2014A2520 — HR — 01.08.2015 — 001.001

Ovaj je dokument samo dokumentacijska pomoć za čiji sadržaj institucije ne preuzimaju odgovornost

▼B

DOBROVOLJNI SPORAZUM O PARTNERSTVU

između Europske unije i Republike Indonezije o provedbi zakonodavstva, upravljanju i trgovini u području šuma pri uvozu proizvoda od drvne sirovine u Europsku uniju

Članak 1.

Cilj

1.  Sukladno zajedničkoj obvezi stranaka da održivo upravljaju svim vrstama šuma, cilj je ovog Sporazuma da se uspostavi pravni okvir usmjeren na osiguravanje da su svi proizvodi od drvne sirovine koji se uvoze u Uniju iz Indonezije i koji su obuhvaćeni ovim Sporazumom zakonito proizvedeni te da se pritom promiče trgovina proizvodima od drvne sirovine.

2.  Ovim se Sporazumom također osigurava osnova za dijalog i suradnju između stranaka kako bi se olakšala i promicala cjelovita provedba ovog Sporazuma te ojačala provedba zakonodavstva i upravljanje u području šuma.

Članak 2.

Definicije

Za potrebe ovog Sporazuma primjenjuju se sljedeće definicije:

Članak 3.

Sustav za izdavanje dozvola FLEGT

1.  Sustav za izdavanje dozvola za provedbu zakonodavstva, upravljanje i trgovinu u području šuma (dalje u tekstu „sustav za izdavanje dozvola FLEGT”) uspostavlja se među strankama ovog Sporazuma. Njime se, putem dozvola FLEGT, uspostavlja skup postupaka i zahtjeva za provjeru i potvrđivanje zakonite proizvodnje proizvoda od drvne sirovine koji se otpremaju u Uniju. U skladu s Uredbom Vijeća 2173/2005 od 20. prosinca 2005. Unija prihvaća samo one pošiljke iz Indonezije za uvoz u Uniju za koje su izdane dozvole FLEGT.

2.  Sustav za izdavanje dozvola FLEGT primjenjuje se na proizvode od drvne sirovine navedene u Prilogu I.A.

3.  Proizvodi od drvne sirovine navedeni u Prilogu I.B ne smiju se izvoziti iz Indonezije i ne mogu dobiti dozvolu FLEGT.

4.  Stranke su suglasne da će poduzeti sve potrebne mjere za provedbu sustava za izdavanje dozvola FLEGT u skladu s odredbama ovog Sporazuma.

Članak 4.

Tijela za izdavanje dozvola

1.  Tijelo za izdavanje dozvola provjerava jesu li proizvodi od drvne sirovine zakonito proizvedeni u skladu sa zakonodavstvom utvrđenim u Prilogu II. Tijelo za izdavanje dozvola izdaje dozvole FLEGT za pošiljke zakonito proizvedenih proizvoda od drvne sirovine za izvoz u Uniju.

2.  Tijelo za izdavanje dozvola ne izdaje dozvole FLEGT za proizvode od drvne sirovine koji su sastavljeni od proizvoda od drvne sirovine ili uključuju proizvode od drvne sirovine koji su uvezeni u Indoneziju iz treće zemlje u obliku u kojem propisi te treće zemlje zabranjuju izvoz ili ako postoji dokaz da su ti proizvodi od drvne sirovine proizvedeni protivno propisima zemlje u kojoj su stabla posječena.

3.  Tijelo za izdavanje dozvola održava i objavljuje svoje postupke za izdavanje dozvola FLEGT. Tijelo za izdavanje dozvola također vodi evidenciju o svim pošiljkama za koje je izdana dozvola FLEGT i, sukladno nacionalnom zakonodavstvu o zaštiti podataka, stavlja na raspolaganje navedenu evidenciju za potrebe neovisnog praćenja, poštujući pritom povjerljivost informacija o vlasništvu izvoznika.

4.  Indonezija uspostavlja Informativnu jedinicu za dozvole koja će služiti kao kontaktna točka za komunikaciju između nadležnih tijela i tijela za izdavanje dozvole kako je utvrđeno u prilozima III. i V.

5.  Indonezija obavješćuje Europsku komisiju o kontaktnim podacima tijela za izdavanje dozvole i Informativne jedinice za dozvole. Stranke objavljuju ove informacije.

Članak 5.

Nadležna tijela

1.  Prije puštanja svake pošiljke u slobodni promet u Uniji nadležna tijela provjeravaju je li za predmetnu pošiljku izdana valjana dozvola FLEGT. Puštanje pošiljke može se suspendirati i ona se može zadržati ako postoje sumnje u vezi s valjanošću dozvole FLEGT.

2.  Nadležna tijela vode i svake godine objavljuju evidenciju o primljenim dozvolama FLEGT.

3.  U skladu s nacionalnim zakonodavstvom o zaštiti podataka nadležna tijela odobravaju osobama ili tijelima koja su određena za neovisno praćenje tržišta pristup relevantnim dokumentima i podacima.

4.  Nadležna tijela ne provode postupak opisan u članku 5. stavku 1. u slučaju pošiljke proizvoda od drvne sirovine dobivenih od vrsta navedenih u dodacima CITES-u jer su one obuhvaćene odredbama za provjeru koje su utvrđene u Uredbi Vijeća (EZ) br. 338/97 od 9. prosinca 1996. o zaštiti vrsta divlje faune i flore uređenjem trgovine njima.

5.  Europska komisija obavješćuje Indoneziju o kontaktnim podacima nadležnih tijela. Stranke objavljuju ove informacije.

Članak 6.

Dozvole FLEGT

1.  Dozvole FLEGT izdaje tijelo za izdavanje dozvola kao sredstvo kojim se potvrđuje da su proizvodi od drvne sirovine zakonito proizvedeni.

2.  Dozvola FLEGT sastavljena je i ispunjava se na engleskom jeziku.

3.  Stranke mogu dogovorno uspostaviti elektroničke sustave za izdavanje, dostavu i primanje dozvola FLEGT.

4.  Tehničke specifikacije dozvole utvrđene su u Prilogu IV. Postupak za izdavanje dozvola FLEGT utvrđen je u Prilogu V.

Članak 7.

Provjera zakonito proizvedene drvne sirovine

1.  Indonezija provodi TLAS da bi provjerila jesu li proizvodi od drvne sirovine za pošiljke zakonito proizvedeni te da bi osigurala da se samo tako provjerene pošiljke izvoze u Uniju.

2.  Sustav kojim se provjerava jesu li pošiljke proizvoda od drvne sirovine zakonito proizvedene utvrđen je u Prilogu V.

Članak 8.

Puštanje u promet pošiljki za koje je izdana dozvola FLEGT

1.  Postupci koji uređuju puštanje pošiljki u slobodni promet u Uniji za koje je izdana dozvola FLEGT opisani su u Prilogu III.

2.  U slučaju da nadležna tijela imaju opravdane razloge sumnjati da dozvola nije valjana ili vjerodostojna ili da sadržajno ne odgovara pošiljci za koju je izdana primjenjuju se postupci sadržani u Prilogu III.

3.  U slučaju stalnih nesuglasica ili poteškoća u savjetovanjima o dozvolama FLEGT predmet se može uputiti na Zajednički odbor za provedbu.

Članak 9.

Nepravilnosti

Stranke se uzajamno obavješćuju ako sumnjaju ili su pronašle dokaz o bilo kakvom izbjegavanju ili nepravilnostima u sustavu za izdavanje dozvola FLEGT, uključujući u odnosu na sljedeće:

Članak 10.

Primjena indonezijskog TLAS-a i ostalih mjera

1.  Putem indonezijskog TLAS-a Indonezija provjerava zakonitost drvne sirovine koja se izvozi na tržišta izvan Unije i drvne sirovine koja se prodaje na domaćim tržištima te nastoji provjeravati zakonitost uvezenih proizvoda od drvne sirovine, kada je to moguće, putem sustava koji je uspostavljen za provedbu ovog Sporazuma.

2.  Radi potpore takvih nastojanja Unija potiče uporabu gore navedenog sustava u pogledu trgovine na drugim međunarodnim tržištima i trgovine s trećim zemljama.

3.  Unija provodi mjere da bi spriječila plasman nezakonito dobivene drvne sirovine i od nje dobivenih proizvoda na tržište Unije.

Članak 11.

Sudjelovanje dionika u provedbi Sporazuma

1.  Indonezija se redovito savjetuje s dionicima o provedbi ovog Sporazuma i u tom pogledu promiče odgovarajuće strategije, načine i programe savjetovanja.

2.  Unija se redovito savjetuje s dionicima o provedbi ovog Sporazuma, uzimajući u obzir svoje obveze prema Konvenciji o pristupu informacijama, sudjelovanju javnosti u odlučivanju i pristupu pravosuđu u pitanjima okoliša (Konvencija iz Aarhusa) iz 1998.

Članak 12.

Socijalna zaštita

1.  Kako bi minimizirale moguće negativne učinke ovog Sporazuma, stranke su suglasne razvijati bolje razumijevanje učinaka na industriju drvne sirovine, kao i na sredstva za život potencijalno ugroženih autohtonih i lokalnih zajednica kako je opisano u njihovim nacionalnim zakonima i drugim propisima.

2.  Stranke prate učinke ovog Sporazuma na te zajednice i druge aktere iz stavka 1., istodobno poduzimajući razumne korake za ublaživanje svih negativnih učinaka. Stranke se mogu sporazumjeti o dodatnim mjerama za suzbijanje negativnih učinaka.

Članak 13.

Tržišni poticaji

Uzimajući u obzir svoje međunarodne obveze, Unija promiče povoljan položaj na tržištu Unije za proizvode od drvne sirovine obuhvaćene ovim Sporazumom. Takva nastojanja posebno uključuju mjere za potporu:

Članak 14.

Zajednički odbor za provedbu

1.  Stranke uspostavljaju zajednički mehanizam (dalje u tekstu „Zajednički odbor za provedbu” ili „ZOP”) da bi razmatrale pitanja u vezi s provedbom i preispitivanjem ovog Sporazuma.

2.  Svaka stranka imenuje svoje predstavnike za ZOP koji donose odluke konsenzusom. ZOP-om supredsjedaju visoki dužnosnici; jedan iz Unije, a drugi iz Indonezije.

3.  ZOP uspostavlja svoj poslovnik.

4.  ZOP se sastaje najmanje jednom godišnje, na dan i s dnevnim redom o kojima su se stranke unaprijed usuglasile. Na zahtjev jedne od stranaka mogu se sazivati dodatni sastanci.

5.  ZOP:

Članak 15.

Praćenje i ocjenjivanje

Stranke se sporazumijevaju da će koristiti izvješća i nalaze sljedećih dvaju mehanizama da bi ocijenile provedbu i učinkovitost ovog Sporazuma.

Članak 16.

Mjere potpore

1.  Pribavljanje bilo kakvih resursa potrebnih za mjere za potporu provedbe ovog Sporazuma, identificiranih sukladno gore navedenom članku 14. stavku 5. točki (f), određuje se u kontekstu vježbi programiranja Unije i njezinih država članica za suradnju s Indonezijom.

2.  Stranke osiguravaju da su aktivnosti povezane s provedbom ovog Sporazuma usklađene s postojećim i budućim razvojnim programima i inicijativama.

Članak 17.

Izvješćivanje i objavljivanje informacija

1.  Stranke osiguravaju da je djelovanje ZOP-a u što većoj mjeri transparentno. Izvješća koja proizlaze iz njegova rada zajednički se pripremaju i objavljuju.

2.  ZOP objavljuje godišnje izvješće koje uključuje, među ostalim, pojedinosti o:

3.  Kako bi se postiglo ciljano poboljšanje upravljanja i transparentnosti u sektoru šuma te pratila provedba i učinci ovog Sporazuma i u Indoneziji i u Uniji, stranke su suglasne da će objavljivati informacije kako je opisano u Prilogu IX.

4.  Stranke su suglasne da neće otkrivati povjerljive informacije razmijenjene na temelju ovog Sporazuma u skladu s njihovim zakonodavstvom u tom pogledu. Nijedna od stranaka ne otkriva javnosti, niti dopušta svojim tijelima da otkrivaju, informacije razmijenjene na temelju ovog Sporazuma koje predstavljaju poslovne tajne ili povjerljive poslovne informacije.

Članak 18.

Komunikacija u vezi s provedbom

1.  Predstavnici stranaka odgovorni za službenu komunikaciju u vezi s provedbom ovog Sporazuma jesu:

2.  Stranke se uzajamno i pravodobno obavješćuju o informacijama koje su potrebne za provedbu ovog Sporazuma, uključujući i promjene u stavku 1.

Članak 19.

Teritorijalna primjena

Ovaj se Sporazum primjenjuje na području na kojem se primjenjuje Ugovor o funkcioniranju Europske unije pod uvjetima utvrđenima u tom Ugovoru, s jedne strane, i na državnom području Indonezije, s druge strane.

Članak 20.

Rješavanje sporova

1.  Stranke nastoje riješiti svaki spor koji se odnosi na primjenu ili tumačenje ovog Sporazuma putem savjetovanja bez odlaganja.

2.  Ako se u roku od dva mjeseca od dana početnog zahtjeva za savjetovanje spor ne riješi putem savjetovanja, svaka stranka može uputiti spor ZOP-u koji ga nastoji riješiti. ZOP-u se dostavljaju sve informacije relevantne za detaljno razmatranje situacije radi pronalaženja prihvatljivog rješenja. U tu se svrhu od ZOP-a zahtijeva da ispita sve mogućnosti održavanja učinkovite provedbe ovog Sporazuma.

3.  Ako ZOP ne može riješiti spor u roku od dva mjeseca, stranke mogu zajednički zatražiti usluge ili posredovanje treće strane.

4.  Ako se spor ne može riješiti u skladu sa stavkom 3., bilo koja od stranaka može obavijestiti drugu stranku o imenovanju arbitra; druga stranka tada mora imenovati drugog arbitra u roku od trideset kalendarskih dana od imenovanja prvog arbitra. Stranke zajednički imenuju trećeg arbitra u roku od dva mjeseca od imenovanja drugog arbitra.

5.  Odluke arbitara donose se većinom glasova u roku od šest mjeseci od imenovanja trećeg arbitra.

6.  Arbitražna odluka obvezujuća je za stranke te protiv nje nema prava žalbe.

7.  ZOP uspostavlja radne postupke za arbitražu.

Članak 21.

Suspenzija

1.  Stranka koja želi suspendirati ovaj Sporazum pisanim putem obavješćuje drugu stranku o svojoj namjeri. Stranke potom raspravljaju o toj stvari.

2.  Svaka stranka može suspendirati primjenu ovog Sporazuma. O odluci o suspenziji i razlozima takve odluke pisanim putem obavješćuje se druga stranka.

3.  Uvjeti ovog Sporazuma prestaju se primjenjivati nakon trideset kalendarskih dana od takve obavijesti.

4.  Primjena ovog Sporazuma nastavlja se trideset kalendarskih dana od dana kada stranka koja je suspendirala njegovu primjenu obavijesti drugu stranku o tome da razlozi za suspenziju više ne vrijede.

Članak 22.

Izmjene

1.  Svaka stranka koja želi izmijeniti ovaj Sporazum podnosi prijedlog najmanje tri mjeseca prije sljedećeg sastanka ZOP-a. ZOP raspravlja o prijedlogu i, ako se postigne konsenzus, daje preporuku. Ako su stranke suglasne s preporukom, odobravaju je u skladu sa svojim unutarnjim postupcima.

2.  Sve izmjene koje stranke odobre na taj način stupaju na snagu prvog dana mjeseca koji slijedi nakon dana kada su stranke obavijestile jedna drugu o dovršetku postupaka potrebnih u tu svrhu.

3.  ZOP može donijeti izmjene priloga ovom Sporazumu.

4.  Obavijest o svakoj izmjeni šalje se glavnom tajniku Vijeća Europske unije i ministru vanjskih poslova Republike Indonezije putem diplomatskih kanala.

Članak 23.

Stupanje na snagu, trajanje i otkaz

1.  Ovaj Sporazum stupa na snagu prvog dana mjeseca koji slijedi nakon dana kada su stranke pisanim putem obavijestile jedna drugu o dovršetku svojih postupaka potrebnih u tu svrhu.

2.  Obavijest se šalje glavnom tajniku Vijeća Europske unije i ministru vanjskih poslova Republike Indonezije putem diplomatskih kanala.

3.  Ovaj Sporazum ostaje na snazi tijekom razdoblja od pet godina. Produljuje se za uzastopna razdoblja od pet godina, osim ako jedna od stranaka odbije produljenje na način da o tome pisanim putem obavijesti drugu stranku najmanje dvanaest mjeseci prije isteka ovog Sporazuma.

4.  Svaka stranka može otkazati ovaj Sporazum na način da drugu stranku o tome obavijesti pisanim putem. Ovaj se Sporazum prestaje primjenjivati dvanaest mjeseci od dana takve obavijesti.

Članak 24.

Prilozi

Prilozi ovom Sporazumu čine njegov sastavni dio.

Članak 25.

Vjerodostojni tekstovi

Ovaj je Sporazum sastavljen u dva primjerka na bugarskom, češkom, danskom, engleskom, estonskom, finskom, francuskom, grčkom, hrvatskom, latvijskom, litavskom, mađarskom, malteškom, nizozemskom, njemačkom, poljskom, portugalskom, rumunjskom, slovačkom, slovenskom, španjolskom, švedskom, talijanskom i indonezijskom (Bahasa Indonesia) jeziku, pri čemu je svaki od tih tekstova vjerodostojan. U slučaju razlika u tumačenju prednost ima engleski tekst.

U POTVRDU TOGA, niže potpisani, propisno za to ovlašteni, potpisali su ovaj Sporazum.

Съставено в Брюксел на тридесети септември две хиляди и тринадесета година.

Hecho en Bruselas, el treinta de septiembre de dos mil trece.

V Bruselu dne třicátého září dva tisíce třináct.

Udfærdiget i Bruxelles den tredivte september to tusind og tretten.

Geschehen zu Brüssel am dreißigsten September zweitausenddreizehn.

Kahe tuhande kolmeteistkümnenda aasta septembrikuu kolmekümnendal päeval Brüsselis.

Έγινε στις Βρυξέλλες, στις τριάντα Σεπτεμβρίου δύο χιλιάδες δεκατρία.

Done at Brussels on the thirtieth day of September in the year two thousand and thirteen.

Fait à Bruxelles, le trente septembre deux mille treize.

Sastavljeno u Bruxellesu tridesetog rujna dvije tisuće trinaeste.

Fatto a Bruxelles, addì trenta settembre duemilatredici.

Briselē, divi tūkstoši trīspadsmitā gada trīsdesmitajā septembrī.

Priimta du tūkstančiai tryliktų metų rugsėjo trisdešimtą dieną Briuselyje.

Kelt Brüsszelben, a kétezer-tizenharmadik év szeptember havának harmincadik napján.

Magħmul fi Brussell, fit-tletin jum ta’ Settembru tas-sena elfejn u tlettax.

Gedaan te Brussel, de dertigste september tweeduizend dertien.

Sporządzono w Brukseli dnia trzydziestego września roku dwa tysiące trzynastego.

Feito em Bruxelas, em trinta de setembro de dois mil e treze.

Întocmit la Bruxelles la treizeci septembrie două mii treisprezece.

V Bruseli tridsiateho septembra dvetisíctrinásť.

V Bruslju, dne tridesetega septembra leta dva tisoč trinajst.

Tehty Brysselissä kolmantenakymmenentenä päivänä syyskuuta vuonna kaksituhattakolmetoista.

Som skedde i Bryssel den trettionde september tjugohundratretton.

Dibuat di Brussel, pada tanggal tiga puluh bulan September tahun dua ribu tiga belas.

За Европейския съюз

Por la Unión Europea

Za Evropskou unii

For Den Europæiske Union

Für die Europäische Union

Euroopa Liidu nimel

Για την Ευρωπαϊκή Ένωση

For the European Union

Pour l'Union européenne

Za Europsku uniju

Per l'Unione europea

Eiropas Savienības vārdā –

Europos Sąjungos vardu

Az Európai Unió részéről

Għall-Unjoni Ewropea

Voor de Europese Unie

W imieniu Unii Europejskiej

Pela União Europeia

Pentru Uniunea Europeană

Za Európsku úniu

Za Evropsko unijo

Euroopan unionin puolesta

För Europeiska unionen

Untuk Uni Eropa

За Република Индонезия

Por la República de Indonesia

Za Indonéskou republiku

For Republikken Indonesien

Für die Republik Indonesien

Indoneesia Vabariigi nimel

Για τη Δημοκρατία της Ινδονησίας

For the Republic of Indonesia

Pour la République d'Indonésie

Za Republiku Indoneziju

Per la Repubblica di Indonesia

Indonēzijas Republikas vārdā –

Indonezijos Respublikos vardu

Az Indonéz Köztársaság részéről

Għar-Repubblika tal-Indoneżja

Voor de Republiek Indonesië

W imieniu Republiki Indonezji

Pela República da Indonésia

Pentru Republica Indonezia

Za Indonézsku republiku

Za Republiko Indonezijo

Indonesian tasavallan puolesta

För Republiken Indonesien

Untuk Republik Indonesia

▼M1

PRILOG I.

OBUHVAĆENI PROIZVODI

Popis u ovom Prilogu odnosi se na Harmonizirani sustav nazivlja i brojčanog označavanja robe uspostavljen Međunarodnom konvencijom o Harmoniziranom sustavu nazivlja i brojčanog označavanja robe Svjetske carinske organizacije.

PRILOG I.A

HARMONIZIRANE OZNAKE ROBE ZA DRVNU SIROVINU I PROIZVODE OD DRVNE SIROVINE OBUHVAĆENE SUSTAVOM ZA IZDAVANJE DOZVOLA FLEGT

Poglavlje 44.:

Poglavlje 47.:

Poglavlje 48.:

Poglavlje 94.:

Poglavlje 97.:

PRILOG I.B

HARMONIZIRANE OZNAKE ROBE ZA DRVNU SIROVINU ZABRANJENU ZA IZVOZ PREMA INDONEZIJSKOM ZAKONU

Poglavlje 44.:

PRILOG II.

DEFINICIJA ZAKONITOSTI

UVOD

Indonezijska drvna sirovina smatra se zakonitom kada je potvrđeno da njezino podrijetlo, postupak proizvodnje, kao i naknadna prerada, prijevoz i trgovina udovoljavaju svim primjenjivim indonezijskim zakonima i propisima.

Indonezija ima pet normi zakonitosti izraženih nizom načela, mjerila, pokazatelja i verifikatora, a svi se zasnivaju na temeljnim zakonima, propisima i postupcima. Te se norme mogu dodatno podijeliti u podnorme kako je opisano u Smjernicama sustava za osiguranje zakonitosti drvne sirovine (TLAS).

Indonezijskim pravnim okvirom obuhvaćene su i norme u pogledu održivog upravljanja šumama koje su određene za nositelje dozvola koji djeluju unutar gospodarskih šumskih zona na zemljištima u državnom vlasništvu. Svi nositelji dozvola moraju se pridržavati mjerila zakonitosti kako je određeno normama zakonitosti. Najkasnije na datum isteka valjanosti njihove prve potvrde o zakonitosti nositelji dozvola koji djeluju unutar gospodarskih šumskih zona na zemljištima u državnom vlasništvu moraju biti u skladu s normom zakonitosti i normom u pogledu održivog upravljanja šumama, kako je određeno Smjernicama sustava za osiguranje zakonitosti drvne sirovine.

Indonezija je obvezna redovito revidirati i poboljšavati norme zakonitosti postupkom u koji je uključeno više dionika.

Pet normi zakonitosti su:

Tih pet normi zakonitosti primjenjuje se na različite vrste dozvola za drvnu sirovinu kako je utvrđeno u sljedećoj tablici:

NORMA ZAKONITOSTI 1: NORME ZA KONCESIJE UNUTAR GOSPODARSKIH ŠUMSKIH ZONA

NORMA ZAKONITOSTI 2: NORMA ZA ZAJEDNIČKE ŠUMSKE NASADE I ZAJEDNIČKE ŠUME UNUTAR GOSPODARSKIH ŠUMSKIH ZONA

NORMA ZAKONITOSTI 3: NORMA ZA ŠUME U PRIVATNOM VLASNIŠTVU

NORMA ZAKONITOSTI 4: NORMA ZA PRAVA NA ISKORIŠTAVANJE DRVNE SIROVINE UNUTAR NEŠUMSKIH ZONA ILI IZ PRENAMIJENJENE GOSPODARSKE ŠUME

NORMA ZAKONITOSTI 5: NORMA ZA PRIMARNE I PRERAĐIVAČKE INDUSTRIJE U SEKTORU ŠUMARSTVA I TRGOVCI

▼B

PRILOG III.

UVJETI ZA PUŠTANJE U SLOBODNI PROMET U UNIJI INDONEZIJSKIH PROIZVODA OD DRVNE SIROVINE ZA KOJE JE IZDANA DOZVOLA FLEGT

1.   PODNOŠENJE DOZVOLE

2.   PRIHVAĆANJE DOZVOLE

3.   PROVJERA VALJANOSTI I VJERODOSTOJNOSTI DOZVOLE

4.   PROVJERA USKLAĐENOSTI DOZVOLE S POŠILJKOM

5.   OSTALO

6.   CARINSKA DEKLARACIJA EU-A

7.   PUŠTANJE U SLOBODNI PROMET

PRILOG IV.

ZAHTJEVI I TEHNIČKE SPECIFIKACIJE DOZVOLA FLEGT

1.   OPĆI ZAHTJEVI U VEZI S DOZVOLAMA FLEGT

2.   TEHNIČKE SPECIFIKACIJE U VEZI S DOZVOLAMA FLEGT U PAPIRNATOM OBLIKU

3.   PRIMJERCI DOZVOLA FLEGT

4.   IZGUBLJENA, UKRADENA ILI UNIŠTENA DOZVOLA FLEGT

5.   TEHNIČKE SPECIFIKACIJE U VEZI S DOZVOLAMA FLEGT U ELEKTRONIČKOM OBLIKU

Dodaci

Dodatak 1.

OBRAZAC DOZVOLE

Dodatak 2.

NAPOMENE ZA POJAŠNJENJE

Općenito:

▼M1

PRILOG V.

INDONEZIJSKI SUSTAV ZA OSIGURANJE ZAKONITOSTI DRVNE SIROVINE

1.    Uvod

Cilj: osigurati da su sječa, prijevoz, prerada te prodaja okruglih trupaca i prerađenih proizvoda od drvne sirovine u skladu sa svim relevantnim indonezijskim zakonima i propisima.

Poznata po svojoj pionirskoj ulozi u borbi protiv nezakonite sječe i trgovine nezakonito dobivenom drvnom sirovinom i proizvodima od drvne sirovine, Indonezija je bila domaćinom Konferencije ministara istočne Azije o provedbi zakonodavstva i upravljanju u području šuma (FLEG) na Baliju u rujnu 2001. koja je rezultirala Deklaracijom o provedbi zakonodavstva i upravljanju u području šuma (Deklaracija iz Balija). Otada je Indonezija predvodnica međunarodne suradnje u borbi protiv nezakonite sječe i povezane trgovine.

U okviru međunarodnih nastojanja da se riješe ti problemi sve se više zemalja korisnica obvezuje poduzeti mjere za sprečavanje trgovine nezakonitom drvnom sirovinom na svojim tržištima, dok su se zemlje proizvođačice obvezale uspostaviti mehanizam za osiguranje zakonitosti svojih proizvoda od drvne sirovine. Važno je uspostaviti vjerodostojan sustav za jamstvo zakonitosti sječe, prijevoza i prerade te trgovine drvnom sirovinom i prerađenim proizvodima od drvne sirovine.

Indonezijskim sustavom za osiguranje zakonitosti drvne sirovine (TLAS) osigurava se da drvna sirovina i proizvodi od drvne sirovine proizvedeni i prerađeni u Indoneziji dolaze iz zakonitih izvora te da su potpuno u skladu s relevantnim indonezijskim zakonima i propisima, prema provjeri neovisne revizije i praćenju civilnog društva.

1.1.   Indonezijski zakoni i propisi kao temelj TLAS-a

Indonezijskom uredbom o normama i smjernicama za procjenu učinkovitosti održivog upravljanja šumama i provjeru zakonitosti drvne sirovine u šumama u državnom i privatnom vlasništvu (Uredba ministra šumarstva P.38/Menhut-II/2009) uspostavlja se TLAS. TLAS-om su obuhvaćeni indonezijski sustav održivosti i ciljevi u pogledu boljeg upravljanja šumama, suzbijanja nezakonite sječe i s time povezane trgovine drvnom sirovinom kako bi se osigurala vjerodostojnost i poboljšao imidž indonezijskih proizvoda od drvne sirovine.

TLAS-om su obuhvaćeni sljedeći elementi:

TLAS je osnovni sustav za osiguranje zakonitosti drvne sirovine i proizvoda od drvne sirovine proizvedenih u Indoneziji za izvoz u Uniju i na ostala tržišta.

1.2.   Razvoj TLAS-a: višedionički postupak

Od 2003. širok krug indonezijskih dionika u području šumarstva aktivno je uključen u razvoj, provedbu i ocjenjivanje TLAS-a, čime se osigurava bolji nadzor, transparentnost i vjerodostojnost postupka. Višedionički postupak je 2009. rezultirao objavljivanjem Uredbe ministra šumarstva P.38/Menhut-II/2009 nakon koje su uslijedile Tehničke smjernice glavnog direktora za iskorištavanje šuma br. 6/VI-SET/2009 i br. 02/VI-BPPHH/2010 koje su revidirane Uredbom ministra šumarstva P.68/Menhut-II/2011, P.45/Menhut-II/2012, P.42/Menhut-II/2013, Tehničkim smjernicama glavnog direktora za iskorištavanje šuma P.8/VI-SET/2011 i P.8/VI-BPPHH/2012.

Na temelju lekcija koje su naučene na početku provedbe TLAS-a, rezultata zajedničke ocjene u skladu s Prilogom VIII. ovom Sporazumu i preporuka raznih dionika, uredbe su ponovno revidirane u višedioničkom postupku, što je rezultiralo Uredbom ministra šumarstva P.43/Menhut-II/2014 u lipnju 2014. i P.95/Menhut-II/2014 u prosincu 2014. nakon čega su uslijedile Tehničke smjernice glavnog direktora za iskorištavanje šuma br. P.14/VI-BPPHH/2014 u prosincu 2014. i br. P.1/VI-BPPHH/2015 u siječnju 2015. (dalje u tekstu „Smjernice TLAS-a”).

Konzultiranje sa svim dionicima nastavlja se tijekom provedbe TLAS-a.

2.    Područje primjene TLAS-a

Indonezijski šumski proizvodni resursi općenito se mogu podijeliti na dva tipa vlasništva: državne šume i šume/zemljišta u privatnom vlasništvu. Državne šume sastoje se od gospodarskih šuma za dugotrajno održivu proizvodnju drvne sirovine u okviru različitih vrsta dozvola i šumskih područja koja se mogu prenamijeniti za nešumarske potrebe kao što su nastanjivanje ili poljoprivredne plantaže. Primjena TLAS-a na državne šume i šume/zemljišta u privatnom vlasništvu utvrđena je u Prilogu II.

TLAS se odnosi na drvnu sirovinu i proizvode od drvne sirovine obuhvaćene svim vrstama dozvola, kao i djelatnosti svih trgovaca drvnom sirovinom, izvršitelja procesa izdvajanja i pročišćavanja, izvoznika i uvoznika.

TLAS-om su obuhvaćeni proizvodi od drvne sirovine namijenjeni domaćim i međunarodnim tržištima. Svi indonezijski proizvođači, prerađivači i trgovci podliježu provjeri zakonitosti, uključujući one koji opskrbljuju domaće tržište.

TLAS-om se zahtijeva da se uvezena drvna sirovina i proizvodi od drvne sirovine carine te da su u skladu s indonezijskim uredbama o uvozu. Tim se uredbama predviđa da uvezena drvna sirovina i proizvodi od drvne sirovine moraju biti popraćeni dokumentima i ostalim dokazima kojima se osigurava zakonitost drvne sirovine u zemlji sječe tog drva. Sva drvna sirovina i proizvodi od drvne sirovine koji se uvoze u Indoneziju moraju se uključiti u lanac opskrbe čija je kontrola potpuno u skladu sa svim relevantnim indonezijskim propisima.

Pojedini proizvodi od drvne sirovine mogu sadržavati reciklirane materijale. Posebni zahtjevi zakonitosti u pogledu reciklirane drvne sirovine opisani su u normama zakonitosti i smjernicama za TLAS.

Zaplijenjena drvna sirovina smije se prodavati za korištenje isključivo na domaćem tržištu, osim zaplijenjene drvne sirovine koja je posječena u zaštićenoj šumi pa se stoga mora uništiti. Svaka industrija koja primi zaplijenjenu drvnu sirovinu mora provesti mjere za odvajanje te drvne sirovine od ostatka isporuke i propisno izvijestiti tijelo za ocjenu sukladnosti (CAB) koje bez odgađanja provodi specijalnu reviziju kako bi se osiguralo da ta drvna sirovina ne uđe u izvozni lanac opskrbe. Zaplijenjena drvna sirovina ne smije biti obuhvaćena dozvolom za izvoz.

Promjene u postupcima za iskorištavanje drvne sirovine iz tradicionalnih šuma i/ili upravljanje njima, kako bi se uzela u obzir provedba Odluke Ustavnog suda (MK) br. 35/PUU-X/2012, uvode se nakon donošenja povezanog provedbenog zakonodavstva.

Drvna sirovina i proizvodi od drvne sirovine u provozu izričito se ne navode u službeno objavljenim glavnim carinskim zonama (PCA). Stoga takva drvna sirovina u provozu ne uzlazi u PCA te, štoviše, nije uključena u indonezijske lance opskrbe drvnom sirovinom. Ni za kakvu drvnu sirovinu u provozu ne izdaje se dozvola za izvoz.

2.1.   Norme zakonitosti TLAS-a

TLAS se temelji na posebnim normama zakonitosti drvne sirovine kojima su obuhvaćene sve vrste izvora drvne sirovine (dozvole i gospodarski subjekti) te sve aktivnosti gospodarskih subjekata. Te norme i smjernice za njihovu provjeru utvrđene su u Prilogu II.

TLAS-om su obuhvaćene i „Norme i smjernice za procjenu učinkovitosti održivog upravljanja šumama (SFM)”. Prilikom procjene održivog upravljanja šumama uporabom norme za SFM provjerava se ispunjava li subjekt revizije relevantna mjerila TLAS-a u pogledu zakonitosti. Nositelji dozvola koji djeluju unutar gospodarskih šumskih zona na zemljištima u državnom vlasništvu (trajnim šumskim područjima) moraju se pridržavati i relevantne zakonitosti i normi za SFM. Mogu se odlučiti prvo za usklađenost s normom zakonitosti, ali moraju biti u skladu i s normama zakonitosti i s normama za održivo upravljanje šumama najkasnije na datum na koji im istječe prvotna potvrda o zakonitosti.

3.    Kontrola lanca opskrbe drvnom sirovinom

Nositelj dozvole (u slučaju koncesija) ili vlasnik zemljišta (u slučaju privatnog zemljišta) ili poduzeće (u slučaju trgovaca, prerađivača i izvoznika) treba dokazati da je svako čvorište njegova lanca opskrbe kontrolirano i dokumentirano kako je utvrđeno uredbama ministra šumarstva P.30/Menhut/2012, P.41/Menhut-II/2014 i P.42/Menhut-II/2014 (dalje u tekstu „uredbe”). Tim se uredbama zahtijeva od pokrajinskih i okružnih službenika u području šumarstva da obavljaju terensku provjeru i ovjeravaju dokumente koje podnose nositelji dozvola, vlasnici zemljišta ili prerađivači na svakom čvorištu lanca opskrbe.

Glavni dokumenti za operativne kontrole svake točke lanca opskrbe obuhvaćene su dijagramom 1.

Uza sve pošiljke u lancu opskrbe moraju biti priložene odgovarajuće prijevozne isprave u kojima se navodi ima li materijal valjanu potvrdu SVLK-a ili je li proglašen zakonitim s pomoću izjave o sukladnosti koju dalje dobavljač (SDoC) ili je iz zaplijenjenih izvora. Vlasnik ili čuvar svake pošiljke drvne sirovine ili proizvoda od drvne sirovine u svakoj točki lanca opskrbe mora zabilježiti ima li ta pošiljka potvrdu SVLK-a, je li proglašena zakonitom s pomoću izjave o sukladnosti koju daje dobavljač ili je iz zaplijenjenog izvora. Ako pošiljka sadrži bilo kakvu zaplijenjenu drvnu sirovinu, vlasnik ili čuvar te pošiljke mora primijeniti učinkovit sustav i odvojiti drvnu sirovinu ili proizvode od drvne sirovine iz provjerenih zakonitih izvora od zaplijenjene drvne sirovine ili proizvoda od drvne sirovine te voditi evidenciju tako da se razlikuju ta dva izvora.

Gospodarski subjekti u lancu opskrbe moraju voditi potpunu evidenciju o zaprimljenoj, uskladištenoj, prerađenoj i dostavljenoj drvnoj sirovini i proizvodima od drvne sirovine. Ta evidencija mora dostatno omogućiti naknadno usklađivanje količinskih podataka između čvorišta lanca opskrbe i unutar njih. Takvi podaci trebaju biti dostupni pokrajinskim i okružnim službenicima u području šumarstva kako bi proveli usklađivanje. Glavne aktivnosti i postupci, uključujući usklađivanje, za svaku fazu lanca opskrbe i uloga CAB-ova u ocjenjivanju zakonitosti lanca opskrbe dodatno su objašnjeni u Dodatku ovomu Prilogu.

Dijagram 1.

Kontrola lanca opskrbe iz koje se vide potrebni osnovni dokumenti u svakoj točki lanca opskrbe na kojoj dolazi do usklađivanja podataka

4.    Institucijski temelji za provjeru zakonitosti i izdavanje dozvola za izvoz

4.1.   Uvod

Indonezijski TLAS temelji se na pristupu koji je poznat kao „izdavanje dozvola na osnovi gospodarskog subjekta”, koji ima mnogo zajedničkog sa sustavima za certificiranje upravljanja proizvodima ili šumama. Indonezijsko Ministarstvo šumarstva imenuje veći broj tijela za ocjenu sukladnosti (Lembaga Penilai/LP i Lembaga Verifikasi/LV) koje ovlašćuje za provođenje revizije zakonitosti djelovanja proizvođača, trgovaca, prerađivača i izvoznika drvne sirovine („gospodarski subjekti”).

Tijela za ocjenu sukladnosti (CAB-ovi) akreditira Indonezijsko nacionalno akreditacijsko tijelo (KAN). CAB-ovi sklapaju ugovor s gospodarskim subjektima koji žele da njihove djelatnosti budu ovjerene kao zakonite. CAB-ovi moraju djelovati u skladu sa smjernicom ISO/IEC 17065. Oni izvješćuju subjekt revizije i Ministarstvo šumarstva o ishodu revizija. Sažeci izvješća javno se objavljuju.

CAB osigurava da subjekt revizije djeluje u skladu s indonezijskom definicijom zakonitosti kako je navedeno u Prilogu II., uključujući učinkovitu provedbu kontrola radi sprečavanja ulaska materijala iz nepoznatih izvora u lance opskrbe. Ako se potvrdi usklađenost subjekta revizije koji djeluje u državnim šumama ili velikoj industriji (primarna industrija s kapacitetom većim od 6 000 m3 godišnje, sekundarna industrija s investicijama koje premašuju 500 milijuna IDR), izdaje se potvrda SVLK-a o zakonitosti koja vrijedi tri godine. U tom razdoblju CAB dolazi u godišnje posjete u svrhu nadzora kako bi provjerio održava li se usklađenost. Za subjekte revizije iz malih industrija (primarna industrija s kapacitetom manjim od 6 000 m3 godišnje, sekundarna industrija s investicijama manjim od 500 milijuna IDR) potvrda o zakonitosti vrijedi šest godina te deset godina za gospodarske subjekte u šumama/na zemljištima u privatnom vlasništvu. U tim slučajevima CAB dolazi u posjet u svrhu nadzora svake druge godine.

Gospodarski subjekti iz šuma/sa zemljišta u privatnom vlasništvu, kućna radinost, obrtnici, primarna industrija koja se isključivo bavi preradom drvne sirovine iz šuma/sa zemljišta u privatnom vlasništvu te iz koje se ne može izravno izvoziti, registrirana spremišta (za trgovinu drvnom sirovinom ili prerađenom drvnom sirovinom koja je isključivo dobivena iz šuma/sa zemljišta u privatnom vlasništvu ili iz djelatnosti uz dozvolu SVLK-a u okviru Perum Perhutanija) i uvoznici mogu s pomoću izjave o sukladnosti koju daje dobavljač potvrditi zakonitost svoje drvne sirovine i proizvoda od drvne sirovine te stoga ne podliježu reviziji CAB-ova (upućivanje na odjeljak 5.3.).

LV-ovi djeluju i kao tijela za izdavanje dozvola. Oni provjeravaju valjanost potvrde SVLK-a i registracije izvoznika te dosljednost izjava izvoznika o podacima (mjesečne bilance) prije izdavanja dozvola za izvoz u obliku isprava V-Legal ili dozvola FLEGT. Stoga je zabranjen izvoz drvnih proizvoda obuhvaćenih Prilogom I. bez dozvole za izvoz. Za izvoz u Europsku uniju koji je u skladu s tim uvjetima izdaju se dozvole FLEGT, a za izvoz u ostala odredišta izdaju se isprave V-Legal.

U Smjernicama TLAS-a navodi se da indonezijske skupine civilnog društva, pojedinci i zajednice imaju pravo pratiti provedbu TLAS-a na terenu. Ti neovisni promatrači smiju ocijeniti usklađenost aktivnosti sa zahtjevima u pogledu definicije zakonitosti te sukladnost postupaka za reviziju i davanje dozvola u skladu sa zahtjevima TLAS-a te mogu ulagati žalbe CAB-ovima, tijelima za izdavanje dozvola, KAN-u i Ministarstvu šumarstva.

Dijagram 2.

Odnos različitih tijela uključenih u provedbu TLAS-a

4.2.   Tijela za ocjenu sukladnosti i tijela za izdavanje dozvola

Tijela za ocjenu sukladnosti (CAB-ovi) imaju ključnu ulogu u indonezijskom sustavu. Njih ovlašćuje Ministarstvo šumarstva te ih angažiraju pojedini gospodarski subjekti kako bi provjerili zakonitost proizvodnih, prerađivačkih i trgovinskih djelatnosti pojedinih gospodarskih subjekata u lancu opskrbe, uključujući zakonitost čitavog lanca opskrbe.

Postoje dva tipa CAB-ova: i. tijela za procjenu (Lembaga Penilai/LP) koja provode reviziju učinkovitosti jedinica za upravljanje šumama (FMU-ovi) u državnim šumama u pogledu ispunjavanja normi održivosti te zahtjeva u pogledu norme zakonitosti te ii. tijela za provjeru (Lembaga Verifikasi/LV) koja provode reviziju FMU-ova, industrija u sektoru šumarstva, trgovaca i izvoznika u pogledu ispunjavanja normi zakonitosti.

Kako bi se osigurala najviša kvaliteta tih revizija kojima se provjeravaju norme zakonitosti kako je utvrđeno u Prilogu II., LP-ovi i LV-ovi moraju razviti potrebne sustave upravljanja da bi se ispunili zahtjevi u pogledu sposobnosti, dosljednosti, nepristranosti, transparentnosti i procesa ocjene kako je navedeno u normi ISO/IEC 17065. Ti zahtjevi navedeni su u Smjernicama za TLAS. Tijela za ocjenu sukladnosti (CAB-ovi) akreditira Indonezijsko nacionalno akreditacijsko tijelo (KAN).

LV-ovi mogu djelovati i kao tijela za izdavanje dozvola. U tom slučaju LV-ovi izdaju dozvole za izvoz za proizvode od drvne sirovine namijenjene međunarodnim tržištima. Za tržišta izvan Unije tijela za izdavanje dozvola izdaju isprave V-Legal, a za tržište Unije dozvole FLEGT izdaju se u skladu sa zahtjevima navedenima u Prilogu IV. Detaljni postupci za ispravu V-Legal i dozvole FLEGT za izvozne pošiljke opisani su u Smjernicama TLAS-a. LP-ovi ne mogu djelovati kao tijela za izdavanje dozvola te ne izdaju dozvole za izvoz.

Svi revizori koji rade za CAB-ove ili za tijela za izdavanje dozvola moraju biti registrirani te imati valjanu potvrdu o stručnosti dobivenu od tijela za ovjeravanje zanimanja (Lembaga Sertifikasi Profesi – LSP). LSP ocjenjuje svaku navodnu povredu radne dužnosti revizora koja mu je priopćena te može poništiti potvrdu o stručnosti tog revizora.

4.3.   Akreditacijsko tijelo

Indonezijsko nacionalno akreditacijsko tijelo (Komite Akreditasi Nasional – KAN) neovisno je akreditacijsko tijelo osnovano Uredbom Vlade (Peraturan Pemerintah/PP) 102/2000 o nacionalnoj standardizaciji i predsjedničkom dekretu (Keputusan Presiden/Keppres) 78/2001 u pogledu Nacionalnog akreditacijskog odbora. KAN djeluje u skladu sa smjernicama norme ISO/IEC 17011 (Opći zahtjevi za akreditacijska tijela koja akreditiraju tijela za ocjenu sukladnosti). KAN je razradio interne popratne dokumente koji se posebno odnose na TLAS za akreditaciju LP-ova i LV-ova.

KAN su međunarodno priznala udruženja Pacifička suradnja u području akreditacija (PAC) i Međunarodni akreditacijski forum (IAF) kao tijelo koje akreditira tijela za certificiranje sustava upravljanja kvalitetom, sustava upravljanja okolišem i certificiranje proizvoda. KAN je također priznalo udruženje Azijsko-pacifička suradnja u području akreditacije laboratorija (APLAC) te udruženje Međunarodna suradnja u području akreditacije laboratorija (ILAC).

KAN je 14. srpnja 2009. potpisao Memorandum o razumijevanju s Ministarstvom šumarstva da bi osigurao akreditacijske usluge za TLAS. Time je postao nadležan za akreditaciju CAB-ova kako bi se osigurala njihova trajna usklađenost s normom ISO/IEC 17065.

Pritužbe u pogledu djelovanja LP-a ili LV-a KAN-u može podnijeti svaka zainteresirana strana, uključujući gospodarske subjekte i neovisne promatrače.

4.4.   Subjekti revizije

Subjekti revizije su gospodarski subjekti koji podliježu provjeri zakonitosti. Oni uključuju jedinice upravljanja šumom (koncesionare ili nositelje dozvola za korištenje drvne sirovine, nositelje dozvola za šume koje su povezane sa zajednicom ili selom, vlasnike privatnih šuma/zemljišta), registrirana spremišta drvne sirovine, industrije u sektoru šumarstva, registrirane izvoznike koji nisu proizvođači. Jedinice za upravljanje šumom i industrije u sektoru šumarstva moraju biti u skladu s primjenjivom normom zakonitosti. Za potrebe izvoza industrije u sektoru šumarstva i registrirani izvoznici koji su proizvođači moraju biti u skladu sa zahtjevima za izdavanje dozvola za izvoz. TLAS-om se omogućuje da subjekti revizije LP-u ili LV-u podnose žalbe u vezi s provođenjem revizije ili njezinim rezultatima.

4.5.   Neovisni promatrač

Civilno društvo ima ključnu ulogu u neovisnom praćenju TLAS-a. Skupine civilnog društva, pojedinci i zajednice koji djeluju kao neovisni promatrači imaju pravo ocijeniti usklađenost djelovanja u pogledu zahtjeva zakonitosti te u pogledu akreditacije, provjere i izdavanja dozvola i navedeno prijaviti. Zaključci neovisnog promatrača mogu se također koristiti kao dio periodičnog ocjenjivanja (PO) koje se zahtijeva ovim Sporazumom (Prilog VI.).

U slučaju nepravilnosti u pogledu zakonitosti gospodarskog subjekta pritužbe neovisnog promatrača izravno se podnose dotičnom LP-u ili LV-u. Ako odgovor LP-a ili LV-a na pritužbu smatra nezadovoljavajućim, neovisni promatrač može podnijeti izvješće KAN-u i vladi. U slučaju pritužbi u pogledu izdavanja dozvola za izvoz neovisni promatrač može izravno podnijeti pritužbu tijelu za izdavanje dozvola ili ministarstvu šumarstva.

4.6.   Vlada

Ministarstvo šumarstva (u listopadu 2014. Ministarstvo šumarstva spojeno je s Ministarstvom za okoliš i postalo je Ministarstvo za okoliš i šumarstvo) zakonski uređuje TLAS i ovlašćuje akreditirane LP-ove za procjenu SFM-a te LV-ove za provjeru zakonitosti.

Ministarstvo šumarstva također ovlašćuje LV-ove za izdavanje dozvola za izvoz (isprave V-Legal ili dozvole FLEGT).

Ministarstvo šumarstva izdalo je niz smjernica o zahtjevima povezanima s provjerom i izdavanjem dozvola. Tim su smjernicama obuhvaćene i odredbe za kontrolu Ministarstva šumarstva nad provjerom LV-ova te se u njima navode postupci ministarstva za ovlašćivanje i nadgledanje njihovih aktivnosti povezanih s izdavanjem dozvola.

Osim toga, Ministarstvo šumarstva mora uspostaviti ad hoc skupinu za daljnje praćenje zaduženu za provjeru, na pojedinačnoj osnovi, svake prijavljene povrede povezane s izdavanjem potvrde o zakonitosti i/ili isprave V-Legal/dozvole FLEGT. Sastav skupine za daljnje praćenje ovisi o prirodi prijavljene povrede. U njoj mogu biti različita tijela vlade i subjekti civilnog društva. Na temelju zaključaka i preporuka skupine za daljnje praćenje Ministarstvo šumarstva može poništiti ovlašćivanje CAB-a zbog čega ono mora odmah prestati s provjerama i izdavanjem dozvola.

Ministar šumarstva također odmah poništava i ovlašćivanje CAB-a na temelju odluke KAN-a o povlačenju akreditacije (npr. proizašle iz godišnjeg nadzora nad CAB-om koji provodi KAN). CAB-ovi mogu uložiti žalbu KAN-u, ali ne i Ministarstvu.

Ministarstvo šumarstva zakonski uređuje i Odjel za informacije o dozvolama (LIU) kao jedinicu za upravljanje informacijama koja provjerava informacije u pogledu izdavanja isprave V-Legal/dozvole FLEGT. LIU je nadležan i za opću razmjenu informacija o TLAS-u te prima i pohranjuje relevantne podatke i informacije o izdavanju potvrda o zakonitosti i ispravama V-Legal/dozvolama FLEGT. Odgovara i na pitanja nadležnih tijela trgovinskih partnera i dionika. LIU putem svojeg internetskog sustava SILK upravlja postupkom u vezi s preporukama za uvoz na temelju temeljite analize poslovanja.

Osim toga, Ministarstvo šumarstva nadzire registriranje vladinih tehničkih terenskih nadzornika (wasganis) i tehničkog osoblja poduzeća na terenu (ganis). Zadatak wasganisa je nadziranje i kontrola mjera trupaca. Oni također ukidaju obvezne prijevozne isprave i provode usklađivanje podataka (za dodatne informacije pogledajte Dodatak ovom Prilogu). Ganis priprema dokumente o proizvodnji i prijevozne isprave povezane s cijelom proizvodnjom u državnim šumama. Ganis također može ukinuti obvezne prijevozne isprave ako je wasganis odsutan više od 48 sati. I wasganis i ganis registriraju se pri Ministarstvu šumarstva. Ono ih godišnje ocjenjuje u okviru službenog pregleda.

5.    Provjera zakonitosti

5.1.   Uvod

Indonezijska drvna sirovina smatra se zakonitom kada je potvrđeno da njezino podrijetlo, postupak proizvodnje, kao i naknadne aktivnosti prerade, prijevoza i trgovine udovoljavaju svim primjenjivim indonezijskim zakonima i propisima, kako je utvrđeno u Prilogu II. CAB-ovi provode ocjenjivanje sukladnosti da bi provjerili usklađenost. Kako bi se skinuo teret s vlasnika privatnih šuma te trgovaca i kućne radinosti/obrtnika koji potpuno ovise o drvnoj sirovini iz šuma koje su u privatnom vlasništvu/privatno se iskorištavaju (dozvola za privatno zemljište), tim se gospodarskim subjektima u jasno određenim slučajevima dopušta izdavanje izjave o sukladnosti koju daje dobavljač kao alternativa za dobivanje potvrde SVLK-a (vidjeti stavak 5.2. za dodatne informacije).

5.2.   Postupak provjere zakonitosti koji obavljaju CAB-ovi

U skladu s normom ISO/IEC 17065 i Smjernicama TLAS-a postupak provjere zakonitosti sastoji se od sljedećeg:

Prijava i sklapanje ugovora: gospodarski subjekt podnosi CAB-u prijavu u kojoj se određuju opseg provjere, profil subjekta i ostale potrebne informacije. Prije početka provjere potrebno je sklopiti ugovor između gospodarskog subjekta i CAB-a, utvrdivši uvjete za provjeru.

Plan provjere: nakon potpisivanja ugovora o provjeri CAB priprema plan provjere koji obuhvaća imenovanje skupine za reviziju, program provjere i raspored aktivnosti. O planu se obavješćuju subjekt revizije, relevantno pokrajinsko tijelo za šumarstvo i ostala relevantna tijela na pokrajinskoj i regionalnoj razini te se dogovaraju datumi za provjeru. Ove su informacije unaprijed dostupne neovisnim promatračima i javnosti na internetskim stranicama CAB-ova i Ministarstva šumarstva ili putem masovnih medija ili pisama.

Aktivnosti provjere: revizijska provjera sastoji se od tri faze: i. uvodnog sastanka o reviziji i koordinacije, ii. provjere dokumenata i provjere na terenu te iii. završnog sastanka o reviziji.

Izvješćivanje i donošenje odluka: skupina za reviziju sastavlja izvješće o provjeri prema strukturi koju propisuje Ministarstvo šumarstva. Izvješće, u kojemu se nalazi i opis svih zaključaka o neusklađenosti i donesena odluka o certifikaciji, pokazuje se subjektu revizije u roku od 14 kalendarskih dana nakon završnog sastanka o reviziji i CAB ga dostavlja Ministarstvu šumarstva.

Zaključci skupine za reviziju ponajprije se koriste za odluku CAB-a o ishodu revizijske provjere. CAB odlučuje hoće li izdati potvrdu o zakonitosti na osnovi izvješća o provjeri koje je pripremila skupina za reviziju.

U slučaju neusklađenosti CAB ne izdaje potvrdu o zakonitosti, čime se onemogućuje da dotična drvna sirovina uđe u lanac opskrbe u kojemu je drvna sirovina s potvrdom o zakonitosti. Nakon rješavanja neusklađenosti gospodarski subjekt može ponovno podnijeti zahtjev za provjeru zakonitosti.

Povrede koje CAB otkrije tijekom provjere prijavljuju se Ministarstvu šumarstva te ih rješavaju odgovorna tijela u skladu s administrativnim ili sudskim postupcima. Ako postoji sumnja da gospodarski subjekt krši propise, nacionalna, pokrajinska i okružna tijela mogu odlučiti zaustaviti aktivnosti gospodarskog subjekta.

Izdavanje potvrda o zakonitosti i ponovna certifikacija: CAB izdaje potvrdu o zakonitosti ako smatra da je subjekt revizije potpuno sukladan sa svim pokazateljima i verifikatorima norme zakonitosti, uključujući pravila o kontroli lanca opskrbe drvnom sirovinom.

CAB može bilo kada izvijestiti Ministarstvo šumarstva o izdanim, izmijenjenim, suspendiranim ili povučenim potvrdama i svaka tri mjeseca izdaje izvješće. Ministarstvo šumarstva potom objavljuje ta izvješća na svojim internetskim stranicama.

Ovisno o tome koju vrstu dozvole subjekt revizije ima, potvrda o zakonitosti vrijedi od tri do deset godina, nakon čega gospodarski subjekt ponovno podliježe reviziji u svrhu ponovne certifikacije. Ponovna certifikacija provodi se prije datuma isteka valjanosti potvrde.

Nadzor: ovisno o tome koju vrstu dozvole subjekt revizije ima, gospodarski subjekti s potvrdom o zakonitosti podliježu godišnjem ili dvogodišnjem nadzoru prilikom kojeg se slijede načela prethodno sažetih aktivnosti provjere. CAB može provesti nadzor i prije nego je planirano ako je proširen opseg provjere.

Nadzorni tim sastavlja nadzorno izvješće. Primjerak izvješća, uključujući opis bilo kakve uočene neusklađenosti, podnosi se Ministarstvu šumarstva. Nadzorom uočena neusklađenost rezultira suspenzijom ili povlačenjem potvrde o zakonitosti.

Posebne revizije: gospodarski subjekti s potvrdom o zakonitosti obvezni su obavijestiti CAB o svakoj znatnoj promjeni u pogledu vlasništva, struktura, upravljanja i djelovanja koja bi mogla utjecati na kvalitetu njihovih kontrola zakonitosti u razdoblju valjanosti potvrde. CAB može provesti posebne revizije da bi istražio pritužbu ili spor koji prijave neovisni promatrači, državne institucije ili drugi dionici ili po primitku izvješća gospodarskog subjekta o promjenama koje utječu na kvalitetu njegovih kontrola zakonitosti. CAB-ovi provode i posebne revizije ako gospodarski subjekt prijavi da namjerava preraditi zaplijenjenu drvnu sirovinu.

5.3.   Provjera zakonitosti s pomoću izjave o sukladnosti koju daje dobavljač (SDoC) i internih provjera

Izjava o sukladnosti koju daje dobavljač i koja se temelji na normi SNI/ISO 17050 vlastita je izjava kako je utvrđeno normom ISO/IEC 17000, odnosno potvrda prve stranke nakon revizije da je dokazano ispunjenje posebnih zahtjeva.

SDoC-om mogu se koristiti i. vlasnici privatnih šuma, ii. registrirana spremišta drvne sirovine (samo spremišta drvne sirovine koja isključivo dobivaju drvnu sirovinu iz šuma/zemljišta u privatnom vlasništvu ili dobivaju drvnu sirovinu potvrđenu dozvolom SVLK-a u okviru Perum Perhutanija), iii. domaća radinost/obrtnici, iv. primarna i sekundarna industrija koje isključivo prerađuju drvnu sirovinu iz šuma/sa zemljišta u privatnom vlasništvu i nemaju dozvolu za izvoz. SDoC se primjenjuje na (a) drvnu sirovinu iz šuma/sa zemljišta u privatnom vlasništvu, (b) drvnu sirovinu dobivenu obnovom pojasa uz prometnice i groblja, (c) recikliranu/uništenu drvnu sirovinu i (d) uvezenu drvnu sirovinu ili proizvode od drvne sirovine.

SDoC sadrži informacije o dobavljaču, proizvodima i njihovim izvorima, prijevoznim ispravama, primatelju proizvoda i datumu izdavanja. SDoC vlasnika privatnih šuma uključuje i dokaz o vlasništvu zemljišta s kojega drvna sirovina potječe. SDoC se prilaže uz prijevoznu ispravu na temelju administrativnih propisa o drvnoj sirovini. Detaljni postupci za izdavanje SDoC-a i s njime povezane provjere predviđaju se Smjernicama TLAS-a.

Primatelj SDoC-a za šumu u privatnom vlasništvu provodi i evidentira interne provjere o valjanosti informacija koje se prijavljuju u SDoC-u prije potpisivanja kupoprodajnog ugovora i najmanje jednom godišnje nakon potpisivanja ugovora. Informacije sa SDoC-ova koje izdaju spremišta za drvnu sirovinu provjerava primatelj SDoC-a (primarna ili sekundarna industrija) u intervalima od tri mjeseca za praćenje izvora trupaca. To provjeravaju CAB-ovi prilikom provedbe revizije primatelja u okviru SVLK-a pregledom dokumenata ako se radi o primatelju s certifikatom. Osim toga, Ministarstvo šumarstva može provoditi nasumične inspekcije za koje može sklapati ugovore s nadležnim trećim stranama. Ako postoje naznake u pogledu prevare i nepravilnosti, Ministarstvo šumarstva može provesti posebne inspekcije gospodarskog subjekta koji se koristi SDoC-om.

Svi proizvodi od drvne sirovine obuhvaćeni ispravom V-Legal ili dozvolom FLEGT moraju doći iz lanca opskrbe s potvrdom SVLK-a i/ili SDoC-om. Drvna sirovina i proizvodi od drvne sirovine obuhvaćeni SDoC-om ne smiju izravno ući na međunarodna tržišta. Tako se može pristupiti tim tržištima preko gospodarskog subjekta koji ima potvrdu SVLK-a.

5.4.   Provjera zakonitosti uvezene drvne sirovine i proizvoda od drvne sirovine

U Uredbi ministra trgovine 78/M-DAG/PER/10/2014 navodi se da za uvezenu drvnu sirovinu i proizvode od drvne sirovine moraju postojati dokazi o zakonitosti u zemlji u kojoj je drvo posječeno. U tom se smislu obrazac SDoC upotrebljava i za uvoz. Samo registrirani uvoznici (trgovci) i prerađivači smiju uvoziti drvnu sirovinu i/ili proizvode od drvne sirovine u Indoneziju. Ti gospodarski subjekti moraju primijeniti temeljitu analizu poslovanja na uvezenu drvnu sirovinu i/ili proizvode od drvne sirovine kako bi se smanjio rizik da nezakonita drvna sirovina uđe u indonezijski lanac opskrbe. Oni u obrascu za prijavu moraju navesti informacije kao što su oznake HS proizvoda, teretnice, zemlje u kojima je obavljena sječa, zemlja podrijetla, dokaz o zakonitosti drvne sirovine i izvozna luka. Postupcima temeljite analize poslovanja obuhvaćeni su prikupljanje podataka, analiza rizika i njegovo smanjenje. Postupci se provode putem internetskog sustava SILK Ministarstva šumarstva. Ministarstvo izdaje preporuku o uvozu Ministarstvu trgovine nakon procjene svih postupaka koje je gospodarski subjekt obavio u pogledu temeljite analize poslovanja.

Prilikom revizije uvoznika CAB-ovi pregledavaju dokumente o primjeni sustava temeljite analize poslovanja. Detaljni postupci za sustav temeljite analize poslovanja i s time povezane provjere predviđaju se Smjernicama TLAS-a i povezanim uredbama o uvozu.

5.5.   Odgovornost Vlade za provedbu

Ministarstvo šumarstva te pokrajinski i okružni uredi za šumarstvo odgovorni su za kontrolu lanaca opskrbe drvnom sirovinom i pregled povezanih dokumenata (npr. godišnjih planova rada, izvješća o sječi trupaca, izvješća o bilanci trupaca, prijevoznih isprava, izvješća o bilanci trupaca/sirovine/prerađenih proizvoda i evidencijskih listova proizvodnje). U slučaju nedosljednosti službenici s područja šumarstva mogu odbiti odobriti kontrolne dokumente, što rezultira odgodom djelatnosti.

O povredama koje uoče službenici u području šumarstva ili neovisni promatrači obavješćuje se CAB koji nakon provjere može suspendirati ili povući dodijeljenu potvrdu o zakonitosti. Službenici s područja šumarstva mogu poduzeti odgovarajuće daljnje korake u skladu s regulatornim postupcima.

Ministar šumarstva prima i primjerke izvješća o provjeri i primjerke naknadnih nadzornih izvješća i izvješća o posebnoj reviziji koja izdaju CAB-ovi. O povredama koje su otkrili CAB-ovi, službenici u području šumarstva ili neovisni promatrači obavještavaju se dionici koji u tome sudjeluju te se one rješavaju u skladu s administrativnim i sudskim postupcima. Ako postoji sumnja da gospodarski subjekt krši propise, nacionalna, pokrajinska i okružna tijela mogu odlučiti suspendirati ili obustaviti aktivnosti gospodarskog subjekta. CAB-ovi odmah poništavaju potvrde o zakonitosti ako se više ne ispunjavaju zahtjevi norme zakonitosti.

Ministarstvo šumarstva osniva ad hoc radnu skupinu (skupinu za daljnje praćenje) zaduženu za ispitivanje i istraživanje, na pojedinačnoj osnovi, svake prijavljene povrede povezane s izdavanjem potvrde o zakonitosti i/ili isprave V-Legal/dozvole FLEGT.

6.    Izdavanje dozvola FLEGT

Indonezijska dozvola za izvoz zakonitih proizvoda od drvne sirovine poznata je kao „isprava V-Legal”. To je dozvola za izvoz kojom se dokazuje da izvezeni proizvodi od drvne sirovine ispunjavaju zahtjeve indonezijske norme zakonitosti kako je utvrđeno u Prilogu II. te da potječu iz lanca opskrbe s odgovarajućim kontrolama kojima se onemogućava priljev drvne sirove iz izvora za koje ne postoji potvrda da su zakoniti. Ispravu V-Legal izdaju LV-ovi koji djeluju kao tijela za izdavanje dozvola (LA-ovi) i ona se koristi kao dozvola FLEGT za pošiljke u Uniju nakon što se stranke usuglase o pokretanju sustava za izdavanje dozvola FLEGT.

Postupci za izdavanje dozvola FLEGT/isprava V-Legal predviđeni su u Smjernicama TLAS-a.

Ministarstvo šumarstva osnovalo je Odjel za informacije o dozvolama kako bi vodio elektroničku bazu podataka s primjercima svih isprava V-Legal/dozvola FLEGT i izvješća LA-ova o neusklađenosti. Odjel za informacije o dozvolama odobrava nadležnim tijelima Unije pristup svojoj internetskoj bazi podataka. U slučaju upita o vjerodostojnosti, cjelovitosti i valjanosti određene dozvole FLEGT nadležna tijela Unije mogu provjeriti informacije o dozvolama koristeći se internetskom bazom podataka SILK. Za dodatne informacije nadležna tijela Unije mogu se obratiti Odjelu za informacije o dozvolama koji se po potrebi obraća relevantnom LA-u.

Isprava V-Legal/dozvola FLEGT izdaje se na točki na kojoj je pošiljka konsolidirana prije izvoza. Postupak je sljedeći:

7.    Praćenje

Indonezijskim TLAS-om obuhvaćeno je praćenje koje provodi civilno društvo (neovisno praćenje). Da bi sustav bio još čvršći za FLEGT-DPS, pridodana je i komponenta periodičnog ocjenjivanja.

Neovisno praćenje provodi civilno društvo radi ocjenjivanja usklađenosti gospodarskih subjekata, LP-ova, LV-ova i LA-ova sa zahtjevima indonezijskog TLAS-a, uključujući norme i smjernice za akreditacije. Civilno je društvo u ovom kontekstu definirano kao indonezijski pravni subjekti, uključujući nevladine organizacije, zajednice i pojedine građane Indonezije.

Cilj je periodičnog ocjenjivanja pružiti neovisno jamstvo da indonezijski TLAS funkcionira kako je opisano te se time povećava vjerodostojnost izdanih dozvola FLEGT. Prilikom periodičnog ocjenjivanja koristi se zaključcima i preporukama neovisnih promatrača. Opis posla za periodično praćenje utvrđen je u Prilogu VI.

Dodatak

Kontrola lanca opskrbe

Kako je opisano u Prilogu V., u različitim lancima opskrbe, u izjavama i evidencijama operatera (npr. prijevoznim ispravama i izvješćima o bilancama) mora biti navedeno je li za drvnu sirovinu ili proizvode od drvne sirovine izdana potvrda SVLK-a, izjava o sukladnosti koju daje dobavljač (SDoC) ili oni potječu iz zaplijenjenog izvora.

1.   OPIS OPERATIVNOG NADZORA LANCA OPSKRBE ZA DRVNU SIROVINU IZ ŠUMA U DRŽAVNOM VLASNIŠTVU

Operativni nadzor lanca opskrbe za šume u državnom vlasništvu (prirodne šume i šumski nasadi) uređen je uredbama ministra šumarstva P.41/Menhut-II/2014 i P.42/Menhut-II/2014 o upravljanju drvnom sirovinom. To uključuje i uredbu ministra šumarstva P.43/Menhut-II/2014 o normama povezanima sa SVLK-om nakon koje su uslijedili Tehničke smjernice za korištenje šumama P.14/VI-BPPHH/2014 i okružnica generalnog direktora 8/VI-BPPHH/2014 u kolovozu 2014.

Svi postupci i pravila za donošenje odluka u vezi s provjerama, usklađivanjem podataka i rješavanjem neusklađenosti u svakoj fazi lanca opskrbe navedeni u nastavku primjenjuju se na sve vrste šumarskih dozvola izdanih za šume u državnom vlasništvu: koncesije za prirodne šume (IUPHHK-HA/HPH), koncesije za industrijski šumski nasad (IUPHHK-HT/HPHTI), koncesije za obnovu ekosustava (IUPHHK-RE), pravo gospodarenja za šumske nasade (Perum Perhutani), koncesije za zajedničke šumske nasade (IUPHHK-HTR) i koncesije za zajedničke šume (IUPHHK-HKM), koncesije za seoske šume (IUPHHK-HD), koncesije za upotrebu drvne sirovine iz područja pošumljavanja (IUPHHK-HTHR) i upotrebu drvne sirovine iz nešumskih zona ili prenamijenjenih gospodarskih šuma (IPK). Ti su postupci i pravila opisani u tehničkim smjernicama sadržanima u uredbama ministra šumarstva P.41/Menhut-II/2014 i P.42/Menhut-II/2014 o upravljanju drvnom sirovinom.

Svi operateri koji imaju dozvolu za sječu drvne sirovine na temelju koncesije za prirodnu šumu moraju podnijeti sve podatke o proizvodnji u nacionalni internetski sustav za praćenje u svakoj fazi lanca opskrbe, od koncesije za šumu do privremenog stovarišta i primarne industrije.

1.1.    Mjesto sječe

1.2.    Mjesto prizemljenja trupaca

1.3.    Stovarište

Trupci se prevoze s mjesta prizemljenja do stovarišta i zatim se izravno otpremaju do tvornice za preradu, privremenog stovarišta ili registriranog skladišta drvne sirovine.

1.4.    Privremeno stovarište

Privremena se stovarišta upotrebljavaju ako se trupci ne prevoze izravno s područja koncesije do stovarišta tvornice. Privremena stovarišta posebno se upotrebljavaju za međuotočni prijevoz trupaca ili ako je promijenjen način prijevoza.

Dozvolu za uspostavu privremenog stovarišta smještenog u državnim šumama odobrava okružni službenik u području šumarstva na temelju prijedloga koji podnosi nositelj dozvole. Dozvola za privremeno stovarište vrijedi tri godine, ali može se produljiti nakon revizije i odobrenja službenika u području šumarstva. Za uspostavu privremenog stovarišta izvan državnih šuma nije potrebna specifična dozvola, nego o tome odlučuje nositelj dozvole.

2.   OPIS OPERATIVNOG NADZORA LANACA OPSKRBE DRVNOM SIROVINOM IZ ŠUMA ILI SA ZEMLJIŠTA U PRIVATNOM VLASNIŠTVU

Sječa drvne sirovine u šumama i na zemljištima u privatnom vlasništvu uređena je Uredbom ministra šumarstva P.30/Menhut-II/2012 (dalje u tekstu „Uredba”).

Privatni vlasnici šuma/zemljišta nemaju zakonsku obvezu pričvršćivati identifikacijske oznake ili znakove na stabla popisana za sječu. Stovarišta i privremena stovarišta obično se ne upotrebljavaju za drvnu sirovinu posječenu u šumama i na zemljištima u privatnom vlasništvu.

U postupcima kontrole drvne sirovine iz šuma i sa zemljišta u privatnom vlasništvu razlikuju se trupci dobiveni od stabala koja su rasla na lokaciji u trenutku stjecanja vlasništva i trupci dobiveni od stabala koja su posađena nakon stjecanja vlasništva. Postupci ovise i o vrstama posječenih stabala. Pristojba za šumske resurse, pristojba za Fond za pošumljavanje i pristojba za posječeno drveće plaćaju se za trupce od stabala koja su rasla na lokaciji u vrijeme stjecanja vlasništva, ali ne i za trupce od stabala posađenih nakon stjecanja vlasništva nad zemljištem.

Za trupce dobivene od stabala posađenih nakon stjecanja vlasništva nad zemljištem postoje dvije mogućnosti:

Za trupce dobivene od stabala koja su rasla na lokaciji prije stjecanja vlasništva nad zemljištem, okružni službenik u području šumarstva izdaje prijevoznu ispravu. Takva drvna sirovina treba imati potvrdu SVLK-a.

2.1.    Mjesto sječe/mjesto prizemljenja trupaca

3.   OPIS OPERATIVNOG NADZORA LANACA OPSKRBE DRVNOM SIROVINOM ZA SKLADIŠTA I INDUSTRIJU

Registrirana skladišta drvne sirovine i prerađene drvne sirovine specifični su akteri u lancu opskrbe. Djelujući kao trgovci ti operateri kupuju, skladište i prodaju drvnu sirovinu i proizvode od drvne sirovine drugim operaterima, a da nisu uključeni u aktivnosti proizvodnje ili prerade.

Postoje tri vrste dozvola za registrirana skladišta drvne sirovine i prerađene drvne sirovine:

3.1.    Registrirana skladišta drvne sirovine za drvnu sirovinu iz šuma u državnom vlasništvu i uvezenu drvnu sirovinu (TPT-KB)

Registrirana skladišta drvne sirovine za drvnu sirovinu iz šuma u državnom vlasništvu i uvezenu drvnu sirovinu (TPT-KB) upotrebljavaju se ako se trupci do stovarišta tvornice ne prevoze izravno s područja pod koncesijom, privremenih stovarišta i/ili drugih TPT-KB-ova ili u slučaju uvezene drvne sirovine (trupaca).

Dozvolu za uspostavu TPT-KB-a daje službenik u području šumarstva na temelju prijedloga koji podnosi nositelj dozvole. Dozvola za TPT-KB vrijedi tri godine, ali može se produljiti nakon revizije i odobrenja službenika u području šumarstva.

Operateri TPT-KB-a mogu se koristiti SDoC-om samo ako se koriste isključivo uvezenom drvnom sirovinom i/ili drvnom sirovinom iz šumskih nasada (Perum Perhutani) s potvrdom SVLK-a. Ako samo jedan od njihovih izvora drvne sirovine sadrži drvnu sirovinu iz šuma u državnom vlasništvu (osim drvne sirovine iz šumskih nasada (Perum Perhutani) s potvrdom), oni moraju imati potvrdu SVLK-a.

3.2.    Registrirana skladišta drvne sirovine i/ili prerađene drvne sirovine podrijetlom iz šuma ili sa zemljišta u privatnom vlasništvu (TPT)

Registrirana skladišta drvne sirovine i/ili prerađene drvne sirovine za drvnu sirovinu podrijetlom iz šuma ili sa zemljišta u privatnom vlasništvu (TPT-i) upotrebljavaju se ako se trupci i/ili prerađena drvna sirovina do stovarišta tvornice ne prevoze izravno iz šuma ili sa zemljišta u privatnom vlasništvu i/ili drugih TPT-a.

Dozvolu za uspostavu TPT-a daje službenik u području šumarstva na temelju prijedloga koji podnosi nositelj dozvole. Dozvolu za TPT revidira i odobrava službenik u području šumarstva.

Operateri TPT-a mogu se koristiti SDoC-om samo ako ne sudjeluju u certificiranju u okviru SVLK-a.

Operateri TPT-a moraju se koristiti isključivo drvnom sirovinom i/ili prerađenom drvnom sirovinom od zasađenih stabala iz šuma ili sa zemljišta u privatnom vlasništvu.

3.3.    Primarna/integrirana industrija

3.4.    Registrirana skladišta prerađene drvne sirovine podrijetlom iz šuma u državnom vlasništvu i/ili uvoza (TPT-KO)

Registrirana skladišta prerađene drvne sirovine podrijetlom iz šuma u državnom vlasništvu i/ili uvoza (TPT-KO-i) skladišta su prerađene drvne sirovine na koja se zaprima prerađena drvna sirovina iz jedinica za primarnu preradu i/ili drugih TPT-KO-a i/ili uvezena prerađena drvna sirovina. Proizvodi od drvne sirovine iz TPT-KO-a prodaju se jedinicama za sekundarnu preradu, drugim TPT-KO-ima, domaćim radinostima, registriranim izvoznicima i/ili krajnjim korisnicima.

Dozvolu za uspostavu TPT-KO-a daje okružni službenik u području šumarstva na temelju prijedloga koji podnosi nositelj dozvole. Dozvola za TPT-KO vrijedi tri godine, ali može se produljiti nakon revizije i odobrenja pokrajinskog službenika u području šumarstva.

Operateri TPT-KO-a mogu se koristiti SDoC-om samo ako se koriste isključivo proizvodima od drvne sirovine podrijetlom od uvezene prerađene drvne sirovine. Ako samo jedan od njihovih proizvoda od prerađene drvne sirovine sadrži prerađenu drvnu sirovinu podrijetlom iz prirodnih šuma, oni moraju imati potvrdu SVLK-a.

3.5.    Sekundarna industrija

4.   IZVOZ

Postupci i procesi usklađivanja podataka za izvoz drvne sirovine iz šuma u državnom vlasništvu te iz šuma i sa zemljišta u privatnom vlasništvu identični su.

▼B

PRILOG VI.

OPIS POSLA ZA PERIODIČNO OCJENJIVANJE

1.   CILJ

Periodično ocjenjivanje neovisno je ocjenjivanje koje provodi neovisna treća strana koja se naziva ocjenjivač. Cilj periodičnog ocjenjivanja jest osigurati da indonezijski TLAS funkcionira kako je opisano, time povećavajući vjerodostojnost dozvola FLEGT izdanih u skladu s ovim Sporazumom.

2.   PODRUČJE PRIMJENE

Periodično ocjenjivanje obuhvaća:

3.   IZLAZNI PODACI

Izlazni podaci periodičnog ocjenjivanja uključuju redovita izvješća kojima se prezentiraju nalazi ocjenjivanja i preporuke o mjerama koje se trebaju poduzeti kako bi se riješili nedostaci i slabosti sustava koji su prepoznati tijekom ocjenjivanja.

4.   GLAVNE AKTIVNOSTI

Aktivnosti periodičnog ocjenjivanja, između ostalog, uključuju:

5.   METODOLOGIJA OCJENJIVANJA

6.   KVALIFIKACIJE OCJENJIVAČA

Ocjenjivač je kompetentna, neovisna i nepristrana treća strana koja ispunjava sljedeće zahtjeve:

7.   PODNOŠENJE IZVJEŠĆA

8.   POVJERLJIVOST

Ocjenjivač vodi računa o povjerljivosti podataka koje prima tijekom provođenja svojih aktivnosti.

9.   IMENOVANJE, PERIODIČNOST I FINANCIRANJE

PRILOG VII.

OPIS POSLA ZA NEOVISNO PRAĆENJE TRŽIŠTA

1.   CILJ NEOVISNOG PRAĆENJA TRŽIŠTA

Neovisno praćenje tržišta praćenje je tržišta koje provodi neovisna treća strana koja se naziva promatrač. Cilj neovisnog praćenja tržišta prikupljanje je i analiza informacija o prihvaćenosti indonezijske drvne sirovine s dozvolom FLEGT na tržištu Unije te ocjenjivanje učinaka Uredbe (EU) br. 995/2010 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. listopada 2010. o utvrđivanju obveza gospodarskih subjekata koji stavljaju u promet drvo i proizvode od drva na tržište i povezanih inicijativa kao što su politike javne ili privatne nabave.

2.   PODRUČJE PRIMJENE

Neovisno praćenje tržišta obuhvaća:

3.   IZLAZNI PODACI

Izlazni podaci neovisnog praćenja tržišta uključuju izvješća koja se redovito podnose Zajedničkom odboru za provedbu (ZOP) i koja sadrže nalaze praćenja te preporuke mjera za jačanje položaja indonezijske sirovine s dozvolom FLEGT na tržištu Unije i mjera za poboljšanje provedbe mjera povezanih s tržištem za sprečavanje plasmana nezakonito posječene drvne sirovine na tržište Unije.

4.   GLAVNE AKTIVNOSTI

Neovisno praćenje tržišta, između ostalog, uključuje:

5.   METODOLOGIJA PRAĆENJA

6.   KVALIFIKACIJE NEOVISNOG PROMATRAČA TRŽIŠTA

Promatrač:

7.   PODNOŠENJE IZVJEŠĆA

8.   POVJERLJIVOST

Promatrač vodi računa o povjerljivosti podataka koje prima tijekom provođenja svojih aktivnosti.

9.   IMENOVANJE, PERIODIČNOST I FINANCIRANJE

PRILOG VIII.

KRITERIJI ZA PROCJENU OPERATIVNOSTI INDONEZIJSKOG SUSTAVA ZA OSIGURANJE ZAKONITOSTI DRVNE SIROVINE

POZADINA

Prije početka izdavanja dozvola FLEGT za izvoz drvne sirovine u Uniju provest će se neovisna tehnička procjena indonezijskog TLAS-a. Ova tehnička procjena ima za cilj: i. ispitati funkciju TLAS-a u praksi da bi se ustanovilo pruža li očekivane rezultate i ii. ispitati sve revizije TLAS-a nakon potpisivanja ovog Sporazuma;

Kriteriji za tu procjenu su sljedeći:

1.   DEFINICIJA ZAKONITOSTI

Zakonito proizvedena drvna sirovina trebala bi biti definirana na temelju zakona koji se primjenjuju u Indoneziji. Definicija koja se koristi mora biti nedvosmislena, objektivno provjerljiva i operativno provediva te mora, kao minimum, uključivati zakone i druge propise koji obuhvaćaju:

Ključna pitanja:

U slučaju izmjena definicije zakonitosti ključna pitanja uključuju:

2.   KONTROLA LANCA OPSKRBE

Sustavi za kontrolu lanca opskrbe moraju osigurati vjerodostojnu sljedivost drvnih proizvoda u čitavom lancu opskrbe od sječe ili točke uvoza do točke izvoza. Neće uvijek biti potrebno održavati fizičku sljedivost trupca, tereta trupaca ili drvnog proizvoda od točke izvoza natrag do šume podrijetla, ali je uvijek potrebno osigurati sljedivost između šume i prve točke miješanja (npr. drvnog terminala ili prerađivačkog pogona).

2.1   Prava na uporabu

Jasno su određena područja za koja su dodijeljena prava na šumske resurse i nositelji tih prava.

Ključna pitanja:

2.2   Metode za kontrolu lanca opskrbe

Postoje učinkoviti mehanizmi za praćenje drvne sirovine u čitavom lancu opskrbe od sječe do točke izvoza. Pristup za identifikaciju drvne sirovine može se razlikovati, od uporabe oznaka za pojedinačne komade do oslanjanja na dokumentaciju priloženu teretu ili seriji. Odabrana metoda treba odražavati vrstu i vrijednost drvne sirovine i rizik od onečišćenja nepoznatom ili nezakonitom drvnom sirovinom.

Ključna pitanja:

3.   POSTUPCI PROVJERE

Provjerom se osiguravaju odgovarajući pregledi za osiguranje zakonitosti drvne sirovine. Ona mora biti dovoljno snažna i učinkovita kako bi se njome osiguralo prepoznavanje svake neusklađenosti sa zahtjevima u šumi ili lancu opskrbe i pravodobno poduzimanje mjera.

3.1   Organizacija

Provjeru provodi organizacija treće strane koja ima odgovarajuće resurse, sustave upravljanja, kvalificirano i osposobljeno osoblje te čvrste i učinkovite mehanizme za kontrolu sukoba interesa.

Ključna pitanja:

3.2   Provjera s obzirom na definiciju zakonitosti

Postoji jasna definicija kojom se određuje što se mora provjeriti. Metodologija provjere dokumentirana je i njome se osigurava sustavan i transparentan proces koji se temelji na dokazima, provodi u redovitim vremenskim razmacima i obuhvaća sve što je uključeno u definiciju.

Ključna pitanja:

3.3   Provjera sustava za kontrolu cijelog lanca opskrbe

Postoji jasan opseg kriterija i pokazatelja koji se moraju provjeriti i koji obuhvaćaju cijeli lanac opskrbe. Metodologija provjere dokumentirana je i njome se osigurava sustavan i transparentan proces koji se temelji na dokazima, provodi u redovitim vremenskim razmacima, obuhvaća sve kriterije i pokazatelje u područje primjene i uključuje redovito i pravodobno usklađivanje podataka između svake faze u lancu.

Ključna pitanja:

3.4   Mehanizmi za postupanje u slučaju pritužbi

Postoje odgovarajući mehanizmi za postupanja u slučaju pritužbi i sporova koji proizlaze iz procesa provjere.

Ključna pitanja:

3.5   Mehanizmi za postupanje u slučaju neusklađenosti

Postoje odgovarajući mehanizmi za postupanje u slučajevima neusklađenosti koji su prepoznati tijekom procesa provjere ili koji su preneseni putem pritužbi ili neovisnog praćenja.

Ključna pitanja:

4.   IZDAVANJE DOZVOLA ZA IZVOZ

Indonezija je dodijelila svu odgovornost za izdavanje isprava V-Legal/dozvola FLEGT tijelima za izdavanje dozvola. Dozvole FLEGT izdaju se za pojedinačne pošiljke namijenjene Uniji.

4.1   Organizacijski ustroj

Ključna pitanja:

4.2   Izdavanje isprava V-Legal i njihova uporaba za izdavanje dozvola FLEGT

Usvojene su odgovarajuće mjere za uporabu isprava V-Legal za izdavanje dozvola FLEGT.

Ključna pitanja:

4.3   Upiti o izdanim dozvolama FLEGT

Uspostavljen je odgovarajući mehanizam za postupanje u slučaju upita nadležnih tijela o dozvolama FLEGT, kako je utvrđeno u Prilogu III.

Ključna pitanja:

4.4   Mehanizam za postupanje s pritužbama

Postoji odgovarajući mehanizam za postupanje s pritužbama i sporovima koji proizlaze iz izdavanja dozvola. Taj mehanizam omogućuje rješavanje svih pritužbi u vezi s radom sustava za izdavanje dozvola.

Ključna pitanja:

5.   NEOVISNO PRAĆENJE

Neovisno praćenje provodi civilno društvo Indonezije i neovisno je u odnosu na druge elemente TLAS-a (one koji su uključeni u upravljanje ili regulaciju šumskih resursa i one koji su uključeni u neovisnu reviziju). Jedan od glavnih ciljeva jest održati vjerodostojnost TLAS-a praćenjem provedbe provjere.

Indonezija je službeno prepoznala funkciju neovisnog praćenja i dopušta civilnom društvu da podnosi pritužbe ako uoči nepravilnosti u procesima akreditacije, procjene i izdavanja dozvola.

Ključna pitanja:

PRILOG IX.

OBJAVLJIVANJE INFORMACIJA

1.   UVOD

Stranke se obvezuju osigurati da su ključne informacije povezane sa šumarstvom javno dostupne.

Za potrebe ispunjenja ovog cilja ovaj prilog daje opis i. informacija povezanih sa šumarstvom koje trebaju biti javno dostupne; ii. tijela koja su odgovorna da te informacije budu dostupne; iii. mehanizama putem kojih im se može pristupiti.

Cilj je osigurati (1) da je djelovanje ZOP-a tijekom provedbe ovog Sporazuma transparentno i razumljivo; (2) da postoji mehanizam za stranke, kao i za relevantne dionike, putem kojeg se može pristupiti ključnim informacijama u vezi sa šumarstvom; (3) da se funkcioniranje TLAS-a ojača putem dostupnosti informacija za neovisno praćenje; i (4) da se postignu veći ciljevi ovog Sporazuma. Javna dostupnost informacija predstavlja važan doprinos jačanju indonezijskog upravljanja šumama.

2.   MEHANIZMI ZA PRISTUP INFORMACIJAMA

Ovaj je Prilog u skladu s indonezijskim Zakonom o slobodi informacija br. 14/2008. Sukladno tom Zakonu svaka javna institucija obvezna je uspostaviti propise o javnom pristupu informacijama. Zakon razlikuje četiri kategorije informacija: (1) informacije koje su redovito dostupne i koje se aktivno prosljeđuju; (2) informacije koje moraju biti javno dostupne bez odgode; (3) uvijek dostupne informacije koje se pružaju na zahtjev i (4) zabranjene ili povjerljive informacije.

Ministarstvo šumarstva, pokrajinski i okružni uredi, Nacionalno akreditacijsko tijelo (KAN), tijelo za ocjenu sukladnosti (CAB) te tijela za izdavanje dozvola važne su institucije u funkcioniranju TLAS-a i stoga su obvezne u okviru svojih dužnosti objaviti informacije u vezi sa šumarstvom.

Da bi se proveo spomenuti Zakon, Ministarstvo šumarstva, pokrajinski i okružni uredi te sve ostale javne agencije, uključujući KAN, uspostavile su ili uspostavljaju postupke za javnu dostupnost informacija.

KAN treba omogućiti javnosti dostupnost informacija i prema normi ISO/IEC 17011:2004, klauzuli 8.2 – Obveza akreditacijskog tijela. Tijela za provjeru i tijela za izdavanje dozvola trebaju javnosti omogućiti dostupnost informacija sukladno uredbama ministra šumarstva te normi ISO/IEC 17021:2006, klauzuli 8.1 – Javno dostupne informacije i Vodiču 65:1996 norme ISO/IEC, klauzuli 4.8 – Dokumentacija.

Organizacije civilnog društva djeluju kao jedan od izvora informacija u vezi sa šumarstvom u sladu s uredbama ministra šumarstva.

Ministar šumarstva izdao je Uredbu br. P.7/Menhut-II/2011 od 2. veljače 2011. koja predviđa da se zahtjevi za informacijama koje posjeduje Ministarstvo šumarstva upućuju voditelju Centra za odnose s javnošću Ministarstva šumarstva tako da se provodi politika informiranja koja omogućuje dobivanje informacija na jednom mjestu. Ministarstvo šumarstva donosi daljnje provedbene upute. Informacijama koje su dostupne u regionalnim, pokrajinskim i okružnim uredima za šumarstvo može se izravno pristupiti.

Da bi ovaj Prilog bio operativan, moraju se uspostaviti i odobriti postupci/smjernice/upute za odgovore spomenutih institucija na zahtjeve za informacijama. Uz to razjasnit će se odredbe o izvješćivanju i objavljivanju koje se primjenjuju na tijela za provjeru i tijela za izdavanje dozvola.

3.   KATEGORIJE INFORMACIJA KOJE SE KORISTE ZA OSNAŽIVANJE PRAĆENJA I OCJENJIVANJA FUNKCIONIRANJA TLAS-A

Zakoni i drugi propisi: Svi zakoni, drugi propisi, standardi i smjernice navedeni u standardima zakonitosti.

Dodjela zemljišta i šuma: karte za dodjelu zemljišta i pokrajinski prostorni planovi, postupci za dodjelu zemlje, koncesije za šume ili prava na korištenje i ostala prava na eksploataciju i preradu te povezani dokumenti kao što su mape za koncesije, dozvole za deblokadu šumskog područja, vlasnički listovi i mape vlasničkih listova.

Prakse upravljanja šumom: planovi za korištenje šume, godišnji planovi rada, uključujući karte i dozvole za opremu, zapisnici savjetodavnih sastanaka sa zajednicama koje žive u području ili u okolici područja za koje je izdana dozvola koja je potrebna za donošenje godišnjih planova rada, plan rada za eksploataciju šumske drvne sirovine i prilozi, dokumenti o procjeni utjecaja na okoliš i zapisnici javnih savjetodavnih sastanaka koji su potrebni za donošenje izvješća o procjeni utjecaja na okoliš, izvješća o proizvodnji trupaca i podaci o inventuri i rasporedu šuma na šumskim zemljištima u državnom vlasništvu.

Informacije o prijevozu i lancu opskrbe, npr. prijevozne isprave za trupce ili šumske proizvode i prilozi te izvješća o usklađivanju drvne sirovine, registracijske isprave o međuotočnom prijevozu drvne sirovine i isprave koje dokazuju identitet broda.

Informacije o preradi i industriji: npr. izjava o osnivanju poduzeća, poslovna dozvola i registracijski broj poduzeća, izvješće o procjeni utjecaja na okoliš, dozvole za industrijsko poslovanje ili industrijski registracijski brojevi, planovi za opskrbu industrijskom drvnom sirovinom za primarne industrije šumskih proizvoda, registracija izvoznika šumskih industrijskih proizvoda, izvješća o sirovom materijalu i prerađenim proizvodima, popis nositelja prava na preradu i informacije o poduzećima iz sektora sekundarne prerade.

Pristojbe povezane sa šumom: npr. pristojbe za plaćanje na osnovi područja i izvadci računa, platni nalozi i računi za pristojbe za pošumljivanje i šumske resurse.

Informacije o provjeri i izdavanju dozvola: upute za kvalitetu i standard za postupke akreditacije; naziv i adresa svakog akreditiranog CAB-a, datumi odobrenja i isteka akreditacije; područja primjene akreditacije; popis osoblja CAB-a (revizori, donositelji odluka) povezani sa svakom potvrdom; objašnjenje o tomu što se smatra komercijalno povjerljivim informacijama; plan revizije kako bi se znalo kada se obavljaju javna savjetovanja; najava CAB-ove revizije; zapisnici s javnog savjetovanja s CAB-om, uključujući popis sudionika; javni sažetak rezultata revizije; završna izvješća tijela za reviziju o izdavanju potvrda; statusno izvješće o svim revizijama: donesene potvrde, potvrde koje nisu donesene, one koje su trenutačno u procesu donošenja, odobrene, suspendirane i povučene potvrde i sve promjene povezane s gore navedenim; slučajevi neusklađenosti važni za reviziju i izdavanje dozvola i mjere koje su poduzete za njihovo rješavanje; izdane dozvole za izvoz; redovita završna izvješća tijela za izdavanje dozvola.

Postupci za praćenje i postupci s pritužbama: standardni operativni postupci za pritužbe koje se podnose KAN-u, tijelima za provjeru i tijelima za izdavanje dozvola, uključujući postupke za praćenje razvoja izvješća o pritužbama i razrješenja izvješća o pritužbama.

Popis ključnih dokumenata važnih za nadzor šuma, agencije koje posjeduju te dokumente te postupak kojim se mogu dobiti te informacije sadržani su u dodatku ovom Prilogu.

4.   KATEGORIJE INFORMACIJA KOJE SE KORISTE ZA OSNAŽIVANJE VEĆIH CILJEVA DPS-A

5.   PROVEDBA ODREDABA O OBJAVLJIVANJU

U okviru provedbe ovog Sporazuma stranke će procijeniti:

Dodatak

Postupci dobivanja informacija: