku godinu za koju još nisu dostupni rezultati revizije;

▼B

(b) 25 % godišnjih bruto operativnih troškova CSD-a iz stavka 3.

2.  Za potrebe stavka 1. točke (a) CSD provodi sljedeće:

(a) procjenjuje kapital potreban da bi se pokrili gubici proizašli iz poslovnog rizika na temelju razumno predvidljivih nepovoljnih scenarija relevantnih za njegov poslovni model;

(b) evidentira pretpostavke i metodologije koje se upotrebljavaju za procjenu očekivanih gubitaka iz točke (a);

(c) preispituje i ažurira scenarije iz točke (a) najmanje jednom godišnje.

3.  Na izračun godišnjih bruto operativnih troškova CSD-a primjenjuje se sljedeće:

(a) godišnji bruto operativni troškovi CSD-a sastoje se najmanje od sljedećeg:

i. ukupnih troškova za osoblje, uključujući plaće, bonuse i troškove za socijalno osiguranje;

ii. ukupnih općih administrativnih troškova te osobito troškova marketinga i reprezentacije;

iii. troškova osiguranja;

iv. ostalih troškova za osoblje i putnih troškova;

v. troškova nekretnina;

vi. troškova informatičke podrške;

vii. telekomunikacijskih troškova;

viii. troškova poštarine i prijenosa podataka;

ix. troškova vanjskog savjetovanja;

x. amortizacije materijalne i nematerijalne imovine;

xi. umanjenja vrijednosti i otuđenja fiksne imovine;

(b) godišnji bruto operativni troškovi CSD-a određuju se u skladu s jednim od sljedećeg:

i. međunarodnim standardima financijskog izvještavanja (MSFI) donesenima u skladu s Uredbom (EZ) br. 1606/2002 Europskog parlamenta i Vijeća ( 2 );

ii. Direktivama Vijeća 78/660/EEZ ( 3 ), 83/349/EEZ ( 4 ) i 86/635/EEZ;

iii. općeprihvaćenim računovodstvenim načelima treće zemlje koji se smatraju istovjetnima MSFI-ju u skladu s Uredbom Komisije (EZ) br. 1569/2007 ( 5 ) ili računovodstvenim načelima treće zemlje čija je primjena dopuštena u skladu s člankom 4. te Uredbe;

(c) CSD može amortizaciju materijalne i nematerijalne imovine odbiti od godišnjih bruto operativnih troškova;

(d) CSD koristi informacije iz svojeg najnovijeg godišnjeg financijskog izvještaja za koje je provedena revizija;

(e) ako CSD posluje kraće od godinu dana, CSD primjenjuje bruto operativne troškove predviđene njegovim poslovnim planom.

Članak 7.

Kapitalni zahtjevi za likvidaciju ili restrukturiranje

CSD izračunava svoje kapitalne zahtjeve za likvidaciju ili restrukturiranje na način da provodi sljedeće uzastopne mjere:

(a) procjenjuje razdoblje potrebno za likvidaciju ili restrukturiranje za sve scenarije u stresnim situacijama iz Priloga u skladu s planom iz članka 47. stavka 2. Uredbe (EU) br. 909/2014;

(b) godišnje bruto operativne troškove CSD-a određene u skladu s člankom 6. stavkom 3. dijeli s brojem dvanaest („mjesečni bruto operativni troškovi”);

(c) mjesečne bruto operativne troškove iz točke (b) množi s dužim od sljedećih razdoblja:

i. razdoblje iz točke (a);

ii. šest mjeseci.



GLAVA II.

KAPITALNI ZAHTJEV ZA CSD-OVE KOJI IMAJU ODOBRENJE ZA PRUŽANJE POMOĆNIH USLUGA BANKOVNOG TIPA TE ZA IMENOVANE KREDITNE INSTITUCIJE IZ ČLANKA 54. UREDBE (EU) BR. 909/2014

Članak 8.

Kapitalni zahtjev koji proizlazi iz odobravanja dnevnog kredita

1.  Za potrebe izračuna dodatnog kapitalnog zahtjeva koji proizlazi iz odobravanja dnevnog kredita, kako je utvrđeno člankom 54. stavkom 3. točkom (d) Uredbe (EU) br. 909/2014 i člankom 54. stavkom 4. točkom (e) te Uredbe, CSD koji pruža bankovne usluge provodi sljedeće uzastopne mjere:

(a) izračunava, za zadnju kalendarsku godinu, prosjek pet najvećih izloženosti dnevnom kreditu („najveće izloženosti”) proizašlih iz pružanja usluga iz odjeljka C Priloga Uredbi (EU) br. 909/2014;

(b) primjenjuje korektivne faktore na sav kolateral prikupljen u odnosu na najveće izloženosti i pretpostavlja da kolateral nakon primjene korektivnih faktora u skladu s člancima 222. do 227. Uredbe (EU) br. 575/2013 gubi 5 % svoje tržišne vrijednosti;

(c) izračunava prosjek zahtjeva za regulatorni kapital u pogledu najvećih izloženosti izračunanog u skladu sa stavkom 2., uzimajući u obzir da je riječ o izloženostima na kraju dana („kapitalni zahtjev”).

2.  Za izračun kapitalnog zahtjeva iz stavka 1. institucije primjenjuju jedan od sljedećih pristupa:

(a) standardizirani pristup za kreditni rizik iz članaka 107. do 141. Uredbe (EU) br. 575/2013, ako nemaju dopuštenje za primjenu IRB pristupa;

(b) IRB pristup i zahtjeve iz članaka 142. do 191. Uredbe (EU) br. 575/2013, ako imaju dopuštenje za primjenu IRB pristupa.

3.  Ako institucije primjenjuju standardizirani pristup za kreditni rizik u skladu sa stavkom 2. točkom (a), iznos svake od pet najvećih izloženosti iz stavka 1. točke (a) smatra se vrijednošću izloženosti u smislu članka 111. Uredbe (EU) br. 575/2013 za potrebe stavka 1. točke (b). Primjenjuju se i zahtjevi iz dijela III. glave II. poglavlja 4. Uredbe (EU) br. 575/2013 koji se odnose na članak 111. te Uredbe.

4.  Ako institucije primjenjuju IRB pristup za kreditni rizik u skladu sa stavkom 2. točkom (b), iznos svake od pet najvećih izloženosti iz stavka 1. točke (a) smatra se vrijednošću izloženosti u smislu članka 166. Uredbe (EU) br. 575/2013 za potrebe stavka 1. točke (b). Primjenjuju se i zahtjevi iz dijela III. glave II. poglavlja 4. Uredbe (EU) br. 575/2013 koji se odnose na članak 166. te Uredbe.

5.  Kapitalni zahtjevi iz ovog članka primjenjuju se dvanaest mjeseci nakon što se dobije odobrenje za pružanje pomoćnih usluga bankovnog tipa u skladu s člankom 55. Uredbe (EU) br. 909/2014.



GLAVA III.

BONITETNI ZAHTJEVI PRIMJENJIVI NA KREDITNE INSTITUCIJE ILI CSD-OVE KOJI IMAJU ODOBRENJE ZA PRUŽANJE POMOĆNIH USLUGA BANKOVNOG TIPA IZ ČLANKA 59. UREDBE (EU) BR. 909/2014



POGLAVLJE I.

KOLATERAL I OSTALA JEDNAKOVRIJEDNA FINANCIJSKA SREDSTVA ZA KREDITNE I LIKVIDNOSNE RIZIKE

Članak 9.

Opća pravila o kolateralu i ostalim jednakovrijednim financijskim sredstvima

1.  CSD koji pruža bankovne usluge ispunjava sljedeće uvjete u pogledu kolaterala:

(a) jasno razlikuje kolateral od ostalih vrijednosnih papira sudionika koji se zadužuje;

(b) prihvaća kolateral koji ispunjava uvjete iz članka 10. ili druge vrste kolaterala koji ispunjavaju zahtjeve iz članka 11. sljedećim redoslijedom:

i. prvo, kao kolateral prihvaća sve vrijednosne papire na računu sudionika koji se zadužuje koji ispunjavaju zahtjeve iz članka 10., i to samo njih;

ii. drugo, kao kolateral prihvaća sve vrijednosne papire na računu sudionika koji se zadužuje koji ispunjavaju zahtjeve iz članka 11. stavka 1., i to samo njih;

iii. naposljetku, kao kolateral prihvaća sve vrijednosne papire na računu sudionika koji se zadužuje koji ispunjavaju zahtjeve iz članka 11. stavka 2., u okviru ograničenja dostupnih kvalificiranih likvidnih sredstava iz članka 34. u cilju ispunjenja zahtjeva minimalnih likvidnih sredstava iz članka 35. stavka 3.;

(c) prati, najmanje na dnevnoj osnovi, kreditnu kvalitetu, tržišnu likvidnost i cjenovnu volatilnost svakog vrijednosnog papira prihvaćenog kao kolateral te mu određuje vrijednost u skladu s člankom 12.;

(d) određuje metodologije povezane s korektivnim faktorima koji se primjenjuju na vrijednost kolaterala u skladu s člankom 13.;

(e) osigurava da kolateral ostane u dovoljnoj mjeri diversificiran kako bi se mogao unovčiti u okviru rokova iz članaka 10. i 11. bez značajnog tržišnog učinka, u skladu s člankom 14.

2.  Kolateral osiguravaju druge ugovorne strane na temelju ugovora o kolateralu u vrijednosnim papirima kako je definiran člankom 2. stavkom 1. Direktive 2002/47/EZ Europskog parlamenta i Vijeća ( 6 ) ili na temelju ugovora o financijskom kolateralu s prijenosom prava vlasništva kako je definiran člankom 2. stavkom 1. točkom (b) te Direktive.

3.  CSD koji pruža bankovne usluge ispunjava uvjete iz članaka 15. i 16. u pogledu ostalih jednakovrijednih financijskih sredstava.

Članak 10.

Kolateral za potrebe članka 59. stavka 3. točke (d) i članka 59. stavka 4. točke (d) Uredbe (EU) br. 909/2014

1.  Da bi se smatrao najkvalitetnijim za potrebe članka 59. stavka 3. točke (d) i članka 59. stavka 4. točke (d) Uredbe (EU) br. 909/2014, kolateral se mora sastojati od dužničkih instrumenata koji ispunjavaju sve sljedeće uvjete:

(a) izdaju ih ili izričito za njih jamči jedno od sljedećih tijela:

i. središnja država:

ii. središnja banka;

iii. jedna od multilateralnih razvojnih banaka navedenih u članku 117. Uredbe (EU) br. 575/2013:

iv. Europski fond za financijsku stabilnost ili Europski stabilizacijski mehanizam;

(b) CSD može, na temelju vlastite interne procjene primjenom definirane i objektivne metodologije koja se ne oslanja isključivo na vanjska mišljenja i u kojoj se uzima u obzir rizik određene zemlje u kojoj izdavatelj ima poslovni nastan, dokazati da ti instrumenti imaju nizak kreditni i tržišni rizik;

(c) iskazani su u valuti čijim rizicima može upravljati CSD koji pruža bankovne usluge;

(d) slobodno se prenose bez pravnih ograničenja ili potraživanja trećih osoba kojima bi se ugrozilo njihovo unovčenje;

(e) ispunjavaju jedan od sljedećih zahtjeva:

i. za njih postoji aktivno tržište za ugovore o izravnoj prodaji ili repo ugovore, s raznolikom grupom kupaca i prodavatelja, uključujući u stresnim uvjetima i kojemu CSD koji pruža bankovne usluge ima pouzdan pristup;

ii. može ih unovčiti CSD koji pruža bankovne usluge putem prethodno dogovorenog i vrlo pouzdanog aranžmana financiranja kako je navedeno u članku 59. stavku 4. točki (e) Uredbe (EU) br. 909/2014 i navedeno u članku 38. ove Uredbe;

(f) pouzdani podaci o cijenama tih dužničkih instrumenata objavljuju se najmanje jednom dnevno;

(g) odmah su dostupni i zamjenjivi za gotovinu istoga dana.

2.  Da bi se smatrao manje kvalitetnim od kolaterala iz stavka 1. za potrebe članka 59. stavka 3. točke (d) i članka 59. stavka 4. točke (d) Uredbe (EU) br. 909/2014, kolateral se mora sastojati od prenosivih vrijednosnih papira i instrumenata tržišta novca koji ispunjavaju sve sljedeće uvjete:

(a) financijske instrumente izdao je izdavatelj koji ima nizak kreditni rizik utvrđen na temelju primjerene interne procjene CSD-a koji pruža bankovne usluge primjenom definirane i objektivne metodologije koja se ne oslanja isključivo na vanjska mišljenja i u kojoj se uzima u obzir rizik koji proizlazi iz poslovnog nastana izdavatelja u određenoj zemlji;

(b) financijski instrumenti imaju nizak tržišni rizik utvrđen na temelju primjerene interne procjene CSD-a koji pruža bankovne usluge primjenom definirane i objektivne metodologije koja se ne oslanja isključivo na vanjska mišljenja;

(c) iskazuju se u valuti čijim rizicima može upravljati CSD koji pruža bankovne usluge;

(d) slobodno se prenose bez pravnih ograničenja ili potraživanja trećih osoba kojima bi se ugrozilo njihovo unovčenje;

(e) ispunjavaju jedan od sljedećih zahtjeva:

i. za njih postoji aktivno tržište za ugovore o izravnoj prodaji ili repo ugovore, s raznolikom grupom kupaca i prodavatelja i kojemu CSD koji pruža bankovne usluge ima pouzdan pristup, uključujući u stresnim uvjetima;

ii. može ih unovčiti CSD koji pruža bankovne usluge putem prethodno dogovorenih i vrlo pouzdanih aranžmana financiranja kako je navedeno u članku 59. stavku 4. točki (e) Uredbe (EU) br. 909/2014 i navedeno u članku 38. ove Uredbe;

(f) mogu se unovčiti istoga dana;

(g) podaci o cijenama tih instrumenata javno su dostupni gotovo u realnom vremenu;

(h) nije ih izdalo nijedno od sljedećih tijela:

i. sudionik koji pruža kolateral ili subjekt koji pripada istoj grupi kao i taj sudionik, osim u slučaju pokrivenih obveznica, i to samo kada je imovina kojom se osigurava ta obveznica na primjeren način odvojena u okviru strogog pravnog okvira i ispunjava zahtjeve iz ovog članka;

ii. CSD koji pruža bankovne usluge ili subjekt koji pripada istoj grupi kao i CSD koji pruža bankovne usluge;

iii. subjekt čije se poslovanje sastoji od pružanja usluga ključnih za funkcioniranje CSD-a koji pruža bankovne usluge, osim ako je taj subjekt središnja banka u Uniji ili središnja banka koja izdaje valutu u kojoj CSD koji pruža bankovne usluge ima izloženosti;

(i) ni na koji način ne podliježu znatnom povratnom riziku u smislu članka 291. Uredbe (EU) br. 575/2013.

Članak 11.

Ostali kolateral

1.  Ostale vrste kolaterala koje može upotrebljavati CSD koji pruža bankovne usluge sastoje se od financijskih instrumenata koji ispunjavaju sve sljedeće uvjete:

(a) slobodno se prenose bez pravnih ograničenja ili potraživanja trećih osoba kojima bi se ugrozilo njihovo unovčenje;

(b) prihvatljivi su za središnju banku u Uniji ako CSD koji pruža bankovne usluge ima pristup redovitim a ne povremenim kreditima („rutinski kredit”) u toj središnjoj banci;

(c) iskazuju se u valuti čijim rizikom može upravljati CSD koji pruža bankovne usluge;

(d) CSD koji pruža bankovne usluge ima prethodno dogovoren aranžman financiranja s vrstom kreditno sposobne financijske institucije iz članka 59. stavka 4. točke (e) Uredbe (EU) br. 909/2014 i kako je navedeno u članku 38. ove Uredbe, kojim se predviđa zamjena tih instrumenata za gotovinu istoga dana.

2.  Za potrebe članka 59. stavka 3. točke (c) Uredbe (EU) br. 909/2014, ostale vrste kolaterala koje može upotrebljavati CSD koji pruža bankovne usluge uključuju financijske instrumente koji ispunjavaju sljedeće uvjete:

(a) slobodno se prenose bez pravnih ograničenja ili potraživanja trećih osoba kojima bi se ugrozilo njihovo unovčenje;

(b) iskazuju se u valuti čijim rizikom može upravljati CSD koji pruža bankovne usluge;

(c) CSD koji pruža bankovne usluge ima sljedeće:

i. prethodno dogovoren aranžman financiranja u skladu s člankom 59. stavkom 4. točkom (e) Uredbe (EU) br. 909/2014 i kako je navedeno u članku 38. ove Uredbe, tako da se ti instrumenti mogu unovčiti u roku od pet radnih dana;

ii. dostatan iznos kvalificiranih likvidnih sredstava u skladu s člankom 34. kako bi se pokrilo razdoblje potrebno za unovčenje tog kolaterala u slučaju da sudionik ne ispuni obveze.

Članak 12.

Vrednovanje kolaterala

1.  CSD koji pruža bankovne usluge uspostavlja politike i postupke vrednovanja kolaterala kojima se osigurava sljedeće:

(a) vrednovanje financijskih instrumenata iz članka 10. u skladu s tržišnom vrijednosti barem na dnevnoj osnovi;

(b) vrednovanje financijskih instrumenata iz članka 11. stavka 1. barem na dnevnoj osnovi, a kada takvo dnevno vrednovanje nije moguće, oni se vrednuju na temelju modela;

(c) vrednovanje financijskih instrumenata iz članka 11. stavka 2. barem na dnevnoj osnovi, a kada takvo dnevno vrednovanje nije moguće, oni se vrednuju na temelju modela.

2.  Metodologije vrednovanja na temelju modela iz stavka 1. točaka (b) i (c) u potpunosti se dokumentiraju.

3.  CSD koji pruža bankovne usluge preispituje primjerenost svojih politika i postupaka vrednovanja u svim sljedećim slučajevima:

(a) na redovitoj osnovi, što je najmanje jednom godišnje;

(b) kada bitna promjena utječe na politike i postupke vrednovanja.

Članak 13.

Korektivni faktori

1.  CSD koji pruža bankovne usluge određuje razinu korektivnih faktora na sljedeći način:

(a) ako je kolateral prihvatljiv pri središnjoj banci u kojoj CSD koji pruža bankovne usluge ima pristup rutinskom kreditu, korektivni faktori koje središnja banka primjenjuje na tu vrstu kolaterala mogu se smatrati minimalnim pragom za korektivni faktor;

(b) ako kolateral nije prihvatljiv pri središnjoj banci u kojoj CSD koji pruža bankovne usluge ima pristup rutinskom kreditu, korektivni faktori koje primjenjuje središnja banka koja izdaje valutu u kojoj se iskazuje financijski instrument smatraju se minimalnim pragom za korektivne faktor.

2.  CSD koji pruža bankovne usluge osigurava da se njegovim politikama i postupcima za određivanje korektivnih faktora uzima u obzir mogućnost da će možda biti potrebno unovčiti kolateral u uvjetima tržišnog stresa, kao i rok potreban za njegovo unovčenje.

3.  Korektivni faktori određuju se uzimajući u obzir relevantne kriterije, uključujući sve sljedeće faktore:

(a) vrstu imovine;

(b) razinu kreditnog rizika povezanog s financijskim instrumentom;

(c) državu u kojoj je izdana imovina;

(d) rok dospijeća imovine;

(e) povijesnu i hipotetsku buduću cjenovnu volatilnost imovine u uvjetima tržišnog stresa;

(f) likvidnost odnosnog tržišta, uključujući razlike između tražene i ponuđene cijene;

(g) valutni rizik, ako je primjenjivo;

(h) povratni rizik u smislu članka 291. Uredbe (EU) br. 575/2013, ako je primjenjivo.

4.  Kriteriji iz stavka 3. točke (b) određuju se na temelju interne procjene CSD-a koji pruža bankovne usluge primjenom definirane i objektivne metodologije koja se ne oslanja isključivo na vanjska mišljenja.

5.  Vrijednosnim papirima koje pruža subjekt koji pripada istoj grupi kao i zajmoprimac ne dodjeljuje se vrijednost kolaterala.

6.  CSD koji pruža bankovne usluge osigurava izračun korektivnih faktora na razborit način, kako bi se u najvećoj mogućoj mjeri ograničila procikličnost.

7.  CSD koji pruža bankovne usluge osigurava da neovisni odjel CSD-a koji pruža bankovne usluge najmanje jednom godišnje vrednuje njegove politike i postupke povezane s korektivnim faktorima te da za primjenjive korektivne faktore uzme u obzir referentne vrijednosti središnje banke koja izdaje relevantnu valutu i druge relevatne izvore ako nije dostupna referentna vrijednost središnje banke.

8.  CSD koji pruža bankovne usluge preispituje primjenjive korektivne faktore najmanje jednom dnevno.

Članak 14.

Ograničenja koncentracije kolaterala

1.  CSD koji pruža bankovne usluge uspostavlja politike i postupke za ograničenja koncentracije kolaterala koji uključuju sljedeće:

(a) politike i postupci koji se trebaju slijediti u slučajevima kršenja ograničenja koncentracije;

(b) mjere smanjenja rizika koje se primjenjuju kada se premaše ograničenja koncentracije utvrđena politikama;

(c) rokovi za očekivanu provedbu mjera iz točke (b).

2.  Ograničenja koncentracije u okviru ukupnog iznosa prikupljenog kolaterala („portfelj kolaterala”) određuju se uzimajući u obzir sve sljedeće kriterije:

(a) pojedinačne izdavatelje uzimajući u obzir strukturu njihove grupe;

(b) zemlju izdavatelja;

(c) vrstu izdavatelja;

(d) vrstu imovine;

(e) valutu namire;

(f) kolateral s kreditnim, likvidnosnim i tržišnim rizikom većim od minimalne razine;

(g) prihvatljivost kolaterala kojim se CSD-u koji pruža bankovne usluge omogućava pristup rutinskim kreditima pri središnjoj banci izdanja;

(h) svakog sudionika koji se zadužuje;

(i) sve sudionike koji se zadužuju;

(j) financijske instrumente koje su izdali izdavatelji iste vrste u pogledu gospodarskog sektora, djelatnosti, zemljopisne regije;

(k) razinu kreditnog rizika financijskog instrumenta ili izdavatelja utvrđenu na temelju interne procjene CSD-a koji pruža bankovne usluge primjenom definirane i objektivne metodologije koja se ne oslanja isključivo na vanjska mišljenja i u kojoj se uzima u obzir rizik koji proizlazi iz poslovnog nastana izdavatelja u određenoj zemlji;

(l) likvidnost i cjenovnu volatilnost financijskih instrumenata.

3.  CSD koji pruža bankovne usluge osigurava da sljedeća tijela jamče najviše za 10 % njegove izloženosti dnevnom kreditu:

(a) jedna kreditna institucija;

(b) financijska institucija treće zemlje koja podliježe bonitetnim pravilima koja su najmanje jednako stroga kao pravila predviđena Direktivom 2013/36/EU i Uredbom (EU) br. 575/2013 te ih poštuje, u skladu s člankom 114. stavkom 7. te Uredbe;

(c) poslovni subjekt koji pripada istoj grupi kao i institucija iz točaka (a) ili (b).

4.  Pri izračunavanju ograničenja koncentracije kolaterala iz stavka 2., CSD koji pruža bankovne usluge zbraja svoju ukupnu izloženost prema drugoj ugovornoj strani koja je jedan subjekt i koja proizlazi iz kumulativnih iznosa kreditnih linija, depozitnih računa, tekućih računa, instrumenata tržišta novca i obrnutih repo instrumenata koje upotrebljava CSD koji pruža bankovne usluge.

5.  Pri određivanju ograničenja koncentracije kolaterala za izloženost CSD-a koji pruža bankovne usluge prema pojedinačnom izdavatelju, CSD koji pruža bankovne usluge zbraja i tretira kao jedan rizik svoju izloženost svim financijskim instrumentima koje izdaje taj izdavatelj ili subjekt grupe, za koju izričito jamči izdavatelj ili subjekt grupe.

6.  CSD koji pruža bankovne usluge u svakom trenutku osigurava primjerenost svojih politika i postupaka za ograničenja koncentracije kolaterala. On preispituje ograničenja koncentracije kolaterala najmanje jednom godišnje i svaki put kad dođe do bitne promjene koja utječe na njegovu izloženost riziku.

7.  CSD koji pruža bankovne usluge obavješćuje sudionike koji se zadužuju o primjenjivim ograničenjima koncentracije kolaterala i o svakoj izmjeni tih ograničenja u skladu sa stavkom 6.

Članak 15.

Ostala jednakovrijedna financijska sredstva

1.  Ostala jednakovrijedna financijska sredstva sastoje se samo od financijskih sredstava ili kreditne zaštite iz stavaka 2. do 4. te onih iz članka 16.

2.  Ostala jednakovrijedna financijska sredstva mogu uključivati jamstva poslovnih banaka koja pruža kreditno sposobna financijska institucija koja ispunjava zahtjeve utvrđene člankom 38. stavkom 1. ili udruga takvih financijskih institucija, a one ispunjavaju sve sljedeće uvjete:

(a) izdaje ih izdavatelj koji ima nizak kreditni rizik utvrđen na temelju primjerene interne procjene CSD-a koji pruža bankovne usluge primjenom definirane i objektivne metodologije koja se ne oslanja isključivo na vanjska mišljenja i u kojoj se uzima u obzir rizik koji proizlazi iz poslovnog nastana izdavatelja u određenoj zemlji;

(b) iskazuju se u valuti čijim rizikom CSD koji pruža bankovne usluge može upravljati na primjeren način;

(c) neopoziva su, bezuvjetna i ne postoji pravno ni ugovorno izuzeće niti mogućnost kojom bi se izdavatelju dopustilo da se suprotstavi isplati jamstva;

(d) mogu se, na zahtjev, izvršiti u roku od jednog radnog dana, tijekom unovčenja portfelja sudionika koji se zadužuje i koji ne ispunjava obveze, bez bilo kojeg regulatornog, pravnog ili operativnog ograničenja;

(e) ne izdaje ih subjekt koji pripada istoj grupi kao i sudionik koji se zadužuje, a pokriven je jamstvom, ni subjekt čije se poslovanje sastoji od pružanja usluga ključnih za funkcioniranje CSD-a koji pruža bankovne usluge, osim ako je taj subjekt središnja banka iz Europskog gospodarskog prostora ili središnja banka koja izdaje valutu u kojoj CSD koji pruža bankovne usluge ima izloženosti;

(f) ne podliježu znatnom povratnom riziku u smislu članka 291. Uredbe (EU) br. 575/2013;

(g) u potpunosti su osigurana kolateralom koji ispunjava sljedeće uvjete:

i. ne podliježe povratnom riziku u smislu članka 291. Uredbe (EU) br. 575/2013 na temelju korelacije s kreditnom sposobnošću jamca ili sudionika koji se zadužuje, osim ako je taj povratni rizik primjereno smanjen korektivnim faktorom primijenjenim na kolateral;

ii. CSD koji pruža bankovne usluge ima brz pristup kolateralu te je on zaštićen od stečaja u slučaju da sudionik koji se zadužuje i jamac istodobno ne ispune svoje obveze;

iii. prikladnost jamca potvrdilo je upravljačko tijelo CSD-a koji pruža bankovne usluge nakon cjelovite procjene izdavatelja i pravnog, ugovornog i operativnog okvira jamstva kako bi se postigla visoka razina sigurnosti u pogledu učinkovitosti jamstva, te je o njoj obaviješteno relevantno nadležno tijelo u skladu s člankom 60. stavkom 1. Uredbe (EU) br. 909/2014.

3.  Ostala jednakovrijedna financijska sredstva mogu uključivati bankovna jamstva koja izdaje središnja banka i koja ispunjavaju sve sljedeće uvjete:

(a) izdaje ih središnja banka u Uniji ili središnja banka koja izdaje valutu u kojoj CSD koji pruža bankovne usluge ima izloženosti;

(b) iskazuju se u valuti čijim rizikom CSD koji pruža bankovne usluge može upravljati na primjeren način;

(c) neopoziva su i bezuvjetna, a središnja banka koja ih izdaje ne može primijeniti pravno ili ugovorno izuzeće niti mogućnost kojom bi se izdavatelju dopustilo da se suprotstavi isplati jamstva;

(d) izvršavaju se u roku od jednog radnog dana.

4.  Ostala jednakovrijedna financijska sredstva mogu uključivati kapital, nakon odbitka kapitalnih zahtjeva iz članaka 1. do 8., ali samo za potrebe pokrivanja izloženosti središnjim bankama, multilateralnim razvojnim bankama i međunarodnim organizacijama koje nisu izuzete u skladu s člankom 23. stavkom 2.

Članak 16.

Ostala jednakovrijedna financijska sredstva za izloženosti koje proizlaze iz interoperabilnih veza

Ostala jednakovrijedna financijska sredstva mogu uključivati bankovna jamstva i akreditive koji se upotrebljavaju za pokrivanje kreditnih izloženosti koje nastaju među CSD-ovima koji uspostavljaju interoperabilne veze, i koja ispunjavaju sve sljedeće uvjete:

(a) pokrivaju samo kreditne izloženosti između dva povezana CSD-a;

(b) izdao ih je konzorcij kreditno sposobnih financijskih institucija koje ispunjavaju uvjete iz članka 38. stavka 1., u okviru kojeg je svaka od tih financijskih institucija obvezna platiti dio ukupnog iznosa koji je određen ugovorom;

(c) iskazuju se u valuti čijim rizikom CSD koji pruža bankovne usluge može upravljati na primjeren način;

(d) neopozivi su i bezuvjetni, a institucije koje ih izdaju ne mogu primijeniti pravno ili ugovorno izuzeće niti mogućnost kojom bi se izdavatelju dopustilo da se suprotstavi isplati akreditiva;

(e) mogu se, na zahtjev, izvršiti bez bilo kojeg regulatornog, pravnog ili operativnog ograničenja;

(f) ne izdaje ih:

i. subjekt koji pripada istoj grupi kao CSD koji se zadužuje ili CSD sa izloženošću koju pokrivaju bankovno jamstvo i akreditivi;

ii. subjekt čije se poslovanje sastoji od pružanja usluga ključnih za funkcioniranje CSD-a koji pruža bankovne usluge;

(g) ne podliježu znatnom povratnom riziku u smislu članka 291. Uredbe (EU) br. 575/2013;

(h) CSD koji pruža bankovne usluge redovito prati kreditnu sposobnost financijskih institucija koje ih izdaju na temelju neovisne procjene kreditne sposobnosti tih institucija i dodjelom internih kreditnih rejtinga svakoj financijskoj instituciji i te njihovim redovitim preispitivanjem;

(i) mogu se izvršiti tijekom unovčenja u roku od tri radna dana od trenutka kada CSD koji pruža bankovne usluge ne uspije ispuniti svoje dospjele obveze plaćanja;

(j) kvalificirana likvidna sredstva iz članka 34. dostupna su u dostatnom iznosu kojim se pokriva razdoblje koje prethodi trenutku kada se bankovno jamstvo i akreditivi moraju izvršiti u slučaju da jedan od povezanih CSD-ova ne ispuni svoje obveze;

(k) rizik da konzorcij neće isplatiti puni iznos bankovnog jamstva i akreditiva smanjuje se:

i. utvrđivanjem primjerenih ograničenja koncentracije kojima se osigurava da nijedna financijska institucija, uključujući njezino matično društvo i društvo kćeri, ne čini dio jamstava konzorcija za više od 10 % ukupnog iznosa akreditiva;

ii. ograničavanjem kreditne izloženosti koja je pokrivena bankovnim jamstvom i akreditivima u ukupnom iznosu bankovnog jamstva umanjenom za 10 % ukupnog iznosa ili za iznos za koji jamče dvije kreditne institucije s najvećim udjelom u ukupnom iznosu, ovisno o tome koji je iznos manji;

iii. provedbom dodatnih mjera za smanjenje rizika, primjerice mehanizama za podjelu gubitaka koji su učinkoviti i imaju jasno određena pravila i postupke;

(l) ti se mehanizmi periodično testiraju i preispituju u skladu s člankom 41. stavkom 3. Uredbe (EU) br. 909/2014.



POGLAVLJE II.

BONITETNI OKVIR ZA KREDITNI I LIKVIDNOSNI RIZIK

Članak 17.

Opće odredbe

1.  Za potrebe bonitetnih zahtjeva povezanih s kreditnim rizikom koji proizlazi iz pomoćnih usluga bankovnog tipa koje pruža CSD koji pruža bankovne usluge u pogledu svakog sustava za namiru vrijednosnih papira, kako je utvrđeno člankom 59. stavcima 3. i 5. Uredbe (EU) br. 909/2014, CSD koji pruža bankovne usluge poštuje sve zahtjeve utvrđene ovim poglavljem u vezi s praćenjem, mjerenjem, upravljanjem, izvješćivanjem i objavom kreditnog rizika u vezi sa sljedećim:

(a) dnevni kreditni rizik i prekonoćni kreditni rizik;

(b) relevantni kolateral i ostala jednakovrijedna financijska sredstva koja se upotrebljavaju u vezi s rizicima iz točke (a);

(c) potencijalne preostale kreditne izloženosti;

(d) postupci isplate i sankcijske stope.

2.  Za potrebe bonitetnih zahtjeva povezanih s likvidnosnim rizikom koji proizlazi iz pomoćnih usluga bankovnog tipa koje obavlja CSD koji pruža bankovne usluge u pogledu svakog sustava za namiru vrijednosnih papira, kako je utvrđeno člankom 59. stavkom 4. Uredbe (EU) br. 909/2014, CSD koji pruža bankovne usluge poštuje sve sljedeće:

(a) zahtjeve iz odjeljka 2. koji se odnose na praćenje, mjerenje, upravljanje, izvješćivanje i objavu likvidnosnih rizika;

(b) zahtjeve iz Uredbe (EU) br. 575/2013 koji se odnose na praćenje, mjerenje, upravljanje, izvješćivanje i objavu ostalih likvidnosnih rizika koji nisu obuhvaćeni točkom (a).



ODJELJAK 1.

Kreditni rizik

Članak 18.

Okvir za upravljanje kreditnim rizikom

1.  Za potrebe članka 17. stavka 1. točke (a) CSD koji pruža bankovne usluge izrađuje i provodi politike i postupke koji su u skladu sa sljedećim zahtjevima:

(a) mjerenje dnevnog i prekonoćnog kreditnog rizika u skladu s pododjeljkom 1.;

(b) praćenje dnevnog i prekonoćnog kreditnog rizika u skladu s pododjeljkom 2.;

(c) upravljanje dnevnim i prekonoćnim kreditnim rizikom u skladu s pododjeljkom 3.;

(d) mjerenje i praćenje kolaterala i ostalih jednakovrijednih financijskih sredstava i upravljanje njima, kako je utvrđeno u članku 59. stavku 3. točkama (c) i (d) Uredbe (EU) br. 909/2014, u skladu s poglavljem I. ove Uredbe;

(e) analize i planovi o načinu rješavanja svih potencijalnih preostalih kreditnih izloženosti u skladu s pododjeljkom 4.;

(f) upravljanje postupcima isplate i sankcijskim stopama, u skladu s pododjeljkom 5.;

(g) izvješćivanje o kreditnim rizicima u skladu s pododjeljkom 6.;

(h) objava kreditnih rizika u skladu s pododjeljkom 7.

2.  CSD koji pruža bankovne usluge preispituje politike i postupke iz stavka 1. najmanje jednom godišnje.

3.  CSD koji pruža bankovne usluge preispituje te politike i postupke svaki put kada se dogodi bilo što od sljedećega i kada svaka promjena iz točaka (a) ili (b) utječe na izloženost CSD-a koji pruža bankovne usluge riziku:

(a) politike i postupci podliježu bitnoj promjeni;

(b) CSD koji pruža bankovne usluge dobrovoljno uvodi promjenu na temelju procjene iz članka 19.

4.  Politike i postupci iz stavka 1. uključuju izradu i ažuriranje izvješća o kreditnim rizicima. To izvješće obuhvaća sljedeće:

(a) parametre iz članka 19.;

(b) korektivne faktore koji se primjenjuju u skladu s člankom 13., o kojima se izvješćuje prema vrsti kolaterala;

(c) promjenu politika ili postupaka iz stavka 3.

5.  Izvješće iz stavka 4. na mjesečnoj osnovi preispituju relevantni odbori koje je osnovalo upravljačko tijelo CSD-a koji pruža bankovne usluge. Ako je CSD koji pruža bankovne usluge kreditna institucija koju je imenovao CSD u skladu s člankom 54. stavkom 2. točkom (b) Uredbe (EU) br. 909/2014, izvješće iz stavka 4. stavlja se na raspolaganje s jednakom mjesečnom učestalošću i odboru za rizike osnovanom u okviru CSD-a na temelju članka 48. Delegirane uredbe Komisije (EU) 2017/392.

6.  Ako CSD koji pruža bankovne usluge prekrši jedno ili više ograničenja komcentracije iz članka 14., o tome odmah izvješćuje relevantni odbor zadužen za rizike i, ako je riječ o kreditnoj instituciji iz stavka 5. ovoga članka, ona odmah izvješćuje odbor CSD-a za rizike.



Pododjeljak 1.

Mjerenje kreditnih rizika

Članak 19.

Mjerenje dnevnog kreditnog rizika

1.  CSD koji pruža bankovne usluge utvrđuje i mjeri izloženosti dnevnom kreditnom riziku te predviđa najveće dnevne kreditne izloženosti uz pomoć operativnih i analitičkih alata kojima se utvrđuju i mjere dnevne kreditne izloženosti te bilježe osobito svi sljedeći parametri za svaku drugu ugovornu stranu:

(a) najveće i prosječne dnevne kreditne izloženosti za pomoćne usluge bankovnog tipa iz odjeljka C Priloga Uredbi (EU) br. 909/2014;

(b) najveće i prosječne dnevne kreditne izloženosti po sudioniku koji se zadužuje te daljnja raščlamba kolaterala kojim se pokrivaju te kreditne izloženosti;

(c) najveće i prosječne dnevne kreditne izloženosti prema drugim ugovornim stranama te, ako se osiguravaju kolateralom, daljnja raščlamba kolaterala kojim se pokrivaju te dnevne kreditne izloženosti;

(d) ukupna vrijednost dnevnih kreditnih linija koje se odobravaju sudionicima;

(e) daljnja raščlamba kreditnih izloženosti iz točaka (b) i (c) obuhvaća sljedeće:

i. kolateral koji ispunjava zahtjeve iz članka 10.;

ii. ostali kolateral u skladu s člankom 11. stavkom 1.;

iii. ostali kolateral u skladu s člankom 11. stavkom 2.;

iv. ostala jednakovrijedna financijska sredstva u skladu s člancima 15. i 16.

2.  CSD koji pruža bankovne usluge kontinuirano provodi mjerenje iz stavka 1.

Ako nije moguće kontinuirano utvrđivanje i mjerenje dnevnog kreditnog rizika zbog ovisnosti o dostupnosti vanjskih podataka, CSD koji pruža bankovne usluge mjeri dnevne kreditne izloženosti što je češće moguće, a najmanje jednom dnevno.

Članak 20.

Mjerenje prekonoćnih kreditnih izloženosti

CSD koji pruža bankovne usluge mjeri prekonoćne kreditne izloženosti za pomoćne usluge bankovnog tipa iz odjeljka C Priloga Uredbi (EU) br. 909/2014 tako što na na dnevnoj osnovi na kraju radnog dana evidentira preostale kreditne izloženosti od prethodnog dana.



Pododjeljak 2.

Praćenje kreditnih rizika

Članak 21.

Praćenje dnevnih kreditnih izloženosti

Za potrebe praćenja dnevnog kreditnog rizika CSD koji pruža bankovne usluge mora konkretno:

(a) kontinuirano pratiti, putem sustava automatskog izvješćivanja, dnevne kreditne izloženosti za pomoćne usluge bankovnog tipa iz odjeljka C Priloga Uredbi (EU) br. 909/2014;

(b) čuvati, u razdoblju od najmanje deset godina, evidenciju najvećih i prosječnih dnevnih kreditnih izloženosti za pomoćne usluge bankovnog tipa iz odjeljka C Priloga Uredbi (EU) br. 909/2014;

(c) evidentirati dnevne kreditne izloženosti povezane sa svakim subjektom na temelju kojeg nastaju dnevne kreditne izloženosti, uključujući sljedeće:

i. izdavatelje;

ii. sudionike sustava za namiru vrijednosnih papira kojim upravlja CSD, na razini subjekta i grupe;

iii. CSD-ove s interoperabilnim vezama;

iv. banke i druge financijske institucije koje izvršavaju ili primaju uplate;

(d) iscrpno opisati na koji se način u okviru za upravljanje kreditnim rizikom uzimaju u obzir međuovisnosti i višestruki odnosi koje CSD koji pruža bankovne usluge može imati sa svakim od subjekata iz točke (c);

(e) navesti, za svaku drugu ugovornu stranu, na koji način CSD koji pruža bankovne usluge prati koncentraciju svojih dnevnih kreditnih izloženosti, uključujući svoje izloženosti prema subjektima iz grupa koje uključuju subjekte navedene u točki (c);

(f) navesti na koji način CSD koji pruža bankovne usluge procjenjuje primjerenost korektivnih faktora koji se primjenjuju na prikupljene kolaterale;

(g) navesti na koji način CSD koji pruža bankovne usluge prati pokrivenost kreditnih izloženosti kolateralu te pokrivenost kreditnih izloženosti ostalim jednakovrijednim financijskim sredstvima.

Članak 22.

Praćenje prekonoćnog kreditnog rizika

Za potrebe praćenja izloženosti prekonoćnom kreditnom riziku CSD koji pruža bankovne usluge mora u pogledu prekonoćnog kredita:

(a) čuvati, u razdoblju od najmanje deset godina, evidenciju zbroja stvarnih kreditnih izloženosti na kraju dana;

(b) svakodnevno evidentirati informacije iz točke (a).



Pododjeljak 3.

Upravljanje dnevnim kreditnim rizicima

Članak 23.

Opći zahtjevi za upravljanje dnevnim kreditnim rizicima

1.  Za potrebe upravljanja dnevnim kreditnim rizicima CSD koji pruža bankovne usluge mora:

(a) navesti na koji način procjenjuje oblik i funkcioniranje svojeg okvira za upravljanje kreditnim rizikom u vezi sa svim djelatnostima navedenima u odjeljku C Priloga Uredbi (EU) br. 909/2014;

(b) odobravati jedino kreditne linije koje CSD koji pruža bankovne usluge može u svakom trenutku bezuvjetno otkazati, a da o tome ne mora prethodno obavijestiti sudionike koji se zadužuju sustava za namiru vrijednosnih papira kojim upravlja CSD;

(c) ako se bankovno jamstvo iz članka 16. upotrebljava u interoperabilnim vezama, CSD koji pruža bankovne usluge procjenjuje i analizira međusobnu povezanost koja može proizaći iz činjenice da isti sudionici pružaju to bankovno jamstvo.

2.  Sljedeće izloženosti izuzete su iz primjene članaka 9. do 15. i članka 24.:

(a) izloženosti članovima Europskog sustava središnjih banaka i drugim tijelima država članica koja obavljaju slične funkcije i drugim javnim tijelima Unije koja su zadužena za upravljanje ili koja posreduju pri upravljanju javnim dugom;

(b) izloženosti jednoj od multilateralnih razvojnih banaka navedenih u članku 117. stavku 2. Uredbe (EU) br. 575/2013;

(c) izloženosti jednoj od međunarodnih organizacija navedenih u članku 118. Uredbe (EU) br. 575/2013;

(d) izloženosti subjektima javnog sektora u smislu članka 4. stavka 8. Uredbe (EU) br. 575/2013, ako su u vlasništvu središnjih država i imaju izričite aranžmane središnjih država kojima se jamči za njihove kreditne izloženosti;

(e) izloženosti središnjim bankama trećih zemalja iskazanima u nacionalnoj valuti te središnje banke pod uvjetom da je Komisija donijela provedbeni akt u skladu s člankom 114. stavkom 7. Uredbe (EU) br. 575/2013 u kojem se potvrđuje da se smatra da ta treća zemlja primjenjuje nadzorne i regulatorne mehanizme koji su barem istovjetni onima koji se primjenjuju u Uniji.

Članak 24.

Kreditna ograničenja

Za potrebe upravljanja dnevnim kreditnim rizikom te ako se na razini grupe utvrđuju kreditna ograničenja za pojedinačnog sudionika koji se zadužuje, CSD koji pruža bankovne usluge mora ispuniti sve sljedeće:

(a) procijeniti kreditnu sposobnost sudionika koji se zadužuje na temelju metodologije koja se ne oslanja isključivo na vanjska mišljenja;

(b) provjeriti usklađenost kolaterala i ostalih jednakovrijednih financijskih sredstava koja sudionik pruža za pokrivanje dnevnih kreditnih izloženosti sa zahtjevima iz članaka 9. i 15.;

(c) utvrditi kreditna ograničenja za sudionika koji se zadužuje na temelju višestrukih odnosa CSD-a koji pruža bankovne usluge i sudionika koji se zadužuje, uključujući slučajeve kada CSD koji pruža bankovne usluge pruža istome sudioniku više od jedne pomoćne usluge bankovnog tipa među onima iz odjeljka C Priloga Uredbi (EU) br. 909/2014;

(d) uzeti u obzir razinu kvalificiranih likvidnih sredstava u skladu s člankom 34.;

(e) preispitati kreditna ograničenja za sudionika koji se zadužuje kako bi se osiguralo sljedeće:

i. ako se kreditna sposobnost sudionika koji se zadužuje smanjuje, preispituju se ili smanjuju kreditna ograničenja;

ii. ako se vrijednost kolaterala koji pruža sudionik koji se zadužuje smanjuje, smanjuje se dostupnost kredita;

(f) preispitati najmanje jednom godišnje kreditne linije koje se odobravaju sudionicima koji se zadužuju na temelju njihova stvarnog korištenja kredita;

(g) osigurati da se iznos prekonoćnih kreditnih izloženosti uključi u primjenu ograničenja kredita koji se odobravaju sudioniku;

(h) osigurati da se iznos neotplaćenih prekonoćnih kredita uključi u dnevne izloženosti sljedećeg dana, te da se ograniči kreditnim ograničenjem.



Pododjeljak 4.

Potencijalne preostale kreditne izloženosti

Članak 25.

Potencijalne preostale kreditne izloženosti

1.  Politikama i postupcima iz članka 18. stavka 1. osigurava se upravljanje svakom potencijalnom preostalom kreditnom izloženošću, uključujući i situacije u kojima vrijednost kolaterala i ostalih jednakovrijednih financijskih sredstava nakon unovčenja nije dostatna za pokrivanje kreditnih izloženosti CSD-a koji pruža bankovne usluge.

2.  U tim politikama i postupcima mora se:

(a) navesti na koji se način raspoređuju potencijalno nepokriveni kreditni gubici, uključujući isplatu svih sredstava koje CSD koji pruža bankovne usluge može posuditi od pružatelja likvidnosti za pokrivanje nedostataka likvidnosti u vezi s takvim gubicima;

(b) uključiti kontinuiranu procjenu kretanja tržišnih uvjeta u vezi s vrijednošću kolaterala i ostalih jednakovrijednih financijskih sredstava nakon unovčenja koji mogu dovesti do potencijalne preostale kreditne izloženosti;

(c) navesti da se uz procjenu iz točke (b) provodi i postupak kojim se utvrđuju:

i. mjere koje se poduzete kao odgovor na tržišne uvjete iz točke (b);

ii. rokovi za mjere iz točke i.;

iii. sva ažuriranja okvira za upravljanje kreditnim rizikom kao posljedica tih tržišnih uvjeta iz točke (b).

3.  Odbor za rizike CSD-a koji pruža bankovne usluge i, ako je relevantno, odbor za rizike CSD-a obavješćuju se o svim rizicima koji mogu uzrokovati potencijalne preostale kreditne izloženosti te se o tim rizicima bez odgode obavješćuje nadležno tijelo iz članka 60. stavka 1. Uredbe (EU) br. 909/2014.

4.  Kretanja na tržištu i razvoj djelatnosti koji utječu na izloženosti dvevnom kreditnom riziku analiziraju se i preispituju svakih šest mjeseci te se o njima obavješćuje odbor za rizike CSD-a koji pruža bankovne usluge i, ako je relevantno, odbor za rizike CSD-a.



Pododjeljak 5.

Postupci isplate i sankcijske stope

Članak 26.

Postupci isplate dnevnih kredita

▼C1

1.  CSD koji pruža bankovne usluge mora imati učinkovite postupke isplate dnevnih kredita, kojima se ispunjavaju zahtjevi iz stavka 2.

▼B

2.  Postupcima isplate dnevnih kredita predviđene su sankcijske stope koje su učinkovito sredstvo odvraćanja za destimulaciju prekonoćnih kreditnih izloženosti i koje konkretno ispunjuju oba sljedeća uvjeta:

(a) veće su od prekonoćne tržišne stope međubankovnog tržišta novca osigurane kolateralom i od kamatne stope na mogućnost granične posudbe od središnje banke koja izdaje valutu kreditne izloženosti;

(b) uzimaju se u obzir troškovi financiranja valute kreditne izloženosti i kreditne sposobnosti sudionika koji ima prekonoćnu kreditnu izloženost.



Pododjeljak 6.

Izvješćivanje o kreditnom riziku

Članak 27.

Izvješćivanje nadležnih tijela o upravljanju dnevnim rizikom

1.  CSD koji pruža bankovne usluge izvješćuje relevantno nadležno tijelo iz članka 60. stavka 1. Uredbe (EU) br. 909/2014.

2.  CSD koji pruža bankovne usluge ispunjava sve sljedeće zahtjeve za izvješćivanje:

(a) podnosi najmanje jednom godišnje kvalitativnu izjavu u kojoj su navedene mjere koje su poduzete u pogledu načina na koji se kreditni rizici, uključujući dnevne kreditne rizike, mjere i prate te se njima upravlja;

(b) obavješćuje o svim bitnim izmjenama mjera koje se poduzimaju u skladu s točkom (a) odmah nakon što se provedu te bitne izmjene;

(c) dostavlja jednom mjesečno parametre iz članka 19.

3.  Ako CSD koji pruža bankovne usluge krši zahtjeve iz ove Uredbe ili postoji rizik od kršenja tih zahtjeva, uključujući tijekom stresnih razdoblja, o tome bez odgode izvješćuje relevantno nadležno tijelo te tom nadležnom tijelu bez nepotrebne odgode dostavlja iscrpni plan za pravodobnu ponovnu uspostavu usklađenosti.

4.  Dok se ponovno ne uspostavi usklađenost sa zahtjevima iz ove Uredbe i Uredbe (EU) br. 909/2014, CSD koji pruža bankovne usluge izvješćuje o točkama iz stavka 2., ako je prikladno, na dnevnoj osnovi na kraju svakog radnog dana, osim ako relevantno nadležno tijelo odobri manju učestalost izvješćivanja i duži rok za izvješćivanje uzimajući u obzir pojedinačnu situaciju CSD-a koji pruža bankovne usluge te opseg i složenost njegovih djelatnosti.



Pododjeljak 7.

Objava

Članak 28.

Objava

Za potrebe članka 18. stavka 1. točke (h) CSD koji pruža bankovne usluge svake godine objavljuje sveobuhvatnu kvalitativnu izjavu u kojoj se navodi na koji se način kreditni rizici, uključujući dnevne kreditne rizike, mjere i prate te se njima upravlja.



ODJELJAK 2.

Likvidnosni rizik

Članak 29.

Opća pravila o likvidnosnom riziku

1.  Za potrebe članka 17. stavka 2. točke (a) CSD koji pruža bankovne usluge izrađuje i provodi politike i postupke za:

(a) mjerenje dnevnog i prekonoćnog likvidnosnog rizika u skladu s pododjeljkom 1.;

(b) praćenje dnevnog i prekonoćnog likvidnosnog rizika u skladu s pododjeljkom 2.;

(c) upravljanje likvidnosnim rizikom u skladu s pododjeljkom 3.;

(d) izvješćivanje o dnevnom i prekonoćnom likvidnosnom riziku u skladu s pododjeljkom 4.;

(e) objavu okvira i alata za praćenje i mjerenje likvidnosnog rizika te upravljanje likvidnosnim rizikom i izvješćivanje o njemu, u skladu s pododjeljkom 5.

2.  O svim izmjenama općeg okvira za likvidnosni rizik izvješćuje se upravljačko tijelo CSD-a koji pruža bankovne usluge.



Pododjeljak 1.

Mjerenje dnevnih likvidnosnih rizika

Članak 30.

Mjerenje dnevnih likvidnosnih rizika

1.  CSD koji pruža bankovne usluge uspostavlja učinkovite operativne i analitičke alate za kontinuirano mjerenje sljedećih parametara za svaku pojedinačnu valutu:

(a) korištenje maksimalne dnevne likvidnosti, izračunate uporabom najveće pozitivne neto kumulativne pozicije i najveće negativne neto kumulativne pozicije;

(b) ukupna dostupna dnevna likvidnosna sredstva na početku radnog dana, raščlanjena na sljedeće:

i. kvalificirana likvidna sredstva kako je navedeno u skladu s člankom 34.:

 gotovina položena kod središnje banke izdanja;

 dostupna gotovina položena u drugim kreditno sposobnim financijskim institucijama iz članka 38. stavka 1.;

 obvezujuće kreditne linije ili slični mehanizmi;

 imovina koja ispunjava uvjete iz članka 10. i članka 11. stavka 1. ove Uredbe primjenjive na kolateral, ili financijski instrumenti u skladu sa zahtjevima iz Delegirane uredbe Komisije (EU) 2017/392, koji su odmah dostupni te zamjenjivi za gotovinu putem prethodno dogovorenih i vrlo pouzdanih aranžmana financiranja, kako je navedeno u članku 38.;

 kolateral iz članka 10. i članka 11. stavka 1.;

ii. sredstva koja nisu kvalificirana likvidna sredstva, uključujući neobvezujuće kreditne linije;

(c) ukupna vrijednost sljedećih elemenata:

i. dnevni likvidnosni odljevi, uključujući one za koje postoji poseban dnevni rok;

ii. obveze gotovinske namire u drugim sustavima za namiru vrijednosnih papira ako CSD za koji CSD koji pruža bankovne usluge djeluje kao posrednik za namire mora namiriti pozicije;

iii. obveze povezane s tržišnim djelatnostima CSD-a koji pruža bankovne usluge, primjerice isporuka ili povrat transakcija na tržištu novca ili plaćanja iznosa nadoknade;

iv. ostala plaćanja ključna za ugled CSD-a i CSD-a koji pruža bankovne usluge;

2.  Za svaku valutu sustava za namiru vrijednosnih papira za koji CSD koji pruža bankovne usluge djeluje kao posrednik za namire, CSD koji pruža bankovne usluge prati potrebe za likvidnošću koje potječu od svakog subjekta prema kojemu CSD koji pruža bankovne usluge ima likvidnosnu izloženost.

Članak 31.

Mjerenje prekonoćnih likvidnosnih rizika

U pogledu prekonoćnih likvidnosnih rizika CSD koji pruža bankovne usluge kontinuirano uspoređuje svoja likvidna sredstva sa svojim potrebama za likvidnošću, ako te potrebe proizlaze iz uporabe prekonoćnog kredita, za svaku valutu namire sustava za namiru vrijednosnih papira za koji CSD koji pruža bankovne usluge djeluje kao posrednik za namire.



Pododjeljak 2.

Praćenje dnevnih likvidnosnih rizika

Članak 32.

Praćenje dnevnih likvidnosnih rizika

1.  CSD koji pruža bankovne usluge uspostavlja i vodi izvješće o dnevnom likvidnosnom riziku koji preuzima. To izvješće uključuje najmanje sljedeće:

(a) parametre iz članka 30. stavka 1.;

(b) sklonost CSD-a koji pruža bankovne usluge riziku;

(c) plan financiranja za nepredviđene situacije u kojemu se opisuju sredstva koja se primjenjuju kad se ne poštuje sklonost riziku.

Izvješće iz prvog podstavka jednom mjesečno preispituju odbor za rizike CSD-a koji pruža bankovne usluge za rizike te odbor za rizike CSD-a.

2.  Za svaku valutu namire sustava za namiru vrijednosnih papira za koju CSD koji pruža bankovne usluge djeluje kao posrednik za namiru, on mora imati učinkovite operativne i analitičke alate za praćenje, u što je moguće više stvarnom vremenu, svojih dnevnih likvidnosnih pozicija u odnosu na njegove predviđene djelatnosti i dostupna sredstva na temelju salda i preostalog kapaciteta dnevne likvidnosti. CSD koji pruža bankovne usluge:

(a) čuva, u razdoblju od najmanje deset godina, evidenciju za svaki dan najveće pozitivne neto kumulativne dnevne pozicije i najveće negativne neto kumulativne dnevne pozicije za svaku valutu namire sustava za namiru vrijednosnih papira za koju djeluje kao posrednik za namiru;

(b) kontinuirano prati svoje dnevne likvidnosne izloženosti u odnosu na najveću dnevnu likvidnosnu izloženost koja je ikad evidentirana.

Članak 33.

Praćenje prekonoćnih likvidnosnih rizika

U pogledu prekonoćnih likvidnosnih rizika CSD koji pruža bankovne usluge primjenjuje sljedeće:

(a) čuva, u razdoblju od najmanje deset godina, evidenciju likvidnosnih rizika uzrokovanih uporabom prekonoćnog kredita za svaku valutu sustava za namiru vrijednosnih papira za koju djeluje kao posrednik za namiru;

(b) prati likvidnosni rizik uzrokovan prekonoćnim kreditom u odnosu na najveću likvidnosnu izloženost uzrokovanu prekonoćnim kreditom koja je ikad evidentirana.



Pododjeljak 3.

Upravljanje likvidnosnim rizicima

Članak 34.

Kvalificirana likvidna sredstva

CSD koji pruža bankovne usluge smanjuje odgovarajuće likvidnosne rizike, uključujući dnevne likvidnosne rizike, u svakoj valuti uporabom bilo kojih od sljedećih kvalificiranih likvidnih sredstava:

(a) gotovina položena kod središnje banke izdanja;

(b) dostupna gotovina položena u jednoj od kreditno sposobnih financijskih institucija iz članka 38. stavka 1.;

(c) obvezujuće kreditne linije ili slični mehanizmi;

(d) imovinom koja ispunjava uvjete iz članka 10. i članka 11. stavka 1. ove Uredbe primjenjivom na kolateral ili financijskim instrumentima u skladu sa zahtjevima iz Delegirane uredbe Komisije (EU) 2017/392, koji su odmah dostupni te se mogu pretvoriti u novac uz pomoć prethodno dogovorenih i vrlo pouzdanih aranžmana financiranja, u skladu s člankom 38. ove Uredbe;

(e) kolateral iz članka 10. i članka 11. stavka 1.

Članak 35.

Upravljanje dnevnim likvidnosnim rizikom

1.  Za svaku valutu bilo kojeg sustava za namiru vrijednosnih papira za koji CSD koji pruža bankovne usluge djeluje kao posrednik za namire, CSD koji pruža bankovne usluge:

(a) procjenjuje dnevne likvidnosne priljeve i odljeve za sve pružene pomoćne usluge bankovnog tipa;

(b) predviđa razdoblje tijekom dana kada dolazi do tih tokova;

(c) prognozira potrebe za dnevnom likvidnošću koje mogu nastati u različitim razdobljima tijekom dana.

2.  Za svaku valutu sustava za namiru vrijednosnih papira za koji CSD koji pruža bankovne usluge djeluje kao posrednik za namire, CSD koji pruža bankovne usluge:

(a) osigurava stjecanje dostatne razine dnevnog financiranja kako bi ispunio dnevne ciljeve proizašle iz analize iz stavka 1.;

(b) upravlja i spreman je zamijeniti za gotovinu kolateral potreban za stjecanje dnevnih financijskih sredstava u stresnim situacijama, uzimajući u obzir korektivne faktore u skladu s člankom 13. i ograničenja koncentracije u skladu s člankom 14.;

(c) upravlja razdobljima svojih likvidnosnih odljeva u skladu sa svojim dnevnim ciljevima;

(d) ima uspostavljene mehanizme za rješavanje neočekivanih prekida svojih dnevnih likvidnosnih tokova.

3.  Za potrebe ispunjenja minimalnog zahtjeva za kvalificiranim likvidnim sredstvima, CSD koji pruža bankovne usluge određuje rizike kojima bi bio izložen u slučaju da najmanje dva sudionika, uključujući njihovo matično društvo i društva kćeri, prema kojima ima najveću likvidnosnu izloženost, ne ispune obveze te upravlja tim rizicima.

4.  Za rizik neočekivanih prekida njegovih dnevnih likvidnosnih tokova, kako je navedeno u stavku 2. točki (d), CSD koji pruža bankovne usluge navodi ekstremne, ali vjerodostojne scenarije, uključujući one utvrđene u članku 36. stavku 7., ako je relevantno, i na temelju barem jednog od sljedećeg:

(a) niza povijesnih scenarija, uključujući razdoblja ekstremnih tržišnih kretanja zabilježenih proteklih 30 godina ili otkad su dostupni pouzdani podaci, u kojima bi CSD koji pruža bankovne usluge bio izložen najvećem financijskom riziku, osim ako CSD koji pruža bankovne usluge dokaže da ponavljanje povijesnog slučaja velikih cjenovnih kretanja nije vjerojatno;

(b) niza potencijalnih budućih scenarija koji ispunjavaju sljedeće uvjete:

i. temelje se na dosljednim pretpostavkama povezanima s tržišnom volatilnošću i cjenovnom korelacijom među tržištima i financijskim instrumentima;

ii. temelje se na kvantitativnim i kvalitativnim procjenama potencijalnih tržišnih uvjeta, uključujući prekide i dislociranost ili nepravilnosti u pristupu tržištima, kao i smanjenje vrijednosti unovčenja kolaterala i smanjenu tržišnu likvidnost u slučajevima kada je imovina koja nije u obliku gotovine prihvaćena kao kolateral.

5.  Za potrebe stavka 2. CSD koji pruža bankovne usluge uzima u obzir i sljedeće:

(a) oblik i poslovanje CSD-a koji pruža bankovne usluge, uključujući u odnosu na subjekte iz članka 30. stavka 2. i povezane infrastrukture financijskih tržišta ili druge subjekte koji mogu predstavljati bitan likvidnosni rizik za CSD koji pruža bankovne usluge i, ako je primjenjivo, pokrivati višednevno razdoblje;

(b) bilo koji snažan odnos ili slične izloženosti među sudionicima CSD-a koji pruža bankovne usluge, uključujući i između sudionika i njihova matičnog društva i društva kćeri;

(c) procjenu vjerojatnosti višestrukih neispunjenja obveza sudionika te učinaka koje takva neispunjenja mogu imati za sudionike;

(d) učinak višestrukih neispunjenja obveza iz točke (c) na novčane tokove CSD-a koji pruža bankovne usluge i njegovu sposobnost da to uravnoteži te na njegov horizont opstanka;

(e) odražava li taj model različite učinke ekonomskog stresa na imovinu CSD-a koji pruža bankovne usluge te na njegove likvidnosne priljeve i odljeve.

6.  Niz povijesnih i hipotetskih scenarija korištenih za utvrđivanje ekstremnih ali vjerodostojnih tržišnih uvjeta preispituje najmanje jedanput godišnje CSD koji pruža bankovne usluge i, ako je relevantno, uz savjetovanje s odborom za rizike CSD-a. Takvi scenariji češće se preispituju ako tržišna kretanja ili djelatnosti CSD-a koji pruža bankovne usluge utječu na pretpostavke na kojima se temelje scenariji tako da je potrebna prilagodba tih scenarija.

7.  Okvirom za likvidnosni rizik uzima se u obzir, kvantitativno i kvalitativno, mjera u kojoj bi se ekstremna kretanja cijena kolaterala ili imovine mogla istodobno dogoditi na većem broju identificiranih tržišta. Okvirom se uzima u obzir da povijesne cjenovne korelacije možda više nisu primjenjive u ekstremnim ali vjerodostojnim tržišnim uvjetima. CSD koji pruža bankovne usluge uzima u obzir i sve svoje vanjske ovisnosti pri testiranju otpornosti na stres opisanog u ovom članku.

8.  CSD koji pruža bankovne usluge utvrđuje na koji se način parametri za dnevno praćenje iz članka 30. stavka 1. upotrebljavaju za izračun odgovarajuće vrijednosti potrebnog dnevnog financiranja. On izrađuje interni okvir za procjenu razumne vrijednosti likvidne imovine koja se smatra dostatnom za njegovu dnevnu izloženost, osobito uključujući sve navedeno:

(a) pravodobno praćenje likvidne imovine, uključujući kvalitetu imovine, njezinu koncentraciju i njezinu neposrednu dostupnost;

(b) odgovarajuću politiku o praćenju tržišnih uvjeta koji mogu utjecati na likvidnost dnevnih kvalificiranih likvidnih sredstava;

(c) vrijednost dnevnih kvalificiranih likvidnih sredstava, vrednovanih i kalibriranih u stresnim tržišnim uvjetima, uključujući scenarije iz članka 36. stavka 7.

9.  CSD koji pruža bankovne usluge osigurava da se njegova likvidna imovina kontrolira u okviru posebne funkcije za upravljanje likvidnošću.

10.  Okvir za likvidnosni rizik CSD-a koji pruža bankovne usluge obuhvaća odgovarajuće mehanizme upravljanja u pogledu iznosa i oblika ukupnih kvalificiranih likvidnih sredstava koja drži CSD koji pruža bankovne usluge, kao i relevantnu primjerenu dokumentaciju, a osobito jedno od sljedećeg:

(a) stavljanje likvidne imovine na zaseban račun pod izravnim upravljanjem funkcije za upravljanje likvidnošću, koji se može upotrebljavati samo kao izvor sredstava za nepredviđene situacije u razdoblju stresa;

(b) uspostava internih sustava i kontrola kojima se funkciji za upravljanje likvidnošću osigurava učinkovita operativna kontrola za obavljanje sljedećeg:

i. zamjena likvidne imovine za gotovinu u bilo kojem trenutku u razdoblju stresa;

ii. pristup sredstvima za nepredviđene situacije na način da ne dođe do izravnog sukoba s postojećom strategijom poslovanja ili upravljanja rizikom, tako da imovina nije uključena u zaštitni sloj likvidnosti ako bi njezina prodaja bez zamjene tijekom razdoblja stresa dovela do otvorene rizične pozicije koja premašuje interna ograničenja CSD-a koji pruža bankovne usluge,

(c) kombinacija zahtjeva navedenih u točkama (a) i (b), ako se takvom kombinacijom osigurava usporedivi rezultat.

11.  Zahtjevi iz ovoga članka koji se odnose na okvir za likvidnosni rizik CSD-a koji pruža bankovne usluge primjenjuju se na prekogranične i međuvalutne izloženosti, ako je relevantno.

12.  CSD koji pruža bankovne usluge preispituje postupke iz stavaka 2., 3. i 11. najmanje jednom godišnje, uzimajući u obzir sva relevantna tržišna kretanja te opseg i koncentraciju izloženosti.

Članak 36.

Testiranje otpornosti na stres dostatnosti likvidnih financijskih sredstava

1.  CSD koji pruža bankovne usluge određuje i testira dostatnost svojih likvidnih sredstava na razini relevantnih valuta redovitim i strogim testiranjima otpornosti na stres kojima se ispunjavaju svi sljedeći uvjeti:

(a) provode se na temelju čimbenika iz stavaka 4. i 5., kao i specifičnih scenarija iz stavka 6.;

(b) uključuju redovito testiranje postupaka CSD-a koji pruža bankovne usluge za pristup njegovim kvalificiranim likvidnim sredstvima koja proizlaze od pružatelja likvidnosti na temelju dnevnih scenarija;

(c) ispunjavaju zahtjeve iz stavaka 2. do 6.

2.  CSD koji pruža bankovne usluge osigurava, barem strogim dubinskim analizama i testiranjima otpornosti na stres, da svaki pružatelj likvidnosti koji mu pruža minimalna potrebna kvalificirana likvidna sredstva utvrđena člankom 34. raspolaže dovoljnim informacijama kako bi mogao razumjeti njegov povezani likvidnosni rizik te njime upravljati, i kako bi mogao ispuniti uvjete prethodno dogovorenog i vrlo pouzdanog aranžmana financiranja iz članka 59. stavka 4. točaka (d) i (e) Uredbe (EU) br. 909/2014.

3.  CSD koji pruža bankovne usluge ima uspostavljena pravila i postupke za rješavanje nedostatnosti kvalificiranih likvidnih financijskih sredstava koja se pojavljuje u njegovim testovima otpornosti na stres.

4.  Ako rezultat testa otpornosti na stres nije u skladu s dogovorenom sklonosti riziku iz članka 32. stavka 1. točke (b), CSD koji pruža bankovne usluge:

(a) izvješćuje svoj odbor za rizike o rezultatima testova otpornosti na stres te, ako je relevantno, odbor za rizike CSD-a;

(b) preispituje i prilagođava svoj plan za nepredviđene situacije iz članka 32. stavka 1. točke (c), ako se neusklađenosti ne mogu ukloniti do kraja dana;

(c) ima pravila i postupke za vrednovanje i prilagodbu primjerenosti svog okvira za upravljanje likvidnosnim rizicima i pružatelja likvidnosti u skladu s rezultatima i analizom testova otpornosti na stres.

5.  Scenariji testiranja otpornosti na stres koji se upotrebljavaju pri testiranju otpornosti na stres likvidnih financijskih sredstava izrađuju se uzimajući u obzir oblik i djelatnosti CSD-a koji pruža bankovne usluge te uključuju sve subjekte koji bi mu mogli predstavljati bitan likvidnosni rizik.

6.  Scenariji testiranja otpornosti na stres koji se upotrebljavaju pri testiranju otpornosti na stres likvidnih financijskih sredstava izrađuju se uzimajući u obzir neispunjavanje obveza, izolirano ili u kombinaciji, najmanje dvaju sudionika CSD-a koji pruža bankovne usluge, uključujući njihovo matično društvo i društvo kćeri, prema kojima CSD koji pruža bankovne usluge ima najveću likvidnosnu izloženost.

7.  Scenariji koji se upotrebljavaju pri testiranju otpornosti na stres likvidnih financijskih sredstava izrađuju se uzimajući u obzir širok niz relevantnih ekstremnih ali vjerodostojnih scenarija te obuhvaćaju kratkoročni i dugoročni stres te stres svojstven određenoj instituciji ili koji obuhvaća cijelo tržište, uključujući:

(a) nezaprimljene pravodobne uplate sudionika;

(b) činjenicu da jedan od pružatelja likvidnosti CSD-a koji pruža bankovne usluge ne pruža privremeno likvidnost ili je ne može pružiti, uključujući one iz članka 59. stavka 4. točke (e) Uredbe (EU) br. 909/2014, skrbničke banke, nostro posrednike ili bilo koju vrstu povezane infrastrukture, uključujući interoperabilne CSD-ove;

(c) istodobne pritiske na tržišta financiranja i imovine, uključujući smanjenje vrijednosti kvalificiranih likvidnih sredstava;

(d) stres konvertibilnosti strane valute i pristupa valutnim tržištima;

(e) negativne promjene u ugledu CSD-a koji pruža bankovne usluge koje uzrokuju povlačenje likvidnosti od pružatelja likvidnosti;

(f) relevantne najveće povijesne cjenovne volatilnosti kolaterala ili imovine koje se ponavljaju;

(g) promjene dostupnosti kredita na tržištu.

8.  CSD koji pruža bankovne usluge određuje relevantne valute iz članka 59. stavka 4. točke (c) Uredbe (EU) br. 909/2014 na način da uzastopno provodi sljedeće:

(a) rangira valute od najveće prema najnižoj na temelju prosjeka triju najvećih dnevnih negativnih neto kumulativnih pozicija u razdoblju od dvanaest mjeseci, preračunatih u eure;

(b) smatra sljedeće relevantnim:

i. najrelevantnije valute Unije koje ispunjavaju uvjete iz Delegirane uredbe Komisije (EU) 2017/392;

ii. sve preostale valute sve dok odgovarajući zbirni iznos prosječnih najvećih neto negativnih kumulativnih pozicija izmjerenih u skladu s točkom (a) ne bude jednak ili ne premaši 95 % za sve valute.

9.  CSD koji pruža bankovne usluge redovito određuje i ažurira relevantne valute iz stavka 8., a najmanje jednom mjesečno. U svojim pravilima predviđa da bi se u stresnim situacijama usluge privremene namire u valutama koje nisu relevatne mogle izvršiti za njihovu ekvivalentnu vrijednost u relevantnoj valuti.

Članak 37.

Nepredviđeni i potencijalno nepokriveni manjkovi likvidnosti

1.  CSD koji pruža bankovne usluge uspostavlja pravila i postupke za provedbu pravodobne dnevne i višednevne namire obveza plaćanja koje proizlaze iz pojedinačnog ili kombiniranog neispunjenja obveza njegovih sudionika. Tim su pravilima i postupcima predviđeni svi nepredviđeni i potencijalno nepokriveni manjkovi likvidnosti uzrokovani takvim neispunjenjem obveza kako bi se izbjegli likvidacija, opoziv ili odgoda namire obveza plaćanja istoga dana.

2.  Pravilima i postupcima iz stavka 1. osigurava se da CSD koji pruža bankovne usluge ima pristup gotovinskim depozitima ili prekonoćnim ulaganjima gotovinskih depozita i da ima uspostavljen proces za ponovnu uspostavu svih likvidnih sredstava koje je možda upotrijebio tijekom događaja u stresnoj situaciji, tako da može nastaviti poslovanje na siguran i stabilan način.

3.  Pravila i postupci iz stavka 1. uključuju zahtjeve za sljedeće:

(a) kontinuiranu analizu razvoja potreba za likvidnošću kako bi se omogućilo utvrđivanje događaja koji mogu uzrokovati nepredviđen i potencijalno nepokriven manjak likvidnosti, uključujući plan za produljenje aranžmana financiranja prije njihova isteka;

(b) redovito praktično testiranje samih pravila i postupaka.

4.  Pravilima i postupcima iz stavka 1. dodaje se postupak kojim se utvrđuje način na koji će se rješavati utvrđeni potencijalni manjkovi likvidnosti, bez nepotrebne odgode i uključujući, ako je to potrebno, ažuriranjem okvira za upravljanje likvidnosnim rizicima.

5.  U pravilima i postupcima iz stavka 1. detaljno je opisano sljedeće:

(a) način na koji CSD koji pruža bankovne usluge pristupa gotovinskim depozitima ili prekonoćnim ulaganjima gotovinskih depozita;

(b) način na koji CSD koji pruža bankovne usluge izvršava tržišne transakcije istoga dana;

(c) način na koji CSD koji pruža bankovne usluge upotrebljava prethodno dogovorene likvidnosne linije.

6.  Pravila i postupci iz stavka 1. obuhvaćaju i zahtjev da CSD koji pruža bankovne usluge prijavi sve likvidnosne rizike koji potencijalno mogu uzrokovati prethodno nepredviđene i potencijalno nepokrivene likvidnosne manjkove:

(a) odboru za rizike CSD-a koji pruža bankovne usluge i, ako je relevantno, odboru za rizike CSD-a;

(b) relevantnom nadležnom tijelu iz članka 60. stavka 1. Uredbe (EU) br. 909/2014, na način opisan u članku 39. ove Uredbe.

Članak 38.

Aranžmani za zamjenu kolaterala ili ulaganja za gotovinu primjenom prethodno dogovorenih i vrlo pouzdanih aranžmana financiranja

1.  Za potrebe članka 59. stavka 4. točke (e) Uredbe (EU) br. 909/2014, kreditno sposobne financijske institucije uključuju jednu od sljedećih:

(a) kreditna institucija s odobrenjem za rad u skladu s člankom 8. Direktive 2013/36/EU za koju CSD koji pruža bankovne usluge može dokazati da ima niski kreditni rizik utvrđen na temelju interne procjene primjenom definirane i objektivne metodologije koja se ne oslanja isključivo na vanjska mišljenja;

(b) financijska institucija iz treće zemlje koja ispunjava sve sljedeće uvjete:

i. podliježe i ispunjava bonitetna pravila koja su barem jednako stroga kao pravila predviđena Direktivom 2013/36/EU i Uredbom (EU) br. 575/2013;

ii. ima stabilne računovodstvene prakse, postupke čuvanja i interne kontrole;

iii. ima niski tržišni rizik utvrđen na temelju primjerene interne procjene CSD-a koji pruža bankovne usluge primjenom definirane i objektivne metodologije koja se ne oslanja isključivo na vanjska mišljenja;

iv. uzima u obzir rizike koji proizlaze iz uspostave poslovnog nastana te financijske institucije treće zemlje u nekoj određenoj zemlji.

2.  Ako CSD koji pruža bankovne usluge namjerava s kreditno sposobnom financijskom institucijom iz članka 1. uspostaviti prethodno dogovoreni i vrlo pouzdani aranžman financiranja, on se može koristiti samo onim financijskim institucijama koje imaju najmanje pristup kreditima središnje banke koja izdaje valutu koja se upotrebljava u okviru prethodno dogovorenih aranžmana financiranja, izravno ili preko subjekata iz iste grupe.

3.  Nakon što se prethodno dogovoreni i vrlo pouzdani aranžman financiranja uspostavi s jednom od institucija iz stavka 1., CSD koji pruža bankovne usluge kontinuirano prati kreditnu sposobnost tih financijskih institucija primjenom sljedećeg:

(a) provedba redovitih i neovisnih procjena kreditne sposobnosti tih institucija;

(b) dodjela i redovito preispitivanje internih kreditnih rejtinga za svaku financijsku instituciju s kojom je CSD uspostavio prethodno dogovoren i vrlo pouzdan aranžman financiranja.

4.  CSD koji pruža bankovne usluge pomno prati i kontrolira koncentraciju svoje izloženosti likvidnosnom riziku prema svakoj financijskoj instituciji koja je uključena u prethodno dogovoren i vrlo pouzdan aranžman financiranja, uključujući i njezinu matično društvo i društvo kćer.

5.  Okvir za upravljanja likvidnosnim rizicima CSD-a koji pruža bankovne usluge sadržava i zahtjev za utvrđivanje ograničenja koncentracije, kojim se predviđa sljedeće:

(a) da su ograničenja koncentracije utvrđena po valutama;

(b) da su uspostavljena najmanje dva aranžmana za svaku glavnu valutu;

(c) da se CSD koji pruža bankovne usluge ne oslanja previše ni na jednu pojedinačnu financijsku instituciju, kada se uzmu u obzir sve valute.

Za potrebe točke (b) smatra se da su glavne valute najmanje 50 % najvažnijih valuta utvrđenih u skladu s člankom 36. stavkom 8. Ako je neka valuta utvrđena kao glavna valuta, ona se smatra glavnom valutom u razdoblju od tri kalendarske godine od datuma kada je utvrđena kao glavna valuta.

6.  Smatra se da CSD koji pruža bankovne usluge koji ima pristup rutinskom kreditu središnje banke izdanja ispunjava zahtjeve iz stavka 5. točke (b) u onoj mjeri u kojoj ima kolateral koji je prihvatljiv da bi se založio kod relevantne središnje banke.

7.  CSD koji pruža bankovne usluge kontinuirano prati i kontrolira ograničenja koncentracije koja se primjenjuju na njegove pružatelje likvidnosti, uz iznimku onih iz stavka 6., te provodi politike i postupke kojima se osigurava da njegova ukupna izloženost riziku prema bilo kojoj pojedinačnoj financijskoj instituciji bude unutar ograničenja koncentracije utvrđenih u skladu sa stavkom 5.

8.  CSD koji pruža bankovne usluge preispituje najmanje jednom godišnje svoje politike i postupke povezane s primjenjivim ograničenjima koncentracije koja se primjenjuju na njegove pružatelje likvidnosti, uz iznimku onih iz stavka 6., ili svaki put kada se dogodi bitna promjena koja utječe na njegovu izloženost riziku prema bilo kojoj pojedinačnoj financijskoj instituciji.

9.  U okviru izvješćivanja relevantnog nadležnog tijela u skladu s člankom 39., CSD koji pruža bankovne usluge obavješćuje nadležno tijelo o sljedeća dva slučaja:

(a) svim bitnim promjenama politika i postupaka povezanih s ograničenjima koncentracije koja se primjenjuju na njegove pružatelje likvidnosti utvrđenima u skladu s ovim člankom;

(b) slučajevima u kojima premašuje ograničenje koncentracije koje se primjenjuje na njegove pružatelje likvidnosti utvrđeno u njegovim politikama i postupcima, kako je navedeno u stavku 5.

10.  Ako se premaši ograničenje koncentracije koje je primjenjivo na njegove pružatelje likvidnosti, CSD koji pruža bankovne usluge bez nepotrebne odgode uklanja to prekoračenje primjenom mjera za smanjenje rizika iz stavka 7.

11.  CSD koji pruža bankovne usluge osigurava da mu je ugovorom o kolateralu odobren brz pristup kolateralu u slučaju da klijent ne ispunjava obveze, uzimajući u obzir barem vrstu, veličinu, kvalitetu, dospijeće i lokaciju imovine koju je klijent pružio kao kolateral.

12.  Ako se imovina koja se upotrebljava kao kolateral CSD-a koji pruža bankovne usluge nalazi na računima vrijednosnih papira kojima upravlja treća osoba, CSD koji pruža bankovne usluge osigurava da su ispunjeni svi sljedeći uvjeti:

(a) ima pregled nad imovinom određenom kao kolateral u stvarnom vremenu;

(b) kolateral je odvojen od ostalih vrijednosnih papira sudionika koji se zadužuje;

(c) aranžmani s tom trećom osobom onemogućuju bilo koju vrstu gubitka imovine CSD-a koji pruža bankovne usluge.

13.  CSD koji pruža bankovne usluge unaprijed poduzima sve potrebne mjere kako bi utvrdio izvršivost svojih prava u pogledu financijskih instrumenata pruženih kao kolateral.

14.  CSD koji pruža bankovne usluge može isti dan pristupiti imovini koja nije u obliku gotovine iz članka 10. i članka 11. stavka 1. te je zamijeniti za gotovinu primjenom prethodno dogovorenih i vrlo pouzdanih aranžmana financiranja utvrđenih u skladu s člankom 59. stavkom 4. točkom (d) Uredbe (EU) br. 909/2014.



Pododjeljak 4.

Izvješćivanje o likvidnosnim rizicima

Članak 39.

Izvješćivanje nadležnih tijela o upravljanju dnevnim rizicima

1.  CSD koji pruža bankovne usluge izvješćuje relevantno nadležno tijelo iz članka 60. stavka 1. Uredbe (EU) br. 909/2014.

2.  CSD koji pruža bankovne usluge ispunjava sve sljedeće zahtjeve za izvješćivanje:

(a) podnosi najmanje jednom godišnje kvalitativnu izjavu u kojoj su navedene sve mjere koje su poduzete u pogledu načina na koji se likvidnosni rizici, uključujući dnevne likvidnosne rizike, mjere i prate te se njima upravlja;

(b) obavješćuje o svim bitnim izmjenama mjera koje su poduzete u skladu s točkom (a), odmah nakon što se provedu te bitne izmjene;

(c) dostavlja jednom mjesečno parametre iz članka 30. stavka 1.

3.  Ako CSD koji pruža bankovne usluge krši zahtjeve iz ove Uredbe ili postoji rizik od kršenja tih zahtjeva, uključujući tijekom stresnih razdoblja, o tome bez odgode obavješćuje relevantno nadležno tijelo te tom relevantnom nadležnom tijelu bez nepotrebne odgode dostavlja iscrpan plan za pravodobnu ponovnu uspostavu usklađenosti.

4.  Dok se ponovno ne uspostavi usklađenost sa zahtjevima iz ove Uredbe i Uredbe (EU) br. 909/2014, CSD koji pruža bankovne usluge izvješćuje o točkama iz stavka 2., ako je prikladno, najmanje na dnevnoj osnovi na kraju svakog radnog dana, osim ako relevantno nadležno tijelo odobri manju učestalost izvješćivanja i duži rok za izvješćivanje uzimajući u obzir pojedinačnu situaciju CSD-a koji pruža bankovne usluge te opseg i složenost njegovih djelatnosti.



Pododjeljak 5.

Objava

Članak 40.

Objava

CSD koji pruža bankovne usluge svake godine objavljuje sveobuhvatnu kvalitativnu izjavu u kojoj je navedeno na koji se način likvidnosni rizici, uključujući dnevne likvidnosne rizike, mjere i prate te se njima upravlja.



Pododjeljak 6.

Završne odredbe

Članak 41.

Prijelazne odredbe

1.  CSD-ovi koji pružaju bankovne usluge određuju relevantne valute na temelju članka 36. stavka 8. točke (b) podtočke ii. dvanaest mjeseci nakon što dobiju odobrenje za pružanje pomoćnih usluga bankovnog tipa.

2.  Tijekom prijelaznog razdoblja od dvanaest mjeseci iz stavka 1. CSD-ovi koji pružaju bankovne usluge iz tog podstavka određuju relevantne valute iz članka 36. stavka 8. točke (b) podtočke ii. uzimajući u obzir sljedeće:

(a) postojanje dovoljno velikog relativnog udjela svake valute u ukupnoj vrijednosti namire koju provodi CSD u pogledu uputa o namiri, u odnosu na plaćanja izračunata za razdoblje od jedne godine;

(b) učinak nedostupnosti svake valute na neometano funkcioniranje poslovanja CSD-a koji pruža bankovne usluge na temelju niza potencijalnih scenarija u stresnim situacijama iz članka 36.

Članak 42.

Stupanje na snagu

Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.




PRILOG

Scenariji za likvidaciju ili restrukturiranje

1. Smatra se da se scenarijem prema kojemu CSD ne može prikupiti novi kapital kako bi ispunio zahtjeve utvrđene člankom 47. stavkom 1. Uredbe (EU) br. 909/2014 pokreće restrukturiranje CSD-a („restrukturiranje”) ako bi na temelju događaja opisanih u scenariju CSD nastavio s upravljanjem sustava za namiru vrijednosnih papira iz točke 3. odjeljka A Priloga Uredbi (EU) br. 909/2014 te pružanjem barem jedne druge osnovne usluge popisane u odjeljku A Priloga Uredbi (EU) br. 909/2014.

2. Smatra se da se scenarijem prema kojemu CSD ne može prikupiti novi kapital kako bi ispunio zahtjeve utvrđene člankom 47. stavkom 1. Uredbe (EU) br. 909/2014 pokreće likvidacija njegovih djelatnosti („likvidacija”) ako bi se na temelju događaja opisanih u scenariju onemogućilo CSD-u da ispuni uvjete definicije iz članka 2. stavka 1. Uredbe (EU) br. 909/2014.

3. Scenariji iz članka 7. točke (a) uključuju sljedeće procjene:

(a) u slučaju restrukturiranja CSD procjenjuje očekivani broj mjeseci potreban za uredno restrukturiranje njegovih djelatnosti;

(b) u slučaju likvidacije, očekivani broj mjeseci potreban za likvidaciju.

4. Scenariji su razmjerni prirodi poslovanja CSD-a, njegovoj veličini, njegovoj povezanosti s drugim institucijama i financijskim sustavom, njegovom modelu poslovanja i financiranja, njegovim djelatnostima i strukturi, njegovoj veličini te svim utvrđenim slabostima ili nedostacima CSD-a. Scenariji se temelje na događajima koji su iznimni ali vjerodostojni.

5. Pri izradi scenarija CSD ispunjava svaki od sljedećih uvjeta:

(a) događaji predviđeni scenarijem mogli bi uzrokovati restrukturiranje djelatnosti CSD-a;

(b) događaji predviđeni scenarijem mogli bi uzrokovati likvidaciju djelatnosti CSD-a.

6. Plan kojim se osigurava uredno restrukturiranje ili likvidacija djelatnosti CSD-a iz članka 47. stavka 2. točke (b) Uredbe (EU) br. 909/2014 sadržava sve sljedeće scenarije („idiosinkratički događaji”):

(a) propast značajnih drugih ugovornih strana;

(b) narušavanje ugleda institucije ili grupe;

(c) veliki odljev likvidnosti;

(d) negativna kretanja cijena imovine kojoj su institucija ili grupa prvenstveno izloženi;

(e) ozbiljni kreditni gubici;

(f) ozbiljan gubitak zbog operativnog rizika.

7. Plan kojim se osigurava uredno restrukturiranje ili likvidacija djelatnosti CSD-a iz članka 47. stavka 2. točke (b) Uredbe (EU) br. 909/2014 sadržava sve sljedeće scenarije („događaji na razini cijelog sustava”):

(a) propast značajnih drugih ugovornih strana koje utječu na financijsku stabilnost;

(b) smanjenje likvidnosti dostupne na tržištu međubankovnog pozajmljivanja;

(c) povećani rizik zemlje i općeniti odljev kapitala iz zemlje u kojoj su djelatnosti institucije ili grupe značajne;

(d) negativna kretanja cijene imovine na jednom tržištu ili više njih;

(e) makroekonomski pad aktivnosti.



( 1 ) Direktiva Vijeća 86/635/EEZ od 8. prosinca 1986. o godišnjim financijskim izvještajima i konsolidiranim financijskim izvještajima banaka i drugih financijskih institucija (SL L 372, 31.12.1986., str. 1.).

( 2 ) Uredba (EZ) br. 1606/2002 Europskog parlamenta i Vijeća od 19. srpnja 2002. o primjeni međunarodnih računovodstvenih standarda (SL L 243, 11.9.2002., str. 1.).

( 3 ) Četvrta direktiva Vijeća 78/660/EEZ od 25. srpnja 1978. na temelju članka 54. stavka 3. točke (g) Ugovora o godišnjim financijskim izvještajima za određene vrste trgovačkih društava (SL L 222, 14.8.1978., str. 11.).

( 4 ) Sedma direktiva Vijeća 83/349/EEZ od 13. lipnja 1983. na temelju članka 54. stavka 3. točke (g) Ugovora o konsolidiranim financijskim izvještajima (SL L 193, 18.7.1983., str. 1.).

( 5 ) Uredba Komisije (EZ) br. 1569/2007 od 21. prosinca 2007. o uspostavi mehanizma za utvrđivanje istovjetnosti računovodstvenih standarda koje primjenjuju izdavatelji vrijednosnih papira iz trećih zemalja u skladu s direktivama 2003/71/EZ i 2004/109/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 340, 22.12.2007., str. 66.).

( 6 ) Direktiva 2002/47/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 6. lipnja 2002. o financijskom kolateralu (SL L 168, 27.6.2002., str. 43.)