02014R1300 — HR — 31.05.2022 — 002.001
Ovaj je tekst namijenjen isključivo dokumentiranju i nema pravni učinak. Institucije Unije nisu odgovorne za njegov sadržaj. Vjerodostojne inačice relevantnih akata, uključujući njihove preambule, one su koje su objavljene u Službenom listu Europske unije i dostupne u EUR-Lexu. Tim službenim tekstovima može se izravno pristupiti putem poveznica sadržanih u ovom dokumentu.
UREDBA KOMISIJE (EU) br. 1300/2014 оd 18. studenoga 2014. o tehničkoj specifikaciji za interoperabilnost u vezi s pristupačnošću željezničkog sustava Unije osobama s invaliditetom i osobama s ograničenom pokretljivošću ( L 356 12.12.2014, 110) |
Koju je izmijenila:
|
|
|||
br. |
stranica |
datum |
||
PROVEDBENA UREDBA KOMISIJE (EU) 2019/772 оd 16. svibnja 2019. |
L 139I |
1 |
27.5.2019 |
|
PROVEDBENA UREDBA KOMISIJE (EU) 2022/721 оd 10. svibnja 2022. |
L 134 |
14 |
11.5.2022 |
UREDBA KOMISIJE (EU) br. 1300/2014
оd 18. studenoga 2014.
o tehničkoj specifikaciji za interoperabilnost u vezi s pristupačnošću željezničkog sustava Unije osobama s invaliditetom i osobama s ograničenom pokretljivošću
(Tekst značajan za EGP)
Članak 1.
Predmet
Ovom se Uredbom utvrđuje tehnička specifikacija za interoperabilnost (TSI) u vezi s pristupačnošću željezničkog sustava Unije osobama s invaliditetom i osobama s ograničenom pokretljivošću, kako je definirano u Prilogu.
Članak 2.
Područje primjene
TSI se primjenjuje na sljedeće mreže:
mrežu transeuropskog konvencionalnog željezničkog sustava kako je definirana u odjeljku 1.1. Priloga I. Direktivi 2008/57/EZ;
mrežu transeuropskog željezničkog sustava velikih brzina kako je definirana u odjeljku 2.1. Priloga I.Direktivi 2008/57/EZ;
sve ostale dijelove mreže.
TSI ne obuhvaća slučajeve navedene u članku 1. stavku 3. Direktive 2008/57/EZ.
Članak 3.
Ocjena sukladnosti
Članak 4.
Posebni slučajevi
Do 1. srpnja 2015. svaka država članica obavješćuje druge države članice i Komisiju o sljedećem:
tehničkim pravilima navedenima u stavku 1.;
ocjeni sukladnosti i postupcima provjere koji će se izvršiti kako bi se primijenila nacionalna pravila navedena u stavku 1.;
tijelima koja su u skladu s člankom 17. stavkom 3. Direktive 2008/57/EZ imenovana za provođenje ocjene sukladnosti i postupaka provjere s obzirom na specifične slučajeve navedene u odjeljku 7.3 Priloga.
Članak 5.
Projekti u naprednoj fazi razvoja
U skladu s člankom 9. stavak 3. Direktive 2008/57/EZ svaka država članica Komisiji u roku od godine dana od stupanja ove Uredbe na snagu dostavlja popis projekata koji se provode na njezinu teritoriju te koji su u naprednoj fazi razvoja.
Članak 6.
Inovativna rješenja
Članak 7.
Inventar imovine
Svaka država članica osigurava uspostavu i provedbu inventara imovine s ciljem:
identificiranja zapreka pristupačnosti;
pružanja informacija korisnicima;
nadzor i ocjenu napretka u pogledu pristupačnosti.
Opseg tog inventara imovine obuhvaća najmanje sljedeće:
javna područja postaja namijenjena za prijevoz putnika kako su definirana u točki 2.1.1. Priloga;
željeznička vozila kako su definirana u točki 2.1.2. Priloga.
Članak 7.a
Prikupljanje, održavanje i razmjena podataka o pristupačnosti
Članak 8.
Nacionalni planovi provedbe
Države članice odlučuju o područjima primjene i brzini provedbe nacionalnih planova.
Članak 9.
Savjetodavno tijelo
Savjetodavno tijelo osniva se najkasnije 1. veljače 2015. te se sastoji od:
država članica koje žele sudjelovati;
predstavničkih tijela iz željezničkog sektora;
predstavničkih tijela korisnika;
Europske agencije za željeznice.
Zadaće savjetodavnog tijela obuhvaćaju:
nadzor razvoja minimalne strukture podataka za inventar imovine;
potporu državama članicama pri dovršetku inventara imovine i planova provedbe;
pružanje pomoći Komisiji u praćenju provedbe TSI-ja;
pospješivanje razmjene najboljih praksi;
pružanje pomoći Komisiji pri utvrđivanju zajedničkih prioriteta i kriterija za provedbu TSI-ja kako je navedeno u članku 8.;
davanje preporuka Komisiji, osobito s obzirom na jačanje provedbe TSI-ja, gdje je primjereno.
Članak 10.
Završne odredbe
Obavezna je potpuna usklađenost s TSI-jem svih projekata koji primaju financijsku potporu Unije za obnovu ili modernizaciju postojećeg sustava željezničkih vozila ili njegova dijela, posebice postaje ili njezinih sastavnih dijelova i perona ili njihovih sastavnih dijelova.
Članak 11.
Stavljanje izvan snage
Odluka 2008/164/EZ stavlja se izvan snage s učinkom od 1. siječnja 2015.
No ona se i dalje primjenjuje na:
podsustave odobrene u skladu s tom Odlukom;
projekte za nove, obnovljene ili modernizirane podsustave koji su na datum objave ove Uredbe u naprednoj fazi razvoja ili su predmet aktualnog ugovora;
projekte za nova željeznička vozila postojećeg dizajna, kako se navodi u točki 7.1.2. Priloga ovoj Uredbi.
Članak 12.
Stupanje na snagu
Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.
Primjenjuje se od 1. siječnja 2015. Ali odobrenje za puštanje u rad u skladu s TSI-jem kako je utvrđen u Prilogu ovoj Uredbi može se dodijeliti i prije 1. siječnja 2015.
Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.
PRILOG
SADRŽAJ |
|
1. |
UVOD |
1.1. |
Tehničko područje primjene |
1.2. |
Geografsko područje primjene |
2. |
PODRUČJE PRIMJENE PODSUSTAVA I DEFINICIJE |
2.1. |
Opis podsustava |
2.1.1. |
Područje primjene povezano s podsustavom infrastrukture |
2.1.2. |
Područje primjene povezano s podsustavom željezničkih vozila |
2.1.3. |
Područje primjene povezano s podsustavom operativnih aspekata |
2.1.4. |
Područje primjene povezano s podsustavom telematskih aplikacija za putnički promet |
2.2. |
Definicija izraza „osoba s invaliditetom i osoba s ograničenom pokretljivošću” |
2.3. |
Ostale definicije |
3. |
TEMELJNI ZAHTJEVI |
4. |
OPIS PODSUSTAVA |
4.1. |
Uvod |
4.2. |
Funkcionalne i tehničke specifikacije |
4.2.1. |
Podsustav infrastrukture |
4.2.2. |
Podsustav željezničkih vozila |
4.3. |
Funkcionalne i tehničke specifikacije sučelja |
4.3.1. |
Sučelje s podsustavom infrastrukture |
4.3.2. |
Sučelje s podsustavom željezničkih vozila |
4.3.3. |
Sučelje s podsustavom telematskih aplikacija za putnički promet |
4.4. |
Operativni propisi |
4.4.1. |
Podsustav infrastrukture |
4.4.2. |
Podsustav željezničkih vozila |
4.4.3. |
Osiguranje pomoćnih sredstava za ukrcaj i pružanje pomoći |
4.5. |
Pravila održavanja |
4.5.1. |
Podsustav infrastrukture |
4.5.2. |
Podsustav željezničkih vozila |
4.6. |
Stručna osposobljenost |
4.7. |
Zdravstveni i sigurnosni uvjeti |
4.8. |
Registri infrastrukture i željezničkih vozila |
4.8.1. |
Registar infrastrukture |
4.8.2. |
Registar željezničkih vozila |
5. |
INTEROPERABILNI SASTAVNI DIJELOVI |
5.1. |
Definicija |
5.2. |
Inovativna rješenja |
5.3. |
Popis i značajke sastavnih dijelova |
5.3.1. |
Infrastruktura |
5.3.2. |
Željeznička vozila |
6. |
OCJENJIVANJE SUKLADNOSTI I/ILI PRIKLADNOSTI ZA UPORABU |
6.1. |
Interoperabilni sastavni dijelovi |
6.1.1. |
Ocjena sukladnosti |
6.1.2. |
Primjena modula |
6.1.3. |
Posebni postupci ocjenjivanja |
6.2. |
Podsustavi |
6.2.1. |
Provjera EZ-a (općenito) |
6.2.2. |
Postupci provjere EZ-a za podsustave (moduli) |
6.2.3. |
Posebni postupci ocjenjivanja |
6.2.4. |
Tehnička rješenja pod pretpostavkom sukladnosti u fazi projektiranja |
6.2.5. |
Ocjenjivanje održavanja |
6.2.6. |
Ocjenjivanje operativnih propisa |
6.2.7. |
Ocjenjivanje jedinica namijenjenih za opću uporabu |
7. |
PROVEDBA TSI-ja |
7.1. |
Primjena ovog TSI-ja na novu infrastrukturu i željeznička vozila |
7.1.1. |
Nova infrastruktura |
7.1.2. |
Nova željeznička vozila |
7.2. |
(„Podsustav željezničkih vozila”) TSI-ja za lokomotive i putnička željeznička vozila. |
7.2.1. |
Primjena ovog TSI-ja na postojeću infrastrukturu i željeznička vozila |
7.2.2. |
Primjena ovog TSI-ja na postojeću infrastrukturu |
7.2.3. |
Primjena ovog TSI-ja na postojeća željeznička vozila |
7.3. |
Posebni slučajevi |
7.3.1. |
Općenito |
7.3.2. |
Popis posebnih slučajeva |
Dodatak A: |
Standardi i normativni dokumenti na koje se upućuje u ovom TSI-ju |
Dodatak B: |
Privremeno pravilo prioritizacije za modernizaciju/obnovu postaja |
Dodatak C: |
Informacije iz nacionalnoga plana provedbe |
Dodatak D: |
Ocjenjivanje interoperabilnih sastavnih dijelova |
Dodatak E: |
Ocjenjivanje podsustava |
Dodatak F: |
Obnova ili modernizacija željezničkih vozila |
Dodatak G: |
Zvučna upozorenja na vanjskim putničkim vratima |
Dodatak H: |
Dijagrami sjedala rezerviranih za invalide |
Dodatak I: |
Dijagrami prostora za invalidska kolica |
Dodatak J: |
Dijagrami prolaza |
Dodatak K: |
Tablica širine hodnika za područja prilagođena za invalidska kolica u željezničkim vozilima |
Dodatak L: |
Zona dosega korisnika invalidskih kolica |
Dodatak M: |
Invalidska kolica prenosiva vlakom |
Dodatak N: |
Oznake za osobe s ograničenom pokretljivošću |
Dodatak O: |
Popis tehničkih dokumenata |
1. UVOD
Cilj je ovog TSI-ja povećati pristupačnost željezničkog prijevoza osobama s invaliditetom i osobama s ograničenom pokretljivošću.
1.1. Tehničko područje primjene
Tehničko područje primjene ovog TSI-ja definirano je u članku 2. stavku 1. Uredbe.
1.2. Geografsko područje primjene
Geografsko područje primjene ovog TSI-ja definirano je u članku 2. stavku 2. Uredbe.
2. PODRUČJE PRIMJENE PODSUSTAVA I DEFINICIJE
2.1. Opis podsustava
2.1.1. Područje primjene povezano s podsustavom infrastrukture
Ovaj se TSI primjenjuje na sva javna područja postaja namijenjenih za prijevoz putnika koja nadziru željeznički prijevoznik, upravitelj infrastrukture ili upravitelj postaje. To uključuje pružanje informacija, kupnju vozne karte i njezino potvrđivanje ako je potrebno te mogućnost čekanja vlaka.
2.1.2. Područje primjene povezano s podsustavom željezničkih vozila
Ovaj se TSI primjenjuje na željeznička vozila koja su obuhvaćena područjem primjene TSI-ja za lokomotive i putnička željeznička vozila (LOC&PAS) čija je namjena prijevoz putnika.
2.1.3. Područje primjene povezano s podsustavom operativnih aspekata
Ovaj se TSI primjenjuje na postupke kojima se omogućuje dosljedan rad podsustava infrastrukture i željezničkih vozila kad su putnici osobe s invaliditetom i osobe s ograničenom pokretljivošću.
2.1.4. Područje primjene povezano s podsustavom telematskih aplikacija za putnički promet
Ovaj se TSI primjenjuje na sustave vizualnih i zvučnih informacija za putnike koji se nalaze u postajama i u željezničkim vozilima.
2.2. Definicija izraza „osoba s invaliditetom i osoba s ograničenom pokretljivošću”
„Osoba s invaliditetom i osoba s ograničenom pokretljivošću” znači svaka osoba koja ima trajno ili privremeno tjelesno, duševno, intelektualno ili osjetilno oštećenje koje, u interakciji s različitim preprekama, može ometati njezino potpuno i učinkovito korištenje prijevoznim sredstvima na ravnopravnoj osnovi s ostalim putnicima ili čija je pokretljivost u prometu ograničena zbog dobi.
Prijevoz tereta vangabaritnih dimenzija (na primjer: bicikli ili velika prtljaga) nije obuhvaćen područjem primjene ovog TSI-ja.
2.3. Ostale definicije
Definicije povezane sa željezničkim vozilima: vidjeti točku 2.2. TSI-ja za lokomotive i putnička željeznička vozila.
Podaci o pristupačnosti
Podaci o pristupačnosti sastoje se od informacija o pristupačnosti putničkih željezničkih postaja koje treba prikupljati, održavati i razmjenjivati, to jest sastoje se od opisa karakteristika i opreme putničkih željezničkih postaja. Ti se opisi prema potrebi dopunjuju informacijama o usklađenosti postaja s ovim TSI-jem.
Put bez prepreka
Put bez prepreka poveznica je dvaju ili više javnih područja namijenjenih prijevozu putnika poput onih iz točke 2.1.1. Njime se mogu služiti sve osobe s invaliditetom i osobe s ograničenom pokretljivošću. Da bi se to ostvarilo, put se može podijeliti da bi učinkovitije zadovoljio potrebe svih osoba s invaliditetom i ograničenom pokretljivošću. Kombinacija svih dijelova puta bez prepreka predstavlja put koji je dostupan svim osobama s invaliditetom i ograničenom pokretljivošću.
Put bez stuba
Put bez stuba dio je puta bez prepreka koja zadovoljava potrebe osoba sa smanjenom pokretljivošću. Izbjegavaju se promjene razine ili, ako ih nije moguće izbjeći, premošćuju s pomoću rampi ili dizala.
„Taktilni znakovi” i „taktilne tipke”
„Taktilni znakovi” i „taktilne tipke” znakovi su ili tipke koji uključuju reljefne piktograme, reljefna slova i brojke ili natpise na Brailleovu pismu.
Upravitelj postaje
Upravitelj postaje znači organizacijski subjekt u državi članici koji je odgovoran za upravljanje željezničkom postajom i koji može biti upravitelj infrastrukture.
Sigurnosne informacije
Sigurnosne informacije jesu informacije koje se daju putnicima kako bi unaprijed znali kako se moraju ponašati u slučaju opasnosti.
Sigurnosne upute
Sigurnosne upute jesu upute koje se putnicima daju kada nastupi opasnost kako bi im bilo jasno što trebaju učiniti.
Pristup u razini
Pristup u razini jest pristup s perona u ulazni dio željezničkog vozila za koji se može dokazati da:
3. TEMELJNI ZAHTJEVI
U tablici u nastavku navedeni su temeljni zahtjevi, utvrđeni Prilogom III. Direktivi 2008/57/EZ, koje ispunjavaju specifikacije iz odjeljka 4. ovog TSI-ja radi područja primjene ovog TSI-ja.
Temeljni zahtjevi koji nisu navedeni u tablici nisu relevantni unutar područja primjene ovog TSI-ja.
Tablica 1.
Temeljni zahtjevi za podsustav infrastrukture
Infrastruktura |
Uputa na temeljni zahtjev u Prilogu III. Direktivi 2008/57/EZ |
||||||
Element područja TSI-ja |
Referentna točka ovog Priloga |
Sigurnost |
Pouzdanost i dostupnost |
Zdravlje |
Zaštita okoliša |
Tehnička kompatibilnost |
Dostupnost (1) |
Parkirališta za osobe s invaliditetom i osobe s ograničenom pokretljivošću |
4.2.1.1. |
|
|
|
|
|
2.1.2. |
Put bez prepreka |
4.2.1.2. |
2.1.1. |
|
|
|
|
2.1.2. |
Vrata i ulazi |
4.2.1.3. |
1.1.1. 2.1.1. |
|
|
|
|
2.1.2. |
Podne površine |
4.2.1.4. |
2.1.1. |
|
|
|
|
2.1.2. |
Označivanje prozirnih prepreka |
4.2.1.5. |
2.1.1. |
|
|
|
|
2.1.2. |
Nužnici i prostorije za previjanje |
4.2.1.6. |
1.1.5. 2.1.1. |
|
|
|
|
2.1.2. |
Namještaj i samostojeći uređaji |
4.2.1.7. |
2.1.1. |
|
|
|
|
2.1.2. |
Blagajne, informacijski pultovi i mjesta za pomoć korisnicima |
4.2.1.8. |
2.1.1. |
2.7.3. |
|
|
2.7.1. |
2.1.2. 2.7.5. |
Rasvjeta |
4.2.1.9. |
2.1.1. |
|
|
|
|
2.1.2. |
Vizualne informacije: oznake, piktogrami, ispisane ili dinamične informacije |
4.2.1.10. |
|
|
|
|
2.7.1. |
2.1.2. 2.7.5. |
Govorne informacije |
4.2.1.11. |
2.1.1. |
2.7.3. |
|
|
2.7.1. |
2.1.2. 2.7.5. |
Širina perona i rub perona |
4.2.1.12. |
2.1.1. |
|
|
|
|
2.1.2. |
Završetak perona |
4.2.1.13. |
2.1.1. |
|
|
|
|
2.1.2. |
Pomoćna sredstva za ukrcaj na peronima |
4.2.1.14. |
1.1.1. |
|
|
|
|
2.1.2. |
Prijelaz preko kolosijeka na postajama u razini |
4.2.1.15. |
2.1.1. |
|
|
|
|
2.1.2. |
(1)
Temeljni zahtjev iz Direktive Komisije 2013/9/EU od 11. ožujka 2013. o izmjeni Priloga III. Direktivi 2008/57/EZ (SL L 68, 12.3.2013., str. 55.). |
Tablica 2.
Temeljni zahtjevi za podsustav infrastrukture
Željeznička vozila |
Uputa na temeljni zahtjev u Prilogu III. Direktivi 2008/57/EZ |
||||||
Element područja TSI-ja |
Referentna točka ovog Priloga |
Sigurnost |
Pouzdanost i dostupnost |
Zdravlje |
Zaštita okoliša |
Tehnička kompatibilnost |
Dostupnost |
Sjedala |
4.2.2.1. |
|
|
1.3.1. |
|
|
2.4.5. |
Prostori za invalidska kolica |
4.2.2.2. |
2.4.1. |
|
|
|
|
2.4.5. |
Vrata |
4.2.2.3. |
1.1.1. 1.1.5. 2.4.1. |
1.2. |
|
|
|
2.4.5. |
Rasvjeta |
4.2.2.4. |
2.4.1. |
|
|
|
|
2.4.5. |
Nužnici |
4.2.2.5. |
2.4.1. |
|
|
|
|
2.4.5. |
Prolazi |
4.2.2.6. |
|
|
1.3.1. |
|
|
2.4.5. |
Informacije za korisnike |
4.2.2.7. |
2.4.1. |
2.7.3. |
|
|
2.7.1. |
2.4.5. 2.7.5. |
Promjene visine |
4.2.2.8. |
1.1.5. |
|
|
|
|
2.4.5. |
Rukohvati |
4.2.2.9. |
1.1.5. |
|
|
|
|
2.4.5. |
Prostorije za spavanje s pristupom za invalidska kolica |
4.2.2.10. |
2.4.1. |
|
|
|
|
2.4.5. |
Položaj stuba za ulazak i izlazak iz vozila |
4.2.2.11. |
1.1.1. |
2.4.2. |
|
|
1.5. 2.4.3. |
2.4.5. |
Pomoćna sredstva za ukrcaj |
4.2.2.12. |
1.1.1. |
|
|
|
1.5. 2.4.3. |
2.4.5. |
4. OPIS PODSUSTAVA
4.1 Uvod
Željeznički sustav Unije na koji se odnosi Direktiva 2008/57/EZ, i čiji je dio ovaj podsustav, predstavlja integrirani sustav čija je sukladnost podložna provjeri. Naročito je potrebno provjeriti sukladnost specifikacija za svaki podsustav, njegova sučelje sa sustavom u koji ga se integrira te operativne propise i propise za održavanje.
Funkcionalne i tehničke specifikacije podsustava i njihovih sučelja, opisane u točkama 4.2. i 4.3., ne nameću korištenje pojedinih tehnologija ili tehničkih rješenja osim kada je to prijeko potrebno za interoperabilnost željezničke mreže Unije. Međutim, inovativna rješenja za interoperabilnost mogu zahtijevati uvođenje novih specifikacija i/ili novih metoda ocjenjivanja. Da bi se omogućile tehnološke inovacije, specifikacije i metode ocjenjivanja razvijaju se pomoću postupka opisanoga u članku 6. Uredbe.
Uzimajući u obzir sve primjenjive temeljne zahtjeve, osnovni parametri koji se odnose na pristupačnost osobama s invaliditetom i osobama s ograničenom pokretljivošću utvrđeni su za podsustav infrastrukture i podsustav željezničkih vozila u točki 4.2. ovog TSI-ja. Operativni zahtjevi i odgovornosti utvrđeni su u TSI-ju za vođenje i upravljanje prometom (OPE TSI) i u točki 4.4. ovog TSI-ja.
4.2. Funkcionalne i tehničke specifikacije
4.2.1. Podsustav infrastrukture
S obzirom na temeljne zahtjeve iz odjeljka 3., funkcionalne i tehničke specifikacije za podsustav infrastrukture u vezi s pristupačnošću osobama s invaliditetom i osobama s ograničenom pokretljivošću uspostavljene su kako slijedi:
Osnovni parametri iz točaka 4.2.1.1.–4.2.1.15. primjenjuju se na područje primjene podsustava infrastrukture definirano u točki 2.1.1.; mogu se podijeliti na dvije kategorije:
U tablici 3. u nastavku naznačena je kategorija svakog od osnovnih parametara.
Tablica 3.
Kategorije osnovnih parametara
Osnovni parametar |
Navedeni tehnički detalji |
Samo funkcionalni zahtjev |
Parkirališta za osobe s invaliditetom i osobe s ograničenom pokretljivošću |
|
Cijela točka 4.2.1.1. |
Put bez prepreka |
Položaj putova Širina puta bez prepreka Prag Dvostruki rukohvati Vrsta dizala Visina znakova Brailleova pisma |
Detaljne značajke |
|
4.2.1.3. (2): Širina vrata 4.2.1.3. (4): Visina uređaja za upravljanje vratima |
4.2.1.3. (1) 4.2.1.3. (3) |
Podne površine |
|
Cijela točka 4.2.1.4. |
|
|
Cijela točka 4.2.1.5. |
Nužnici i prostorije za previjanje |
|
Cijela točka 4.2.1.6. |
Namještaj i samostojeći uređaji |
|
Cijela točka 4.2.1.7. |
Blagajne, informacijski pultovi i mjesta za pomoć korisnicima |
4.2.1.8. (5): Prolaz za uređaje za kontrolu voznih karata |
4.2.1.8. (1)–(4) 4.2.1.8. (6) |
Rasvjeta |
4.2.1.9. (3): Rasvjeta na peronima |
4.2.1.9. (1), 4.2.1.9. (2), 4.2.1.9. (4): Rasvjeta na ostalim mjestima |
Vizualne informacije: oznake, piktogrami, ispisane ili dinamične informacije |
Detalji o informacijama koje treba pružiti Smještanje informacija |
Detaljne značajke vizualnih informacija |
Govorne informacije |
Cijela točka 4.2.1.11. |
|
Širina perona i rub perona |
Cijela točka 4.2.1.12. |
|
Završetak perona |
Cijela točka 4.2.1.13. |
|
Pomoćna sredstva za ukrcaj na peronima |
Cijela točka 4.2.1.14. |
|
Prijelazi preko kolosijeka u razini na postajama |
Cijela točka 4.2.1.15. |
|
4.2.1.1.
Tamo gdje je osigurano posebno parkiralište za postaju mora se nalaziti dovoljno prilagođenih parkirnih mjesta rezerviranih za osobe s invaliditetom i osobe s ograničenom pokretljivošću koje ih imaju pravo koristiti na onome mjestu unutar parkirališta koje je najbliže ulazu s pristupom za takvog korisnika.
4.2.1.2.
Osiguravaju se putovi bez prepreka kojima se međusobno povezuju sljedeća javna područja infrastrukture, ako su ista osigurana:
Dužina putova bez prepreka mora biti što je moguće manja.
Podne površine putova bez prepreka i površine tla imaju nisku razinu odsjaja.
4.2.1.2.1. Horizontalno kretanje
Svi putovi bez prepreka, mostovi i pothodnici imaju slobodnu širinu od najmanje 160 cm osim u područjima navedenima u točkama 4.2.1.3. (2) (vrata), 4.2.1.12. (3) (peroni) i 4.2.1.15. (2) (prijelazi preko kolosijeka u razini).
Ako su pragovi postavljeni na horizontalnom putu, drukčiji su od poda koji ih okružuje i nisu viši od 2,5 cm.
4.2.1.2.2. Vertikalno kretanje
Ako put bez prepreka uključuje promjenu razine, postoji put bez stuba koji pruža alternativu stubištu za osobe s ograničenom pokretljivošću.
Stube na putovima bez prepreka širine su najmanje 160 cm mjereno između rukohvata. U najmanju se ruku prva i posljednja stuba označuju trakom u kontrastnoj boji te se, kao minimum, taktilni pokazatelji površina za hodanje postavljaju prije prve stube kojom se spušta niz stubište.
Za osobe s invaliditetom i osobe s ograničenom pokretljivošću koje nisu u mogućnosti koristiti se stubištem postavljaju se rampe ako nisu osigurana dizala. Rampe su umjerenog nagiba. Velik nagib dopušten je samo za rampe na kratkim udaljenostima.
Stube i rampe s obje su strane opremljene rukohvatima na dvije razine.
Dizala se osiguravaju u slučajevima u kojima nisu dostupne rampe i odgovaraju barem tipu 2. u skladu sa specifikacijom iz Dodatka A, indeksa 1. Dizala tipa 1. dopuštena su samo u slučaju obnove ili modernizacije postaja.
Pokretne stube i pokretne trake projektiraju se u skladu sa specifikacijom iz Dodatka A, indeksa 2.
Prijelazi preko kolosijeka u razini mogu biti dio puta bez prepreka ako su u skladu sa zahtjevima točke 4.2.1.15.
4.2.1.2.3. Označivanje puta
Putovi bez prepreka moraju biti jasno označeni vizualnim informacijama, kako je detaljno opisano u točki 4.2.1.10.
Slabovidnim se osobama informacije o putovima bez prepreka kao minimalan zahtjev pružaju s pomoću taktilnih i kontrastnih pokazatelja površina za hodanje. Ovaj se stavak ne primjenjuje na putove bez prepreka koji vode do i od parkirališta.
Tehnička rješenja temeljena na govornim uređajima na daljinsko upravljanje ili telefonskim aplikacijama dopuštena su za korištenje kao dodatno ili alternativno sredstvo. Ako su namijenjena za uporabu kao alternativa sredstva, smatra ih se inovativnim rješenjima.
Ako su uzduž puta do perona bez prepreka unutar dosega ugrađeni rukohvati ili se nalaze zidovi, oni moraju sadržavati kratke informacije (npr. broj perona ili informacije o smjeru) na Brailleovu pismu ili u reljefnom pismu na rukohvatu, odnosno na zidu na visini od 145 cm do 165 cm.
4.2.1.3.
Ova se točka primjenjuje na sva vrata i ulaze koji se nalaze na putovima bez prepreka, uz iznimku vrata nužnika koji nisu namijenjeni osobama s invaliditetom i osobama s ograničenom pokretljivošću.
Vrata moraju imati najmanju svijetlu korisnu širinu od 90 cm i njihovo upravljanje mora biti omogućeno osoba s invaliditetom i osobama s ograničenom pokretljivošću.
Dopuštena su vrata koja se otvaraju ručno, poluautomatska ili automatska vrata.
Uređaji za upravljanje vratima ugrađeni su na visini od 80 cm do 110 cm.
4.2.1.4.
Sve podne obloge, površine tla i površine stuba moraju biti otporne na klizanje.
Unutar zgrada postaje, kao ni na bilo kojem mjestu predviđenom za hodanje, ne smije biti neravnina na tlu koje prelaze 0,5 cm, osim pragova za usmjeravanje, odvodnih kanala i taktilnih pokazatelja površina za hodanje.
4.2.1.5.
Prozirne prepreke na putovima koje koriste putnici ili uzduž njih, koji se sastoje od staklenih vrata ili prozirnih stijena, moraju biti označene. Te oznake označuju prozirne prepreke. Nisu obvezne ako su putnici na neki drugi način zaštićeni od udarca, primjerice rukohvatima ili neprekinutim nizom klupa.
4.2.1.6.
Ako je postaja opremljena nužnicima, osobe u invalidskim kolicima moraju imati pristup najmanje jednoj kabini za oba spola.
Ako je postaja opremljena nužnicima, moraju postojati i prostorije za previjanje, s pristupom korisnicima muškog i ženskog spola.
4.2.1.7.
Svi komadi namještaja i svi samostojeći uređaji na postajama moraju se vidljivo razlikovati od pozadine te biti zaobljenih rubova.
Na području postaje namještaj i samostojeći uređaji (uključujući predmete na konzolama i viseće predmete) raspoređeni su tako da ne smetaju slijepim i slabovidnim osobama i moraju biti takvi da ih slijepe osobe mogu raspoznati štapom.
Na svakom peronu na kojem je putnicima dopušteno čekanje vlaka i u svakoj čekaonici mora postojati najmanje jedno mjesto na kojem su postavljena sjedala i prostor za invalidska kolica.
Ako se radi o mjestu koje je zaštićeno od vremenskih uvjeta, pristup mora biti omogućen korisniku invalidskih kolica.
4.2.1.8.
Ako se uzduž puta bez prepreka nalaze šalteri za prodaju voznih karata, informacijski pultovi i mjesta za pomoć korisnicima, najmanje jedan pult mora biti namijenjen korisniku invalidskih kolica i osobama niskog rasta i najmanje jedan pult mora biti opremljen sustavom s indukcijskom petljom za poboljšanje slušanja.
Ako je između djelatnika na šalteru blagajne i putnika postavljena staklena pregrada, nju mora biti moguće ukloniti, a ako to nije moguće, tada ista mora biti opremljena sustavom interne komunikacije. Svaka takva staklena pregrada mora biti napravljena od prozirnog stakla.
Ako je šalter opremljen elektroničkim uređajem za prikaz cijene djelatniku na šalteru, on mora biti namješten tako da je cijena vidljiva i putniku koji kupuje voznu kartu.
Ako su na putu bez prepreka na postaji postavljeni automati za izdavanje voznih karata, tada najmanje jedan od njih mora imati sučelje koje je unutar dosega korisnika invalidskih kolica i osoba niskog rasta.
Ako su postavljeni uređaji za kontrolu voznih karata, tada kod najmanje jednog mora postojati prolaz širine od najmanje 90 cm, kroz koji može proći korisnik u invalidskim kolicima dužine do 1 250 mm. U slučaju modernizacije ili obnove dopuštena je najmanja širina od 80 cm.
Ako se koriste trokraki mehanizmi, za osobe s invaliditetom i osobe s ograničenom pokretljivošću u svakom trenutku u uredovno vrijeme moraju postojati i područja pristupa bez trokrakih mehanizama.
4.2.1.9.
Razina osvijetljenosti vanjskih područja postaje mora biti dovoljna da bi olakšala pronalazak puta i označila promjene razine, vrata i ulaze.
Razina osvijetljenosti uzduž putova bez prepreka prilagođena je vizualnim zadacima putnika. Posebna pozornost pridaje se promjenama razine, šalterima i automatima za izdavanje voznih karata, informacijskim pultovima i zaslonima s informacijama.
Peroni se osvjetljavaju u skladu sa specifikacijom iz Dodatka A, indeksa 3. i 4.
Rasvjeta u slučaju opasnosti mora pružati dovoljnu vidljivost za evakuaciju i za identifikaciju opreme za gašenje požara i sigurnosne opreme.
4.2.1.10.
Potrebno je osigurati sljedeće informacije:
Fontovi, simboli i piktogrami korišteni za vizualne informacije moraju se vidljivo razlikovati od svoje pozadine.
Oznake moraju biti postavljene na svim mjestima na kojima putnici moraju odlučiti o odabiru puta te na određenim intervalima pojedinog puta. Oznake, simboli i piktogrami moraju se dosljedno primjenjivati uzduž cijelog puta.
Informacije o polascima vlakova (uključujući odredište, međustajališta, broj perona i vrijeme) dostupne su na visini od najviše 160 cm najmanje na jednom mjestu u postaji. Ovaj se zahtjev primjenjuje na ispisane i dinamičke informacije, ovisno o tome koje su informacije osigurane.
Slova korištena za tekst moraju biti lako čitljiva.
Svi sigurnosni znakovi, znakovi upozorenja i obveznog postupanja i zabrane moraju uključivati piktograme.
Taktilne informacije moraju biti osigurane u:
Informacije o vremenu izražavaju se brojkama s pomoću 24-satnog sustava.
Sljedeći posebni grafički simboli i piktogrami postavljaju se zajedno sa simbolom invalidskih kolica u skladu s Dodatkom N:
Simboli se smiju kombinirati s drugim simbolima (npr. za dizalo, nužnik itd.).
Ako su postavljene indukcijske petlje, one moraju biti označene na način opisan u Prilogu N.
U nužnicima s pristupom za invalidska kolica, opremljenima rukohvatima na šarkama, mora biti predviđen grafički simbol koji prikazuje rukohvat u podignutom i u spuštenom položaju.
Na jednom je mjestu dopušteno najviše pet piktograma postavljenih jedan uz drugi, uključujući strelicu, koji pokazuju jedan smjer.
Zasloni moraju biti u skladu sa zahtjevima točke 5.3.1.1. U ovoj točki izraz „zaslon” tumači se kao svaka vrste potpore dinamičkih informacija.
4.2.1.11.
Govorne informacije moraju imati indeks razumljivosti govora (STI-PA) od najmanje 0,45, u skladu sa specifikacijom iz Dodatka A, indeksa 5.
4.2.1.12.
Opasno područje perona počinje na rubu perona uz tračnice i definirano je kao područje na kojem nije dopušteno zadržavanje putnika pri prolazu ili dolasku vlakova.
Dopuštena je različita širina cijelom dužinom perona.
Najmanja širina perona bez prepreka širina je opasnog područja i širina dvaju nasuprot postavljenih prolaza od 80 cm (160 cm). Ovu je dimenziju moguće smanjiti na 90 cm na krajevima perona.
Unutar tog prolaza od 160 cm dopuštene su prepreke. Oprema potrebna za signalizacijski sustav i sigurnosnu opremu ne smatra se preprekama u ovoj točki. Najmanja udaljenost između prepreka i opasnog područja mora biti u skladu sa sljedećom tablicom:
Tablica 4.
Najmanja udaljenost između prepreka i opasnog područja
Dužina prepreke (izmjerena usporedno s rubom perona) |
Najmanja udaljenost od opasnog područja |
< 1m (napomena 1.) – mala prepreka |
80 cm |
1 m do < 10 m – velika prepreka |
120 cm |
Napomena 1.: Ako je udaljenost između dvije male prepreke manja od 2,4 m izmjereno usporedo s rubom perona, tada ih se smatra jednom velikom preprekom. Napomena 2.: Unutar ove najmanje udaljenosti između velike prepreke i opasnog područja dopuštene su dodatne manje prepreke dok god su ispunjeni zahtjevi koji se odnose na male prepreke (najmanja udaljenost od opasnog područja i najmanja udaljenost od sljedeće male prepreke). |
Ako se u vlaku ili na peronu nalazi oprema koja korisnicima invalidskih kolica omogućuje da se ukrcaju u vlak ili siđu s njega, na mjestima gdje se takva oprema koristi predviđen je slobodan prostor (bez prepreke) od 150 cm od ruba opreme u smjeru u kojem se korisnik invalidskih kolica ukrcava u vlak/silazi s njega na razinu perona. Nove postaje moraju ispunjavati taj zahtjev u pogledu svih vlakova koji su predviđeni da se na njima zaustavljaju.
Granica opasnog područja na strani koja je najudaljenija od ruba perona uz tračnice mora biti označena vizualnim oznakama i taktilnim pokazateljima površina za hodanje.
Vizualna oznaka upozorenja mora biti u obliku trake, širine najmanje 10 cm, kontrastne boje i površine otporne na klizanje.
Taktilni pokazatelji površina za hodanje mogu biti jedne od sljedećih vrsta:
Boja materijala na rubu perona uz tračnice mora se vidno razlikovati od tamne boje razmaka.
4.2.1.13.
Završetak perona mora biti opremljen preprekom kojom se sprečava javni pristup ili mora imati vizualnu oznaku i taktilne pokazatelje površina za hodanje s uzorkom kojim se upozorava na opasnost.
4.2.1.14.
Ako se upotrebljava rampa na peronu, ona mora ispunjavati zahtjeve iz točke 5.3.1.2.
Ako se upotrebljava dizalo na peronu, ono mora ispunjavati zahtjeve iz točke 5.3.1.3.
Potrebna je metoda za sigurno skladištenje tako da pomoćna sredstva za ukrcaj, uključujući prijenosne rampe, ne predstavljaju prepreku ili opasnost putnicima, ako ih se skladišti na peronu.
4.2.1.15.
Prijelaze preko kolosijeka u razini na postajama dopušteno je koristiti kao dio puta bez stuba ili puta bez prepreka u skladu s nacionalnim propisima.
Ako se prijelazi preko kolosijeka u razini koriste kao dijelovi putova bez stuba, kao dodatak ostalim putovima, moraju:
Ako se prijelazi preko kolosijeka u razini koriste kao dijelovi putova bez prepreka, jedinstveno rješenje za sve putnike, moraju:
Ako bilo koji od prethodni navedenih zahtjeva nije ispunjen, prijelaz preko kolosijeka u razini ne smatra se dijelom puta bez stuba ili puta bez prepreka.
4.2.2. Podsustav željezničkih vozila
S obzirom na temeljne zahtjeve iz odjeljka 3., funkcionalne i tehničke specifikacije za podsustav željezničkih vozila, u pogledu pristupačnosti osobama s invaliditetom i osobama s ograničenom pokretljivošću, su sljedeće:
4.2.2.1.
4.2.2.1.1. Općenito
Ručke ili vertikalni rukohvati ili ostala pomagala koja se mogu koristiti za održavanje stabilnosti pri korištenju prolazom postavljaju se na svim sjedalima uz prolaz osim ako se sjedalo, dok je u uspravnom položaju, nalazi unutar 200 mm od:
Ručke ili druga pomagala za održavanje stabilnosti moraju biti postavljeni na visini od 800 mm do 1 200 mm od poda, mjereno od središta dijela ručke kojim se može koristiti, i ne smiju prodirati u prolaz te se moraju vizualno razlikovati od sjedala.
U dijelovima vagona s uzdužno raspoređenim fiksnim sjedalima, za održavanje stabilnosti upotrebljavaju se rukohvati. Postavljaju se na međusobnoj udaljenosti od najviše 2 000 mm i na visini između 800 mm i 1 200 mm od poda; rukohvati se moraju vidno razlikovati od ostatka unutarnje opreme vagona.
Ručke ili druga pomagala za održavanje stabilnosti ne smiju imati oštre rubove.
4.2.2.1.2. Sjedala rezervirana za invalide
4.2.2.1.2.1. Općenito
Najmanje 10 % sjedala u fiksnim kompozicijama vlakova ili pojedinačnim vagonima te u svakom razredu namijenjeno je osobama s invaliditetom i osobama s ograničenom pokretljivošću.
Sjedala rezervirana za invalide i vagoni s takvim sjedalima opremljeni su oznakama u skladu s Dodatkom N. Mora se navesti da ostali putnici takva sjedala moraju prepustiti osobama kojima su namijenjena.
Sjedala rezervirana za invalide postavljena su u prostoru za putnike u blizini vanjskih vrata. U vagonima ili kompozicijama vlakova na dvije razine, sjedala rezervirana za invalide mogu se nalaziti na obje razine.
Razina opreme sjedala rezerviranih za invalide mora barem biti jednaka opremi postavljenoj na običnim sjedalima istog tipa.
Ako sjedala određenog tipa imaju naslone za ruke, sjedala istog tipa rezervirana za invalide imaju pomične naslone za ruke. To ne uključuje naslone za ruke koji su postavljeni uzduž vagona ili na zidovima odjeljaka. Pomični naslon za ruke moguće je pomaknuti do naslona sjedala, tako da omogućuje nesmetan pristup do sjedala ili susjednog sjedala rezerviranoga za invalide.
Sjedala rezervirana za invalide ne smiju biti sjedala na rasklapanje.
Svako sjedalo rezervirano za invalide i prostor za korisnika sjedala odgovara slikama od H1 do H4 u Dodatku H.
Cijela korisna sjedeća površina sjedala rezerviranoga za invalide mora biti široka najmanje 450 mm (vidjeti sliku H1).
Gornja površina svakog jastučića sjedala rezerviranoga za invalide nalazi se na visini od 430 mm do 500 mm od poda na prednjem rubu sjedala.
Prostor iznad glave mora dosezati visinu od najmanje 1 680 mm od poda, osim kod vlakova na dvije razine, gdje su iznad sjedala postavljene police za prtljagu. U tim je slučajevima dopuštena manja visina prostora iznad glave kod sjedala rezerviranih za invalide ispod polica za prtljagu, na visini od 1 520 mm, pod uvjetom da kod najmanje 50 % svih sjedala rezerviranih za invalide prostor iznad glave i dalje iznosi 1 680 mm.
Kod sjedala s pomičnim naslonom za leđa mjerenje se izvodi kad je sjedalo u potpuno podignutom položaju.
4.2.2.1.2.2. Sjedala okrenuta u istom smjeru
Pri sjedalima okrenutima u istom smjeru slobodan prostor ispred svakog sjedala mora biti u skladu sa slikom H2.
Udaljenost između prednje površine stražnjeg sjedala i okomite ravnine kroz zadnju točku sjedala koje se nalazi ispred iznosi najmanje 680 mm, pri čemu se udaljenost između sjedala mjeri na sredini sjedala 70 mm iznad mjesta gdje jastučić dotiče naslon za leđa.
Udaljenost između prednjeg ruba jastučića sjedala i točke na sjedalu ispred na istoj okomitoj ravnini iznosi najmanje 230 mm.
4.2.2.1.2.3. Sjedala okrenuta jedno nasuprot drugome
Kod sjedala rezerviranih za invalide okrenutih jedno nasuprot drugome, udaljenost između prednjih rubova jastučića sjedala iznosi najmanje 600 mm (vidjeti sliku H3). Takva udaljenost održava se čak i ako jedno od sjedala okrenutih jedno nasuprot drugome nije sjedalo rezervirano za invalide.
Ako su sjedala rezervirana za invalide, koja su okrenuta jedno nasuprot drugom, opremljena stolićem, najmanja horizontalna udaljenost između prednjeg ruba jastučića sjedala i prednjeg ruba stolića iznosi najmanje 230 mm (vidjeti sliku H4). Ako jedno od sjedala okrenutih jedno nasuprot drugome nije sjedalo rezervirano za invalide, njegova udaljenost od stolića može se smanjiti pod uvjetom da udaljenost između prednjih rubova jastučića sjedala ostane 600 mm. Bočno postavljene stoliće čija dužina ne premašuje središnju liniju sjedala uz prozor nije potrebno uzimati u obzir u smislu sukladnosti s ovim stavkom.
4.2.2.2.
S obzirom na dužinu jedinice, isključujući lokomotivu ili pogonsku jedinicu, vlak mora imati najmanje onoliko prostora za invalidska kolica kako je propisano u sljedećoj tablici:
Tablica 5.
Najmanji broj prostora za invalidska kolica po dužini jedinice
Dužina jedinice |
Broj prostora za invalidska kolica po jedinici |
Manje od 30 metara |
Jedan prostor za invalidska kolica |
Od 30 do 205 metara |
Dva prostora za invalidska kolica |
Više od 205 do 300 metara |
Tri prostora za invalidska kolica |
Više od 300 metara |
Četiri prostora za invalidska kolica |
Radi osiguravanja stabilnosti prostor za invalidska kolica projektira se tako da kolica stoje na njemu okrenuta u smjeru vožnje ili u suprotnom smjeru.
Uzduž cijele dužine prostora za invalidska kolica širina iznosi 700 mm od razine poda do najmanje visine od 1 450 mm uz dodatnih 50 mm širine da bi se ostavio slobodan prostor za ruke sa svake strane uz bilo koju prepreku koja će spriječiti slobodan prostor za ruke korisnika invalidskih kolica (npr. stijena ili konstrukcija) na visini od 400 do 800 mm iznad razine poda (ako se jedna strana invalidskih kolica nalazi uz prolaz, zahtjev od dodatnih 50 mm nije potreban za tu stranu invalidskih kolica jer na toj strani već postoji slobodan prostor).
Najmanja udaljenost uzdužne ravnine između stražnje strane prostora za invalidska kolica i sljedeće površine mora biti u skladu s Dodatkom I., slike od I1 do I3.
Na prostoru za invalidska kolica između poda i stropa vozila ne smije biti prepreka, osim viseće police za prtljagu, vodoravnog rukohvata u skladu sa zahtjevima točke 4.2.2.9. pričvršćenoga na stijenu ili strop vozila, ili stolića.
Stražnji dio prostora za invalidska kolica jest konstrukcija ili druga prihvatljiva armatura širine najmanje 700 mm. Visina konstrukcije ili armature mora biti tolika da se invalidska kolica, naslonjena na nju ili armaturu leđnim naslonom, ne mogu prevrnuti unatrag.
U prostoru za invalidska kolica može biti ugrađeno preklopno sjedalo, međutim kada je preklopljeno, ono ne smije smanjivati najmanje propisane dimenzije prostora za invalidska kolica.
Nije dopušteno ugrađivati trajnu opremu poput nosača za bicikle ili skije u prostor za invalidska kolica ili izravno ispred njega.
U blizini prostora za invalidska kolica ili nasuprot njemu mora postojati najmanje jedno sjedalo za osobu koja putuje u pratnji korisnika invalidskih kolica. To sjedalo mora jamčiti jednaku razinu udobnosti kao i ostala sjedala te može biti smješteno na suprotnoj strani prolaza.
Na vlakovima brzine veće od 250 km/h, osim vlakova na dvije razine, korisniku invalidskih kolica koji se nalazi u prostoru za invalidska kolica mora biti omogućeno premjestiti se na putničko sjedalo koje ima pomični naslon za ruke. Korisnik invalidskih kolica samostalno vrši takvo prebacivanje. U tom je slučaju dopušteno prebaciti sjedalo pratitelja u drugi red. Ovaj je zahtjev primjenjiv do broja prostora za invalidska kolica po jedinici navedenog u tablici 5.
Prostor za invalidska kolica mora imati uređaj za pozivanje u slučaju opasnosti, koji korisniku invalidskih kolica u opasnosti omogućuje upozoriti osobu koja može na odgovarajući način reagirati.
Uređaj za pozivanje u slučaju opasnosti postavlja se unutar dosega osobe, bez naprezanja, koja se koristi invalidskim kolicima kako je prikazano u Dodatku L, slici L1.
Uređaj za pozivanje u slučaju opasnosti ne smije se postaviti unutar uskog prostora koji sprečava neposredno namjerno rukovanje dlanom, ali može ga se zaštititi od nenamjerne uporabe.
Sučelje uređaja za pozivanje u slučaju opasnosti jednako je definiciji iz točke 5.3.2.6.
Neposredno uz prostor ili u prostoru za invalidska kolica mora biti postavljena oznaka prostora za invalidska kolica u skladu s Dodatkom N.
4.2.2.3.
4.2.2.3.1. Općenito
Ovi se zahtjevi primjenjuju samo na vrata koja osiguravaju pristup drugom javnom dijelu vlaka, uz iznimku vrata nužnika.
Za otvaranje ili zatvaranje vrata s ručnim upravljanjem, koja koriste putnici, uređajem se upravlja dlanom koristeći pritom silu koja ne smije prelaziti 20 N.
Uređaji za upravljanje vratima, kojima se upravlja ručno, tipkama ili na drugi način, moraju se vidno razlikovati od površine na kojoj su postavljeni.
Njihovo sučelje mora biti u skladu sa specifikacijama iz točke 5.3.2.1.
Ako su uređaji za upravljanje vratima, za otvaranje i zatvaranje, postavljeni jedan iznad drugoga, uređaj za otvaranje uvijek mora biti postavljen na vrhu.
4.2.2.3.2. Vanjska vrata
Kada su otvorena, sva vanjska vrata namijenjena putnicima imaju najmanju svijetlu korisnu širinu od 800 mm.
Na vlakovima brzine manje od 250 km/h vrata s pristupom za invalidska kolica imaju pristup u razini kako je definirano u točki 2.3. od najmanje 1 000 mm svijetle korisne širine kada su otvorena.
Sva vanjska vrata namijenjena putnicima označena su s vanjske strane, vidno se razlikujući od kućišta vozila koje ih okružuje.
Vanjska vrata s pristupom za invalidska kolica moraju biti najbliža vanjska vrata prostoru za invalidska kolica.
Vrata s pristupom za invalidska kolica moraju biti jasno označena oznakom u skladu s Dodatkom N.
S unutarnje strane vozila, položaj vanjskih vrata mora biti jasno označen s pomoću kontrastnih susjednih podnih obloga
Kada se vrata mogu otvoriti, odašilje se jasan zvučni signal koji mogu čuti i vidjeti osobe u vlaku i izvan njega. Signal upozorenja mora trajati najmanje pet sekundi; ako se vratima u tom trenutku rukuje, signal može prestati nakon tri sekunde.
Ako se vrata otvaraju automatski ili ih strojovođa ili drugi član osoblja vlaka otvara daljinskim upravljanjem, signal upozorenja mora trajati najmanje tri sekunde od početka otvaranja.
Prije početka zatvaranja vrata koja se zatvaraju automatski ili daljinskim upravljanjem, putnike u vlaku i izvan njega upozorava se zvučnim i vidljivim signalom. Signal upozorenja počinje najmanje dvije sekunde prije zatvaranja vrata i nastavlja se za vrijeme zatvaranja vrata.
Izvor zvuka signala upozorenja za vrata mora biti postavljen u području gdje se nalaze uređaji za upravljanje vratima; a ako takvi uređaji za upravljanje ne postoje, tada se mora nalaziti u blizini vrata.
Vidljivi signal mora biti vidljiv u vlaku i izvan njega i mora biti postavljen na način koji smanjuje mogućnost da ga prekriju putnici koji se nalaze u pretpostoru.
Zvučni signali upozorenja na vratima za putnike moraju biti u skladu sa specifikacijom u Dodatku G.
Vratima upravlja osoblje vlaka ili se njima upravlja poluautomatski (odnosno s pomoću tipki kojima upravljaju putnici) ili automatski.
Tipke za upravljanje vratima moraju se nalaziti na krilu vrata ili pored njega.
Središte tipki za upravljanje vratima s vanjske strane mora biti postavljeno najmanje 800 mm do uključujući 1 200 mm mjereno vertikalno od perona, za sve perone za koje je vlak projektiran. Ako je vlak projektiran za jednu visinu perona, središte tipke za upravljanje vratima s vanjske strane mora biti postavljeno najmanje 800 mm do uključujući 1 100 mm mjereno vertikalno iznad te visine perona.
Središte tipke za upravljanje vratima s unutarnje strane za vanjska vrata mora biti postavljeno najmanje 800 mm do uključujući 1 100 mm mjereno vertikalno od poda vozila.
4.2.2.3.3. Unutarnja vrata
Automatska i poluautomatska unutarnja vrata moraju biti opremljena uređajima koji sprečavaju zaglavljivanje putnika za vrijeme otvaranja i zatvaranja vrata.
Vrata s unutarnje strane predviđena za prolaz korisnika invalidskih kolica moraju imati svijetlu korisnu širinu od najmanje 800 mm.
Sila koja se koristi za otvaranje ili zatvaranje vrata ne smije prelaziti 60 N.
Središte tipke za upravljanje unutarnjim vratima postavljeno je na visini od najmanje 800 mm do uključujući 1 100 mm od poda vozila.
Automatska vrata unutar vagona i sljedeća povezujuća vrata rade ili sinkronizirano u paru ili druga vrata prepoznaju da im se približava putnik, pa se tada otvaraju.
Ako je više od 75 % površine vrata napravljeno od prozirnog materijala, mora ju se jasno označiti vizualnim pokazateljima.
4.2.2.4.
Najmanje vrijednosti prosječne osvijetljenosti u prostorima za putnike moraju biti u skladu s točkom 4.1.2. specifikacije iz Dodatka A, indeksa 6. Zahtjevi koji se odnose na jedinstvenost tih vrijednosti nisu primjenjivi na sukladnost s ovim TSI-jem.
4.2.2.5.
Kod postavljanja nužnika u vlaku mora postojati univerzalni nužnik kojem se može pristupiti iz prostora za invalidska kolica.
Standardni nužnik mora biti u skladu sa zahtjevima točaka 5.3.2.2. i 5.3.2.3.
Univerzalni nužnik mora biti u skladu sa zahtjevima točaka 5.3.2.2. i 5.3.2.4.
Pri postavljanju nužnika u vlak moraju postojati prostorije za previjanje. Ako odvojene prostorije za previjanje ne postoje ili postoje ali njima ne može pristupiti korisnik invalidskih kolica, unutar univerzalnih nužnika postavlja se stolić. Mora biti u skladu sa zahtjevima točke 5.3.2.5.
4.2.2.6.
Od ulaza u vozilo, odjeljak prolaza mora biti kako slijedi:
Zahtjev najmanje visine nije potrebno potvrditi u:
U tim je područjima smanjeni prostor za glavu posljedica strukturalnih ograničenja (profil, fizički prostor).
Pored prostora za invalidska kolica i na ostalim mjestima na kojima bi se invalidska kolica trebala zakrenuti za 180° potrebno je predvidjeti prostor za okretanje, s promjerom od najmanje 1 500 mm. Dio tog prostora za okretanje može biti i prostor za invalidska kolica.
Ako korisnik invalidskih kolica treba promijeniti smjer, širina prolaza obaju koridora mora biti u skladu s tablicom K1 u Dodatku K.
4.2.2.7.
4.2.2.7.1. Općenito
Potrebno je osigurati sljedeće informacije:
Vizualne informacije moraju se jasno razlikovati od pozadine.
Slova korištena za tekst moraju biti lako čitljiva.
Informacije o vremenu izražavaju se brojkama s pomoću 24-satnog sustava
4.2.2.7.2. Oznake, piktogrami i taktilne informacije
Svi sigurnosni znakovi, znakovi upozorenja, obveznog postupanja i zabrane moraju sadržavati piktograme i biti projektirani u skladu sa specifikacijom iz Dodatka A, indeksa 7.
Na jednom je mjestu dopušteno najviše pet piktograma postavljenih jedan uz drugi, uključujući strelicu, koji pokazuju jedan smjer.
Sljedeći posebni piktogrami postavljaju se zajedno sa simbolom invalidskih kolica u skladu s Dodatkom N:
Simboli mogu biti u kombinaciji s drugim simbolima (npr.: broj vagona, nužnik itd.).
Ako su postavljene indukcijske petlje, one moraju biti označene s pomoću piktograma u skladu s Dodatkom N.
U univerzalnim nužnicima opremljenima rukohvatima na šarkama mora biti predviđen piktogram koji prikazuje rukohvat u podignutom i u spuštenom položaju.
Ako se u vozilu nalaze rezervirana sjedala, tada brojka ili slovo vozila (kako se koristi u sustavu rezervacija) mora biti prikazan na svakim vratima koja vode do sjedala ili u njihovoj blizini. Brojka ili slovo prikazuju se znakovima visine od najmanje 70 mm i moraju biti vidljivi dok su vrata otvorena i zatvorena.
Ako su sjedala označena sa slovima ili brojkama, brojka ili slovo sjedala mora biti prikazano na svakom sjedalu ili pored njega i to znakovima visine od najmanje 12 mm. Te se brojke ili slova moraju vidno razlikovati od pozadine.
Taktilne informacije moraju biti osigurane u:
4.2.2.7.3. Dinamičke vizualne informacije
Posljednja odredišna postaja ili put vožnje moraju biti prikazani na vanjskom dijelu vlaka na strani perona u blizini najmanje jednih vrata namijenjenih putnicima na barem svakom drugom vozilu vlaka.
Ako vlakovi voze u sustavu u kojem su na peronima na postajama na svakih 50 m prikazane dinamične informacije i ako su odredište ili put vožnje isto tako prikazani na prednjem dijelu vlaka, prikazivanje tih informacija na strani svakog vozila nije obvezno.
U svakom vozilu mora biti prikazana posljednja odredišna postaja ili put vožnje vlaka.
Sljedeća postaja vlaka mora biti prikazana tako da je sa svojih sjedala može razaznati najmanje 51 % putnika u svakom vozilu, uključujući 51 % sjedala rezerviranih za invalide i iz svih prostora za invalidska kolica.
Te informacije moraju biti prikazane najmanje dvije minute prije dolaska vlaka na postaju. Ako je sljedeća postaja udaljena manje od dvije minute vožnje, tada se prikazuju odmah po polasku s prethodne postaje.
Zahtjev koji se odnosi na vidljivo označivanje informacija o odredištu i „sljedećoj postaji” s 51 % sjedala putnika ne primjenjuje se na vagone s odjeljcima u kojima odjeljci imaju najviše osam sjedala i hodnik pored njih. Međutim, informacije moraju biti vidljive osobi koja stoji izvan odjeljka na hodniku i putniku u prostoru za invalidska kolica.
Informacije o sljedećoj postaji mogu biti prikazane na istom zaslonu kao i odredišna postaja. Međutim, odmah po zaustavljanju vlaka zaslon mora ponovno prikazati odredišnu postaju.
Ako je sustav automatiziran, mora omogućivati povlačenje ili ispravljanje netočnih i nejasnih informacija.
Unutarnji i vanjski zasloni moraju biti u skladu sa zahtjevima točke 5.3.2.7. U ovoj točki izraz „zaslon” tumači se kao svaka vrste potpore dinamičkih informacija.
4.2.2.7.4. Dinamičke zvučne informacije
Vlak mora biti opremljen sustavom javnog razglasa, koje za redovito ili obavještavanje u opasnosti upotrebljava strojovođa ili član osoblja vlaka koji je posebno odgovoran za putnike.
Sustavom javnog razglasa može se rukovati ručno, automatski ili može biti prethodno programiran. Ako je sustav javnog razglasa automatiziran, mora omogućivati povlačenje ili ispravljanje netočnih i nejasnih informacija.
Sustav javnog razglasa mora imati mogućnost najavljivanja odredišne postaje i sljedeće postaje vlaka na svakoj postaji ili pri odlasku sa svake postaje.
Sustav javnog razglasa mora imati mogućnosti najavljivanja sljedeće postaje najmanje dvije minute pred dolazak vlaka na tu postaju. Ako je sljedeća postaja udaljena manje od dvije minute vožnje, ta se postaja najavljuje odmah po odlasku s prethodne postaje.
Govorne informacije moraju imati indeks razumljivosti govora (STI-PA) od najmanje 0,45, u skladu sa specifikacijom iz Dodatka A, indeksa 5. Sustav javnog razglasa mora ispunjavati taj zahtjev u odnosu na svako sjedalo i prostor za invalidska kolica.
4.2.2.8
Najveća dopuštena visina unutarnjih stuba (tj. svih stuba osim vanjskih ulaznih) može iznositi najviše 200 mm, s najmanjom dubinom od 280 mm, izmjereno na središnjoj osi stube. Kod vlakova na dvije razine vrijednost za stube za pristup na gornju i donju razinu dopušteno je smanjiti na 270 mm.
Prva i zadnja stuba moraju biti označene trakom kontrastne boje širine od 45 do 55 mm po cijeloj širini stube na prednjem i gornjem rubu gazišta.
Stubišta koja se sastoje od više od tri stube moraju imati rukohvate na obje strane i na dvije razine. Viši rukohvat postavlja se na visinu od 850 do 1 000 mm od razine poda. Niži rukohvat postavlja se na visinu od 500 do 750 mm od razine poda.
Stubišta koja se sastoje od jedne, dvije ili tri stube moraju na obje strane imati najmanje jedan rukohvat ili drugo pomagalo koje se može koristiti za osobnu stabilnost.
Rukohvati moraju biti sukladni s točkom 4.2.2.9.
Između pretprostora vanjskih vrata s pristupom za invalidska kolica i prostora za invalidska kolica, univerzalnog odjeljka za spavanje ili univerzalnog nužnika ne smiju se nalaziti stube, osim pragova vrata koji ne smiju prelaziti visinu od 15 mm ili u slučaju da postoji dizalo s pomoću kojeg se zaobilaze stube. Dizalo mora biti u skladu sa zahtjevima točke 5.3.2.10.
Nagibi rampi u željezničkom vozilu ne smiju prelaziti sljedeće vrijednosti:
Tablica 6.
Najveći nagib za rampe u željezničkim vozilima
Dužina rampe |
Najveći nagib (u stupnjevima) |
Najveći nagib (%) |
Putovi između pretprostora vanjskih vrata s pristupom za invalidska kolica, prostora za invalidska kolica, prostorije za spavanje s pristupom za invalidska kolica i univerzalnog nužnika |
||
Do 840 mm u vagonima od jedne razine |
6,84 |
12 |
Do 840 mm u vagonima od dvije razine |
8,5 |
15 |
> 840 mm |
3,58 |
6,25 |
Ostala područja vlaka |
||
> 1 000 mm |
6,84 |
12 |
600 mm do 1 000 mm |
8,5 |
15 |
Manje od 600 mm |
10,2 |
18 |
Napomena: Ti se nagibi mjere dok vozilo stoji na ravnoj pruzi u razini. |
4.2.2.9.
Svaki rukohvat u vozilu okruglog je oblika i vanjskog promjera od 30 do 40 mm i mora biti udaljen najmanje 45 mm od svih susjednih površina osim svojih nosača.
Ako je zakrivljen, polumjer koljena s unutarnje strane iznosi najmanje 50 mm.
Svi se rukohvati moraju vidno razlikovati od pozadine.
Ulazna vrata moraju biti opremljena rukohvatima s obje strane, postavljenima na unutarnjoj strani što je moguće bliže vanjskoj stijenci vozila. Iznimka se može napraviti za jednu stranu vrata ako su opremljena uređajem poput dizala u vozilu.
Ti rukohvati:
Ako je prolaz između vozila uži od 1 000 mm i dulji od 2 000 mm, mora biti opremljen rukohvatima ili ručkama u blizini ili u prolazima između vozila namijenjenima za putnike.
Tamo gdje je prolaz između vozila širi od ili jednak 1 000 mm, rukohvati ili ručke moraju biti ugrađeni u prolazu između vozila.
4.2.2.10.
Ako je vlak opremljen prostorijama za spavanje za putnike, mora osigurati vozilo koje sadržava najmanje jednu prostoriju za spavanje s pristupom za invalidska kolica.
Ako se u vlaku nalazi više od jednog vozila s prostorijom za spavanje za putnike, tada u vlaku moraju postojati najmanje dvije prostorije za spavanje s pristupom za invalidska kolica.
Ako željezničko vozilo osigurava prostorije za spavanje s pristupom za invalidska kolica, vanjski dio odgovarajućih vrata vozila i prostorije za spavanje s pristupom za invalidska kolica moraju biti označeni oznakom u skladu s Dodatkom N.
Unutarnji prostor prostorije za spavanje s pristupom za invalidska kolica temelji se na zahtjevima točke 4.2.2.6. u pogledu postupaka koji se očekuju od korisnika invalidskih kolica u prostoriji za spavanje.
Prostorija za spavanje mora biti opremljena najmanje dvama uređajima za pozivanje u slučaju opasnosti koji pri rukovanju šalju signal osobi koja može reagirati na odgovarajući način; ne moraju započeti komunikaciju.
Sučelje uređaja za pozivanje u slučaju opasnosti odgovara definiciji iz točke 5.3.2.6.
Jedan uređaj za pozivanje u slučaju opasnosti mora biti postavljen najviše 450 mm od poda, mjereno vertikalno od površine poda do središta tipki. Mora biti postavljen tako da ga može dohvatiti osoba koja leži na podu.
Drugi uređaj za pozivanje u slučaju opasnosti mora biti postavljen na visini od najmanje 600 mm do najviše 800 mm od poda, mjereno vertikalno do središta tipki.
Ta dva uređaja za pozivanje u slučaju opasnosti moraju biti postavljena na različitim vertikalnim površinama prostorije za spavanje.
Uređaji za pozivanje u slučaju opasnosti moraju se razlikovati od svih drugih tipki opreme u prostoriji za spavanje, moraju biti drugačije boje i vidno se razlikovati od svoje pozadine.
4.2.2.11.
4.2.2.11.1. Opći zahtjevi
Potrebno je dokazati da se točka na sredini ruba ulazne stube svih ulaznih vrata za putnike s obje strane vozila koje stoji spremno za vožnju, s novim kotačima na sredini tračnica, nalazi unutar površine označene kao „položaj stube” na slici 1. u nastavku.
SLIKA 1.
Vrijednosti bq0, δh, δν+ i δν– ovise o tipu perona na kojem bi se željezničko vozilo trebalo zaustaviti. Vrijednosti su kako slijedi:
Tablica 7. za sva željeznička vozila za koja je u uobičajenom prometu predviđeno zaustavljanje na peronima visine 550 mm:
Tablica 7.
Vrijednosti δh, δν+ i δν- za peron od 550 mm
|
δh mm |
δν+ mm |
δν- mm |
na ravnom kolosijeku u razini |
200 |
230 |
160 |
na kolosijeku s promjerom zavoja od 300 m |
290 |
230 |
160 |
Tablica 8. za sva željeznička vozila za koja je u uobičajenom prometu predviđeno zaustavljanje na peronima visine 760 mm:
Tablica 8.
Vrijednosti δh, δν+ i δν- za peron od 760 mm
|
δh mm |
δν+ mm |
δν- mm |
Na ravnom kolosijeku u razini |
200 |
230 |
160 |
Na kolosijeku s promjerom zavoja od 300 m |
290 |
230 |
160 |
Tablica 9. za sva željeznička vozila za koja je u uobičajenom prometu predviđeno zaustavljanje na peronima visine 760 mm i na peronima visine 550 mm, koja imaju dvije ili više ulaznih stuba:
Za jednu stubu primjenjuju se vrijednosti iz prethodno navedene tablice 7., a za sljedeću stubu prema unutrašnjosti vozila primjenjuju se sljedeće vrijednosti, temeljene na nominalnoj visini perona od 760 mm:
Tablica 9.
Vrijednosti δh, δν+ i δν- za drugu stubu s perona od 760 mm
|
δh mm |
δν+ mm |
δν- mm |
Na ravnom kolosijeku u razini |
380 |
230 |
160 |
Na kolosijeku s promjerom zavoja od 300 m |
470 |
230 |
160 |
Tehnička dokumentacija koja se zahtijeva u točki 4.2.12. TSI-ja za lokomotive i putnička željeznička vozila mora uključivati informacije o visini i odmaku teoretskog perona zbog kojih bi on imao vertikalni razmak (δν+) od 230 mm i horizontalni razmak (δh) od 200 mm od točke na sredini ruba donje stube željezničkog vozila na ravnom kolosijeku u razini.
4.2.2.11.2. Stube za ulazak/izlazak
Sve stube za ulazak i izlazak moraju biti otporne na klizanje i imati efektivnu svijetlu širinu jednaku širini vrata.
Unutarnje stube za pristup izvana moraju imati najmanju dubinu od 240 mm između vertikalnih rubova stuba i najveću visinu od 200 mm. Visina pojedinačne stube može se povećati na najviše 230 mm, ako se dokaže da se s time smanjuje ukupan broj potrebnih stuba za jednu stubu.
Visina razmaka između svih susjednih stuba mora biti jednaka.
Kao minimalan zahtjev prva i zadnja stuba moraju biti označene trakom kontrastne boje širine od 45 do 55 mm koja pokriva najmanje 80 % širine stuba na gornjem dijelu gazišta. Slična traka označuje prednju površinu zadnje stube pri ulasku u jedinicu.
Vanjska ulazna stuba, fiksna ili pomična, može imati najveću visinu od 230 mm između stuba i najmanju dubinu od 150 mm.
Ako je postavljena ploča stube i predstavlja produžetak praga vrata na vanjskoj strani vozila i ako između te ploče i poda vozila nema promjene razine, tada se za potrebe ove specifikacije takva ploča ne smatra stubom. Dopuštena je i minimalna promjena razine prema nižoj, najviše od 60 mm, između poda praga vrata i površine izvan vozila koja se rabi kao vodilica i brtva za vrata i ne smatra se stubom.
Pristup pretprostoru vozila mora se postići s najviše četiri stube od kojih jedna može biti vanjska.
Željeznička vozila za koja je u uobičajenom prometu predviđeno zaustavljanje na postojećim peronima visine manje od 380 mm koja imaju vrata namijenjena putnicima iznad podvozja vagona ne trebaju biti u skladu s prethodnim točkama (2) i (5) ako se može pokazati da se time postiže ravnomjernija raspodjela visine stuba.
4.2.2.12.
Potrebno je osigurati sustav sigurnog sklapanja koji jamči da pomoćna sredstva za ukrcaj, uključujući prijenosne rampe, ne prodiru u invalidska kolica putnika ili pomagalo za kretanje niti predstavljaju opasnost po putnike u slučaju naglog zaustavljanja.
U željezničkim vozilima u skladu s pravilima iz točke 4.4.3. mogu se nalaziti sljedeće vrste pomoćnih sredstava za ukrcaj:
4.2.2.12.1. Pomična stuba i ploča za premošćivanje
Pomična stuba uređaj je na uvlačenje ugrađen u vozilo na razini nižoj od razine praga vrata, potpuno automatiziran i radi zajedno s programom otvaranja/zatvaranja vrata.
Ploča za premošćivanje uređaj je na uvlačenje ugrađen u vozilo što je bliže moguće razini praga vrata, potpuno automatiziran i radi zajedno s programom otvaranja/zatvaranja vrata.
Ako pomična stuba ili ploča za premošćivanje prelaze granice profila, dok su stuba ili ploča izvučene, kretanje je vlaka onemogućeno.
Izvlačenje pomične stube ili ploče za premošćivanje mora biti u potpunosti završeno prije nego što se vrata otvore kako bi kroz njih prošli putnici; uvlačenje stube ili ploče može započeti samo kada vrata više ne dopuštaju da putnici prođu kroz njih.
Pokretne stube i ploče za premošćivanje moraju biti u skladu sa zahtjevima točke 5.3.2.8.
4.2.2.12.2. Rampa u vozilu
Rampa u vozilu uređaj je smješten između praga vrata vozila i perona. Njome se može ručno upravljati te može biti poluautomatska ili automatska.
Rampe u vozilu moraju zadovoljavati zahtjeve iz točke 5.3.2.9.
4.2.2.12.3. Dizalo u vozilu
Dizalo u vozilu uređaj je ugrađen u vrata vozila kojim se može premostiti najveća razlika u visini između poda vozila i perona na postaji na kojoj se rabi.
Kada je dizalo u položaju za ukrcaj, vrata imaju najmanju svijetlu širinu u skladu s točkom 4.2.2.3.2.
Dizala u vozilu moraju zadovoljavati zahtjeve iz točke 5.3.2.10.
4.3. Funkcionalne i tehničke specifikacije sučelja
4.3.1. Sučelje s podsustavom infrastrukture
Tablica 10.
Sučelje s podsustavom infrastrukture
Sučelje s podsustavom infrastrukture |
|||
TSI ZA OSOBE S OGRANIČENOM POKRETLJIVOŠĆU |
|
TSI ZA PODSUSTAV INFRASTRUKTURE |
|
Parametar |
Točka |
Parametar |
Točka |
Položaj stuba za ulazak i izlazak iz vozila |
4.2.2.11. |
Peroni |
4.2.9. |
Posebni slučajevi u vezi s položajem stube za ulazak i izlazak iz vozila |
7.3.2.6. |
Posebni slučajevi u vezi s peronima |
7.7. |
4.3.2. Sučelje s podsustavom željezničkih vozila
Tablica 11.
Sučelja s podsustavom željezničkih vozila
Sučelja s podsustavom željezničkih vozila |
|||
TSI ZA OSOBE S OGRANIČENOM POKRETLJIVOŠĆU |
|
TSI ZA LOKOMOTIVE I PUTNIČKA ŽELJEZNIČKA VOZILA |
|
Parametar |
Točka |
Parametar |
Točka |
Podsustav željezničkih vozila |
4.2.2. |
Stavke povezane s putnicima |
4.2.5. |
4.3.3. Sučelje s podsustavom telematskih aplikacija za putnički promet
Tablica 12.
Sučelje s podsustavom telematskih aplikacija za putnički promet
Sučelje s podsustavom telematskih aplikacija za putnički promet (podsustav TAP) |
|||
TSI ZA OSOBE S OGRANIČENOM POKRETLJIVOŠĆU |
|
TSI ZA PODSUSTAV ZA TELEMATSKE APLIKACIJE |
|
Parametar |
Točka |
Parametar |
Točka |
Dostupnost postaje Pomoć pri ulasku i izlasku iz vlaka |
4.4.1. |
Obrada informacija u vezi s prijevozom i pomoći osobama s invaliditetom i osobama s ograničenom pokretljivošću |
4.2.6. |
Pomoć pri ulasku i izlasku iz vlaka |
4.4.2. |
Obrada informacija u vezi s prijevozom i pomoći osobama s invaliditetom i osobama s ograničenom pokretljivošću |
4.2.6. |
Pristup i rezervacija |
4.4.2. |
Postupanje s raspoloživošću/rezervacijom |
4.2.9. |
Vizualne informacije |
4.2.1.10. |
Pružanje podataka na području postaje |
4.2.12. |
Govorne informacije |
4.2.1.11. |
Pružanje podataka na području postaje |
4.2.12. |
Informacije za korisnike |
4.2.2.7. |
Pružanje podataka na području vozila |
4.2.13. |
4.4. Operativni propisi
Sljedeći operativni propisi ne čine dio ocjenjivanja podsustava.
Ovim se TSI-jem ne utvrđuju operativni propisi za evakuaciju u slučaju opasnosti, nego samo odgovarajući tehnički zahtjevi. Svrha tehničkih zahtjeva koji se odnose na infrastrukturu i željeznička vozila olakšati je evakuaciju svih osoba, uključujući osobe s invaliditetom i osobe s ograničenom pokretljivošću.
4.4.1. Podsustav infrastrukture
S obzirom na temeljne zahtjeve iz odjeljka 3., operativni propisi specifični za podsustav infrastrukture u vezi s pristupačnošću osobama s invaliditetom i osobama s ograničenom pokretljivošću su kako slijedi:
Napomena: opće informacije o uslugama javnog prijevoza u smislu ove odredbe ne smatraju se reklamnim oglasima.
4.4.2. Podsustav željezničkih vozila
S obzirom na temeljne zahtjeve iz odjeljka 3., operativni propisi specifični za podsustav željezničkih vozila u vezi s pristupačnošću osobama s invaliditetom i osobama s ograničenom pokretljivošću su kako slijedi:
Napomena: opće informacije o uslugama javnog prijevoza u smislu ove odredbe ne smatraju se reklamnim oglasima.
Peron – operativno područje pomoćnih sredstava za ukrcaj korisnika invalidskih kolica
Željeznički prijevoznik i upravitelj infrastrukture ili upravitelj postaje zajedno utvrđuju područje na peronu na kojem će se vjerojatno upotrebljavati pomoćno sredstvo te obrazlažu izbor područja. To područje mora biti u skladu s peronima na kojima je trenutačno predviđeno zaustavljanje vlaka.
Iz navedenoga proizlazi da je za ispunjavanje zahtjeva u nekim slučajevima potrebno prilagoditi mjesto zaustavljanja vlaka.
Provode se operativni propisi kojima se uređuju promjene kompozicije vlaka (vidjeti točku 4.2.1.12.) tako da se može utvrditi mjesto zaustavljanja vlaka s obzirom na područja rada pomoćnih sredstava za ukrcaj.
4.4.3. Osiguranje pomoćnih sredstava za ukrcaj i pružanje pomoći
Upravitelj infrastrukture ili upravitelj postaje ili željeznički prijevoznik dogovaraju pružanje i upravljanje pomoćnim sredstvima za ukrcaj kao i pružanje pomoći i alternativnog prijevoza u skladu s Uredbom 1371/2007 kako bi se utvrdilo koja je strana odgovorna za rukovanje pomoćnim sredstvima za ukrcaj i alternativni prijevoz. Upravitelj infrastrukture (ili upravitelji postaje) i željeznički prijevoznik jamče da je dogovorena podjela odgovornosti najpogodnije rješenje za sve.
Tim se sporazumima utvrđuju:
4.5. Pravila održavanja
4.5.1. Podsustav infrastrukture
Upravitelj infrastrukture ili upravitelj postaje mora utvrditi postupke koji uključuju pružanje alternativne pomoći osobama s invaliditetom i osobama s ograničenom pokretljivošću za vrijeme održavanja, zamjene ili popravaka opreme kojom se koriste osobe s invaliditetom i osobe s ograničenom pokretljivošću.
4.5.2. Podsustav željezničkih vozila
Ako se oprema ugrađena za osobe s invaliditetom i osobe s ograničenom pokretljivošću pokvari ili ošteti (uključujući taktilne oznake), željeznički prijevoznik mora osigurati postupke za njezin popravak ili zamjenu u roku od šest radnih dana od primitka obavijesti o takvom slučaju.
4.6. Stručna osposobljenost
Tražena stručna osposobljenost osoblja koje upravlja podsustavima infrastrukture i željezničkih vozila i održava ga u skladu s tehničkim područjem primjene utvrđenim u točki 1.1. i u skladu s točkom 4.4., koja sadržava popis operativnih propisa obuhvaćenih ovim TSI-jem, jest sljedeća:
4.7. Zdravstveni i sigurnosni uvjeti
U okviru područja primjene ovog TSI-ja ne postoje posebni zahtjevi u pogledu zdravstvenih i sigurnosnih uvjeta za osoblje, koji su potrebni za upravljanje podsustavom infrastrukture ili željezničkih vozila ili provedbe ovog TSI-ja.
4.8. Registri infrastrukture i željezničkih vozila
4.8.1. Registar infrastrukture
Značajke infrastrukture koje je potrebno zabilježiti u „registar željezničke infrastrukture” navedene su u Provedbenoj odluci Komisije 2011/633/EU ( 5 ).
4.8.2. Registar željezničkih vozila
Značajke željezničkih vozila koje je potrebno zabilježiti u „Europski registar odobrenih tipova vozila” navedene su u Provedbenoj odluci Komisije 2011/665/EU ( 6 ).
5. INTEROPERABILNI SASTAVNI DIJELOVI
5.1. Definicija
U skladu s člankom 2. točkom (f) Direktive 2008/57/EZ, „interoperabilni sastavni dijelovi” znači sve osnovne sastavnice, skupina komponenata, podsklop ili cjelovit sklop opreme, koja je ugrađena ili koju se namjerava ugraditi u podsustav o kojem, izravno ili neizravno, ovisi interoperabilnost željezničkog sustava. Pojam „sastavni dio” obuhvaća opipljive i neopipljive predmete kao što je programska podrška.
5.2. Inovativna rješenja
Kako je navedeno u odjeljku 4.1. ovog TSI-ja, inovativna rješenja mogu zahtijevati nove specifikacije i/ili nove metode ocjenjivanja. Te specifikacije i metode ocjenjivanja donose se prema postupku opisanom u članku 6. Uredbe.
5.3. Popis i značajke sastavnih dijelova
Interoperabilni sastavni dijelovi obuhvaćeni su odgovarajućim odredbama Direktive 2008/57/EZ i navedeni su u nastavku.
5.3.1. Infrastruktura
Sljedeće su stavke utvrđene kao interoperabilni sastavni dijelovi infrastrukture:
5.3.1.1.
Zasloni moraju biti dovoljno veliki da prikazuju ime pojedinačne postaje ili cijelu poruku. Svako ime postaje ili riječi poruke prikazuju se najmanje dvije sekunde.
Ako se koristi pomični prikaz (horizontalno ili vertikalno), svaka cijela riječ mora biti prikazana najmanje dvije sekunde, a brzina horizontalnog pomicanja ne smije prelaziti šest znakova u sekundi.
Zasloni se moraju projektirati i ocijeniti za područje upotrebe definirano najvećom udaljenosti s koje je moguće čitanje u skladu sa sljedećom formulom:
udaljenost s koje je moguće razabrati oznake u mm, podijeljeno s 250 = veličina slova (npr. 10 000 mm/250 = 40 mm).
5.3.1.2.
Rampe se moraju projektirati i ocijeniti za područje upotrebe definirano najvećim vertikalnim razmakom koji mogu premostiti unutar najvećeg nagiba od 18 %.
Preko rampi moguć je prijelaz invalidskih kolica koja imaju značajke kako je navedeno u Dodatku M.
Rampe imaju nosivost najmanje 300 kg pri opterećenju raspoređenom na površini od 660 mm × 660 mm na sredini rampe.
Ako je rampa na električni pogon, mora imati mogućnost ručnog upravljanja u slučaju prekida električnog napajanja.
Površina rampe mora biti otporna na klizanje i imati efektivnu svijetlu širinu od najmanje 760 mm.
Rampe koje imaju svijetlu širinu manju od 1 000 mm s obje strane moraju imati podignute rubove koji sprečavaju iskliznuće kotača sredstava za kretanje s nje.
Završeci na oba kraja rampe moraju biti zakošeni i ne smiju biti viši od 20 mm. Moraju biti opremljeni upozoravajućim trakama u kontrastnoj boji.
Rampa za vrijeme ulaska ili izlaska iz vozila mora biti pričvršćena mehanizmom kako se ne bi pomaknula.
Rampa mora sadržavati oznake u kontrastnoj boji.
5.3.1.3.
Dizala se moraju projektirati i ocijeniti za područje uporabe definirano najvećim vertikalnim razmakom koju mogu premostiti.
S pomoću dizala moguć je prijelaz invalidskih kolica koja imaju značajke kako je navedeno u Dodatku M.
Dizala imaju nosivost najmanje 300 kg pri opterećenju raspoređenom na površini od 660 mm × 660 mm na sredini naprave.
Površina ploče lifta mora biti otporna na klizanje.
Ploča dizala na površini mora imati svijetlu širinu od najmanje 800 mm i dužinu od 1 200 mm. Prema Dodatku M, osigurava se dodatna dužina od 50 mm noge iznad visine od 100 mm iznad ploče dizala, uzimajući u obzir kretanje korisnika invalidskih kolica u dizalo i iz dizala.
Ploča za premošćivanje kojom se premošćuje razmak između ploče dizala i poda vagona mora biti najmanje širine 760 mm.
Ako postoje, sve tipke za izvlačenje, spuštanje na tlo, podizanje i sklapanje dizala zahtijevaju neprekinut pritisak operatora dizala i ne dopuštaju nepravilan redoslijed operacija dizala kada je ploča dizala zauzeta.
Dizalo ima ugrađene mogućnosti za ručno izvlačenje, spuštanje na tlo korisnika dizala te podizanje i sklapanje praznog dizala u slučaju prekida električnog napajanja.
Tijekom podizanja ili spuštanja osobe ni jedan se dio dizala ne smije kretati brzinom iznad 150 mm/s i ne smije prelaziti 600 mm/s tijekom rasklapanja ili sklapanja (osim ako se dizalo ručno rasklapa ili sklapa).
Najveće horizontalno i vertikalno ubrzanje zauzetog dizala iznosi 0,3 g.
Ploča dizala mora biti opremljena preprekama kojima se sprečava iskliznuće kotača invalidskih kolica s ploče dizala dok je u pogonu.
Pomična prepreka ili ugrađena projektna rješenja sprečavaju iskliznuće kotača invalidskih kolica s ruba koji je najbliži vozilu, sve dok dizalo ne dosegne potpuno podignuti položaj.
Sve stranice ploče dizala koje se pružaju iza vozila dok su u podignutom položaju moraju biti opremljene preprekama koje su visoke najmanje 25 mm. Te prepreke ne smiju ometati manevriranje kolica u hodnik vozila ili iz njega.
Prepreka na rubu ukrcajne strane (vanjska prepreka) koja služi kao rampa za ukrcavanje kada je dizalo na tlu mora biti dovoljno visoka kada je podignuta ili zatvorena ili se mora osigurati dodatni sustav kojim se sprečava otklizavanje invalidskih kolica s ploče ili prijelaz kolicima preko prepreke.
Dizalo mora omogućivati usmjeravanje korisnika invalidskih kolica prema naprijed i prema natrag.
Dizalo mora sadržavati oznake u kontrastnoj boji.
5.3.2. Željeznička vozila
Sljedeće su stavke utvrđene kao interoperabilni sastavni dijelovi željezničkih vozila:
5.3.2.1.
Uređaj za upravljanje vratima ima vizualnu oznaku koja se nalazi na njemu ili oko njega kad je uključen te se njime upravlja dlanom koristeći silu koja ne smije premašiti 15 N.
Može se razaznati dodirom (npr. s pomoću taktilnih oznaka); takva oznaka označuje funkciju.
5.3.2.2.
Središte bilo koje kvake, brave ili drugog uređaja za upravljanje vratima s unutarnje i s vanjske strane odjeljka nužnika mora se nalaziti na visini od najmanje 800 mm do najviše 1 100 mm od praga vrata nužnika.
Vizualna i taktilna oznaka (ili zvučni signal) izvan i unutar nužnika pokazuju kada su vrata zaključana.
Svi uređaji za upravljanje vratima i druga oprema u nužniku (osim prostora za previjanje i uređaja za pozivanje u slučaju opasnosti) mogu se pokrenuti silom koja ne premašuje 20 N.
Svi uređaji za upravljanje, uključujući sustav za ispiranje, moraju se vidno razlikovati od pozadine i razaznaje ih se dodirom.
Potrebno je osigurati jasne i detaljne informacije za rukovanje bilo kojim uređajem za upravljanje, s pomoću piktograma i taktilnih oznaka.
Sjedalo i poklopac školjke te rukohvati moraju se vidno razlikovati od pozadine.
5.3.2.3.
Standardni nužnik nije namijenjen korisniku invalidskih kolica.
Najmanja korisna širina vrata mora iznositi 500 mm.
Pored sjedala školjke i umivaonika mora biti pričvršćen vodoravan i/ili okomit rukohvat u skladu s točkom 4.2.2.9.
5.3.2.4.
Univerzalni nužnik namijenjen je svim putnicima, uključujući sve osobe s invaliditetom i osobe s ograničenom pokretljivošću.
Područje korištenja univerzalnog nužnika utvrđeno je metodom korištenom za njegovo ocjenjivanje (A ili B u skladu s točkom 6.1.3.1.).
Ulazna vrata nužnika moraju imati svijetlu korisnu širinu od najmanje 800 mm. Ako su vrata automatska ili poluautomatska, moguće ih je djelomično otvoriti kako bi pomoćnik korisnika invalidskih kolica mogao izaći iz ili ponovno ući u modul nužnika.
Na vanjskoj strani vrata mora postojati znak u skladu s Dodatkom N.
Unutar nužnika mora postojati dovoljno prostora za manevriranje i postavljanje invalidskih kolica u položaj pokraj školjke kojim je omogućeno bočno i dijagonalno prenošenje osobe u invalidskim kolicima na sjedalo školjke, kako je utvrđeno u Prilogu M.
Ispred sjedala školjke mora postojati najmanje 700 mm slobodnog prostora koji prati profil sjedala.
Na obje strane sjedala školjke, produžujući se najmanje do prednjeg ruba sjedala školjke, nalazi se horizontalan rukohvat koji je u skladu sa zahtjevima točke 4.2.2.9.
Rukohvat sa strane do koje invalidska kolica imaju pristup mora biti pričvršćen tako da se korisnik invalidskih kolica može nesmetano premjestiti na sjedalo školjke i s njega.
Površina spuštene daske školjke mora se nalaziti na visini od 450 mm do 500 mm od razine poda.
Sva oprema mora biti lako pristupačna korisniku invalidskih kolica.
Prostor nužnika mora biti opremljen najmanje dvama uređajima za pozivanje u slučaju opasnosti koji pri rukovanju šalju signal osobi koja može reagirati na odgovarajući način; ne moraju započeti komunikaciju.
Sučelje uređaja za pozivanje u slučaju opasnosti odgovara definiciji iz točke 5.3.2.6.
Jedan uređaj za pozivanje u slučaju opasnosti mora biti postavljen najviše 450 mm od poda, mjereno vertikalno od površine poda do središta tipki. Mora biti postavljen tako da ga može dohvatiti osoba koja leži na podu.
Drugi mora biti postavljen na visini od najmanje 800 mm do najviše 1 100 mm iznad tla, izmjereno vertikalno do središta tipki.
Ta dva uređaja za pozivanje u slučaju opasnosti moraju biti postavljena na različitim vertikalnim površinama prostora, tako da ih se može dosegnuti s raznih položaja.
Uređaji za pozivanje u slučaju opasnosti moraju se razlikovati od svih drugih uređaja u nužniku, moraju biti drugačije boje i vidno se razlikovati od svoje pozadine.
Ako postoji stolić za previjanje, njegova korisna površina u spuštenom položaju mora biti između 800 i 1 000 mm iznad razine poda.
5.3.2.5.
Korisna površina stolića za previjanje mora biti najmanje širine 500 mm široka i dužine 700 mm.
Projektiran je tako da sprečava slučajno otklizavanje djeteta, nema oštrih rubova i podnosi težinu od najmanje 80 kg.
Moguće ga je izvući samo jednom rukom i koristeći silu koja ne premašuje 25 N.
5.3.2.6.
Uređaj za pozivanje u slučaju opasnosti mora:
imati oznaku zelene ili žute pozadine (u skladu sa specifikacijom iz Dodataka A, indeksa 10.) i bijeli simbol, koji predstavlja zvono ili telefon; oznaka se može nalaziti na tipki ili okviru ili na odvojenom piktogramu,
sadržavati taktilne simbole,
odašiljati vizualni i zvučni prikaz korištenja uređaja,
po potrebi pružati dodatne upute za uporabu,
omogućivati upravljanje dlanom, a potrebna sila kojom se djeluje pri upravljanju ne smije prelaziti 30 N.
5.3.2.7.
Imena svake postaje (koja mogu biti u skraćenom obliku) ili riječi poruke, moraju biti prikazani najmanje dvije sekunde.
Ako se koristi pomični prikaz (horizontalno ili vertikalno), svaka cijela riječ mora biti prikazana najmanje dvije sekunde, a brzina horizontalnog pomicanja ne smije prelaziti šest znakova u sekundi.
Slova korištena za tekst moraju biti lako čitljiva.
Velika slova i brojke na vanjskim zaslonima moraju biti visoki najmanje 70 mm na prednjim zaslonima i najmanje 35 mm na bočnim zaslonima.
Unutarnje se zaslone mora projektirati i ocijeniti za područje uporabe definirano najvećom udaljenosti s koje je moguće čitanje u skladu sa sljedećom formulom:
Tablica 13.
Područje uporabe unutarnjih zaslona za željeznička vozila
Udaljenost s koje je moguće razabrati oznake |
Visina velikih slova i brojki |
< 8 750 mm |
(udaljenost s koje je moguće razabrati oznake/250) mm |
8 750 do 10 000 mm |
35 mm |
> 10 000 mm |
(udaljenost s koje je moguće razabrati oznake/285) mm |
5.3.2.8.
Pomična stuba ili ploča za premošćivanje mora se projektirati i ocijeniti za područje uporabe definirano širinom vrata na koja ih se može postaviti.
Mehanička čvrstoća uređaja mora biti u skladu sa specifikacijom iz Dodatka A, indeksa 11.
Ugrađuje se odgovarajući mehanizam koji jamči stabilnost uređaja u rasklopljenom i sklopljenom stanju.
Uređaj mora imati površinu otpornu na klizanje i imati efektivnu svijetlu širinu jednaku širini vrata.
Uređaj mora biti opremljen opcijom otkrivanja prepreka u skladu sa specifikacijom iz Dodatka A, indeksa 11.
Uređaj mora imati mogućnost rasklapanja i sklapanja u nuždi ako dođe do prekida napajanja stube strujom.
5.3.2.9.
Rampe se moraju projektirati i ocijeniti za područje uporabe definirano najvećim vertikalnim razmakom koji mogu premostiti unutar najvećeg nagiba od 18 %.
Rampe imaju nosivost najmanje 300 kg pri opterećenju raspoređenom na površini od 660 mm × 660 mm na sredini rampe.
Ulaznu rampu osoblje ručno postavlja ili ga se stavlja u radni položaj poluautomatski, mehaničkim sredstvima kojima upravlja osoblje ili putnik.
Ako je rampa na električni pogon, mora imati mogućnost ručnog upravljanja u slučaju prekida električnog napajanja.
Površina rampe mora biti otporna na klizanje i imati efektivnu svijetlu širinu od najmanje 760 mm.
Rampe koje imaju svijetlu širinu manju od 1 000 mm s obje strane moraju imati podignute rubove koji sprečavaju iskliznuće kotača sredstava za kretanje s nje.
Završeci na oba kraja rampe moraju biti zakošeni i ne smiju biti viši od 20 mm. Moraju biti opremljeni upozoravajućim trakama u kontrastnoj boji.
Za vrijeme korištenja za ukrcaj ili iskrcaj rampa mora biti pričvršćena tako da je se ne može pomicati.
Poluautomatska rampa mora biti opremljena uređajem koji može zaustaviti kretanje pomičnog dijela ako njegov prednji dio za vrijeme kretanja dođe u dodir s kakvim predmetom ili osobom.
Rampa mora sadržavati oznake u kontrastnoj boji.
5.3.2.10.
Dizala se moraju projektirati i ocijeniti za područje uporabe definirano najvećim vertikalnim razmakom koju mogu premostiti.
Površina ploče lifta mora biti otporna na klizanje. Ploča dizala na površini mora imati svijetlu širinu od najmanje 760 mm i dužinu od 1 200 mm. Prema Dodatku M, osigurava se dodatna dužina od 50 mm noge iznad visine od 100 mm iznad ploče dizala, uzimajući u obzir kretanje korisnika invalidskih kolica u dizalo i iz dizala.
Ploča za premošćivanje kojom se premošćuje razmak između ploče dizala i poda vagona mora biti najmanje širine 720 mm.
Dizalo ima nosivost najmanje 300 kg pri opterećenju raspoređenom na površini od 660 mm × 660 mm na sredini ploče dizala.
Ako postoje, sve tipke za izvlačenje, spuštanje na tlo, podizanje i sklapanje dizala zahtijevaju neprekinut pritisak operatora dizala i ne dopuštaju nepravilan redoslijed operacija dizala kada je ploča dizala zauzeta.
Dizalo ima ugrađene mogućnosti za ručno izvlačenje, spuštanje na tlo korisnika dizala te podizanje i sklapanje praznog dizala u slučaju prekida električnog napajanja.
Tijekom podizanja ili spuštanja osobe ni jedan se dio dizala ne smije kretati brzinom iznad 150 mm/s i ne smije prelaziti 600 mm/s tijekom rasklapanja ili sklapanja (osim ako se dizalo ručno rasklapa ili sklapa).
Najveće horizontalno i vertikalno ubrzanje zauzetog dizala iznosi 0,3 g.
Ploča dizala mora biti opremljena preprekama kojima se sprečava iskliznuće kotača invalidskih kolica s ploče dizala dok je u pogonu.
Pomična prepreka ili ugrađena projektna rješenja sprečavaju iskliznuće kotača invalidskih kolica s ruba koji je najbliži vozilu, sve dok dizalo ne dosegne potpuno podignuti položaj.
Sve stranice ploče dizala koje se pružaju iza vozila dok su u podignutom položaju moraju biti opremljene preprekama koje su visoke najmanje 25 mm. Te prepreke ne smiju ometati manevriranje kolica u hodnik vozila ili iz njega.
Prepreka na rubu ukrcajne strane (vanjska prepreka) koja služi kao rampa za ukrcavanje kada je dizalo na tlu mora biti dovoljno visoka kada je podignuta ili zatvorena ili se mora osigurati dodatni sustav kojim se sprečava otklizavanje invalidskih kolica s ploče ili prijelaz kolicima preko prepreke.
Dizalo mora omogućivati usmjeravanje korisnika invalidskih kolica prema naprijed i prema natrag.
Dizalo mora sadržavati oznake u kontrastnoj boji.
6. OCJENJIVANJE SUKLADNOSTI I/ILI PRIKLADNOSTI ZA UPORABU
Moduli za postupke za ocjenjivanje sukladnosti, prikladnosti uporabe i provjeru EZ-a opisani su u Odluci 2010/713/EU.
6.1. Interoperabilni sastavni dijelovi
6.1.1. Ocjena sukladnosti
Izjavu EZ sukladnosti ili prikladnosti za uporabu, u skladu s člankom 13. stavkom 1. i Prilogom IV. Direktivi 2008/57/EZ, sastavlja proizvođač ili njegov ovlašteni zastupnik s poslovnim nastanom u Uniji prije stavljanja pojedinoga interoperabilnog sastavnog dijela na tržište.
Ocjenjivanje sukladnosti interoperabilnog sastavnog dijela obavlja se u skladu s propisanom modulima tog određenog sastavnog dijela navedenima u točki 6.1.2. ovog TSI-ja.
6.1.2. Primjena modula
Moduli za potvrdu EZ-a o sukladnosti interoperabilnih sastavnih dijelova navedeni su u tablici u nastavku:
Tablica 14.
Moduli za potvrdu EZ-a o sukladnosti interoperabilnih sastavnih dijelova
Modul CA |
Unutarnji nadzor proizvodnje |
Modul CA1 |
Unutarnji nadzor proizvodnje i provjera proizvoda individualnim ispitivanjem |
Modul CA2 |
Unutarnji nadzor proizvodnje i provjera proizvoda u nasumičnim vremenskim razmacima |
Modul CB |
Tipsko ispitivanje EZ-a |
Modul CC |
Sukladnost s tipom utemeljena na unutarnjem nadzoru proizvodnje |
Modul CD |
Sukladnost s tipom utemeljena na upravljanju sustavom proizvodnog postupka |
Modul CF |
Sukladnost s tipom na temelju provjere proizvoda |
Modul CH |
Sukladnost utemeljena na cjelovitom sustavu upravljanja kvalitetom |
Modul CH1 |
Sukladnost utemeljena na cjelovitom sustavu upravljanja kvalitetom i ispitivanje projektiranja |
Modul CV |
Tipsko ispitivanje kroz iskustvo stečeno radom (prikladnost za uporabu) |
Proizvođač ili njegov ovlašteni zastupnik s poslovnim nastanom u Uniji odabire jedan modul ili kombinaciju više modula označenih u tablici u nastavku u odnosu na sastavni dio.
Tablica 15.
Kombinacija modula za potvrdu EZ-a o sukladnosti interoperabilnih sastavnih dijelova
Točka ovog Priloga |
Sastavni dijelovi koji se ocjenjuju |
Modul CA |
Modul CA1 ili CA2 (*1) |
Modul CB + CC |
Modul CB + CD |
Modul CB + CF |
Modul CH (*1) |
Modul CH1 |
5.3.1.1. |
Zasloni |
|
X |
X |
X |
|
X |
X |
5.3.1.2. i 5.3.1.3. |
Rampe i dizala na peronima |
|
X |
|
X |
X |
X |
X |
5.3.2.1. |
Sučelje uređaja za upravljanje vratima |
X |
|
X |
|
|
X |
|
5.3.2.2., 5.3.2.3. i 5.3.2.4. |
Moduli nužnika |
|
X |
X |
X |
|
X |
X |
5.3.2.5. |
Stolić za previjanje |
X |
|
X |
|
|
X |
|
5.3.2.6. |
Uređaji za pozivanje u slučaju opasnosti |
X |
|
X |
|
|
X |
|
5.3.2.7. |
Unutarnji i vanjski zasloni |
|
X |
X |
X |
|
X |
X |
5.3.2.8. do 5.3.2.10. |
Uređaji za ukrcaj |
|
X |
|
X |
X |
X |
X |
(*1)
Moduli CA1, CA2 ili CH mogu se uporabiti samo u slučaju proizvoda proizvedenih u skladu s projektom koji je razvijen i već korišten za stavljanje proizvoda na tržište prije primjene odgovarajućih TSI-ja primjenjivih na te proizvode, pod uvjetom da proizvođač prijavljenom tijelu dokaže da su pregled projekta i ispitivanje tipa provedeni za prethodne primjene u usporedivim uvjetima te sukladni zahtjevima ovog TSI-ja; ti se dokazi bilježe te se smatraju istovrijednim dokazima kao oni modula CB ili ispitivanja projekta prema modulu CH1. |
U slučaju posebnog postupka ocjenjivanja, on se navodi u točki 6.1.3.
6.1.3. Posebni postupci ocjenjivanja
6.1.3.1.
Prostor unutar nužnika koji omogućuje manevar invalidskih kolica kako je definirano u Dodatku M na položaj iz kojeg je moguće bočno i dijagonalno premještanje osobe u invalidskim kolicima na sjedalo školjke ocjenjuje se s pomoću metode A opisane u specifikaciji u Dodatku A, indeksu 9.
Ako metoda A nije moguća, dopušteno je koristiti metodu B opisanu u specifikaciji iz Dodatka A, indeksa 9. Navedeno je moguće samo u sljedećim slučajevima:
6.1.3.2.
Ako modul nužnika ili modul univerzalnog nužnika nisu ugrađeni kao nezavisni odjeljak, njegove značajke može se ocijeniti na razini podsustava.
6.2. Podsustavi
6.2.1. Provjera EZ-a (općenito)
Postupci provjere EZ-a koje treba primijeniti na podsustave opisani su u članku 18. Direktive 2008/57/EZ i Prilogu VI. toj Direktivi.
Postupak provjere EZ-a provodi se u skladu s propisanim modulima iz točke 6.2.2. ovog TSI-ja.
Za podsustav infrastrukture, ako podnositelj zahtjeva dokaže da su testovi ili ocjenjivanja podsustava ili dijela podsustava jednaki ili da su uspješno primijenjeni za prethodne zahtjeve za izdavanje projekta, prijavljeno tijelo razmatra rezultate tih testova i ocjena za provjeru EZ-a.
Postupak odobrenja i sadržaj ocjenjivanja zajedno određuju podnositelj zahtjeva i prijavljeno tijelo u skladu sa zahtjevima utvrđenima u ovom TSI-ju i u skladu s pravilima iz odjeljka 7. ovog TSI-ja.
6.2.2. Postupci provjere EZ-a za podsustave (moduli)
Moduli za provjeru EZ-a za podsustave navedeni su u tablici u nastavku:
Tablica 16.
Moduli za provjeru EZ-a za podsustave
Modul SB |
Tipsko ispitivanje |
Modul SD |
Provjera EZ-a koja se temelji na sustavu upravljanja kvalitetom |
Modul SF |
Provjera EZ-a koja se temelji na provjeri proizvoda |
Modul SG |
Provjera EZ-a koja se temelji na provjeri jedinice |
Modul SH1 |
Provjera EZ-a koja se temelji na cjelovitom sustavu upravljanja kvalitetom i ispitivanju projekta |
Podnositelj zahtjeva izabire jedan modul ili kombinaciju modula iz tablice 17.
Tablica 17.
Kombinacija modula za provjeru EZ-a za podsustave
Podsustav Faza |
Modul SB + SD |
Modul SB + SF |
Modul SG |
Modul SH1 |
Podsustav željezničkih vozila |
X |
X |
|
X |
Podsustav infrastrukture |
|
|
X |
X |
Značajke podsustava koji se ocjenjuje u odgovarajućim fazama navedene su u Prilogu E ovom TSI-ju, u tablici E1 za podsustav infrastrukture i tablici E2 za podsustav željezničkih vozila. Podnositelj zahtjeva potvrđuje da je svaki proizvedeni podsustav sukladan s tipom.
6.2.3. Posebni postupci ocjenjivanja
6.2.3.1.
Ocjenjivanje zahtjeva za sjedala za prenošenje sastoji se samo od provjere da su ista na raspolaganju i opremljena pomičnim naslonima za ruke. Posebno se ne ocjenjuje metoda prenošenja.
6.2.3.2.
Ovaj se zahtjev potvrđuje izračunom, na temelju nominalnih vrijednosti crteža konstrukcije vozila i nominalnih vrijednosti odgovarajućeg (odgovarajućih) perona na kojem je predviđeno zaustavljanje željezničkih vozila. Vanjski završetak poda na ulaznim vratima isto se tako smatra stubom.
6.2.4. Tehnička rješenja pod pretpostavkom sukladnosti u fazi projektiranja
U pogledu ovog TSI-ja, podsustav infrastrukture može se smatrati sklopom niza potkomponenti koje se ponavljaju poput:
U odnosu na te potkomponente podsustava infrastrukture pretpostavka sukladnosti može se ocijeniti u fazi projektiranja prije i nezavisno od bilo kojeg posebnog projekta. Prijavljeno tijelo u fazi projektiranja izdaje privremenu izjavu o provjeri (ISV).
6.2.5. Ocjenjivanje održavanja
U skladu s člankom 18. stavkom 3. Direktive 2008/57/EZ, prijavljeno tijelo odgovorno je za sastavljanje tehničke dokumentacije koja sadržava dokumentaciju koja se zahtijeva za rad i održavanje.
Prijavljeno tijelo potvrđuje samo da je dokumentacija koja se zahtijeva za rad i održavanje, kako je određeno u točki 4.5 ovog TSI-ja, dostavljena. Prijavljeno tijelo nije zaduženo za provjeru podataka sadržanih u dostavljenoj dokumentaciji.
6.2.6. Ocjenjivanje operativnih propisa
Sukladno s člancima 10. i 11. Direktive 2004/49/EZ, željeznički prijevoznici i upravitelji infrastrukture moraju dokazati sukladnost s operativnim zahtjevima ovog TSI-ja u okviru njihova sustava upravljanja sigurnosti pri podnošenju zahtjeva za novo ili izmijenjeno rješenje o sigurnosti za obavljanje usluga u željezničkom prijevozu ili rješenje o sigurnosti za upravljanje željezničkom infrastrukturom.
Za potrebe ovog TSI-ja prijavljeno tijelo ne provjerava ni jedan operativni propis, čak i ako su isti navedeni u točki 4. 4.
6.2.7. Ocjenjivanje jedinica namijenjenih za opću uporabu
Ako se željeznička vozila nabavljaju kao pojedinačna vozila, a ne u fiksnim kompozicijama, ta se vozila ocjenjuju prema odgovarajućim točkama ovog TSI-ja, pri čemu se prihvaća da svako od navedenih vozila ne mora imati prostore za invalidska kolica, prostore s pristupom za invalidska kolica ili univerzalni nužnik.
Prijavljeno tijelo ne provjerava područja uporabe u smislu tipa željezničkog vozila, koji, povezan s jedinicom koju se mora ocijeniti, osigurava da je vlak sukladan s TSI-jem.
Nakon što takva jedinica dobije rješenje da može započeti s radom, željeznički prijevoznik odgovoran je da, pri sastavljanju vlaka s ostalim sukladnim vozilima, točka 4.2. ovog TSI-ja bude ispoštovana na razini vlaka, u skladu s propisima iz točke 4.2.2.5. TSI-ja za vođenje i upravljanje prometom (OPE TSI) (kompozicija vlaka).
7. PROVEDBA TSI-ja
7.1. Primjena ovog TSI-ja na novu infrastrukturu i željeznička vozila
7.1.1. Nova infrastruktura
Ovaj TSI primjenjuje se na sve nove postaje unutar njegova područja primjene.
Ovaj TSI ne primjenjuje se na nove postaje kojima je već dodijeljena građevinska dozvola ili koje su predmet ugovora za izvođenje građevinskih radova koji je već potpisan ili je u tijeku završna faza natječajnog postupka na datum primjene ovog TSI-ja. Unatoč tome, u takvim se slučajevima mora primijeniti TSI za osobe s ograničenom pokretljivošću (PRM TSI 2008 ( 7 )) unutar njegova definiranog područja primjene. Pri projektima koji se odnose na postaje u kojima će se primjenjivati TSI za osobe s ograničenom pokretljivošću (PRM TSI 2008), dopušteno je (ali ne i obvezno) upotrebljavati revidiranu verziju, bilo u cijelosti ili određene odjeljke. Ako je primjena ograničena na određene odjeljke, podnositelj zahtjeva mora to opravdati i na uvid dati dokumente kojima će pokazati da su primjenjivi zahtjevi i dalje dosljedni, a to treba odobriti prijavljeno tijelo.
Kada se postaje koje su dugo bile zatvorene za putnički promet ponovno puste u rad, to se može smatrati obnovom ili modernizacijom u skladu s točkom 7.2.
U svim slučajevima izgradnje nove postaje upravitelj postaje trebao bi organizirati savjetovanje sa subjektima zaduženima za upravljanje susjedstvom, kako bi se omogućilo ispunjavanje zahtjeva pristupačnosti ne samo na postaji nego i u odnosu na pristup postaji. U slučaju višemodalnih postaja, treba se isto tako savjetovati s tijelima nadležnima za druge vrste prijevoza u vezi s međusobnim pristupom između željeznice i drugih načina prijevoza.
7.1.2. Nova željeznička vozila
Ovaj TSI primjenjuje se na sve jedinice željezničkih vozila u njegovu području primjene koje su puštene u rad nakon datuma primjene ovog TSI-ja, osim slučajeva u kojima se primjenjuju točke 7.1.1.2. „Prijelazna faza” i 7.1.3.1.
7.2. („Podsustav željezničkih vozila”) TSI-ja za lokomotive i putnička željeznička vozila.
7.2.1. Primjena ovog TSI-ja na postojeću infrastrukturu i željeznička vozila
Mjere postupnog prijelaza na ciljani sustav
Ovaj TSI primjenjuje se na podsustave za vrijeme njihove obnove ili modernizacije. Ovaj TSI ne primjenjuje se na obnovljene ili modernizirane postaje kojima je već dodijeljena građevinska dozvola ili koje su predmet ugovora za izvođenje građevinskih radova koji je već potpisan ili je u tijeku završna faza natječajnog postupka na datum primjene ovog TSI-ja.
Ovaj se TSI ne primjenjuje na obnovljena ili modernizirana željeznička vozila koja su predmet ugovora koji je već potpisan ili je u zaključnoj fazi natječajnog postupka na dan primjene ovog TSI-ja.
U odnosu na postojeću infrastrukturu i željeznička vozila, sveobuhvatni je cilj TSI-ja ostvariti sukladnost s TSI-jem s pomoću označivanja i progresivnog uklanjanja postojećih prepreka pristupačnosti.
Države članice osiguravaju da se organiziraju inventari imovine i donose planove provedbe da bi se ostvario cilj ove Uredbe.
7.2.1.1.
7.2.1.1.1. Funkcionalna i tehnička arhitektura
Funkcije inventara imovine sastoje se od:
utvrđivanja i uklanjanja prepreka pristupačnosti;
pružanja praktičnih informacija korisnicima;
nadzora i ocjene napretka u pogledu pristupačnosti.
Arhitektura za razmjenu podataka o pristupačnosti predviđena je Uredbom (EU) br. 454/2011 (TSI za za telematske aplikacije).
Za formatiranje i razmjenu podataka o pristupačnosti primjenjuju se sljedeće norme:
CEN/TS 16614-1:2014 Javni prijevoz – Razmjena podataka o mreži i redovima vožnje (NeTEx) – Dio 1.: Format za razmjenu mrežne topologije javnog prijevoza 2014-05-14
EN 12896-1:2016 Javni prijevoz. Referentni podatkovni model. Zajednički koncepti (Transmodel)
Za konkretnu predviđenu uporabu, usklađeni posebni profil transmodela, kako je navedeno u tehničkoj dokumentaciji iz indeksa 1. Dodatka O.
7.2.1.1.2. Pravila za unos i samoprocjenu podataka o pristupačnosti
Pravila za unos i samoprocjenu podataka o pristupačnosti su:
subjekti koji prikupljaju podatke o pristupačnosti u odnosu na imovinu ne moraju biti neovisni od svakodnevnog upravljanja tom imovinom;
tijekom prvog prikupljanja podataka o pristupačnosti na temelju stupanja na snagu Provedbene uredbe Komisije (EU) 2019/772 ( 8 ), status usklađenosti postaja s ovim TSI-jem može biti evidentiran kao neocijenjen;
ako je postaja ili njezin dio u postupku modernizacije, obnove ili drugih radova predviđenih nacionalnim provedbenim planom za ovaj TSI, odgovarajući podaci o pristupačnosti se ažuriraju, uključujući status usklađenosti s ovim TSI-jem, prema potrebi;
status usklađenosti s ovim TSI-jem može se ažurirati na temelju privremene izjave o promjeni, kako je opisano u točki 6.2.4. ovog TSI-ja;
ispravnost opreme nije potrebno evidentirati.
Komisija stavlja na raspolaganje alat za prikupljanje podataka čiji su načini rada opisani u tehničkoj dokumentaciji iz indeksa 2. Dodatka O.
Umjesto toga, ako postoje strukturirani podaci o pristupačnosti koji se mogu pretvoriti u usklađeni profil, ti se podaci mogu prenijeti nakon konverzije. Metodologija za konverziju postojećih podataka o pristupačnosti i komunikacijski protokol predviđeni su u tehničkim dokumentima iz indeksa 3. Dodatka O.
7.2.1.1.3. Pravila za uvid u podatke
Iz ERSAD-a:
javnost može pristupiti podacima preko javne internetske stranice koju uređuje Agencija Europske unije za željeznice;
registriranim nacionalnim tijelima omogućeno je preuzimanje svih podataka o pristupačnosti koji su relevantni za države članice;
Komisiji i Agenciji omogućeno je preuzimanje svih podataka o pristupačnosti.
Baza podataka ERSAD kojom upravlja Agencija ne smije biti povezana s drugim bazama podataka.
7.2.1.1.4. Pravila za upravljanje povratnim informacijama korisnika
Povratne informacije korisnika mogu biti u obliku:
institucijskih povratnih informacija od udruženja korisnika, uključujući organizacije koje predstavljaju osobe s invaliditetom: postojeće strukture smiju se upotrebljavati pod uvjetom da su u njih uključeni predstavnici organizacija osoba s invaliditetom i osoba s ograničenom pokretljivošću te se njima odražava stanje na odgovarajućoj razini, što ne mora nužno biti na nacionalnoj razini. Postupak za pružanje povratnih informacija korisnika organiziran je na način kojim se omogućuje sudjelovanje tih organizacija na ravnopravnoj osnovi;
povratnih informacija od pojedinaca: posjetitelji internetskih stranica imaju mogućnost prijavljivanja netočnih informacija o pristupačnosti u odnosu na konkretnu postaju i moraju dobiti potvrdu da je njihova primjedba zaprimljena.
Tijela odgovorna za prikupljanje, održavanje i razmjenu podataka u oba slučaja moraju na odgovarajući način razmotriti povratne informacije korisnika.
7.2.2. Primjena ovog TSI-ja na postojeću infrastrukturu
U odnosu na infrastrukturu, sukladnost s ovim TSI-jem obvezna je za one dijelove koji se obnavljaju ili moderniziraju. Međutim, u TSI-ju se predviđa mogućnost da se, zbog značajki naslijeđenoga željezničkog sustava, sukladnost postojeće infrastrukture može ostvariti postupnim razvojem pristupačnosti.
Osim tog postupnog pristupa, u odnosu na ciljani sustav za postojeću infrastrukturu dopuštene su sljedeće iznimke:
7.2.3. Primjena ovog TSI-ja na postojeća željeznička vozila
U odnosu na željeznička vozila, sukladnost s ovim TSI-jem za one dijelove koji su obnovljeni ili modernizirani mora biti kako je opisano u Dodatku F.
7.3. Posebni slučajevi
7.3.1. Općenito
Posebni slučajevi, koji su navedeni u točki 7.3.2., opisuju posebne odredbe koje su potrebne i odobrene na određenim mrežama svake države članice.
Ti posebni slučajevi razvrstani su kao:
— |
slučajevi „P” : trajni slučajevi, |
— |
slučajevi „T” : privremeni slučajevi, u kojima se planira postizanje ciljanog sustava u budućnosti. |
7.3.2. Popis posebnih slučajeva
7.3.2.1.
Posebni slučajevi „P” za Njemačku i Dansku
10 % svih sjedala rezervirano je za invalide. U vlakovima s dobrovoljnom i obveznom rezervacijom najmanje 20 % tih sjedala rezerviranih za invalide označeno je piktogramima, a preostalih 80 % sjedala rezerviranih za invalide moguće je rezervirati unaprijed.
U vlakovima bez mogućnosti rezervacije sva sjedala rezervirana za invalide označena su piktogramima u skladu s točkom 4.2.2.1.2.1.
7.3.2.2.
Posebni slučaj „P” za Francusku za mrežu „Ile de France”
Broj prostora za invalidska kolica ograničen je na dva za svaku jedinicu predviđenu za uporabu na linijama A, B, C, D i E mreže Ile de France Express neovisno njezinoj dužini.
7.3.2.3.
Posebni slučaj „P” za Francusku za mrežu „Ile de France”
Zbog kratkog vremena zadržavanja i vremena putovanja između postaja, pri otvaranju ulaznih vrata u bilo kojoj jedinici predviđenoj za uporabu na linijama A, B, C, D i E nije potreban zvučni signal.
7.3.2.4.
Posebni slučaj „P” za Veliku Britaniju, Sjevernu Irsku i Irsku
Zbog ograničenog profila pruge, lukova na kolosijecima i zbog toga ograničene širine vozila, dopušta se da se sukladnost točke 4.2.2.6. (prva alineja) odnosi samo na pristup sjedalima rezerviranima za invalide.
Ovaj posebni slučaj ne sprečava pristup željezničkih vozila sukladnih TSI-ju nacionalnoj mreži.
7.3.2.5.
Posebni slučaj „P” za Francusku za mrežu „Ile de France”
Za vlakove na dvije razine najveća dopuštena visina unutarnjih stuba (tj. svih stuba osim vanjskih ulaznih) može iznositi najviše 208 mm, s najmanjom dubinom od 215 mm, izmjereno na središnjoj osi stube.
7.3.2.6.
Posebni slučaj „P” za Estoniju, Latviju i Litvu za sva željeznička vozila za koja je u uobičajenom prometu predviđeno zaustavljanje na peronima visine 200 mm
U takvim slučajevima, vrijednosti δh, δν+ i δν– moraju biti u skladu sa sljedećom tablicom.
Tablica 18.
Vrijednosti δh, δν+ i δν- za posebni slučaj za Estoniju, Latviju i Litvu
|
δh mm |
δν+ mm |
δν- mm |
na ravnom kolosijeku u razini |
200 |
400 |
n.p. |
Posebni slučaj „P” za Finsku
Na linijama u Finskoj bit će potrebna dodatna stuba. Prva korisna stuba mora biti takva da najveći konstrukcijski profil vozila ispunjava zahtjeve specifikacije iz Dodatka A, indeksa 14., a vrijednosti δh, δν+ i δν– moraju biti u skladu sa sljedećom tablicom:
Tablica 19.
Vrijednosti δh, δν+ i δν- za posebni slučaj za Finsku
|
δh mm |
δν+ mm |
δν- mm |
na ravnom kolosijeku u razini |
200 |
230 |
160 |
na kolosijeku s promjerom zavoja od 300 m |
410 |
230 |
160 |
Posebni slučaj „P” za Njemačku za sva željeznička vozila za koja je u uobičajenom prometu predviđeno zaustavljanje na peronima visine 960 mm
U takvim slučajevima, vrijednosti δh, δν+ i δν– moraju biti u skladu sa sljedećom tablicom.
Tablica 20.
Vrijednosti δh, δν+ i δν- za posebni slučaj za Njemačku
|
δh mm |
δν+ mm |
δν- mm |
na ravnom kolosijeku u razini |
200 |
230 |
230 |
na kolosijeku s promjerom zavoja od 300 m |
290 |
230 |
230 |
Posebni slučaj „P” za Austriju i Njemačku za sva željeznička vozila za koja je u uobičajenom prometu predviđeno zaustavljanje na peronima visine do 550 mm
U takvim slučajevima osim zahtjeva iz točke 4.2.2.11.1. (2), mora biti dostupna stuba takva da su vrijednosti δh, δν+ i δν– u skladu sa sljedećom tablicom.
Tablica 21.
Vrijednosti δh, δν+ i δν- za posebni slučaj za Austriju i Njemačku za niske perone
|
δh mm |
δν+ mm |
δν- mm |
na ravnom kolosijeku u razini |
200 |
310 |
n.p. |
na kolosijeku s promjerom zavoja od 300 m |
290 |
310 |
n.p. |
Posebni slučaj „P” za Irsku za sva željeznička vozila za koja je u uobičajenom prometu predviđeno zaustavljanje na peronima visine 915 mm
U takvim slučajevima vrijednosti δh, δν+ i δν– moraju biti u skladu sa sljedećom tablicom.
Tablica 22.
Vrijednosti δh, δν+ i δν- za posebni slučaj za Irsku
|
δh mm |
δν+ mm |
δν- mm |
na ravnom kolosijeku u razini |
275 |
250 |
— |
na kolosijeku s promjerom zavoja od 300 m |
275 |
250 |
— |
Posebni slučaj „P” za Portugal za mrežu profila od 1 668 mm
Za željeznička vozila predviđena za rad na mreži profila tračnica od 1 668 mm prva korisna stuba mora biti u skladu s vrijednostima iz točke 4.2.2.11.1. (5), tablice 9., uključujući željeznička vozila projektirana za interoperabilne profile i koja voze kolosijekom širine 1 668 mm ili 1 435 mm na kolosijeku s tri tračnice (1 668 i 1 435 ).
Peroni visine 685 mm ili 900 mm iznad gornjeg ruba tračnica dopušteni su na mreži nazivne širine kolosijeka od 1 668 mm.
Pragovi vrata na novim putničkim željezničkim vozilima projektirani su tako da su optimizirani za pristup s perona visine 900 mm.
Posebni slučaj „P” za Španjolsku za mrežu profila od 1 668 mm
Za željeznička vozila predviđena za vožnju na španjolskim željezničkim linijama širine kolosijeka od 1 668 mm položaj prve korisne stube odgovarat će mjerama iz sljedećih tablica, ovisno o slobodnom profilu pruge i visini perona.
Tablica 23.
Posebni slučaj za Španjolsku – vrijednosti δh, δν+, δν- i bq0 na ravnom kolosijeku
Na ravnom kolosijeku u razini |
||||
Položaj stube |
Slobodni profil pruge |
|||
GEC16 ili GEB16 |
GHE16 |
Kolosijek s tri tračnice (napomena 1.) |
||
760 ili 680 mm |
550 mm |
|||
δh mm |
275 |
275 |
255 |
316,5 |
δν+ mm |
230 |
|||
δν- mm |
160 |
|||
bq0 |
1 725 |
1 725 |
1 705 |
1 766,5 |
Tablica 24.
Posebni slučaj za Španjolsku – vrijednosti δh, δν+, δν- i bq0 na kolosijeku s promjerom zavoja od 300 m
Na kolosijeku s promjerom zavoja od 300 m |
||||
Položaj stube |
Slobodni profil pruge |
|||
GEC16 ili GEB16 |
GHE16 |
Kolosijek s tri tračnice (napomena 1.) |
||
760 ili 680 mm |
550 mm |
|||
δh mm |
365 |
365 |
345 |
406,5 |
δν+ mm |
230 |
|||
δν- mm |
160 |
|||
bq0 |
1 737,5 |
1 737,5 |
1 717,5 |
1 779 |
Napomena 1.: Te se vrijednosti primjenjuju ako je zajednička tračnica smještena na najbližem položaju u odnosu na peron. Ako je zajednička tračnica najudaljenija od perona, položaj prve korisne stube odgovarat će prikladnim mjerama ovisno o slobodnom profilu pruge i visini perona, kako je definirano u stupcima koji se odnose na širinu kolosijeka od 1 668 mm s dvije tračnice. |
Posebni slučaj „P” za Ujedinjeno Kraljevstvo za sva željeznička vozila za koja je u uobičajenom prometu predviđeno zaustavljanje na peronima visine 915 mm
Dopušteno je projektiranje ulaznih stuba za vozilo kako bi ispunjavale sljedeće vrijednosti kad se vozilo ne kreće na peronu GB nazivne visine od 915 mm:
U takvim slučajevima vrijednosti δh, δν+ i δν– moraju biti u skladu sa sljedećom tablicom:
Tablica 25.
Vrijednosti δh, δν+ i δν- za posebni slučaj za Ujedinjenu Kraljevinu
|
δh mm |
δν+ mm |
δν- mm |
Na ravnom kolosijeku u razini |
200 |
230 |
160 |
Na kolosijeku s promjerom zavoja od 300 m |
290 |
230 |
160 |
Ili, alternativno, položaj naveden u nacionalnim tehničkim propisima prijavljenima za ove potrebe.
Dodatak A
Standardi i normativni dokumenti na koje se upućuje u ovom TSI-ju
|
TSI |
Normativni dokument |
||
Indeks |
Obilježja koja se ocjenjuju |
Točka ovog Priloga |
Dokument br. |
Obvezujuće odredbe |
1. |
Dimenzije dizala Taktilne oznake |
4.2.1.2.2. 4.2.1.10. |
EN 81-70:2003+A1:2004 |
Točka 5.3.1., tablica 1. Prilog E4 |
2. |
Projektiranje pokretnih stuba i pokretnih traka |
4.2.1.2.2. |
EN 115-1:2008+A1:2010 |
|
3. |
Rasvjeta na peronima |
4.2.1.9. |
EN 12464-2:2014 |
Tablica 5.12., osim točaka 5.12.16. i 5.12.19. |
4. |
Rasvjeta na peronima |
4.2.1.9. |
EN 12464-1:2011 |
Točka 5.53.1. |
5. |
Indeks prijenosa govora, postaje i željeznička vozila |
4.2.1.11. 4.2.2.7.4. |
EN 60268-16:2011 |
Prilog B |
6. |
Rasvjeta u željezničkim vozilima |
4.2.2.4. |
EN 13272:2012 |
Točka 4.1.2. |
7. |
Sigurnosni znakovi, znakovi upozorenja, obveznog postupanja i zabrane |
4.2.2.7.2. |
ISO 3864-1:2011 |
Sve |
8. |
Izračun vrijednosti bq0 |
4.2.2.11.1. |
EN 15273-1:2013 |
Točka H.2.1.1. |
9. |
Ocjenjivanje modula univerzalnog nužnika |
6.1.3.1. |
TS 16635:2014 |
Sve |
10. |
Definicija boja |
5.3.2.6. |
ISO 3864-1:2011 ISO 3864-4:2011 |
Poglavlje 11. |
11. |
Mehanička čvrstoća uređaja za ukrcaj Otkrivanje prepreka |
5.3.2.8. 5.3.2.8. |
FprEN 14752:2014 |
Točka 4.2.2. Točka 5.4. |
12. |
Simbol oznake za područja s pristupom za invalidska kolica |
Dodatak N N.3 |
ISO 7000:2004 ISO 7001:2007 |
Simbol 0100 Simbol PIPF 006 |
13. |
Simbol oznake za indukcijske petlje |
Dodatak N N.3 |
ETSI EN 301 462 (2000-03) |
4.3.1.2. |
14. |
Posebni slučaj za Finsku |
7.3.2.6. |
EN 15273-2:2013 |
Prilog F |
Dodatak B
Privremeno pravilo prioritizacije za modernizaciju/obnovu postaja
Pri postojećim postajama na kojima je prosječni dnevni protok putnika, dolazećih i odlazećih, u 12-mjesečnom razdoblju 1 000 putnika ili manje, pri obnovi ili modernizaciji ne moraju obvezno postojati dizala ili rampe koji su potrebni da bi se osigurao put bez stuba ako neka druga postaja na udaljenosti unutar 50 km na istom putu vožnje jamči potpuno sukladan pristup bez prepreka. U takvim okolnostima projekt postaje mora predvidjeti mogućnost postavljanja dizala i/ili rampi u budućnosti kako bi postaja bila dostupna svim osobama s invaliditetom i osobama s ograničenom pokretljivošću. Za organiziranje prijevoza osoba s invaliditetom i osoba s ograničenom pokretljivošću pristupačnim sredstvima između te postaje koja nema osiguran pristup i sljedeće postaje koja ima osiguran pristup i nalazi se na istom putu primjenjuju se nacionalni propisi.
Dodatak C
Informacije iz nacionalnoga plana provedbe
Kontekst
Trenutačno stanje
Definicija strategije
Tehnička i operativna sredstva
Financiranje
Daljnje aktivnosti i povratne informacije
Dodatak D
Ocjenjivanje interoperabilnih sastavnih dijelova
D1 PODRUČJE PRIMJENE
U ovom se Prilogu opisuje ocjenjivanje sukladnosti i prikladnosti uporabe interoperabilnih sastavnih dijelova.
D2 ZNAČAJKE
Značajke interoperabilnih sastavnih dijelova koje se ocjenjuju u različitim fazama projektiranja, razvoja i proizvodnje označene su slovom X u tablici D1.
Tablica D1
Ocjenjivanje interoperabilnih sastavnih dijelova
1. |
2. |
3. |
4. |
5. |
Interoperabilni sastavni dijelovi i značajke koje se ocjenjuju |
Ocjenjivanje u sljedećoj fazi |
|||
Faza projektiranja i razvoja |
Faza proizvodnje |
|||
Pregled projektiranja i/ili ispitivanje projektiranja |
Pregled proizvodnog procesa |
Tipsko ispitivanje |
Provjera sukladnosti s tipom |
|
5.3.1.1. Zasloni |
X |
|
X |
X |
5.3.1.2. Rampe na peronima |
X |
|
X |
X |
5.3.1.3. Dizala na peronima |
X |
|
X |
X |
|
|
|
|
|
5.3.2.1. Sučelje uređaja za upravljanje vratima |
X |
|
X |
X |
5.3.2.2. i 5.3.2.3. Standardni nužnici |
X |
|
X |
X |
5.3.2.2. i 5.3.2.4. Univerzalni nužnici |
X |
|
X |
X |
5.3.2.5. Jedinica za previjanje |
X |
|
X |
X |
5.3.2.6. Uređaj za pozivanje u slučaju opasnosti |
X |
|
X |
X |
5.3.2.7. Zasloni |
X |
|
X |
X |
5.3.2.8. Pomična stuba i ploča za premošćivanje |
X |
|
X |
X |
5.3.2.9. Rampa u vozilu |
X |
|
X |
X |
5.3.2.10. Dizalo u vozilu |
X |
|
X |
X |
Dodatak E
Ocjenjivanje podsustava
E1 PODRUČJE PRIMJENE
U ovom se Prilogu opisuje ocjenjivanje sukladnosti podsustava.
E2 ZNAČAJKE I MODULI
Značajke podsustava koje se ocjenjuju u različitim fazama projektiranja, razvoja i proizvodnje označene su slovom X u tablici E.1 za podsustav infrastrukture i u tablici E.2 za podsustav željezničkih vozila.
Tablica E1
Ocjenjivanje podsustava infrastrukture (izgrađenoga i isporučenoga kao jedna cjelina)
1. |
2. |
3. |
Značajke koje se ocjenjuju Faza |
projektiranja i razvoja Pregled |
Faza izgradnje |
Pregled projektiranja i/ili ispitivanje projektiranja |
Inspekcijski pregled na licu mjesta |
|
Parkirališta za osobe s invaliditetom i osobe s ograničenom pokretljivošću |
X |
(X) (*1) |
Putovi bez prepreka |
X |
(X) (*1) |
Označivanje puta |
X |
(X) (*1) |
Vrata i ulazi |
X |
(X) (*1) |
Podne površine |
X |
(X) (*1) |
Prozirne prepreke |
X |
(X) (*1) |
Nužnici |
X |
(X) (*1) |
Namještaj i samostojeći uređaji |
X |
(X) (*1) |
Blagajna/Šalter ili automat za izdavanje voznih karata/Informacijski pult/Uređaj za kontrolu voznih karata/Trokraki mehanizmi/Mjesta za pomoć korisnicima |
X |
(X) (*1) |
Rasvjeta |
X |
X |
Vizualne informacije: oznake, piktogrami, dinamične informacije |
X |
(X) (*1) |
Govorne informacije |
X |
X |
Širina perona i rub perona |
X |
(X) (*1) |
Završetak perona |
X |
(X) (*1) |
Prijelaz preko kolosijeka na postajama u razini |
X |
(X) (*1) |
(*1)
Ako se realizacija razlikuje od propisa projektiranja ili crteža koji su ispitani, potrebno je osigurati crteže stanja kako jest (as-built) ili obaviti inspekcijski pregled na licu mjesta. |
Tablica E2
Ocjenjivanje podsustava željezničkih vozila (izgrađenih i isporučenih kao serijski proizvod)
1. |
2. |
3. |
4. |
Značajke koje se ocjenjuju |
projektiranja i razvoja Pregled |
proizvodnje Pregled |
|
Pregled projektiranja i/ili ispitivanje projektiranja |
Pregled tipa |
Rutinsko ispitivanje |
|
Sjedala |
|||
Općenito |
X |
X |
|
Sjedala rezervirana za invalide – općenito |
X |
|
|
Sjedala okrenuta u istom smjeru |
X |
X |
|
Sjedala okrenuta jedno nasuprot drugom |
X |
X |
|
Prostori za invalidska kolica |
X |
X |
|
Vrata |
|||
Općenito |
X |
X |
|
Vanjska vrata |
X |
X |
|
Unutarnja vrata |
X |
X |
|
Rasvjeta |
|
X |
|
Nužnici |
X |
|
|
Prolazi |
X |
|
|
Informacije za putnike |
|||
Općenito |
X |
X |
|
Oznake, piktogrami i taktilne informacije |
X |
X |
|
Dinamičke vizualne informacije |
X |
X |
|
Dinamičke zvučne informacije |
X |
X |
|
Promjene visine |
X |
|
|
Rukohvati |
X |
X |
|
Prostorije za spavanje s pristupom za invalidska kolica |
X |
X |
|
Položaj stuba za ulazak i izlazak iz vozila |
|||
Opći zahtjevi |
X |
|
|
Stube za ulazak/izlazak |
X |
|
|
Pomoćna sredstva za ukrcaj |
X |
X |
X |
Dodatak F
Obnova ili modernizacija željezničkih vozila
Ako se željeznička vozila obnavljaju ili moderniziraju, moraju biti u skladu sa zahtjevima ovog TSI-ja; sukladnost sa sadržajem ovog TSI-ja nije obvezna u sljedećim slučajevima:
Konstrukcija
Sukladnost nije obvezna ako bi posao zahtijevao strukturalne promjene nosećih okvira vrata (unutarnjih ili vanjskih), podvozja, sigurnosnih stupića, sanduka vozila, zaštitnih uređaja protiv gaženja vozila jednoga preko drugoga ili bilo koje radove koji bi zahtijevali ponovno provjeravanje konstrukcijske cjelovitosti.
Sjedala
Sukladnost s točkom 4.2.2.1. u pogledu ručki na leđnim naslonima sjedala obvezna je samo pri obnovi ili modernizaciji konstrukcije sjedala u cijelom vozilu.
Sukladnost s točkom 4.2.2.1.2. u pogledu dimenzija sjedala rezerviranih za invalide i dimenzija oko njih obvezna je samo pri promjeni rasporeda sjedala u cijelom vlaku i ako je to moguće postignuti bez smanjivanja postojećeg kapaciteta vlaka. U potonjem se slučaju mora osigurati najveći mogući broj sjedala rezerviranih za invalide, pri čemu se treba zadržati postojeći kapacitet.
Sukladnost sa zahtjevima u pogledu prostora iznad glave iznad sjedala rezerviranih za invalide nije obvezna ako je ograničavajući čimbenik polica za prtljagu koja se u okviru obnove ili modernizacije konstrukcijski ne mijenja.
Prostori za invalidska kolica
Osiguranje prostora za invalidska kolica obvezno je ako se mijenja raspored sjedala u cijelom vlaku. Međutim, ako nije moguće promijeniti ulazna vrata ili prolaze tako da bi se omogućio pristup invalidskim kolicima, prostor za invalidska kolica nije potrebno osigurati pri promjeni rasporeda sjedala. Dopušteno je raspoređivanje prostora za invalidska kolica predviđenih u postojećim željezničkim vozilima u skladu s Dodatkom I, slikom I4.
Osiguravanje uređaja za pozivanje u slučaju opasnosti u prostoru za invalidska kolica nije obvezno ako vozilo nema električni komunikacijski sustav koji bi se mogao prilagoditi ugrađivanju takvog uređaja.
Osiguranje sjedala za prenošenje obvezno je samo ako ne zahtijeva izmjenu nacrta postojećih prostora za invalidska kolica.
Vanjska vrata
Sukladnost sa zahtjevima označivanja pozicije vrata u unutrašnjosti s vizualnim razlikovanjem razine poda obvezna je samo kod obnove ili modernizacije podnih obloga.
Sukladnost sa zahtjevima u pogledu signalizacije otvaranja i zatvaranja vrata obvezna je samo kod obnove ili modernizacije sustava upravljanja vratima.
Potpuna sukladnost sa zahtjevima u pogledu položaja i osvijetljenosti tipki za upravljanje vratima obvezna je samo pri obnovi ili modernizaciji sustava upravljanja vratima te ako je moguće tipke premjestiti bez izmjena na konstrukciji vozila ili vrata. Međutim, u tom se slučaju obnovljene ili nadograđene tipke postavljaju koliko god je moguće blizu propisanog položaja.
Unutarnja vrata
Sukladnost sa zahtjevima u pogledu sila potrebnih za upravljanje vratima i položaja tipki obvezna je samo pri obnovi ili modernizaciji vrata, mehanizma vrata i/ili tipaka za upravljanje vratima.
Rasvjeta
Sukladnost sa zahtjevom nije obvezna ako je moguće dokazati da električni sustav nema dovoljno kapaciteta za priključivanje dodatnog opterećenja ili da se takva rasvjeta ne može ugraditi bez strukturalnih izmjena (na vratima itd.).
Nužnici
Osiguranje potpuno sukladnoga univerzalnog nužnika obvezno je samo pri potpunoj obnovi ili modernizaciji postojećih nužnika ako je osiguran prostor za invalidska kolica i ako se sukladni univerzalni nužnik može ugraditi bez strukturalnih izmjena na kućištu vozila.
Osiguravanje uređaja za pozivanje u slučaju opasnosti u univerzalnom nužniku nije obvezno ako vozilo nema električni komunikacijski sustav koji bi se mogao prilagoditi ugrađivanju takvog uređaja.
Prolazi
Sukladnost sa zahtjevima točke 4.2.2.6. obvezna je samo pri promjeni rasporeda sjedala u cijelom vozilu te ako je osiguran prostor za invalidska kolica.
Sukladnost sa zahtjevima u pogledu prolaza između susjednih vozila obvezna je samo ako je u tijeku obnova ili modernizacija prolaza između vozila.
Informacije
Sukladnost sa zahtjevima točke 4.2.2.7. u pogledu informacija o putu vožnje nije obvezna pri obnovi ili modernizaciji. Međutim, ako se u okviru programa obnove ili modernizacije ugrađuje automatski sustav informacija o putu vožnje, on mora ispunjavati zahtjeve iz ove točke.
Sukladnost s drugim dijelovima točke 4.2.2.7. obvezna je tijekom obnove ili modernizacije znakova ili unutarnje opreme vozila.
Promjene visine
Sukladnost sa zahtjevima točke 4.2.2.8. nije obvezna tijekom obnove ili modernizacije; osim što je tijekom obnove ili modernizacije materijala gaznih površina potrebno postaviti sigurnosnu traku u kontrastnoj boji na rub gazišta stube.
Rukohvati
Sukladnost sa zahtjevima točke 4.2.2.9. obvezna je samo pri obnovi ili modernizaciji postojećih rukohvata.
Prostorije za spavanje s pristupom za invalidska kolica
Sukladnost sa zahtjevom za osiguranje prostorija za spavanje s pristupom za invalidska kolica obvezna je samo kod obnove ili modernizacije postojećih prostorija za spavanje.
Osiguravanje uređaja za pozivanje u slučaju opasnosti u prostoriji za spavanje s pristupom za invalidska kolica nije obvezno ako vozilo nema električni komunikacijski sustav koji bi se mogao prilagoditi ugrađivanju takvog uređaja.
Položaji stuba, stube i pomoćna sredstava za ukrcaj
Sukladnost sa zahtjevima točaka 4.2.2.11. i 4.2.2.12. pri obnovi ili modernizaciji nije obvezna, osim kada se postavljaju pomične stube ili druga pomoćna sredstva za ukrcaj ugrađena u vozilo; ona moraju biti usklađena s odgovarajućim podtočkama ove točke TSI-ja.
Međutim, ako se u okviru obnove ili modernizacije osigura prostor za invalidska kolica u skladu s točkom 4.2.2.3., obvezno je osigurati i pomoćno sredstvo za ukrcaj u skladu s točkom 4.4.3.
Dodatak G
Zvučna upozorenja na vanjskim putničkim vratima
Otvaranje vrata – značajke
Zatvaranje vrata – Značajke
Metoda unutarnjeg mjerenja za zvučna upozorenja na putničkim vratima
Slika G1
Horizontalno postavljanje niza
Metoda vanjskog mjerenja za zvučna upozorenja na putničkim vratima (zatvaranje i otvaranje)
U slučaju uporabe prilagodljivog uređaja za zvučno upozoravanje uređajem se utvrđuje razina okolne buke prije odašiljanja signala upozorenja. U obzir se uzima raspon frekvencije od 500 Hz do 5 000 Hz.
Mjerenja za dokazivanje sukladnosti obavljaju se pri trima vratima na vlaku.
Napomena: Vrata bi trebala biti potpuno otvorena za testiranje zatvaranja i potpuno zatvorena za testiranje otvaranja.
Dodatak H
Dijagrami sjedala rezerviranih za invalide
Kazalo za slike H1 do H4
1Razina mjerenja za površine sjedenja
2Udaljenost između sjedala koja su okrenuta jedno nasuprot drugom
3Prostor iznad glave iznad sjedala
Slika H1
Prostor iznad glave na sjedalima rezerviranima za invalide
Slika H2
Sjedala rezervirana za invalide okrenuta u istom smjeru.
Slika H3
Sjedala rezervirana za invalide okrenuta jedno nasuprot drugome
Slika H4
Sjedala rezervirana za invalide okrenuta jedno nasuprot drugome sa sklopljenim stolićem
Dodatak I
Dijagrami prostora za invalidska kolica
Slika I1
Prostor za invalidska kolica koja su okrenuta prema sjedalu za putnike
1Konstrukcija na rubu prostora za invalidska kolica
2Prednji rub jastučića sjedala za putnike
3Prostor za invalidska kolica
Slika I2
Prostor za invalidska kolica koja su okrenuta u istom smjeru kao sjedalo za putnike
1Konstrukcija na rubu prostora za invalidska kolica
2Stražnji dio prednjeg sjedala za putnike
3Prostor za invalidska kolica
Slika I3
Dva prostora za invalidska kolica okrenuta jedno prema drugome
1Konstrukcija na rubu prostora za invalidska kolica
2Razmak između prostora za invalidska kolica od najmanje 250 mm
3Prostor za invalidska kolica
Slika I4
Dva susjedna prostora za invalidska kolica (primjenjivo samo na modernizirana/obnovljena željeznička vozila)
1Konstrukcija na rubu prostora za invalidska kolica
2Konstrukcija ispred prostora za invalidska kolica
3Prostor za dvoja invalidska kolica
Dodatak J
Dijagrami prolaza
Slika J1
Najmanja širina prolaza od razine poda do visine od 1 000 mm
1Presjek prolaza
2Tlocrt s raspona visine od 25 do 975 mm od razine poda
Slika J2
Najmanji profil prolaza između susjednih vozila na jednoj kompoziciji vlaka
Slika J3
Najmanji profil prolaza do i od prostora za invalidska kolica
Dodatak K
Tablica širine hodnika za područja prilagođena za invalidska kolica u željezničkim vozilima
Tablica K1
Širina prolaza u hodniku (mm) |
1 200 |
1 100 |
1 000 |
900 |
850 |
800 |
Korisna širina vrata ili okomita širina prolaza u hodniku (mm) |
800 |
850 |
900 |
1 000 |
1 100 |
1 200 |
Dodatak L
Zona dosega korisnika invalidskih kolica
Slika L1
Raspon dosega osobe u invalidskim kolicima
1raspon dosega bez naprezanja
2referentna točka sjedala
Dodatak M
Invalidska kolica prenosiva vlakom
M1 PODRUČJE PRIMJENE
U ovom se dodatku navode tehničke granične vrijednosti za invalidska kolica prenosiva vlakom.
M2 ZNAČAJKE
Minimalni su tehnički zahtjevi:
Osnovne dimenzije
Kotači
Visina
Kružnica okretanja
Težina
Visina prepreka koju je moguće premostiti i slobodan prostor na tlu
Najveći siguran nagib pri kojem invalidska kolica ostaju stabilna
Dodatak N
Oznake za osobe s ograničenom pokretljivošću
N1 PODRUČJE PRIMJENE
U ovom se Prilogu opisuju posebne oznake koje se upotrebljavaju na infrastrukturi i željezničkim vozilima.
N2 DIMENZIJE OZNAKA
Dimenzije oznaka za osobe s ograničenom pokretljivošću na infrastrukturi izračunavaju se prema sljedećoj formuli:
Najmanja veličina pločice oznaka za osobe s ograničenom pokretljivošću u unutarnjem dijelu željezničkih vozila iznosi 60 mm uz iznimku oznaka koje se odnose na usluge u nužnicima i u prostorijama za previjanje, koji mogu biti manji.
Najmanja veličina pločice s oznakama za osobe s ograničenom pokretljivošću na vanjskom dijelu željezničkih vozila iznosi 85 mm.
N3 SIMBOLI KOJI SE KORISTE NA OZNAKAMA
Oznake iz točke 4.2.1.10. imaju tamnoplavu pozadinu i bijeli simbol. Tamnoplava ima kontrast od 0,6 u odnosu na bijelu.
Ako se te oznake stavljaju na tamnoplavu ploču, dopušteno je zamijeniti boje simbola i pozadine (odnosno staviti tamnoplavi simbol na bijelu pozadinu).
Međunarodni znak za invalidska kolica
Znak kojim se označuju područja s pristupom za invalidska kolica mora sadržavati simbol u skladu sa specifikacijama iz Dodatka A, indeksa 12.
Oznaka za indukcijske petlje
Oznaka za mjesta na koja su postavljene indukcijske petlje mora sadržavati simbol u skladu sa specifikacijama iz Dodatka A, indeksa 13.
Oznake za sjedala rezervirana za invalide i trudnice
Znak kojim se označuju mjesta na kojima se nalaze sjedala rezervirana za invalide i trudnice mora sadržavati simbole u skladu sa slikom N1.
Slika N1
Simboli za sjedala rezervirana za invalide i trudnice
Dodatak O
Popis tehničkih dokumenata
Indeks br. |
Oznaka |
1. |
Usklađeni posebni profil za razmjenu podataka o mreži i redovima vožnje (NeTEx) koji se upotrebljava za opis postaja. |
2. |
Načini rada alata za prikupljanje podataka. |
3. |
Metodologija za pretvorbu postojećih podataka o pristupačnosti, uključujući opis vanjskog sučelja i komunikacijskog protokola. |
( 1 ) Odluka Komisije 2010/713/EU od 9. studenoga 2010. o modulima za postupke ocjene sukladnosti, prikladnosti za uporabu i EZ provjere podsustava koji se koriste u tehničkim specifikacijama za interoperabilnost donesenima na temelju Direktive 2008/57/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 319, 4.12.2010., str. 1.).
( 2 ) Uredba Komisije (EU) br. 1302/2014 od 18. studenoga 2014. o tehničkoj specifikaciji za interoperabilnost u vezi s pristupačnošću željezničkog sustava Unije osobama s invaliditetom i osobama s ograničenom pokretljivošću (vidjeti str. 228 ovoga Službenog lista).
( 3 ) Uredba Komisije (EU) br. 454/2011 od 5. svibnja 2011. o tehničkoj specifikaciji za interoperabilnost u vezi s podsustavom „telematskih aplikacija za putnički promet” transeuropskog željezničkog sustava (SL L 123, 12.5.2011., str. 11.).
( 4 ) Uredba (EZ) br. 1371/2007 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. listopada 2007. o pravima i obvezama putnika u željezničkom prometu (SL L 315, 3.12.2007., str. 14.).
( 5 ) Provedbena odluka Komisije 2011/633/EU od 15. rujna 2011. o zajedničkim specifikacijama registra željezničke infrastrukture (SL L 256, 1.10.2011., str. 1.).
( 6 ) Provedbena odluka Komisije 2011/665/EU od 4. listopada 2011. o Europskom registru odobrenih tipova željezničkih vozila (SL L 264, 8.10.2011., str. 32.).
( 7 ) Odluka Komisije 2008/164/EZ od 21. prosinca 2007. o tehničkoj specifikaciji interoperabilnosti u odnosu na „osobe smanjene pokretljivosti” u transeuropskom konvencionalnom željezničkom sustavu i željezničkom sustavu velikih brzina (SL L 64, 7.3.2008., str. 72.).
( 8 ) Provedbena uredba Komisije (EU) 2019/772 od 16. svibnja 2019. o izmjeni Uredbe Komisije (EU) br. 1300/2014 u pogledu inventara imovine u cilju identificiranja zapreka pristupačnosti, pružanja informacija korisnicima te nadzora i ocjene napretka u pogledu pristupačnosti (SL L 139 I, 27.5.2019., str. 1.).
( 9 ) Direktiva 2012/34/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 21. studenoga 2012. o uspostavi jedinstvenog Europskog željezničkog prostora (SL L 342, 14.12.2012., str. 32.).
( 10 ) Uredba (EZ) br. 1370/2007 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. listopada 2007. o uslugama javnog željezničkog i cestovnog prijevoza putnika i stavljanju izvan snage uredaba Vijeća (EEZ) br. 1191/69 i 1107/70 (SL L 315, 3.12.2007., str. 1.).
( 11 ) Odluka Komisije 2006/66/EZ od 23. prosinca 2005. o tehničkoj specifikaciji interoperabilnosti podsustava „željeznička vozila — buka” transeuropskog konvencionalnog željezničkog sustava (SL L 37, 8.2.2006., str. 1.).