02014R1300 — HR — 28.09.2023 — 004.001
Ovaj je tekst namijenjen isključivo dokumentiranju i nema pravni učinak. Institucije Unije nisu odgovorne za njegov sadržaj. Vjerodostojne inačice relevantnih akata, uključujući njihove preambule, one su koje su objavljene u Službenom listu Europske unije i dostupne u EUR-Lexu. Tim službenim tekstovima može se izravno pristupiti putem poveznica sadržanih u ovom dokumentu.
UREDBA KOMISIJE (EU) br. 1300/2014 оd 18. studenoga 2014. o tehničkoj specifikaciji za interoperabilnost u vezi s pristupačnošću željezničkog sustava Unije osobama s invaliditetom i osobama s ograničenom pokretljivošću ( L 356 12.12.2014, 110) |
Koju je izmijenila:
|
|
|||
br. |
stranica |
datum |
||
PROVEDBENA UREDBA KOMISIJE (EU) 2019/772 оd 16. svibnja 2019. |
L 139I |
1 |
27.5.2019 |
|
PROVEDBENA UREDBA KOMISIJE (EU) 2022/721 оd 10. svibnja 2022. |
L 134 |
14 |
11.5.2022 |
|
PROVEDBENA UREDBA KOMISIJE (EU) 2023/62 оd 5. siječnja 2023. |
L 5 |
31 |
6.1.2023 |
|
PROVEDBENA UREDBA KOMISIJE (EU) 2023/1694 оd 10. kolovoza 2023. |
L 222 |
88 |
8.9.2023 |
UREDBA KOMISIJE (EU) br. 1300/2014
оd 18. studenoga 2014.
o tehničkoj specifikaciji za interoperabilnost u vezi s pristupačnošću željezničkog sustava Unije osobama s invaliditetom i osobama s ograničenom pokretljivošću
(Tekst značajan za EGP)
Članak 1.
Predmet
Ovom se Uredbom utvrđuje tehnička specifikacija za interoperabilnost (TSI) u vezi s pristupačnošću željezničkog sustava Unije osobama s invaliditetom i osobama s ograničenom pokretljivošću, kako je definirano u Prilogu.
Članak 2.
Područje primjene
Članak 3.
Ocjena sukladnosti
Članak 4.
Posebni slučajevi
Do 1. srpnja 2015. svaka država članica obavješćuje druge države članice i Komisiju o sljedećem:
tehničkim pravilima navedenima u stavku 1.;
ocjeni sukladnosti i postupcima provjere koji će se izvršiti kako bi se primijenila nacionalna pravila navedena u stavku 1.;
tijelima koja su u skladu s člankom 17. stavkom 3. ►M4 člankom 37. Direktive (EU) 2016/797 ◄ imenovana za provođenje ocjene sukladnosti i postupaka provjere s obzirom na specifične slučajeve navedene u odjeljku 7.3 Priloga.
Članak 5.
Projekti u naprednoj fazi razvoja
U skladu s ►M4 člankom 7. stavkom 2. Direktive (EU) 2016/797 ◄ svaka država članica Komisiji u roku od godine dana od stupanja ove Uredbe na snagu dostavlja popis projekata koji se provode na njezinu teritoriju te koji su u naprednoj fazi razvoja.
Članak 6.
Inovativna rješenja
Članak 7.
Inventar imovine
Svaka država članica osigurava uspostavu i provedbu inventara imovine s ciljem:
identificiranja zapreka pristupačnosti;
pružanja informacija korisnicima;
nadzor i ocjenu napretka u pogledu pristupačnosti.
Opseg tog inventara imovine obuhvaća najmanje sljedeće:
javna područja postaja namijenjena za prijevoz putnika kako su definirana u točki 2.1.1. Priloga;
željeznička vozila kako su definirana u točki 2.1.2. Priloga.
Članak 7.a
Prikupljanje, održavanje i razmjena podataka o pristupačnosti
Članak 8.
Nacionalni planovi provedbe
Države članice odlučuju o područjima primjene i brzini provedbe nacionalnih planova.
Članak 9.
Savjetodavno tijelo
Savjetodavno tijelo osniva se najkasnije 1. veljače 2015. te se sastoji od:
država članica koje žele sudjelovati;
predstavničkih tijela iz željezničkog sektora;
predstavničkih tijela korisnika;
Europske agencije za željeznice.
Zadaće savjetodavnog tijela obuhvaćaju:
nadzor razvoja minimalne strukture podataka za inventar imovine;
potporu državama članicama pri dovršetku inventara imovine i planova provedbe;
pružanje pomoći Komisiji u praćenju provedbe TSI-ja;
pospješivanje razmjene najboljih praksi;
pružanje pomoći Komisiji pri utvrđivanju zajedničkih prioriteta i kriterija za provedbu TSI-ja kako je navedeno u članku 8.;
davanje preporuka Komisiji, osobito s obzirom na jačanje provedbe TSI-ja, gdje je primjereno.
Članak 10.
Završne odredbe
Obavezna je potpuna usklađenost s TSI-jem svih projekata koji primaju financijsku potporu Unije za obnovu ili modernizaciju postojećeg sustava željezničkih vozila ili njegova dijela, posebice postaje ili njezinih sastavnih dijelova i perona ili njihovih sastavnih dijelova.
Članak 11.
Stavljanje izvan snage
Odluka 2008/164/EZ stavlja se izvan snage s učinkom od 1. siječnja 2015.
No ona se i dalje primjenjuje na:
podsustave odobrene u skladu s tom Odlukom;
projekte za nove, obnovljene ili modernizirane podsustave koji su na datum objave ove Uredbe u naprednoj fazi razvoja ili su predmet aktualnog ugovora;
projekte za nova željeznička vozila postojećeg dizajna, kako se navodi u točki 7.1.2. Priloga ovoj Uredbi.
Članak 12.
Stupanje na snagu
Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.
Primjenjuje se od 1. siječnja 2015. Ali odobrenje za puštanje u rad u skladu s TSI-jem kako je utvrđen u Prilogu ovoj Uredbi može se dodijeliti i prije 1. siječnja 2015.
Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.
PRILOG
SADRŽAJ |
|
1. |
UVOD |
1.1. |
Tehničko područje primjene |
1.2. |
Geografsko područje primjene |
2. |
PODRUČJE PRIMJENE PODSUSTAVA I DEFINICIJE |
2.1. |
Opis podsustava |
2.1.1. |
Područje primjene povezano s podsustavom infrastrukture |
2.1.2. |
Područje primjene povezano s podsustavom željezničkih vozila |
2.1.3. |
Područje primjene povezano s podsustavom operativnih aspekata |
2.1.4. |
Područje primjene povezano s podsustavom telematskih aplikacija za putnički promet |
2.2. |
Definicija izraza „osoba s invaliditetom i osoba s ograničenom pokretljivošću” |
2.3. |
Ostale definicije |
3. |
TEMELJNI ZAHTJEVI |
4. |
OPIS PODSUSTAVA |
4.1. |
Uvod |
4.2. |
Funkcionalne i tehničke specifikacije |
4.2.1. |
Podsustav infrastrukture |
4.2.2. |
Podsustav željezničkih vozila |
4.3. |
Funkcionalne i tehničke specifikacije sučelja |
4.3.1. |
Sučelje s podsustavom infrastrukture |
4.3.2. |
Sučelje s podsustavom željezničkih vozila |
4.3.3. |
Sučelje s podsustavom telematskih aplikacija za putnički promet |
4.4. |
Operativni propisi |
4.4.1. |
Podsustav infrastrukture |
4.4.2. |
Podsustav željezničkih vozila |
4.4.3. |
Osiguranje pomoćnih sredstava za ukrcaj i pružanje pomoći |
4.5. |
Pravila održavanja |
4.5.1. |
Podsustav infrastrukture |
4.5.2. |
Podsustav željezničkih vozila |
4.6. |
Stručna osposobljenost |
4.7. |
Zdravstveni i sigurnosni uvjeti |
4.8. |
Registri infrastrukture i željezničkih vozila |
4.8.1. |
Registar infrastrukture |
4.8.2. |
Registar željezničkih vozila |
5. |
INTEROPERABILNI SASTAVNI DIJELOVI |
5.1. |
Definicija |
5.2. |
Inovativna rješenja |
5.3. |
Popis i značajke sastavnih dijelova |
5.3.1. |
Infrastruktura |
5.3.2. |
Željeznička vozila |
6. |
OCJENJIVANJE SUKLADNOSTI I/ILI PRIKLADNOSTI ZA UPORABU |
6.1. |
Interoperabilni sastavni dijelovi |
6.1.1. |
Ocjena sukladnosti |
6.1.2. |
Primjena modula |
6.1.3. |
Posebni postupci ocjenjivanja |
6.2. |
Podsustavi |
6.2.1. |
Provjera EZ-a (općenito) |
6.2.2. |
Postupci provjere EZ-a za podsustave (moduli) |
6.2.3. |
Posebni postupci ocjenjivanja |
6.2.4. |
Tehnička rješenja pod pretpostavkom sukladnosti u fazi projektiranja |
6.2.5. |
Ocjenjivanje održavanja |
6.2.6. |
Ocjenjivanje operativnih propisa |
6.2.7. |
Ocjenjivanje jedinica namijenjenih za opću uporabu |
7. |
PROVEDBA TSI-ja |
7.1. |
Primjena ovog TSI-ja na novu infrastrukturu i željeznička vozila |
7.1.1. |
Nova infrastruktura |
7.1.2. |
Nova željeznička vozila |
7.2. |
(„Podsustav željezničkih vozila”) TSI-ja za lokomotive i putnička željeznička vozila. |
7.2.1. |
Primjena ovog TSI-ja na postojeću infrastrukturu i željeznička vozila |
7.2.2. |
Primjena ovog TSI-ja na postojeću infrastrukturu |
7.2.3. |
Primjena ovog TSI-ja na postojeća željeznička vozila |
7.3. |
Posebni slučajevi |
7.3.1. |
Općenito |
7.3.2. |
Popis posebnih slučajeva |
Dodatak A: |
Standardi i normativni dokumenti na koje se upućuje u ovom TSI-ju |
Dodatak B: |
Privremeno pravilo prioritizacije za modernizaciju/obnovu postaja |
Dodatak C: |
Informacije iz nacionalnoga plana provedbe |
Dodatak D: |
Ocjenjivanje interoperabilnih sastavnih dijelova |
Dodatak E: |
Ocjenjivanje podsustava |
Dodatak F: |
Obnova ili modernizacija željezničkih vozila |
Dodatak G: |
Zvučna upozorenja na vanjskim putničkim vratima |
Dodatak H: |
Dijagrami sjedala rezerviranih za invalide |
Dodatak I: |
Dijagrami prostora za invalidska kolica |
Dodatak J: |
Dijagrami prolaza |
Dodatak K: |
Tablica širine hodnika za područja prilagođena za invalidska kolica u željezničkim vozilima |
Dodatak L: |
Zona dosega korisnika invalidskih kolica |
Dodatak M: |
Invalidska kolica prenosiva vlakom |
Dodatak N: |
Oznake za osobe s ograničenom pokretljivošću |
Dodatak O: |
Popis tehničkih dokumenata |
Dodatak P: |
Promjene zahtjeva i prijelazni režimi |
1. UVOD
Cilj je ovog TSI-ja povećati pristupačnost željezničkog prijevoza osobama s invaliditetom i osobama s ograničenom pokretljivošću.
1.1. Tehničko područje primjene
Tehničko područje primjene ovog TSI-ja definirano je u članku 2. stavku 1. Uredbe.
1.2. Geografsko područje primjene
Geografsko područje primjene ovog TSI-ja definirano je u članku 2. stavku 2. Uredbe.
2. PODRUČJE PRIMJENE PODSUSTAVA I DEFINICIJE
2.1. Opis podsustava
2.1.1. Područje primjene povezano s podsustavom infrastrukture
Ovaj se TSI primjenjuje na sva javna područja postaja namijenjenih za prijevoz putnika koja nadziru željeznički prijevoznik, upravitelj infrastrukture ili upravitelj postaje. To uključuje pružanje informacija, kupnju vozne karte i njezino potvrđivanje ako je potrebno te mogućnost čekanja vlaka.
2.1.2. Područje primjene povezano s podsustavom željezničkih vozila
Ovaj se TSI primjenjuje na željeznička vozila koja su obuhvaćena područjem primjene Priloga Uredbi (EU) br. 1302/2014 TSI-ja za lokomotive i putnička vozila čija je namjena prijevoz putnika.
Ovaj se TSI ne primjenjuje na željeznička vozila namijenjena za druge svrhe osim prijevoza osoba. Osobe koje prate teretni vlak ili se voze drugim željezničkim vozilima koja nisu namijenjena putnicima podliježu uvjetima koje je utvrdio željeznički prijevoznik i koji se objavljuju na njegovoj internetskoj stranici.
2.1.3. Područje primjene povezano s podsustavom operativnih aspekata
Ovaj se TSI primjenjuje na postupke kojima se omogućuje dosljedan rad podsustava infrastrukture i željezničkih vozila kad su putnici osobe s invaliditetom i osobe s ograničenom pokretljivošću.
2.1.4. Područje primjene povezano s podsustavom telematskih aplikacija za putnički promet
Ovaj se TSI primjenjuje na sustave vizualnih i zvučnih informacija za putnike koji se nalaze u postajama i u željezničkim vozilima.
2.2. Definicija izraza „osoba s invaliditetom i osoba s ograničenom pokretljivošću”
„Osoba s invaliditetom i osoba s ograničenom pokretljivošću” znači svaka osoba koja ima trajno ili privremeno tjelesno, duševno, intelektualno ili osjetilno oštećenje koje, u interakciji s različitim preprekama, može ometati njezino potpuno i učinkovito korištenje prijevoznim sredstvima na ravnopravnoj osnovi s ostalim putnicima ili čija je pokretljivost u prometu ograničena zbog dobi.
Prijevoz tereta vangabaritnih dimenzija (na primjer: bicikli ili velika prtljaga) nije obuhvaćen područjem primjene ovog TSI-ja.
2.3. Ostale definicije
Definicije povezane sa željezničkim vozilima: vidjeti točku 2.2. TSI-ja za lokomotive i putnička željeznička vozila.
Interoperabilna invalidska kolica koja se mogu prevoziti vlakom” Interoperabilna invalidska kolica koja se mogu prevoziti vlakom su invalidska kolica čije značajke omogućuju punu uporabu svih obilježja željezničkih vozila projektiranih za korisnike invalidskih kolica. Značajke interoperabilnih invalidskih kolica koja se mogu prevoziti vlakom unutar su graničnih vrijednosti navedenih u Dodatku M.
Podaci o pristupačnosti
Podaci o pristupačnosti sastoje se od informacija o pristupačnosti putničkih željezničkih postaja koje treba prikupljati, održavati i razmjenjivati, to jest sastoje se od opisa karakteristika i opreme putničkih željezničkih postaja. Ti se opisi prema potrebi dopunjuju informacijama o usklađenosti postaja s ovim TSI-jem.
Put bez prepreka
Put bez prepreka poveznica je dvaju ili više javnih područja namijenjenih prijevozu putnika poput onih iz točke 2.1.1. Njime se mogu služiti sve osobe s invaliditetom i osobe s ograničenom pokretljivošću. Da bi se to ostvarilo, put se može podijeliti da bi učinkovitije zadovoljio potrebe svih osoba s invaliditetom i ograničenom pokretljivošću. Kombinacija svih dijelova puta bez prepreka predstavlja put koji je dostupan svim osobama s invaliditetom i ograničenom pokretljivošću.
Put bez stuba
Put bez stuba dio je puta bez prepreka koja zadovoljava potrebe osoba sa smanjenom pokretljivošću. Izbjegavaju se promjene razine ili, ako ih nije moguće izbjeći, premošćuju s pomoću rampi ili dizala.
„Taktilni znakovi” i „taktilne tipke”
„Taktilni znakovi” i „taktilne tipke” znakovi su ili tipke koji uključuju reljefne piktograme, reljefna slova i brojke ili natpise na Brailleovu pismu.
Upravitelj postaje
Upravitelj postaje znači organizacijski subjekt u državi članici koji je odgovoran za upravljanje željezničkom postajom i koji može biti upravitelj infrastrukture.
Sigurnosne informacije
Sigurnosne informacije jesu informacije koje se daju putnicima kako bi unaprijed znali kako se moraju ponašati u slučaju opasnosti.
Sigurnosne upute
Sigurnosne upute jesu upute koje se putnicima daju kada nastupi opasnost kako bi im bilo jasno što trebaju učiniti.
Pristup u razini
Pristup u razini jest pristup s perona u ulazni dio željezničkog vozila za koji se može dokazati da:
3. TEMELJNI ZAHTJEVI
U sljedećim tablicama navedeni su temeljni zahtjevi, utvrđeni Prilogom III. Direktivi (EU) 2016/797 Europskog parlamenta i Vijeća ( 4 ), koje ispunjavaju specifikacije iz poglavlja 4. ovog TSI-ja radi područja primjene ovog TSI-ja.
Temeljni zahtjevi koji nisu navedeni u tablici nisu relevantni unutar područja primjene ovog TSI-ja.
Tablica 1.
Temeljni zahtjevi za podsustav infrastrukture
Infrastruktura |
Uputa na temeljni zahtjev u Prilogu III. ►M4 Direktivi (EU) 2016/797 ◄ |
||||||
Element područja TSI-ja |
Referentna točka ovog Priloga |
Sigurnost |
Pouzdanost i dostupnost |
Zdravlje |
Zaštita okoliša |
Tehnička kompatibilnost |
Dostupnost (1) |
Parkirališta za osobe s invaliditetom i osobe s ograničenom pokretljivošću |
4.2.1.1. |
|
|
|
|
|
2.1.2. |
Put bez prepreka |
4.2.1.2. |
2.1.1. |
|
|
|
|
2.1.2. |
Vrata i ulazi |
4.2.1.3. |
1.1.1. 2.1.1. |
|
|
|
|
2.1.2. |
Podne površine |
4.2.1.4. |
2.1.1. |
|
|
|
|
2.1.2. |
Označivanje prozirnih prepreka |
4.2.1.5. |
2.1.1. |
|
|
|
|
2.1.2. |
Nužnici i prostorije za previjanje |
4.2.1.6. |
1.1.5. 2.1.1. |
|
|
|
|
2.1.2. |
Namještaj i samostojeći uređaji |
4.2.1.7. |
2.1.1. |
|
|
|
|
2.1.2. |
Blagajne, informacijski pultovi i mjesta za pomoć korisnicima |
4.2.1.8. |
2.1.1. |
2.7.3. |
|
|
2.7.1. |
2.1.2. 2.7.5. |
Rasvjeta |
4.2.1.9. |
2.1.1. |
|
|
|
|
2.1.2. |
Vizualne informacije: oznake, piktogrami, ispisane ili dinamične informacije |
4.2.1.10. |
|
|
|
|
2.7.1. |
2.1.2. 2.7.5. |
Govorne informacije |
4.2.1.11. |
2.1.1. |
2.7.3. |
|
|
2.7.1. |
2.1.2. 2.7.5. |
Širina perona i rub perona |
4.2.1.12. |
2.1.1. |
|
|
|
|
2.1.2. |
Završetak perona |
4.2.1.13. |
2.1.1. |
|
|
|
|
2.1.2. |
Pomoćna sredstva za ukrcaj na peronima |
4.2.1.14. |
1.1.1. |
|
|
|
|
2.1.2. |
Prijelaz preko kolosijeka na postajama u razini |
4.2.1.15. |
2.1.1. |
|
|
|
|
2.1.2. |
(1)
Temeljni zahtjev iz Direktive Komisije 2013/9/EU od 11. ožujka 2013. o izmjeni Priloga III. Direktivi 2008/57/EZ (SL L 68, 12.3.2013., str. 55.). |
Tablica 2.
Temeljni zahtjevi za podsustav infrastrukture
Željeznička vozila |
Uputa na temeljni zahtjev u Prilogu III. ►M4 Direktivi (EU) 2016/797 ◄ |
||||||
Element područja TSI-ja |
Referentna točka ovog Priloga |
Sigurnost |
Pouzdanost i dostupnost |
Zdravlje |
Zaštita okoliša |
Tehnička kompatibilnost |
Dostupnost |
Sjedala |
4.2.2.1. |
|
|
1.3.1. |
|
|
2.4.5. |
Prostori za invalidska kolica |
4.2.2.2. |
2.4.1. |
|
|
|
|
2.4.5. |
Vrata |
4.2.2.3. |
1.1.1. 1.1.5. 2.4.1. |
1.2. |
|
|
|
2.4.5. |
Rasvjeta |
4.2.2.4. |
2.4.1. |
|
|
|
|
2.4.5. |
Nužnici |
4.2.2.5. |
2.4.1. |
|
|
|
|
2.4.5. |
Prolazi |
4.2.2.6. |
|
|
1.3.1. |
|
|
2.4.5. |
Informacije za korisnike |
4.2.2.7. |
2.4.1. |
2.7.3. |
|
|
2.7.1. |
2.4.5. 2.7.5. |
Promjene visine |
4.2.2.8. |
1.1.5. |
|
|
|
|
2.4.5. |
Rukohvati |
4.2.2.9. |
1.1.5. |
|
|
|
|
2.4.5. |
Prostorije za spavanje s pristupom za invalidska kolica |
4.2.2.10. |
2.4.1. |
|
|
|
|
2.4.5. |
Položaj stuba za ulazak i izlazak iz vozila |
4.2.2.11. |
1.1.1. |
2.4.2. |
|
|
1.5. 2.4.3. |
2.4.5. |
Pomoćna sredstva za ukrcaj |
4.2.2.12. |
1.1.1. |
|
|
|
1.5. 2.4.3. |
2.4.5. |
4. OPIS PODSUSTAVA
4.1 Uvod
Željeznički sustav Unije na koji se odnosi ►M4 Direktiva (EU) 2016/797 ◄ , i čiji je dio ovaj podsustav, predstavlja integrirani sustav čija je sukladnost podložna provjeri. Naročito je potrebno provjeriti sukladnost specifikacija za svaki podsustav, njegova sučelje sa sustavom u koji ga se integrira te operativne propise i propise za održavanje.
Funkcionalne i tehničke specifikacije podsustava i njihovih sučelja, opisane u točkama 4.2. i 4.3., ne nameću korištenje pojedinih tehnologija ili tehničkih rješenja osim kada je to prijeko potrebno za interoperabilnost željezničke mreže Unije. Međutim, inovativna rješenja za interoperabilnost mogu zahtijevati uvođenje novih specifikacija i/ili novih metoda ocjenjivanja. Da bi se omogućile tehnološke inovacije, specifikacije i metode ocjenjivanja razvijaju se pomoću postupka opisanoga u članku 6. Uredbe.
Uzimajući u obzir sve primjenjive temeljne zahtjeve, osnovni parametri koji se odnose na pristupačnost osobama s invaliditetom i osobama s ograničenom pokretljivošću utvrđeni su za podsustav infrastrukture i podsustav željezničkih vozila u točki 4.2. ►M4 Operativni zahtjevi i odgovornosti utvrđeni su u Provedbenoj uredbi Komisije (EU) 2019/773 ( 5 ) (TSI za odvijanje prometa i upravljanje prometom) i u točki 4.4. ovog TSI-ja. ◄
4.2. Funkcionalne i tehničke specifikacije
4.2.1. Podsustav infrastrukture
S obzirom na temeljne zahtjeve iz odjeljka 3., funkcionalne i tehničke specifikacije za podsustav infrastrukture u vezi s pristupačnošću osobama s invaliditetom i osobama s ograničenom pokretljivošću uspostavljene su kako slijedi:
Osnovni parametri iz točaka 4.2.1.1.–4.2.1.15. primjenjuju se na područje primjene podsustava infrastrukture definirano u točki 2.1.1.; mogu se podijeliti na dvije kategorije:
U tablici 3. u nastavku naznačena je kategorija svakog od osnovnih parametara.
Tablica 3.
Kategorije osnovnih parametara
Osnovni parametar |
Navedeni tehnički detalji |
Samo funkcionalni zahtjev |
Parkirališta za osobe s invaliditetom i osobe s ograničenom pokretljivošću |
|
Cijela točka 4.2.1.1. |
Put bez prepreka |
Položaj putova Širina puta bez prepreka Prag Dvostruki rukohvati Vrsta dizala Visina znakova Brailleova pisma |
Detaljne značajke |
Vrata i ulazi |
4.2.1.3. (2): Širina vrata 4.2.1.3. (4): Visina uređaja za upravljanje vratima |
4.2.1.3. (1) 4.2.1.3. (3) |
Podne površine |
4.2.1.4. (2): Neravnina na podu |
4.2.1.4. (1): Otpornost na klizanje |
Označivanje prozirnih prepreka |
|
Cijela točka 4.2.1.5. |
Nužnici i prostorije za previjanje |
|
Cijela točka 4.2.1.6. |
Namještaj i samostojeći uređaji |
|
Cijela točka 4.2.1.7. |
Blagajne, informacijski pultovi i mjesta za pomoć korisnicima |
4.2.1.8. (5): Prolaz za uređaje za kontrolu voznih karata |
4.2.1.8. (1)–(4) 4.2.1.8. (6) |
Rasvjeta |
4.2.1.9. (3): Rasvjeta na peronima |
4.2.1.9. (1), 4.2.1.9. (2), 4.2.1.9. (4): Rasvjeta na ostalim mjestima |
Vizualne informacije: oznake, piktogrami, ispisane ili dinamične informacije |
Detalji o informacijama koje treba dostaviti Smještanje informacija |
Detaljne značajke vizualnih informacija |
Govorne informacije |
Cijela točka 4.2.1.11. |
|
Širina perona i rub perona |
4.2.1.12. (2)–(5) 4.2.1.12. (6)–(9) Postojanje predmeta |
4.2.1.12. (1) 4.2.1.12. (6)–(9) Značajke kontrasta i vizualnih i taktilnih oznaka |
Završetak perona |
4.2.1.13.: Postojanje predmeta |
4.2.1.13.: Značajke kontrasta i vizualnih i taktilnih oznaka |
Pomoćna sredstva za ukrcaj na peronima |
Cijela točka 4.2.1.14. |
|
Prijelazi preko kolosijeka na postajama |
Cijela točka 4.2.1.15. |
|
4.2.1.1.
Tamo gdje je osigurano posebno parkiralište za postaju mora se nalaziti dovoljno prilagođenih parkirnih mjesta rezerviranih za osobe s invaliditetom i osobe s ograničenom pokretljivošću koje ih imaju pravo koristiti na onome mjestu unutar parkirališta koje je najbliže ulazu s pristupom za takvog korisnika.
4.2.1.2.
Osiguravaju se putovi bez prepreka kojima se međusobno povezuju sljedeća javna područja infrastrukture, ako su ista osigurana:
Svi putovi bez prepreka, pješački mostovi i pothodnici imaju slobodnu širinu od najmanje 160 cm, osim na područjima navedenima u točki 4.2.1.2.2. podtočki 3.a (rampe), točki 4.2.1.3. podtočki 2. (vrata), točki 4.2.1.12. podtočki 3. (peroni) i točki 4.2.1.15. podtočki 2. (željezničko-cestovni prijelazi).
Podne površine putova bez prepreka i površine tla imaju nisku razinu odsjaja.
4.2.1.2.1. Horizontalno kretanje
▼M4 —————
Ako su pragovi postavljeni na horizontalnom putu, drukčiji su od poda koji ih okružuje i nisu viši od 2,5 cm.
4.2.1.2.2. Vertikalno kretanje
1. Ako put bez prepreka uključuje promjenu razine, mora postojati put bez stuba kao alternativa stubištu za osobe s ograničenom pokretljivošću.
2. Širina stuba i stubišta na putovima bez prepreka mora biti najmanje 160 cm mjereno između rukohvata
2.a Kao minimalan zahtjev prva i posljednja stuba na stubištu moraju biti označene trakom u boji koja se ističe. Taj se zahtjev primjenjuje i ako je riječ o jednoj stubi.
2.b Kao minimalan zahtjev taktilni pokazatelji površina za hodanje moraju biti postavljeni prije prve stube za spuštanje niz stubište koje ima tri ili više stuba.
3. Ako nisu osigurana dizala, postavljaju se rampe za osobe s invaliditetom i osobe s ograničenom pokretljivošću koje se nisu u mogućnosti koristiti stubištem. Rampe su umjerenog nagiba. Velik nagib dopušten je samo za rampe na kratkim udaljenostima.
3.a Ako se koriste kao dopuna stubištima, rampe mogu biti široke do 120 cm mjereno na površini poda.
4. Stubište koje ima tri ili više stuba i rampe s obje strane moraju biti opremljene rukohvatima na dvije razine.
5. Ako nisu dostupne rampe moraju biti postavljena dizala i moraju odgovarati barem tipu 2 u skladu sa specifikacijom iz Dodatka A, indeksa [1]. Dizala tipa 1 dopuštena su samo u slučaju obnove ili modernizacije postaja.
6. Pokretne stube i pokretne trake projektiraju se u skladu sa specifikacijom iz Dodatka A, indeksa [2].
7. Prijelazi preko kolosijeka na postajama mogu biti dio puta bez prepreka ako su u skladu sa zahtjevima točke 4.2.1.15.
4.2.1.2.3. Označivanje puta
1. Putovi bez prepreka moraju biti jasno označeni vizualnim informacijama, kako je detaljno opisano u točki 4.2.1.10.
2. Kao minimalan zahtjev slabovidnim se osobama moraju dati informacije o putovima bez prepreka s pomoću površine za hodanje s postavljenim taktilnim i kontrastnim pokazateljima. Ova se točka ne primjenjuje na putove bez prepreka koji vode do i od parkirališta.
2.a Ako postoji više od jednog objekta određene vrste javnog područja, put do barem jednog od njih mora biti označen taktilnim i kontrastnim pokazateljima površine za hodanje.
2.b Taktilni pokazatelji površine za hodanje mogu se izostaviti ako je put jasno označen postavljenim ili prirodnim obilježjima, kao što su rubovi i površine koje se mogu taktilno i vizualno pratiti.
3. Tehnička rješenja temeljena na govornim uređajima na daljinsko upravljanje ili telefonskim aplikacijama dopuštena su za korištenje kao dodatno ili alternativno sredstvo. Ako su namijenjena za uporabu kao alternativa sredstva, smatraju se inovativnim rješenjima.
4. Ako su uzduž puta do perona bez prepreka unutar dosega ugrađeni rukohvati ili se nalaze zidovi, oni moraju sadržavati kratke informacije (na primjer broj perona ili informacije o smjeru). Informacije moraju biti na Brailleovu pismu ili reljefnom pismu i brojevima. Podaci se moraju nalaziti na rukohvatu ili na zidu na visini od 145 cm do 165 cm.
4.2.1.3.
Ova se točka primjenjuje na sva vrata i ulaze koji se nalaze na putovima bez prepreka, uz iznimku vrata nužnika koji nisu namijenjeni osobama s invaliditetom i osobama s ograničenom pokretljivošću.
Vrata moraju imati najmanju svijetlu korisnu širinu od 90 cm i njihovo upravljanje mora biti omogućeno osoba s invaliditetom i osobama s ograničenom pokretljivošću.
Dopuštena su vrata koja se otvaraju ručno, poluautomatska ili automatska vrata.
Uređaji za upravljanje vratima ugrađeni su na visini od 80 cm do 110 cm.
4.2.1.4.
Sve podne obloge, površine tla i površine stuba moraju biti otporne na klizanje.
Unutar zgrada postaje, kao ni na bilo kojem mjestu predviđenom za hodanje, ne smije biti neravnina na tlu koje prelaze 0,5 cm, osim pragova za usmjeravanje, odvodnih kanala i taktilnih pokazatelja površina za hodanje.
4.2.1.5.
Prozirne prepreke na putovima koje koriste putnici ili uzduž njih, koji se sastoje od staklenih vrata ili prozirnih stijena, moraju biti označene. Te oznake označuju prozirne prepreke. Nisu obvezne ako su putnici na neki drugi način zaštićeni od udarca, primjerice rukohvatima ili neprekinutim nizom klupa.
4.2.1.6.
Ako je postaja opremljena nužnicima, osobe u invalidskim kolicima moraju imati pristup najmanje jednoj kabini za oba spola.
Ako na postaji postoji prostorija za previjanje djece, tada najmanje jedna prostorija za previjanje djece mora biti dostupna muškarcima i ženama u invalidskim kolicima.
4.2.1.7.
Svi komadi namještaja i svi samostojeći uređaji na postajama moraju se vidljivo razlikovati od pozadine te biti zaobljenih rubova.
Na području postaje namještaj i samostojeći uređaji (uključujući predmete na konzolama i viseće predmete) raspoređeni su tako da ne smetaju slijepim i slabovidnim osobama i moraju biti takvi da ih slijepe osobe mogu raspoznati štapom.
Na svakom peronu na kojem je putnicima dopušteno čekanje vlaka i u svakoj čekaonici mora postojati najmanje jedno mjesto na kojem su postavljena sjedala i prostor za invalidska kolica.
Ako se radi o mjestu koje je zaštićeno od vremenskih uvjeta, pristup mora biti omogućen korisniku invalidskih kolica.
4.2.1.8.
Ako se na postaji nalaze šalteri za prodaju voznih karata, informacijski pultovi i mjesta za pomoć korisnicima, najmanje jedan pult mora biti namijenjen korisniku invalidskih kolica i osobama nižeg rasta i najmanje jedan pult mora biti opremljen sustavom s indukcijskom petljom za pomoć osobama slabijeg sluha.
Ako je između djelatnika na šalteru blagajne i putnika postavljena staklena pregrada, nju mora biti moguće ukloniti, a ako to nije moguće, tada ista mora biti opremljena sustavom interne komunikacije. Svaka takva staklena pregrada mora biti napravljena od prozirnog stakla.
Ako je šalter opremljen elektroničkim uređajem za prikaz cijene djelatniku na šalteru, on mora biti namješten tako da je cijena vidljiva i putniku koji kupuje voznu kartu.
Ako su na postaji postavljeni automati za izdavanje voznih karata, tada najmanje jedan automat mora imati sučelje koje je unutar dosega korisnika invalidskih kolica i osoba nižeg rasta. Taj se zahtjev primjenjuje na sve prodavače karata koji na postaji imaju automate za izdavanje voznih karata.
Ako su postavljeni uređaji za kontrolu voznih karata, tada kod najmanje jednog mora postojati prolaz širine od najmanje 90 cm, kroz koji može proći korisnik u invalidskim kolicima dužine do 1 250 mm. U slučaju modernizacije ili obnove dopuštena je najmanja širina od 80 cm.
Ako se koriste trokraki mehanizmi, za osobe s invaliditetom i osobe s ograničenom pokretljivošću u svakom trenutku u uredovno vrijeme moraju postojati i područja pristupa bez trokrakih mehanizama.
4.2.1.9.
Razina osvijetljenosti vanjskih područja postaje mora biti dovoljna da bi olakšala pronalazak puta i označila promjene razine, vrata i ulaze.
Razina osvijetljenosti uzduž putova bez prepreka prilagođena je vizualnim zadacima putnika. Posebna pozornost pridaje se promjenama razine, šalterima i automatima za izdavanje voznih karata, informacijskim pultovima i zaslonima s informacijama.
Peroni se osvjetljavaju u skladu sa specifikacijom na koju se upućuje u Dodatku A, indeksu [3] i indeksu [4].
Rasvjeta u slučaju opasnosti mora pružati dovoljnu vidljivost za evakuaciju i za identifikaciju opreme za gašenje požara i sigurnosne opreme.
4.2.1.10.
1. Potrebno je osigurati sljedeće informacije:
Fontovi, simboli i piktogrami korišteni za vizualne informacije moraju se vidljivo razlikovati od svoje pozadine.
Oznake moraju biti postavljene na svim mjestima na kojima putnici moraju odlučiti o odabiru puta te na određenim intervalima pojedinog puta. Oznake, simboli i piktogrami moraju se dosljedno primjenjivati uzduž cijelog puta.
Informacije o polascima vlakova (uključujući odredište, međustajališta, broj perona i vrijeme) moraju biti dostupne i prikladne za čitanje s visine od 160 cm na najmanje jednom mjestu na stajalištu.
Slova korištena za tekst moraju biti lako čitljiva.
Svi sigurnosni znakovi, znakovi upozorenja i obveznog postupanja i zabrane moraju uključivati piktograme.
Taktilne informacije moraju biti osigurane u:
Informacije o vremenu izražavaju se brojkama s pomoću 24-satnog sustava
Sljedeći posebni grafički simboli i piktogrami postavljaju se zajedno sa simbolom invalidskih kolica u skladu s Dodatkom N:
Ako su postavljene indukcijske petlje, one moraju biti označene na način opisan u Dodatku N.
U nužnicima s pristupom za invalidska kolica opremljenima rukohvatima na šarkama mora biti postavljen grafički simbol koji prikazuje rukohvat u podignutom i u spuštenom položaju.
Osim strelice za usmjeravanje na jednom mjestu dopušteno je najviše pet piktograma postavljenih jedan uz drugi koji pokazuju jedan smjer.
Zasloni po veličini moraju biti dovoljno veliki za prikazivanje imena pojedinačnih postaja (koje može biti skraćeno) ili cijelu poruku. Svako ime postaje ili riječi poruke prikazuju se najmanje dvije sekunde. Izraz „zaslon” tumači se kao svaka vrste potpore dinamičnih informacija.
Ako se koristi pomični prikaz (vodoravno ili vertikalno), svaka cijela riječ mora biti prikazana najmanje 2 sekunde, a brzina vodoravnog pomicanja ne smije prelaziti 6 znakova u sekundi.
Zasloni moraju biti projektirani za najveću udaljenost gledanja u skladu sa sljedećom formulom:
udaljenost s koje je moguće čitanje oznake u mm, podijeljeno s 250 = visina znaka (na primjer: 10 000 mm/250 = 40 mm).
4.2.1.11.
Govorne informacije moraju imati indeks razumljivosti govora (STI-PA) od najmanje 0,45, u skladu sa specifikacijom iz Dodatka A, indeksa 5.
4.2.1.12.
Opasno područje perona počinje na rubu perona uz tračnice i definirano je kao područje na kojem nije dopušteno zadržavanje putnika pri prolazu ili dolasku vlakova.
Dopuštena je različita širina cijelom dužinom perona.
Najmanja širina perona bez prepreka širina je opasnog područja i širina dvaju nasuprot postavljenih prolaza od 80 cm (160 cm). Ovu je dimenziju moguće smanjiti na 90 cm na krajevima perona.
Unutar tog prolaza od 160 cm dopuštene su prepreke. Oprema potrebna za signalizacijski sustav i sigurnosnu opremu ne smatra se preprekama u ovoj točki. Najmanja udaljenost između prepreka i opasnog područja mora biti u skladu sa sljedećom tablicom:
Tablica 4.
Najmanja udaljenost između prepreka i opasnog područja
Dužina prepreke (izmjerena usporedno s rubom perona) |
Najmanja udaljenost od opasnog područja |
< 1m (napomena 1.) – mala prepreka |
80 cm |
1 m do < 10 m – velika prepreka |
120 cm |
Napomena 1.: Ako je udaljenost između dvije male prepreke manja od 2,4 m izmjereno usporedo s rubom perona, tada ih se smatra jednom velikom preprekom. Napomena 2.: Unutar ove najmanje udaljenosti između velike prepreke i opasnog područja dopuštene su dodatne manje prepreke dok god su ispunjeni zahtjevi koji se odnose na male prepreke (najmanja udaljenost od opasnog područja i najmanja udaljenost od sljedeće male prepreke). |
▼M4 —————
Granica opasnog područja na strani koja je najudaljenija od ruba perona uz tračnice mora biti označena vizualnim oznakama i taktilnim pokazateljima površina za hodanje.
Vizualna oznaka upozorenja mora biti u obliku trake, širine najmanje 10 cm, kontrastne boje i površine otporne na klizanje.
Taktilni pokazatelji površina za hodanje mogu biti jedne od sljedećih vrsta:
Boja materijala na rubu perona uz tračnice mora se vidno razlikovati od tamne boje razmaka.
4.2.1.13.
Završetak perona mora biti opremljen preprekom kojom se sprečava javni pristup ili mora imati vizualnu oznaku i taktilne pokazatelje površina za hodanje s uzorkom kojim se upozorava na opasnost.
4.2.1.14.
Ako se upotrebljava rampa na peronu, ona mora ispunjavati zahtjeve iz točke 5.3.1.2.
Ako se upotrebljava dizalo na peronu, ono mora ispunjavati zahtjeve iz točke 5.3.1.3.
Potrebna je metoda za sigurno skladištenje tako da pomoćna sredstva za ukrcaj, uključujući prijenosne rampe, ne predstavljaju prepreku ili opasnost putnicima, ako ih se skladišti na peronu.
4.2.1.15.
Prijelaze preko kolosijeka na postajama dopušteno je koristiti kao dio puta bez stuba ili puta bez prepreka.
Ako se prijelazi preko kolosijeka u razini koriste kao dijelovi putova bez stuba, kao dodatak ostalim putovima, moraju:
Ako se prijelazi preko kolosijeka u razini koriste kao dijelovi putova bez prepreka, jedinstveno rješenje za sve putnike, moraju:
Ako bilo koji od prethodni navedenih zahtjeva nije ispunjen, prijelaz preko kolosijeka u razini ne smatra se dijelom puta bez stuba ili puta bez prepreka.
4.2.2. Podsustav željezničkih vozila
S obzirom na temeljne zahtjeve iz odjeljka 3., funkcionalne i tehničke specifikacije za podsustav željezničkih vozila, u pogledu pristupačnosti osobama s invaliditetom i osobama s ograničenom pokretljivošću, su sljedeće:
4.2.2.1.
4.2.2.1.1. Općenito
Ručke ili vertikalni rukohvati ili ostala pomagala koja se mogu koristiti za održavanje stabilnosti pri korištenju prolazom postavljaju se na svim sjedalima uz prolaz osim ako se sjedalo, dok je u uspravnom položaju, nalazi unutar 200 mm od:
Ručke ili druga pomagala za održavanje stabilnosti moraju biti postavljeni na visini od 800 mm do 1 200 mm od poda, mjereno od središta dijela ručke kojim se može koristiti, i ne smiju prodirati u prolaz te se moraju vizualno razlikovati od sjedala.
U dijelovima vagona s uzdužno raspoređenim fiksnim sjedalima, za održavanje stabilnosti upotrebljavaju se rukohvati. Postavljaju se na međusobnoj udaljenosti od najviše 2 000 mm i na visini između 800 mm i 1 200 mm od poda; rukohvati se moraju vidno razlikovati od ostatka unutarnje opreme vagona.
Ručke ili druga pomagala za održavanje stabilnosti ne smiju imati oštre rubove.
4.2.2.1.2. Sjedala rezervirana za invalide
4.2.2.1.2.1. Općenito
Najmanje 10 % sjedala u fiksnim kompozicijama vlakova ili pojedinačnim vagonima te u svakom razredu namijenjeno je osobama s invaliditetom i osobama s ograničenom pokretljivošću.
Sjedala rezervirana za osobe s ograničenom pokretljivošću i vagoni s takvim sjedalima moraju biti opremljeni oznakama u skladu s Dodatkom N. Mora se navesti da ostali putnici takva sjedala moraju prepustiti osobama kojima su namijenjena. Takvo označivanje nije potrebna za jedinice koje će prometovati isključivo unutar sustava rezervacija sjedala: o tome se izvješćuje u tehničkoj dokumentaciji iz točke 4.2.12. TSI-ja za lokomotive i putnička vozila.
Sjedala rezervirana za invalide postavljena su u prostoru za putnike u blizini vanjskih vrata. U vagonima ili kompozicijama vlakova na dvije razine, sjedala rezervirana za invalide mogu se nalaziti na obje razine.
Razina opreme sjedala rezerviranih za invalide mora barem biti jednaka opremi postavljenoj na običnim sjedalima istog tipa.
Ako sjedala određenog tipa imaju naslone za ruke, sjedala istog tipa rezervirana za invalide imaju pomične naslone za ruke. To ne uključuje naslone za ruke koji su postavljeni uzduž vagona ili na zidovima odjeljaka. Pomični naslon za ruke moguće je pomaknuti do naslona sjedala, tako da omogućuje nesmetan pristup do sjedala ili susjednog sjedala rezerviranoga za invalide.
Sjedala rezervirana za invalide ne smiju biti sjedala na rasklapanje.
Svako sjedalo rezervirano za osobe s ograničenom pokretljivošću i prostor koji je na raspolaganju korisniku moraju biti u skladu sa specifikacijom na koju se upućuje u Dodatku A, indeksu [16].
Cijela korisna sjedeća površina sjedala rezerviranog za osobe s ograničenom pokretljivošću mora biti široka najmanje 450 mm (vidjeti specifikaciju na koju se upućuje u Dodatku A, indeksu [16]).
Gornja površina svakog jastučića sjedala rezerviranoga za invalide nalazi se na visini od 430 mm do 500 mm od poda na prednjem rubu sjedala.
Prostor iznad glave mora dosezati visinu od najmanje 1 680 mm od poda, osim kod vlakova na dvije razine, gdje su iznad sjedala postavljene police za prtljagu. U tim je slučajevima dopuštena manja visina prostora iznad glave kod sjedala rezerviranih za invalide ispod polica za prtljagu, na visini od 1 520 mm, pod uvjetom da kod najmanje 50 % svih sjedala rezerviranih za invalide prostor iznad glave i dalje iznosi 1 680 mm.
Kod sjedala s pomičnim naslonom za leđa mjerenje se izvodi kad je sjedalo u potpuno podignutom položaju.
4.2.2.1.2.2. Sjedala okrenuta u istom smjeru
Ako su dostupna sjedala rezervirana za osobe s ograničenom pokretljivošću koja su okrenuta u istom smjeru, slobodan prostor ispred svakog sjedala mora biti u skladu sa specifikacijom na koju se upućuje u Dodatku A, indeksu [16].
Udaljenost između prednje površine stražnjeg sjedala i okomite ravnine kroz zadnju točku sjedala koje se nalazi ispred iznosi najmanje 680 mm, pri čemu se udaljenost između sjedala mjeri na sredini sjedala 70 mm iznad mjesta gdje jastučić dotiče naslon za leđa.
Udaljenost između prednjeg ruba jastučića sjedala i točke na sjedalu ispred na istoj okomitoj ravnini iznosi najmanje 230 mm.
4.2.2.1.2.3. Sjedala okrenuta jedno nasuprot drugom
1. Ako su dostupna sjedala rezervirana za osobe s ograničenom pokretljivošću koja su okrenuta jedno nasuprot drugome, udaljenost između prednjih rubova jastučića sjedala iznosi najmanje 600 mm (vidjeti specifikaciju na koju se upućuje u Dodatku A, indeks [16]). Ta udaljenost održava se čak i ako jedno od sjedala okrenutih jedno nasuprot drugome nije sjedalo rezervirano za osobe s ograničenom pokretljivošću.
2. Ako su sjedala rezervirana za osobe s ograničenom pokretljivošću, koja su okrenuta jedno nasuprot drugom, opremljena stolićem, najmanja slobodna horizontalna udaljenost između prednjeg ruba jastučića sjedala i prednjeg ruba stolića iznosi najmanje 230 mm (vidjeti specifikaciju na koju se upućuje u Dodatku A, indeks [16]). Ako jedno od sjedala okrenutih jedno nasuprot drugome nije sjedalo rezervirano za osobe s ograničenom pokretljivošću, njegova udaljenost od stolića može se smanjiti pod uvjetom da udaljenost između prednjih rubova jastučića sjedala ostane 600 mm. Bočno postavljene stoliće čija dužina ne premašuje središnju liniju sjedala uz prozor nije potrebno uzimati u obzir u smislu sukladnosti s ovom točkom.
4.2.2.2.
S obzirom na dužinu jedinice, isključujući lokomotivu ili pogonsku jedinicu, vlak mora imati najmanje onoliko prostora za invalidska kolica kako je propisano u sljedećoj tablici:
Tablica 5.
Najmanji broj prostora za invalidska kolica po dužini jedinice
Dužina jedinice |
Broj prostora za invalidska kolica po jedinici |
Manje od 30 metara |
Jedan prostor za invalidska kolica |
Od 30 do 205 metara |
Dva prostora za invalidska kolica |
Više od 205 do 300 metara |
Tri prostora za invalidska kolica |
Više od 300 metara |
Četiri prostora za invalidska kolica |
Radi osiguravanja stabilnosti prostor za invalidska kolica projektira se tako da kolica stoje na njemu okrenuta u smjeru vožnje ili u suprotnom smjeru.
Uzduž cijele dužine prostora za invalidska kolica širina iznosi 700 mm od razine poda do najmanje visine od 1 450 mm uz dodatnih 50 mm širine da bi se ostavio slobodan prostor za ruke sa svake strane uz bilo koju prepreku koja će spriječiti slobodan prostor za ruke korisnika invalidskih kolica (npr. stijena ili konstrukcija) na visini od 400 do 800 mm iznad razine poda (ako se jedna strana invalidskih kolica nalazi uz prolaz, zahtjev od dodatnih 50 mm nije potreban za tu stranu invalidskih kolica jer na toj strani već postoji slobodan prostor).
Najmanja udaljenost uzdužne ravnine između stražnje strane prostora za invalidska kolica i sljedeće površine mora biti u skladu sa specifikacijom na koju se upućuje u Dodatku A, indeksu [16].
Na prostoru za invalidska kolica između poda i stropa vozila ne smije biti prepreka, osim viseće police za prtljagu, vodoravnog rukohvata u skladu sa zahtjevima točke 4.2.2.9. pričvršćenoga na stijenu ili strop vozila, ili stolića.
Stražnji dio prostora za invalidska kolica jest konstrukcija ili druga prihvatljiva armatura širine najmanje 700 mm. Visina konstrukcije ili armature mora biti tolika da se invalidska kolica, naslonjena na nju ili armaturu leđnim naslonom, ne mogu prevrnuti unatrag.
U prostoru za invalidska kolica može biti ugrađeno preklopno sjedalo, međutim kada je preklopljeno, ono ne smije smanjivati najmanje propisane dimenzije prostora za invalidska kolica.
U prostoru za invalidska kolica ili neposredno ispred njega nije dopušteno ugrađivati trajnu opremu poput nosača za bicikle ili skije.
Uz prostor za invalidska kolica ili nasuprot njemu mora biti najmanje jedno sjedalo za osobu koja putuje u pratnji korisnika invalidskih kolica. To sjedalo mora jamčiti jednaku razinu udobnosti kao i ostala sjedala te može biti smješteno na suprotnoj strani prolaza.
Na vlakovima brzine veće od 250 km/h, osim vlakova na dvije razine, korisniku invalidskih kolica koji se nalazi u prostoru za invalidska kolica mora biti omogućeno premjestiti se na putničko sjedalo koje ima pomični naslon za ruke. Korisnik invalidskih kolica samostalno vrši takvo prebacivanje. U tom je slučaju dopušteno prebaciti sjedalo pratitelja u drugi red. Ovaj je zahtjev primjenjiv do broja prostora za invalidska kolica po jedinici navedenog u tablici 5.
Prostor za invalidska kolica mora imati uređaj za pozivanje u slučaju opasnosti, koji korisniku invalidskih kolica u opasnosti omogućuje upozoriti osobu koja može na odgovarajući način reagirati.
Uređaj za pozivanje u slučaju opasnosti postavlja se unutar dosega osobe koja se koristi invalidskim kolicima koji može doseći bez naprezanja kako je prikazano u specifikaciji na koju se upućuje u Dodatku A, indeksu [9].
Uređaj za pozivanje u slučaju opasnosti ne smije se postaviti unutar uskog prostora koji sprečava neposredno namjerno rukovanje dlanom, ali može ga se zaštititi od nenamjerne uporabe.
Sučelje uređaja za pozivanje u slučaju opasnosti utvrđeno je u točki 5.3.2.6.
Neposredno uz prostor ili u prostoru za invalidska kolica mora biti postavljena oznaka prostora za invalidska kolica u skladu s Dodatkom N.
4.2.2.3.
4.2.2.3.1. Općenito
Ovi se zahtjevi primjenjuju samo na vrata koja osiguravaju pristup drugom javnom dijelu vlaka, uz iznimku vrata nužnika.
Za otvaranje ili zatvaranje vrata s ručnim upravljanjem, koja koriste putnici, uređajem se upravlja dlanom koristeći pritom silu koja ne smije prelaziti 20 N.
Uređaji za upravljanje vratima, kojima se upravlja ručno, tipkama ili na drugi način, moraju se vidno razlikovati od površine na kojoj su postavljeni.
Njihovo sučelje mora biti u skladu sa specifikacijama iz točke 5.3.2.1.
Ako su uređaji za upravljanje vratima, za otvaranje i zatvaranje, postavljeni jedan iznad drugoga, uređaj za otvaranje uvijek mora biti postavljen na vrhu.
4.2.2.3.2. Vanjska vrata
1. Sva vanjska vrata namijenjena putnicima moraju imati najmanju korisnu slobodnu širinu od 800 mm kad su otvorena.
2. Na vlakovima brzine manje od 250 km/h vrata s pristupom za invalidska kolica imaju pristup u razini kako je definirano u točki 2.3. od najmanje 1 000 mm upotrebljive slobodne širine kad su otvorena.
3. Sva vanjska vrata namijenjena putnicima moraju biti označena s vanjske strane tako da se vidno razlikuju od kućišta vozila koje ih okružuje.
4. Vanjska vrata za pristup invalidskim kolicima moraju biti najbliža vanjska vrata prostoru za invalidska kolica.
5. Vrata s pristupom za invalidska kolica moraju biti jasno označena oznakom u skladu s Dodatkom N.
6. S unutarnje strane vozila, položaj vanjskih vrata mora biti jasno označen s pomoću kontrastnih spojenih podnih obloga
7. Zvučni ili vizualni signali koji mogu čuti i vidjeti osobe u vlaku i izvan njega odašilju se kad se aktiviraju vrata ili se to namjerava učiniti.
8. Signali za rukovanje vratima su sljedeći:
kad se vrata otpuštaju kako bi se mogla otvoriti, odašilje se signal za otvaranje vrata koji mora trajati najmanje pet sekundi, a ako se vratima u tom trenutku rukuje, signal može prestati nakon tri sekunde.
kad strojovođa ili drugi član posade vlaka automatski ili daljinski otvara vrata, mora se odaslati signal za otvaranje vrata koji traje najmanje tri sekunde od trenutka kad se vrata počnu otvarati;
prije početka zatvaranja vrata koja se zatvaraju automatski ili daljinskim upravljanjem, odašilje se signal za zatvaranje vrata koji počinje najmanje dvije sekunde prije zatvaranja vrata i nastavlja se dok se vrata ne zatvore;
kad se vrata zatvaraju lokalno (odnosno zatvara ih putnik ili osoblje vlaka), mora se odaslati signal za zatvaranje vrata koji počinje nakon pokretanja uređaja za upravljanje vratima i nastavlja se dok se vrata ne zatvore.
Zvučni i vidljivi signal za zatvaranje vrata može se izostaviti kad se vrata ne zatvaraju zbog polaska ako postoje alternativni načini za smanjenje rizika od ozljede putnika i posade vlaka. Odašiljanje zvučnih i vidljivih signala za zatvaranje vrata ili alternativnih sredstava jednako se provodi u svim državama članicama.
9. Zvučni signal za otvaranje vrata za osobe izvan vlaka može se izostaviti ako postoji signal za pronalaženje vrata. Signal za pronalaženje vrata mora trajati dok su vrata otpuštena ili spremna za otvaranje ili oboje.
10. Izvor zvuka signala upozorenja za vrata mora biti postavljen u blizini uređaja za upravljanje vratima.
Ako uređaji za upravljanje vratima ne postoje, mora se nalaziti odmah do vrata.
Ako se za signal za zatvaranje vrata upotrebljava zaseban izvor zvuka, on može biti postavljen u blizini uređaja za upravljanje vratima ili odmah do vrata.
Ako postoji vanjski signal za pronalaženje vrata, njegov izvor zvuka mora biti postavljen u blizini uređaja za upravljanje vratima, a izvor zvuka signala za zatvaranje vrata mora biti smješten odmah do vrata.
11. Vidljivi signali moraju biti vidljivi u vlaku i izvan njega, a moraju biti postavljeni tako da je smanjena mogućnost da ih prekriju putnici koji se nalaze u pretprostoru. Vidljivi signali moraju biti u skladu sa specifikacijom na koju se upućuje u Dodatku A, indeksu [19].
12. Zvučni signali na putničkim vratima moraju biti u skladu sa specifikacijom iz Dodatka G.
13. Vratima upravlja osoblje vlaka ili se njima upravlja poluautomatski (naprimjer s pomoću tipki kojima upravljaju putnici) ili automatski.
14. Tipke za upravljanje vratima moraju se nalaziti na krilu vrata ili pored njega.
15. Središte tipki za upravljanje vratima s vanjske strane kojom se upravlja s perona mora biti postavljeno najmanje 800 mm, a najviše 1 200 mm mjereno vertikalno od perona, za sve perone za koje je vlak projektiran. Ako je vlak projektiran za jednu visinu perona, središte tipke za upravljanje vratima s vanjske strane mora biti postavljeno najmanje 800 mm, a najviše 1 100 mm mjereno vertikalno iznad te visine perona.
16. Središte tipke za upravljanje vratima s unutarnje strane za vanjska vrata mora biti postavljeno najmanje 800 mm, a najviše 1 100 mm mjereno vertikalno od poda vozila.
4.2.2.3.3. Unutarnja vrata
Automatska i poluautomatska unutarnja vrata moraju biti opremljena uređajima koji sprečavaju zaglavljivanje putnika za vrijeme otvaranja i zatvaranja vrata.
Vrata s unutarnje strane predviđena za prolaz korisnika invalidskih kolica moraju imati svijetlu korisnu širinu od najmanje 800 mm.
Sila koja se koristi za otvaranje ili zatvaranje vrata ne smije prelaziti 60 N.
Središte tipke za upravljanje unutarnjim vratima postavljeno je na visini od najmanje 800 mm do uključujući 1 100 mm od poda vozila.
Automatska vrata unutar vagona i sljedeća povezujuća vrata rade ili sinkronizirano u paru ili druga vrata prepoznaju da im se približava putnik, pa se tada otvaraju.
Ako je više od 75 % površine vrata napravljeno od prozirnog materijala, mora ju se jasno označiti vizualnim pokazateljima.
4.2.2.4.
Najmanje vrijednosti prosječne osvijetljenosti u prostorima za putnike moraju biti u skladu sa specifikacijom na koju se upućuje u Dodatku A, indeksu [6]. Zahtjevi koji se odnose na ujednačenost tih vrijednosti ne primjenjuju se na sukladnost s ovim TSI-jem.
4.2.2.5.
Kod postavljanja nužnika u vlaku mora postojati univerzalni nužnik kojem se može pristupiti iz prostora za invalidska kolica.
Standardni nužnik mora biti u skladu sa zahtjevima točaka 5.3.2.2. i 5.3.2.3.
Univerzalni nužnik mora biti u skladu sa zahtjevima točaka 5.3.2.2. i 5.3.2.4.
Pri postavljanju nužnika u vlak moraju postojati prostorije za previjanje. Ako odvojene prostorije za previjanje ne postoje ili postoje ali njima ne može pristupiti korisnik invalidskih kolica, unutar univerzalnih nužnika postavlja se stolić. Mora biti u skladu sa zahtjevima točke 5.3.2.5.
4.2.2.6.
(1) Od ulaza u vozilo, sljedeći dijelovi prolaza moraju biti u skladu sa specifikacijom na koju se upućuje u Dodatku A, indeksu [17]:
(2) Zahtjev najmanje visine nije potrebno potvrditi:
Na tim je područjima smanjeni prostor za glavu posljedica strukturalnih ograničenja (profil, fizički prostor).
(3) Pored prostora za invalidska kolica i na ostalim mjestima na kojima bi se invalidska kolica trebala okrenuti za 180° potrebno je osigurati prostor za okretanje s promjerom od najmanje 1 500 mm. Dio tog prostora za okretanje može biti i prostor za invalidska kolica.
(4) Ako korisnik invalidskih kolica treba promijeniti smjer, širina prolaza hodnika ili hodnika i vrata mora biti u skladu sa specifikacijom na koju se upućuje u Dodatku A, indeksu [17].
4.2.2.7.
4.2.2.7.1. Općenito
Potrebno je osigurati sljedeće informacije:
Vizualne informacije iz podtočke 1. moraju se jasno razlikovati od pozadine.
Slova koja se upotrebljavaju za tekstove iz podtočke 1. moraju biti lako čitljiva.
Informacije o vremenu izražavaju se brojkama s pomoću 24-satnog sustava
4.2.2.7.2. Oznake, piktogrami i taktilne informacije
Svi sigurnosni znakovi, znakovi upozorenja, obveznog postupanja i zabrane moraju sadržavati piktograme i biti projektirani u skladu sa specifikacijom iz Dodatka A, indeksa 7.
Osim strelice za usmjeravanje na jednom mjestu dopušteno je najviše pet piktograma postavljenih jedan uz drugi koji pokazuju jedan smjer.
Sljedeći posebni piktogrami postavljaju se zajedno sa simbolom invalidskih kolica u skladu s Dodatkom N:
Simboli mogu biti u kombinaciji s drugim simbolima (npr.: broj vagona, nužnik itd.).
Ako su postavljene indukcijske petlje, one moraju biti označene s pomoću piktograma u skladu s Dodatkom N.
U univerzalnim nužnicima opremljenima rukohvatima na šarkama mora biti predviđen piktogram koji prikazuje rukohvat u podignutom i u spuštenom položaju.
Ako se u vozilu nalaze rezervirana sjedala, tada brojka ili slovo vozila (kako se koristi u sustavu rezervacija) mora biti prikazan na svakim vratima koja vode do sjedala ili u njihovoj blizini. Brojka ili slovo prikazuju se znakovima visine od najmanje 70 mm i moraju biti vidljivi dok su vrata otvorena i zatvorena.
Ako su sjedala označena sa slovima ili brojkama, brojka ili slovo sjedala mora biti prikazano na svakom sjedalu ili pored njega i to znakovima visine od najmanje 12 mm. Te se brojke ili slova moraju vidno razlikovati od pozadine.
Taktilne informacije moraju biti osigurane u:
4.2.2.7.3. Dinamične vizualne informacije
(1) Krajnje odredište ili vozna relacija moraju biti prikazani na vanjskom dijelu vlaka na strani perona u blizini najmanje jednih vrata namijenjenih putnicima na barem svakom drugom vozilu vlaka.
(2) Ako vlakovi voze u sustavu u kojem su na peronima na postajama na svakih 50 m prikazane dinamične vizualne informacije i ako su odredište ili vozna relacija isto tako prikazani na prednjem dijelu vlaka, prikazivanje tih informacija na strani svakog vozila nije obvezno.
(3) U svakom vozilu mora biti prikazana krajnje odredište ili put vožnje vlaka.
(4) Sljedeća postaja vlaka mora biti prikazana tako da je u svakom vozilu najmanje 51 % putnika može razaznati sa svojih sjedala, uključujući 51 % sjedala rezerviranih za osobe s ograničenom pokretljivošću i iz svih prostora za invalidska kolica.
(5) Sustav dinamičnih vizualnih informacija mora moći prikazati sljedeće zaustavljanje vlaka najmanje dvije minute prije dolaska na relevantnu postaju. Ako je sljedeća postaja udaljena manje od dvije minute vožnje, sustav mora moći prikazati sljedeću postaju odmah nakon polaska s prethodne.
(6) Zahtjev iz podtočke 4. ne primjenjuje se na vagone u kojima odjeljci imaju najviše osam sjedala i hodnik pored njih. Međutim, te informacije moraju biti vidljive osobi koja stoji izvan odjeljka na hodniku i putniku u prostoru za invalidska kolica.
(7) Sustav dinamičnih vizualnih informacija može prikazivati informacije o sljedećoj postaji na istoj podlozi kao i konačno odredište.
(8) Ako je sustav automatiziran, mora omogućivati povlačenje ili ispravljanje netočnih i nejasnih informacija.
(9) Unutarnji i vanjski zasloni moraju biti u skladu sa zahtjevima iz podtočaka od 10. do 13. U tim se točkama izraz „zaslon” tumači se kao svaka vrste potpore dinamičnih informacija.
(10) Naziv svake postaje (koje može biti u skraćenom obliku) ili riječi poruke, moraju se prikazivati najmanje dvije sekunde.
(11) Ako se koristi pomični prikaz (horizontalno ili vertikalno), svaka cijela riječ mora biti prikazana najmanje dvije sekunde, a brzina horizontalnog pomicanja ne smije prelaziti šest znakova u sekundi.
(12) Na vanjskim zaslonima najmanja visina znakova mora biti 70 mm na prednjim zaslonima i 35 mm na bočnim zaslonima.
(13) Unutarnji zasloni projektirani su za najveću udaljenost gledanja u skladu s formulom iz tablice 5.a.
Tablica 5.a
Najveća udaljenost gledanja unutarnjih zaslona za željeznička vozila
Udaljenost s koje je moguće čitanje |
Visina znaka |
< 8 750 mm |
(udaljenost s koje je moguće čitanje / 250) mm |
8 750 do 10 000 mm |
35 mm |
> 10 000 mm |
(udaljenost s koje je moguće čitanje/285) mm |
4.2.2.7.4. Dinamičke zvučne informacije
Vlak mora biti opremljen sustavom javnog razglasa, koje za redovito ili obavještavanje u opasnosti upotrebljava strojovođa ili član osoblja vlaka koji je posebno odgovoran za putnike.
Sustavom javnog razglasa može se rukovati ručno, automatski ili može biti prethodno programiran. Ako je sustav javnog razglasa automatiziran, mora omogućivati povlačenje ili ispravljanje netočnih i nejasnih informacija.
Sustav javnog razglasa mora imati mogućnost najavljivanja odredišne postaje i sljedeće postaje vlaka na svakoj postaji ili pri odlasku sa svake postaje.
Sustav javnog razglasa mora imati mogućnosti najavljivanja sljedeće postaje najmanje dvije minute pred dolazak vlaka na tu postaju. Ako je sljedeća postaja udaljena manje od dvije minute vožnje, ta se postaja najavljuje odmah po odlasku s prethodne postaje.
Govorne informacije moraju imati indeks razumljivosti govora (STI-PA) od najmanje 0,45, u skladu sa specifikacijom iz Dodatka A, indeksa 5. Sustav javnog razglasa mora ispunjavati taj zahtjev u odnosu na svako sjedalo i prostor za invalidska kolica.
4.2.2.8
Najveća dopuštena visina unutarnjih stuba (tj. svih stuba osim vanjskih ulaznih) može iznositi najviše 200 mm, s najmanjom dubinom od 280 mm, izmjereno na središnjoj osi stube. Kod vlakova na dvije razine vrijednost za stube za pristup na gornju i donju razinu dopušteno je smanjiti na 270 mm.
Kao minimalan zahtjev prva i zadnja stuba moraju biti označene trakom boje koja se ističe po cijeloj širini stube na prednjem i gornjem rubu gazišta širine od:
Stubišta koja se sastoje od više od tri stube moraju imati rukohvate na obje strane i na dvije razine. Viši rukohvat postavlja se na visinu od 850 do 1 000 mm od razine poda. Niži rukohvat postavlja se na visinu od 500 do 750 mm od razine poda.
Stubišta koja se sastoje od jedne, dvije ili tri stube moraju na obje strane imati najmanje jedan rukohvat ili drugo pomagalo koje se može koristiti za osobnu stabilnost.
Rukohvati moraju biti sukladni s točkom 4.2.2.9.
Između pretprostora vanjskih vrata s pristupom za invalidska kolica i prostora za invalidska kolica, univerzalnog odjeljka za spavanje ili univerzalnog nužnika ne smiju se nalaziti stube, osim pragova vrata koji ne smiju prelaziti visinu od 15 mm ili u slučaju da postoji dizalo s pomoću kojeg se zaobilaze stube. Dizalo mora biti u skladu sa zahtjevima točke 5.3.2.10.
Nagibi rampi u željezničkom vozilu ne smiju prelaziti sljedeće vrijednosti:
Tablica 6.
Najveći nagib za rampe u željezničkim vozilima
Dužina rampe |
Najveći nagib (u stupnjevima) |
Najveći nagib (%) |
►M4 Putovi između vanjskih vrata s pristupom za invalidska kolica, prostora za invalidska kolica, prostora za spavanje s pristupom za invalidska kolica i univerzalnog nužnika ◄ |
||
Do 840 mm u vagonima od jedne razine |
6,84 |
12 |
Do 840 mm u vagonima od dvije razine |
8,5 |
15 |
> 840 mm |
3,58 |
6,25 |
Ostala područja vlaka |
||
> 1 000 mm |
6,84 |
12 |
600 mm do 1 000 mm |
8,5 |
15 |
Manje od 600 mm |
10,2 |
18 |
Napomena: Ti se nagibi mjere dok vozilo stoji na ravnoj pruzi u razini. |
4.2.2.9.
Svaki rukohvat u vozilu okruglog je oblika i vanjskog promjera od 30 do 40 mm i mora biti udaljen najmanje 45 mm od svih susjednih površina osim svojih nosača.
Ako je zakrivljen, polumjer koljena s unutarnje strane iznosi najmanje 50 mm.
Svi se rukohvati moraju vidno razlikovati od pozadine.
Ulazna vrata moraju biti opremljena rukohvatima s obje strane, postavljenima na unutarnjoj strani što je moguće bliže vanjskoj stijenci vozila. Iznimka se može napraviti za jednu stranu vrata ako su opremljena uređajem poput dizala u vozilu.
Rukohvati iz točke 4. moraju biti:
Ako je prolaz između vozila uži od 1 000 mm i dulji od 2 000 mm, mora biti opremljen rukohvatima ili ručkama u blizini ili u prolazima između vozila namijenjenima za putnike.
Tamo gdje je prolaz između vozila širi od ili jednak 1 000 mm, rukohvati ili ručke moraju biti ugrađeni u prolazu između vozila.
4.2.2.10.
Ako je vlak opremljen prostorijama za spavanje za putnike, mora osigurati vozilo koje sadržava najmanje jednu prostoriju za spavanje s pristupom za invalidska kolica.
Ako se u vlaku nalazi više od jednog vozila s prostorijom za spavanje za putnike, tada u vlaku moraju postojati najmanje dvije prostorije za spavanje s pristupom za invalidska kolica.
Ako željezničko vozilo osigurava prostorije za spavanje s pristupom za invalidska kolica, vanjski dio odgovarajućih vrata vozila i prostorije za spavanje s pristupom za invalidska kolica moraju biti označeni oznakom u skladu s Dodatkom N.
Unutarnji prostor prostorije za spavanje s pristupom za invalidska kolica temelji se na zahtjevima točke 4.2.2.6. u pogledu postupaka koji se očekuju od korisnika invalidskih kolica u prostoriji za spavanje.
Prostorija za spavanje mora biti opremljena najmanje dvama uređajima za pozivanje u slučaju opasnosti koji pri rukovanju šalju signal osobi koja može reagirati na odgovarajući način; ne moraju započeti komunikaciju.
Sučelje uređaja za pozivanje u slučaju opasnosti odgovara definiciji iz točke 5.3.2.6.
Jedan uređaj za pozivanje u slučaju opasnosti mora biti postavljen najviše 450 mm od poda, mjereno vertikalno od površine poda do središta tipki. Mora biti postavljen tako da ga može dohvatiti osoba koja leži na podu.
Drugi uređaj za pozivanje u slučaju opasnosti mora biti postavljen na visini od najmanje 600 mm do najviše 800 mm od poda, mjereno vertikalno do središta tipki.
Uređaji za pozivanje u slučaju opasnosti opisani u točkama 7. i 8. moraju biti postavljeni na različitim vertikalnim površinama prostorije za spavanje.
Uređaji za pozivanje u slučaju opasnosti moraju se razlikovati od svih drugih tipki opreme u prostoriji za spavanje, moraju biti drugačije boje i vidno se razlikovati od svoje pozadine.
4.2.2.11.
4.2.2.11.1. Opći zahtjevi
Potrebno je dokazati da se točka na sredini ruba ulazne stube svih ulaznih vrata za putnike s obje strane vozila koje stoji spremno za vožnju, s novim kotačima na sredini tračnica, nalazi unutar površine označene kao „položaj stube” na slici 1. u nastavku.
SLIKA 1.
Vrijednosti bq0, δh, δν+ i δν– ovise o tipu perona na kojem bi se željezničko vozilo trebalo zaustaviti. Vrijednosti su kako slijedi:
Tablica 7. za sva željeznička vozila za koja je u uobičajenom prometu predviđeno zaustavljanje na peronima visine 550 mm:
Tablica 7.
Vrijednosti δh, δν+ i δν- za peron od 550 mm
|
δh mm |
δν+ mm |
δν- mm |
na ravnom kolosijeku u razini |
200 |
230 |
160 |
na kolosijeku s promjerom zavoja od 300 m |
290 |
230 |
160 |
Tablica 8. za sva željeznička vozila za koja je u uobičajenom prometu predviđeno zaustavljanje na peronima visine 760 mm:
Tablica 8.
Vrijednosti δh, δν+ i δν- za peron od 760 mm
|
δh mm |
δν+ mm |
δν- mm |
Na ravnom kolosijeku u razini |
200 |
230 |
160 |
Na kolosijeku s promjerom zavoja od 300 m |
290 |
230 |
160 |
Tablica 9. za sva željeznička vozila za koja je u uobičajenom prometu predviđeno zaustavljanje na peronima visine 760 mm i na peronima visine 550 mm, koja imaju dvije ili više ulaznih stuba:
Za jednu stubu primjenjuju se vrijednosti iz prethodno navedene tablice 7., a za sljedeću stubu prema unutrašnjosti vozila primjenjuju se sljedeće vrijednosti, temeljene na nominalnoj visini perona od 760 mm:
Tablica 9.
Vrijednosti δh, δν+ i δν- za drugu stubu s perona od 760 mm
|
δh mm |
δν+ mm |
δν- mm |
Na ravnom kolosijeku u razini |
380 |
230 |
160 |
Na kolosijeku s promjerom zavoja od 300 m |
470 |
230 |
160 |
Tehnička dokumentacija iz točke 4.2.12. TSI-ja za lokomotive i putnička vozila mora sadržavati informacije o:
4.2.2.11.2. Stube za ulazak/izlazak
Sve stube za ulazak i izlazak moraju biti otporne na klizanje i imati efektivnu svijetlu širinu jednaku širini vrata.
Unutarnje stube za pristup izvana moraju imati najmanju dubinu od 240 mm između vertikalnih rubova stuba i najveću visinu od 200 mm. Visina pojedinačne stube može se povećati na najviše 230 mm, ako se dokaže da se s time smanjuje ukupan broj potrebnih stuba za jednu stubu.
Visina razmaka između svih susjednih stuba mora biti jednaka.
Kao minimalan zahtjev prva i zadnja stuba moraju biti označene trakom kontrastne boje širine od 45 do 55 mm koja pokriva najmanje 80 % širine stuba na gornjem dijelu gazišta. Slična traka označuje prednju površinu zadnje stube pri ulasku u jedinicu.
Vanjska ulazna stuba, fiksna ili pomična, može imati najveću visinu od 230 mm između stuba i najmanju dubinu od 150 mm.
Ako je postavljena ploča stube i predstavlja produžetak praga vrata na vanjskoj strani vozila i ako između te ploče i poda vozila nema promjene razine, tada se za potrebe ove specifikacije takva ploča ne smatra stubom. Dopuštena je i minimalna promjena razine prema nižoj, najviše od 60 mm, između poda praga vrata i površine izvan vozila koja se rabi kao vodilica i brtva za vrata i ne smatra se stubom.
Pristup pretprostoru vozila mora se postići s najviše četiri stube od kojih jedna može biti vanjska.
Željeznička vozila za koja je u uobičajenom prometu predviđeno zaustavljanje na postojećim peronima visine manje od 380 mm koja imaju vrata namijenjena putnicima iznad podvozja vagona ne trebaju biti u skladu s prethodnim točkama (2) i (5) ako se može pokazati da se time postiže ravnomjernija raspodjela visine stuba.
4.2.2.12.
Potrebno je osigurati sustav sigurnog sklapanja koji jamči da pomoćna sredstva za ukrcaj, uključujući prijenosne rampe, ne prodiru u invalidska kolica putnika ili pomagalo za kretanje niti predstavljaju opasnost po putnike u slučaju naglog zaustavljanja.
U željezničkim vozilima u skladu s pravilima iz točke 4.4.3. mogu se nalaziti sljedeće vrste pomoćnih sredstava za ukrcaj:
4.2.2.12.1. Pomična stuba i ploča za premošćivanje
Pomična stuba uređaj je na uvlačenje ugrađen u vozilo na razini nižoj od razine praga vrata, potpuno automatiziran i radi zajedno s programom otvaranja/zatvaranja vrata.
Ploča za premošćivanje uređaj je na uvlačenje ugrađen u vozilo što je bliže moguće razini praga vrata, potpuno automatiziran i radi zajedno s programom otvaranja/zatvaranja vrata.
►M4 Ne upotrebljava se. ◄
Izvlačenje pomične stube ili ploče za premošćivanje mora biti u potpunosti završeno prije nego što se vrata otvore kako bi kroz njih prošli putnici; uvlačenje stube ili ploče može započeti samo kada vrata više ne dopuštaju da putnici prođu kroz njih.
Pokretne stube i ploče za premošćivanje moraju biti u skladu sa zahtjevima točke 5.3.2.8.
4.2.2.12.2. Rampa u vozilu
Rampa u vozilu uređaj je smješten između praga vrata vozila i perona. Njome se može ručno upravljati te može biti poluautomatska ili automatska.
Rampe u vozilu moraju zadovoljavati zahtjeve iz točke 5.3.2.9.
4.2.2.12.3. Dizalo za ulazak u vozilo
(1) Dizalo za ulazak u vozilo uređaj je ugrađen u područje vrata vozila kojim se može premostiti najveća razlika u visini između poda vozila i perona na postaji na kojoj se upotrebljava.
(2) Kad je dizalo u položaju za ukrcaj, vrata imaju najmanju upotrebljivu širinu u skladu s točkom 4.2.2.3.2.
(3) Dizala za ulazak u vozilo moraju ispunjavati zahtjeve iz točke 5.3.2.10.
4.3. Funkcionalne i tehničke specifikacije sučelja
4.3.1. Sučelje s podsustavom infrastrukture
Tablica 10.
Sučelje s podsustavom infrastrukture
Sučelje s podsustavom infrastrukture |
|||
TSI ZA OSOBE S OGRANIČENOM POKRETLJIVOŠĆU |
|
TSI ZA PODSUSTAV INFRASTRUKTURE |
|
Parametar |
Točka |
Parametar |
Točka |
Položaj stuba za ulazak i izlazak iz vozila |
4.2.2.11. |
Peroni |
4.2.9. |
Posebni slučajevi u vezi s položajem stube za ulazak i izlazak iz vozila |
7.3.2.6. |
Posebni slučajevi u vezi s peronima |
7.7. |
4.3.2. Sučelje s podsustavom željezničkih vozila
Tablica 11.
Sučelje s podsustavom željezničkih vozila
Ovaj TSI |
TSI za lokomotive i putničke vagone |
||
Parametar |
Točka |
Parametar |
Točka |
Podsustav željezničkih vozila |
4.2.2. |
Stavke povezane s putnicima |
4.2.5. |
Željeznička vozila za korištenje isključivo u sustavu rezervacija sjedala |
4.2.2.1.2.1. |
Opća dokumentacija |
4.2.12.2. |
Visina i poravnanje teoretskih perona |
4.2.2.11.1. |
Opća dokumentacija |
4.2.12.2. |
Pomična stuba i ploča za premošćivanje |
4.2.2.12.1. |
Vrata – zaključavanje vuče |
4.2.5.5.7. |
4.3.3. Sučelje s podsustavom telematskih aplikacija za putnički promet
Tablica 12.
Sučelje s podsustavom telematskih aplikacija za putnički promet
Sučelje s podsustavom telematskih aplikacija za putnički promet (podsustav TAP) |
|||
TSI ZA OSOBE S OGRANIČENOM POKRETLJIVOŠĆU |
|
TSI ZA PODSUSTAV ZA TELEMATSKE APLIKACIJE |
|
Parametar |
Točka |
Parametar |
Točka |
Dostupnost postaje Pomoć pri ulasku i izlasku iz vlaka |
4.4.1. |
Obrada informacija u vezi s prijevozom i pomoći osobama s invaliditetom i osobama s ograničenom pokretljivošću |
4.2.6. |
Pomoć pri ulasku i izlasku iz vlaka |
4.4.2. |
Obrada informacija u vezi s prijevozom i pomoći osobama s invaliditetom i osobama s ograničenom pokretljivošću |
4.2.6. |
Pristup i rezervacija |
4.4.2. |
Postupanje s raspoloživošću/rezervacijom |
4.2.9. |
Vizualne informacije |
4.2.1.10. |
Pružanje podataka na području postaje |
4.2.12. |
Govorne informacije |
4.2.1.11. |
Pružanje podataka na području postaje |
4.2.12. |
Informacije za korisnike |
4.2.2.7. |
Pružanje podataka na području vozila |
4.2.13. |
4.4. Operativni propisi
Sljedeći operativni propisi ne čine dio ocjenjivanja podsustava.
Ovim se TSI-jem ne utvrđuju operativni propisi za evakuaciju u slučaju opasnosti, nego samo odgovarajući tehnički zahtjevi. Svrha tehničkih zahtjeva koji se odnose na infrastrukturu i željeznička vozila olakšati je evakuaciju svih osoba, uključujući osobe s invaliditetom i osobe s ograničenom pokretljivošću. ►M4 Sljedeća operativna pravila primjenjuju se na rad cijelog podsustava infrastrukture i željezničkih vozila. ◄
4.4.1. Podsustav infrastrukture
S obzirom na temeljne zahtjeve iz odjeljka 3., operativni propisi specifični za podsustav infrastrukture u vezi s pristupačnošću osobama s invaliditetom i osobama s ograničenom pokretljivošću su kako slijedi:
Napomena: opće informacije o uslugama javnog prijevoza u smislu ove odredbe ne smatraju se reklamnim oglasima.
4.4.2. Podsustav željezničkih vozila
S obzirom na osnovne zahtjeve iz poglavlja 3., operativni propisi specifični za podsustav željezničkih vozila u vezi s pristupačnošću za osobe s invaliditetom i osobe s ograničenom pokretljivošću su sljedeći:
4.4.2.1.
Željeznički prijevoznik mora imati pisane smjernice kojima se jamči pristupačnost putničkih željezničkih vozila za cijelo vrijeme njegova korištenja u skladu s tehničkim zahtjevima ovog TSI-ja. Nadalje, smjernice po potrebi moraju biti usklađene sa smjernicama upravitelja infrastrukture ili upravitelja postaje (vidjeti odjeljak 4.4.1.). Smjernice se provode odgovarajućim informiranjem osoblja, postupcima i osposobljavanjem. Smjernice za željeznička vozila, među ostalim, sadržavaju i operativne propise za sljedeće situacije:
4.4.2.2.
Dva su moguća uvjeta povezana sa sjedalima razvrstanima u kategoriju „sjedala rezerviranih za osobe s ograničenom pokretljivošću”; i. nerezervirano i ii. rezervirano (vidjeti točku 4.2.2.1.2.1. podtočku 2.). U slučaju i. operativni će propisi biti usmjereni prema drugim putnicima (tj. postavljanje oznaka), zahtijevajući od njih da ustupe prednost osobama s invaliditetom i osobama s ograničenom pokretljivošću koje imaju pravo na korištenje tih sjedala, te da im prema potrebi ustupe zauzeto sjedalo. U slučaju ii. željeznički prijevoznik provodi operativne propise kojima se u sustavu rezervacija voznih karata osigurava pravedna obrada za osobe s invaliditetom i osobe s ograničenom pokretljivošću. Tim se propisima osigurava da sjedala rezervirana za osobe s ograničenom pokretljivošću do određenog trenutka prije polaska vlaka mogu rezervirati samo osobe s invaliditetom i osobe s ograničenom pokretljivošću. Nakon tog trenutka sjedala rezervirana za osobe s ograničenom pokretljivošću na raspolaganju su svim putnicima, uključujući osobe s invaliditetom i osobe s ograničenom pokretljivošću.
4.4.2.3.
Potrebno je izraditi operativne propise kojima bi se osiguralo da se prijevoz psa pomagača osobe s invaliditetom i osobe s ograničenom pokretljivošću dodatno ne naplaćuje.
4.4.2.4.
Propisi koji se odnose na pristup sjedalima rezerviranima za osobe s ograničenom pokretljivošću i njihovu rezervaciju primjenjuju se i na prostore za invalidska kolica, s tim da samo korisnici invalidskih kolica imaju prednost. Osim toga, operativnim se propisima jamči da pomagač (koji nije osoba s ograničenom pokretljivošću) može sjediti i. s rezervacijom; ili ii. bez rezervacije u blizini ili nasuprot prostoru za invalidska kolica.
4.4.2.5.
Propisi koji se odnose na rezervaciju sjedala rezerviranih za osobe s ograničenom pokretljivošću primjenjuju se i za univerzalne odjeljke za spavanje (vidjeti točku 4.2.2.10.). Međutim, operativnim se propisima sprečava uporaba univerzalnih odjeljaka za spavanje bez rezervacije (tj. uvijek je obvezna prethodna rezervacija).
4.4.2.6.
Provode se operativni propisi o postupku aktiviranja vanjskih vrata koje obavlja osoblje vlaka da bi se osigurala sigurnost svih putnika, uključujući osobe s invaliditetom i osobe s ograničenom pokretljivošću (vidjeti točku 4.2.2.3.2.).
4.4.2.7.
Provode se operativni propisi kako bi se osigurali odgovarajući odaziv i djelovanje osoblja vlaka u slučaju aktivacije uređaja za pozivanje u slučaju opasnosti (vidjeti točke 4.2.2.2., 4.2.2.5. i 4.2.2.10.). Odaziv i djelovanje ne moraju biti isti prema izvoru poziva u slučaju opasnosti.
4.4.2.8.
Ako je svako putničko sjedalo opremljeno pojedinačnim svjetlom, dopušteno je smanjiti razinu osvjetljenja u jedinici u skladu s vrstom vožnje (npr. noćna vožnja, udobnost putnika). Moraju biti ispunjeni zahtjevi specifikacije na koju se upućuje u Dodatku A, indeksu [6].
4.4.2.9.
Provode se operativni propisi o prenošenju zvučnih sigurnosnih uputa putnicima u slučaju opasnosti (vidjeti točku 4.2.2.7.4.). Tim se propisima uređuje i vrsta informacija i način njihova prenošenja.
4.4.2.10.
Potrebno je osigurati dostupnost podataka o putu vožnje ili mreži na kojoj vozi vlak (način osiguravanja tih podataka izabire željeznički prijevoznik).
Smjerokazi se ne smiju kombinirati s reklamnim oglasima.
Napomena: opće informacije o uslugama javnog prijevoza u smislu ove odredbe ne smatraju se reklamnim oglasima.
4.4.2.11.
Provode se operativni propisi o provjeri i mogućnosti ispravka netočnih automatski prenesenih informacija za koje je odgovorno osoblje vlaka (vidjeti točku 4.2.2.7.).
4.4.2.12.
Provode se operativni propisi kojima se osigurava najavljivanje sljedeće postaje najkasnije dvije minute prije zaustavljanja i ponovno prikazivanje dinamičnih informacija na zaslonima o konačnom odredištu čim se vlak zaustavi (vidjeti točku 4.2.2.7.).
4.4.2.13.
Provode se operativni propisi u kojima se uzima u obzir promjena kompozicije vlaka kako bi se utvrdila sigurna mjesta za pomoćna sredstva za ukrcaj invalidskih kolica s obzirom na mjesto zaustavljanja vlaka.
4.4.2.14.
Provode se operativni propisi o upravljanju pomoćnim sredstvima za ukrcaj za koja je odgovorno osoblje u vlaku i osoblje postaje. Za uređaje kojima se ručno upravlja, postupcima se osigurava da se od osoblja zahtijeva što manje fizičkog napora. Za uređaja na motorni pogon postupci jamče siguran rad u slučaju prekida napajanja. Provode se operativni propisi o uporabi pomične sigurnosne prepreke na dizalima za invalidska kolica za koju je odgovorno osoblje vlaka ili osoblje postaje.
Provode se operativni propisi kojima se jamči osposobljenost osoblja u vlaku i osoblja postaje za sigurno upravljanje rampama za ukrcaj pri njihovu rasklapanju, pričvršćivanju, podizanju, spuštanju i sklapanju.
4.4.2.15.
Provode se operativni propisi kojima se jamči da je osoblje svjesno da osobe s invaliditetom i osobe s ograničenom pokretljivošću možda trebaju pomoć pri ulasku i izlasku iz vlaka te da im po potrebi omogući takvu pomoć.
Uvjeti u kojima se osobama s invaliditetom i osobama s ograničenom pokretljivošću pruža pomoć definirani su u Uredbi (EU) br. 2021/782.
4.4.2.16.
Željeznički prijevoznik i upravitelj infrastrukture ili upravitelj postaje zajedno utvrđuju područje na peronu na kojem će se vjerojatno upotrebljavati pomoćno sredstvo te obrazlažu izbor područja. To područje mora biti u skladu s peronima na kojima je trenutačno predviđeno zaustavljanje vlaka.
Iz navedenoga proizlazi da je za ispunjavanje zahtjeva u nekim slučajevima potrebno prilagoditi mjesto zaustavljanja vlaka.
Provode se operativni propisi kojima se uređuju promjene kompozicije vlaka (vidjeti točku 4.2.1.12.) tako da se može utvrditi mjesto zaustavljanja vlaka s obzirom na područja rada pomoćnih sredstava za ukrcaj.
4.4.2.17.
Provode se operativni propisi o sklapanju ili izvlačenju ploče za premošćivanje u slučaju prekida napajanja.
4.4.2.18.
Pri sastavljanju vlaka iz usklađenih i neusklađenih željezničkih vozila provode se operativni postupci kojima se jamči da su u vlaku osigurana najmanje dva prostora za invalidska kolica, sukladna s ovim TSI-jem. Ako se u vlaku nalaze nužnici, mora se osigurati pristup korisnika invalidskih kolica univerzalnom nužniku.
Prema takvim kombinacijama željezničkih vozila odgovarajućim se postupcima mora osigurati raspoloživost zvučnih i vizualnih i zvučnih informacija o voznim relacijama u svim vozilima.
U takvim sastavima vlakova dopušteno je da sustavi dinamičnih informacija te uređaji za pozivanje u slučaju opasnosti u prostorima za invalidska kolica, univerzalnim nužnicima ili prostorijama za spavanje s pristupom za invalidska kolica ne funkcioniraju u potpunosti.
4.4.2.19.
Pri sastavljanju vlaka od vozila koja su pojedinačno ocijenjena u skladu s točkom 6.2.7., operativnim se postupcima jamči sukladnost čitavog vlaka s odredbama iz točke 4.2. ovog TSI-ja.
4.4.2.20.
Kad se usluga pruža putnicima u određenom području vlaka kojem korisnici invalidskih kolica ne mogu pristupiti, moraju postojati operativna sredstva kojima se osigurava:
da je dostupna besplatna pomoć kako bi se korisnicima invalidskih kolica pomoglo da dođu do usluge; ili
da se usluga besplatno pruža korisnicima invalidskih kolica u prostorima za invalidska kolica, osim ako je zbog vrste usluge nemoguće osigurati njezino pružanje na daljinu.
4.4.3. Osiguravanje pomoćnih sredstava za ukrcaj i pružanje pomoći
Upravitelj infrastrukture ili upravitelj postaje ili željeznički prijevoznik dogovaraju pružanje i upravljanje pomoćnim sredstvima za ukrcaj kao i pružanje pomoći i alternativnog prijevoza u skladu s Uredbom (EU) 2021/782 kako bi se utvrdilo koja je strana odgovorna za rukovanje pomoćnim sredstvima za ukrcaj i alternativni prijevoz. Upravitelj infrastrukture (ili upravitelji postaje) i željeznički prijevoznik jamče da je dogovorena podjela odgovornosti najpogodnije rješenje za sve.
Takvim se sporazumima uzima u obzir područje uporabe pomoćnih sredstava za ukrcaj iz točaka 5.3.1.2., 5.3.1.3., 5.3.2.9. i 5.3.2.10.
Tim se sporazumima utvrđuju:
peroni na postajama na kojima upravitelj infrastrukture ili upravitelj kolodvora mora upravljati pomoćnim sredstvima za ukrcaj i željeznička vozila za koja će se koristiti;
peroni na postajama na kojima željeznički prijevoznik mora osigurati pomoćna sredstva za ukrcaj i željeznička vozila za koja će se koristiti,
željeznička vozila na kojima željeznički prijevoznik mora osigurati pomoćna sredstva za ukrcaj i koji njima upravlja te peron postaje na kojem će se koristiti,
željeznička vozila na kojima željeznički prijevoznik mora osigurati pomoćna sredstva za ukrcaj i kojima upravljaju upravitelj infrastrukture ili upravitelj postaje te peroni postaje na kojima će se koristiti,
za pomoćna sredstava za ukrcaj na peronima, mjesto na kojem će se najvjerojatnije koristiti, uzimajući u obzir da je slobodan prostor (bez prepreka) od 150 cm dostupan od ruba sredstva za ukrcaj prema smjeru u kojem se korisnik invalidskih kolica ukrcava u vlak/silazi s njega na razinu perona;
uvjeti za pružanje alternativnog prijevoza:
4.5. Pravila održavanja
4.5.1. Podsustav infrastrukture
Upravitelj infrastrukture ili upravitelj postaje mora utvrditi postupke koji uključuju pružanje alternativne pomoći osobama s invaliditetom i osobama s ograničenom pokretljivošću za vrijeme održavanja, zamjene ili popravaka opreme kojom se koriste osobe s invaliditetom i osobe s ograničenom pokretljivošću.
4.5.2. Podsustav željezničkih vozila
Ako se oprema ugrađena za osobe s invaliditetom i osobe s ograničenom pokretljivošću pokvari ili ošteti (uključujući taktilne oznake), željeznički prijevoznik mora osigurati postupke za njezin popravak ili zamjenu u roku od šest radnih dana od primitka obavijesti o takvom slučaju.
4.6. Stručna osposobljenost
Tražena stručna osposobljenost osoblja koje upravlja podsustavima infrastrukture i željezničkih vozila i održava ga u skladu s tehničkim područjem primjene utvrđenim u točki 1.1. i u skladu s točkom 4.4., koja sadržava popis operativnih propisa obuhvaćenih ovim TSI-jem, jest sljedeća:
4.7. Zdravstveni i sigurnosni uvjeti
U okviru područja primjene ovog TSI-ja ne postoje posebni zahtjevi u pogledu zdravstvenih i sigurnosnih uvjeta za osoblje, koji su potrebni za upravljanje podsustavom infrastrukture ili željezničkih vozila ili provedbe ovog TSI-ja.
▼M4 —————
5. INTEROPERABILNI SASTAVNI DIJELOVI
▼M4 —————
5.2. Inovativna rješenja
Kako je navedeno u odjeljku 4.1. ovog TSI-ja, inovativna rješenja mogu zahtijevati nove specifikacije i/ili nove metode ocjenjivanja. Te specifikacije i metode ocjenjivanja donose se prema postupku opisanom u članku 6. Uredbe.
5.3. Popis i značajke sastavnih dijelova
Interoperabilni sastavni dijelovi obuhvaćeni su odgovarajućim odredbama ►M4 Direktive (EU) 2016/797 ◄ i navedeni su u nastavku.
5.3.1. Infrastruktura
Sljedeće su stavke utvrđene kao interoperabilni sastavni dijelovi infrastrukture:
▼M4 —————
5.3.1.2.
Rampe se moraju projektirati i ocijeniti za područje uporabe definirano najvećim vertikalnim razmakom koji mogu premostiti unutar najvećeg nagiba od 18 % (10,2°).
Preko rampi moguć je prijelaz invalidskih kolica koja imaju značajke kako je navedeno u Dodatku M.
Rampe imaju nosivost najmanje 300 kg pri opterećenju raspoređenom na površini od 660 mm × 660 mm na sredini rampe.
Ako je rampa na električni pogon, mora imati mogućnost ručnog upravljanja u slučaju prekida električnog napajanja.
Površina rampe mora biti otporna na klizanje, stabilna i imati stvarnu slobodnu širinu od najmanje 760 mm.
Rampe koje imaju svijetlu širinu manju od 1 000 mm s obje strane moraju imati podignute rubove koji sprečavaju iskliznuće kotača sredstava za kretanje s nje.
Završeci na oba kraja rampe moraju biti zakošeni i ne smiju biti viši od 20 mm. Moraju biti opremljeni upozoravajućim trakama u kontrastnoj boji.
Rampa za vrijeme ulaska ili izlaska iz vozila mora biti pričvršćena mehanizmom kako se ne bi pomaknula.
Rampa mora sadržavati oznake u kontrastnoj boji.
5.3.1.3.
Dizala se moraju projektirati i ocijeniti za područje uporabe definirano najvećim vertikalnim razmakom koju mogu premostiti.
S pomoću dizala moguć je prijelaz invalidskih kolica koja imaju značajke kako je navedeno u Dodatku M.
Dizala imaju nosivost najmanje 300 kg pri opterećenju raspoređenom na površini od 660 mm × 660 mm na sredini naprave.
Površina ploče lifta mora biti otporna na klizanje.
Ploča dizala na površini mora imati svijetlu širinu od najmanje 800 mm i dužinu od 1 200 mm. Prema Dodatku M, osigurava se dodatna dužina od 50 mm noge iznad visine od 100 mm iznad ploče dizala, uzimajući u obzir kretanje korisnika invalidskih kolica u dizalo i iz dizala.
Ploča za premošćivanje kojom se premošćuje razmak između ploče dizala i poda vagona mora biti stabilna i široka najmanje 760 mm.
Ako postoje, sve tipke za izvlačenje, spuštanje na tlo, podizanje i sklapanje dizala zahtijevaju neprekinut pritisak operatora dizala i ne dopuštaju nepravilan redoslijed operacija dizala kada je ploča dizala zauzeta.
Dizalo ima ugrađene mogućnosti za ručno izvlačenje, spuštanje na tlo korisnika dizala te podizanje i sklapanje praznog dizala u slučaju prekida električnog napajanja.
Tijekom podizanja ili spuštanja osobe ni jedan se dio dizala ne smije kretati brzinom iznad 150 mm/s i ne smije prelaziti 600 mm/s tijekom rasklapanja ili sklapanja (osim ako se dizalo ručno rasklapa ili sklapa).
Najveće horizontalno i vertikalno ubrzanje zauzetog dizala iznosi 0,3 g.
Ploča dizala mora biti opremljena preprekama kojima se sprečava iskliznuće kotača invalidskih kolica s ploče dizala dok je u pogonu.
Pomična prepreka ili ugrađena projektna rješenja sprečavaju iskliznuće kotača invalidskih kolica s ruba koji je najbliži vozilu, sve dok dizalo ne dosegne potpuno podignuti položaj.
Sve stranice ploče dizala koje se pružaju iza vozila dok su u podignutom položaju moraju biti opremljene preprekama koje su visoke najmanje 25 mm. Te prepreke ne smiju ometati manevriranje kolica u hodnik vozila ili iz njega.
Prepreka na rubu ukrcajne strane (vanjska prepreka) koja služi kao rampa za ukrcavanje kada je dizalo na tlu mora biti dovoljno visoka kada je podignuta ili zatvorena ili se mora osigurati dodatni sustav kojim se sprečava otklizavanje invalidskih kolica s ploče ili prijelaz kolicima preko prepreke.
Dizalo mora omogućivati usmjeravanje korisnika invalidskih kolica prema naprijed i prema natrag.
Dizalo mora sadržavati oznake u kontrastnoj boji.
5.3.2. Željeznička vozila
Sljedeće su stavke utvrđene kao interoperabilni sastavni dijelovi željezničkih vozila:
5.3.2.1.
Uređaj za upravljanje vratima ima vizualnu oznaku koja se nalazi na njemu ili oko njega kad je uključen te se njime upravlja dlanom koristeći silu koja ne smije premašiti 15 N.
Može se razaznati dodirom (npr. s pomoću taktilnih oznaka); takva oznaka označuje funkciju.
5.3.2.2.
Središte bilo koje kvake, brave ili drugog uređaja za upravljanje vratima s unutarnje i s vanjske strane odjeljka nužnika mora se nalaziti na visini od najmanje 800 mm do najviše 1 100 mm od praga vrata nužnika.
Vizualna i taktilna oznaka (ili zvučni signal) izvan i unutar nužnika pokazuju kada su vrata zaključana.
Svi uređaji za upravljanje vratima i druga oprema u nužniku (osim prostora za previjanje i uređaja za pozivanje u slučaju opasnosti) mogu se pokrenuti silom koja ne premašuje 20 N.
Svi uređaji za upravljanje, uključujući sustav za ispiranje, moraju se vidno razlikovati od pozadine i razaznaje ih se dodirom.
Potrebno je osigurati jasne i detaljne informacije za rukovanje bilo kojim uređajem za upravljanje, s pomoću piktograma i taktilnih oznaka.
Sjedalo i poklopac školjke te rukohvati moraju se vidno razlikovati od pozadine.
Ako su uređaji za upravljanje otvaranjem i zatvaranjem vrata postavljeni jedan iznad drugoga, uređaj za otvaranje uvijek mora biti postavljen na vrhu.
Automatska i poluautomatska vrata moraju biti opremljena uređajima koji sprečavaju zaglavljivanje putnika za vrijeme otvaranja i zatvaranja vrata.
Sila koja se koristi za otvaranje ili zatvaranje vrata ne smije prelaziti 60 N.
5.3.2.3.
Standardni nužnik nije namijenjen korisniku invalidskih kolica.
Najmanja korisna širina vrata mora iznositi 500 mm.
Pored sjedala školjke i umivaonika mora biti pričvršćen vodoravan i/ili okomit rukohvat u skladu s točkom 4.2.2.9.
5.3.2.4.
Univerzalni nužnik namijenjen je svim putnicima, uključujući sve osobe s invaliditetom i osobe s ograničenom pokretljivošću.
Područje korištenja univerzalnog nužnika utvrđeno je metodom korištenom za njegovo ocjenjivanje (A ili B u skladu s točkom 6.1.3.1.).
Ulazna vrata nužnika moraju imati svijetlu korisnu širinu od najmanje 800 mm. Ako su vrata automatska ili poluautomatska, moguće ih je djelomično otvoriti kako bi pomoćnik korisnika invalidskih kolica mogao izaći iz ili ponovno ući u modul nužnika.
Na vanjskoj strani vrata mora postojati znak u skladu s Dodatkom N.
Unutar nužnika mora postojati dovoljno prostora za manevriranje i postavljanje invalidskih kolica u položaj pokraj školjke kojim je omogućeno bočno i dijagonalno prenošenje osobe u invalidskim kolicima na sjedalo školjke, kako je utvrđeno u Prilogu M.
Ispred sjedala školjke mora postojati najmanje 700 mm slobodnog prostora koji prati profil sjedala.
Na obje strane sjedala školjke, produžujući se najmanje do prednjeg ruba sjedala školjke, nalazi se horizontalan rukohvat koji je u skladu sa zahtjevima točke 4.2.2.9.
Rukohvat sa strane do koje invalidska kolica imaju pristup mora biti pričvršćen tako da se korisnik invalidskih kolica može nesmetano premjestiti na sjedalo školjke i s njega.
Površina spuštene daske školjke mora se nalaziti na visini od 450 mm do 500 mm od razine poda.
Sva oprema mora biti lako pristupačna korisniku invalidskih kolica.
Prostor nužnika mora biti opremljen najmanje dvama uređajima za pozivanje u slučaju opasnosti koji pri rukovanju šalju signal osobi koja može reagirati na odgovarajući način; ne moraju započeti komunikaciju.
Sučelje uređaja za pozivanje u slučaju opasnosti odgovara definiciji iz točke 5.3.2.6.
Jedan uređaj za pozivanje u slučaju opasnosti mora biti postavljen najviše 450 mm od poda, mjereno vertikalno od površine poda do središta tipki. Mora biti postavljen tako da ga može dohvatiti osoba koja leži na podu.
Drugi mora biti postavljen na visini od najmanje 800 mm do najviše 1 100 mm iznad tla, izmjereno vertikalno do središta tipki.
Ta dva uređaja za pozivanje u slučaju opasnosti moraju biti postavljena na različitim vertikalnim površinama prostora, tako da ih se može dosegnuti s raznih položaja.
Uređaji za pozivanje u slučaju opasnosti moraju se razlikovati od svih drugih uređaja u nužniku, moraju biti drugačije boje i vidno se razlikovati od svoje pozadine.
Ako postoji stolić za previjanje, njegova korisna površina u spuštenom položaju mora biti između 800 i 1 000 mm iznad razine poda.
5.3.2.5.
Korisna površina stolića za previjanje mora biti najmanje širine 500 mm široka i dužine 700 mm.
Projektiran je tako da sprečava slučajno otklizavanje djeteta, nema oštrih rubova i podnosi težinu od najmanje 80 kg.
Moguće ga je izvući samo jednom rukom i koristeći silu koja ne premašuje 25 N.
5.3.2.6.
Uređaj za pozivanje u slučaju opasnosti mora:
imati oznaku žute pozadine koja se vidno razlikuje od crnog simbola (u skladu sa specifikacijom na koju se upućuje u Dodatku A, indeksu [10]). Simbol prikazuje zvono ili telefon. Oznaka se može nalaziti na tipki ili okviru ili na odvojenom piktogramu;
sadržavati taktilne simbole,
odašiljati vizualni i zvučni prikaz korištenja uređaja,
po potrebi pružati dodatne upute za uporabu,
omogućivati upravljanje dlanom, a potrebna sila kojom se djeluje pri upravljanju ne smije prelaziti 30 N.
▼M4 —————
5.3.2.8.
Pomična stuba ili ploča za premošćivanje mora se projektirati i ocijeniti za područje uporabe definirano širinom vrata na koja ih se može postaviti.
Mehanička čvrstoća uređaja mora biti u skladu sa specifikacijom iz Dodatka A, ►M4 indeksa [11] ◄ .
Ugrađuje se odgovarajući mehanizam koji jamči stabilnost uređaja u rasklopljenom i sklopljenom stanju.
Uređaj mora imati površinu otpornu na klizanje i imati efektivnu svijetlu širinu jednaku širini vrata.
Uređaj mora biti opremljen opcijom otkrivanja prepreka u skladu sa specifikacijom iz Dodatka A, ►M4 indeksa [11] ◄ .
Uređaj mora imati mogućnost rasklapanja i sklapanja u nuždi ako dođe do prekida napajanja stube strujom.
5.3.2.9.
Rampe se moraju projektirati i ocijeniti za područje uporabe definirano najvećim vertikalnim razmakom koji mogu premostiti unutar najvećeg nagiba od 18 % (10,2°).
Rampe imaju nosivost najmanje 300 kg pri opterećenju raspoređenom na površini od 660 mm × 660 mm na sredini rampe.
Ulaznu rampu osoblje ručno postavlja ili ga se stavlja u radni položaj poluautomatski, mehaničkim sredstvima kojima upravlja osoblje ili putnik.
Ako je rampa na električni pogon, mora imati mogućnost ručnog upravljanja u slučaju prekida električnog napajanja.
Površina rampe mora biti otporna na klizanje i imati efektivnu svijetlu širinu od najmanje 760 mm.
Rampe koje imaju svijetlu širinu manju od 1 000 mm s obje strane moraju imati podignute rubove koji sprečavaju iskliznuće kotača sredstava za kretanje s nje.
Završeci na oba kraja rampe moraju biti zakošeni i ne smiju biti viši od 20 mm. Moraju biti opremljeni upozoravajućim trakama u kontrastnoj boji.
Za vrijeme korištenja za ukrcaj ili iskrcaj rampa mora biti pričvršćena tako da je se ne može pomicati.
Poluautomatska rampa mora biti opremljena uređajem koji može zaustaviti kretanje pomičnog dijela ako njegov prednji dio za vrijeme kretanja dođe u dodir s kakvim predmetom ili osobom.
Rampa mora sadržavati oznake u kontrastnoj boji.
5.3.2.10.
Dizala se moraju projektirati i ocijeniti za područje uporabe definirano najvećim vertikalnim razmakom koju mogu premostiti.
Površina ploče lifta mora biti otporna na klizanje. Ploča dizala na površini mora imati svijetlu širinu od najmanje 760 mm i dužinu od 1 200 mm. Prema Dodatku M, osigurava se dodatna dužina od 50 mm noge iznad visine od 100 mm iznad ploče dizala, uzimajući u obzir kretanje korisnika invalidskih kolica u dizalo i iz dizala.
Ploča za premošćivanje kojom se premošćuje razmak između ploče dizala i poda vagona mora biti najmanje širine 720 mm.
Dizalo ima nosivost najmanje 300 kg pri opterećenju raspoređenom na površini od 660 mm × 660 mm na sredini ploče dizala.
Ako postoje, sve tipke za izvlačenje, spuštanje na tlo, podizanje i sklapanje dizala zahtijevaju neprekinut pritisak operatora dizala i ne dopuštaju nepravilan redoslijed operacija dizala kada je ploča dizala zauzeta.
Dizalo ima ugrađene mogućnosti za ručno izvlačenje, spuštanje na tlo korisnika dizala te podizanje i sklapanje praznog dizala u slučaju prekida električnog napajanja.
Tijekom podizanja ili spuštanja osobe ni jedan se dio dizala ne smije kretati brzinom iznad 150 mm/s i ne smije prelaziti 600 mm/s tijekom rasklapanja ili sklapanja (osim ako se dizalo ručno rasklapa ili sklapa).
Najveće horizontalno i vertikalno ubrzanje zauzetog dizala iznosi 0,3 g.
Ploča dizala mora biti opremljena preprekama kojima se sprečava iskliznuće kotača invalidskih kolica s ploče dizala dok je u pogonu.
Pomična prepreka ili ugrađena projektna rješenja sprečavaju iskliznuće kotača invalidskih kolica s ruba koji je najbliži vozilu, sve dok dizalo ne dosegne potpuno podignuti položaj.
Sve stranice ploče dizala koje se pružaju iza vozila dok su u podignutom položaju moraju biti opremljene preprekama koje su visoke najmanje 25 mm. Te prepreke ne smiju ometati manevriranje kolica u hodnik vozila ili iz njega.
Prepreka na rubu ukrcajne strane (vanjska prepreka) koja služi kao rampa za ukrcavanje kada je dizalo na tlu mora biti dovoljno visoka kada je podignuta ili zatvorena ili se mora osigurati dodatni sustav kojim se sprečava otklizavanje invalidskih kolica s ploče ili prijelaz kolicima preko prepreke.
Dizalo mora omogućivati usmjeravanje korisnika invalidskih kolica prema naprijed i prema natrag.
Dizalo mora sadržavati oznake u kontrastnoj boji.
6. OCJENJIVANJE SUKLADNOSTI I/ILI PRIKLADNOSTI ZA UPORABU
Moduli za postupke za ocjenjivanje sukladnosti, prikladnosti uporabe i provjeru EZ-a opisani su u Odluci 2010/713/EU.
6.1. Interoperabilni sastavni dijelovi
6.1.1. Ocjena sukladnosti
EZ izjavu o sukladnosti ili prikladnosti za uporabu, u skladu s člankom 9. stavkom 2. i člankom 10. stavkom 1.Direktive (EU) 2016/797, sastavlja proizvođač ili njegov ovlašteni zastupnik sa sjedištem u Uniji prije stavljanja sastavnog dijela interoperabilnosti na tržište.
Ocjenjivanje sukladnosti sastavnog dijela interoperabilnosti obavlja se u skladu s propisanim modulima tog određenog sastavnog dijela navedenima u točki 6.1.2. ovog TSI-ja.
6.1.2. Primjena modula
Moduli za potvrdu EZ-a o sukladnosti interoperabilnih sastavnih dijelova navedeni su u tablici u nastavku:
Tablica 14.
Moduli za potvrdu EZ-a o sukladnosti interoperabilnih sastavnih dijelova
Modul CA |
Unutarnji nadzor proizvodnje |
Modul CA1 |
Unutarnji nadzor proizvodnje i provjera proizvoda individualnim ispitivanjem |
Modul CA2 |
Unutarnji nadzor proizvodnje i provjera proizvoda u nasumičnim vremenskim razmacima |
Modul CB |
Tipsko ispitivanje EZ-a |
Modul CC |
Sukladnost s tipom utemeljena na unutarnjem nadzoru proizvodnje |
Modul CD |
Sukladnost s tipom utemeljena na upravljanju sustavom proizvodnog postupka |
Modul CF |
Sukladnost s tipom na temelju provjere proizvoda |
Modul CH |
Sukladnost utemeljena na cjelovitom sustavu upravljanja kvalitetom |
Modul CH1 |
Sukladnost utemeljena na cjelovitom sustavu upravljanja kvalitetom i ispitivanje projektiranja |
Modul CV |
Tipsko ispitivanje kroz iskustvo stečeno radom (prikladnost za uporabu) |
Proizvođač ili njegov ovlašteni zastupnik s poslovnim nastanom u Uniji odabire jedan modul ili kombinaciju više modula označenih u tablici u nastavku u odnosu na sastavni dio.
Tablica 15.
Kombinacija modula za potvrdu EZ-a o sukladnosti sastavnih dijelova interoperabilnosti
Točka ovog Priloga |
Sastavni dijelovi koji se ocjenjuju |
Modul |
||||||
CA |
CA1 ili CA2 (1) |
CB + CC |
CB + CD |
CB + CF |
CH (1) |
CH1 |
||
5.3.1.2. i 5.3.1.3. |
Rampe i dizala na peronima |
|
X |
|
X |
X |
X |
X |
5.3.2.1. |
Sučelje uređaja za upravljanje vratima |
X |
|
X |
|
|
X |
|
5.3.2.2., 5.3.2.3. i 5.3.2.4. |
Moduli nužnika |
|
X |
X |
X |
|
X |
X |
5.3.2.5. |
Stolić za previjanje |
X |
|
X |
|
|
X |
|
5.3.2.6. |
Uređaji za pozivanje u slučaju opasnosti |
X |
|
X |
|
|
X |
|
Od 5.3.2.8. do 5.3.2.10. |
Uređaji za ukrcaj |
|
X |
|
X |
X |
X |
X |
(1)
Moduli CA1, CA2 ili CH mogu se koristiti samo za proizvode proizvedene u skladu s projektom koji je razvijen i već korišten za stavljanje proizvoda na tržište prije primjene odgovarajućih TSI-jeva primjenjivih na te proizvode pod uvjetom da proizvođač prijavljenom tijelu dokaže da su pregled projekta i ispitivanje tipa provedeni za prethodne primjene u usporedivim uvjetima te sukladni zahtjevima ovog TSI-ja; ti se dokazi bilježe te se smatraju istovrijednim dokazima kao oni modula CB ili ispitivanja projekta prema modulu CH1. |
U slučaju posebnog postupka ocjenjivanja, on se navodi u točki 6.1.3.
6.1.3. Posebni postupci ocjenjivanja
6.1.3.1.
Prostor unutar nužnika koji omogućuje manevar invalidskih kolica kako je definirano u Dodatku M na položaj iz kojeg je moguće bočno i dijagonalno premještanje osobe u invalidskim kolicima na sjedalo školjke ocjenjuje se s pomoću metode A opisane u specifikaciji u Dodatku A, indeksu 9.
Ako metoda A nije moguća, dopušteno je koristiti metodu B opisanu u specifikaciji iz Dodatka A, indeksa 9. Navedeno je moguće samo u sljedećim slučajevima:
6.1.3.2.
Ako modul nužnika ili modul univerzalnog nužnika nisu ugrađeni kao nezavisni odjeljak, njegove značajke može se ocijeniti na razini podsustava.
6.2. Podsustavi
6.2.1. EZ Provjera (općenito)
Postupci EZ provjere koji se primjenjuju na podsustave opisani su u članku 15. Direktive (EU) 2016/797 i Prilogu IV. toj direktivi.
Postupak EZ provjere provodi se u skladu s propisanim modulima iz točke 6.2.2. ovog TSI-ja.
Kad je riječ o podsustavu infrastrukture, ako podnositelj zahtjeva dokaže da su ispitivanja ili ocjenjivanja podsustava ili dijela podsustava jednaki ili su uspješno primijenjeni za prethodne zahtjeve za izdavanje projekta, prijavljeno tijelo razmatra rezultate tih testova i ocjena za provjeru EZ-a.
Kad je riječ o podsustavu infrastrukture, cilj je inspekcijskog pregleda koji provodi prijavljeno tijelo osigurati ispunjavanje zahtjeva TSI-ja. Inspekcijski pregled obavlja se u obliku vizualnog pregleda, a ako postoji dvojba, za provjeru vrijednosti prijavljeno tijelo može zatražiti od podnositelja zahtjeva da provede mjerenja. Ako je moguće koristiti različite metode (npr. za usporedbu), metoda mjerenja je metoda koju koristi podnositelj zahtjeva.
Postupak izdavanja odobrenja i sadržaj ocjenjivanja dogovaraju podnositelj zahtjeva i prijavljeno tijela u skladu sa zahtjevima utvrđenima u ovom TSI-ju.
6.2.2. Postupci provjere EZ-a za podsustave (moduli)
Moduli za provjeru EZ-a za podsustave navedeni su u tablici u nastavku:
Tablica 16.
Moduli za provjeru EZ-a za podsustave
Modul SB |
Tipsko ispitivanje |
Modul SD |
Provjera EZ-a koja se temelji na sustavu upravljanja kvalitetom |
Modul SF |
Provjera EZ-a koja se temelji na provjeri proizvoda |
Modul SG |
Provjera EZ-a koja se temelji na provjeri jedinice |
Modul SH1 |
Provjera EZ-a koja se temelji na cjelovitom sustavu upravljanja kvalitetom i ispitivanju projekta |
Podnositelj zahtjeva izabire jedan modul ili kombinaciju modula iz tablice 17.
Tablica 17.
Kombinacija modula za provjeru EZ-a za podsustave
Podsustav Faza |
Modul SB + SD |
Modul SB + SF |
Modul SG |
Modul SH1 |
Podsustav željezničkih vozila |
X |
X |
|
X |
Podsustav infrastrukture |
|
|
X |
X |
Značajke podsustava koji se ocjenjuje u odgovarajućim fazama navedene su u Prilogu E ovom TSI-ju, u tablici E1 za podsustav infrastrukture i tablici E2 za podsustav željezničkih vozila. Podnositelj zahtjeva potvrđuje da je svaki proizvedeni podsustav sukladan s tipom.
6.2.3. Posebni postupci ocjenjivanja
6.2.3.1.
Ocjenjivanje zahtjeva za sjedala za prenošenje sastoji se samo od provjere da su ista na raspolaganju i opremljena pomičnim naslonima za ruke. Posebno se ne ocjenjuje metoda prenošenja.
6.2.3.2.
Ovaj se zahtjev potvrđuje izračunom, na temelju nominalnih vrijednosti crteža konstrukcije vozila i nominalnih vrijednosti odgovarajućeg (odgovarajućih) perona na kojem je predviđeno zaustavljanje željezničkih vozila. Vanjski završetak poda na ulaznim vratima isto se tako smatra stubom.
6.2.3.3.
Ocjenjivanje kontrasta za podsustav željezničkih vozila provodi se u skladu sa specifikacijom na koju se upućuje u Dodatku A, indeksu [18].
6.2.4. Tehnička rješenja pod pretpostavkom sukladnosti u fazi projektiranja
U pogledu ovog TSI-ja, podsustav infrastrukture može se smatrati sklopom niza potkomponenti koje se ponavljaju poput:
U odnosu na te potkomponente podsustava infrastrukture pretpostavka sukladnosti može se ocijeniti u fazi projektiranja prije i nezavisno od bilo kojeg posebnog projekta. Prijavljeno tijelo u fazi projektiranja izdaje privremenu izjavu o provjeri (ISV).
6.2.5. Ocjenjivanje održavanja
U skladu s člankom 15. stavkom 4. Direktive (EU) 2016/797 podnositelj zahtjeva odgovoran je za sastavljanje tehničke dokumentacije koja sadržava dokumentaciju za održavanje.
Prijavljeno tijelo potvrđuje samo da je dokumentacija koja se zahtijeva za rad i održavanje dostavljena, kako je određeno u točki 4.5. ovog TSI-ja. Prijavljeno tijelo nije zaduženo za provjeru podataka sadržanih u dostavljenoj dokumentaciji.
6.2.6. Ocjenjivanje operativnih propisa
Sukladno s člancima 10. i 12. Direktive (EU) 2016/798, željeznički prijevoznici i upravitelji infrastrukture moraju dokazati sukladnost s operativnim zahtjevima ovog TSI-ja u okviru njihova sustava upravljanja sigurnošću pri podnošenju zahtjeva za novo ili izmijenjeno rješenje o sigurnosti za obavljanje usluga u željezničkom prijevozu ili rješenje o sigurnosti za upravljanje željezničkom infrastrukturom.
6.2.7. Ocjenjivanje jedinica namijenjenih za opću uporabu
Ako se željeznička vozila nabavljaju kao pojedinačna vozila, a ne u fiksnim kompozicijama, ta se vozila ocjenjuju prema odgovarajućim točkama ovog TSI-ja, pri čemu se prihvaća da svako od navedenih vozila ne mora imati prostore za invalidska kolica, prostore s pristupom za invalidska kolica ili univerzalni nužnik.
Prijavljeno tijelo ne provjerava područja uporabe u smislu tipa željezničkog vozila, koji, povezan s jedinicom koju se mora ocijeniti, osigurava da je vlak sukladan s TSI-jem.
Nakon što takva jedinica dobije rješenje za stavljanje na tržište, željeznički prijevoznik odgovoran je da, pri sastavljanju vlaka s ostalim sukladnim vozilima, točka 4.2. ovog TSI-ja bude ispoštovana na razini vlaka, u skladu s propisima iz točke 4.2.2.5. TSI-ja za vođenje i upravljanje prometom (OPE TSI) (sastav vlaka).
7. PROVEDBA TSI-ja
7.1. Primjena ovog TSI-ja na novu infrastrukturu i željeznička vozila
7.1.1. Nova infrastruktura
Ovaj TSI primjenjuje se na sve nove postaje unutar njegova područja primjene.
Primjena ovog TSI-ja nije obvezna na nove postaje kojima je već izdana građevinska dozvola ili koje su predmet ugovora za izvođenje većih građevinskih radova koji je već potpisan ili je u tijeku završna faza natječajnog postupka na datum primjene ovog TSI-ja. Međutim, ranija verzija ovog TSI-ja mora se primijeniti unutar njegova definirana područja primjene. Podnositelj zahtjeva kojeg je certificiralo prijavljeno tijelo mora opravdati usklađenost primjenjivih zahtjeva djelomične primjene različitih verzija ovog TSI-ja na određene dijelove postaje.
Kad se postaje koje su dugo bile zatvorene za putnički promet ponovno puste u rad, to se može smatrati obnovom ili modernizacijom u skladu s točkom 7.2.
U svim slučajevima izgradnje nove postaje upravitelj postaje ili tijelo za planiranje organizira savjetovanje sa subjektima nadležnima za upravljanje susjedstvom, kako bi se u onoj mjeri u kojoj je to moguće osiguralo ispunjavanje zahtjeva pristupačnosti ne samo na postaji nego i u odnosu na pristup postaji. Kad je riječ o višemodalnim postajama, potrebno je savjetovati se s drugim tijelima nadležnima za promet za druge vrste prijevoza u vezi s međusobnim pristupom između željeznice i drugih načina prijevoza,
7.1.2. Nova željeznička vozila
1. Ovaj se TSI primjenjuje na sve jedinice željezničkih vozila obuhvaćena područjem primjene koja su stavljena na tržište nakon 28. rujna 2023. osim ako se primjenjuje točka 7.1.1.2. „Primjena na projekte u tijeku” TSI-ja za lokomotive i putnička vozila.
2. Sukladnost s ovim Prilogom u njegovoj verziji primjenjivoj prije 28. rujna 2023. smatra se jednakovrijednim sukladnosti s ovim TSI-jem, osim za izmjene TSI-ja navedene u Dodatku P.
3. Pravila koja se odnose na EZ potvrde o ispitivanju tipa ili projekta za podsustav željezničkih vozila i povezane sastavne dijelove interoperabilnosti utvrđena su u točki 7.1.3. TSI-ja za lokomotive i putničke vagone.
7.2. („Podsustav željezničkih vozila”) TSI-ja za lokomotive i putnička željeznička vozila.
7.2.1. Primjena ovog TSI-ja na postojeću infrastrukturu i željeznička vozila
Mjere postupnog prijelaza na ciljani sustav
Ovaj TSI primjenjuje se na podsustave za vrijeme njihove obnove ili modernizacije. Ovaj TSI ne primjenjuje se na obnovljene ili modernizirane postaje kojima je već dodijeljena građevinska dozvola ili koje su predmet ugovora za izvođenje građevinskih radova koji je već potpisan ili je u tijeku završna faza natječajnog postupka na datum primjene ovog TSI-ja.
Ovaj se TSI ne primjenjuje na obnovljena ili modernizirana željeznička vozila koja su predmet ugovora koji je već potpisan ili je u zaključnoj fazi natječajnog postupka na dan primjene ovog TSI-ja.
U odnosu na postojeću infrastrukturu i željeznička vozila, sveobuhvatni je cilj TSI-ja ostvariti sukladnost s TSI-jem s pomoću označivanja i progresivnog uklanjanja postojećih prepreka pristupačnosti.
Države članice osiguravaju da se organiziraju inventari imovine i donose planove provedbe da bi se ostvario cilj ove Uredbe.
7.2.1.1.
7.2.1.1.1. Funkcionalna i tehnička arhitektura
Funkcije inventara imovine sastoje se od:
utvrđivanja i uklanjanja prepreka pristupačnosti;
pružanja praktičnih informacija korisnicima;
nadzora i ocjene napretka u pogledu pristupačnosti.
Arhitektura za razmjenu podataka o pristupačnosti predviđena je Uredbom (EU) br. 454/2011 (TSI za za telematske aplikacije).
Za formatiranje i razmjenu podataka o pristupačnosti primjenjuju se specifikacije na koje se upućuje u Dodatku A, indeksi [21] i [22].
Za konkretnu predviđenu uporabu, usklađeni posebni profil transmodela, kako je navedeno u tehničkoj dokumentaciji iz indeksa 1. Dodatka O.
7.2.1.1.2. Pravila za unos i samoprocjenu podataka o pristupačnosti
Pravila za unos i samoprocjenu podataka o pristupačnosti su:
subjekti koji prikupljaju podatke o pristupačnosti u odnosu na imovinu ne moraju biti neovisni od svakodnevnog upravljanja tom imovinom;
tijekom prvog prikupljanja podataka o pristupačnosti na temelju stupanja na snagu Provedbene uredbe Komisije (EU) 2019/772 ( 7 ), status usklađenosti postaja s ovim TSI-jem može biti evidentiran kao neocijenjen;
ako je postaja ili njezin dio u postupku modernizacije, obnove ili drugih radova predviđenih nacionalnim provedbenim planom za ovaj TSI, odgovarajući podaci o pristupačnosti se ažuriraju, uključujući status usklađenosti s ovim TSI-jem, prema potrebi;
status usklađenosti s ovim TSI-jem može se ažurirati na temelju privremene izjave o promjeni, kako je opisano u točki 6.2.4. ovog TSI-ja;
ispravnost opreme nije potrebno evidentirati.
Komisija stavlja na raspolaganje alat za prikupljanje podataka čiji su načini rada opisani u tehničkoj dokumentaciji iz indeksa 2. Dodatka O.
Umjesto toga, ako postoje strukturirani podaci o pristupačnosti koji se mogu pretvoriti u usklađeni profil, ti se podaci mogu prenijeti nakon konverzije. Metodologija za konverziju postojećih podataka o pristupačnosti i komunikacijski protokol predviđeni su u tehničkim dokumentima iz indeksa 3. Dodatka O.
7.2.1.1.3. Pravila za uvid u podatke
Iz ERSAD-a:
javnost može pristupiti podacima preko javne internetske stranice koju uređuje Agencija Europske unije za željeznice;
registriranim nacionalnim tijelima omogućeno je preuzimanje svih podataka o pristupačnosti koji su relevantni za države članice;
Komisiji i Agenciji omogućeno je preuzimanje svih podataka o pristupačnosti.
▼M4 —————
7.2.1.1.4. Pravila za upravljanje povratnim informacijama korisnika
Povratne informacije korisnika mogu biti u obliku:
institucijskih povratnih informacija od udruženja korisnika, uključujući organizacije koje predstavljaju osobe s invaliditetom: postojeće strukture smiju se upotrebljavati pod uvjetom da su u njih uključeni predstavnici organizacija osoba s invaliditetom i osoba s ograničenom pokretljivošću te se njima odražava stanje na odgovarajućoj razini, što ne mora nužno biti na nacionalnoj razini. Postupak za pružanje povratnih informacija korisnika organiziran je na način kojim se omogućuje sudjelovanje tih organizacija na ravnopravnoj osnovi;
povratnih informacija od pojedinaca: posjetitelji internetskih stranica imaju mogućnost prijavljivanja netočnih informacija o pristupačnosti u odnosu na konkretnu postaju i moraju dobiti potvrdu da je njihova primjedba zaprimljena.
Tijela odgovorna za prikupljanje, održavanje i razmjenu podataka u oba slučaja moraju na odgovarajući način razmotriti povratne informacije korisnika.
7.2.2. Primjena ovog TSI-ja na postojeću infrastrukturu
U odnosu na infrastrukturu, sukladnost s ovim TSI-jem obvezna je za one dijelove koji se obnavljaju ili moderniziraju. Međutim, u TSI-ju se predviđa mogućnost da se, zbog značajki naslijeđenoga željezničkog sustava, sukladnost postojeće infrastrukture može ostvariti postupnim razvojem pristupačnosti.
Osim tog postupnog pristupa, u odnosu na ciljani sustav za postojeću infrastrukturu dopuštene su sljedeće iznimke:
7.2.3. Primjena ovog TSI-ja na željeznička vozila koja su već u uporabi ili na postojeći tip željezničkih vozila.
(1) Pravila za upravljanje promjenama na željezničkom vozilu koje je već u uporabi ili na postojećem tipu željezničkih vozila utvrđena su u točki 7.1.2. TSI-ja za lokomotive i putnička vozila i u Dodatku F ovom TSI-ju.
(2) Pravila za proširenje područja uporabe za postojeća željeznička vozila koja su bila u uporabi prije 19. srpnja 2010. ili koja imaju odobrenje u skladu s Direktivom 2008/57/EZ utvrđena su u točki 7.1.4. TSI-ja za lokomotive i putnička vozila.
7.3. Posebni slučajevi
7.3.1. Općenito
Posebni slučajevi, koji su navedeni u točki 7.3.2., opisuju posebne odredbe koje su potrebne i odobrene na određenim mrežama svake države članice.
Ti posebni slučajevi razvrstani su kao:
— |
slučajevi „P” : trajni slučajevi, |
— |
slučajevi „T” : privremeni slučajevi, u kojima se planira postizanje ciljanog sustava u budućnosti. |
7.3.2. Popis posebnih slučajeva
7.3.2.1.
Posebni slučajevi „P” za Njemačku i Dansku
10 % svih sjedala rezervirano je za invalide. U vlakovima s dobrovoljnom i obveznom rezervacijom najmanje 20 % tih sjedala rezerviranih za invalide označeno je piktogramima, a preostalih 80 % sjedala rezerviranih za invalide moguće je rezervirati unaprijed.
U vlakovima bez mogućnosti rezervacije sva sjedala rezervirana za invalide označena su piktogramima u skladu s točkom 4.2.2.1.2.1.
7.3.2.2.
Posebni slučaj „P” za Francusku za mrežu „Ile de France”
Broj prostora za invalidska kolica ograničen je na dva za svaku jedinicu predviđenu za uporabu na linijama A, B, C, D i E mreže Ile de France Express neovisno njezinoj dužini.
7.3.2.3.
Posebni slučaj „P” za Francusku za mrežu „Ile de France”
Zbog kratkog vremena zadržavanja i vremena putovanja između postaja, pri otvaranju ulaznih vrata u bilo kojoj jedinici predviđenoj za uporabu na linijama A, B, C, D i E nije potreban zvučni signal.
7.3.2.4.
Posebni slučaj „P” za Veliku Britaniju, Sjevernu Irsku i Irsku
Zbog ograničenog profila pruge, lukova na kolosijecima i zbog toga ograničene širine vozila, dopušta se da se sukladnost točke 4.2.2.6. (prva alineja) odnosi samo na pristup sjedalima rezerviranima za invalide.
Ovaj posebni slučaj ne sprečava pristup željezničkih vozila sukladnih TSI-ju nacionalnoj mreži.
7.3.2.5.
Posebni slučaj „P” za Francusku za mrežu „Ile de France”
Za vlakove na dvije razine najveća dopuštena visina unutarnjih stuba (tj. svih stuba osim vanjskih ulaznih) može iznositi najviše 208 mm, s najmanjom dubinom od 215 mm, izmjereno na središnjoj osi stube.
7.3.2.6.
Posebni slučaj „P” za Estoniju, Latviju i Litvu za sva željeznička vozila za koja je u uobičajenom prometu predviđeno zaustavljanje na peronima visine 200 mm
U takvim slučajevima, vrijednosti δh, δν+ i δν– moraju biti u skladu sa sljedećom tablicom.
Tablica 18.
Vrijednosti δh, δν+ i δν- za posebni slučaj za Estoniju, Latviju i Litvu
|
δh mm |
δν+ mm |
δν- mm |
na ravnom kolosijeku u razini |
200 |
400 |
n.p. |
Posebni slučaj „P” za Finsku
Na linijama u Finskoj bit će potrebna dodatna stuba. Prva korisna stuba mora biti takva da najveći konstrukcijski profil vozila ispunjava zahtjeve specifikacije iz Dodatka A, ►M4 indeksa [15] ◄ , a vrijednosti δh, δν+ i δν– moraju biti u skladu sa sljedećom tablicom:
Tablica 19.
Vrijednosti δh, δν+ i δν- za posebni slučaj za Finsku
|
δh mm |
δν+ mm |
δν- mm |
na ravnom kolosijeku u razini |
200 |
230 |
160 |
na kolosijeku s promjerom zavoja od 300 m |
410 |
230 |
160 |
Posebni slučaj „P” za Njemačku za sva željeznička vozila za koja je u uobičajenom prometu predviđeno zaustavljanje na peronima visine 960 mm
U takvim slučajevima, vrijednosti δh, δν+ i δν– moraju biti u skladu sa sljedećom tablicom.
Tablica 20.
Vrijednosti δh, δν+ i δν- za posebni slučaj za Njemačku
|
δh mm |
δν+ mm |
δν- mm |
na ravnom kolosijeku u razini |
200 |
230 |
230 |
na kolosijeku s promjerom zavoja od 300 m |
290 |
230 |
230 |
Posebni slučaj „P” za Austriju i Njemačku za sva željeznička vozila za koja je u uobičajenom prometu predviđeno zaustavljanje na peronima visine do 550 mm
U takvim slučajevima osim zahtjeva iz točke 4.2.2.11.1. (2), mora biti dostupna stuba takva da su vrijednosti δh, δν+ i δν– u skladu sa sljedećom tablicom.
Tablica 21.
Vrijednosti δh, δν+ i δν- za posebni slučaj za Austriju i Njemačku za niske perone
|
δh mm |
δν+ mm |
δν- mm |
na ravnom kolosijeku u razini |
200 |
310 |
n.p. |
na kolosijeku s promjerom zavoja od 300 m |
290 |
310 |
n.p. |
Posebni slučaj „P” za Irsku za sva željeznička vozila za koja je u uobičajenom prometu predviđeno zaustavljanje na peronima visine 915 mm
U takvim slučajevima vrijednosti δh, δν+ i δν– moraju biti u skladu sa sljedećom tablicom.
Tablica 22.
Vrijednosti δh, δν+ i δν- za posebni slučaj za Irsku
|
δh mm |
δν+ mm |
δν- mm |
na ravnom kolosijeku u razini |
275 |
250 |
— |
na kolosijeku s promjerom zavoja od 300 m |
275 |
250 |
— |
Posebni slučaj „P” za Portugal za mrežu profila od 1 668 mm
Za željeznička vozila predviđena za rad na mreži profila tračnica od 1 668 mm prva korisna stuba mora biti u skladu s vrijednostima iz točke 4.2.2.11.1. (5), tablice 9., uključujući željeznička vozila projektirana za interoperabilne profile i koja voze kolosijekom širine 1 668 mm ili 1 435 mm na kolosijeku s tri tračnice (1 668 i 1 435 ).
Peroni visine 685 mm ili 900 mm iznad gornjeg ruba tračnica dopušteni su na mreži nazivne širine kolosijeka od 1 668 mm.
Pragovi vrata na novim putničkim željezničkim vozilima projektirani su tako da su optimizirani za pristup s perona visine 900 mm.
Posebni slučaj „P” za Španjolsku
Za željeznička vozila namijenjena za vožnju na širini kolosijeka od 1 435 mm vrijednosti bq0, δh, δv+ i δv- utvrđene su u točki 4.2.2.11.1., tablici 7. i tablici 8.
Za željeznička vozila namijenjena za vožnju na širini kolosijeka od 1 668 mm, položaj prve korisne stube odgovarat će dimenzijama navedenima u tablicama 23. i 24. ovog TSI-ja, ovisno o visini perona i slobodnom profilu pruge, kako je određeno u točki 7.7.15.1. Priloga Uredbi Komisije (EU) br. 1299/2014 ( 8 ):
Tablica 23.
Posebni slučaj „P” za Španjolsku — vrijednosti δh, δν+ and δν– i bq0 na ravnom kolosijeku širine od 1 668 mm
Na ravnom kolosijeku u razini |
|||||
Položaj stube |
Slobodni profil pruge |
||||
Širina GEC16 ili GEB16 |
Širina GHE16 |
Kolosijek s tri tračnice (1) |
|||
Visina perona 760 ili 680 mm |
Visina perona 550 mm |
||||
δh mm |
Vozila za promjenjivu širinu kolosijeka od 1 435 /1 668 mm |
275 |
275 |
255 |
316,5 |
Vozila za širinu kolosijeka od 1 668 mm |
200 |
200 |
200 |
241,5 |
|
δν+ mm |
230 |
||||
δν– mm |
160 |
||||
bq0 |
1 725 |
1 725 |
1 705 |
1 766,5 |
Tablica 24.
Posebni slučaj „P” za Španjolsku — vrijednosti δh, δν+ i δν– te bq0 na kolosijeku s promjerom zavoja od 300 m i širinom od 1 668 mm
Na kolosijeku s promjerom zavoja od 300 m |
|||||
Položaj stube |
Slobodni profil pruge |
||||
Širina GEC16 ili GEB16 |
Širina GHE16 |
Kolosijek s tri tračnice(1) |
|||
Visina perona 760 ili 680 mm |
Visina perona 550 mm |
||||
δh mm |
Vozila za promjenjivu širinu kolosijeka od 1 435 /1 668 mm |
365 |
365 |
345 |
406,5 |
Vozila za širinu kolosijeka od 1 668 mm |
290 |
290 |
290 |
331,5 |
|
δν+ mm |
230 |
||||
δν– mm |
160 |
||||
bq0 |
1 737,5 |
1 737,5 |
1 717,5 |
1 779 |
(1): Te se vrijednosti primjenjuju ako je zajednička tračnica smještena na najbližem položaju u odnosu na peron. Ako je zajednička tračnica najudaljenija od perona, položaj prve upotrebljive stube odgovarat će prikladnim dimenzijama ovisno o slobodnom profilu pruge i visini perona, kako je definirano u stupcima koji se odnose na širinu kolosijeka od 1 668 mm s dvije tračnice.
Posebni slučaj P za Ujedinjenu Kraljevinu za sva željeznička vozila za koja je u uobičajenom prometu predviđeno zaustavljanje na peronima visine od 915 mm
Ulazne stube moraju biti projektirane tako da ispunjavaju zahtjeve utvrđene u nacionalnim tehničkim pravilima prijavljenima u tu svrhu.
7.3.2.7. Osiguravanje pomoćnih sredstava za ukrcaj i pružanje pomoći (točka 4.4.3.)
Posebni slučaj „P” za Španjolsku
U španjolskoj mreži moguće je prometovati vlakovima čija je projektirana širina uža od profila pruge koji se uzima u obzir za ugradnju perona (vidjeti napomenu). Ta bi situacija mogla dovesti do većeg horizontalnog razmaka između vlaka i perona. Stoga željeznički prijevoznik i upravitelj infrastrukture ili uključeni upravitelj postaje provode podijeljeno upravljanje rizikom u sljedećim slučajevima:
za željeznička vozila predviđena za prometovanje na prugama širine kolosijeka od 1 668 mm, kad se rub ulazne stube nalazi izvan područja određenog u tablici 23. za δh = 200 mm i u tablici 24. za δh = 290 mm;
za željeznička vozila predviđena za prometovanje na prugama širine kolosijeka od 1 435 mm na prugama s tri tračnice, kad je zajednička tračnica najudaljenija od perona.
Napomena: profil vozila uži je od slobodnog profila pruge ako je poluširina referentnog kinematičkog profila vozila, mjereno na razini perona, manja od poluširine referentnog kinematičkog profila slobodnog profila pruge.
7.3.2.8. Označavanje puta bez prepreka (točka 4.2.1.2.3.)
Posebni slučaj „T” za Francusku
Na malim postajama ne moraju biti postavljeni taktilni i pokazivači površina za hodanje koji se ističu radi davanja informacija o putu bez prepreka ako se emitiraju daljinski upravljani zvučni signali.
Dodatak A
Norme ili normativni dokumenti na koje se upućuje u ovom TSI-ju
Indeks |
Značajke koje se ocjenjuju |
Točka TSI-ja |
Točka obvezne norme |
[1.] |
EN 81-70:2021+A1:2022 Sigurnosna pravila za konstrukciju i ugradnju dizala – Posebna primjena za osobna dizala i osobna teretna dizala – 70. dio: Pristupačnost dizalima za osobe s posebnim potrebama |
||
[1.1.] |
Dimenzije dizala |
4.2.1.2.2. (5) |
5.3.1., tablica 3. |
[1.2.] |
Taktilne oznake |
4.2.1.10. (7) |
Tablica 4. točke (c), (h), (j) i (k) |
[2] |
EN 115-1:2017 Sigurnost pokretnih stuba i pokretnih traka – 1. dio: Konstrukcija i ugradnja |
||
[2.1] |
Projektiranje pokretnih stuba i pokretnih traka |
4.2.1.2.2. (6) |
5.4.1.2.2., 5.4.1.2.3. 5.2.2. |
[3] |
EN 12464-2:2014 Svjetlo i rasvjeta – Rasvjeta radnih mjesta – 2. dio: Vanjski radni prostori |
||
[3.1] |
Rasvjeta na peronima |
4.2.1.9. (3) |
Tablica 5.12., osim točaka 5.12.16. i 5.12.19. |
[4] |
EN 12464-1:2021 Svjetlo i rasvjeta – Rasvjeta radnih mjesta – 1. dio: Unutrašnji radni prostori |
||
[4.1] |
Rasvjeta na peronima |
4.2.1.9. (3) |
61.1.2. |
[5] |
EN 60268-16:2020 Oprema audiosustava – 16. dio: Objektivno vrednovanje razumljivosti govora s pomoću indeksa razumljivosti govora |
||
[5.1] |
Indeks prijenosa govora, postaje |
4.2.1.11. (1) |
Prilog B |
[5.2] |
Indeks prijenosa govora, željeznička vozila |
4.2.2.7.4 (5) |
|
[6] |
EN 13272-1:2019 Željeznički sustav – Električno osvjetljenje željezničkih vozila u javnom prijevozu – 1. dio: Željezničke pruge |
||
[6.1] |
Rasvjeta u željezničkim vozilima |
4.2.2.4. (1) |
4.1.2. |
[6.2] |
Smanjenje osvjetljenja (operativno pravilo) |
4.4.2.7. |
4.1.6., 4.1.7. |
[7] |
ISO 3864-1:2011 Grafički simboli – Boje i znakovi sigurnosti – 1. dio: Načela oblikovanja znakova sigurnosti znakova i sigurnosnih oznaka |
||
[7,1] |
Sigurnosni znakovi, znakovi upozorenja, obveznog postupanja i zabrane |
4.2.2.7.2. (1) |
6., 7., 8., 9., 10., 11. |
[8] |
EN 15273-1:2013+A1:2016/AC:2017 Željeznički sustav – Profili – 1. dio: Općenito – Zajednička pravila za infrastrukturu i željeznička vozila |
||
[8.1] |
Izračun bq0 |
4.2.2.11.1. (2) |
H.2.2. |
[9] |
EN 16585-1:2017 Željeznički sustav – Oblikovanja namijenjena osobama smanjene pokretljivosti – Oprema i dijelovi ugrađeni na željezničkim vozilima – 1. dio: Nužnici |
||
[9.1] |
Ocjenjivanje modula univerzalnog nužnika |
6.1.3.1. |
Poglavlje 6. |
[9.2] |
Raspon dosega osobe u invalidskim kolicima bez naprezanja |
4.2.2.2. (12) |
Slika B.2. |
[10] |
ISO 3864-4:2011 Grafički simboli – Boje i znakovi sigurnosti – 4. dio: Kolorimetrijska i fotometrijska svojstva materijala za znakove sigurnosti |
||
[10.1] |
Definicija boja |
5.3.2.6. (1) |
Poglavlje 4. |
[11] |
EN 14752:2019+A1:2021 Željeznički sustav – Sustavi bočnog ulaženja za željeznička vozila |
||
[11.1] |
Mehanička čvrstoća uređaja za ukrcaj |
5.3.2.8. (2) |
4.2.2. |
[11.2] |
Otkrivanje prepreka |
5.3.2.8. (5) |
5.4, |
[12] |
ISO 7000:2019 Grafički simboli za uporabu na opremi – Registrirani simboli |
||
[12.1] |
Simbol oznake za područja s pristupom za invalidska kolica |
točka N.3. Dodatka N |
Simbol 0100 |
[13] |
ISO 7001:2007/Amd 4:2017 Grafički simboli – Simboli javnog informiranja |
||
[13.1] |
Simbol oznake za područja s pristupom za invalidska kolica |
Točka N.3. Dodatka N |
Simbol PIPF 006 |
[14] |
ETSI EN 301 462 :2000-03 Ljudski čimbenici; Simboli za označivanje telekomunikacijskih objekata za gluhe i nagluhe osobe |
||
[14,1] |
Simbol oznake za indukcijske petlje |
Točka N.3. Dodatka N |
4.3.1.2. |
[15] |
EN 15273-2:2013+A1:2016 Željeznički sustav – Profili – 2. dio: Profil željezničkih vozila |
||
[15,1] |
Posebni slučaj za Finsku |
7.3.2.6. |
Prilog F |
[16] |
EN 16585-2:2017 Željeznički sustav – Oblikovanja namijenjena osobama smanjene pokretljivosti – Oprema i dijelovi ugrađeni na željezničkim vozilima – 2. dio: Elementi za sjedenje, stajanje i kretanje |
||
[16.1] |
Dijagrami sjedala rezerviranih za osobe s ograničenom pokretljivošću |
4.2.2.1.2.1 (7) 4.2.2.1.2.1 (8) |
Prilog A |
[16.2] |
Sjedala okrenuta u istom smjeru |
4.2.2.1.2.2. (1) |
Slika A.2. |
[16.3] |
Sjedala okrenuta jedno nasuprot drugom |
4.2.2.1.2.3 (1) 4.2.2.1.2.3 (2) |
Slike A.3. i A.4. |
[16.4] |
Dijagrami prostora za invalidska kolica |
4.2.2.2. (4) |
Slike B1, B2, B3 |
[16.5] |
Dijagrami prostora za invalidska kolica |
Dodatak F |
Slika 5. |
[17] |
EN 16585-3:2017 Željeznički sustav – Oblikovanja namijenjena osobama smanjene pokretljivosti – Oprema i dijelovi ugrađeni na željezničkim vozilima – 3. dio: Prolazi i unutarnja vrata |
||
[17.1] |
Prolaz kroz vozila |
4.2.2.6. (1) |
Slika 2. |
[17.2] |
Prolaz između susjednih vozila jedne kompozicije vlaka |
4.2.2.6. (1) |
Slika 3. |
[17.3] |
Prolaz do i od područja s pristupom za invalidska kolica |
4.2.2.6. (1) |
Slika 5. |
[17.4] |
Širine hodnika za promjenu smjera |
4.2.2.6. (4) |
Tablica 3. |
[18] |
EN 16584-1:2017 Željeznički sustav – Oblikovanja namijenjena osobama smanjene pokretljivosti – Opći zahtjevi – 1. dio: Kontrast |
||
[18.1] |
Ocjenjivanje kontrasta za podsustav željezničkih vozila |
6.2.3.3. |
Prilog A, točka A.1. |
[19] |
EN 16584-2:2017 Željeznički sustav – Oblikovanja namijenjena osobama smanjene pokretljivosti – Opći zahtjevi – 2. dio: Informacije |
||
[19.1] |
Vidljivi signali na vratima |
4.2.2.3.2. (11) |
5.3.3.2. (g) i (h) |
[20] |
EN 17285:2020 Željeznički sustav – Akustika – Mjerenje zvučnih signala upozorenja na vratima |
||
[20.1] |
Mjerenje signala na unutarnjim vratima |
Dodatak G – G.4 |
5, 6, 7 |
[20.2] |
Mjerenje signala na vanjskim vratima |
Dodatak G – G.4 |
5, 6, 7 |
[20.3] |
Mjerenje signala za pronalaženje vrata |
Dodatak G – G.4 |
5., 7. |
[21] |
CEN/TS 16614-1:2020 Javni prijevoz – Razmjena podataka o mreži i redovima vožnje (NeTEx) – Dio 1.: Format za razmjenu mrežne topologije javnog prijevoza |
||
[21.1] |
Formatiranje i razmjena podataka o pristupačnosti |
7.2.1.1.1. |
Sve |
[22] |
EN 12896-1:2016 Javni prijevoz – Referentni model podataka Zajednički pojmovi (Transmodel) |
||
[22.1] |
Formatiranje i razmjena podataka o pristupačnosti |
7.2.1.1.1. |
Sve |
Dodatak B
Privremeno pravilo prioritizacije za modernizaciju/obnovu postaja
Pri postojećim postajama na kojima je prosječni dnevni protok putnika, dolazećih i odlazećih, u 12-mjesečnom razdoblju 1 000 putnika ili manje, pri obnovi ili modernizaciji ne moraju obvezno postojati dizala ili rampe koji su potrebni da bi se osigurao put bez stuba ako neka druga postaja na udaljenosti unutar 50 km na istom putu vožnje jamči potpuno sukladan pristup bez prepreka. U takvim okolnostima projekt postaje mora predvidjeti mogućnost postavljanja dizala i/ili rampi u budućnosti kako bi postaja bila dostupna svim osobama s invaliditetom i osobama s ograničenom pokretljivošću. Za organiziranje prijevoza osoba s invaliditetom i osoba s ograničenom pokretljivošću pristupačnim sredstvima između te postaje koja nema osiguran pristup i sljedeće postaje koja ima osiguran pristup i nalazi se na istom putu primjenjuju se nacionalni propisi.
Dodatak C
(ne upotrebljava se)
Dodatak D
Ocjenjivanje interoperabilnih sastavnih dijelova
D1 PODRUČJE PRIMJENE
U ovom se Prilogu opisuje ocjenjivanje sukladnosti i prikladnosti uporabe interoperabilnih sastavnih dijelova.
D2 ZNAČAJKE
Značajke interoperabilnih sastavnih dijelova koje se ocjenjuju u različitim fazama projektiranja, razvoja i proizvodnje označene su slovom X u tablici D1.
Tablica D1
Ocjenjivanje interoperabilnih sastavnih dijelova
1. |
2. |
3. |
4. |
5. |
Interoperabilni sastavni dijelovi i značajke koje se ocjenjuju |
Ocjenjivanje u sljedećoj fazi |
|||
Faza projektiranja i razvoja |
Faza proizvodnje |
|||
Pregled projektiranja i/ili ispitivanje projektiranja |
Pregled proizvodnog procesa |
Tipsko ispitivanje |
Provjera sukladnosti s tipom |
|
▼M4 ————— |
||||
5.3.1.2. Rampe na peronima |
X |
|
X |
X |
5.3.1.3. Dizala na peronima |
X |
|
X |
X |
|
|
|
|
|
5.3.2.1. Sučelje uređaja za upravljanje vratima |
X |
|
X |
X |
5.3.2.2. i 5.3.2.3. Standardni nužnici |
X |
|
X |
X |
5.3.2.2. i 5.3.2.4. Univerzalni nužnici |
X |
|
X |
X |
5.3.2.5. Jedinica za previjanje |
X |
|
X |
X |
5.3.2.6. Uređaj za pozivanje u slučaju opasnosti |
X |
|
X |
X |
▼M4 ————— |
||||
5.3.2.8. Pomična stuba i ploča za premošćivanje |
X |
|
X |
X |
5.3.2.9. Rampa u vozilu |
X |
|
X |
X |
5.3.2.10. Dizalo u vozilu |
X |
|
X |
X |
Dodatak E
Ocjenjivanje podsustava
E1 PODRUČJE PRIMJENE
U ovom se Prilogu opisuje ocjenjivanje sukladnosti podsustava.
E2 ZNAČAJKE I MODULI
Značajke podsustava koje se ocjenjuju u različitim fazama projektiranja, razvoja i proizvodnje označene su slovom X u tablici E.1 za podsustav infrastrukture i u tablici E.2 za podsustav željezničkih vozila.
Tablica E.1
Ocjenjivanje podsustava infrastrukture (izgrađenoga i isporučenoga kao jedna cjelina)
1 |
2 |
3 |
Značajke koje se ocjenjuju |
Faza projektiranja i razvoja |
Faza izgradnje |
Pregled projektiranja i/ili ispitivanje projektiranja |
Inspekcijski pregled |
|
Parkirališta za osobe s invaliditetom i osobe s ograničenom pokretljivošću |
X |
X |
Putovi bez prepreka |
X |
X |
Označivanje puta |
X |
X |
Vrata i ulazi |
X |
X |
Podne površine |
X |
X |
Prozirne prepreke |
X |
X |
Nužnici |
X |
X |
Namještaj i samostojeći uređaji |
X |
X |
Blagajna/Šalter ili automat za izdavanje voznih karata/Informacijski pult/Uređaj za kontrolu voznih karata/Trokraki mehanizmi/Mjesta za pomoć korisnicima |
X |
X |
Rasvjeta |
X |
X |
Vizualne informacije: znakovi, piktogrami i dinamične informacije |
X |
X |
Govorne informacije |
X |
X |
Širina perona i rub perona |
X |
X |
Završetak perona |
X |
X |
Željezničko-cestovni prijelaz na postajama |
X |
X |
Tablica E.2
Ocjenjivanje podsustava željezničkih vozila (izgrađenih i isporučenih kao serijski proizvod)
1 |
2 |
3 |
|
Značajke koje se ocjenjuju |
Faza projektiranja i razvoja |
Faza proizvodnje |
|
Pregled projektiranja i/ili ispitivanje projektiranja |
Ispitivanje tipa |
Rutinsko ispitivanje |
|
Sjedala |
|||
Općenito |
X |
X |
|
Sjedala rezervirana za osobe s ograničenom pokretljivošću – općenito |
X |
|
|
Sjedala okrenuta u istom smjeru |
X |
X |
|
Sjedala okrenuta jedno nasuprot drugom |
X |
X |
|
Prostori za invalidska kolica |
X |
X |
|
Vrata |
|||
Općenito |
X |
X |
|
Vanjska vrata |
X |
X |
|
Unutarnja vrata |
X |
X |
|
Rasvjeta |
|
X |
|
Nužnici |
X |
|
|
Prolazi |
X |
|
|
Informacije za putnike |
|||
Općenito |
X |
X |
|
Oznake, piktogrami i taktilne informacije |
X |
X |
|
Dinamične vizualne informacije |
X |
X |
|
Dinamične zvučne informacije |
X |
X |
|
Promjene visine |
X |
|
|
Rukohvati |
X |
X |
|
Prostorije za spavanje s pristupom za invalidska kolica |
X |
X |
|
Položaj stuba za ulazak i izlazak iz vozila |
|||
Opći zahtjevi |
X |
|
|
Stube za ulazak/izlazak |
X |
|
X |
Pomoćna sredstva za ukrcaj |
X |
X |
X |
Dodatak F
Obnova ili modernizacija željezničkih vozila
Ako se dijelovi željezničkih vozila obnavljaju ili moderniziraju, oni moraju biti u skladu sa zahtjevima ovog TSI-ja. Sukladnost sa sadržajem ovog TSI-ja nije obvezna u sljedećim slučajevima:
Konstrukcija
Sukladnost nije obvezna ako bi posao zahtijevao strukturalne promjene nosećih okvira vrata (unutarnjih ili vanjskih), podvozja, sigurnosnih stupića, sanduka vozila, zaštitnih uređaja protiv gaženja vozila jednog preko drugog ili bilo koje radove koji bi zahtijevali ponovno provjeravanje konstrukcijske cjelovitosti.
Sjedala
Sukladnost s točkom 4.2.2.1. u pogledu ručki na leđnim naslonima sjedala obvezna je samo pri obnovi ili modernizaciji konstrukcije sjedala u cijelom vozilu.
Sukladnost s točkom 4.2.2.1.2. u pogledu dimenzija sjedala rezerviranih za osobe s ograničenom pokretljivošću i njihova okruženja obvezna je samo pri promjeni rasporeda sjedala u cijelom vlaku i ako je to moguće postignuti bez smanjivanja postojećeg kapaciteta vlaka. U tom slučaju mora biti predviđen najveći broj sjedala rezerviranih za osobe s ograničenom pokretljivošću.
Sukladnost sa zahtjevima u pogledu prostora iznad glave iznad sjedala rezerviranih za osobe s ograničenom pokretljivošću nije obvezna ako je ograničavajući čimbenik polica za prtljagu koja se za vrijeme obnove ili modernizacije konstrukcijski ne mijenja.
Prostori za invalidska kolica
Osiguranje prostora za invalidska kolica obvezno je ako se mijenja raspored sjedala u cijelom vlaku. Međutim, ako nije moguće promijeniti ulazna vrata ili prolaze tako da bi se omogućio pristup invalidskim kolicima, prostor za invalidska kolica nije potrebno osigurati pri promjeni rasporeda sjedala. Prostori za invalidska kolica predviđeni u postojećim željezničkim vozilima mogu se rasporediti u skladu sa specifikacijom na koju se upućuje u Dodatku A, indeksu [16].
Osiguravanje uređaja za pozivanje u slučaju opasnosti u prostoru za invalidska kolica nije obvezno ako vozilo nema električni komunikacijski sustav koji bi se mogao prilagoditi ugrađivanju takvog uređaja.
Osiguranje sjedala za prenošenje obvezno je samo ako ne zahtijeva izmjenu nacrta postojećih prostora za invalidska kolica.
Vanjska vrata
Sukladnost sa zahtjevima za označivanje položaja vanjskih vrata u unutrašnjosti s vizualnim razlikovanjem razine poda obvezna je samo pri obnovi ili modernizaciji podnih obloga.
Sukladnost sa zahtjevima u pogledu signalizacije otvaranja i zatvaranja vrata obvezna je samo pri obnovi ili modernizaciji sustava upravljanja vratima.
Potpuna sukladnost sa zahtjevima u pogledu mjesta i osvijetljenosti tipki za upravljanje vratima obvezna je samo pri obnovi ili modernizaciji sustava upravljanja vratima te ako je moguće tipke premjestiti bez izmjena na konstrukciji vozila ili vrata. Međutim, u tom se slučaju obnovljene ili nadograđene tipke postavljaju koliko god je moguće blizu propisanog mjesta.
Unutarnja vrata
Sukladnost sa zahtjevima u pogledu sila potrebnih za upravljanje vratima i položaja tipki obvezna je samo pri obnovi ili modernizaciji vrata, mehanizma vrata i/ili tipaka za upravljanje vratima.
Rasvjeta
Sukladnost sa zahtjevom nije obvezna ako je moguće dokazati da električni sustav nema dovoljno kapaciteta za priključivanje dodatnog opterećenja ili da se takva rasvjeta ne može ugraditi bez strukturalnih izmjena (na vratima itd.).
Nužnici
Osiguranje potpuno sukladnoga univerzalnog nužnika obvezno je samo pri potpunoj obnovi ili modernizaciji postojećih nužnika ako je osiguran prostor za invalidska kolica i ako se sukladni univerzalni nužnik može ugraditi bez strukturalnih izmjena na kućištu vozila.
Osiguravanje uređaja za pozivanje u slučaju opasnosti u univerzalnom nužniku nije obvezno ako vozilo nema električni komunikacijski sustav koji bi se mogao prilagoditi ugrađivanju takvog uređaja.
Prolazi
Sukladnost sa zahtjevima točke 4.2.2.6. obvezna je samo pri promjeni rasporeda sjedala u cijelom vozilu te ako je osiguran prostor za invalidska kolica.
Sukladnost sa zahtjevima u pogledu prolaza između susjednih vozila obvezna je samo ako je u tijeku obnova ili modernizacija prolaza između vozila.
Informacije
Sukladnost sa zahtjevima točke 4.2.2.7. u pogledu informacija o voznim relacijama nije obvezna pri obnovi ili modernizaciji. Međutim, ako se u okviru programa obnove ili modernizacije ugrađuje automatski sustav informacija o voznim relacijama, on mora ispunjavati zahtjeve iz te točke.
Sukladnost s drugim dijelovima točke 4.2.2.7. obvezna je tijekom obnove ili modernizacije znakova ili unutarnje opreme vozila.
Promjene visine
Sukladnost sa zahtjevima iz točke 4.2.2.8. nije obvezna pri obnovi ili modernizaciji. Međutim, pri obnovi ili modernizaciji materijala gaznih površina potrebno je postaviti sigurnosnu traku u boji koja se ističe na rub gazišta stube.
Rukohvati
Sukladnost sa zahtjevima točke 4.2.2.9. obvezna je samo pri obnovi ili modernizaciji postojećih rukohvata.
Prostorije za spavanje s pristupom za invalidska kolica
Sukladnost sa zahtjevom za osiguranje prostorija za spavanje s pristupom za invalidska kolica obvezna je samo pri obnovi ili modernizaciji postojećih prostorija za spavanje.
Osiguravanje uređaja za pozivanje u slučaju opasnosti u prostoriji za spavanje s pristupom za invalidska kolica nije obvezno ako vozilo nema električni komunikacijski sustav koji bi se mogao prilagoditi ugrađivanju takvog uređaja.
Položaji stuba, stube i pomoćna sredstava za ukrcaj
Sukladnost sa zahtjevima iz točaka 4.2.2.11. i 4.2.2.12. nije obvezna pri obnovi ili modernizaciji. Međutim, ako se postavljaju pomične stube ili druga pomoćna sredstva za ukrcaj ugrađena u vozilo; ona moraju biti usklađena s odgovarajućim odredbama tih točaka.
Međutim, ako se pri obnovi ili modernizaciji osigura prostor za invalidska kolica u skladu s točkom 4.2.2.3., obvezno je osigurati i pomoćno sredstvo za ukrcaj u skladu s točkom 4.4.3.
Dodatak G
Zvučni signali na vanjskim putničkim vratima
G.1. Definicije
U ovom Dodatku upotrebljavaju se sljedeći izrazi:
fsignal |
= |
frekvencija signala za uzbunjivanje |
LS |
= |
razina zvučnog tlaka izmjerena kao LAFmax najveća razina zvuka s ponderiranjem frekvencije „A” i ponderiranjem u kratkom vremenu tijekom razdoblja mjerenja. |
LSmax |
= |
maximum LAFmax |
LSmin |
= |
minimum LAFmax |
LN |
= |
razina okolne buke izmjerena kako slijedi: |
frekvencijsko područje energetski zbroj tri oktavna pojasa
pri čemu je:
L1 |
= |
Loct.500 Hz |
L2 |
= |
Loct.1000 Hz |
L3 |
= |
Loct.2000 Hz |
razina zvučnog tlaka izmjerena kao ekvivalent energije od 20 s (LAeq20 )
G.2 Signali za otvaranje i zatvaranje vrata
G.2.1 Signal za otvaranje vrata
Značajke |
Spor pulsirajući višetonski signal (do dva pulsa u sekundi) koji se sastoji od dvaju uzastopnih tonova |
|
Frekvencije |
– – |
fsignal1 = 2200 Hz +/– 100 Hz fsignal2 =1760 Hz +/– 100 Hz |
Razina zvučnog tlaka |
|
Prilagodljivi uređaj — LS ≥ LN + 5 dB — LSmax = 70 dB (+ 6/– 0) |
— |
Neprilagodljivi uređaj — LS = 70 dB (+ 6/– 0) |
G.2.2 Signal za zatvaranje vrata
Značajke |
– |
Brzo pulsirajući ton (6–10 pulsova u sekundi) |
Frekvencije |
– |
fsignal = 1900 Hz +/– 100 Hz |
Razina zvučnog tlaka |
|
Prilagodljivi uređaj — LS ≥ LN + 5 dB — LSmax = 70 dB (+ 6/– 0) |
– |
Neprilagodljivi uređaj — LS = 70 dB (+ 6/– 0) |
G.3. Signali za pronalaženje vrata
Signal za pronalaženje vrata može biti jednotonski (u skladu s točkom G.3.1.) ili dvotonski signal (u skladu s točkom G.3.2.). Obje vrste signala moraju biti jednako prihvaćene u svim državama članicama.
G.3.1. Jednotonski signal
Značajke |
Interval tona (pravokutnik), bez pojačavanja ili smanjivanja jačine — trajanje impulsa signala = 5 ms ± 1 ms uključeno (impuls čistog tona) — vremenski uzorak signala od 3 do 5 impulsa u sekundi |
Frekvencije |
— fsignal = 630 Hz ± 50 Hz |
Razina zvučnog tlaka |
Prilagodljivi uređaj — LS ≥ LN +5 dB — LSmin = 45 dB (+/- 2) — LSmax = 65 dB (+/- 2) Neprilagodljivi uređaj — LS = 60 dB |
G.3.2. Dvotonski signal
Značajke |
Interval tonova (definicija signala) — postupno pojačavanje razine zvučnog tlaka od 100 ms — 100 ms zvuka prvog tona 550 Hz ± 50 Hz — postupno smanjivanje razine zvučnog tlaka od 100 ms — 200 ms isključeno — postupno pojačavanje razine zvučnog tlaka od 100 ms — 100 ms zvuka drugog tona 750 Hz ± 50 Hz — postupno smanjivanje razine zvučnog tlaka od 100 ms — 900 ms isključeno — vrijeme ponavljanja signala = 1 700 ms |
Frekvencije |
fsignal1 = 550 Hz ± 50 Hz fsignal2 = 750 Hz ± 50 Hz |
Razina zvučnog tlaka |
Prilagodljivi uređaj — LS ≥ LN + 5 dB — LSmin = 50 dB (+/- 2 dB) — LSmax = 70 dB (+/- 2 dB) Neprilagodljivi uređaj — LS = 70 dB |
G.4. Mjerna mjesta
Položaj mikrofona za mjerenje zvučnih signala vrata mora biti u skladu sa specifikacijom na koju se upućuje u Dodatku A, indeksu [20]. Specifikacija se koristi i za položaj mikrofona signala za pronalaženje vrata bez obzira na opseg specifikacije kojom se isključuje signal za pronalaženje vrata.
Mjerenja za dokazivanje sukladnosti obavljaju se na trima vratima na vlaku. Vrata moraju biti potpuno otvorena za ispitivanje zatvaranja i potpuno zatvorena za ispitivanje otvaranja.
▼M4 —————
Dodatak M
Interoperabilna invalidska kolica koja se mogu prevoziti vlakom
M.1. PODRUČJE PRIMJENE
U ovom se Dodatku utvrđuju najveća tehnička ograničenja za interoperabilna invalidska kolica koja se mogu prevoziti vlakom. Ta se ograničenja upotrebljavaju za projektiranje i ocjenu željezničkih vozila (arhitektura, konstrukcija, raspored) i njihovih sastavnih dijelova (pristupna vrata, unutarnja vrata, sjedala, nužnici itd.). Ako značajke invalidskih kolica prekoračuju te granične vrijednosti, to bi moglo negativno utjecati na uvjete uporabe željezničkih vozila za korisnika (na primjer, nemogućnost pristupa prostorima za invalidska kolica). Prekoračenje nekih graničnih vrijednosti može korisniku onemogućiti pristup željezničkim vozilima. Ta ograničenja određuje svaki željeznički prijevoznik kako je navedeno u točki 4.2.6.1. Priloga Uredbi (EU) br. 454/2011.
M.2. ZNAČAJKE
Vrijednosti koje se smatraju tehničkim graničnim vrijednostima su:
Dodatak N
Oznake za osobe s ograničenom pokretljivošću
N1 PODRUČJE PRIMJENE
U ovom se Prilogu opisuju posebne oznake koje se upotrebljavaju na infrastrukturi i željezničkim vozilima.
N2 DIMENZIJE OZNAKA
Dimenzije oznaka za osobe s ograničenom pokretljivošću na infrastrukturi izračunavaju se prema sljedećoj formuli:
Najmanja veličina pločice oznaka za osobe s ograničenom pokretljivošću u unutarnjem dijelu željezničkih vozila iznosi 60 mm uz iznimku oznaka koje se odnose na usluge u nužnicima i u prostorijama za previjanje, koji mogu biti manji.
Najmanja veličina pločice s oznakama za osobe s ograničenom pokretljivošću na vanjskom dijelu željezničkih vozila iznosi 85 mm.
N3 SIMBOLI KOJI SE KORISTE NA OZNAKAMA
Međunarodni znak za invalidska kolica
Znak kojim se označuju područja s pristupom za invalidska kolica mora sadržavati simbol u skladu s jednom od specifikacija iz Dodatka A, indeksa [12] ili [13].
Oznaka za indukcijske petlje
Oznaka za mjesta na koja su postavljene indukcijske petlje mora sadržavati simbol u skladu sa specifikacijama iz Dodatka A, indeksa [14].
Oznake za sjedala rezervirana za osobe s ograničenom pokretljivošću
Oznaka koja označava mjesta na kojima se nalaze sjedala rezervirana za osobe s ograničenom pokretljivošću mora sadržavati simbole u skladu sa slikom N1.
Slika N1.
Simboli za sjedala rezervirana za osobe s ograničenom pokretljivošću
N4 BOJA OZNAKA
Posebne oznake iz ovog Dodatka bijele su boje na tamnoplavoj pozadini. Ako se oznake stavljaju na tamnoplavu ploču, dopušteno je zamijeniti boje simbola i pozadine (odnosno staviti tamnoplavi simbol na bijelu pozadinu).
Dodatak O
Popis tehničkih dokumenata
Indeks br. |
Oznaka |
1. |
Usklađeni posebni profil za razmjenu podataka o mreži i redovima vožnje (NeTEx) koji se upotrebljava za opis postaja. |
2. |
Načini rada alata za prikupljanje podataka. |
3. |
Metodologija za pretvorbu postojećih podataka o pristupačnosti, uključujući opis vanjskog sučelja i komunikacijskog protokola. |
Dodatak P
Promjene zahtjeva i prijelazni režimi
Za druge točke TSI-ja osim onih navedenih u tablici P.1. i tablici P.2. sukladnost s „prethodnim TSI-jem” (tj. ovom Uredbom kako je izmijenjena Provedbenom uredbom Komisije (EU) 2019/772 ( 9 )) podrazumijeva sukladnost s ovim TSI-jem primjenjivim od 28. rujna 2023.
Promjene s općim prijelaznim režimom od 7 godina:
Za točke TSI-ja navedene u tablici P.1. sukladnost s prethodnim TSI-jem ne podrazumijeva sukladnost s verzijom ovog TSI-ja primjenjivom od 28. rujna 2023.
Projekti koji su već u fazi projektiranja 28. rujna 2023. moraju biti u skladu sa zahtjevom iz ovog TSI-ja od 28. rujna 2030.
Zahtjevi TSI-ja navedeni u tablici P.1. ne utječu na projekte u fazi proizvodnje i željeznička vozila u uporabi.
Tablica P.1.
Prijelazni režim od 7 godina
Točke TSI-ja |
Točke TSI-ja iz prethodnog TSI-ja |
Objašnjenje izmjene TSI-ja |
4.2.2.1.1. (1.a) |
Nema zahtjeva |
Novi zahtjev kojim se utvrđuje ispravan položaj ručke |
4.2.2.2. (8) |
4.2.2.2. (8) |
Preciznija formulacija zahtjeva |
4.2.2.3.2.(8) Kad se vrata zatvaraju lokalno (odnosno zatvara ih putnik ili član osoblja), mora se odaslati signal za zatvaranje vrata koji počinje nakon pokretanja uređaja za upravljanje vratima i nastavlja se dok se vrata ne zatvore. |
Nema zahtjeva |
Novi zahtjev |
4.2.2.3.2. (11) |
Nema zahtjeva |
Novi zahtjev |
4.2.2.11.1. (3) Tehnička dokumentacija iz točke 4.2.12. TSI-ja za lokomotive i putnička vozila mora sadržavati informacije o visini i poravnanju teoretskog perona zbog kojih bi on imao vertikalni razmak (δν- od 160 mm i horizontalni razmak (δh) od 200 mm od točke na sredini ruba donje stube željezničkog vozila na ravnom kolosijeku u razini. |
Nema zahtjeva |
Novi zahtjev |
5.3.2.6. (1) |
5.3.2.6. (1) |
Ograničenje ponuđenih mogućnosti |
5.3.2.8. |
5.3.2.8. |
Novi zahtjev u skladu sa specifikacijom iz Dodatka A, indeksa [11]. |
6.2.3.3. |
Nema zahtjeva |
Novi zahtjev koji se odnosi na posebnu normu o kontrastu |
7.3.2.6. Položaj stuba za ulazak i izlazak iz vozila Posebni slučaj „P” za Španjolsku |
7.3.2.6. Položaj stuba za ulazak i izlazak iz vozila Posebni slučaj Španjolska „P” za mrežu širine kolosijeka 1 668 mm |
Novi zahtjev koji se primjenjuje na vozila širine kolosijeka 1 668 mm |
Dodatak G – signali za otvaranje i zatvaranje vrata |
Dodatak G – signali za otvaranje i zatvaranje vrata |
Promjena mjerne metode |
Promjene s posebnim prijelaznim režimom:
Za točke TSI-ja navedene u tablici P.2. sukladnost s prethodnim TSI-jem ne podrazumijeva sukladnost s ovim TSI-jem primjenjivim od 28. rujna 2023.
Projekti koji su već u fazi projektiranja 28. rujna 2023., projekti u fazi proizvodnje i željeznička vozila koja su već u uporabi moraju biti u skladu sa zahtjevom iz ovog TSI-ja u skladu s odgovarajućim prijelaznim režimom utvrđenim u tablici P.2 od 28. rujna 2023.
Tablica 2.
Posebni prijelazni režim
Točke TSI-ja |
Točke TSI-ja iz prethodnog TSI-ja |
Objašnjenje izmjene TSI-ja |
Prijelazni režim |
|||
Faza projektiranja nije započela |
Započela faza projektiranja |
Faza proizvodnje |
Željeznička vozila u uporabi |
|||
Nije primjenjivo |
( 1 ) Odluka Komisije 2010/713/EU od 9. studenoga 2010. o modulima za postupke ocjene sukladnosti, prikladnosti za uporabu i EZ provjere podsustava koji se koriste u tehničkim specifikacijama za interoperabilnost donesenima na temelju Direktive 2008/57/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 319, 4.12.2010., str. 1.).
( 2 ) Uredba Komisije (EU) br. 1302/2014 od 18. studenoga 2014. o tehničkoj specifikaciji za interoperabilnost u vezi s pristupačnošću željezničkog sustava Unije osobama s invaliditetom i osobama s ograničenom pokretljivošću (vidjeti str. 228 ovoga Službenog lista).
( 3 ) Uredba Komisije (EU) br. 454/2011 od 5. svibnja 2011. o tehničkoj specifikaciji za interoperabilnost u vezi s podsustavom „telematskih aplikacija za putnički promet” transeuropskog željezničkog sustava (SL L 123, 12.5.2011., str. 11.).
( 4 ) Direktiva (EU) 2016/797 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. svibnja 2016. o interoperabilnosti željezničkog sustava u Europskoj uniji (SL L 138, 26.5.2016., str. 44.).
►M4 ( 5 ) Provedbena uredba Komisije (EU) 2019/773 оd 16. svibnja 2019. o tehničkoj specifikaciji za interoperabilnost za podsustav odvijanja prometa i upravljanja prometom željezničkog sustava u Europskoj uniji i o stavljanju izvan snage Odluke 2012/757/EU (SL L 139I, 27.5.2019., str. 5.). ◄
( 6 ) Uredba (EU) 2021/782 Europskog parlamenta i Vijeća od 29. travnja 2021. o pravima i obvezama putnika u željezničkom prijevozu (SL L 172, 17.5.2021., str. 1.).
( 7 ) Provedbena uredba Komisije (EU) 2019/772 od 16. svibnja 2019. o izmjeni Uredbe Komisije (EU) br. 1300/2014 u pogledu inventara imovine u cilju identificiranja zapreka pristupačnosti, pružanja informacija korisnicima te nadzora i ocjene napretka u pogledu pristupačnosti (SL L 139 I, 27.5.2019., str. 1.).
( 8 ) Uredba Komisije (EU) br. 1299/2014 оd 18. studenoga 2014. o tehničkoj specifikaciji interoperabilnosti podsustava „infrastrukture” željezničkog sustava u Europskoj uniji (SL L 356, 12.12.2014., str. 1.).
( 9 ) Provedbena uredba Komisije (EU) 2019/772 оd 16. svibnja 2019. o izmjeni Uredbe (EU) br. 1300/2014 u pogledu inventara imovine radi utvrđivanja prepreka pristupačnosti, pružanja informacija korisnicima te nadzora i ocjene napretka u pogledu pristupačnosti (SL L 139I, 27.5.2019., str. 1.).