(a) o nacionalnim propisima navedenima u stavku 1.;

(b) o postupcima ocjenjivanja sukladnosti i provjere koji se trebaju provesti radi primjene nacionalnih propisa navedenih u stavku 1.;

(c) o tijelima određenima za provedbu postupaka ocjene sukladnosti i provjere za nacionalne propise koji se odnose na posebne slučajeve utvrđene u točki 7.3. Priloga.

(a) nacionalnim sporazumima između država članica i željezničkih prijevoznika ili upravitelja infrastrukture sklopljenima na trajnoj ili privremenoj osnovi, koji su potrebni radi iznimno posebne ili lokalne prirode planiranog prijevoza;

(b) bilateralnim ili multilateralnim sporazumima između željezničkih prijevoznika ili upravitelja infrastrukture ili sigurnosnih tijela, koja vode do značajnih razina lokalne ili regionalne interoperabilnosti;

(c) međunarodnim sporazumima između jedne države članice ili nekoliko njih i najmanje jedne treće zemlje, ili između željezničkih prijevoznika ili upravitelja infrastrukture država članica i barem jednog željezničkog prijevoznika ili upravitelja infrastrukture treće zemlje koji vode do značajnih razina lokalne ili regionalne interoperabilnosti.

(a) podsustave koji su odobreni u skladu s tom Odlukom;

(b) projekte za nove, obnovljene ili modernizirane podsustave koji su u trenutku objave ove Uredbe u kasnoj fazi razvoja ili su predmet ugovora koji se izvršava.

(a) Ovaj se TSI odnosi na sljedeće podsustave prema definiciji iz ►M2  Direktivu (EU) 2016/797 ◄ : prometno-upravljački i signalno-sigurnosni podsustav („CCS”), građevinski podsustav („INF”), elektroenergetski podsustav („ENE”), odvijanje prometa i upravljanje njime („OPE”) i željeznička vozila (lokomotive i putničke jedinice „LOC&PAS”).

(b) Svrha je ovog TSI-ja utvrditi usklađeni skup mjera specifičnih za tunele za građevinski i elektroenergetski podsustav, podsustav željezničkih vozila, prometno-upravljački i signalno-sigurnosni podsustav te podsustav odvijanja prometa i upravljanja njime time osigurati optimalan stupanj sigurnosti u tunelima na najisplativiji način.

(c) Njime se dopušta slobodno kretanje vozila koja su sukladna s ovim TSI-jem u željezničkim tunelima na temelju usklađenih sigurnosnih uvjeta.

(d) Sadašnjim se TSI-jem propisuju samo mjere za smanjenje posebnih rizika u tunelima. Općenite sigurnosne mjere za željeznice odnose se na rizike povezane sa samim odvijanjem prometa na željeznici kao što su iskliznuće i sudar s drugim vlakovima.

(e) Kako je utvrđeno člankom 4. stavkom 1. Direktive 2004/49/EZ, ne smanjuje se postojeći stupanj sigurnosti u određenoj zemlji. Države članice mogu zadržati strože zahtjeve sve dok se njima ne ometa prometovanje vlakova sukladnih s TSI-jem.

(f) Države članice mogu propisati nove i strože zahtjeve za određene tunele u skladu s člankom 8. Direktive 2004/49/EZ te o njima obavješćuju Komisiju prije njihova uvođenja. Takvi se stroži zahtjevi moraju temeljiti na analizi rizika i moraju biti opravdani određenom rizičnom situacijom. Oni su posljedica savjetovanja upravitelja infrastrukture i nadležnih tijela za hitne slučajeve te podliježu analizi troškova i koristi.

(a) Ovaj se TSI odnosi na nove, obnovljene i modernizirane tunele u ►M2  mreži željezničkog sustava Unije ◄ koji su u skladu s definicijom iz točke 2.4. ovog TSI-ja.

(b) Stanice u tunelima moraju biti u skladu s nacionalnim propisima o točke za evakuaciju i spašavanje. Kad se koriste kao sigurna područja, stanice su u skladu samo sa specifikacijama iz točaka 4.2.1.5.1, 4.2.1.5.2 i 4.2.1.5.3. ovog TSI-ja. Kad se koriste kao ►M2  točke za evakuaciju i spašavanje ◄ , postaje su u skladu samo sa specifikacijama iz točke 4.2.1.7. podtočke (c) i točke 4.2.1.7. podtočke (e) ovog TSI-ja.

(a) Ovaj se TSI primjenjuje na željeznička vozila koja su obuhvaćena područjem primjene TSI-ja LOC&PAS.

(b) Željeznička vozila kategorije „A” ili „B” u skladu s prethodnim TSI-jem (Odluka 2008/163/EZ) za sigurnost željezničkih tunela u ovom TSI-ju zadržavaju svoje kategorije prema definiciji iz točke 4.2.3.

(a) Ovim su TSI-jem obuhvaćeni samo posebni rizici za sigurnost putnika i osoblja vlaka u tunelima za gore navedene podsustave.

(b) Kad se analizom rizika zaključi da bi ostale nezgode u tunelu mogle biti značajne, utvrđuju se posebne mjere za rješavanje takvih scenarija.

(a) Rizici koji nisu obuhvaćeni ovim TSI-jem su kako slijedi:

(1) zdravlje i sigurnost osoblja koje sudjeluje u održavanju ugrađenih postrojenja u tunelima;

(2) financijski gubitak zbog štete na infrastrukturi i vlakovima te, posljedično, gubici zbog nedostupnosti tunela u svrhu popravka;

(3) neovlašteni ulazak u tunel kroz glavne ulaze;

(4) terorizam kao namjerno djelo i djelo s predumišljajem koje je zamišljeno da prouzroči uništenje velikih razmjera, ozljede i smrt;

(5) rizici za ljude u blizini tunela kad bi rušenje konstrukcije moglo imati katastrofalne posljedice.

(a) Povećanje sigurnosti u tunelima provodi se u četiri uzastopne razine: sprečavanje, ublažavanje, evakuacija i spašavanje.

(b) Najveći se doprinos nalazi u području sprečavanja, nakon kojeg slijedi ublažavanje i tako dalje.

(c) Razine sigurnosti zajedno proizvode nizak stupanj preostalog rizika.

(d) Glavna je značajka željeznica njihova specifična sposobnost sprečavanja nesreća načinom odvijanja prometa po vođenoj trasi i koji se nadzire i kojim se upravlja sa signalizacijskim sustavom.

(a) Ovim se TSI-jem predviđaju mjere kojima bi se mogle neutralizirati ili ublažiti teškoće pri evakuaciji ili spašavanju nakon željezničke nesreće u tunelu.

(b) Utvrđene su odgovarajuće mjere kojima se kontroliraju ili znatno smanjuju rizici koji proizlaze iz gore navedenih scenarija nesreća u tunelu.

(c) Oni su razvijeni u kategorijama sprečavanja/ublažavanja/evakuacije/spašavanja. Međutim, oni se ne navode u ovom TSI-ju pod tim naslovima, nego pod naslovima odgovarajućih podsustava.

(d) Propisane se mjere mogu smatrati odgovorom na sljedeće tri vrste nezgoda.

(a) Glavna je opasnost požar. Požarom se smatra kombinacija visoke temperature, plamena i dima.

(b) Požar počinje u vlaku.

(c) Požar počinje u tunelu.

(a) Posebne mjere za tunele usmjerene su na mogućnosti pristupa/izlaza za pomoć pri evakuaciji i intervenciji službi za hitne slučajeve.

(b) Razlika je u usporedbi s vrućim nezgodama u tome što ne postoji vremensko ograničenje zbog postojanja nepovoljnog okoliša koji stvara požar.

(a) Dugotrajno stajanje (neplanirano zaustavljanje u tunelu, bez nastanka vruće ili hladne nezgode, dulje od 10 minuta) samo po sebi ne ugrožava putnike i osoblje.

(b) Međutim, ono može dovesti do ►M2  ————— ◄ spontane, nekontrolirane evakuacije kojom se osobe izlažu opasnostima prisutnima u tunelu.

(a) Određivanje uloge službi za hitne slučajeve pitanje je mjerodavnog nacionalnog zakonodavstva.

(b) Mjere navedene u ovom TSI-ju za spašavanje temelje se na pretpostavci da je prioritet službi za hitne slučajeve koje interveniraju u nezgodama u tunelu spašavanje života.

(c) Pretpostavlja se da se od njih očekuje da:

1. kod „vruće” vrste nezgode:

— spašavaju osobe koje ne mogu izaći na sigurno,

— pruže evakuiranim osobama prvu pomoć,

— gase požar u mjeri potrebnoj za vlastitu zaštitu i zaštitu sudionika nezgode,

— provode evakuaciju sa sigurnih područja ►M2  ————— ◄ do krajnjeg sigurnog područja;

2. kod „hladne” vrste nezgode:

— spašavaju ljude,

— pruže prvu pomoć osobama s ozbiljnim ozljedama,

— oslobode zatočene osobe,

— provode evakuaciju do krajnjeg sigurnog područja.

(d) Ovim TSI-jem nisu obuhvaćeni zahtjevi u pogledu vremena ili radne učinkovitosti.

(e) S obzirom na to da su nezgode u željezničkim tunelima s većim brojem poginulih rijetke, podrazumijeva se, s iznimno malom vjerojatnošću, da može doći do događaja, poput velikog požara teretnog vagona, kod kojih bi čak i dobro opremljene službe za hitne slučajeve bile ograničene.

(f) Ako očekivanja od službi za hitne slučajeve navedena u planovima za slučaj opasnosti premašuju gore navedene pretpostavke, može se razmotriti potreba za dodatnim mjerama ili opremom u tunelu.

(a) željeznički tunel: otvor ili građevina oko pruge kojom se osigurava prolazak pruge kroz, primjerice, brdo, građevinske objekte ili vodu. Duljina tunela definira se kao duljina potpuno zatvorenog dijela izmjerena na razini kolosijeka. Tunel u smislu ovog TSI-ja dugačak je 0,1 km ili više. Kad se određeni zahtjevi primjenjuju samo na dulje tunele, granične se vrijednosti navode u odgovarajućim točkama;

(b) sigurno područje: privremeno područje za preživljavanje, u tunelu ili izvan njega, u kojemu su putnici i osoblje vlaka privremeno zaštićeni nakon evakuacije iz vlaka;

(b1) Krajnje sigurno područje: krajnje sigurno područje jest mjesto gdje putnici i osoblje više neće biti pod utjecajem učinaka početne nezgode (npr. slaba vidljivost i toksičnost zbog dima, temperatura). Ono znači točku prestanka evakuacije.

(c) Točka za evakuaciju i spašavanje: točka za evakuaciju i spašavanje jest određeno mjesto u tunelu ili izvan njega gdje se službe za hitne slučajeve mogu koristiti protupožarnom opremom i gdje se putnici i osoblje mogu evakuirati iz vlaka.

(d) tehnički prostori: zatvoreni prostori s ulaznim/izlaznim vratima u tunelu ili izvan njega sa sigurnosnim uređajima potrebnim za barem jednu od sljedećih funkcija: samospašavanje, evakuaciju, komunikaciju u slučaju opasnosti, spašavanje i gašenje požara, signalizacijsku i komunikacijsku opremu te napajanje za vuču;

(e) teretni vlak: vlak sastavljen od jedne lokomotive ili više njih i jednog ili više teretnih vagona. Teretni vlak koji ima barem jedan vagon za prijevoz opasnih tereta jest vlak za prijevoz opasnih tereta;

(f) sve definicije koje se odnose na željeznička vozila navedena su u TSI-ju za lokomotive i putničke vagone i TSI-ju za teretne vagone.

(g) zajednička sigurnosna metoda za procjenu rizika: ovaj se pojam upotrebljava za označavanje Priloga I. Provedbenoj uredbi Komisije (EU) br. 402/2013 od 30. travnja 2013. o zajedničkoj sigurnosnoj metodi za vrednovanje i procjenu rizika i stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 352/2009 (SL L 121, 3.5.2013., str. 8.).

(a) U tablici u nastavku navode se osnovni parametri ovog TSI-ja i njihovo podudaranje s temeljnim zahtjevima kako su navedeni i pobrojani u Prilogu III. Direktivi (EU) 2016/797.

(b) Za ispunjavanje temeljnih zahtjeva moraju se primjenjivati odgovarajući parametri iz odjeljaka 4.2.1., 4.2.2. i 4.2.3.

(a) Kako bi se ispunio temeljni zahtjev „Sigurnost” koji se primjenjuje na infrastrukturne i energetske podsustave, zajedničke sigurnosne metode (CSM) za procjenu rizika mogu se primijeniti kao alternativa odgovarajućim parametrima iz odjeljaka 4.2.1. i 4.2.2.

(b) U skladu s tim, za rizike utvrđene u točki 1.1.4. i scenarije navedene u točki 2.2., rizik se može procijeniti:

(1) pomoću usporedbe s referentnim sustavom,

(2) eksplicitnom ocjenom i vrednovanjem rizika.

(c) Za ispunjavanje temeljnih zahtjeva osim onog za „Sigurnost”, moraju se primjenjivati odgovarajući parametri iz odjeljaka 4.2.1. i 4.2.2.

(a) Za ispunjavanje temeljnih zahtjeva moraju se primjenjivati odgovarajući parametri iz odjeljka 4.2.3.

(a)  ►M2  Željeznički sustav Unije ◄ na koji se primjenjuje ►M2  Direktivu (EU) 2016/797 ◄ i koji se sastoji od podsustava razvijen je kako bi postao integrirani sustav čija se konzistentnost mora provjeriti.

(b) Provjera konzistencije provodi se na osnovi specifikacija ovoga TSI-ja, sučelja prema podsustavima s kojima je integriran u željeznički sustav te u odnosu na propise za odvijanje prometa i upravljanje njime.

(c) Uzimajući u obzir sve osnovne zahtjeve koji se primjenjuju, odjeljkom 4.2. ovog TSI-ja utvrđeni su osnovni parametri u pogledu sigurnosti u željezničkim tunelima za građevinski i elektroenergetski podsustav i podsustav željezničkih vozila. Zahtjevi i odgovornosti u pogledu podsustava odvijanja prometa i upravljanja njime utvrđeni su TSI-jem za odvijanje prometa i upravljanje prometom i odjeljkom 4.4. ovog TSI-ja.

(a) Mora se onemogućiti neovlašteni pristup tehničkim prostorima.

(b) Ako su izlazi u slučaju opasnosti zaključani iz sigurnosnih razloga, uvijek je moraju se otvarati iznutra.

(a) U slučaju požara cjelovitost oplate tunela mora se zadržati dovoljno dugo kako bi se omogućilo samospašavanje, evakuacija putnika i osoblja vlaka te intervencija službi za hitne slučajeve. To vrijeme mora biti u skladu sa scenarijima evakuacije iz plana postupanja u slučaju opasnosti.

(a) Ova se specifikacija primjenjuje na građevinske proizvode i komponente u tunelima. Ti proizvodi moraju ispunjavati zahtjeve Uredbe Komisije (EU) 2016/364 ( 6 ):

(1) Materijal za gradnju tunela mora ispunjavati zahtjeve razreda A2

(2) Ploče koje nisu dio strukture i druga oprema moraju ispunjavati zahtjeve razreda B.

(3) Kabeli koji su izloženi moraju imati značajke niske zapaljivosti, niskog stupnja širenja požara, niske toksičnosti i niske gustoće dima. Ti su zahtjevi ispunjeni kada kabeli ispunjavaju barem zahtjeve razreda B2ca, s1a, a1.

(b) Moraju se navesti materijali koji ne bi znatno doprinijeli požarnom opterećenju. Za njih se dopušta nesukladnost s gore navedenim.

(a) Požar u tehničkim prostorima mora se otkriti kako bi se upozorilo upravitelja infrastrukture.

(a) U sigurnom području mora se omogućiti evakuacija vlakova koji prometuju tunelom. Njegov kapacitet mora odgovarati najvećem kapacitetu vlakova čije se prometovanje planira prugom na kojoj se tunel nalazi.

(b) U sigurnom području moraju se ispuniti uvjeti kojima se omogućuje preživljavanje putnika i osoblja vlaka u vremenu koje je potrebno za potpunu evakuaciju do područja potpune sigurnosti.

(c) U slučaju podzemnih/podvodnih sigurnih područja, osobama se mora omogućiti izlazak na površinu bez ponovnog ulaska u ugroženu cijev tunela.

(d) Kod projektiranja podzemnog sigurnog područja i njegove opreme mora se uzeti u obzir zaštita od dima, osobito radi zaštite ljudi koji koriste objekte za samoevakuaciju.

(a) Osobe koje započnu samoevakuaciju iz vlaka i službe za hitne slučajeve moraju imati pristup sigurnim područjima.

(b) za pristupne točke iz vlaka do sigurnog područja bira se jedno od sljedećih rješenja:

1. bočni i/ili vertikalni izlazi na površinu u slučaju opasnosti. Ti se izlazi moraju nalaziti barem na svakih 1 000 m;

2. poprečni prolazi između susjednih odvojenih cijevi tunela kojima se omogućuje korištenje susjedne cijevi tunela kao sigurnog područja. Poprečni se prolazi moraju nalaziti barem na svakih 500 m;

(c) Vrata kojim se omogućava prolazak iz evakuacijskog puta u sigurno područje moraju imati otvor širine najmanje 1,4 m i visine 2,0 m. Alternativno se dopušta korištenje više užih vrata jednih uz druge sve dok je kapacitet protoka osoba dokazano jednak ili veći.

(d) Nakon prolaska kroz vrata, slobodna širina prostora i dalje mora biti najmanje 1,5 i visoka 2,25 m.

(e) Način na koji službe za hitne slučajeve pristupaju sigurnom području opisuje se u planu postupanja u slučaju opasnosti.

(a) Rasvjeta u slučaju opasnosti mora biti postavljena tako da putnike i osoblje vodi do sigurnog područja.

(b) Rasvjeta je u skladu sa sljedećim zahtjevima:

1. jednokolosiječna cijev: na strani pješčanog prolaza;

2. višekolosiječna cijev: s obje strane cijevi;

3. položaj svjetala:

— iznad pješčanog prolaza, ►M2  ————— ◄ , kako ne bi ometala slobodan prostor za prolazak osoba, ili

— ugrađena u rukohvate;

4. jačina osvjetljenja mora biti najmanje 1 luks u vodoravnoj ravnini na razini prolaza.

(c) Neovisnost i pouzdanost: nakon ispada glavnog napajanja mora biti dostupna alternativna opskrba električnom energijom tijekom odgovarajućeg vremenskog razdoblja. To vremensko razdoblje mora biti usklađeno sa scenarijima evakuacije i navedeno u planu postupanja u slučaju opasnosti.

(d) Ako je rasvjeta u slučaju opasnosti isključena u uobičajenim uvjetima odvijanja prometa, njezino uključivanje mora se ostvariti na oba sljedeća načina:

1. ručno u tunelu na udaljenosti od svakih 250 m;

2. daljinskim upravljanjem koje koristi upravitelj tunela.

(a) Oznakama evakuacijskih putova ukazuje se na izlaze u slučaju opasnosti, udaljenost i smjer prema sigurnom području.

(b) Svi znakovi moraju biti oblikovani u skladu s Direktivom 92/58/EEZ od 24. lipnja 1992. o minimalnim zahtjevima za postavljanje sigurnosnih znakova i/ili znakova za zaštitu zdravlja na radu i specifikacijom iz Dodatka A stavka 1.

(c) Oznake evakuacijskih putova moraju se postaviti na zidove duž evakuacijskih putova.

(d) Najveća udaljenost između oznaka evakuacijskih putova iznosi 50 m.

(e) U tunelu se moraju postaviti oznake koje označavaju lokaciju opreme za slučaj opasnosti, ako takva oprema postoji.

(f) Sva vrata koja vode do izlaza u nuždi ili ►M2  poprečnog prolaza ◄ moraju biti označena.

(a) U jednokolosiječnim se tunelima evakuacijski putovi moraju graditi barem s jedne strane kolosijeka, a u višekolosiječnim tunelima s obje strane cijevi tunela. U cijevima tunela s više od dva kolosijeka mora se omogućiti pristup putu sa svakog kolosijeka.

1. Širina puta mora biti najmanje 0,8 m.

2. Okomiti slobodni prostor iznad puta mora biti najmanje 2,25 m.

3. Visina puta mora biti na razini ►M2  dna ◄ kolosijeka ili viša.

4. Moraju se izbjegavati se lokalna suženja zbog prepreka u području za evakuaciju. Prepreke ne smiju smanjivati najmanju širinu puta na manje od 0,7 m, a duljina prepreke ne smije prelaziti 2 m.

(b) Moraju se postavljati neprekinuti rukohvati na visini od 0,8 m do 1,1 m iznad puta kako bi se osobe usmjerile do sigurnog područja.

1. Rukohvati se moraju nalaziti izvan potrebne minimalne slobodne širine puta.

2. Rukohvati na početku i na kraju prepreke moraju se postavljati pod kutom od 30° do 40° u odnosu na uzdužnu os tunela.

(a) Za potrebe ove odredbe, dva uzastopna tunela ili više njih smatraju se jednim tunelom osim ako su ispunjena oba sljedeća uvjeta:

1. razmak između tunela na otvorenom veći je od najveće ►M2  duljine putničkog vlaka ◄ čije se prometovanje planira na toj pruzi + 100 m; i

2. područjem na otvorenom i stanjem pruge oko razmaka između tunela putnicima se omogućava udaljavanje od vlaka ►M2  ————— ◄ . Na ►M2  područje na otvorenom se ◄ smješta najveći dopušteni broj putnika vlaka čije se prometovanje planira na toj pruzi.

(b) Na sljedećim se mjestima uspostaviti ►M2  točke za evakuaciju i spašavanje ◄ :

1. izvan oba otvora svih tunela duljih od 1 km; i

2. u tunelu u skladu s kategorijom željezničkih vozila čije se prometovanje planira prema sažetku u donjoj tablici:

(c) Zahtjevi za ►M2  točke za evakuaciju i spašavanje ◄ :

1.  ►M2  točke za evakuaciju i spašavanje ◄ u blizini planiranog mjesta zaustavljanja vlaka moraju imati priključak dovoda vode (najmanje 800 l/min tijekom 2 sata). Način dovoda vode opisuje se u planu postupanja u slučaju opasnosti;

2. strojovođu se obavješćuje o planiranom mjestu zaustavljanja vlaka. Za to nije potrebna posebna oprema ugrađena na vlak (svi vlakovi sukladni s TSI-jem moraju biti u mogućnosti koristiti tunel);

3. službe za hitne slučajeve moraju imati pristup ►M2  točkama za evakuaciju i spašavanje ◄ . Način na koji službe za hitne slučajeve pristupaju ►M2  točkama za evakuaciju i spašavanje ◄ i koriste opremu opisuje se u planu postupanja u slučaju opasnosti;

4. mora biti moguće lokalno ili daljinskim upravljanjem prekinuti i uzemljiti kontaktni vod.

(d) Zahtjevi za ►M2  točke za evakuaciju i spašavanje ◄ izvan otvora tunela

1. područje na otvorenom oko ►M2  točke za evakuaciju i spašavanje ◄ mora imati površinu od najmanje 500 m2.

(e) Zahtjevi za ►M2  točke za evakuaciju i spašavanje ◄ u tunelu

1. sigurno područje mora biti dostupno s mjesta zaustavljanja vlaka. Dimenzijama evakuacijskog puta do sigurnog područja mora se uzeti u obzir vrijeme evakuacije (kako je utvrđeno točkom 4.2.3.4.1.) i planirani kapacitet vlakova (iz točke 4.2.1.5.1.) čije se prometovanje planira u tunelu. Primjereno dimenzioniranje evakuacijskog puta mora se dokazati;

2. sigurno područje kod ►M2  točke za evakuaciju i spašavanje ◄ mora imati dovoljnu veliku površinu za stajanje u odnosu na vrijeme tijekom kojeg putnici čekaju evakuaciju do krajnjeg sigurnog područja;

3. službe za hitne slučajeve moraju moći pristupati ugroženom vlaku bez prolaska kroz zauzeto sigurno područje;

4. kod opremanja rasporedom ►M2  točke za evakuaciju i spašavanje ◄ i njezine opreme mora se uzeti u obzir kontrola dima, osobito radi zaštite ljudi koji koriste objekte za samoevakuaciju.

(a) U svakom se tunelu mora osigurati radijska veza između vlaka i upravljačkog centra upravitelja infrastrukture putem sustava GSM-R.

(b) Mora se osigurati neprekinuta radioveza kako bi službe za hitne slučajeve mogle komunicirati sa svojim upravljačkim centrom. Sustav mora omogućiti službama za hitne slučajeve korištenje vlastite komunikacijske opreme.

(a) Električni sustavi koje upravitelj infrastrukture smatra ključnima za sigurnost putnika u tunelu moraju ostati u upotrebi koliko god je potrebno prema scenarijima evakuacije iz plana postupanja u slučaju opasnosti.

(b) Neovisnost i pouzdanost: nakon ispada glavnog napajanja mora biti dostupna alternativna opskrba električnom energijom tijekom odgovarajućeg vremenskog razdoblja. Potrebno vrijeme mora biti usklađeno sa scenarijima evakuacije iz plana postupanja u slučaju opasnosti.

(a) Ako je kontaktni vod podijeljen u sekcije koje se mogu lokalno uključivati, na mjestima na kojima se nalaze upravljački sklopovi sekcije moraju se osigurati sredstva komunikacije i rasvjeta.

(a) Sustav za opskrbu vučnom strujom u tunelima mora se podijeliti u sekcije.

(b) U tom slučaju, mora biti moguće lokalno ili daljinskim upravljanjem prekinuti svaku sekciju kontaktnog voda.

(a) Uređaji za uzemljenje moraju se osigurati na ulazima tunela te u blizini točaka razdvajanja sekcija ako se postupcima za uzemljenje dopušta uzemljenje pojedinačne sekcije. Oni mogu biti prijenosni uređaji ili daljinski upravljana nepokretna oprema.

(b) Za ►M2  ————— ◄ uzemljenju moraju se osigurati sredstva komunikacije i rasvjeta.

(a) U smislu ovoga TSI-ja podsustav željezničkih vozila dijeli se na sljedeće kategorije:

1. kategorija A: putnički vagoni (uključujući lokomotive putničkih vozila) za prometovanje na prugama unutar područja primjene ovog TSI-ja pri čemu udaljenost između ►M2  točaka za evakuaciju i spašavanje ◄ ili duljina tunela ne premašuje 5 km;

2. kategorija B: putnički vagoni (uključujući lokomotive putničkih vlakova) za prometovanje u svim tunelima na prugama unutar područja primjene ovog TSI-ja bez obzira na duljinu tunela;

3. lokomotive i vučna vozila za prijevoz tereta ali i putnika, poput primjerice pošte ili robe, za prometovanje u svim tunelima na prugama unutar područja primjene ovog TSI-ja, bez obzira na duljinu tunela. Lokomotive konstruirane za vuču i teretnih i putničkih vlakova obuhvaćene su objema kategorijama te moraju ispunjavati njihove zahtjeve;

4. pružni strojevi i vozila za održavanje na vlastiti pogon u prijevoznom načinu rada za prometovanje u svim tunelima na prugama unutar područja primjene ovog TSI-ja bez obzira na duljinu tunela.

(b) Kategorija željezničkih vozila navodi se u tehničkoj dokumentaciji i vrijedi bez obzira na buduće revizije ovog TSI-ja.

(a) Operativna se pravila razvijaju u okviru postupaka opisanih u sustavu upravljanja sigurnošću upravitelja infrastrukture. Njima se uzima u obzir dokumentacija koja se odnosi na odvijanje prometa koja je dio tehničke dokumentacije prema zahtjevu iz ►M2  članka 15. stavka 4. ◄ ►M2  Direktivu (EU) 2016/797 ◄ i utvrđena njezinim ►M2  Prilogom IV ◄ .

(a) U skladu s operativnim pravilima mora se provjeriti stanje vlaka prije ulaska u tunel kako bi se utvrdili nedostaci koji bi mogli ometati ponašanje u vožnji i kako bi se poduzele odgovarajuće radnje.

(b) U slučaju nezgode izvan tunela, prije ulaska u tunel mora se zaustaviti vlak koji ima nedostatak i koji bi mogao ometati njegovo ponašanje u vožnji.

(c) U slučaju nezgode u tunelu vlak se mora izvesti iz tunela ili dovesti do sljedeće ►M2  točke za evakuaciju i spašavanje ◄ .

(a) Pod vodstvom upravitelja infrastrukture u suradnji sa službama za hitne slučajeve i mjerodavnim tijelima mora se izraditi plan postupanja u slučaju opasnosti za svaki tunel posebno. Upravitelji željezničkih stanica moraju se također uključiti ako se jedna stanica ili više njih koriste kao sigurno područje ili točka za evakuaciju i spašavanje. U slučaju da se plan postupanja u slučaju opasnosti odnosi na postojeći tunel, mora se zatražiti savjet željezničkih prijevoznika koji prometuju tim tunelom. U slučaju da se plan postupanja u slučaju opasnosti odnosi na novi tunel, može se zatražiti savjet željezničkih prijevoznika koji planiraju prometovati u tunelu.

(b) Plan postupanja u slučaju opasnosti mora biti usklađen s dostupnim objektima za samospašavanje, evakuaciju, gašenje požara i spašavanje.

(c) Za plan postupanja u slučaju opasnosti moraju se izraditi detaljni scenariji nezgode u tunelu prilagođeni lokalnim uvjetima u tunelu.

(d) Kad je plan postupanja u slučaju opasnosti izrađen, mora se dostaviti željezničkim prijevoznicima koji namjeravaju upotrebljavati tunel.

(a) Prije puštanja u uporabu tunela ili niza tunela mora se provesti jedna kompleksna vježba, koja se sastoji od postupaka evakuacije i spašavanja, pri čemu sudjeluju sve kategorije osoblja određene planom postupanja u slučaju opasnosti.

(b) Planom postupanja u slučaju opasnosti mora se odrediti se na koji se način sve uključene organizacije mogu upoznati s infrastrukturom i koliko se često mora obilaziti tunel ili moraju održavati vježbe sa simulacijom nesreće ili druge vježbe.

(a) U slučaju da je potrebno isključiti sustav za opskrbu vučnom strujom, upravitelj infrastrukture mora isključiti odgovarajuće sekcije kontaktnog voda i obavijestiti službe za hitne slučajeve prije njihova ulaska u tunel ili dio tunela.

(b) Za prekidanje napajanja vuče odgovoran je upravitelj infrastrukture.

(c) Postupci i odgovornosti za uzemljenje kontaktnog voda moraju se odrediti između upravitelja infrastrukture i službi za hitne slučajeve i navesti u planu postupanja u slučaju opasnosti. Moraju se predvidjeti odgovarajuće mjere za isključivanje sekcije u kojoj je došlo do nezgode.

(a) Željeznički prijevoznici moraju obavijestiti putnike o opasnosti i sigurnosnim postupcima koji vrijede u vlaku koji prometuje tunelom.

(b) Takve informacije u pisanom ili zvučnom obliku moraju se pružati barem na jeziku države kroz koju vozi vlak i na engleskom jeziku.

(c) U jednom operativnom pravilu mora se opisati kako osoblje vlaka u slučaju potrebe osigurava potpunu evakuaciju vlaka, uključujući i osobe sa slušnim poteškoćama koje se mogu nalaziti u zatvorenim prostorima.

(a) Vozilima koja su u skladu s TSI-jem s točkom 4.2.3. dozvoljeno je prometovanje u tunelima u skladu sa sljedećim načelima:

1. smatra se da je putnički vagon kategorije A u skladu sa zahtjevima za sigurnost u tunelu za željeznička vozila na prugama na kojima udaljenost između ►M2  točaka za evakuaciju i spašavanje ◄ ili duljina tunela ne premašuje 5 km;

2. smatra se da je putnički vagon kategorije B u skladu sa zahtjevima za sigurnost u tunelu za željeznička vozila na svim prugama;

3. smatra se da su lokomotive teretnog vlaka u skladu sa zahtjevima za sigurnost u tunelu za željeznička vozila na svim prugama. Međutim, upravitelji infrastrukture tunela duljih od 20 km mogu zahtijevati da lokomotive teretnih vlakova imaju sposobnost za vožnju koja je jednaka sposobnosti vožnje željezničkih putničkih vozila kategorije B. Taj se zahtjev jasno navodi ►M2  ————— ◄ u izvješću o mreži upravitelja infrastrukture;

4. smatra se da su pružna vozila u skladu sa zahtjevima za sigurnost u tunelu za željeznička vozila na svim prugama;

5. teretni vlakovi mogu prometovati u tunelima u skladu s uvjetima utvrđenima točkom 1.1.3.1. Operativnim pravilima može se osigurati siguran teretni i putnički promet, primjerice, razdvajanjem navedenih vrsta prometa.

(b) Prometovanje željezničkih vozila kategorije A dopušta se na prugama na kojima udaljenost između ►M2  točaka za evakuaciju i spašavanje ◄ ili duljina tunela premašuje 5 km samo u slučaju kad u vlaku nema putnika.

(c) Moraju se predvidjeti operativna pravila kako bi se izbjegla ►M2  ————— ◄ spontana, nekontrolirana evakuacija u slučaju dugotrajnog stajanja vlaka u tunelu bez nastanka vruće ili hladne nezgode.

1. elementi koji podliježu trošenju, ispadu, zamoru ili ostalim oblicima smanjenja funkcionalnosti;

2. ograničenja korištenja elemenata iz gornje točke te opis mjera koje treba poduzeti kako bi se spriječilo prekoračenje navedenih ograničenja;

3. elementi koji su važni u slučaju opasnosti i kod upravljanja njime;

4. potrebne redovne provjere i aktivnosti servisiranja kako bi se osiguralo pravilno funkcioniranje dijelova i sustava iz gornje točke.

(a) Strojovođa i ostalo osoblje vlaka, te osoblje koje odobrava vožnju vlaka, mora imati znanje i sposobnost primjene tog znanja pri postupanju u pogoršanim uvjetima u slučaju nezgode.

(b) Za osoblje vlaka opći su zahtjevi utvrđeni TSI-jem za odvijanje prometa i upravljanje prometom.

(c) Osoblje vlaka prema definiciji iz TSI-ja za odvijanje prometa i upravljanje prometom mora biti upućeno u odgovarajuće sigurno ponašanje u tunelima te posebno mora biti u stanju da evakuira putnike pri zaustavljanju vlaka u tunelu.

(d) To posebno uključuje davanje uputa putnicima da prijeđu u sljedeći vagon ili da napuste vlak te vođenje putnika iz vlaka do sigurnog područja.

(e) Pomoćno osoblje u vlaku (npr. za poslugu, čišćenje), koje nije dio osoblja vlaka prema gornjoj definiciji, mora uz svoju osnovnu osposobljenost biti sposobno da podržava mjere koje poduzima osoblje vlaka.

(f) Stručno osposobljavanje tehničara i upravitelja koji su odgovorni za održavanje i rad podsustava mora obuhvatiti i sigurnost u željezničkih tunelima.

(a) EZ provjera podsustava vrši se u skladu s jednim modulom ili kombinacijom sljedećih modula u skladu s Odlukom 2010/713/EU:

(b) Postupak odobrenja i sadržaj ocjenjivanja zajedno određuju podnositelj zahtjeva i prijavljeno tijelo u skladu sa zahtjevima utvrđenima ovim TSI-jem i u skladu s pravilima utvrđenima odjeljkom 7. ovog TSI-ja.

(a) Podnositelj zahtjeva bira jedan modul ili kombinaciju modula koji su navedeni u sljedećoj tablici.

(b) Značajke podsustava koji se ocjenjuje u odgovarajućim fazama navedene su u Dodatku B.

(a) Ako je postojeće rješenje već ocijenjeno za primjenu u sličnim uvjetima te je već u uporabi, tada se primjenjuje sljedeći postupak:

(b) Podnositelj zahtjeva dokazuje da su rezultati ispitivanja i provjera prethodnog ocjenjivanja u skladu sa zahtjevima ovog TSI-ja. U ovom slučaju prethodne ocjene tipa za značajke podsustava i dalje vrijede za novi zahtjev.

(a) Inovativna su rješenja tehnička rješenja koja su u skladu s funkcionalnim zahtjevima i prirodom ovog TSI-ja, ali nisu u potpunosti sukladna s njima.

(b) Ako predlaže inovativna rješenja, proizvođač ili njegov ovlašteni predstavnik s poslovnim nastanom u Europskoj uniji primjenjuje postupak iz članka 8.

(a) U skladu s ►M2  člankom 15. stavkom 4. ◄ ►M2  Direktivu (EU) 2016/797 ◄ , ►M2  podnositelj zahtjeva ◄ odgovorno za sastavljanje tehničke dokumentacije kojom je obuhvaćena potrebna dokumentacija za odvijanje prometa i održavanje.

(b) Prijavljeno tijelo potvrđuje da je osigurana potrebna dokumentacija za odvijanje prometa i održavanje prema definiciji iz točke 4.5. ovog TSI-ja. Prijavljeno tijelo ne mora provjeravati podatke iz navedene dokumentacije.

(a) Ova se odredba primjenjuje ako se upotrebljava usporedba s referentnim sustavom ili eksplicitna ocjena rizika kako bi se ispunio temeljan zahtjev „Sigurnost” koji se primjenjuje na infrastrukturne i energetske podsustave.

(b) U tom slučaju, podnositelj zahtjeva:

(1) određuje načelo prihvaćanja rizika, metodologiju za procjenu rizika, sigurnosne zahtjeve koje sustav mora ispunjavati i dokazivanje da su isti ispunjeni;

(2) određuje razine prihvaćanja rizika s odgovarajućim nacionalnim nadležnim tijelom/tijelima;

(3) određuje neovisno tijelo za ocjenjivanje kako je definirano u zajedničkoj sigurnosnoj metodi za procjenu rizika. To tijelo za ocjenjivanje može biti prijavljeno tijelo odabrano za infrastrukturni ili energetski podsustav ako je priznato ili ovlašteno u skladu s Odjeljkom 7. zajedničke sigurnosne metode za procjenu rizika.

(c) Mora se dostaviti izvješće o sigurnosti u skladu sa zahtjevima određenima u zajedničkoj sigurnosnoj metodi za procjenu rizika.

(d) U EZ potvrdi koju je izdalo prijavljeno tijelo mora se izričito navesti načelo prihvaćanja rizika koje se primjenjuje za ispunjavanje zahtjeva „Sigurnost” ovog TSI-ja. U njoj se također mora navesti metodologija koja se primjenjuje za procjenu rizika te razine prihvaćanja rizika.

1. Za dokazivanje zadržavanja cjelovitosti oplate tunela tijekom vremena koje je dovoljno dugo kako bi se omogućili samospašavanje, evakuacija putnika i osoblje te intervencija službi za hitne slučajeve dovoljan je dokaz da oplata tunela može podnijeti temperaturu od najviše 450 °C tijekom istog vremenskog razdoblja.

(a) Prijavljeno tijelo provjerava je li doneseno rješenje jasno navedeno izjavom u tehničkoj dokumentaciji te je li u skladu sa zahtjevima iz točke 4.2.1.5. Kod ocjene izmijenjenih uvjeta na sigurnom području tijekom nezgode, prijavljeno tijelo provjerava mogu li vrata i konstrukcije koje odvajaju sigurno područje od tunela podnijeti porast temperature u najbližoj cijevi.

(a) Ovim se TSI-jem ne zahtijevaju izmjene podsustava koji su već u uporabi, osim ako se oni moderniziraju ili obnavljaju.

(b) Ako nije drukčije odjeljkom 7.3. „Posebni slučajevi”, smatra se da sva nova željeznička vozila kategorije B sukladna s TSI-jem imaju višu razinu protupožarne sigurnosti i sigurnosti u tunelu u usporedbi sa željezničkim vozilima koja nisu u skladu s TSI-jem. Ova se pretpostavka koristi kako bi se opravdalo sigurno prometovanje novih željezničkih vozila sukladnih s TSI-jem u starim tunelima koji nisu u skladu s TSI-jem. Stoga se svi vlakovi kategorije B ►M2  smatraju tehnički kompatibilnima sa svim tunelima koji nisu u skladu s TSI-jem unutar zemljopisnog područja primjene ovog TSI-ja u skladu s člankom 21. stavkom 3. Direktive (EU) 2016/797. ◄

(c) Neovisno o gore navedenom, za postizanje željene razine sigurnosti u tunelu mogu biti potrebne opsežnije mjere od mjera utvrđenih ovim TSI-jem. Takve se mjere mogu uvesti samo u pogledu građevinskog i elektroenergetskog podsustava i podsustava odvijanja prometa i upravljanja prometom i njima se ne ograničava odobravanje ili korištenje željezničkih vozila sukladnih s TSI-jem.

(a) Ovaj se TSI primjenjuje na sve podsustave unutar svojeg područja primjene koji se stavljaju u uporabu nakon datuma primjene ovog TSI-ja, osim ako je drukčije određeno odjeljcima u nastavku.

(b) Primjena ovog TSI-ja na pružne strojeve i vozila za održavanje je dobrovoljna. Kad se ne ocjenjuju i kad se ne prijavljuje da su sukladni s ovim TSI-jem, pružni strojevi podliježu nacionalnim propisima. ►M2  ————— ◄

(a) Tunel se smatra moderniziranim ili obnovljenim u kontekstu ovog TSI-ja onda kada su provedeni svi veći radovi na izmjeni ili zamjeni podsustava (ili njegovog dijela) koji čine tunel.

(b) Sklopovi i komponente koji nisu uključeni u opseg posebnog programa modernizacije ili obnove u okviru tog programa ne moraju biti usklađeni u vrijeme tog programa.

(c) Nakon što budu provedeni radovi modernizacije ili obnove, primjenjivat će se sljedeći parametri ako spadaju u opseg radova:

4.2.1.1. Sprečavanje neovlaštenog pristupa izlazima za nuždu i tehničkim prostorima

4.2.1.3. Reakcija na vatru građevinskog materijala

4.2.1.4. Otkrivanje požara u tehničkim prostorima

4.2.1.5.4. Rasvjeta u slučaju opasnosti: ako postoji, nije potrebno primjenjivati detaljne zahtjeve

4.2.1.5.5. Označavanje evakuacijskih putova

4.2.1.8. Komunikacija u slučaju opasnosti

(d) Plan postupanja u slučaju opasnosti u tunelu mora se revidirati.

(a) Tunel se smatra proširenim u kontekstu ovog TSI-ja ako se utječe na geometriju tunela (npr. proširenje po duljini, povezivanje s drugim tunelom).

(b) Nakon proširenja tunela moraju se provesti sljedeće mjere za sklopove i komponente uključene u proširenje. Za njihovu primjenu, duljina tunela koju treba uzeti u obzir jest ukupna duljina tunela nakon proširenja:

4.2.1.1. Sprečavanje neovlaštenog pristupa izlazima za nuždu i tehničkim prostorima

4.2.1.2. Vatrootpornost konstrukcije tunela

4.2.1.3. Reakcija na vatru građevinskog materijala

4.2.1.4. Otkrivanje požara u tehničkim prostorima

4.2.1.5.4. Rasvjeta u slučaju opasnosti

4.2.1.5.5. Označavanje evakuacijskih putova

4.2.1.6. Evakuacijski putovi

4.2.1.8. Komunikacija u slučaju opasnosti

4.2.1.9. Napajanje električnom energijom za službe za hitne slučajeve

4.2.1.10. Pouzdanost električnih sustava

4.2.1.11. Komunikacija i rasvjeta na mjestima na kojima se nalaze upravljački sklopovi

4.2.2.1. Odjeljivanje kontaktnog voda

4.2.2.2. Uzemljenje kontaktnog voda

(c) Zajednička sigurnosna metoda za procjenu rizika provodi se kako je opisano u točki 6.2.6. za definiranje važnosti primjene ostalih mjera iz odredbe 4.2.1.5. i mjera iz odredbe 4.2.1.7. na cjelokupan tunel nakon proširenja.

(d) Kada je to primjenjivo, plan postupanja u slučaju opasnosti u tunelu mora se revidirati.

(a) Operativna pitanja i njihova provedba utvrđuju se TSI-jem za odvijanje prometa i upravljanje prometom.

(b) Prilikom radova modernizacije ili obnove tunela primjenjuju se zahtjevi u pogledu novih tunela iz ovog TSI-ja.

(a) Kategorija novih željezničkih vozila čije se prometovanje planira u postojećim tunelima bira se u skladu s točkom 4.4.6. podtočkom (a).

(b) Međutim, država članica može dopustiti prometovanje novog željezničkog vozila kategorije A u postojećim tunelima duljim od 5 km pod uvjetom da se njime osigurava ista ili veća razina zaštite od požara u usporedbi s prometovanjem prethodnih željezničkih vozila. Jednaka ili veća razina sigurnosti putnika i osoblja vlaka dokazuje se zajedničkom sigurnosnom metodom u pogledu procjene rizika.

(1) Posebni slučajevi, koji su navedeni u sljedećoj odredbi, opisuju posebne odredbe koje su potrebne i odobrene na određenim mrežama svake države članice.

(2) Ti su posebni slučajevi razvrstani kao:

— Slučajevi „P”: „trajni” slučajevi.

— „T0”: „privremeni” slučajevi neodređenog trajanja, za koje još nije određen datum do kada se mora postići ciljni sustav.

— slučajevi „T1”„privremeni” slučajevi u kojima se ciljni sustav mora postići do 31. prosinca 2025.

— slučajevi „T2”„privremeni” slučajevi u kojima se ciljni sustav mora postići do 31. prosinca 2035.

(3) Posebni slučajevi primjenjivi na željeznička vozila unutar područja primjene ovog TSI-ja detaljno se navode u TSI-ju za lokomotive i putničke vagone.