02016R2336 — HR — 23.12.2016 — 000.002

Ovaj je tekst namijenjen isključivo dokumentiranju i nema pravni učinak. Institucije Unije nisu odgovorne za njegov sadržaj. Vjerodostojne inačice relevantnih akata, uključujući njihove preambule, one su koje su objavljene u Službenom listu Europske unije i dostupne u EUR-Lexu. Tim službenim tekstovima može se izravno pristupiti putem poveznica sadržanih u ovom dokumentu.

►B

UREDBA (EU) 2016/2336 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

od 14. prosinca 2016.

o utvrđivanju posebnih uvjeta za ribolov dubokomorskih stokova u sjeveroistočnom Atlantiku i odredaba za ribolov u međunarodnim vodama sjeveroistočnog Atlantika te o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 2347/2002

( L 354 23.12.2016, 1)


Koju je ispravio:

►C1

Ispravak,  L 039, 9.2.2023,  63 ((EU) 2016/2336)



▼B

UREDBA (EU) 2016/2336 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

od 14. prosinca 2016.

o utvrđivanju posebnih uvjeta za ribolov dubokomorskih stokova u sjeveroistočnom Atlantiku i odredaba za ribolov u međunarodnim vodama sjeveroistočnog Atlantika te o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 2347/2002



Članak 1.

Ciljevi

Ovom Uredbom doprinosi se ostvarenju ciljeva navedenih u članku 2. Uredbe (EU) br. 1380/2013 u pogledu dubokomorskih vrsta i staništa. Osim toga, njome se nastoji:

(a) 

unaprijediti znanstvene spoznaje o dubokomorskim vrstama i njihovim staništima;

(b) 

spriječiti znatne negativne utjecaje na osjetljive morske ekosustave u okviru dubokomorskog ribolova te osigurati dugoročno očuvanje dubokomorskih ribljih stokova;

(c) 

osigurati usklađenost mjera Unije u svrhu održivog upravljanja dubokomorskim ribljim stokovima s rezolucijama koje je usvojila Opća skupština Ujedinjenih naroda, posebno s rezolucijama 61/105 i 64/72.

Članak 2.

Područje primjene

1.  

Ova Uredba primjenjuje se na ribolovne aktivnosti ili planirane ribolovne aktivnosti u sljedećim vodama:

(a) 

za ribarska plovila Unije i ribarska plovila trećih zemalja u vodama Unije u Sjevernom moru, u sjeverozapadnim vodama te u jugozapadnim vodama, kao i u vodama Unije u zoni ICES-a II.a;

(b) 

za ribarska plovila Unije u međunarodnim vodama u područjima CECAF-a 34.1.1, 34.1.2 i 34.2.

2.  
Stavkom 1. ovog članka ne dovodi se u pitanje članak 16. stavak 5.

Članak 3.

Predmet

1.  
Ova Uredba primjenjuje se na vrste koje se javljaju u dubokom moru i koje karakterizira kombinacija sljedećih bioloških čimbenika: relativno kasno sazrijevanje, spor rast, dugačak očekivani životni vijek, niske stope prirodne smrtnosti, sporadičan oporavak uspješnih godišta i mrijest koji se ne odvija nužno svake godine („dubokomorske vrste”).
2.  
Za potrebe ove Uredbe dubokomorske vrste i među njima najosjetljivije vrste navedene su u Prilogu I.

Članak 4.

Definicije

1.  
Za potrebe ove Uredbe primjenjuju se definicije predviđene u članku 4. Uredbe (EU) br. 1380/2013 i članku 2. Uredbe Vijeća (EZ) br. 734/2008 ( 1 ).
2.  

Osim toga, primjenjuju se sljedeće definicije:

(a) 

„zone ICES-a” znači zone definirane u Uredbi (EZ) br. 218/2009 Europskog parlamenta i Vijeća ( 2 );

(b) 

„zone CECAF-a” znači zone definirane u Uredbi (EZ) br. 216/2009 Europskog parlamenta i Vijeća ( 3 );

(c) 

„regulacijsko područje NEAFC-a” znači vode koje podliježu Konvenciji o budućoj multilateralnoj suradnji u ribarstvu u sjeveroistočnom Atlantiku i koje se nalaze izvan voda pod ribolovnom jurisdikcijom ugovornih stranaka te konvencije;

(d) 

„najosjetljivije vrste” znači dubokomorske vrste navedene u trećem stupcu tablice iz Priloga I. pod naslovom „Najosjetljivije x.”;

(e) 

„djelatnost” znači ribolovne aktivnosti na određenom području kojima se ciljano love određene vrste uz uporabu određenih alata;

(f) 

„djelatnost dubokomorskog ribolova” znači djelatnost ciljanog lova dubokomorskih vrsta u skladu s naznakama utvrđenima u članku 5. stavku 2.;

(g) 

„centar za praćenje ribarstva” znači operativni centar koji je osnovala država članica zastave i koji je opremljen računalnom sklopovskom i programskom opremom kojom se omogućuje automatsko primanje, obrada i elektronički prijenos podataka;

(h) 

„dolasci u kontakt” znači ulovi takvih količina indikatorskih vrsta osjetljivih morskih ekosustava koje premašuju granične vrijednosti navedene u Prilogu IV.;

(i) 

„nenamjerni ulovi” znači slučajni ulovi morskih organizama koje se u skladu s člankom 15. Uredbe (EU) br. 1380/2013 mora iskrcati i oduzeti od kvota, ili zbog toga što su ispod minimalne referentne veličine za očuvanje ili zbog toga što premašuju količine dopuštene prema pravilima o sastavu ulova i usputnom ulovu;

(j) 

„pokazatelji osjetljivih morskih ekosustava” znači pokazatelji uključeni u Prilog III.;

(k) 

„postojeća područja dubokomorskog ribolova” znači dio područja iz članka 2. stavka 1. točke (a), na kojem su se u prošlosti obavljale aktivnosti dubokomorskog ribolova i koje je određeno u skladu s člankom 7.

Članak 5.

Odobrenja za ribolov

1.  
Ribolovne aktivnosti kojima se ciljano love dubokomorske vrste podliježu odobrenju za ribolov („odobrenje za ciljani ribolov”). U odobrenju za ciljani ribolov navode se dubokomorske vrste koje plovilo smije ciljano loviti.
2.  
Za potrebe stavka 1. smatra se da plovilo koje obavlja ribolovnu aktivnost ciljano lovi dubokomorske vrste ako njegovo izvješćivanje o ulovu (u očevidniku, iskrcajnim deklaracijama, prodajnim listovima ili sličnom dokumentu) u dotičnoj kalendarskoj godini sadržava najmanje 8 % dubokomorskih vrsta u bilo kojem izlasku u ribolov.

To se, međutim, ne primjenjuje na ribarska plovila za koja ukupna evidencija dubokomorskih vrsta u dotičnoj kalendarskoj godini iznosi manje od 10 tona. Ovim podstavkom ne dovodi se u pitanje stavak 6.

3.  
Ribolovne aktivnosti ribarskih plovila koja, iako ne love ciljano dubokomorske vrste, love dubokomorske vrste kao usputni ulov podliježu odobrenju za ribolov („odobrenje za usputni ulov”). U odobrenju za usputni ulov navode se dubokomorske vrste s kojima plovilo može doći u kontakt pri ciljanom ribolovu drugih vrsta.
4.  
Dvije vrste odobrenja za ribolov iz stavaka 1. i 3. ovog članka moraju se jasno razlikovati u elektroničkoj bazi podataka iz članka 116. Uredbe (EZ) br. 1224/2009.
5.  
Ribarskim plovilima koja nemaju nijedno od odobrenja za ribolov iz ovog članka zabranjeno je loviti dubokomorske vrste u količini koja premašuje 100 kg pri svakom pojedinačnom izlasku u ribolov. Dubokomorske vrste koje takva plovila ulove u količini koja premašuje 100 kg ne zadržavaju se na plovilu, ne prekrcavaju ni iskrcavaju, osim kada je riječ o nenamjernim ulovima dubokomorskih vrsta koje podliježu obvezi iskrcavanja utvrđenoj u članku 15. Uredbe (EU) br. 1380/2013, koji se iskrcavaju i oduzimaju od kvota.
6.  
Za ribarsko plovilo koje ima odobrenje za usputni ulov i ima pristup kvoti za usputne ulove dubokomorskih vrsta i koje graničnu vrijednost od 10 tona utvrđenu u stavku 2. ovog članka ne premašuje za više od 15 % ne smatra se da ciljano lovi dubokomorske vrste. Ribarsko plovilo takve ulove iskrcava i oduzima od kvote. Nenamjerni ulovi dubokomorskih vrsta koje podliježu obvezi iskrcavanja utvrđenoj u članku 15. Uredbe (EU) br. 1380/2013 iskrcavaju se i oduzimaju od kvota.
7.  
Ova Uredba primjenjuje se mutatis mutandis na izdavanje odobrenja za ribolov ribarskim plovilima trećih zemalja u skladu s Uredbom Vijeća (EZ) br. 1006/2008 ( 4 ).

Članak 6.

Upravljanje kapacitetom

1.  

Ukupan ribolovni kapacitet mjeren kao bruto tonaža i izražen u kilovatima svih ribarskih plovila Unije kojima je država članica izdala odobrenje za ciljani ribolov nikada ne premašuje ukupan ribolovni kapacitet plovilâ te države članice tijekom razdoblja 2009.–2011., u godini u kojoj je količina bila najveća:

(a) 

koja su ulovila 10 tona ili više dubokomorskih vrsta tijekom bilo koje od tri kalendarske godine između 2009. i 2011., u godini u kojoj je ta količina bila najveća; i

(b) 

koja su registrirana u bilo kojoj od najudaljenijih regija, u značenju iz članka 349. UFEU-a, te države članice, pri čemu je ulov dubokomorskih vrsta svakog pojedinačnog od tih plovila tijekom bilo koje od tri kalendarske godine između 2009. i 2011. činio najmanje 10 % njihova ukupnog godišnjeg ulova, u godini u kojoj je ta količina bila najveća.

2.  
Odstupajući od stavka 1. točke (a), kada su državi članici dodijeljene ribolovne mogućnosti za vrste navedene u Prilogu I. prije 12. siječnja 2017., ali njezina plovila ni u jednoj od referentnih godina nisu ulovila 10 tona ili više dubokomorskih vrsta, ukupan ribolovni kapacitet takve države članice ni u kojem trenutku ne premašuje ukupan ribolovni kapacitet njezinih plovila tijekom bilo koje od tri posljednje godine u kojoj je barem jedno od njezinih plovila ulovilo 10 tona ili više dubokomorskih vrsta, u godini u kojoj je ta količina bila najveća.

Članak 7.

Postojeća područja dubokomorskog ribolova

1.  
Do 13. srpnja 2017. države članice čijim je plovilima izdana dozvola za dubokomorski ribolov u skladu s člankom 3. stavkom 1. Uredbe (EZ) br. 2347/2002 i u mjeri u kojoj se ona odnosi na ribolovne aktivnosti plovila koja svake kalendarske godine ulove više od 10 tona, Komisiju putem evidencija sustava za praćenje plovila (VMS) ili, ako evidencije VMS-ova nisu dostupne, drugim sredstvima za dostavu relevantnih i provjerljivih informacija obavješćuju o lokacijama ribolovnih aktivnosti dubokomorskih vrsta tih plovila tijekom referentnih kalendarskih godina 2009.–2011.
2.  
Na temelju informacija pruženih na temelju stavka 1. te na temelju najboljih znanstvenih i tehničkih informacija, Komisija do 13. siječnja 2018. provedbenim aktima utvrđuje postojeća područja dubokomorskog ribolova. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 18.

Članak 8.

Opći zahtjevi za primjenu odobrenja za ribolov

1.  
Svaki zahtjev za izdavanje odobrenja za ribolov popraćen je detaljnim opisom područja na kojem ribarsko plovilo namjerava obavljati ribolovne aktivnosti, vrste alata, raspona dubine na kojoj će se aktivnosti obavljati, planirane učestalosti i trajanja ribolovne aktivnosti te nazivima dotičnih dubokomorskih vrsta.
2.  
Odobrenja za ciljani ribolov izdaju se samo za ribolovne aktivnosti unutar postojećih područja dubokomorskog ribolova.
3.  
Odstupajući od stavka 2. ovog članka, i do utvrđivanja postojećih područja dubokomorskog ribolova u skladu s člankom 7., odobrenja za ciljani ribolov mogu se izdati pod uvjetom da je ribarsko plovilo podnijelo dokaze o tome da je obavljalo ribolovne aktivnosti u okviru djelatnosti dubokomorskog ribolova tijekom najmanje tri posljednje godine prije podnošenja zahtjeva za izdavanje odobrenja za ribolov. Takvo se odobrenje za ribolov može izdati samo za lokacije na kojima su se obavljale takve ranije ribolovne aktivnosti.
4.  
Odobrenje za ribolov ne izdaje se u svrhu ribolova pridnenim povlačnim mrežama (koćama) na dubini većoj od 800 metara.
5.  
Odstupajući od stavka 2., država članica može podnijeti zahtjev za obavljanje istraživačkog ribolova na lokacijama izvan postojećih područja dubokomorskog ribolova. Takav zahtjev popraćen je procjenom učinka provedenom u skladu sa standardima utvrđenima u Međunarodnim smjernicama FAO-a za upravljanje dubokomorskim ribolovom na otvorenom moru iz 2008. Pri podnošenju takvog zahtjeva država članica navodi procjenu trajanja istraživačkog ribolova, procjenu broja plovila koja će u njemu sudjelovati te njihov kapacitet. Država članica predlaže mjere ublažavanja s ciljem sprečavanja dolaska u kontakt s osjetljivim morskim ekosustavima ili njihove učinkovite zaštite.
6.  

Komisija nakon procjene informacija koje su joj dostavile države članice i na temelju savjeta znanstvenog savjetodavnog tijela može provedbenim aktima izdati odobrenje za obavljanje zatraženog istraživačkog ribolova. Komisija u odobrenju posebice može definirati:

(a) 

područje za obavljanje istraživačkog ribolova;

(b) 

najveći broj plovila i najveći kapacitet;

(c) 

trajanje takve vrste ribolova, koje ne može biti dulje od godine dana, i koje se može jednom produljiti;

(d) 

najviši postotak ukupnog dopuštenog ulova dubokomorskih vrsta koji se smije uloviti u sklopu istraživačkog ribolova; te

(e) 

mjere ublažavanja koje se moraju poštovati kako bi se zaštitilo osjetljive morske ekosustave.

7.  
Kako bi se osiguralo prikupljanje reprezentativnih podataka prikladnih za procjenu dubokomorskih stokova i dolazaka u kontakt s osjetljivim morskim ekosustavima te upravljanje njima, svakim odobrenjem za ribolov izdanim u skladu sa stavkom 6. zahtijeva se prisutnost znanstvenih promatrača ili elektroničke opreme za daljinsko praćenje na dotičnom plovilu tijekom prvih 12 mjeseci važenja odobrenja za ribolov.
8.  
Komisija može na temelju zahtjeva i informacija koje je pružila dotična država članica provedbenim aktima prilagoditi utvrđivanje postojećeg područja dubokomorskog ribolova kako bi uključila lokacije ribolovnih aktivnosti koje se obavljaju na temelju odobrenja za ribolov izdanog u skladu sa stavcima 5. i 6. ovog članka.

Članak 9.

Posebni zahtjevi za zaštitu osjetljivih morskih ekosustava

1.  
Ovaj se članak primjenjuje na ribolovne operacije s pridnenim alatima na dubini većoj od 400 metara.
2.  
Ako tijekom ribolovnih operacija količina pokazatelja osjetljivih morskih ekosustava, kako su definirani u Prilogu III., ulovljenih tijekom te ribolovne operacije premašuje granične vrijednosti definirane u Prilogu IV., smatra se da je došlo do kontakta s osjetljivim morskim ekosustavom. Ribarsko plovilo odmah prekida ribolov u dotičnom području. Ribarsko plovilo nastavlja s ribolovom tek kada dođe na alternativno područje koje je od područja u kojem je došlo do kontakta s osjetljivim morskim ekosustavom udaljeno najmanje pet nautičkih milja.
3.  
O svakom dolasku u kontakt s osjetljivim morskim ekosustavom ribarsko plovilo odmah izvješćuje nadležna nacionalna tijela, koja o tome bez odgode obavješćuju Komisiju.
4.  
Države članice upotrebljavaju najbolje dostupne znanstvene i tehničke informacije, uključujući biogeografske informacije i informacije iz stavka 3., da bi identificirale mjesta za koja je poznato da se na njima nalaze ili bi se na njima mogli pojaviti osjetljivi morski ekosustavi. Osim toga, Komisija od nadležnog znanstvenog savjetodavnog tijela traži da provede godišnju procjenu područja za koja je poznato da se na njima nalaze ili bi se na njima mogli pojaviti osjetljivi morski ekosustavi.

Ta se procjena provodi u skladu s Međunarodnim smjernicama FAO-a za upravljanje dubokomorskim ribolovom na otvorenom moru iz 2008., u njoj se primjenjuje predostrožni pristup upravljanju ribolovom kako je naveden u članku 4. stavku 1. točki 8. Uredbe (EU) br. 1380/2013 i nju se mora objaviti.

5.  
Ako su na temelju postupka iz stavka 4. utvrđena područja za koja je poznato da se na njima nalaze ili bi se na njima mogli pojaviti osjetljivi morski ekosustavi, države članice i nadležno znanstveno savjetodavno tijelo o tome pravodobno obavješćuju Komisiju.
6.  
Do 13. siječnja 2018., na temelju najboljih dostupnih znanstvenih i tehničkih informacija te na temelju procjena i identifikacija koje su obavile države članice i znanstveno savjetodavno tijelo, Komisija donosi provedbene akte s ciljem izrade popisa područja za koja je poznato da se na njima nalaze ili bi se na njima mogli pojaviti osjetljivi morski ekosustavi. Komisija taj popis preispituje svake godine na temelju savjeta primljenih od Znanstvenog, tehničkog i gospodarskog odbora za ribarstvo te ga, prema potrebi, mijenja provedbenim aktima. Komisija pojedino područje može ukloniti s popisa ako na temelju procjene učinka i nakon savjetovanja s nadležnim znanstvenim savjetodavnim tijelom utvrdi da postoje dostatni dokazi koji ukazuju na to da osjetljivi morski ekosustavi nisu prisutni ili da su donesene odgovarajuće mjere očuvanja i upravljanja kojima je osigurano sprečavanje znatnih negativnih utjecaja na osjetljive morske ekosustave. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 18.
7.  
Komisija na temelju najboljih dostupnih znanstvenih informacija može preispitati pokazatelje osjetljivih morskih ekosustava te je ovlaštena delegiranim aktima u skladu s člankom 17. izmijeniti popis iz Priloga III.
8.  
Nove procjene učinka potrebne su ako je došlo do znatnih promjena tehnika koje se koriste pri obavljanju ribolova pridnenim alatom ili ako postoje nove znanstvene informacije koje ukazuju na prisutnost osjetljivih morskih sustava na određenom području.
9.  
Ribolov pridnenim alatima zabranjen je u svim područjima navedenima na popisu u skladu sa stavkom 6.

Članak 10.

Primjena posebnih odredaba o kontroli

Ribarstvo i ribolovne aktivnosti obuhvaćeni ovom Uredbom podliježu i odredbama iz članaka 7., 17., 42., 43. i 45., članka 84. stavka 1. točke (a), članka 95. stavka 3., članka 104. stavka 1., članka 105. stavka 3. točke (c), članka 107. stavka 1., članka 108. stavka 1. i članka 115. točke (c) Uredbe (EZ) br. 1224/2009 te njezina Priloga I., osim ako je drukčije predviđeno u ovoj Uredbi.

Članak 11.

Određene luke

1.  
Države članice određuju luke u kojima se mora obaviti bilo kakav iskrcaj ili prekrcaj dubokomorskih vrsta ili bilo koje njihove mješavine u količini većoj od 100 kg. Države članice do 13. ožujka 2017. Komisiji dostavljaju popis tih određenih luka.
2.  
Zabranjeno je iskrcavati količine bilo koje mješavine dubokomorskih vrsta koje premašuju 100 kg na bilo kojem mjestu osim u lukama koje su države članice odredile u skladu sa stavkom 1.

Članak 12.

Prethodno obavješćivanje

Odstupajući od članka 17. Uredbe (EZ) br. 1224/2009, zapovjednici svih ribarskih plovila Unije koji namjeravaju iskrcati 100 kg dubokomorskih vrsta ili više dužni su, bez obzira na dužinu ribarskog plovila, o toj namjeri najmanje četiri sata prije predviđenog vremena dolaska u luku obavijestiti nadležno tijelo u svojoj državi članici zastave. Zapovjednik ili druga osoba odgovorna za djelovanje plovila od 12 metara dužine ili kraćeg plovila obavješćuje nadležna tijela najmanje jedan sat prije predviđenog vremena dolaska u luku.

Članak 13.

Unosi u očevidnik u vezi s dubokim vodama

1.  

Kada se primjenjuje obveza unošenja u očevidnik, zapovjednici ribarskih plovila Unije koji imaju odobrenje za ribolov u skladu s člankom 5. stavcima 1. ili 3. pri obavljanju djelatnosti dubokomorskog ribolova ili pri ribolovu na dubini ispod 400 metara:

(a) 

u očevidnik u papirnatom obliku nakon svakog povlačenja podatke upisuju u novi redak; ili

(b) 

ako podliježu uporabi elektroničkog sustava za evidenciju i izvješćivanje, podatke bilježe odvojeno nakon svakog povlačenja.

2.  
Zapovjednici ribarskih plovila Unije u očevidnik plovila također bilježe sve količine dubokomorskih vrsta s popisa iz Priloga I. koje su ulovljene, zadržane na plovilu, prekrcane ili iskrcane u skladu s člankom 5. stavkom 5. i sve količine pokazatelja osjetljivih morskih ekosustava s popisa iz Priloga III. iznad graničnih vrijednosti utvrđenih u Prilogu IV., uključujući sastav vrsta i težinu, te o tim količinama izvješćuju nadležna tijela.

Članak 14.

Oduzimanje odobrenjâ za ribolov

Ne dovodeći u pitanje članak 7. stavak 4. i članak 92. Uredbe (EZ) br. 1224/2009 i u skladu s njezinim člankom 90. stavkom 1., odobrenja za ribolov iz članka 5. stavaka 1. i 3. ove Uredbe oduzimaju se na najmanje dva mjeseca u sljedećim slučajevima:

(a) 

ako nisu ispunjeni uvjeti utvrđeni u odobrenju za ribolov u pogledu ograničenja uporabe alata, dopuštenih područja za obavljanje djelatnosti ili ograničenja ulova za vrste koje se smije ciljano loviti; ili

(b) 

ako na brod nije primljen znanstveni promatrač ili ako se nije dopustilo uzorkovanje ulova u znanstvene svrhe, kako je određeno u članku 16. ove Uredbe.

Članak 15.

Pravila o prikupljanju podataka i izvješćivanju

1.  
Ne dovodeći u pitanje specifičnije odredbe ove Uredbe, primjenjuje se Uredba (EZ) br. 199/2008.
2.  
Pri prikupljanju podataka o djelatnostima dubokomorskog ribolova u skladu s općim pravilima o prikupljanju podataka i razinama preciznosti utvrđenima u relevantnom višegodišnjem programu Unije za prikupljanje bioloških, tehničkih, okolišnih, socijalnih i ekonomskih podataka i upravljanje njima, države članice poštuju posebne zahtjeve u pogledu prikupljanja podataka i izvješćivanja za djelatnost dubokomorskog ribolova navedene u Prilogu II.
3.  
U sva odobrenja za ribolov izdana u skladu s člankom 5. države članice uključuju potrebne uvjete kako bi osigurale da dotično plovilo, u suradnji s relevantnim znanstvenim institutom, sudjeluje u bilo kojem sustavu prikupljanja podataka čije bi područje primjene obuhvaćalo ribolovne aktivnosti za koje se izdaju odobrenja.
4.  
Zapovjednik plovila ili bilo koja druga osoba odgovorna za upravljanje plovilom dužni su na brod primiti znanstvenog promatrača kojeg je država članica dodijelila njihovu plovilu, osim ako to nije moguće zbog sigurnosnih razloga. Zapovjednik znanstvenom promatraču olakšava obavljanje njegovih zadaća.
5.  
Država članica na zahtjev Komisije podnosi godišnja izvješća koja sadržavaju zbirne podatke o broju plovila koja plove pod njezinom zastavom, a uključena su u dubokomorski ribolov, o njihovim ribolovnim područjima, vrsti alata, veličini, broju svih vrsta izdanih odobrenja za ribolov, o lukama njihova podrijetla, ukupnim dubokomorskim ribolovnim mogućnostima dostupnima njezinim plovilima te zbirnom postotku korištenja tim ribolovnim mogućnostima. Ta se izvješća objavljuju.

Članak 16.

Prisutnost promatrača

1.  
Države članice uspostavljaju program prisutnosti promatrača kako bi osigurale prikupljanje relevantnih, pravodobnih i točnih podataka o ulovu i usputnom ulovu dubokomorskih vrsta, dolascima u kontakt s osjetljivim morskim ekosustavima i drugih relevantnih informacija za učinkovitu provedbu ove Uredbe. Plovila koja koriste pridnene povlačne mreže (koće) ili pridnene jednostruke mreže stajaćice s odobrenjem za ciljani ribolov dubokomorskih vrsta podliježu prisutnosti promatrača od najmanje 20 %, osim plovila koja nisu u mogućnosti primiti promatrača zbog sigurnosnih razloga. Sva ostala plovila s odobrenjem za ribolov dubokomorskih vrsta podliježu prisutnosti promatrača od najmanje 10 %, osim plovila koja nisu u mogućnosti primiti promatrača zbog sigurnosnih razloga.
2.  
Ako je država članica zatražila od svog subjekta da primi promatrača na svoje plovilo, ali se zbog razloga koji su izvan kontrole subjekta promatrač ne nalazi na plovilu, to ne sprečava to plovilo da napusti luku.
3.  
Komisija do 1. siječnja 2018. na temelju podataka prikupljenih u skladu s ovom Uredbom traži znanstveni savjet o tome je li prisutnost promatrača navedena u stavku 1. ovog članka dovoljna za ispunjavanje ciljeva iz članka 1., osobito kako bi se spriječio znatan negativan utjecaj na osjetljive morske ekosustave u okviru dubokomorskog ribolova, te o tome treba li je prilagoditi na temelju ažurirane metodologije uzorkovanja. Komisija o rezultatima traženog znanstvenog savjeta bez odgode obavješćuje Europski parlament i Vijeće.
4.  
Ako Komisija na temelju znanstvenog savjeta iz stavka 3. smatra da bi trebalo prilagoditi postotke prisutnosti promatrača navedene u stavku 1., može podnijeti hitan prijedlog za reviziju tih postotaka.
5.  
Odstupajući od članka 2., ovaj se članak primjenjuje mutatis mutandis na ribolov dubokomorskih vrsta plovilima koja upotrebljavaju pridnene povlačne mreže ili pridnene jednostruke mreže stajaćice na regulacijskom području NEAFC-a.

Članak 17.

Izvršavanje delegiranja ovlasti

1.  
Ovlast za donošenje delegiranih akata dodjeljuje se Komisiji podložno uvjetima utvrđenima u ovom članku.
2.  
►C1  Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka 9. stavka 7. dodjeljuje se Komisiji na razdoblje od 5 godina počevši od 12. siječnja 2017. ◄ Komisija izrađuje izvješće o delegiranju ovlasti najkasnije devet mjeseci prije kraja razdoblja od 5 godina. Delegiranje ovlasti prešutno se produljuje za razdoblja jednakog trajanja, osim ako se Europski parlament ili Vijeće tom produljenju usprotive najkasnije tri mjeseca prije kraja svakog razdoblja.
3.  
►C1  Europski parlament ili Vijeće u svakom trenutku mogu opozvati delegiranje ovlasti iz članka 9. stavka 7. ◄ Odlukom o opozivu prekida se delegiranje ovlasti koje je u njoj navedeno. Opoziv počinje proizvoditi učinke sljedećeg dana od dana objave spomenute odluke u Službenom listu Europske unije ili na kasniji dan naveden u spomenutoj odluci. On ne utječe na valjanost delegiranih akata koji su već na snazi.
4.  
Prije donošenja delegiranog akta Komisija se savjetuje sa stručnjacima koje je imenovala svaka država članica u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016.
5.  
Čim donese delegirani akt, Komisija ga istodobno priopćuje Europskom parlamentu i Vijeću.
6.  
►C1  Delegirani akt donesen na temelju članka 9. stavka 7. stupa na snagu samo ako ni Europski parlament ni Vijeće u roku od dva mjeseca od priopćenja tog akta Europskom parlamentu i Vijeću na njega ne podnesu prigovor ili ako su prije isteka tog roka i Europski parlament i Vijeće obavijestili Komisiju da neće podnijeti prigovore. Taj se rok produljuje za dva mjeseca na inicijativu Europskog parlamenta ili Vijeća. ◄

Članak 18.

Postupak odbora

1.  
Komisiji pomaže Odbor za ribarstvo i akvakulturu. Navedeni odbor je odbor u smislu Uredbe (EU) br. 182/2011.
2.  
Pri upućivanju na ovaj stavak primjenjuje se članak 5. Uredbe (EU) br. 182/2011.

Članak 19.

Evaluacija

1.  
Komisija najkasnije do 13. siječnja 2021., na temelju izvješćâ država članica i znanstvenih savjeta koje u tu svrhu traži, provodi evaluaciju utjecaja mjera utvrđenih u ovoj Uredbi i utvrđuje u kojoj su mjeri ispunjeni ciljevi iz članka 1. točaka (a) i (b).
2.  

U fokusu evaluacije jesu trendovi u sljedećim točkama:

(a) 

uporaba svih vrsta ribolovnog alata pri ciljanom ribolovu dubokomorskih vrsta s posebnim naglaskom na utjecaj na najosjetljivije vrste i osjetljive morske ekosustave;

(b) 

plovila koja su prešla na upotrebu alata koji imaju manji utjecaj na morsko dno te napredak u pogledu sprečavanja, smanjenja na najmanju moguću mjeru i, ako je to moguće, iskorjenjivanja nenamjernih ulova;

(c) 

opseg rada plovila koja se bave djelatnošću dubokomorskog ribolova;

(d) 

cjelovitost i pouzdanost podataka koje države članice dostavljaju znanstvenim tijelima u svrhu procjene stokova ili Komisiji u slučaju zahtjeva za posebnim podacima;

(e) 

dubokomorski stokovi za koje su se poboljšali znanstveni savjeti;

(f) 

djelotvornost pratećih mjera za iskorjenjivanje odbacivanja ulova i za smanjenje ulova najosjetljivijih vrsta;

(g) 

kvaliteta procjena učinka provedenih u skladu s člankom 8.;

(h) 

broj plovila i luka u Uniji na koje izravno utječe provedba ove Uredbe;

(i) 

učinkovitost mjera uspostavljenih kako bi se osigurala dugoročna održivost dubokomorskih ribljih stokova i kako bi se spriječio usputni ulov neciljanih vrsta, a posebno usputni ulov najosjetljivijih vrsta;

(j) 

mjera u kojoj su osjetljivi morski ekosustavi djelotvorno zaštićeni ograničavanjem dopuštenih ribolovnih aktivnosti u postojećim područjima dubokomorskog ribolova, pravilom o nastavku plovidbe i/ili drugim mjerama;

(k) 

primjena ograničenja dubine od 800 metara.

3.  
Na temelju evaluacije iz stavka 1. ovog članka Komisija može iznijeti prijedloge izmjena ove Uredbe, prema potrebi. Ako iz te evaluacije posebice proizlazi da ribolov pridnenim alatima nije u skladu s ciljevima utvrđenima u članku 1., Komisija može podnijeti prijedlog izmjene ove Uredbe kako bi se osiguralo da odobrenja za ciljani ribolov za plovila koja upotrebljavaju pridnene povlačne mreže (koće) ili pridnene jednostruke mreže stajaćice isteknu ili da se opozovu te da su poduzete sve potrebne mjere u vezi s pridnenim alatima, uključujući parangale, radi osiguravanja zaštite najosjetljivijih vrsta i osjetljivih morskih ekosustava.

Članak 20.

Stavljanje izvan snage i prijelazne odredbe

1.  
Uredba (EZ) br. 2347/2002 stavlja se izvan snage.
2.  
Upućivanja na uredbu stavljenu izvan snage smatraju se upućivanjima na ovu Uredbu.
3.  
Odstupajući od stavka 1. ovog članka, članci 3., 7. i 9. Uredbe (EZ) br. 2347/2002 i dalje se primjenjuju na ribarska plovila Unije koja obavljaju ribolovne aktivnosti na regulacijskom području NEAFC-a.
4.  
Posebne dozvole za ribolov izdane u skladu s Uredbom (EZ) br. 2347/2002 vrijede najviše godinu dana od 12. siječnja 2017.

Članak 21.

Stupanje na snagu

Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.



PRILOG I.

Dubokomorske vrste



Znanstveni naziv

Uobičajeni naziv

Najosjetljivije x.

Centrophorus spp.

kostelj dubljinac

 

Centroscyllium fabricii

crni morski pas

x

Centroscymnus coelolepis

kostelj portugalski

x

Centroscymnus crepidater

dugonosi baršunasti kostelj

x

Dalatias licha

drkovna

x

Etmopterus princeps

veliki kostelj crnac

x

Apristuris spp.

dubokomorska mačka roda Apristuris spp.

 

Chlamydoselachus anguineus

morski pas vrste Chlamydoselachus anguineus

 

Deania calcea

kljunasti morski pas

 

Galeus melastomus

mačka crnousta

 

Galeus murinus

morska mačka vrste Galeus murinus

 

Hexanchus griseus

pas glavonja

x

Etmopterus spinax

kostelj crnac

 

Oxynotus paradoxus

morski prasac jednoperajaš

 

Scymnodon ringens

morski pas vrste Scymnodon ringens

 

Somniosus microcephalus

morski pas vrste Somniosus microcephalus

 

Alepocephalidae

glatkoglavka

 

Alepocephalus Bairdii

Bairdijeva glatkoglavka

 

Alepocephalus rostratus

glatkoglavac Alepocephalus rostratus

 

Aphanopus carbo

crni zmijičnjak

 

Argentina silus

veliki srebrnjak

 

Beryx spp.

alfonsini (ribe roda Beryx)

 

Chaceon (Geryon) affinis

riba vrste Chaecon (Geryon) affinis

 

Chimaera monstrosa

čudnovati morski štakor

 

Hydrolagus mirabilis

morski štakor Hydrolagus mirabilis

 

Rhinochimaera atlantica

dugonosa himera Rhinochimaera atlantica

 

Coryphaenoides rupestris

tuponosi grenadir

 

Epigonus telescopus

velikookan crni

x

Helicolenus dactilopterus

jauk veliki

 

Hoplostethus atlanticus

atlantski zrcalar

x

Macrourus berglax

grenadir

 

Molva dypterigia

manjić morski

 

riba vrste Mora moro Antimora rostrata

Mora plava antimora (plavi oslić)

 

Pagellus bogaraveo

arbun velikog oka

 

Polyprion americanus

kirnja glavulja

 

Reinhardtius hippoglossoides

grenlandska ploča

 

Cataetyx laticeps

 

 

Hoplosthetus mediterraneus

mediteranski zrcalar

 

Macrouridae koje nisu Coryphaenoides rupestris i Macrourus berglax

Grenadiri osim tuponosog grenadira ili sjevernoatlantskog grenadira

 

Nesiarchus nasutus

skuša vrste Nesiarchus nasutus

 

Notocanthus chemnitzii

jegulja vrste Nesiarchus nasutus

 

Raja fyllae

raža Raja fyllae

 

Raja hyperborea

arktička raža

 

Raja nidarosiensus

raža Raja nidarosiensus

 

Trachyscorpia cristulata

bodečnjak Trachyscorpia cristulata

 

Lepidopus caudautus

zmijičnjak repaš

 

Lycodes esmarkii

riba vrste Lycodes esmarkii

 

Sebastes viviparus

bodečnjak Sebastes viviparus

 



PRILOG II.

Posebni zahtjevi u pogledu prikupljanja podataka i izvješćivanja iz članka 15. stavka 2.

1. Države članice osiguravaju da su podaci prikupljeni za područje koje obuhvaća i vode Unije i međunarodne vode dodatno raščlanjeni tako da se odvojeno odnose ili na vode Unije ili na međunarodne vode.

2. Ako se djelatnost dubokomorskog ribolova preklapa s aktivnošću u drugoj djelatnosti na tom istom području, prikupljanje podataka koji se odnose na djelatnost dubokomorskog ribolova provodi se odvojeno od prikupljanja podataka koji se odnose na tu drugu djelatnost.

3. Odbačeni ulov uzorkuje se pri svim djelatnostima dubokomorskog ribolova. Strategija uzorkovanja za iskrcani i odbačeni ulov primjenjuje se na sve vrste navedene u Prilogu I. kao i na vrste iz istog pridnenog ekosustava, poput dubokomorskih koralja, spužvi ili drugih organizama iz istog ekosustava.

4. Od promatrača raspoređenog na plovilo traži se da utvrdi i dokumentira težinu svakog kamenog koralja, mekanog koralja, spužve ili drugog organizma iz istog ekosustava koji su alatom plovila izvučeni na plovilo.

5. Ako je u skladu s važećim višegodišnjim planom za prikupljanje podataka potrebno prikupiti podatke o ribolovnom naporu, iskazane u satima ribolova povlačnim mrežama i vremenu stajanja u vodi pasivnog ribolovnog alata, države članice zajedno s tim podacima o ribolovnom naporu prikupljaju sljedeće dodatne podatke i spremne su ih dostaviti:

(a) 

geografsku lokaciju ribolovnih aktivnosti za svako pojedinačno povlačenje na temelju podataka iz VMS-a koje plovilo šalje centru za praćenje ribarstva;

(b) 

dubine ribolova na kojima se upotrebljavaju ribolovni alati u slučaju da plovilo podliježe obvezi izvješćivanja uporabom elektroničkog očevidnika. Zapovjednik plovila prijavljuje dubinu ribolova u skladu sa standardiziranim formatom izvješćivanja.



PRILOG III.

Vrste pokazatelji osjetljivih morskih ekosustava

Slijedi popis tipova staništa osjetljivih morskih ekosustava s vrstama koje se najčešće nalaze u tim staništima koje se smatraju pokazateljima osjetljivih morskih ekosustava.



Tip staništa osjetljivih morskih ekosustava

Reprezentativne vrste

1.  Koraljni grebeni hladnih voda

 

(a)  greben vrste Lophelia pertusa

Lophelia pertusa

(b)  greben vrste Solenosmilia variabilis

Solenosmilia variabilis

2.  Koraljni vrt

 

(a)  Vrtovi na čvrstom dnu

 

i.  Vrtovi crnog i gorgonijskog koralja na čvrstom dnu

Anthothelidae

Chrysogorgiidae

Isididae, Keratoisidinae

Plexauridae

Acanthogorgiidae

Coralliidae

Paragorgiidae

Primnoidae

Schizopathidae

ii.  Kolonije koralja reda Scleractinia na kamenim ležištima

Lophelia pertusa

Solenosmilia variabilis

iii.  Kolonije koralja reda Scleractinia izvan grebena

Enallopsammia rostrata

Madrepora oculata

(b)  Koraljni vrtovi na mekanom dnu

 

i.  Vrtovi crnog i gorgonijskog koralja na mekanom dnu

Chrysogorgiidae

ii.  Polja čaški

Caryophylliidae

iii.  Polja koralja Pocillopora

Flabellidae

Nephtheidae

3.  Dubokomorske kolonije spužvi

 

(a)  Druge kolonije spužvi

Geodiidae

Ancorinidae

Pachastrellidae

(b)  Vrtovi spužvi na čvrstom dnu

Axinellidae

Mycalidae

Polymastiidae

Tetillidae

(c)  Zajednice staklača

Rossellidae

Pheronematidae

4.  Polja morskih perca

Anthoptilidae

Pennatulidae

Funiculinidae

Halipteridae

Kophobelemnidae

Protoptilidae

Umbellulidae

Vigulariidae

5.  Zajednice voskovica sa staništem u cijevima

Cerianthidae

6.  Fauna koja izlazi iz mulja i pijeska

Bourgetcrinidae

Antedontidae

Hyocrinidae

Xenophyophora

Syringamminidae

7.  Zajednice mahovnjaka (Bryozoa)

 



PRILOG IV.

Dolazak u kontakt s mogućim osjetljivim morskim ekosustavom definira se kao:

(a) 

za koće i druge ribolovne alate osim parangala: prisutnost više od 30 kg živog koralja i/ili 400 kg žive spužve pokazatelja osjetljivih morskih ekosustava; i

(b) 

za parangale: prisutnost pokazatelja osjetljivih morskih ekosustava na 10 udica na svakih 1 000 udica ili na dijelu parangala od 1 200  m, ovisno o tome što je kraće.


( 1 ) Uredba Vijeća (EZ) br. 734/2008 od 15. srpnja 2008. o zaštiti osjetljivih morskih ekosustava na otvorenome moru od štetnih utjecaja alata za pridneni ribolov (SL L 201, 30.7.2008., str. 8.).

( 2 ) Uredba (EZ) br. 218/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. ožujka 2009. o podnošenju statističkih podataka o nominalnom ulovu država članica koje obavljaju ribolov u sjeveroistočnom Atlantiku (SL L 87, 31.3.2009., str. 70.).

( 3 ) Uredba (EZ) br. 216/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. ožujka 2009. o podnošenju statističkih podataka o nominalnom ulovu država članica koje obavljaju ribolov u određenim područjima osim na području sjevernog Atlantika (SL L 87, 31.3.2009., str. 1.).

( 4 ) Uredba Vijeća (EZ) br. 1006/2008 od 29. rujna 2008. o odobravanju ribolovnih aktivnosti koje ribarska plovila Zajednice obavljaju izvan voda Zajednice i o pristupu plovila trećih zemalja vodama Zajednice, te o izmjeni Uredbe (EEZ) br. 2847/93 i (EZ) br. 1627/94 i stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 3317/94 (SL L 286, 29.10.2008., str. 33.).