02016Y0312(02) — HR — 06.05.2024 — 010.001
Ovaj je tekst namijenjen isključivo dokumentiranju i nema pravni učinak. Institucije Unije nisu odgovorne za njegov sadržaj. Vjerodostojne inačice relevantnih akata, uključujući njihove preambule, one su koje su objavljene u Službenom listu Europske unije i dostupne u EUR-Lexu. Tim službenim tekstovima može se izravno pristupiti putem poveznica sadržanih u ovom dokumentu.
|
PREPORUKA EUROPSKOG ODBORA ZA SISTEMSKE RIZIKE od 15. prosinca 2015. o procjeni prekograničnih učinaka mjera makrobonitetne politike i o dobrovoljnoj uzajamnosti za mjere makrobonitetne politike ( C 097 12.3.2016, 9) |
Koju je izmijenila:
Koji je ispravio:
PREPORUKA EUROPSKOG ODBORA ZA SISTEMSKE RIZIKE
od 15. prosinca 2015.
o procjeni prekograničnih učinaka mjera makrobonitetne politike i o dobrovoljnoj uzajamnosti za mjere makrobonitetne politike
(ESRB/2015/2)
2016/C 97/02
ODJELJAK 1.
PREPORUKE
Preporuka A – Procjena prekograničnih učinaka vlastitih mjera makrobonitetne politike odgovarajućih tijela
1. Preporučuje se odgovarajućim tijelima nadležnim za primjenu mjera da procijene prekogranične učinke primjene svojih vlastitih mjera makrobonitetne politike prije njihovog donošenja. U najmanju ruku, potrebno je procijeniti kanale prelijevanja koji djeluju putem ispravaka vrijednosti za rizik i regulatorne arbitraže, upotrebom metodologije utvrđene u poglavlju 11. Priručnika ESRB-a.
2. Odgovarajućim tijelima za primjenu mjera preporučuje se da procijene sljedeće:
moguće prekogranične učinke (curenja i regulatornu arbitražu) primjene mjera makrobonitetne politike u njihovoj državi; i
moguće prekogranične učinke svake predložene mjere makrobonitetne politike na druge države članice i na Jedinstveno tržište.
3. Odgovarajućim tijelima za primjenu mjera preporučuje se da najmanje jednom godišnje prate ostvarenje i razvoj prekograničnih učinaka mjera makrobonitetne politike koje su uvela.
Preporuka B – Dostavljanje obavijesti i zahtjev za uzajamno postupanje u odnosu na vlastite mjere makrobonitetne politike odgovarajućih tijela.
1. Odgovarajućim tijelima nadležnim za primjenu mjera preporučuje se da obavijeste ESRB o mjerama makrobonitetne politike čim budu donesene, a najkasnije u roku od dva tjedna nakon donošenja. Obavijesti bi trebale također uključivati procjenu prekograničnih učinaka i nužnosti za uspostavljanje uzajamnosti od strane drugih odgovarajućih tijela. Od odgovarajućih tijela nadležnih za primjenu mjera zahtijeva se da dostave informacije na engleskom jeziku upotrebljavajući obrasce objavljene na mrežnoj stranici ESRB-a.
2. Ako se uspostavljanje uzajamnosti od strane drugih država članica smatra potrebnim za osiguravanje učinkovitog funkcioniranja odgovarajućih mjera, odgovarajućim tijelima nadležnim za primjenu mjera preporučuje se da ESRB-u dostave zahtjev za uzajamno postupanje, zajedno s obavijesti o mjeri. Zahtjev treba sadržavati prijedlog iznosa praga značajnosti.
3. Ako su mjere makrobonitetne politike primijenjene prije donošenja ove Preporuke ili ako se uspostavljanje uzajamnosti nije smatralo potrebnim kada su mjere prvi put uvedene, ali je odgovarajuće tijelo nadležno za primjenu mjera naknadno odlučilo da je takvo uspostavljanje uzajamnosti postalo potrebno, odgovarajućim tijelima nadležnim za primjenu mjera preporučuje se da ESRB-u dostave zahtjev za uzajamno postupanje
Preporuka C - Uzajamna primjena mjera makrobonitetne politike drugih odgovarajućih tijela
1. Preporučuje se da relevantna tijela uzajamno primjenjuju mjere makrobonitetne politike koje su donijela druga relevantna tijela i čiju je uzajamnu primjenu preporučio ESRB. Preporučuje se uzajamna primjena sljedećih mjera, kako su pobliže opisane u Prilogu:
ograničenje omjera vrijednosti kredita i založene nekretnine od 100 % za kupce koji prvi put stječu svoje primarno boravište;
ograničenje omjera vrijednosti kredita i založene nekretnine od 90 % za druge kupce, odnosno kupce koji ne stječu svoje primarno boravište prvi put. To se ograničenje proporcionalno provodi putem ispravaka vrijednosti za portfelj. Konkretno, zajmodavci mogu izdati 15 % portfelja novih hipotekarnih kredita odobrenih tim dužnicima s omjerom vrijednosti kredita i založene nekretnine iznad 90 %, ali ispod najvišeg omjera vrijednosti kredita i založene nekretnine od 100 %;
ograničenje omjera vrijednosti kredita i založene nekretnine od 80 % za druge hipotekarne kredite (uključujući segment kupnje radi davanja u najam).
2. Odgovarajućim tijelima se preporučuje da uzajamno primijene mjere makrobonitetne politike navedene u ovoj Preporuci provedbom iste mjere makrobonitetne politike kao one koju je provelo tijelo nadležno za primjenu mjera. Ako ista mjera makrobonitetne politike nije raspoloživa u nacionalnom zakonodavstvu, odgovarajućim tijelima se preporučuje uzajamna primjena, nakon savjetovanja s ESRB-om, na način da donesu mjeru makrobonitetne politike koja je raspoloživa u njihovom području nadležnosti, a koja ima učinak koji je istovjetan primijenjenoj mjeri makrobonitetne politike.
3. Osim ako nije preporučen poseban rok u odnosu na uzajamnu primjenu mjere makrobonitetne politike, odgovarajućim tijelima se preporučuje da donesu uzajamne mjere makrobonitetne politike najkasnije u roku od tri mjeseca, nakon objave zadnjih izmjena ove Preporuke u Službenom listu Europske unije. Donesene uzajamne mjere trebale bi imati najbliži mogući datum primjene.
Preporuka D - Obavijest o uzajamnoj primjeni mjera makrobonitetne politike drugih odgovarajućih tijela
Odgovarajućim tijelima se preporučuje da obavijeste ESRB o svojoj uzajamnoj primjeni mjera makrobonitetne politike drugih odgovarajućih tijela. Obavijesti se trebaju poslati najkasnije u roku od mjesec dana od donošenja uzajamne mjere. Od tijela koja dostavljaju obavijest zahtijeva se da dostave informacije na engleskom jeziku upotrebljavajući obrasce objavljene na mrežnoj stranici ESRB-a.
ODJELJAK 2.
PROVEDBA
1. Tumačenje
Za potrebe ove Preporuke primjenjuju se sljedeće definicije:
„primjena mjera” znači primjena mjere makrobonitetne politike na nacionalnoj razini;
„donošenje” znači odluka koju je donijelo odgovarajuće tijelo u pogledu uvođenja, uzajamne primjene ili izmjene mjere makrobonitetne politike;
„financijska usluga” znači svaka usluga bankarske, kreditne, ili osiguravajuće prirode ili usluga koja se odnosi na osobnu mirovinu, ulaganja ili plaćanja;
„mjera makrobonitetne politike” znači svaka mjera koja je namijenjena sprečavanju i ublažavanju sistemskog rizika kao što je utvrđeno u članku 2. točki (c) Uredbe (EU) br. 1092/2010 a koju je donijelo i primijenilo odgovarajuće tijelo, koje postupa u skladu s pravom Unije ili nacionalnim pravom;
„obavijest” znači pisana obavijest na engleskom jeziku koju su ESRB-u uputila odgovarajuća tijela, uključujući ESB u skladu s člankom 9. Uredbe (EU) 1024/2013, u pogledu mjere makrobonitetne politike u skladu s člankom 133. Direktive 2013/36/EU i člankom 458. Uredbe (EU) br. 575/2013, ali ne ograničavajući se na te članke, a koja može biti zahtjev za uzajamnu primjenu upućen od strane države članice u skladu s člankom 134. stavkom 4. Direktive 2013/36/EU i člankom 458. stavkom 8. Uredbe (EU) br. 575/2013, ali ne ograničavajući se na te članke;
„uzajamnost” znači mehanizam putem kojeg odgovarajuće tijelo u jednoj državi primjenjuje istu ili istovjetnu mjeru makrobonitetne politike kao kako je utvrđeno od strane odgovarajućeg tijela druge države, na sve financijske institucije na svom području nadležnosti, kada su izložene istom riziku u potonjoj državi;
„odgovarajuće tijelo nadležno za primjenu mjera” znači odgovarajuće tijelo koje je nadležno za primjenu mjere makrobonitetne politike na nacionalnoj razini;
„odgovarajuće tijelo” znači tijelo kojemu je povjereno donošenje i/ili primjena mjera makrobonitetne politike, uključujući ali ne ograničavajući se na:
imenovano tijelo u skladu s poglavljem 4. Direktive 2013/36/EU i člankom 458. Uredbe (EU) br. 575/2013, nadležno tijelo kako je definirano u članku 4. stavku 1. točki 40. Uredbe (EU) br. 575/2013, ESB u skladu s člankom 9. stavkom 1. Uredbe (EU) br. 1024/2013; ili
makrobonitetno tijelo s ciljevima, mehanizmima, ovlastima, zahtjevima u vezi s odgovornošću i drugim svojstvima utvrđenim u Preporuci ESRB/2011/3 Europskog odbora za sistemske rizike ( 4 );
„prag značajnosti” znači kvantitativni prag ispod kojeg se izloženost pojedinačnog pružatelja financijskih usluga prema utvrđenom makrobonitetnom riziku u državi u kojoj nadležno tijelo primjenjuje mjeru makrobonitetne politike može smatrati izloženošću koja nije značajna.
2. Izuzeća
1. Odgovarajuća tijela mogu izuzeti pojedinačnog pružatelja financijskih usluga u svojem području nadležnosti od primjene određene uzajamne mjere makrobonitetne politike, ako taj pružatelj financijskih usluga ima izloženost koja nije značajna prema utvrđenom makrobonitetnom riziku u određenoj državi u kojoj odgovarajuće nadležno tijelo primjenjuje predmetnu mjeru makrobonitetne politike (načelo de minimis). Od odgovarajućih se tijela zahtijeva da obavijeste ESRB o tim izuzećima, upotrebljavajući obrazac za dostavljanje obavijesti o uzajamnim mjerama objavljen na mrežnim stranicama ESRB-a.
U svrhu primjene načela de minimis, ESRB preporučuje da se prag značajnosti temelji na onome koji je predložen od strane odgovarajućeg nadležnog tijela za primjenu mjera sukladno točki 2. iz odjeljka 1., potpreporuke B. Kalibracija praga trebala bi slijediti najbolje prakse koje je utvrdio ESRB. Prag značajnosti je najviša preporučena razina praga. Odgovarajuća tijela koja uspostavljaju uzajamnost mogu primijeniti preporučeni prag, prema potrebi odrediti niži prag za svoju državu, ili uzajamno primijeniti mjeru bez praga značajnosti. Kada se primjenjuje načelo de minimis, tijela trebaju pratiti jesu li se ostvarila curenja i regulatorna arbitraža i prema potrebi, zatvoriti pravnu prazninu.
2. Ako su odgovarajuća tijela već uzajamno primijenila i objavila mjeru prije nego što je ovom Preporukom preporučena uzajamna primjena te mjere, uzajamna mjera se ne treba izmijeniti čak i ako se razlikuje od one koju je provelo tijelo nadležno za primjenu mjera.
3. Vremenski okvir i izvješćivanje
1. Odgovarajuća tijela obvezna su izvještavati ESRB i Vijeće o radnjama koje poduzimaju u odnosu na ovu Preporuku, ili primjereno opravdati svako nepostupanje. Izvješća se šalju svake dvije godine, time da je rok za dostavu prvog izvješća do 30. lipnja 2017. Izvješća moraju sadržavati najmanje:
podatke o sadržaju i vremenu poduzetih radnji;
ocjenu funkcioniranja poduzetih radnji u odnosu na ciljeve ove Preporuke;
iscrpna opravdanja o svim izuzećima dodijeljenim na temelju načela de minimis i sva nepostupanja ili odstupanja od ove Preporuke, uključujući sva zakašnjenja.
2. U slučaju podijeljene odgovornosti, odgovarajuća tijela koordinirano djeluju kako bi na vrijeme dostavila potrebne informacije.
3. Odgovarajuća tijela se potiče da obavještavaju ESRB što je prije moguće o svim predloženim mjerama makrobonitetne politike.
4. Uzajamna mjera makrobonitetne politike smatra se istovjetnom, ako sadrži, u mjeri u kojoj je to moguće:
isti gospodarski učinak;
isto područje primjene;
iste posljedice (sankcije) za nepoštovanje pravila.
4. Izmjene preporuke
Opći odbor će odlučiti kada je potrebno izmijeniti ovu Preporuku. Te izmjene posebno uključuju sve dodatne ili izmijenjene mjere makrobonitetne politike koje se trebaju uzajamno primijeniti kao što je utvrđeno u Preporuci C i povezanim prilozima koji sadrže informacije koje se posebno odnose na mjere, uključujući prag značajnosti koji određuje ESRB. Opći odbor može također produljiti rokove utvrđene u prethodnim stavcima kada su zakonodavne inicijative potrebne radi postupanja u skladu s jednom ili više preporuka. Posebno, Opći odbor može odlučiti da će izmijeniti ovu Preporuku nakon što je Europska Komisija preispitala okvir za obvezno priznavanje prema pravu Unije ili na temelju iskustva stečenog djelovanjem mehanizma za dobrovoljnu uzajamnost utvrđenog ovom Preporukom.
5. Nadzor i ocjena
1. Tajništvo ESRB-a:
pruža pomoć odgovarajućim tijelima, uključujući olakšavanje usklađenog izvještavanja, davanje odgovarajućih obrazaca i pojedinosti o načinima i vremenskom okviru daljnjeg praćenja, kada je to potrebno;
provjerava da odgovarajuća tijela postupaju u skladu s pravilima, pružajući im također pomoć na njihov zahtjev te dostavlja izvješća Općem odboru.
2. Opći odbor ocjenjuje radnje i opravdanja o kojima odgovarajuća tijela podnose izvješća, a kada je to potrebno, odlučuje je li bilo propusta u postupanju na temelju ove Preporuke i jesu li odgovarajuća tijela propustila primjereno opravdati svoje nepostupanje.
PRILOG
Belgija
Zaštitni sloj za sistemski rizik na sve izloženosti prema stanovništvu u skladu s IRB pristupom osigurane stambenim nekretninama za koje se kolateral nalazi u Belgiji
I. Opis mjere
1. Do 31. ožujka 2024. u skladu s belgijskom mjerom, koja se primjenjuje u skladu s člankom 133. Direktive 2013/36/EU, primjenjuje se stopa zaštitnog sloja za sistemski rizik od 9 % za izloženosti prema stanovništvu u skladu s IRB pristupom prema fizičkim osobama osigurane stambenim nekretninama za koje se kolateral nalazi u Belgiji (izloženosti koje nisu u statusu neispunjavanja obveza i izloženosti u statusu neispunjavanja obveza).
2. Od 1. travnja 2024. u skladu s belgijskom mjerom, koja se primjenjuje u skladu s člankom 133. Direktive 2013/36/EU, uvodi se stopa zaštitnog sloja za sistemski rizik od 6 % za izloženosti prema stanovništvu u skladu s IRB pristupom prema fizičkim osobama osigurane stambenim nekretninama za koje se kolateral nalazi u Belgiji (izloženosti koje nisu u statusu neispunjavanja obveza i izloženosti u statusu neispunjavanja obveza).
II. Uzajamna primjena
3. Odgovarajućim tijelima preporučuje se da uzajamno primjenjuju belgijsku mjeru na izloženosti prema stanovništvu u skladu s IRB pristupom, prema fizičkim osobama osigurane stambenim nekretninama za koje se kolateral nalazi u Belgiji (kao izloženosti koje nisu u statusu neispunjavanja obveza i izloženosti u statusu neispunjavanja obveza). Druga je mogućnost uzajamne primjene mjere primjenom sljedećeg opsega u COREP izvješćivanju: izloženosti prema stanovništvu u skladu s IRB pristupom osigurane stambenim nekretninama u odnosu na fizičke osobe koje se nalaze u Belgiji (kao izloženosti koje nisu u statusu neispunjavanja obveza i izloženosti u statusu neispunjavanja obveza).
4. Ako ista mjera makrobonitetne politike nije raspoloživa u njihovoj državi, odgovarajućim tijelima preporučuje se primijeniti, nakon savjetovanja s ESRB-om, mjeru makrobonitetne politike raspoloživu u njihovoj državi koja ima učinak koji je gotovo istovjetan gore navedenoj mjeri preporučenoj za uzajamnu primjenu, uključujući donošenje nadzornih mjera i nadzornih ovlasti utvrđenih u glavi VII. poglavlju 2. odjeljku IV. Direktive 2013/36/EU. Odgovarajućim tijelima preporučuje se da donesu istovjetnu mjeru najkasnije četiri mjeseca nakon objave ove Preporuke u Službenom listu Europske Unije.
III. Prag značajnosti
5. Ta se mjera dopunjuje pragom značajnosti specifičnim za određenu instituciju radi usmjeravanja moguće primjene načela de minimis od strane odgovarajućih tijela koja uzajamno primjenjuju mjeru. Institucije mogu biti izuzete od zahtjeva za zaštitni sloj za sistemski rizik sve dok njihove relevantne sektorske izloženosti ne premašuju 2 milijarde EUR. Stoga se uzajamna primjena zahtijeva samo ako je premašen prag za određenu instituciju.
6. U skladu s odjeljkom 2.2.1. Preporuke ESRB/2015/2, prag značajnosti od 2 milijarde EUR najviša je preporučena razina praga. Odgovarajuća tijela koja uzajamno primjenjuju mjeru mogu stoga, umjesto primjene preporučenog praga, odrediti niži prag za svoju državu, prema potrebi, ili uzajamno primijeniti mjeru bez praga značajnosti.
Njemačka
Stopa zaštitnog sloja za sistemski rizik od 2 % na i. sve izloženost zasnovane na internim rejting sustavima osigurane stambenim nekretninama koje se nalaze u Njemačkoj i ii. sve izloženosti u skladu sa standardiziranim pristupom u cijelosti i potpuno osigurane stambenim nekretninama, kako je navedeno u članku 125. stavku 2. Uredbe (EU) br. 575/2013, koje se nalaze u Njemačkoj
I. Opis mjere
1. Njemačkom mjerom, koja se primjenjuje u skladu s člankom 133. Direktive 2013/36/EU, uvodi se stopa zaštitnog sloja za sistemski rizik od 2 % na sve izloženosti (tj. Izloženosti prema stanovništvu i izloženosti koje nisu prema stanovništvu) prema fizičkim i pravnim osobama koje su osigurane stambenim nekretninama koje se nalaze u Njemačkoj. Mjera će se primijeniti na i. kreditne institucije koje imaju odobrenje za rad u Njemačkoj i koje koriste pristup zasnovan na internim rejting sustavima za izračun svojih iznosa izloženosti ponderiranih rizikom za izloženosti osigurane stambenim nekretninama koje se nalaze u Njemačkoj, i ii. kreditne institucije koje imaju odobrenje za rad u Njemačkoj i koje koriste standardizirani pristup za izračun svojih iznosa izloženosti ponderiranih rizikom za izloženosti u cijelosti i potpuno osigurane stambenim nekretninama, kako je navedeno u članku 125. stavku 2. Uredbe (EU) br. 575/2013, koje se nalaze u Njemačkoj.
II. Uzajamna primjena
2. Odgovarajućim tijelima preporučuje se da uzajamno primjenjuju njemačku mjeru na kreditne institucije koje imaju odobrenje za rad u matičnoj državi članici.
3. Ako ista mjera makrobonitetne politike nije raspoloživa u njihovoj državi, odgovarajućim tijelima preporučuje se primijeniti, nakon savjetovanja s ESRB-om, mjeru makrobonitetne politike raspoloživu u njihovoj državi koja ima učinak koji je gotovo istovjetan gore navedenoj mjeri preporučenoj za uzajamnu primjenu, uključujući donošenje nadzornih mjera i nadzornih ovlasti utvrđenih u glavi VII. poglavlju 2. odjeljku IV. Direktive 2013/36/EU.
4. Odgovarajućim tijelima preporučuje se da osiguraju da se uzajamne mjere primjenjuju i poštuju od 1. veljače 2023.
III. Prag značajnosti
5. Mjera je dopunjena pragom značajnosti za određenu instituciju kako bi se usmjerila moguća primjena načela de minimis od strane relevantnih tijela koja uzajamno primjenjuju mjeru. Kreditne institucije mogu biti izuzete od zahtjeva za zaštitni sloj za sistemski rizik ako njihove relevantne sektorske izloženosti ne premašuju 10 milijardi EUR. Stoga se uzajamna primjena zahtijeva samo ako je premašen prag za određenu instituciju.
6. Odgovarajuća tijela bi trebala nadzirati značajnost izloženosti. U skladu s odjeljkom 2.2.1. Preporuke ESRB/2015/2, prag značajnosti od 10 milijardi EUR najviša je preporučena razina praga. Odgovarajuća tijela koja uzajamno primjenjuju mjeru mogu stoga, umjesto primjene preporučenog praga, odrediti niži prag za svoju državu, prema potrebi, ili uzajamno primijeniti mjeru bez praga značajnosti.
Litva:
Stopa zaštitnog sloja za sistemski rizik od 2 % za sve izloženosti prema stanovništvu prema fizičkim sobama koje su rezidenti u Republici Litvi, koje su osigurane stambenim nekretninama.
I. Opis mjere
1. Litavskom mjerom, koja se primjenjuje u skladu s člankom 133. Direktive 2013/36/EU, uvodi se stopa zaštitnog sloja za sistemski rizik od 2 % za sve izloženosti prema stanovništvu prema fizičkim osobama u Litvi, koje su osigurane stambenim nekretninama.
II. Uzajamna primjena
2. Odgovarajućim tijelima preporučuje se da uzajamno primjenjuju litavsku mjeru primjenom te mjere na podružnice banaka koje imaju odobrenje za rad u matičnoj državi članici koje se nalaze u Litvi i izravne prekogranične izloženosti prema fizičkim osobama u Litvi, koje su osigurane stambenim nekretninama. Znatan udio u ukupnim hipotekarnim pozicijama drže podružnice stranih banaka koje posluju u Litvi, stoga bi se uzajamnom primjenom mjere u drugim državama članicama pridonijelo poticanju ravnopravnih uvjeta i osiguralo da svi značajni sudionici na tržištu uzmu u obzir povećani rizik u vezi sa stambenim nekretninama u Litvi i povećaju svoju otpornost.
3. Ako ista mjera makrobonitetne politike nije raspoloživa u njihovoj državi, odgovarajućim tijelima preporučuje se primijeniti, nakon savjetovanja s ESRB-om, mjeru makrobonitetne politike raspoloživu u njihovoj državi koja ima učinak koji je gotovo istovjetan gore navedenoj mjeri preporučenoj za uzajamnu primjenu, uključujući donošenje nadzornih mjera i nadzornih ovlasti utvrđenih u glavi VII. poglavlju 2. odjeljku IV. Direktive 2013/36/EU. Odgovarajućim tijelima preporučuje se da donesu istovjetnu mjeru najkasnije četiri mjeseca nakon objave ove Preporuke u Službenom listu Europske Unije.
III. Prag značajnosti
4. Ta se mjera dopunjuje pragom značajnosti za određenu instituciju radi usmjeravanja moguće primjene načela de minimis od strane odgovarajućih tijela koja uzajamno primjenjuju mjeru. Institucije mogu biti izuzete od zahtjeva za zaštitni sloj za sistemski rizik ako njihove odgovarajuće sektorske izloženosti ne premašuju 50 milijuna EUR, što je približno 0,5 % odgovarajućih izloženosti ukupnog sektora kreditnih institucija u Litvi. Stoga se uzajamna primjena zahtijeva samo ako je premašen prag za određenu instituciju.
5. Obrazloženje za taj prag:
potrebno je na najmanju moguću mjeru smanjiti mogućnost za regulatornu rascjepkanost jer će se isti prag značajnosti primjenjivati i na kreditne institucije koje imaju odobrenje za rad u Litvi;
primjena takvog praga značajnosti pomogla bi osigurati jednake uvjete u smislu da institucije s izloženostima slične veličine podliježu zahtjevu za zaštitni sloj za sistemski rizik;
prag je relevantan za financijsku stabilnost jer će daljnja kretanja rizika u odnosu na stambene nekretnine uglavnom ovisiti o aktivnosti na tržištu stambenih nekretnina, što djelomično ovisi o iznosu novih kredita odobrenih za kupnju stambene nekretnine. Mjera bi se stoga trebala primjenjivati na sudionike na tržištu koji su aktivni na tom tržištu iako njihovi portfelji hipotekarnih kredita nisu toliko veliki kao portfelji najvećih davatelja kredita.
6. U skladu s odjeljkom 2.2.1. Preporuke ESRB/2015/2, prag značajnosti od 50 milijuna EUR najviša je preporučena razina praga. Odgovarajuća tijela koja uspostavljaju uzajamnost mogu stoga, umjesto primjene preporučenog praga, odrediti niži prag za svoju državu, prema potrebi, ili uzajamno primijeniti mjeru bez praga značajnosti.
Luksemburg:
Pravno obvezujuća ograničenja omjera vrijednosti kredita i založene nekretnine (LTV) za nove hipotekarne kredite za stambene nekretnine u Luksemburgu, s različitim ograničenjima omjera vrijednosti kredita i založene nekretnine koja se primjenjuju na različite kategorije dužnika:
ograničenje omjera vrijednosti kredita i založene nekretnine od 100 % za kupce koji prvi put stječu svoje primarno boravište;
ograničenje omjera vrijednosti kredita i založene nekretnine od 90 % za druge kupce, odnosno kupce koji ne stječu svoje primarno boravište prvi put. To se ograničenje proporcionalno provodi putem olakšice za dio portfelja. Konkretno, zajmodavci mogu izdati 15 % portfelja novih hipotekarnih kredita odobrenih tim dužnicima s omjerom vrijednosti kredita i založene nekretnine iznad 90 %, ali ispod najvišeg omjera vrijednosti kredita i založene nekretnine od 100 %;
ograničenje omjera vrijednosti kredita i založene nekretnine od 80 % za ostale hipotekarne kredite (uključujući segment kupnje radi davanja u najam).
I. Opis mjere
1. Luksemburška nadležna tijela primijenila su pravno obvezujuća ograničenja omjera vrijednosti kredita i založene nekretnine za nove hipotekarne kredite za stambene nekretnine koje se nalaze u Luksemburgu. U skladu s Preporukom Comité du Risque Systémique (Odbor za sistemske rizike) ( 5 ), Commission de Surveillance du Secteur Financier (Komisija za nadzor financijskog sektora) ( 6 ) djelujući zajednički s Banque centrale du Luxembourg primijenila je ograničenja omjera vrijednosti kredita i založene nekretnine koja se razlikuju u odnosu na tri kategorije dužnika. Ograničenja omjera vrijednosti kredita i založene nekretnine za svaku od triju kategorija su sljedeća:
ograničenje omjera vrijednosti kredita i založene nekretnine od 100 % za kupce koji prvi put stječu svoje primarno boravište;
ograničenje omjera vrijednosti kredita i založene nekretnine od 90 % za druge kupce, odnosno kupce koji ne stječu svoje primarno boravište prvi put. To se ograničenje proporcionalno provodi putem olakšice za dio portfelja. Konkretno, zajmodavci mogu izdati 15 % portfelja novih hipotekarnih kredita odobrenih tim dužnicima s omjerom vrijednosti kredita i založene nekretnine iznad 90 %, ali ispod najvišeg omjera vrijednosti kredita i založene nekretnine od 100 %;
ograničenje omjera vrijednosti kredita i založene nekretnine od 80 % za druge hipotekarne kredite (uključujući segment kupnje radi davanja u najam).
2. Omjer vrijednosti kredita i založene nekretnine je omjer između zbroja svih kredita ili tranši kredita osiguranih stambenim nekretninama od strane dužnika u trenutku odobravanja kredita i vrijednosti nekretnine u isto vrijeme.
3. Ograničenja omjera vrijednosti kredita i založene nekretnine primjenjuju se neovisno o vrsti vlasništva (npr. puno vlasništvo, plodouživanje, samostalno vlasništvo).
4. Mjera se primjenjuje na svakog privatnog dužnika koji uzima hipotekarni kredit za kupnju stambene nekretnine u Luksemburgu u nekomercijalne svrhe. Mjera se primjenjuje i ako se dužnik za izvršenje te transakcije koristi pravnom strukturom kao što je društvo za ulaganje u nekretnine te u slučaju zajedničkih zahtjeva. „Stambena nekretnina” uključuje građevinsko zemljište, bez obzira na to obavljaju li se građevinski radovi neposredno nakon kupnje ili godinama nakon toga. Mjera se primjenjuje i ako se kredit odobrava dužniku za kupnju nekretnine s dugoročnim ugovorom o najmu. Nekretnina može biti namijenjena za potrebe vlasnika ili kupljena radi davanja u najam.
II. Uzajamna primjena
5. Državama članicama čije kreditne institucije, osiguravajuća društva i stručnjaci koji obavljaju djelatnost kreditiranja (hipotekarni zajmodavci) imaju odgovarajuće značajne kreditne izloženosti u Luksemburgu putem izravnog prekograničnog kreditiranja, preporučuje se da uzajamno primjenjuju luksemburšku mjeru u svojoj državi. Ako ista mjera nije raspoloživa u njihovoj državi za sve odgovarajuće prekogranične izloženosti, odgovarajuća tijela trebala bi primijeniti raspoložive mjere koje imaju učinak koji je gotovo istovjetan kao primijenjena mjera makrobonitetne politike.
6. Države članice trebale bi obavijestiti ESRB da su uzajamno primijenile luksemburšku mjeru ili primijenile izuzeća de minimis u skladu s Preporukom D Preporuke ESRB/2015/2. Obavijest bi trebalo dostaviti najkasnije mjesec dana nakon usvajanja uzajamne mjere, upotrebom odgovarajućeg predloška objavljenog na mrežnim stranicama ESRB-a. ESRB će objaviti obavijesti na mrežnim stranicama ESRB-a, čime će obavijestiti javnost o nacionalnim odlukama o uzajamnoj primjeni. Ta će objava uključivati sva izuzeća koja su uvele države članice koje uzajamno primjenjuju mjeru i preuzetu obvezu praćenja curenja podataka i djelovanja ako je to potrebno.
7. Državama članicama preporučuje se da uzajamno primjenjuju mjeru u roku od tri mjeseca od objave ove Preporuke u Službenom listu Europske unije.
III. Prag značajnosti
8. Mjera je dopunjena s dva praga značajnosti kako bi se usmjerila moguća primjena načela de minimis od strane država članica koje uzajamno primjenjuju mjeru: prag značajnosti za određenu zemlju i prag značajnosti za određenu instituciju. Prag značajnosti za određenu zemlju za ukupne prekogranične hipotekarne kredite Luksemburgu iznosi 350 milijuna EUR, što odgovara približno 1 % ukupnog domaćeg tržišta hipotekarnih kredita za stambene nekretnine u prosincu 2020. Prag značajnosti specifičan za pojedinu instituciju za ukupne prekogranične hipotekarne kredite Luksemburgu iznosi 35 milijuna EUR, što odgovara približno 0,1 % ukupnog domaćeg tržišta hipotekarnih kredita za stambene nekretnine u Luksemburgu u prosincu 2020. Uzajamna primjena zahtijeva se samo ako je premašen prag za određenu zemlju i prag za određenu instituciju.
Nizozemska:
Minimalan prosječan ponder rizika koji primjenjuju kreditne institucije koje primjenjuju IRB pristup u odnosu na svoje portfelje izloženosti prema fizičkim osobama osigurane stambenim nekretninama koje se nalaze u Nizozemskoj. Za svaku pojedinu stavku izloženosti koja je obuhvaćena područjem primjene mjere, dodjeljuje se ponder rizika od 12 % dijelu kredita koji ne premašuje 55 % tržišne vrijednosti nekretnine kojom se osigurava kredit, a ponder rizika od 45 % dodjeljuje se preostalom dijelu kredita. Minimalan prosječni ponder rizika portfelja je izloženošću ponderirani prosjek pondera rizika pojedinačnih kredita.
I. Opis mjere
1. Nizozemskom mjerom koja se primjenjuje u skladu s člankom 458. stavkom 2. točkom (d) podtočkom vi. Uredbe (EU) br. 575/2013 uvodi se minimalan prosječan ponder rizika za portfelj izloženosti kreditnih institucija koje primjenjuju IRB pristup prema fizičkim osobama osiguran stambenim nekretninama koje se nalaze u Nizozemskoj. Krediti obuhvaćeni programom nacionalnog hipotekarnog jamstva izuzeti su od te mjere.
2. Minimalan prosječan ponder rizika izračunava se kako slijedi:
za svaku pojedinu stavku izloženosti koja je obuhvaćena područjem primjene mjere, dodjeljuje se ponder rizika od 12 % dijelu kredita koji ne premašuje 55 % tržišne vrijednosti nekretnine kojom se osigurava kredit, a ponder rizika od 45 % dodjeljuje se preostalom dijelu kredita. Omjer vrijednosti kredita i založene nekretnine koji će se koristiti u ovom izračunu trebao bi se odrediti u skladu s primjenjivim odredbama Uredbe (EU) br. 575/2013.
Minimalan prosječan ponder rizika portfelja je izloženošću ponderirani prosjek pondera rizika pojedinačnih kredita, izračunan kako je prethodno objašnjeno. Pojedinačni krediti koji su izuzeti iz mjere ne uzimaju se u obzir pri izračunu minimalnog prosječnog pondera rizika.
3. Ovom se mjerom ne zamjenjuju postojeći kapitalni zahtjevi utvrđeni u Uredbi (EU) br. 575/2013 i koji iz nje proizlaze. Banke na koje se mjera primjenjuje moraju izračunati prosječan ponder rizika dijela hipotekarnog portfelja koji je obuhvaćen područjem primjene ove mjere na temelju redovnih primjenjivih odredbi iz Uredbe (EU) br. 575/2013 i metode utvrđene mjerom. Pri izračunu kapitalnih zahtjeva banke moraju naknadno primijeniti viši od dva prosječna pondera rizika.
II. Uzajamna primjena
4. Odgovarajućim tijelima preporučuje se da uzajamno primjenjuju nizozemsku mjeru tako da je primijene na kreditne institucije koje imaju odobrenje za rad u matičnoj državi članici i koje primjenjuju IRB pristup te koje imaju izloženosti prema fizičkim osobama osigurane stambenim nekretninama koje se nalaze u Nizozemskoj jer njihov bankarski sektor može, putem svojih podružnica, biti ili postati izravno ili neizravno izložen sistemskom riziku na nizozemskom tržištu stambenih nekretnina.
5. U skladu s potpreporukom C(2), odgovarajućim tijelima preporučuje se da primjenjuju istu mjeru kao onu koju nadležno tijelo koje uzajamno primjenjuje mjeru primjenjuje u Nizozemskoj u roku određenom u potpreporuci C(3).
6. Ako ista mjera makrobonitetne politike nije raspoloživa u njihovoj državi, odgovarajućim tijelima preporučuje se primijeniti, nakon savjetovanja s ESRB-om, mjeru makrobonitetne politike raspoloživu u njihovoj državi koja ima učinak koji je gotovo istovjetan gore navedenoj mjeri preporučenoj za uzajamnu primjenu, uključujući donošenje nadzornih mjera i nadzornih ovlasti utvrđenih u glavi VII. poglavlju 2. odjeljku IV. Direktive 2013/36/EU. Odgovarajućim tijelima preporučuje se da donesu istovjetnu mjeru najkasnije četiri mjeseca nakon objave ove Preporuke u Službenom listu Europske Unije.
III. Prag značajnosti
7. Ta se mjera dopunjuje pragom značajnosti specifičnim za određenu instituciju radi usmjeravanja moguće primjene načela de minimis od strane odgovarajućih tijela koja uzajamno primjenjuju mjeru. Institucije se mogu izuzeti od minimalnog prosječnog pondera rizika za portfelj izloženosti kreditnih institucija koje primjenjuju IRB pristup prema fizičkim osobama koji je osiguran hipotekama na stambenim nekretninama koje se nalaze u Nizozemskoj ako ta vrijednost ne premašuje 5 milijardi EUR. Krediti obuhvaćeni nacionalnim programom hipotekarnih jamstava neće se izračunavati prema pragu značajnosti.
8. U skladu s odjeljkom 2.2.1. Preporuke ESRB/2015/2, prag značajnosti od 5 milijardi EUR najviša je preporučena razina praga. Odgovarajuća tijela koja uzajamno primjenjuju mjeru mogu stoga, umjesto primjene preporučenog praga, odrediti niži prag za svoju državu, prema potrebi, ili uzajamno primijeniti mjeru bez praga značajnosti.
Norveška:
I. Opis mjera
1. Norveško Ministarstvo financija Finansdepartementet uvelo je s učinkom od 31. prosinca 2020. tri makrobonitetne mjere, odnosno i. zaštitni sloj za sistemski rizik za izloženosti u Norveškoj, u skladu s člankom 133. CRD-a, kako se primjenjuje na Norvešku i u Norveškoj od 31. prosinca 2022.; ii. donja granica za pondere rizika za izloženosti prema stambenim nekretninama u Norveškoj, u skladu s člankom 458. stavkom 2. točkom (d) podtočkom iv. CRR-a kako se primjenjuje na Norvešku i u Norveškoj od 31. prosinca 2022.; i iii. donja granica za pondere rizika za izloženosti prema poslovnim nekretninama u Norveškoj, u skladu s člankom 458. stavkom 2. točkom (d) podtočkom ii. CRR-a kako se primjenjuje na Norvešku i u Norveškoj od 31. prosinca 2022.
2. Stopa zaštitnog sloja za sistemski rizik utvrđena je na 4,5 % i primjenjuje se na domaće izloženosti svih kreditnih institucija koje imaju odobrenje za rad u Norveškoj. Međutim, za kreditne institucije koje ne primjenjuju napredni IRB pristup, stopa zaštitnog sloja za sistemski rizik primjenjiva na sve izloženosti postavljena je na 3 % do 30. prosinca 2023., nakon toga stopa zaštitnog sloja za sistemski rizik primjenjiva na domaće izloženosti postavljena je na 4,5 %.
3. Mjera za donju granicu za pondere rizika za stambene nekretnine je prosječna donja granica za pondere rizika za određenu instituciju za izloženosti osigurane stambenim nekretninama u Norveškoj, koja se primjenjuje na kreditne institucije koje primjenjuju IRB pristup. Donja granica za pondere rizika za nekretnine odnosi se na izloženošću ponderirani prosječan ponder rizika u portfelju stambenih nekretnina. Norveške izloženosti osigurane stambenim nekretninama trebale bi se tumačiti kao izloženosti prema stanovništvu osigurane nekretninama Norveškoj.
4. Mjera za donju granicu za pondere rizika za poslovne nekretnine je prosječna donja granica za pondere rizika za određenu instituciju za izloženosti osigurane poslovnim nekretninama u Norveškoj, koja se primjenjuje na kreditne institucije koje primjenjuju IRB pristup. Donja granica za pondere rizika u odnosu na nekretnine odnosi se na izloženošću ponderiran prosječan pondera rizika u portfelju poslovnih nekretnina. Norveške izloženosti osigurane poslovnim nekretninama trebale bi se tumačiti kao izloženosti prema trgovačkim društvima osigurane nekretninama u Norveškoj.
II. Uzajamna primjena
5.a Odgovarajućim tijelima preporučuje se da uzajamno primjenjuju norveške mjere za izloženosti u Norveškoj u skladu s člankom 134. stavkom 1. Direktive 2013/36/EU odnosno s člankom 458. stavkom 5. Uredbe (EU) br. 575/2013. Odgovarajućim tijelima preporučuje se da uzajamno primjenjuju stopu zaštitnog sloja za sistemski rizik u roku od 18 mjeseci od objave Preporuke ESRB/2021/3 Europskog odbora za sistemske rizike ( 7 ). u Službenom listu Europske unije. Donje granice za pondere rizika za izloženosti prema stambenim i poslovnim nekretninama u Norveškoj trebale bi se uzajamno primjenjivati unutar standardnog tromjesečnog prijelaznog razdoblja nakon objave Preporuke ESRB/2021/3 u Službenom listu Europske unije.
5.b Budući da bi za snižavanje praga značajnosti iz Preporuke ESRB/2023/1 Europskog odbora za sistemske rizike ( 8 ) moglo biti potrebno da odgovarajuće tijelo donese novu nacionalnu uzajamnu mjeru ili izmijeni postojeće nacionalne mjere kojima se uzajamno primjenjuje norveška mjera zaštitnog sloja za sistemski rizik, za provedbu uzajamnih mjera primjenjuje se standardno tromjesečno prijelazno razdoblje nakon objave Preporuke ESRB/2023/1 u Službenom listu Europske unije.
6. Ako jednake mjere makrobonitetne politike nisu raspoložive u njihovoj državi, u skladu s potpreporukom C(2), odgovarajućim tijelima preporučuje se da, nakon savjetovanja s ESRB-om, primijene mjere makrobonitetne politike raspoložive u njihovoj državi koje imaju učinak koji je gotovo istovjetan prethodno navedenim mjerama preporučenima za uzajamnu primjenu. Odgovarajućim tijelima preporučuje se da donesu istovjetne mjere za uzajamnu primjenu prosječnih donjih granica za pondere rizika za izloženosti prema stambenim i poslovnim nekretninama u roku od 12 mjeseci odnosno za uzajamnu primjenu stope zaštitnog sloja za sistemski rizik u roku od 18 mjeseci nakon objave Preporuke ESRB/2021/3 u Službenom listu Europske unije. U mjeri u kojoj je za snižavanje praga značajnosti potrebno da odgovarajuće tijelo donese novu nacionalnu uzajamnu mjeru kako je opisano u ovom podstavku ili izmijeni postojeće nacionalne mjere kojima se uzajamno primjenjuje norveška mjera zaštitnog sloja za sistemski rizik, za provedbu uzajamnih mjera primjenjuje se standardno tromjesečno prijelazno razdoblje nakon objave Preporuke ESRB/2023/1 u Službenom listu Europske unije.
[7. Stavak 7. izbrisan je Preporukom ESRB/2023/1.]
III. Prag značajnosti
8. Ova se mjera dopunjuje pragom značajnosti specifičnim za određenu instituciju na temelju izloženosti koja se nalazi u Norveškoj radi usmjeravanje moguće primjene načela de minimis od strane odgovarajućih tijela koja uzajamno primjenjuju mjeru kako slijedi:
za zaštitni sloj za sistemski rizik, prag značajnosti utvrđen je na iznos izloženosti ponderiranih rizikom od 5 milijardi NOK, što odgovara približno 0,16 % ukupnih izloženosti ponderiranih rizikom kreditnih institucija koje izvješćuju u Norveškoj;
za donju granicu pondera rizika za stambene nekretnine, prag značajnosti utvrđen je na bruto pozajmljivanje u iznosu od 32,3 milijarde NOK, što odgovara približno 1 % bruto kredita osiguranih stambenim nekretninama za norveške klijente;
za donju granicu pondera rizika za poslovne nekretnine, prag značajnosti utvrđen je na bruto pozajmljivanje u iznosu od 7,6 milijardi NOK, što odgovara približno 1 % bruto kredita osiguranih poslovnim nekretninama za norveške klijente.
9. U skladu s odjeljkom 2.2.1. Preporuke ESRB/2015/2, odgovarajuća tijela predmetne države članice mogu izuzeti pojedinačne kreditne institucije koje imaju odobrenje za rad u matičnoj državi članici i nemaju značajne izloženosti u Norveškoj. Smatra se da izloženosti nisu značajne ako su ispod pragova značajnosti za određenu instituciju utvrđenih u prethodnom stavku 8. Kad primjenjuju prag značajnosti, odgovarajuća tijela trebala bi pratiti značajnost izloženosti te im se preporučuje da primjenjuju norveške mjere na prethodno izuzete pojedinačne kreditne institucije koje imaju odobrenje za rad u matičnoj državi članici kada se premaši prag značajnosti određen na temelju prethodnog stavka 8.
10. U skladu s odjeljkom 2.2.1. Preporuke ESRB/2015/2, pragovi značajnosti utvrđeni u skladu s prethodnim stavkom 8. preporučene su najviše razine praga. Odgovarajuća tijela koja uzajamno primjenjuju mjere mogu stoga, umjesto primjene preporučenog praga, odrediti niži prag za svoju državu, prema potrebi, ili uzajamno primijeniti mjere bez praga značajnosti.
11. Ako nema kreditnih institucija koje imaju odobrenje za rad u državi članici koje imaju značajne izloženosti u Norveškoj, odgovarajuća tijela predmetnih država članica mogu, u skladu s odjeljkom 2.2.1. Preporuke ESRB/2015/2, odlučiti da neće uzajamno primjenjivati norveške mjere. U ovom slučaju, odgovarajuća tijela trebala bi pratiti značajnost izloženosti te im se preporučuje da uzajamno primjenjuju norveške mjere kad kreditna institucija premaši odgovarajući prag značajnosti.
Švedska
I. Opis mjera
1. Švedska mjera, primijenjena u skladu s člankom 458. stavkom 2. točkom (d), podtočkom iv. Uredbe (EU) br. 575/2013 određena kreditnim institucijama koje imaju odobrenje za rad u Švedskoj koje primjenjuju IRB pristup, sastoji se od posebnog donjeg praga od 25 % za određenu kreditnu instituciju za izloženošću ponderirani prosjek pondera rizika koji se primjenjuje na portfelj izloženosti prema stanovništvu u odnosu na dužnike koji su rezidenti u Švedskoj, osiguran nekretninama. Izloženošću ponderiran prosjek je prosjek pondera rizika pojedinačnih izloženosti izračunan u skladu s člankom 154. Uredbe (EU) br. 575/2013, ponderiran odgovarajućom vrijednošću izloženosti.
2. Švedska mjera primijenjena u skladu s člankom 458. stavkom 2. točkom (d) podtočkom iv. Uredbe (EU) br. 575/2013 i uvedena za kreditne institucije koje imaju odobrenje za rad u Švedskoj i koje primjenjuju IRB pristup sastoji se od minimalne razine (donje granice) od 35 % izloženošću ponderiranog pondera rizika određene kreditne institucije za određene izloženosti prema trgovačkim društvima u Švedskoj osigurane hipotekama na poslovnim nekretninama i minimalne razine (donje granice) od 25 % izloženošću ponderiranog pondera rizika za određenu instituciju prema određenim izloženostima prema trgovačkim društvima u Švedskoj osiguranim hipotekama na stambenim nekretninama. Izloženošću ponderiran prosjek je prosjek pondera rizika pojedinačnih izloženosti izračunan u skladu s člankom 153. Uredbe (EU) br. 575/2013, ponderiran odgovarajućom vrijednošću izloženosti. Ova mjera ne obuhvaća izloženosti prema trgovačkim društvima osigurane: i. poljoprivrednim nekretninama; ii. nekretninama u izravnom vlasništvu općina, država ili regija; iii. nekretninama kod kojih se više od 50 % nekretnine koristi za vlastiti posao; i iv. nekretninama s više stambenih objekata ako svrha nekretnine nije komercijalna (na primjer stambene udruge koje su u vlasništvu rezidenata i koje su neprofitne) ili ako je broj stambenih objekata manji od četiri.
II. Uzajamna primjena
3. U skladu s člankom 458. stavkom 5. Uredbe (EU) br. 575/2013, odgovarajućim tijelima država članica preporučuje se da uzajamno primjenjuju švedsku mjeru primjenjujući ju na podružnice koje se nalaze u Švedskoj kreditnih institucija koje imaju odobrenje za rad u matičnoj državi članici i koje za izračun kapitalnih zahtjeva primjenjuju IRB pristup. U skladu s člankom 458. stavkom 5. Uredbe (EU) br. 575/2013 relevantnim tijelima predmetnih država članica preporučuje se da uzajamno primjenjuju švedske mjere primjenom na kreditne institucije koje imaju odobrenje za rad u matičnoj državi članici i koje za izračun kapitalnih zahtjeva primjenjuju IRB pristup i koje imaju izloženosti prema stanovništvu prema dužnicima koji su rezidenti u Švedskoj osigurane hipotekama na nekretninama i/ili izloženostima prema trgovačkim društvima u Švedskoj osiguranima hipotekama na poslovnim ili stambenim nekretninama. U skladu s potpreporukom C(2) relevantnim tijelima preporučuje se da primjenjuju iste mjere kao one koje je u Švedskoj primijenilo tijelo koje uzajamno primjenjuje mjere u roku od tri mjeseca od objave odgovarajuće Preporuke u Službenom listu Europske unije ( 9 ).
4. Ako iste mjere makrobonitetne politike nisu raspoložive u njihovoj državi, odgovarajućim tijelima preporučuje se da, nakon savjetovanja s ESRB-om, primijene mjeru makrobonitetne politike raspoloživu u njihovoj državi koja ima učinak koji je gotovo istovjetan gore navedenoj mjeri preporučenoj za uzajamnu primjenu. Odgovarajućim tijelima preporučuje se da donesu istovjetne mjere najkasnije četiri mjeseca nakon objave odgovarajuće Preporuke u Službenom listu Europske Unije (9) .
III. Prag značajnosti
5. Mjere su dopunjene pragom značajnosti za određenu instituciju od 5 milijardi SEK za svaku od mjera opisanih u stavku 1. odnosno 2. kako bi se usmjerila moguća primjena načela de minimis od strane relevantnih tijela koja uzajamno primjenjuju mjeru.
6. U skladu s odjeljkom 2.2.1. Preporuke ESRB/2015/2, odgovarajuća tijela predmetne države članice mogu izuzeti pojedinačne kreditne institucije koje imaju odobrenje za rad u matičnoj državi članici i koje primjenjuju IRB pristup koje imaju izloženosti ispod praga značajnosti od 5 milijardi SEK za mjere opisane u stavku 1. odnosno stavku 2. Kada primjenjuju prag značajnosti, odgovarajuća tijela trebala bi pratiti značajnost izloženosti te im se preporučuje da primjenjuju odgovarajuće švedske mjere na prethodno izuzete pojedine kreditne institucije koje imaju odobrenje za rad u matičnoj državi članici kada se prijeđe prag značajnosti od 5 milijardi SEK.
7. Ako nijedna kreditna institucija koja ima odobrenje za rad u matičnoj državi članici i koja primjenjuje IRB pristup nema izloženosti prema stanovništvu, kako je opisano u stavku 1. veću od 5 milijardi SEK, putem podružnica koje se nalaze u Švedskoj i/ili izravne prekogranične aktivnosti, odgovarajuća tijela predmetnih država članica mogu, u skladu s odjeljkom 2.2.1. Preporuke ESRB/2015/2, odlučiti da neće uzajamno primjenjivati mjeru. U ovom slučaju, odgovarajuća tijela trebala bi pratiti značajnost izloženosti te im se preporučuje da uzajamno primjenjuju mjeru iz stavka 1. kada kreditna institucija koja ima odobrenje za rad u matičnoj državi članici i koja primjenjuje IRB pristup premaši prag od 5 milijardi SEK.
8. Ako nijedna kreditna institucija koja ima odobrenja za rad u matičnoj državi članici i koja primjenjuje IRB pristup nema izloženosti prema trgovačkim društvima, kako je opisano u stavku 2., veće od 5 milijardi SEK, putem podružnica koje se nalaze u Švedskoj i/ili izravne prekogranične aktivnosti, odgovarajuća tijela predmetnih država članica mogu, u skladu s odjeljkom 2.2.1. Preporuke ESRB/2015/2, odlučiti da neće uzajamno primjenjivati mjeru. U ovom slučaju, odgovarajuća tijela trebala bi pratiti značajnost izloženosti te im se preporučuje da uzajamno primjenjuju mjeru iz stavka 2. kada kreditna institucija koja ima odobrenje za rad u matičnoj državi članici i koja primjenjuje IRB pristup premaši prag od 5 milijardi SEK.
9. U skladu s odjeljkom 2.2.1. Preporuke ESRB/2015/2, prag značajnosti od 5 milijardi SEK je najviša preporučena razina praga. Odgovarajuća tijela koja uspostavljaju uzajamnost mogu stoga, umjesto primjene preporučenog praga odrediti niži prag za svoju državu, prema potrebi, ili uzajamno primijeniti mjere bez praga značajnosti.
Portugal
Stopa sektorskog zaštitnog sloja za sistemski rizik od 4 % na sve izloženosti prema stanovništvu prema fizičkim osobama u skladu s IRB pristupom osigurane stambenim nekretninama za koje se kolateral nalazi u Portugalu.
I. Opis mjere
1. Portugalskom mjerom, koja se primjenjuje u skladu s člankom 133. Direktive 2013/36/EU i na najvišoj razini konsolidacije, aktivira se nova stopa sektorskog zaštitnog sloja za sistemski rizik od 4 % za izloženosti prema stanovništvu prema fizičkim osobama u skladu s IRB pristupom, osigurane stambenim nekretninama za koje se kolateral nalazi u Portugalu (izloženosti koje nisu u statusu neispunjavanja obveza i izloženosti u statusu neispunjavanja obveza).
2. Mjerom se namjerava povećati otpornost na akumulirane slabe točke hipotekarnih kredita u potencijalnom padu gospodarskog ciklusa i/ili na neočekivanu znatnu korekciju cijena stambenih nekretnina.
II. Uzajamna primjena
3. Odgovarajućim tijelima preporučuje se da uzajamno primjenjuju portugalsku mjeru na izloženosti prema stanovništvu u skladu s IRB pristupom, prema fizičkim osobama osigurane stambenim nekretninama za koje se kolateral nalazi u Portugalu (kao izloženosti koje nisu u statusu neispunjavanja obveza i izloženosti u statusu neispunjavanja obveza). Druga je mogućnost uzajamne primjene mjere primjenom sljedećeg opsega u COREP izvješćivanju: Izloženosti prema stanovništvu u skladu s IRB pristupom osigurane stambenim nekretninama u odnosu na fizičke osobe koje se nalaze u Portugalu (kao izloženosti koje nisu u statusu neispunjavanja obveza i izloženosti u statusu neispunjavanja obveza).
4. Ako ista mjera makrobonitetne politike nije raspoloživa u njihovoj državi, odgovarajućim tijelima preporučuje se primijeniti, nakon savjetovanja s ESRB-om, mjeru makrobonitetne politike raspoloživu u njihovoj državi koja ima učinak koji je gotovo istovjetan gore navedenoj mjeri preporučenoj za uzajamnu primjenu, uključujući donošenje nadzornih mjera i nadzornih ovlasti utvrđenih u glavi VII. poglavlju 2. odjeljku IV. Direktive 2013/36/EU.
5. Na zahtjev središnje banke Banco de Portugal odgovarajućim tijelima preporučuje se da uzajamno primjenjuju portugalsku mjeru na najvišoj razini konsolidacije.
6. Odgovarajućim tijelima koja uzajamno primjenjuju mjere preporučuje se da osiguraju da se uzajamna mjera primjenjuje i poštuje od 1. listopada 2024.
III. Prag značajnosti
7. Ta se mjera dopunjuje pragom značajnosti za određenu instituciju na temelju izloženosti koje se nalaze u Portugalu radi usmjeravanja moguće primjene načela de minimis od strane odgovarajućih tijela koja uzajamno primjenjuju mjeru. Kreditne institucije mogu biti izuzete od zahtjeva za sektorski zaštitni sloj za sistemski rizik sve dok njihove relevantne sektorske izloženosti ne premašuju 1 milijardu EUR, što je približno 1 % iznosa kredita za kupnju stambenih nekretnina u Portugalu.
8. U skladu s odjeljkom 2.2.1. Preporuke ESRB/2015/2, prag značajnosti od 1 milijarde EUR najviša je preporučena razina praga. Odgovarajuća tijela mogu stoga, umjesto primjene preporučenog praga, odrediti niži prag za svoju državu, prema potrebi, ili uzajamno primijeniti mjeru bez praga značajnosti. Pri određivanju praga značajnosti odgovarajuća tijela trebala bi razmotriti izloženost pojedinačnog pružatelja financijskih usluga utvrđenom makrobonitetnom riziku u Portugalu i procijeniti može li se ona smatrati neznačajnom.
9. Ako nema kreditnih institucija koje imaju odobrenje za rad u državi članici koje imaju značajne izloženosti u Portugalu, odgovarajuća tijela predmetnih država članica mogu, u skladu s odjeljkom 2.2.1. Preporuke ESRB/2015/2, odlučiti da neće uzajamno primjenjivati portugalske mjere. U tom slučaju odgovarajuća tijela trebala bi pratiti značajnost izloženosti te im se preporučuje da uzajamno primjenjuju portugalsku mjeru kada kreditna institucija prijeđe odgovarajuće pragove značajnosti.
Danska
Stopa sektorskog zaštitnog sloja za sistemski rizik od 7 % na sve vrste izloženosti koje se nalaze u Danskoj prema nefinancijskim društvima koja se bave nekretninama i građevinskim projektima utvrđenima u skladu sa statističkom klasifikacijom ekonomskih djelatnosti u Uniji (NACE) utvrđenom u Uredbi (EZ) br. 1893/2006.
I. Opis mjere
1. Stopa sektorskog zaštitnog sloja za sistemski rizik od 7 % primjenjivat će se na sve domaće kreditne institucije.
2. Primjenjivat će se na sve vrste izloženosti koje se nalaze u Danskoj prema nefinancijskim društvima koja se bave nekretninama osim udruga za socijalno stanovanje i stambenih zadruga te razvojem građevinskih projekata. Relevantne gospodarske djelatnosti dužnika utvrđene su upućivanjem na statističku klasifikaciju gospodarskih djelatnosti u Uniji utvrđenu u Uredbi (EZ) br. 1893/2006 ( 10 ).
Mjera će se primjenjivati na pojedinačnoj i konsolidiranoj osnovi.
II. Uzajamna primjena
3. Odgovarajućim tijelima koja uzajamno primjenjuju mjere preporučuje se da uzajamno primjenjuju dansku mjeru na sve vrste izloženosti koje se nalaze u Danskoj prema nefinancijskim društvima koja se bave određenim gospodarskim djelatnostima, a koje se utvrđuju kako slijedi: „djelatnosti povezane s nekretninama” prema oznaci NACE ( 11 )„L”, osim udruga za socijalno stanovanje i stambenih zadruga i „razvoj građevinskih projekata” (41.1.) prema oznaci NACE „F”.
4. Na zahtjev danskog Ministarstva industrije, poduzetništva i financijskih poslova, odgovarajućim tijelima preporučuje se da uzajamno primjenjuju dansku mjeru na pojedinačnoj i konsolidiranoj osnovi.
5. Ako ista mjera makrobonitetne politike nije raspoloživa u njihovoj državi, odgovarajućim tijelima preporučuje se primijeniti, nakon savjetovanja s ESRB-om, mjeru makrobonitetne politike raspoloživu u njihovoj državi koja ima učinak koji je istovjetan mjeri preporučenoj za uzajamnu primjenu, uključujući donošenje nadzornih mjera i nadzornih ovlasti utvrđenih u glavi VII. poglavlju 2. odjeljku IV. Direktive 2013/36/EU.
6. Odgovarajućim tijelima preporučuje se da osiguraju da se uzajamne mjere primjenjuju i poštuju od 30. lipnja 2024.
III. Prag značajnosti
7. Ta se mjera dopunjuje pragom značajnosti za određenu instituciju na temelju izloženosti koje se nalaze u Danskoj radi usmjeravanja moguće primjene načela de minimis od strane odgovarajućih tijela koja uzajamno primjenjuju mjeru. Kreditne institucije mogu biti izuzete od zahtjeva za sektorski zaštitni sloj za sistemski rizik sve dok njihove relevantne sektorske izloženosti ne premašuju 200 milijuna EUR, što je približno 0,3 % ukupnih izloženosti prema društvima koja se bave nekretninama u Danskoj.
8. U skladu s odjeljkom 2.2.1. Preporuke ESRB/2015/2, prag značajnosti od 200 milijuna EUR najviša je preporučena razina praga. Odgovarajuća tijela mogu stoga, umjesto primjene preporučenog praga, odrediti niži prag za svoju državu, prema potrebi, ili uzajamno primijeniti mjeru bez praga značajnosti. Pri određivanju praga značajnosti odgovarajuća tijela trebala bi razmotriti izloženost pojedinačnog pružatelja financijskih usluga utvrđenom makrobonitetnom riziku u Danskoj i procijeniti može li se ona smatrati neznačajnom.
9. Ako nema kreditnih institucija koje imaju odobrenje za rad u državi članici koje imaju značajne izloženosti u Danskoj, odgovarajuća tijela predmetnih država članica mogu, u skladu s odjeljkom 2.2.1. Preporuke ESRB/2015/2, odlučiti da neće uzajamno primjenjivati danske mjere. U tom slučaju odgovarajuća tijela trebala bi pratiti značajnost izloženosti te im se preporučuje da uzajamno primjenjuju danske mjere kada kreditna institucija prijeđe odgovarajući prag značajnosti.
( 1 ) Uredba (EU) br. 575/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2013. o bonitetnim zahtjevima za kreditne institucije i o izmjeni Uredbe (EU) br. 648/2012 (SL L 176, 27.6.2013., str. 1.).
( 2 ) Direktiva 2013/36/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2013. o pristupanju djelatnosti kreditnih institucija i bonitetnom nadzoru nad kreditnim institucijama, izmjeni Direktive 2002/87/EZ te stavljanju izvan snage direktiva 2006/48/EZ i 2006/49/EZ (SL L 176, 27.6.2013., str. 338.).
( 3 ) SL L 1, 3.1.1994., str. 3.
( 4 ) Preporuka Europskog odbora za sistemske rizike od 22. prosinca 2011. o makrobonitetnim ovlastima nacionalnih tijela (ESRB/2011/3) (SL C 41, 14.2.2012., str. 1.).
( 5 ) Recommandation du comité du risque systémique du 9 novembre 2020 relative aux crédits portant sur des biens immobiliers à usage résidentiel situés sur le territoire du Luxembourg (CRS/2020/005).
( 6 ) CSSF Régulation N.20-08 du 3 décembre 2020 fixant des conditions pour l’octroi de crédits relatifs à des biens immobiliers à usage résidentiel situés sur le territoire du Luxembourg.
( 7 ) Preporuka ESRB/2021/3 Europskog odbora za sistemske rizike od 30. travnja 2021. o izmjeni Preporuke ESRB/2015/2 o procjeni prekograničnih učinaka mjera makrobonitetne politike i o dobrovoljnoj uzajamnosti za mjere makrobonitetne politike (SL C 222, 11.6.2021., str. 1.).
( 8 ) Preporuka ESRB/2023/1 Europskog odbora za sistemske rizike od 6. ožujka 2023. o izmjeni Preporuke ESRB/2015/2 o procjeni prekograničnih učinaka mjera makrobonitetne politike i o dobrovoljnoj uzajamnosti za mjere makrobonitetne politike (SL C 158, 4.5.2023., str. 1).
( 9 ) Vidjeti Preporuku ESRB/2019/1 za mjeru makrobonitetne politike aktiviranu 31. prosinca 2018.
( 10 ) Utvrđivanje posebnih podskupina sektorskih izloženosti na koje će se primjenjivati sSyRB temelji se na smjernicama EBA-e o odgovarajućim podskupinama sektorskih izloženosti na koje nadležna ili imenovana tijela mogu primijeniti zaštitni sloj za sistemski rizik u skladu s člankom 133. stavkom 5. točkom (f) Direktive 2013/36/EU (EBA-GL-2020-13), koje su dostupne na internetskim stranicama EBA-e na www.eba.europa.eu
( 11 ) NACE Revision 2, Statistička klasifikacija ekonomskih djelatnosti u Europskoj zajednici, Uredba (EZ) br. 1893/2006.