02014R0795 — HR — 25.05.2021 — 002.001
Ovaj je tekst namijenjen isključivo dokumentiranju i nema pravni učinak. Institucije Unije nisu odgovorne za njegov sadržaj. Vjerodostojne inačice relevantnih akata, uključujući njihove preambule, one su koje su objavljene u Službenom listu Europske unije i dostupne u EUR-Lexu. Tim službenim tekstovima može se izravno pristupiti putem poveznica sadržanih u ovom dokumentu.
UREDBA EUROPSKE SREDIŠNJE BANKE (EU) br. 795/2014 od 3. srpnja 2014. o nadzornim zahtjevima za sistemski važne platne sustave ( L 217 23.7.2014, 16) |
Koju je izmijenila:
|
|
|||
br. |
stranica |
datum |
||
UREDBA (EU) 2017/2094 EUROPSKE SREDIŠNJE BANKE od 3. studenoga 2017. |
L 299 |
11 |
16.11.2017 |
|
UREDBA (EU) 2021/728 EUROPSKE SREDIŠNJE BANKE od 29. travnja 2021. |
L 157 |
1 |
5.5.2021 |
UREDBA EUROPSKE SREDIŠNJE BANKE (EU) br. 795/2014
od 3. srpnja 2014.
o nadzornim zahtjevima za sistemski važne platne sustave
(ESB/2014/28)
Članak 1.
Predmet i područje primjene
Platni sustav se određuje kao SIPS ako: (a) je prikladan da bude odabran kao sustav sukladno Direktivi 98/26/EZ od strane države članice čija je valuta euro ili ako upravitelj tog sustava ima poslovni nastan u europodručju, uključujući poslovni nastan preko podružnice, preko koje sustav posluje; i (b) ako tijekom kalendarske godine ispuni najmanje dva od sljedećih uvjeta:
ukupna prosječna dnevna vrijednost obrađenih plaćanja nominiranih u eurima prelazi 10 milijardi eura;
ukupni iznos obrađenih plaćanja, nominiranih u eurima predstavlja najmanje jedno od sljedećeg:
njegova prekogranična aktivnost (odnosno sudionici osnovani u zemlji koja nije zemlja upravitelja SIPS-a i/ili prekogranične veze s drugim platnim sustavima) obuhvaća pet ili više zemalja i ostvaruje najmanje 33 % ukupnih plaćanja nominiranih u eurima obrađenih od strane tog SIPS-a;
koristi se samo za namiru drugih infrastruktura financijskog tržišta (FMI).
Utvrđivanje se provodi na godišnjoj osnovi.
Ne dovodeći u pitanje stavak 3., Upravno vijeće, primjenjujući dobru i obrazloženu prosudbu, također može na temelju stavka 2. odlučiti da se platni sustav utvrđuje kao SIPS u bilo kojem od sljedećih slučajeva:
ako bi takva odluka bila primjerena uzimajući u obzir prirodu, veličinu i složenost platnog sustava; prirodu i važnost njegovih sudionika; zamjenjivost platnog sustava i dostupnost alternativa tom sustavu, te odnos, međuovisnost i druge interakcije koje sustav ima sa širim financijskim sustavom;
ako platni sustav ne ispunjava kriterije iz stavka 3. isključivo zbog toga što kriteriji utvrđeni u stavku 3. točki (b) nastaju tijekom razdoblja kraćeg od kalendarske godine te je vjerojatno da će platni sustav nastaviti ispunjavati kriterije kada se to ocijeni u sljedećoj provjeri.
Odluka donesena temeljem stavka 2. ostaje na snazi dok ne bude stavljena izvan snage. Provjere platnih sustava koji su utvrđeni kao SIPS provode se jednom godišnje kako bi se provjerilo ispunjavaju li platni sustavi i dalje kriterije da budu utvrđeni kao SIPS. Odluka donesena u skladu sa stavkom 2. stavlja se izvan snage ako:
u dvije uzastopne provjere potvrđeno je da SIPS nije ispunio kriterije utvrđene u stavku 3. i/ili stavku 3.-a; ili
u jednoj provjeri potvrđeno je da SIPS nije ispunio zahtjeve iz stavka 3. i/ili stavka 3-a i upravitelj SIPS-a je dokazao, na zadovoljstvo Upravnog vijeća, da SIPS vjerojatno neće ispuniti te kriterije prije sljedeće provjere.
Članak 2.
Definicije
Za potrebe ove Uredbe:
„platni sustav” znači formalni sporazum između tri ili više sudionika, ne uključujući moguće banke za namiru, središnje protustranke, klirinške kuće ili neizravne sudionike, sa zajedničkim pravilima i tipskim sporazumima za izvršenje naloga za prijenos među sudionicima;
„nalog za prijenos” ima isto značenje kako je utvrđeno u prvoj alineji članka 2. točke i. Direktive 98/26/EZ;
„sistemski rizik” znači da će rizik sudionika ili upravitelja SIPS-a koji ne ispunjavaju svoje odgovarajuće obveze unutar SIPS-a uzrokovati da drugi sudionici i/ili upravitelj SIPS-a ne budu u mogućnosti ispuniti svoje obveze po dospijeću, s mogućnošću da učinci prelijevanja ugroze stabilnost financijskog sustava ili povjerenje u financijski sustav;
„upravitelj SIPS-a” znači pravna osoba koja je zakonski odgovorna za upravljanje SIPS-om;
„nadležno tijelo” znači:
nacionalna središnja banka Eurosustava s temeljnim nadzornim ovlastima koja je kao takva utvrđena u članku 1. stavku 2.; ili
u odnosu na platni sustav koji je SIPS koji ispunjava kriterije iz članka 1. stavka 3. točke iii., „nadležno tijelo” znači:
ESB; ili
ako je nacionalnoj središnjoj banci Eurosustava povjerena primarna odgovornost za nadzor u razdoblju od pet ili više godina neposredno prije donošenja odluke iz članka 1. stavka 2., ESB i ta nacionalna središnja banka;
„SIPS Eurosustava” znači SIPS koji su u vlasništvu središnje banke Eurosustava i kojima upravlja ta banka;
„pravni rizik” znači rizik koji proizlazi iz primjene zakona ili drugih propisa, a koji obično ima za posljedicu gubitak;
„kreditni rizik” znači rizik da protustranka, bilo da se radi o sudioniku ili drugom subjektu, neće biti u mogućnosti u cijelosti ispuniti svoje financijske obveze po njihovom dospijeću ili u bilo kojem trenutku u budućnosti;
„likvidnosni rizik” znači rizik da protustranka, bilo da se radi o sudioniku ili drugom subjektu, neće imati dovoljno novčanih sredstava za ispunjenje svojih financijskih obveza po njihovom dospijeću, iako će možda imati dovoljno novčanih sredstava da to učini u budućnosti;
„operativni rizik” znači rizik da će nedostaci u informacijskim sustavima ili interni postupci, ljudska pogreška, propusti u upravljanju ili smetnje uzrokovane vanjskim događajima ili eksternaliziranim uslugama imati za posljedicu smanjenje, pogoršanje ili prekid usluga koje pružaju SIPS;
„rizik skrbništva” znači rizik nastanka gubitka u vezi s imovinom u skrbništvu u slučaju insolventnosti skrbnika ili podskrbnika, nepažnje, prijevare, lošeg upravljanja ili neodgovarajućeg vođenja evidencije;
„investicijski rizik” znači rizik gubitka s kojim je suočen upravitelj ili sudionik SIPS-a kada upravitelj SIPS-a ulaže svoja vlastita sredstva ili sredstva svojih sudionika, npr. instrumente osiguranja;
„tržišni rizik” znači rizik gubitaka na bilančnim i izvanbilančnim pozicijama, koji proizlaze iz kretanja tržišnih cijena;
„sustav neto namire s odgođenom isplatom” (DNS sustav) znači sustav u odnosu na koji se provodi namira u novcu središnje banke na neto osnovi na kraju prethodno određenog ciklusa namire, npr. na kraju ili tijekom radnog dana;
„prekogranični instrumenti osiguranja” znači instrument osiguranja u odnosu na koji je, sa stajališta zemlje u kojoj je imovina prihvaćena kao instrument osiguranja, najmanje jedan od sljedećih elemenata strani: (a) valuta nominacije; (b) zemlja u kojoj se nalazi imovina; ili (c) zemlja u kojoj je osnovan izdavatelj;
„prekogranično plaćanje” znači plaćanje između sudionika osnovanih u različitim državama;
„infrastruktura financijskog tržišta” (FMI) znači višestrani sustav među institucijama sudionicama, uključujući upravitelja sustava, koji se koristi za kliring, namiru ili evidentiranje plaćanja, vrijednosnih papira, izvedenih financijskih instrumenata ili drugih financijskih transakcija;
„izravni sudionik” znači pravna osoba koja ima ugovorni odnos s upraviteljem SIPS-a, obvezna je postupati u skladu s pravilima odgovarajućeg SIPS-a i ima dopuštenje da izravno ili neizravno šalje naloge za prijenos tom sustavu te je u mogućnosti primati naloge za prijenos od tog platnog sustava;
„neizravni sudionik” znači pravna osoba koja nema izravan pristup uslugama SIPS-a i obično nije izravno obvezna postupati u skladu s pravilima odgovarajućeg SIPS-a i za čije su naloge za prijenos izvršeni kliring, namira i zabilježba u SIPS-u putem izravnog sudionika. Neizravni sudionik je ugovorno povezan s izravnim sudionikom. Relevantne pravne osobe ograničene su na:
kreditne institucije kako su definirane u članku 4. stavku 1. točki 1. Uredbe (EU) br. 575/2013 Europskog parlamenta i Vijeća ( 1 );
investicijske tvrtke kako su definirane u članku 4. stavku 1., točki 1. Direktive 2004/39/EZ Europskog parlamenta i Vijeća ( 2 );
svako trgovačko društvo čije je glavno sjedište izvan Unije, a čije funkcije odgovaraju kreditnim ustanovama ili investicijskim trgovačkim društvima Unije kako su utvrđeni u točkama i. i ii.;
javna državna tijela i javna trgovačka društva, središnje druge ugovorne strane, posrednici za namiru, klirinške kuće i upravitelji sustava kako su utvrđeni u članku 2. točke (c), (d), (e) i (p) Direktive 98/26/EZ;
„Odbor” znači upravni ili nadzorni odbor upravitelja SIPS-a, ili oboje, u skladu s nacionalnim pravom;
„rukovodstvo” znači izvršni direktori, tj. članovi jedinstvene uprave koji su uključeni u dnevno rukovođenje upravitelja SIPS-a i članovi upravljačkog odbora upravitelja SIPS-a u dvojnom sustavu uprave;
„zainteresirane strane” znači sudionici, infrastrukture financijskih tržišta (FMI) koje imaju utjecaj na rizik u SIPS-u, kao i, na pojedinačnoj osnovi, drugi uključeni sudionici na tržištu;
„kreditna izloženost” znači iznos ili vrijednost za koju postoji rizik da je sudionik neće namiriti u cijelosti, bilo po dospijeću ili u bilo kojem trenutku nakon dospijeća;
„instrument osiguranja” znači imovina ili obveza treće osobe koju upotrebljava davatelj instrumenta osiguranja radi osiguranja obveze prema primatelju instrumenta osiguranja. Instrument osiguranja obuhvaća domaće i prekogranične instrumente osiguranja;
„osiguravatelj likvidnosti” znači osiguravatelj gotovine sukladno članku 5. stavku 3., članku 6. stavku 5., članku 8. stavku 1., stavku 9. i stavku 11. ili osiguravatelj imovine sukladno članku 8. stavku 4., uključujući sudionika SIPS-a ili treću osobu;
„iznimni ali mogući tržišni uvjeti” znači sveobuhvatan niz povijesnih i hipotetskih slučajeva, uključujući razdoblja najveće volatilnosti kojima su bila izložena tržišta koja opslužuje SIPS;
„predviđeni datum namire” znači datum koji je pošiljatelj naloga za prijenos upisao u SIPS-u kao datum namire;
„opći poslovni rizik” znači bilo kakvo moguće pogoršanje financijskog položaja SIPS-a u smislu trajnog poslovanja kao posljedica smanjenja njegovih prihoda ili povećanje njegovih rashoda, na način da rashodi premašuju prihode te imaju za posljedicu gubitak koji se mora naplatiti iz kapitala;
„plan oporavka” znači plan koji je izradio upravitelj SIPS-a radi ponovnog uspostavljanja nesmetanog funkcioniranja SIPS-a;
„plan redovnog prestanka rada” znači plan za redovno zatvaranje SIPS-a koji je izradio upravitelj SIPS-a;
„značajno” znači rizik, ovisnost i/ili promjena koja može imati utjecaj na sposobnost subjekta da izvršava ili pruža usluge u skladu s očekivanjima;
„odgovarajuća tijela” znači tijela koja imaju opravdani interes za pristup informacijama SIPS-a radi ispunjavanja svojih zakonskih obveza, npr. tijela nadležna za sanaciju i supervizori glavnih sudionika;
„osnovni rizik” znači rizik da će protustranka izgubiti punu vrijednost uključenu u transakciju, tj. bilo rizik da će prodavatelj financijske imovine neopozivo isporučiti imovinu, ali neće primiti plaćanje, ili rizik da će kupac financijske imovine neopozivo platiti, ali neće primiti imovinu;
„banka skrbnik” znači banka koja drži i štiti financijsku imovinu trećih osoba;
„banka za namiru” znači banka koja drži račune u vezi s plaćanjima, na kojima dolazi do ispunjenja obveza koje proizlaze iz platnog sustava;
„nostro agent” znači banka koju koriste sudionici SIPS-a za namiru;
„jednostrano plaćanje” znaci plaćanje koje uključuje samo jedan prijenos novčanih sredstava u jednoj valuti;
„dvostrano plaćanje” znači plaćanje koje uključuje dva prijenosa novčanih sredstava u različitim valutama u sustavu namire razmjene za vrijednost;
„povratni rizik” znači rizik koji proizlazi iz izloženosti prema sudioniku ili izdavatelju ako je instrument osiguranja koji je dao taj sudionik ili koji je izdao taj izdavatelj izrazito povezan s kreditnim rizikom tog sudionika odnosno tog izdavatelja;
„radni dan” ima isto značenje kako je utvrđeno u članku 2. točki (n) Direktive 98/26/EZ;
„neovisni direktor” znači član Odbora na savjetodavnom položaju koji nema poslovnih, obiteljskih ili drugih veza koje uzrokuju sukob interesa u odnosu na SIPS ili upravitelja SIPS-a, njihove dioničare s većinskim udjelom, njihovu upravu ili njihove sudionike, i koji nije imao takve veze tijekom dvije godine prije njihovog članstva u Odboru;
„povezano društvo” znači društvo koje ima kontrolu nad sudionikom ili kojeg kontrolira sudionik ili koje je pod kontrolom sa sudionikom. Kontrola nad društvom definira se kao (a) vlasništvo, kontrola ili udjel od 20 % ili više vrijednosnih papira s pravom glasa u društvu; ili (b) konsolidacija društva za potrebe financijskog izvješćivanja;
„izvanredna situacija” znači događaj, pojava ili okolnost koja može dovesti do gubitka ili prekida djelovanja, usluga ili funkcioniranja SIPS-a, uključujući utjecaj na konačnu namiru ili njezino sprječavanje;
„financijske obveze” znači obveze koje nastaju, unutar SIPS-a, između sudionika ili između sudionika i upravitelja SIPS-a, kao posljedica naloga za prijenos unesenih u taj SIPS;
„korektivna mjera” znači određena mjera ili radnja, neovisno o njezinom obliku, trajanju ili težini koja je izrečena upravitelju SIPS-a od strane nadležnog tijela radi ispravljanja ili izbjegavanja ponavljanja postupanja protivno zahtjevima članaka od 3. do 21.
Članak 2.a
Pisana obavijest o pokretanju postupka utvrđivanja platnog sustava kao SIPS-a
ESB će obavijestiti operatera platnog sustava o svojoj namjeri pokretanja postupka prema članku 1. s ciljem utvrđivanja tog platnog sustava kao SIPS-a. U pisanoj obavijesti navode se sve bitne činjenice i pravne osnove u vezi s mogućim utvrđivanjem predmetnog platnog sustava kao SIPS-a.
Članak 2.b
Pravo uvida u spis tijekom postupka utvrđivanja platnog sustava kao SIPS-a
Nakon primitka pisane obavijesti iz članka 2.a, upravitelj platnog sustava ima pravo pristupa spisima, dokumentima ili drugim materijalima ESB-a koji služe kao osnova za utvrđivanje tog platnog sustava kao SIPS-a. To se pravo ne odnosi na informacije koje se smatraju povjerljivima u odnosu na ESB, nacionalnu središnju banku ili druge treće strane, uključujući druge institucije ili tijela Unije.
Članak 2.c
Pravo na saslušanje tijekom postupka utvrđivanja platnog sustava kao SIPS-a
Članak 2.d
Obrazloženje odluke o utvrđivanju platnog sustava kao SIPS-a
Članak 3.
Pravna stabilnost
Članak 4.
Upravljanje
Funkcije i odgovornosti Odbora su jasno određene. Funkcije i odgovornosti Odbora uključuju sve navedeno u nastavku:
utvrđivanje jasnih strateških ciljeva SIPS-a;
utvrđivanje dokumentiranih postupaka za funkcioniranje SIPS-a, uključujući postupke utvrđivanja, sagledavanja i rješavanja sukoba interesa svojih članova;
s iznimkom SIPS-a Eurosustava, osiguravanje djelotvornog izbora, praćenja, i, gdje je prikladno, smjenjivanje članova Odbora;
s iznimkom SIPS-a Eurosustava, utvrđivanje primjerenih politika naknade, u skladu s najboljim praksama utemeljenim na dugoročnim postignućima.
Funkcije rukovodstva, odgovornosti i linije izvještavanja se jasno određuju. Sastav rukovodstva osigurava integritet i potrebnu kombinaciju tehničkih vještina, znanja i iskustva vezano uz SIPS i uz financijska tržišta općenito, kako bi se omogućilo rukovodstvu da ispunjava svoje zadaće u vezi djelovanja i upravljanja rizicima upravitelja SIPS-a. Funkcije rukovodstva uključuju, prema uputama Odbora, osiguravanje svega navedenog u nastavku:
da su aktivnosti upravitelja SIPS-a u skladu s njegovim ciljevima, strategijom i tolerancijom rizika;
da su unutarnje kontrole i povezani postupci utvrđeni, izvršeni i na odgovarajući način nadgledani kako bi unaprijedili ciljeve upravitelja SIPS-a;
da su unutarnje kontrole i povezani postupci predmet redovitog preispitivanja i testiranja od strane odjela zaduženih za upravljanje rizikom i unutarnju reviziju, koji su dobro osposobljeni i imaju dovoljno zaposlenih;
aktivno sudjelovanje u postupku kontrole rizika;
da su okviru upravljanja rizikom SIPS-a dodijeljena dovoljna novčana sredstva.
Odbor određuje i nadzire dokumentirani okvir upravljanja rizikom koji:
uključuje politiku tolerancije rizika upravitelja SIPS-a;
dodjeljuje odgovornosti za odluke u vezi rizika;
rješava donošenje odluka u kriznim i izvanrednim situacijama;
rješava funkcije unutarnje kontrole.
Odbor mora osigurati postojanje triju jasnih i djelotvornih linija obrane (poslovanje, upravljanje rizikom i unutarnja revizija), koje su međusobno odvojene i imaju dovoljno ovlasti, neovisnosti, sredstava i pristup Odboru.
Članak 5.
Okvir za sveobuhvatno upravljanje rizicima
Upravitelj SIPS-a određuje i održava stabilan okvir upravljanja rizikom radi sveobuhvatnog utvrđivanja, mjerenja, praćenja i upravljanja rasponima rizika koji nastaju u SIPS-u ili koje snosi SIPS. Upravitelj SIPS-a preispituje okvir upravljanja rizikom najmanje jednom godišnje. Okvir upravljanja rizikom:
uključuje politiku tolerancije rizika upravitelja SIPS-a i odgovarajuće alate za upravljanje rizicima;
dodjeljuje odgovornosti za odluke u vezi rizika;
rješava donošenje odluka, u izvanrednim situacijama, koje se odnose na SIPS, uključujući događaje na financijskim tržištima koji mogu imati nepovoljan utjecaj na likvidnost na tržištu i stabilnost financijskog sustava u bilo kojoj državi članici čija je valuta euro, a u kojoj su osnovani upravitelj SIPS-a ili jedan od sudionika.
Članak 6.
Kreditni rizik
Upravitelj SIPS-a koji upravlja DNS sustavom dužan je osigurati:
da su financijske obveze utvrđene najkasnije u trenutku u kojem je nalog za prijenos uključen u izračun neto pozicije namire dostupne svakom sudioniku; i
da se drže dovoljna sredstva radi pokrića kreditnih izloženosti proizašlih u skladu sa stavcima 3. i 4., najkasnije u trenutku iz točke (a).
Članak 7.
Instrument osiguranja
Upravitelj SIPS-a prihvaća samo sljedeću imovinu kao instrument osiguranja: (a) gotovinu; i (b) imovinu s niskim kreditnim, likvidnosnim i tržišnim rizikom, odnosno imovinu za koju upravitelj SIPS-a može dokazati nadležnim tijelima na temelju primjerene unutarnje procjene da udovoljava svim sljedećim uvjetima:
izdana je od strane izdavatelja s niskim kreditnim rizikom;
slobodno je prenosiva bez bilo kakvih pravnih zapreka ili potraživanja trećih osoba;
nominirana je u valuti čijim rizikom upravlja upravitelj SIPS-a;
ima pouzdane podatke o cijenama koji se redovno objavljuju;
nije na drugi način predmet značajnog povratnog rizika;
nije izdana od strane sudionika koji daje instrument osiguranja ili od strane subjekta koji je dio iste grupe kao taj sudionik, osim u slučaju pokrivenih obveznica i samo ako je imovina u skupini za pokriće na odgovarajući način izdvojena u okviru pouzdanog pravnog okvira i udovoljava uvjetima utvrđenima u točkama i. do v.
U provođenju unutarnje procjene točaka i. do vi., upravitelj SIPS-a određuje, dokumentira i primjenjuje objektivnu metodologiju.
Članak 8.
Likvidnosni rizik
Upravitelj SIPS-a koji upravlja DNS sustavom dužan je osigurati:
da su financijske obveze utvrđene najkasnije u trenutku u kojem je nalog za prijenos uključen u izračun neto pozicija namire dostupan svakom sudioniku; i
da se, najkasnije u trenutku iz točke (a), drže dovoljni izvori likvidnosti u skladu sa stavcima 3. do 6.
Upravitelj SIPS-a koji namiruje jednostrana plaćanja u eurima dužan je držati, ili osigurati da sudionici drže dovoljna likvidna sredstva, u skladu sa stavkom 3., kako bi pravovremeno izvršili namiru financijskih obveza u slučaju neispunjenja ugovorne obveze sudionika koji, zajedno sa svojim povezanim društvima, ima najveću ukupnu financijsku obvezu kako je određeno stavkom 3. točkom (a) na bilo koji od sljedećih načina:
u gotovini kod Eurosustava; ili
u obliku prihvatljivog kolaterala kako je definiran u okviru kolaterala Eurosustava utvrđenom u Smjernici (EU) 2015/510 Europske središnje banke (ESB/2014/60) ( 5 ) i Smjernici ESB/2014/31 Europske središnje banke ( 6 ), pod uvjetom da upravitelj SIPS-a može dokazati da je takav kolateral lako dostupan i zamjenjiv za gotovinu istoga dana korištenjem prethodno ugovorenih i vrlo pouzdanih mehanizama financiranja, uključujući u stresnim tržišnim uvjetima.
Upravitelj SIPS-a koji namiruje jednostrana plaćanja u eurima dužan je držati, ili osigurati da sudionici drže dodatna likvidna sredstva, u skladu sa stavkom 3. točkom (b), na načine određene u stavku 4. ili s kreditno sposobnom poslovnom bankom, u obliku jednog ili više sljedećih instrumenata:
obvezujuće kreditne linije;
obvezujuće valutne ugovore o razmjeni;
obvezujućeg repo ugovora;
imovine koja udovoljava zahtjevima iz članka 7. stavka 1., koju drži skrbnik;
ulaganja.
Svi ovi instrumenti moraju udovoljiti da gotovina bude na raspolaganju u vremenskom razdoblju koje omogućava dovršetak namire istog dana. Posebno, upravitelj SIPS-a mora biti u mogućnosti dokazati da su negotovinski instrumenti lako dostupni i zamjenjivi za gotovinu istog dana korištenjem prethodno ugovorenog i vrlo pouzdanog mehanizma financiranja, uključujući u stresnim tržišnim uvjetima.
Upravitelj SIPS-a mora biti u stanju dokazati nadležnom tijelu, na temelju odgovarajuće interne procjene, da je poslovna banka kreditno sposobna.
Pri razmatranju takvih scenarija, moraju se uzeti u obzir oblik i djelovanje SIPS-a i ispitati svi subjekti koji mogu uzrokovati značajne likvidnosne rizike za SIPS, uključujući banke za namiru, nostro agente, skrbničke banke, pružatelje likvidnosti i povezane infrastrukture financijskih tržišta. Prema potrebi, scenariji obuhvaćaju višednevno razdoblje.
Upravitelj SIPS-a utvrđuje jasna pravila i postupke koji omogućuju SIPS-u da izvrši namiru financijskih obveza istog dana i prema potrebi, pravodobnu namiru unutar jednog dana i tijekom više dana nakon neispunjenja ugovorne obveze jednog ili više sudionika SIPS-a. Ova pravila i postupci moraju:
rješavati nepredvidive i potencijalno nepokrivene manjkove likvidnosti;
imati za cilj izbjegavanje vraćanja sredstava, povlačenja ili zakašnjenja u namiri financijskih obveza istoga dana;
navesti na koji način će se obnoviti gotovina i druga imovina upotrijebljena od strane SIPS-a za vrijeme stresnih događaja, u mjeri određenoj u skladu sa stavcima od 3. do 5.
Članak 9.
Konačna namira
Upravitelj SIPS-a određuje pravila i postupke kako bi omogućio da se konačna namira provede najkasnije na kraju predviđenog datuma namire.
Članak 10.
Novčane namire
Ako se namira provodi u novcu poslovne banke, ugovori s bilo kojom poslovnom bankom za namiru izričito utvrđuju:
kada se očekuje prijenos u knjigama pojedine banke za namiru;
da su prijenosi konačni kad su izvršeni;
da se primljena novčana sredstva prenose što je prije moguće, a najkasnije do kraja dana.
Članak 11.
Plaćanje po plaćanju
Upravitelj SIPS-a koji koristi mehanizam plaćanje po plaćanju otklanja osnovni rizik osiguravanjem da konačna namira jedne obveze nastupi ako i samo ako je nastupila konačna namira povezane obveze. Ovo pravilo se primjenjuje neovisno o tome provodi li se namira na bruto ili neto osnovi i kad nastupa konačnost.
Članak 12.
Pravila i postupci u vezi neispunjenja ugovorne obveze od strane sudionika
Upravitelj SIPS-a ima pravila i postupke o neispunjenju obveza koji mu omogućuju da nastavi ispunjavati svoje obveze u slučaju neispunjenja obveza od strane sudionika, a koji rješavaju obnavljanje sredstava nakon neispunjenja obveze. Pravila i postupci određuju, najmanje, sve dolje navedeno:
radnje koje upravitelj SIPS-a može poduzeti kad dođe do neispunjenja obveze;
da se takve radnje poduzimaju automatski ili diskrecijski te načine na koje se izvršava diskrecijska ovlast;
moguće promjene redovnih praksi namire upravitelja SIPS-a kako bi se osigurala pravodobna namira;
upravljanje plaćanjima u različitim fazama obrade;
moguće utvrđivanje redoslijeda radnji;
uloge, obveze i odgovornosti odgovarajućih strana, uključujući sudionike kod kojih je došlo do neispunjenja obveze;
ostale mehanizme koji će se pokrenuti kako bi se ograničio utjecaj neispunjenja obveze.
Upravitelj SIPS-a javno objavljuje ključne aspekte pravila i postupaka navedenih u stavku 2., uključujući, najmanje, sve dolje navedeno:
okolnosti pod kojima će radnja biti poduzeta;
tko će poduzeti navedene radnje;
opseg radnji koje će biti poduzete;
mehanizme koji rješavaju obveze upravitelja SIPS-a u odnosu na sudionike kod kojih je došlo do neispunjenja obveze.
Članak 13.
Opći poslovni rizik
Članak 14.
Rizici skrbništva i investicijski rizici
Članak 15.
Operativni rizik
Članak 16.
Kriteriji za pristup i sudjelovanje
Članak 17.
Posredni sporazumi o sudjelovanju
Za potrebe upravljanja rizikom, upravitelj SIPS-a dužan je osigurati da pravila, postupci i ugovorne odredbe SIPS-a dozvoljavaju da upravitelj SIPS-a prikuplja informacije o neizravnom sudjelovanju radi utvrđivanja, praćenja i upravljanja svim značajnim rizicima za SIPS koji mogu proizaći iz sudjelovanja. Ova informacija sadrži najmanje sljedeće:
aktivnost koju izravni sudionici provode u svoje ime i u ime neizravnih sudionika razmjerno aktivnosti na razini sustava;
broj neizravnih sudionika koji provode namiru preko pojedinačnih izravnih sudionika;
količinu i vrijednosti plaćanja u SIPS-u koja potječu od svakog neizravnog sudionika;
količinu i vrijednosti plaćanja iz točke (c) u odnosu na količinu i vrijednosti plaćanja izravnih sudionika preko kojih neizravni sudionik pristupa SIPS-u.
Članak 18.
Učinkovitost i djelotvornost
Upravitelj SIPS-a ima uspostavljen postupak za utvrđivanje i udovoljavanje potrebama tržišta kojima SIPS služi, a posebno, u odnosu na:
odabir klirinškog sustava i sustava namire;
operativnu strukturu;
opseg proizvoda za koje je izvršen kliring ili namira;
upotrebu tehnologije i postupaka.
Članak 19.
Postupci i standardi komunikacije
Upravitelj SIPS-a upotrebljava ili prihvaća odgovarajuće međunarodno priznate postupke i standarde komunikacije kako bi olakšao učinkovito plaćanje, kliring, namiru i evidentiranje.
Članak 20.
Objava pravila, ključnih postupaka i tržišnih podataka
Članak 21.
Ovlasti nadležnog tijela
Nadležno tijelo ovlašteno je:
u bilo koje doba od upravitelja SIPS-a dobiti sve informacije i dokumente potrebne za procjenu usklađenosti sa zahtjevima iz ove Uredbe ili promicanja nesmetanog funkcioniranja platnih sustava na sistemskoj razini. Upravitelj SIPS-a dužan je dostaviti sve bitne informacije nadležnom tijelu bez nepotrebne odgode;
zahtijevati od upravitelja SIPS-a da imenuje neovisnog stručnjaka radi provođenja istraživanja ili neovisne provjere djelovanja SIPS-a. Nadležno tijelo može odrediti zahtjeve u pogledu vrste stručnjaka koji se imenuju, sadržaja i obuhvata izvješća koje će se izraditi, postupanje s izvješćem, uključujući dostavu podataka i javnu objavu određenih elemenata i vremena potrebnog za izradu izvješća. Upravitelj SIPS-a dužan je izvijestiti nadležno tijelo o tome na koji način je udovoljeno određenim zahtjevima;
provoditi izravne inspekcije ili delegirati provođenje izravnih inspekcija. Kada pravilna provedba i učinkovitost inspekcije to zahtijevaju, nadležno tijelo ju može provesti bez prethodne najave.
Članak 21.a
Organizacija nadzornih aktivnosti
Nadležno tijelo može vršiti trajne i/ili ad hoc nadzorne aktivnosti radi procjene usklađenosti upravitelja SIPS-a sa zahtjevima određenim u člancima 3. do 21. ili radi promicanja nesmetanog funkcioniranja platnih sustava na sistemskoj razini.
Članak 21.b
Povjerljivost
Povjerljive informacije koje je upravitelj SIPS-a razmijenio s nadležnim tijelom mogu biti razmijenjene unutar Europskog sustava središnjih banaka (ESSB). Članovi ESSB-a dužni su s takvim informacijama postupati kao s povjerljivim informacijama, u skladu s obvezom čuvanja profesionalne tajne propisane u članku 37. stavku 1. Statuta ESSB-a.
Članak 22.
Korektivne mjere
Kada upravitelj SIPS-a ne postupa u skladu s ovom Uredbom ili kada postoje opravdani razlozi za sumnju da upravitelj SIPS-a ne postupa u skladu s ovom Uredbom, nadležno tijelo dužno je:
obavijestiti u pisanom obliku upravitelja SIPS-a o prirodi postupanja protivno Uredbi ili sumnji na postupanje protivno Uredbi; i
dati upravitelju SIPS-a mogućnost da bude saslušan i dostavi obrazloženje.
Članak 23.
Sankcije
U slučaju povrede ove Uredbe, ESB može izreći sankcije. Te sankcije moraju biti u skladu s Uredbom (EZ) br. 2532/98 i Uredbom (EZ) br. 2157/99 Europske središnje banke (ESB/1999/4) ( 8 ) ESB je dužan donijeti odluku o metodologiji izračuna iznosa sankcija.
Članak 24.
Provjera
Upravno vijeće dužno je provjeriti opću primjenu ove Uredbe najkasnije dvije godine nakon datuma njezina stupanja na snagu, a nakon toga svake tri godine i procijeniti je li ju potrebno izmijeniti.
Članak 25.
Završne odredbe
( 1 ) Uredba (EU) br. 575/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2013. o bonitetnim zahtjevima za kreditne institucije i investicijska društva i o izmjeni Uredbe (EU) br. 648/2012 (SL L 176, 27.6.2013., str. 1.).
( 2 ) Direktiva 2004/39/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 21. travnja 2004. o tržištima financijskih instrumenata te o izmjeni direktiva Vijeća 85/611/EEZ i 93/6/EEZ i Direktive 2000/12/EZ Europskog parlamenta i Vijeća te stavljanju izvan snage Direktive Vijeća 93/22/EEZ (SL L 145, 30.4.2004., str. 1.).
( 3 ) Direktiva (EU) 2015/2366 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. studenoga 2015. o platnim uslugama na unutarnjem tržištu, o izmjeni direktiva 2002/65/EZ, 2009/110/EZ i 2013/36/EU te Uredbe (EU) br. 1093/2010 i o stavljanju izvan snage Direktive 2007/64/EZ (SL L 337, 23.12.2015., str. 35.).
( 4 ) Direktiva 2009/110/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 16. rujna 2009. o osnivanju, obavljanju djelatnosti i bonitetnom nadzoru poslovanja institucija za elektronički novac te o izmjeni direktiva 2005/60/EZ i 2006/48/EZ i stavljanju izvan snage Direktive 2000/46/EZ (SL L 267, 10.10.2009., str. 7.)
( 5 ) Smjernica (EU) 2015/510 Europske središnje banke od 19. prosinca 2014. o provedbi monetarne politike Eurosustava (ESB/2014/60) (SL L 91, 2.4.2015., str. 3).
( 6 ) Smjernica ESB/2014/31 Europske središnje banke od 9. srpnja 2014. o dodatnim privremenim mjerama koje se odnose na operacije refinanciranja Eurosustava i prihvatljivost instrumenata osiguranja i o izmjeni Smjernice ESB/2007/9 (SL L 240, 13.8.2014., str. 28.).
( 7 ) Uredba Vijeća (EZ) br. 2532/98 od 23. studenoga 1998. o ovlastima Europske središnje banke za izricanje sankcija (SL L 318, 27.11.1998., str. 4.).
( 8 ) Uredba (EZ) br. 2157/99 Europske središnje banke od 23. rujna 1999. o ovlastima Europske središnje banke za izricanje sankcija (ESB/1999/4) (SL L 264, 12.10.1999., str. 21.).