02013R1316 — HR — 01.01.2021 — 007.001
Ovaj je tekst namijenjen isključivo dokumentiranju i nema pravni učinak. Institucije Unije nisu odgovorne za njegov sadržaj. Vjerodostojne inačice relevantnih akata, uključujući njihove preambule, one su koje su objavljene u Službenom listu Europske unije i dostupne u EUR-Lexu. Tim službenim tekstovima može se izravno pristupiti putem poveznica sadržanih u ovom dokumentu.
|
UREDBA (EU) br. 1316/2013 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA od 11. prosinca 2013. o uspostavi Instrumenta za povezivanje Europe, izmjeni Uredbe (EU) br. 913/2010 i stavljanju izvan snage uredaba (EZ) br. 680/2007 i (EZ) br. 67/2010 ( L 348 20.12.2013, 129) |
Koju je izmijenila:
|
|
|
|||
|
br. |
stranica |
datum |
||
|
DELEGIRANA UREDBA KOMISIJE (EU) br. 275/2014 оd 7. siječnja 2014. |
L 80 |
1 |
19.3.2014 |
|
|
UREDBA (EU) 2015/1017 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA od 25. lipnja 2015. |
L 169 |
1 |
1.7.2015 |
|
|
UREDBA (EU) 2017/1953 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA od 25. listopada 2017. |
L 286 |
1 |
1.11.2017 |
|
|
UREDBA (EU) 2017/2396 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA od 13. prosinca 2017. |
L 345 |
34 |
27.12.2017 |
|
|
UREDBA (EU, Euratom) 2018/1046 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA od 18. srpnja 2018. |
L 193 |
1 |
30.7.2018 |
|
|
UREDBA (EU) 2019/495 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA od 25. ožujka 2019. |
L 85I |
16 |
27.3.2019 |
|
Koju je ispravio:
UREDBA (EU) br. 1316/2013 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA
od 11. prosinca 2013.
o uspostavi Instrumenta za povezivanje Europe, izmjeni Uredbe (EU) br. 913/2010 i stavljanju izvan snage uredaba (EZ) br. 680/2007 i (EZ) br. 67/2010
(Tekst značajan za EGP)
GLAVA I.
ZAJEDNIČKE ODREDBE
POGLAVLJE I.
Instrument za povezivanje europe
Članak 1.
Predmet
Ovom se Uredbom uspostavlja Instrument za povezivanje Europe („CEF”) kojim se određuju uvjeti, metode i postupci za pružanje financijske potpore unije transeuropskim mrežama radi pružanja potpore projektima od zajedničkog interesa u sektorima prometne, telekomunikacijske i energetske infrastrukture te kako bi se iskoristila potencijalna sinergija među tim sektorima. Njome se također utvrđuje specifikacija sredstava koja su dostupna u okviru Višegodišnjeg financijskog okvira za godine od 2014. do 2020.
Članak 2.
Definicije
Za potrebe ove Uredbe primjenjuju se sljedeće definicije:
„projekt od zajedničkog interesa” znači projekt utvrđen u Uredbom (EU) br. 1315/2013, Uredbom (EU) br. 347/2013 ili Uredbom (EU) br. 283/2014 Europskog parlamenta i Vijeća ( 1 );
„prekogranična dionica” znači, u sektoru prometa, dionica koja osigurava kontinuitet projekta od zajedničkog interesa među najbližim gradskim čvorovima s obje strane granice dvaju država članica ili između države članice i susjedne zemlje;
„susjedna zemlja” znači zemlja koja je obuhvaćena područjem primjene Europske politike susjedstva, uključujući Strateško partnerstvo, politiku proširenja, Europski gospodarski prostor ili Europsko udruženje za slobodnu trgovinu;
„treća zemlja” znači bilo koja susjedna zemlja i sve druge zemlje s kojima Unija može surađivati na postizanju ciljeva ove Uredbe;
„radovi” znači kupnja, nabava i raspored sastavnih dijelova, sustava i službi, uključujući softver, razvoj, izvođenje građevinskih radova i aktivnosti ugradnje povezanih s projektom, prihvaćanje ugradnji i početak provedbe projekta;
„studije” znači aktivnosti potrebne za pripremu provedbe projekta, kao što su pripremne studije, studije kartografiranja, izvedivosti, procjene, ispitivanja i validiranja, uključujući u obliku softvera te sve druge mjere tehničke podrške, uključujući prethodne aktivnosti za utvrđivanje i razvoj projekta i odlučivanje o njegovu financiranju, kao što su istraživanje dotičnih lokacija i priprema financijskog paketa;
„mjere za potporu programa” znači, na razini CEF-a, sve popratne mjere nužne za njegovu provedbu i provedbu smjernica prilagođenih pojedinom sektoru, kao što su usluge, posebno pružanje tehničke pomoći, uključujući upotrebu financijskih instrumenata, kao i aktivnosti pripreme, izvedivosti, usklađivanja, nadzora, savjetovanja dionika, kontrole, revizije i ocjenjivanja koje su neposredno potrebne za upravljanje CEF-om te postizanje njegovih ciljeva. Mjere za potporu programa posebno uključuju studije, sastanke, kartografiranje infrastrukture, informacije, širenje, komunikaciju i mjere podizanja svijesti, rashode povezane s informatičkim alatima i mreže usmjerene na razmjenu informacija o CEF-u, zajedno sa svim drugim nastalim rashodima Komisije vezanim uz tehničku i administrativnu potporu koji mogu biti potrebni za upravljanje CEF-om ili provedbom smjernica prilagođenih pojedinom sektoru. Mjere za potporu programa također uključuju aktivnosti nužne za pojednostavljenje pripreme projekata od zajedničkog interesa, posebno u državama članicama koje ispunjavaju uvjete za financiranje iz Kohezijskog fonda, u svrhu dobivanja sredstava na temelju ove Uredbe ili na financijskom tržištu. Mjere za potporu programa prema potrebi također uključuju, troškove izvršne agencije kojoj je Komisija povjerila provedbu posebnih dijelova CEF-a („izvršna agencija”);
„mjera”: znači bilo koja aktivnost za koju je utvrđeno da je financijski i tehnički neovisna, za koju postoji vremenski rok i koja je nužna za provedbu projekta od zajedničkog interesa;
„prihvatljivi troškovi” ima jednako značenje kao u Uredbi (EU, Euratom) br. 966 /2012;
„korisnik” znači država članica, međunarodna organizacija, javno ili privatno poduzeće ili tijelo koje je odabrano za primanje financijske potpore Unije na temelju ove Uredbe i u skladu s aranžmanima utvrđenima u odgovarajućem programu rada iz članka 17.;
„provedbeno tijelo” znači javno ili privatno poduzeće ili tijelo koje je imenovao korisnik, ako je korisnik država članica ili međunarodna organizacija, za provedbu dotične mjere. O takvom imenovanju odlučuje korisnik na svoju odgovornost i ako to zahtjeva sklapanje ugovora o javnoj nabavi, u skladu s važećim pravilima Unije te nacionalnim pravilima o javnoj nabavi;
„sveobuhvatna mreža” znači prometna infrastruktura prepoznata u skladu s poglavljem II. Uredbe (EU) br. 1315/2013;
„osnovna mreža” znači prometna infrastruktura prepoznata u skladu s poglavljem III. Uredbe (EU) br. 1315/2013;
„koridori osnovne mreže” znači instrument za pojednostavljenje usklađene provedbe osnovne mreže u skladu s poglavljem IV. Uredbe (EU) br. 1315/2013 i na popisu u dijelu I. Priloga I. ovoj Uredbi;
„usko grlo” u sektoru prometa znači fizičke, tehničke ili funkcionalne prepreke koje dovode do sloma sustava, što utječe na kontinuitet protoka na većim udaljenostima ili prekograničnog protoka te koje je moguće riješiti stvaranjem nove infrastrukture ili značajnim unapređenjem postojeće infrastrukture, čime se mogu ostvariti značajna poboljšanja koja će otkloniti ograničenja uskog grla;
„prioritet” znači svaki prioritetni elektroenergetski koridor, prioritetni plinski koridor ili prioritetna tematska područja određena u Uredbi (EU) br. 347/2013;
„telematske aplikacije” znači aplikacije kako su definirane u Uredbi (EU) br. 1315/2013;
„energetska infrastruktura” znači infrastruktura kako je definirana u Uredbi (EU) br. 347/2013;
„sinergije među sektorima” znači postojanje, u barem dva od triju sektora prometa, telekomunikacija i energetike, sličnih ili dopunskih mjera koji bi mogle omogućiti optimizaciju troškova ili rezultata udruživanjem financijskih, tehničkih ili ljudskih resursa;
„izolirana mreža” znači željeznička mreža države članice ili njezin dio, kako je utvrđeno u Uredbi (EU) br. 1315/2013.
Članak 3.
Opći ciljevi
CEF omogućuje da projekti od zajedničkog interesa budu pripremljeni i provedeni u okviru politike transeuropskih mreža u sektorima prometa, telekomunikacija i energetike. CEF posebno podupire provedbu onih projekata od zajedničkog interesa kojima je cilj razvoj i izgradnja novih infrastruktura i usluga ili nadogradnja postojećih infrastruktura i usluga, u sektorima prometa, telekomunikacija i energetike. On daje prednost vezama koje nedostaju u sektoru prometa. CEF također pridonosi potpori projekata s europskom dodanom vrijednošću i značajnim društvenim dobrobitima koje tržište ne financira na adekvatni način. Sljedeći opći ciljevi primjenjuju se na sektore prometa, telekomunikacija i energetike:
doprinošenje pametnom, održivom i uključivom rastu, u skladu sa Strategijom Europa 2020., razvijajući moderne i visoko učinkovite transeuropske mreže kod kojih se u obzir uzimaju očekivani protoci prometa u budućnosti, na taj način doprinoseći cjelokupnoj Uniji u smislu poboljšanja konkurentnosti na globalnom tržištu te ekonomske, socijalne i teritorijalne kohezije na unutarnjem tržištu i stvarajući ozračje koje bi bilo povoljnije za privatna, javna ili javno-privatna ulaganja putem kombinacije financijskih instrumenata i izravne potpore Unije ako bi projekti mogli ostvariti korist od takve kombinacije instrumenata te primjerenom upotrebom sinergija među sektorima.
Postignuće ovog cilja mjeri se opsegom ulaganja privatnog ili javnog sektora te javno-privatnog partnerstva u projekte od zajedničkog interesa, a osobito opsegom privatnog ulaganja u projekte od zajedničkog interesa koji su ostvareni uz pomoć financijskih instrumenata na temelju ove Uredbe. Posebni naglasak stavlja se na učinkovitu upotrebu javnih ulaganja;
omogućavanje Uniji da dosegne ciljeve održivog razvoja, uključujući barem 20 %-tno smanjenje emisija stakleničkih plinova, u usporedbi s razinama iz 1990., te 20 %-tno povećanje energetske učinkovitosti i povećanje udjela obnovljive energije na 20 % do 2020., na taj način pridonijeti srednjoročnim i dugoročnim ciljevima Unije u pogledu dekarbonizacije, uz osiguravanje veće solidarnosti među državama članicama.
Članak 4.
Posebni sektorski ciljevi
U sektoru prometa, CEF podupire projekte od zajedničkog interesa, kako je utvrđeno u članku 7. stavku 2. Uredbe (EU) br. 1315/2013 koji teže postizanju niže navedenih ciljeva, kako je podrobnije određeno člankom 4. te uredbe:
otklanjanje uskih grla, jačanje interoperabilnosti željeznice, premošćivanje veza koje nedostaju, a osobito poboljšanje prekograničnih dionica. Postizanje ovog cilja mjeri se:
brojem novih ili poboljšanih prekograničnih veza;
brojem kilometara željeznice prilagođene europskoj nominalnoj širini kolosijeka i opremljenoj europskim Sustavom za upravljanje željezničkim prometom (ERTMS);
brojem otklonjenih uskih grla i dionica pojačanog kapaciteta na prometnim pravcima za sve načine za koje su primljena sredstva iz CEF-a;
duljinom unutarnjih plovnih putova po kategorijama u Uniji; i
duljinom željezničke mreže u Uniji nadograđenom prema zahtjevima utvrđenima u članku 39. stavku 2. Uredbe (EU) br. 1315/2013;
osiguravanje održivih i učinkovitih prometnih sustava, gledajući dugoročno, u svrhu priprema za protoke prometa u budućnosti, kao i omogućavanje da sve vrste prijevoza budu dekarbonizirane putem prijelaza na inovativne i energetski učinkovite prometne tehnologije s niskom razinom emisija ugljika, ujedno povećavajući razinu sigurnosti. Postizanje tog cilja mjeri se:
brojem mjesta opskrbe alternativnim gorivom za vozila koji se koriste osnovnom mrežom TEN-T za cestovni promet u Uniji;
brojem riječnih i morskih luka osnovne mreže TEN-T opremljenih mjestima opskrbe alternativnim gorivom u Uniji; i
smanjenjem broja žrtava na cestovnoj mreži u Uniji;
optimiziranje uključivanja i međusobnog povezivanja načina prijevoza te podupiranje interoperabilnosti prometnih usluga, uz osiguravanje dostupnosti prometnih infrastruktura. Postizanje ovog cilja mjeri se:
brojem multimodalnih logističkih platformi, uključujući riječne i morske luke i zračne luke povezane sa željezničkom mrežom;
brojem unaprijeđenih željezničkih terminala te brojem poboljšanih ili novih veza na autocestama mora;
brojem kilometara unutarnjih plovnih putova opremljenih RIS-om; i
razinom raširenosti sustava SESAR, VTMIS-a i ITS-a za cestovni sektor.
Pokazatelji iz ovog stavka ne primjenjuju se na države članice koje nemaju željezničku mrežu ili mrežu unutarnjih plovnih putova.
Ti pokazatelji ne predstavljaju kriterije odabira ili prihvatljivosti za mjere potpore iz CEF-a.
Indikativni postoci koji odražavaju razmjer cjelokupnih proračunskih sredstava iz članka 5. stavka 1. točke (a) koja se dodjeljuju svakom od tri posebna cilja utvrđuju se u dijelu IV. Priloga I. ovoj Uredbi. Komisija ne odstupa od tih indikativnih postotaka za više od 5 postotnih bodova.
U energetskom sektoru, podupiranje projekata od zajedničkog interesa koji teže postizanju jednog ili više od sljedećih ciljeva:
povećavanje konkurentnosti promicanjem daljnje integracije unutarnjeg energetskog tržišta i interoperabilnosti prekograničnih plinskih mreža te mreža električne energije. Postizanje ovog cilja mjeri se ex post putem:
broja projekata koji na učinkovit način međusobno povezuju mreže država članica i otklanjaju unutarnja ograničenja;
smanjenja ili eliminacije energetske izolacije država članica;
postotka prekograničnog prijenosa električne energije u pogledu kapaciteta proizvodnje električne energije u odgovarajućim državama članicama;
konvergencije cijena na tržištima plina i/ili električne energije predmetnih država članica; i
postotka najviše razine potražnje dviju predmetnih država članica koje su obuhvaćene međusobnim poveznicama za protok plina u oba smjera;
poboljšanje sigurnosti opskrbe električnom energijom u Uniji;
Postizanje tog cilja mjeri se ex post putem:
broja projekata koji omogućuju raznolikost izvora opskrbe, subjekata koji sudjeluju u opskrbi i putova;
broja projekata kojima se povećava kapacitet skladištenja;
otpornosti sustava, uzimajući u obzir broj prekida u opskrbi i njihovo trajanje;
iznosaizbjegnutog smanjenja obnovljive energije;
veze između izoliranih tržišta i raznolikijih izvora opskrbe;
optimalnog iskorištavanja mogućnosti energetske infrastrukture.
doprinos održivom razvoju i zaštiti okoliša, inter alia, integracijom energije dobivene iz obnovljivih izvora u mrežu za prijenos i razvojem pametnih energetskih mreža te mreža ugljičnog dioksida.
Postizanje tog cilja mjeri se ex post putem:
količine električne energije iz obnovljivih izvora prenesene od centara proizvodnje do centara potrošnje i mjestâ skladištenja;
iznosa izbjegnutog smanjenja obnovljive energije;
broja uspostavljenih projekata pametnih mreža koji su ostvarili korist od CEF-a i odgovora na potražnju koje su omogućili;
iznosa emisija CO2 koje su spriječili projekti koji su ostvarili korist od CEF-a.
Pokazatelji iz ovog stavka, koji se upotrebljavaju za ex post mjerenje postizanja ciljeva, ne čine kriterije odabira ili prihvatljivosti za mjere potpore iz CEF-a.
Uvjeti za prihvatljivost financijske potpore Unije za projekte od zajedničkog interesa utvrđeni su u članku 14. Uredbe (EU) br. 347/2013, a kriteriji odabira za projekte od zajedničkog interesa utvrđeni su u članku 4. te uredbe.
Članak 5.
Proračun
Financijska omotnica za provedbu CEF-a za razdoblje 2014. –2020. određuje se u iznosu od 30 192 259 000 EUR u tekućim cijenama. Taj se iznos raspoređuje na sljedeći način:
sektor prometa: 24 050 582 000 EUR, od čega se 11 305 500 000 EUR prenosi iz Kohezijskog fonda kako bi ih se potrošilo u skladu s ovom Uredbom isključivo u državama članicama koje ispunjavaju uvjete za financiranje iz Kohezijskog fonda;
telekomunikacijski sektor: 1 066 602 000 EUR;
energetski sektor: 5 075 075 000 EUR.
Ti iznosi ne dovode u pitanje primjenu mehanizma fleksibilnosti predviđenog Uredbom Vijeća (EU, Euratom) br. 1311/2013 ( 2 ).
Financijska omotnica za provedbu CEF-a pokriva troškove koji se odnose na:
mjere koje doprinose projektima od zajedničkog interesa i mjere za potporu programa kako je predviđeno u članku 7.;
mjere za potporu programa koje se sastoje od rashoda Komisije vezanih uz tehničku i administrativnu potporu za upravljanje CEF-om, uključujući one nužne za osiguravanje prijelaza između CEF-a i mjera donesenih na temelju Uredbe (EZ) br. 680/2007, do 1 % iznosa financijske omotnice; troškovi izvršne agencije uključuju se u razinu ispod te gornje granice.
POGLAVLJE II.
Oblici financiranja i financijskeodredbe
Članak 6.
Oblici financijske potpore
Članak 7.
Prihvatljivost i uvjeti za primanje financijske potpore
U sektoru prometa, samo mjere koje pridonose projektima od zajedničkog interesa, u skladu s Uredbom (EU) br. 1315/2013 i mjere za potporu programa ispunjavaju uvjete za potporu putem financijske potpore Unije u obliku javne nabave i financijskih instrumenata na temelju ove Uredbe. Uvjete za financijsku potporu Unije u obliku bespovratnih sredstava na temelju ove Uredbe ispunjavaju isključivo sljedeće mjere:
mjere kojima se provodi osnovna mreža u skladu s poglavljem III. Uredbe (EU) br. 1315/2013, uključujući uspostavu novih tehnologija i inovacija u skladu s člankom 39. te uredbe, i projekti te horizontalni prioriteti utvrđeni u dijelu I. Priloga I. ovoj Uredbi;
mjere kojima se provodi sveobuhvatna mreža u skladu s poglavljem II. Uredbe (EU) br. 1315/2013, kada takve mjere doprinose premošćivanju veza koje nedostaju, pojednostavljenju protoka na većim udaljenostima ili otklanjanju uskih grla i također ako te mjere pridonose razvoju osnovne mreže ili međusobno povezuju koridore osnovne mreže ili ako takve mjere doprinose raspoređivanju ERTMS-a na glavnim putovima željezničkih teretnih koridora, kako je utvrđeno u Prilogu Uredbi (EU) br. 913/2010, do gornje granice od 5 % financijske omotnice za promet, kako je određeno u članku 5. ove Uredbe;
studije za projekte od zajedničkog interesa kako je utvrđeno u članku 8. stavku 1. točkama (b) i (c) Uredbe (EU) br. 1315/2013;
studije za prekogranične prioritetne projekte utvrđene u Prilogu III. Odluci br. 661/2010/EU Europskog parlamenta i Vijeća ( 3 );
mjere za potporu projekata od zajedničkog interesa, kako je utvrđeno u članku 8. stavku 1. točkama (a), (d) i (e) Uredbe (EU) br. 1315/2013;
mjere kojima se provodi prometna infrastruktura u čvorovima osnovne mreže, uključujući gradske čvorove, kako su definirani u članku 41. Uredbe (EU) br. 1315/2013;
mjere za potporu sustava telematskih aplikacija, u skladu s člankom 31. Uredbe (EU) br. 1315.2013;
mjere za potporu uslugama teretnog prometa u skladu s člankom 32. Uredbe.1315/2013;
mjere za smanjenje buke željezničkog teretnog prometa, uključujući s naknadnim opremanjem postojećeg voznog parka u suradnji s, inter alia, željezničkom industrijom;
mjere za potporu programa;
mjere za provedbu sigurne i zaštićene infrastrukture, u skladu s člankom 34. Uredbe (EU) br. 1315/2013;
mjere za potporu autocesta mora, kako je predviđeno u članku 21. Uredbe (EU) br. 1315/2013;
mjere za prilagodbu prometne infrastrukture za potrebe sigurnosti i kontrola na vanjskim granicama.
Mjere povezane s prometom koje imaju prekograničnu dionicu ili dio takve dionice ispunjavaju uvjete za financijsku potporu Unije samo ako postoji pisani sporazum među dotičnim državama članicama ili među dotičnim državama članicama i trećim zemljama o dovršenju prekogranične dionice.
Kako bi se proračun Unije upotrijebio na najučinkovitiji način kako bi se jačao multiplikacijski učinak financijske potpore Unije, Komisija pruža financijsku potporu, kao prioritet, u obliku financijskih instrumenata kad god je to moguće, podložno uvođenju na tržište i uz poštovanje gornje granice za upotrebu financijskih instrumenata, u skladu s člankom 14. stavkom 2. te člankom 21. stavkom 4.
U telekomunikacijskom sektoru sve mjere kojima se provode projekti od zajedničkog interesa i mjere za potporu programa koji su utvrđeni u Uredbi (EU) br. 283/2014 i koje ispunjavaju kriterije prihvatljivosti i/ili uvjete utvrđene u skladu s tom Uredbom ispunjavaju uvjete za primanje financijske potporu Unije na temelju ove Uredbe, kako slijedi:
generičke usluge, platforme osnovnih usluga i mjere za potporu programima financiraju se putem bespovratnih sredstava i/ili javne nabave;
mjere u području širokopojasnih mreža financiraju se putem financijskih instrumenata;
mjere u području pružanja lokalne bežične povezivosti koja je besplatna i bez diskriminirajućih uvjeta u lokalnim zajednicama financiraju se putem bespovratnih sredstava ili drugih oblika financijske potpore, ne uključujući financijske instrumente.
POGLAVLJE III.
Bespovratna sredstva
Članak 8.
Oblici bespovratnih sredstava i prihvatljivi troškovi
Programi rada iz članka 17. ove Uredbe određuju oblike bespovratnih sredstava koji se mogu koristiti za financiranje dotičnih mjera.
Kad je riječ o iznosu od 11 305 500 000 EUR prenesenih iz Kohezijskog fonda koji se treba potrošiti u državama članicama koje ispunjavaju uvjete za financiranje iz Kohezijskog fonda, pravila o ispunjavanju uvjeta koja se tiču PDV-a ona su pravila koja su primjenjiva na Kohezijski fond iz uredbe o utvrđivanju zajedničkih odredaba o Europskom fondu za regionalni razvoj, Europskom socijalnom fondu, Kohezijskom fondu, Europskom poljoprivrednom fondu za ruralni razvoj i Europskom pomorskom i ribarstvenom fondu i o utvrđivanju opće odredbe o Europskom fondu za regionalni razvoj, Europskom socijalnom fondu i Kohezijskom fondu.
Članak 9.
Uvjeti za sudjelovanje
Te države i subjekti ne mogu primiti sredstva na temelju ove Uredbe, osim ako je to nužno za postizanje ciljeva od zajedničkog interesa.
Članak 10.
Stope financiranja
U sektoru prometa iznos financijske potpore Unije ne prelazi:
u pogledu bespovratnih sredstava za studije, 50 % prihvatljivih troškova;
u pogledu bespovratnih sredstava za radove;
za željezničke mreže i cestovne mreže u slučaju država članica koje nemaju željezničku mrežu na svom području ili u slučaju države članice ili njezina dijela s izoliranom mrežom bez željezničkog teretnog prometa na velike udaljenosti: 20 % prihvatljivih troškova; stopa financiranja može se povećati na najviše 30 % za mjere za otklanjanje uskih grla i na 40 % za mjere koje se odnose na prekogranične dionice i jačanje interoperabilnosti željeznice;
za unutarnje plovne putove: 20 % prihvatljivih troškova; stopa financiranja može se povećati na najviše 40 % za mjere za otklanjanje uskih grla i na najviše 40 % za mjere koje se odnose na prekogranične dionice;
za kopneni promet, veze i razvoj multimodalnih logističkih platformi, uključujući veze s kopnenim i morskim lukama i zračnim lukama, kao i razvoj luka: 20 % prihvatljivih troškova;
za mjere za smanjenje buke željezničkog teretnog prometa, uključujući naknadno opremanje postojećeg voznog parka: 20 % prihvatljivih troškova do kombinirane gornje granice od 1 % proračunskih sredstava iz članka 5. stavka 1. točke (a);
za veću dostupnost prometnoj infrastrukturi za osobe s invaliditetom: 30 % prihvatljivih troškova za radove prilagodbe koji ni u jednom slučaju ne prelaze 10 % ukupnih prihvatljivih troškova radova.
za mjere za potporu novih tehnologija i inovacija za sve vrste prijevoza: 20 % prihvatljivih troškova;
za mjere za potporu prekograničnih dionica: 10 % prihvatljivih troškova;
u pogledu bespovratnih sredstava za sustave telematskih aplikacija i usluge:
za kopnene sastavnice ERTMS-a, sustava SESAR, RIS-a i VTMIS-a: 50 % prihvatljivih troškova;
za kopnene sastavnice ITS-a za cestovni sektor, 20 % prihvatljivih troškova;
u pogledu unutarnjih sastavnica ERTMS-a: 50 % prihvatljivih troškova;
za unutarnje sastavnice sustava SESAR, RIS-a, VTMIS-a i ITS-a za cestovni sektor: 20 % prihvatljivih troškova, do kombinirane gornje granice od 5 % proračunskih sredstava iz članka 5. stavka 1. točke (a);
za mjere za potporu razvoja autocesta mora: 30 % prihvatljivih troškova.
Komisija stvara uvjete za poticanje razvoja projekata koji obuhvaćaju autoceste mora s trećim zemljama;
za sustave telematskih aplikacija, osim onih navedenih u točkama od i. do iv., usluge teretnog promet i, zaštićena parkirališna mjesta u cestovnoj osnovnoj mreži: 20 % prihvatljivih troškova.
U telekomunikacijskom sektoru iznos financijske potpore Unije ne prelazi:
za mjere u području generičkih usluga: 75 % prihvatljivih troškova;
za horizontalne mjere, uključujući kartografiranje infrastrukture, twinning projekte i tehničku pomoć: 75 % prihvatljivih troškova.
Platforme osnovnih usluga obično se financiraju putem javne nabave. U iznimnim slučajevima mogu se financirati putem bespovratnih sredstava do 100 % prihvatljivih troškova, ne dovodeći u pitanje načelo sufinanciranja.
Mjere u području pružanja lokalne bežične povezivosti koja je besplatna i bez diskriminirajućih uvjeta u lokalnim zajednicama financiraju se putem financijske potpore Unije kojom se pokriva do 100 % prihvatljivih troškova, ne dovodeći u pitanje načelo sufinanciranja.
Članak 11.
Posebni pozivi za dodjelu sredstava prenesenih iz Kohezijskog fonda u sektoru prometa
Neovisno o članku 10. i u svezi s iznosom od 11 305 500 000 EUR prenesenih iz Kohezijskog fonda koji se trebaju potrošiti isključivo u državama članicama koje ispunjavaju uvjete za financiranje iz Kohezijskog fonda, najveća stopa financiranja je ona koja se primjenjuje na Kohezijski fond kako je navedeno u uredbi o utvrđivanju zajedničkih odredbi o Europskom fondu za regionalni razvoj, Europskom socijalnom fondu, Kohezijskom fondu, Europskom poljoprivrednom fondu za ruralni razvoj i Europskom pomorskom i ribarstvenom fondu i o utvrđivanju opće odredbe o Europskom fondu za regionalni razvoj, Europskom socijalnom fondu i Kohezijskom fondu za sljedeće:
mjere u pogledu bespovratnih sredstava za studije;
mjere u pogledu bespovratnih sredstava za radove:
željeznički promet i unutarnji plovni putovi;
mjere za potporu prekograničnih cestovnih dionica i, u slučaju država članica koje nemaju željezničke mreže, cestovne mreže TEN-T;
mjere za kopneni promet, veze i razvoj multimodalnih logističkih platformi, uključujući veze s kopnenim i morskim lukama i zračnim lukama, uključujući instrumente za automatsko mijenjanje širine kolosijeka i razvoj luka, uključujući mogućnost razbijanja leda, kao i točke povezivanja, s osobitim naglaskom na željezničke veze, osim u slučaju država članica koje nemaju željezničku mrežu;
mjere u pogledu bespovratnih sredstava za sustave telematskih aplikacija i usluge:
ERTMS, RIS i VTMIS, sustav SESAR i ITS za cestovni sektor,
drugi sustavi telematskih aplikacija,
mjere za potporu razvoja autocesta mora;
mjere u pogledu bespovratnih sredstava za mjere za potporu novim tehnologijama i inovacijama za sve vrste prijevoza.
Članak 12.
Ukidanje, smanjenje, suspenzija i prekid dodjele bespovratnih sredstava
POGLAVLJE IV.
Javna nabava
Članak 13.
Javna nabava
Postupci javne nabave koje provodi Komisija ili jedno od tijela iz članka 6. stavka 3. u svoje ime ili zajedno s državama članicama mogu:
predvidjeti posebne uvjete poput mjesta izvođenja naručenih aktivnosti ako su takvi uvjeti propisno opravdani ciljevima mjera i pod uvjetom da takvi uvjeti ne krše nacionalna načela javne nabave te načela javne nabave Unije;
odobriti dodjelu više ugovora u okviru istog postupka („korištenje više izvora”)
POGLAVLJE V.
Financijski instrumenti
Članak 14.
Vrste financijskih instrumenata
Spajanje projektnih obveznica podložno je privremenom izvješću koje se sastavlja u drugoj polovici 2013., kako je utvrđeno u Uredbi (EZ) br. 680/2007 i Odluci 1639/2006/EZ. Inicijativa projektnih obveznica započinje postupno u okviru gornje granice od 230 000 000 EUR tijekom godina 2014. i 2015. Potpuna provedba inicijative ovisi o neovisnoj cjelovitoj evaluaciji koja se provodi u 2015., kako je utvrđeno u Uredbi (EZ) br. 680/2007 i Odluci 1639/2006/EZ. S obzirom na tu procjenu, uzimajući u obzir sve opcije, Komisija razmatra predlaganje primjerenih regulatornih izmjena, uključujući zakonodavne izmjene, osobito ako predviđeno uvođenje na tržište nije zadovoljavajuće ili u slučaju da dostatni alternativni izvori dugoročnog financiranja duga postanu dostupni.
Mogu se koristiti sljedeći financijski instrumenti:
vlasnički instrumenti poput ulagačkih fondova s naglaskom na osiguravanje rizičnog kapitala za mjere koje pridonose projektima od zajedničkog interesa;
zajmovi i/ili jamstva koje omogućuju instrumenti za podjelu rizika, uključujući mehanizme za kreditno poboljšanje projektnih obveznica kojima je namjena podupiranje individualnih projekata ili portfelja projekata koje izdaje financijska institucija iz vlastitih izvora uz doprinos Unije u osiguravanju i/ili dodjeli kapitala;
Članak 15.
Uvjeti za dodjelu financijske potpore putem financijskih instrumenata
Mjere za koje se dodjeljuje potpora putem financijskih instrumenata biraju se na temelju razrađenosti i teže sektorskoj raznolikosti u skladu s člancima 3. i 4., kao i zemljopisnoj ravnoteži na području država članica. One:
predstavljaju europsku dodanu vrijednost;
usklađeni su s ciljevima strategije Europa 2020.;
predstavljaju učinak financijske poluge u pogledu potpore Unije, odnosno cilj im je pokretanje globalnog ulaganja koje premašuje opseg doprinosa Unije prema unaprijed utvrđenim pokazateljima.
Članak 16.
Mjere u trećim zemljama
Potporu za mjere u trećim zemljama moguće je ostvariti putem financijskih instrumenata ako su te mjere nužne za provedbu projekta od zajedničkog interesa.
POGLAVLJE V.a
Mješovito financiranje
Članak 16.a
Mehanizmi mješovitog financiranja CEF-a
Uz prag utvrđen u prvom podstavku, u sektoru prometa ukupni doprinos iz proračuna Unije mehanizmima mješovitog financiranja CEF-a ne premašuje 500 000 000 EUR.
Ako se 10 % ukupnog iznosa financijske omotnice za provedbu CEF-a iz članka 5. stavka 1. ne iskoristi u potpunosti za mehanizme mješovitog financiranja CEF-a i/ili financijske instrumente, preostali iznos mora biti dostupan te se preraspodjeljuje toj financijskoj omotnici CEF-a.
Operacije mješovitog financiranja koje se podupiru mehanizmom mješovitog financiranja CEF-a odabiru se na temelju stupnja zrelosti te se njima teži sektorskoj raznolikosti u skladu s člancima 3. i 4. te zemljopisnoj ravnoteži među državama članicama. One moraju:
predstavljati europsku dodanu vrijednost;
biti usklađene s ciljevima strategije Europa 2020.
doprinositi, ako je moguće, ublažavanju klimatskih promjena i prilagodbi tim promjenama.
POGLAVLJE VI.
Izrada programa, provedba i kontrola
Članak 17.
Višegodišnji i/ili godišnji programi rada
Iznos financijske omotnice kreće se u rasponu od 80 % do 95 % proračunskih sredstava iz članka 5. stavka 1. točke (a).
Projekti opisani u dijelu I. Priloga I. nisu obvezujući za države članice vezano uz njihove odluke o izradi programa. Odluka da se provedu ti projekti u nadležnosti je država članica i ovisi o kapacitetima javnog financiranja i njihovoj društveno-gospodarskoj održivosti u skladu s člankom 7. Uredbe (EU) br. 1315/2013.
Članak 18.
Dodjela financijske potpore Unije
Članak 19.
Godišnji obroci
Komisija može podijeliti proračunske obveze na godišnje obroke. U tom slučaju, Komisija dodjeljuje godišnje obroke uzimajući u obzir stanje napretka projekata koji primaju financijsku potporu, njihove procijenjene potrebe i proračun koji je na raspolaganju.
Komisija priopćuje korisnicima potpora, dotičnim državama članicama i, ako je potrebno za financijske instrumente, dotičnim financijskim institucijama okvirni vremenski raspored za dodjelu pojedinačnih godišnjih obroka.
Članak 20.
Prijenos godišnjih odobrenih sredstava
Odobrena sredstva koja se nisu iskoristila do kraja financijske godine za koju su bila odobrena prenose se u skladu s Uredbom (EU) br. 966/2012.
Članak 21.
Delegirani akti
Podložno odobrenju dotične države članice odnosno više njih, kako je predviđeno u članku 172. drugom stavku UFEU-a, Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 26. ove Uredbe o prilagodbi dijela I. Priloga I. ovoj Uredbi, kako bi se uzelo u obzir prioritete financiranja u transeuropskim mrežama koji se stalno mijenjaju te promjene vezane uz projekte od zajedničkog interesa utvrđene u Uredbi (EU) br. 1315/2013. Kod izmjene dijela I. Priloga I. ovoj Uredbi, Komisija osigurava:
da će se projekti od zajedničkog interesa u skladu s Uredbom (EU) br. 1315/2013 vjerojatno u potpunosti ili djelomično ostvariti u okviru višegodišnjeg financijskog okvira za godine 2014. - 2020.;
da su izmjene sukladne s kriterijima prihvatljivosti utvrđenima u članku 7. ove Uredbe;
vezano uz dio I. Priloga I. ovoj Uredbi, da sve dionice uključuju infrastrukturne projekte čije ostvarivanje zahtijeva njihovo uključivanje u višegodišnje programe rada u okviru članka 17. stavka 3. ove Uredbe, bez mijenjanja trase koridora osnovne mreže.
Kod izmjene dijela III. Priloga I. ovoj Uredbi u slučajevima navedenim u prvom podstavku, Komisija neprekidno osigurava:
da se izmjene provode u skladu sa zahtjevima iz Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012, uključujući ex ante evaluaciju iz njezina članka 140. stavka 2. točke (f), i
da su izmjene su ograničene na:
izmjenu praga financiranja podređenog duga kako je navedeno u dijelu III. glavi I. poglavlju 1(a) i glavi I. poglavlju 1(b) Priloga I. ovoj Uredbi, s ciljem traženja sektorske diversifikacije i geografske ravnoteže na području država članica sukladno članku 15.;
izmjenu praga nadređenog duga kako je navedeno u dijelu III. glavi I. poglavlju 1. (a) Priloga I. ovoj Uredbi, s ciljem usmjeravanja sektorskoj raznolikosti i geografskoj ravnoteži na području država članica sukladno članku 15.;
kombiniranje s drugim izvorima financiranja kako je navedeno u dijelu III. glavi I. poglavlju 3. i dijelu IV. glavi II. poglavlju 3. Priloga I.;
odabir subjekata kojima je povjereno financiranje duga kako je navedeno u dijelu III. glavi I. poglavlju 4. i dijelu IV. glavi II. poglavlju 4. Priloga I.; te
oblikovanje cijena i podjelu rizika i prihoda kako je navedeno u dijelu IV. glavi I. poglavlju 6. i dijelu III. glavi II. poglavlju 6. Priloga I.;
Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 26. u kako bi se povećala gornja granica utvrđena u članku 14. stavku 2. do 10 % pod uvjetom da su zadovoljeni sljedeći uvjeti:
evaluacija pilot faze inicijative projektnih obveznica provedena u 2015. godini je pozitivna; i
preuzimanje financijskih instrumenata premašuje 6,5 % u smislu ugovornih obveza projekta.
Članak 22.
Odgovornost korisnika i država članica
Države članice u okviru svojih odgovornosti i ne dovodeći u pitanje obveze korisnika u okviru uvjeta koji vrijede za bespovratna sredstva moraju učiniti sve što je potrebno kako bi proveli projekte od zajedničkog interesa koji primaju financijsku potporu Unije koja se dodjeljuje na osnovi ove Uredbe.
Države članice u tijesnoj suradnji s Komisijom provode tehnički i financijski nadzor mjera i potvrđuju da su izdaci nastali u okviru projekata ili njihovih dijelova isplaćeni i da je plaćanje izvršeno u skladu s relevantnim pravilima. Države članice mogu zahtijevati da Komisija sudjeluje u provjerama na terenu i inspekcijama.
Države članice svake godine obavješćuju Komisiju, ako je potrebno preko interaktivnog geografskog i tehničkog informacijskog sustava, o napretku koji je ostvaren tijekom provedbe projekata od zajedničkog interesa i ulaganja u tu svrhu uključujući iznos potpore koja se koristila u svrhu postizanja ciljeva u vezi s klimatskim promjenama. Na toj osnovi Komisija objavljuje informacije o posebnim projektima u okviru CEF-a i ažurira ih najmanje jednom godišnje.
Potvrđivanje izdataka iz drugog stavka ovog članka nije obvezno za bespovratna sredstva dodijeljena na temelju Uredbe (EU) 283/2014.
Zahtjev iz trećeg stavka ovoga članka da se Komisiju obavješćuje svake godine ne primjenjuje se za bespovratna sredstva ili druge oblike financijske potpore dodijeljene na temelju članka 4. stavka 1. točke (c) Uredbe (EU) br. 283/2014.
Članak 23.
Sukladnost s politikama Unije i pravom Unije
U okviru ove Uredbe financiraju se samo projekti koji su u skladu s pravom Unije i koji su u skladu s relevantnom politikom Unije.
Članak 24.
Zaštita financijskih interesa Unije
GLAVA II.
OPĆE I ZAVRŠNE ODREDBE
Članak 25.
Odborski postupak
Članak 26.
Izvršavanje ovlasti
Članak 27.
Evaluacija
Članak 28.
Obavješćivanje, priopćivanje i objavljivanje podataka
Članak 29.
Izmjena Uredbe (EU) br. 913/2010
Uredba (EU) br. 913/2010 mijenja se kako slijedi:
Prilog Uredbi (EU) br. 913/2010 zamjenjuje tekst Priloga II. ovoj Uredba. Dosljedno tome, revidirani željeznički teretni koridori ostaju podložni odredbama Uredbe (EU) br. 913/2010.
Članak 30.
Prijelazne odredbe
Ova Uredba ne utječe na nastavak niti na izmjenu dotičnih projekata, uključujući njihovo potpuno ili djelomično ukidanje, sve do njihova završetka, kao ni na financijsku potporu koju je Komisija odobrila temeljem uredbi (EZ) br. 680/2007 i (EZ) br. 67/2010 ili bilo kojeg drugog propisa koji se primjenjuje na tu potporu na dan 31. prosinca 2013., koji se nastavljaju primjenjivati na dotične mjere do njihova zaključenja.
Članak 31.
Stavljanje izvan snage
Ne dovodeći u pitanje članak 30. ove Uredbe, uredbe (EZ) br. 680/2007 i br. (EZ) 67/2010 stavljaju se izvan snage s učinkom od 1. siječnja 2014.
Članak 32.
Stupanje na snagu
Ova Uredba stupa na snagu sljedećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.
Primjenjuje se od 1. siječnja 2014.
Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.
PRILOG I.
DIO I.
POPIS PRETHODNO IDENTIFICIRANIH PROJEKATA NA OSNOVNOJ MREŽI U SEKTORU PROMETA
1. Horizontalni prioriteti
|
Inovativno upravljanje i usluge |
Jedinstveno europsko nebo – sustav SESAR |
|
Inovativno upravljanje i usluge |
Sustavi telematskih aplikacija za cestovni i željeznički promet, promet plovnih putova i plovila (ITS, ERTMS, RIS i VTMIS) |
|
Inovativno upravljanje i usluge |
Morske luke osnovne mreže, autoceste mora (MoS) i zračne luke, sigurna i zaštićena infrastruktura |
|
Nove tehnologije i inovacije |
Nove tehnologije i inovacije u skladu s člankom 33. točkama od (a) do (d) Uredbe (EU) br. 1315/2013 |
2. Koridori osnovne mreže
Baltičko-jadranski koridor
TRASA:
Gdynia – Gdańsk – Katowice/Sławków
Gdańsk – Warszawa – Katowice
Katowice – Ostrava – Brno – Wien
Szczecin/Świnoujście – Poznań – Wrocław – Ostrava
Katowice – Žilina – Bratislava – Wien
Wien – Graz – Villach – Udine – Trieste
Udine – Venezia – Padova – Bologna – Ravenna
Graz – Maribor – Ljubljana – Koper/Trieste
PRETHODNO IDENTIFICIRANE DIONICE, UKLJUČUJUĆI I PROJEKTE:
|
Gdinj - Katowice |
željeznica |
Radovi |
|
Gdinj, Gdańsk |
luke |
Međusobna povezanost luka, (daljnji) razvoj multimodalnih platformi |
|
Varšava - Katowice |
željeznica |
Radovi |
|
Wroclaw – Poznań – Szczecin/Świnoujście |
željeznica |
Radovi |
|
Świnoujście, Szczecin |
luka |
Međusobna povezanost luka |
|
Bielsko Biala – Žilina |
cesta |
Radovi |
|
Katowice - Ostrava - Brno - Wien i Katowice - Žilina - Bratislava - Wien |
željeznica |
Radovi, osobito prekogranične dionice PL-CZ, CZ-AT, PL-SK i SK-AT; pruga Brno-Přerov; (daljnji) razvoj multimodalnih platformi i međusobnih povezanosti željeznice i zračnih luka |
|
Wien - Graz - Klagenfurt - Udine - Venezia - Ravenna |
željeznica |
Djelomična gradnja novih linija (osnovni tunel Semmering i željeznička pruga Koralm), nadogradnja željeznice radovi u tijeku; (daljnji) razvoj multimodalnih platformi; nadogradnja postojeće dvosmjerne pruge između Udina - Cervignana i Trsta |
|
Graz - Maribor - Pragersko |
željeznica |
Studije i radovi za drugi smjer |
|
Trst, Venecija, Ravena, Kopar |
luke |
Međusobna povezanost luka, (daljnji) razvoj multimodalnih platformi |
Koridor Sjeverno more – Baltik
TRASA:
Helsinki – Tallinn – Rīga
Ventspils – Rīga
Rīga – Kaunas
Klaipėda – Kaunas – Vilnius
Kaunas – Warszawa
Granica s Bjelarusom – Warszawa – Poznań – Frankfurt/Oder – Berlin – Hamburg
Berlin – Magdeburg – Braunschweig – Hannover
Hannover – Bremen – Bremerhaven/Wilhelmshaven
Hannover – Osnabrück – Hengelo – Almelo – Deventer – Utrecht
Utrecht – Amsterdam
Utrecht – Rotterdam – Antwerpen
Hannover – Köln – Antwerpen
PRETHODNO IDENTIFICIRANE DIONICE, UKLJUČUJUĆI I PROJEKTE:
|
Helsinki - Tallinn |
luke, autoceste mora |
Međusobna povezanost luka, (daljnji) razvoj multimodalnih platformi i njihova međusobna povezanost, mogućnost razbijanja leda, autoceste mora |
|
Tallinn - Riga - Kaunas - Varšava |
željeznica |
(Detaljne) studije za novu potpuno interoperabilnu prugu sa širinom UIC; početak radova na novoj pruzi prije 2020.; nadogradnja i nova pruga na državnom području Poljske; međusobna povezanost željeznice i zračne luke/luke, željezničko-cestovni terminali, autoceste mora; |
|
Ventspils – Riga |
željeznica |
Nadogradnja, međusobna povezanost željeznice i luke, autoceste mora; |
|
Klaipėda – Kaunas |
željeznica |
Nadogradnja, međusobna povezanost željeznice i luke, autoceste mora; |
|
Kaunas – Vilnius |
željeznica |
Nadogradnja, međusobna povezanost sa zračnom lukom, željezničko-cestovni terminali; |
|
Koridor Via Baltica |
Cesta |
Radovi na prekograničnim dionicama (EE, LV, LT, PL) |
|
granica s Bjelorusijom- Varšava - Poznań - granica s Njemačkom |
željeznica |
Radovi na postojećoj pruzi, studije željezničkog sustava velikih brzina |
|
granica s Poljskom - Berlin - Hannover - Amsterdam/Rotterdam |
željeznica |
Studije i nadogradnja nekoliko dionica (Amsterdam – Utrecht – Arnhem; Hannover – Berlin) |
|
Wilhelmshaven - Bremerhaven - Bremen |
željeznica |
Studije i radovi |
|
Berlin - Magdeburg – Hannover, Mittellandkanal, Zapadnonjemački kanali, Rajna, Waal, Sjevernomorski kanal, IJssel, Twentekanaal |
unutarnji plovni putovi |
Studije, radovi za poboljšanje plovnosti i nadogradnja ustava i plovnih putova |
|
Amsterdamske ustave i kanal Amsterdam - Rajna |
unutarnji plovni putovi |
Studije ustava u tijeku; luka: međusobna povezanost (studije i radovi, uključujući nadogradnju ustave Beatrix) |
Mediteranski koridor
TRASA:
Algeciras – Bobadilla –Madrid – Zaragoza – Tarragona
Sevilla – Bobadilla – Murcia
Cartagena – Murcia – Valencia – Tarragona
Tarragona – Barcelona – Perpignan – Marseille/Lyon – Torino – Novara – Milano – Verona – Padova – Venezia – Ravenna/Trieste/Koper – Ljubljana – Budapest
Ljubljana/Rijeka – Zagreb – Budapest – Granica s Ukrajinom
PRETHODNO IDENTIFICIRANE DIONICE, UKLJUČUJUĆI I PROJEKTE:
|
Algeciras - Madrid |
željeznica |
Studije u tijeku, početak radova prije 2015., završetak 2020. |
|
Sevilla - Antequera - Granada - Almería - Cartagena - Murcia - Alicante - Valencia |
željeznica |
Studije i radovi |
|
Madrid-Zaragoza-Barcelona |
željeznica |
Nadogradnja postojećih pruga (širina, sporedni kolosijeci, platforme) |
|
Valencia - Tarragona - Barcelona |
željeznica |
Izgradnja između 2014. – 2020. |
|
Barcelona |
luka |
Međusobna povezanost željeznice s lukama i zračnim lukama |
|
Barcelona - Perpignan |
željeznica |
Prekogranična dionica, radovi u tijeku, završetak nove pruge do 2015., nadogradnja postojeće pruge (širina, sporedni kolosijeci, platforme) |
|
Perpignan - Montpellier |
željeznica |
Zaobilaznica Nîmes - Montpellier treba biti u funkciji 2017., Montpellier - Perpignan predviđena za 2020. |
|
Lyon |
željeznica |
Rasterećivanje uskih grla u Lyonu: studije i radovi |
|
Lyon – Avignon – Marseille |
željeznica |
nadogradnja |
|
Lyon - Torino |
željeznica |
Prekogranična dionica, radovi na osnovnom tunelu; studije i radovi na pristupnim putovima |
|
Milano - Brescia |
željeznica |
Djelomična nadogradnja, djelomično nova pruga velikih brzina |
|
Brescia - Venecija - Trst |
željeznica |
Prije 2014. trebaju početi radovi na nekoliko dionica u sinergiji s nadogradnjama koje se izvode na pojasevima koji se preklapaju kao u Baltičko-jadranskom koridoru |
|
Milano – Cremona- Mantova – Porto Levante/Venecija – Ravenna/Trst |
unutarnji plovni putovi |
Studije i radovi |
|
Cremona, Mantova, Venezia, Ravenna, Trieste |
luke unutarnjih voda |
Međusobna povezanost luka, (daljnji) razvoj multimodalnih platformi |
|
Trst - Divača |
željeznica |
Studije i djelomična nadogradnja u tijeku; prekogranična dionica dovršena nakon 2020. |
|
Kopar - Divača - Ljubljana – Pragersko |
željeznica |
Studije i nadogradnja/djelomično nova pruga |
|
Rijeka – Zagreb – Budapest |
željeznica |
Studije i radovi (uključujući izgradnju novog kolosijeka i pruge za drugi smjer između Rijeke i granice s Mađarskom |
|
Rijeka |
luka |
Nadogradnja i razvoj infrastrukture, razvoj multimodalnih platformi i njihova međusobna povezanost |
|
Ljubljana – Zagreb |
željeznica |
Studije i radovi |
|
Čvor Ljubljana |
željeznica |
Željezničko čvorište Ljubljana, uključujući multimodalnu platformu; međusobna povezanost željeznice i zračne luke |
|
Pragersko - Zalalövö |
željeznica |
Prekogranična dionica: studije, početak radova prije 2020. |
|
Lendava - Letenye |
Cesta |
Prekogranična nadogradnja |
|
Boba- Székesfehérvár |
željeznica |
Nadogradnja |
|
Budapest-Miskolc- granica s Ukrajinom |
željeznica |
Nadogradnja |
|
Vásárosnamény-granica s Ukrajinom |
Cesta |
Prekogranična nadogradnja |
Koridor Bliski istok - Istočni Mediteran
TRASA:
Hamburg – Berlin
Rostock – Berlin – Dresden
Bremerhaven/Wilhelmshaven – Magdeburg – Dresden
Dresden – Ústí nad Labem – Mělník/Praha – Kolín
Kolín – Pardubice – Brno – Wien/Bratislava – Budapest – Arad – Timișoara – Craiova – Calafat – Vidin – Sofia
Sofia – Plovdiv – Burgas
Plovdiv – TR border
Sofia – Thessaloniki – Athína – Piraeus – Lemesos – Lefkosia
Athína – Patras/Igoumenitsa
PRETHODNO IDENTIFICIRANE DIONICE, UKLJUČUJUĆI I PROJEKTE:
|
Dresden - Praha |
željeznica |
Studije za željeznički sustav pruga velikih brzina |
|
Praha |
željeznica |
Nadogradnja, zaobilaznica za teretni promet poveznica željeznice sa zračnom lukom |
|
Hamburg – Dresden – Praha – Pardubice |
unutarnji plovni putovi |
Studije o Elbi i Vltavi, radovi za poboljšanje plovnosti i nadogradnja |
|
Děčínske ustave |
unutarnji plovni putovi |
Studije |
|
Praha- Brno - Břeclav |
željeznica |
Nadogradnja, uključujući željezničko čvorište Brno i multimodalne platforme |
|
Breclav – Bratislava |
željeznica |
Prekogranična dionica, nadogradnja |
|
Bratislava – Hegyeshalom |
željeznica |
Prekogranična dionica, nadogradnja |
|
Mosonmagyaróvár – granica sa Slovačkom |
Cesta |
Prekogranična nadogradnja |
|
Tata – Biatorbágy |
željeznica |
Nadogradnja |
|
Budapest - Arad - Temišvar - Calafat |
željeznica |
Nadogradnja u Mađarskoj gotovo završena, u Rumunjskoj u tijeku |
|
Vidin – Sofija – Burgas/granica s Turskom Sofia – Thessaloniki – Athína/Piraeus |
željeznica |
Studije i radovi Vidin – Sofija – Thessaloniki – Athína; nadogradnja Sofija – Burgas/granica s Turskom |
|
Vidin – Craiova |
cesta |
Prekogranična nadogradnja |
|
Thessaloniki, Igoumenitsa |
luka |
Nadogradnja i razvoj infrastrukture, međusobno multimodalno povezivanje |
|
Athína/Piraeus/Heraklion – Lemesos |
luka, autoceste mora |
Kapacitet luke i međusobno multimodalno povezivanje |
|
Lemesos – Lefkosia |
luke, multimodalne platforme |
Nadogradnja međusobnog modalnog povezivanja, uključujući južnu zaobilaznicu Lefkosije, studije i radovi, sustavi za upravljanje prometom |
|
Lefkosia – Larnaca |
multimodalne platforme |
Međusobno multimodalno povezivanje i sustavi telematskih aplikacija |
|
Patras |
luka |
Međusobna povezanost luka, (daljnji) razvoj multimodalnih platformi |
|
Athína - Patras |
željeznica |
Studije i radovi, međusobna povezanost luka |
Skandinavsko-mediteranski koridor
TRASA:
Granica s Rumunjskom – Hamina/Kotka – Helsinki – Turku/Naantali – Stockholm – Malmö
Oslo – Göteborg – Malmö – Trelleborg
Malmö – København – Kolding/Lübeck – Hamburg – Hannover
Bremen – Hannover – Nürnberg
Rostock – Berlin – Leipzig – München
Nürnberg – München – Innsbruck – Verona – Bologna – Ancona/Firenze
Livorno/La Spezia – Firenze – Roma – Napoli – Bari – Taranto – Valletta
Napoli – Gioia Tauro – Palermo/Augusta – Valletta
PRETHODNO IDENTIFICIRANE DIONICE, UKLJUČUJUĆI I PROJEKTE:
|
Hamina/Kotka – Helsinki |
luka, željeznica |
Međusobna povezanost luka, nadogradnja željeznice, mogućnost razbijanja leda |
|
Helsinki |
željeznica |
Povezanost zračna luka – željeznica |
|
granica s Rusijom – Helsinki |
željeznica |
Radovi u tijeku |
|
Helsinki – Turku |
željeznica |
Nadogradnja |
|
Turku/Naantali – Stockholm |
luke, autoceste mora |
Međusobna povezanost luka, mogućnost razbijanja leda |
|
Stockholm - Malmö (nordijski trokut) |
željeznica |
Radovi u tijeku na određenim dionicama |
|
Trelleborg - Malmö – Göteborg – granica s Norveškom |
željeznica, luka, autoceste mora |
Radovi, multimodalne platforme i povezanost luke i zaleđa |
|
Fehmarn |
željeznica |
Studije u tijeku, građevinski radovi čvrste poveznice na pojasu Fehmarn Belt koji trebaju početi 2015. |
|
København - Hamburg via Fehmarn: pristupni putovi |
željeznica |
Završetak pristupnih putova iz Danske predviđen do 2020., pristupni putovi iz Njemačke trebaju biti završeni u dva koraka: elektrifikacija jednosmjerne pruge uz dovršetak čvrste poveznice i dvosmjerne pruge sedam godina kasnije |
|
Rostock |
luke, autoceste mora |
Međusobna povezanost željeznice s lukama trajekti s niskim emisijama; mogućnost razbijanja leda |
|
Rostock - Berlin - Nürnberg |
željeznica |
Studije i nadogradnja |
|
Hamburg/Bremen - Hannover |
željeznica |
Studije u tijeku |
|
Halle – Leipzig – Nürnberg |
željeznica |
Radovi u tijeku, završetak radova predviđen do 2017. |
|
München – Wörgl |
željeznica |
Pristup do osnovnog tunela Brenner i prekogranične dionce studije |
|
osnovni tunel Brenner |
željeznica |
Studije i radovi |
|
Fortezza - Verona |
željeznica |
Studije i radovi |
|
Napoli - Bari |
željeznica |
Studije i radovi |
|
Napoli - Reggio Calabria |
željeznica |
Nadogradnja |
|
Verona – Bologna |
željeznica |
Nadogradnja u tijeku |
|
Ancona, Napoli, Bari, La Spezia, Livorno |
luke |
Međusobna povezanost luka, (daljnji) razvoj multimodalnih platformi |
|
Messina - Catania – Augusta/Palermo |
željeznica |
Nadogradnja (preostale dionice) |
|
Palermo/Taranto - Valletta/Marsaxlokk |
luke, autoceste mora |
Međusobna povezanost luka |
|
Valletta - Marsaxlokk |
luka, zračna luka |
Nadogradnja poveznih točaka među različitim mrežama, uključujući Marsaxlokk-Luqa-Valletta |
|
Bologna – Ancona |
željeznica |
Nadogradnja |
Rajnsko-alpski koridor
TRASA:
Genova – Milano – Lugano – Basel
Genova – Novara – Brig – Bern – Basel – Karlsruhe – Mannheim – Mainz – Koblenz – Köln
Köln – Düsseldorf – Duisburg – Nijmegen/Arnhem – Utrecht – Amsterdam
Nijmegen – Rotterdam – Vlissingen
Köln – Liège – Bruxelles/Brussel – Gent
Liège – Antwerpen – Gent – Zeebrugge
PRETHODNO IDENTIFICIRANE DIONICE, UKLJUČUJUĆI I PROJEKTE:
|
Genova |
luka |
Međusobna povezanost luka |
|
Genova - Milano/Novara – granica sa Švicarskom |
željeznica |
Studije; početak radova prije 2020. |
|
Basel – Antwerpen/Rotterdam - Amsterdam |
unutarnji plovni putovi |
Radovi za poboljšanje plovnosti |
|
Karlsruhe - Basel |
željeznica |
Radovi u tijeku |
|
Frankfurt - Mannheim |
željeznica |
Studije u tijeku |
|
Liège |
željeznica |
Poveznica željeznice s lukom i zračnom lukom |
|
Rotterdam – Zevenaar |
željeznica |
Studije u tijeku, nadogradnja |
|
Zevenaar - Emmerich - Oberhausen |
željeznica |
Radovi u tijeku |
|
Zeebrugge – Gent – Antwerpen - granica s Njemačkom |
željeznica |
Nadogradnja |
Atlantski koridor
TRASA:
Algeciras – Bobadilla – Madrid
Sines / Lisboa – Madrid – Valladolid
Lisboa – Aveiro – Leixões/Porto
Aveiro – Valladolid – Vitoria – Bergara – Bilbao/Bordeaux – Paris – Le Havre/Metz – Mannheim/Strasbourg
PRETHODNO IDENTIFICIRANE DIONICE, UKLJUČUJUĆI I PROJEKTE:
|
željeznička poveznica velikih brzina Sines/Lisboa - Madrid |
željeznica, luke |
Studije i radovi u tijeku, nadogradnja poveznih točaka između luka Sines/Lisboa |
|
željezna poveznica velikih brzina Porto - Lisboa |
željeznica |
Studije u tijeku |
|
željeznička poveznica Aveiro – Salamanca – Medina del Campo |
željeznica |
prekogranična dionica: radovi u tijeku |
|
željeznička poveznica Bergara - San Sebastián - Bayonne |
željeznica |
završetak predviđen do 2016. na španjolskoj strani, a na francuskoj do 2020. |
|
Bayonne - Bordeaux |
željeznica |
Javne konzultacije u tijeku |
|
Bordeaux - Tours |
željeznica |
Radovi u tijeku |
|
Paris |
željeznica |
Južna zaobilaznica velikih brzina |
|
Baudrecourt - Mannheim |
željeznica |
Nadogradnja |
|
Baudrecourt - Strasbourg |
željeznica |
Radovi u tijeku, završetak predviđen 2016. |
|
Le Havre - Paris |
unutarnji plovni putovi |
Nadogradnja |
|
Le Havre - Paris |
željeznica |
Studije, nadogradnja |
|
Le Havre |
luka, željeznica |
Studije i radovi u vezi kapaciteta luke, autoceste mora i međusobna povezanost |
Koridor Sjeverno more – Baltik
TRASA:
Belfast – Baile Àtha Cliath/Dublin – Corcaigh/Cork
Shannon Foynes/Baile Átha Cliath/Dublin/Corcaigh/Cork – Le Havre/Calais/Dunkerque/Zeebrugge/Terneuzen/Gent/Antwerpen/Rotterdam/Amsterdam
Glasgow/Edinburgh – Liverpool/Manchester – Birmingham
Birmingham – Felixstowe/London /Southampton
London – Lille – Brussel/Bruxelles
Amsterdam – Rotterdam – Antwerpen – Brussel/Bruxelles – Luxembourg
Luxembourg – Metz – Dijon – Macon – Lyon – Marseille
Luxembourg – Metz – Strasbourg – Basel
Antwerpen/Zeebrugge – Gent – Dunkerque/Lille – Paris
PRETHODNO IDENTIFICIRANE DIONICE, UKLJUČUJUĆI I PROJEKTE:
|
CorcaighCork - Dublin - Baile Atha Cliath/Belfast |
željeznica |
Studije i radovi; poveznice u Baile Atha Cliath/Dublinu (DART); |
|
Belfast |
luka, multimodalna povezanost |
Nadogradnja |
|
Glasgow - Edinburgh |
željeznica |
Nadogradnja |
|
Manchester – Liverpool |
željeznica |
Nadogradnja i elektrifikacija, uključujući Northern Hub |
|
Birmingham – Reading – Southampton |
željeznica |
Nadogradnja teretnih pruga |
|
Baile Atha Cliath/Dublin, Corcaigh/Cork, Southampton |
luka, željeznica |
Studije o kapacitetu luke i radovi na njemu, autoceste mora i međusobna povezanost |
|
Dunkerque |
luka |
Daljnji razvoj multimodalnih platformi i međusobna povezanost |
|
Calais - Paris |
željeznica |
Preliminarne studije |
|
Bruxelles/Brussel |
željeznica |
Studije i radovi (veza sjever-jug za željezničke pruge velike brzine i konvencionalne željezničke pruge |
|
Felixstowe – Midlands |
željeznica, luka, multimodalne platforme |
Nadogradnja željeznice, međusobna povezanost luka i multimodalnih platformi |
|
Maas, uključujući Maaswerken |
unutarnji plovni putovi |
Nadogradnja |
|
Albertkanaal/ kanal Bocholt-Herentals |
unutarnji plovni putovi |
Nadogradnja |
|
Koridor Rhine-Scheldt: Volkeraklock i Kreekaklock, Krammerlock i ustava Hansweert |
unutarnji plovni putovi |
Ustave: studije u tijeku |
|
Terneuzen |
pomorski |
Ustave: studije u tijeku; radovi |
|
Terneuzen - Gent |
unutarnji plovni putovi |
Studije, nadogradnja |
|
Zeebrugge |
luka |
Ustave: studije, međusobna povezanost (studije i radovi) |
|
Antwerpen |
pomorski, luke, željeznica |
Ustave: studije u tijeku luka: međusobna povezanost (uključujući drugi željeznički pristup luci Antwerpen) |
|
Rotterdam - Antwerpen |
željeznica |
Nadogradnja teretnih pruga |
|
Kanal Sena-Sjever; Sena - Escaut |
unutarnji plovni putovi |
Studije i radovi; nadogradnja, uključujući prekogranične i multimodalne veze |
|
Dunkerque – Lille |
unutarnji plovni putovi |
Studije u tijeku |
|
Antwerpen, Bruxelles/Brussel, Charleroi |
unutarnji plovni putovi |
Nadogradnja |
|
modernizacija plovnih putova u Valoniji |
unutarnji plovni putovi |
Studije, nadogradnja, intermodalne veze |
|
Bruxelles/Brussel - Luxembourg - Strasbourg |
željeznica |
Radovi u tijeku |
|
Antwerpen – Namur - granica s Luksemburgom – granica s Francuskom |
željeznica |
Nadogradnja teretnih pruga |
|
Strasbourg - Mulhouse - Basel |
željeznica |
Nadogradnja |
|
željeznička poveznica Luxembourg - Dijon - Lyon (TGV Rhin - Rhône) |
željeznica |
Studije i radovi |
|
Lyon |
željeznica |
Istočna zaobilaznica: studije i radovi |
|
kanal Saône - Moselle/Rajna |
unutarnji plovni putovi |
Preliminarne studije u tijeku |
|
Rhône |
unutarnji plovni putovi |
Madogradnja |
|
Luka Marseille-Fos |
luka |
Međusobno povezivanje i multimodalni terminali |
|
Lyon - Avignon - luka Marseille - Fos |
željeznica |
Nadogradnja |
Rajna – Dunav
TRASA:
Strasbourg – Stuttgart – München – Wels/Linz
Strasbourg – Mannheim – Frankfurt – Würzburg – Nürnberg – Regensburg – Passau – Wels/Linz
München/Nürnberg – Praha – Ostrava/Přerov – Žilina – Košice – Granica s Ukrajinom
Wels/Linz – Wien – Bratislava – Budapest – Vukovar
Wien/Bratislava – Budapest – Arad – Brașov/Craiova – București – Constanța – Sulina
PRETHODNO IDENTIFICIRANE DIONICE, UKLJUČUJUĆI I PROJEKTE:
|
željeznička poveznica Strasbourg - Kehl Appenweier |
željeznica |
Radovi na poveznim točkama Appenweier |
|
Karlsruhe - Stuttgart - München |
željeznica |
Studije i radovi u tijeku |
|
Ostrava/Přerov – Žilina – Košice – granica s Ukrajinom |
željeznica |
Nadogradnja, multimodalne platforme |
|
Zlín – Žilina |
cesta |
Prekogranična cestovna dionica |
|
München – Praha |
željeznica |
Studije i radovi |
|
Nürnberg – Praha |
željeznica |
Studije i radovi |
|
München - Mühldorf - Freilassing - Salzburg |
željeznica |
Studije i radovi u tijeku |
|
Salzburg - Wels |
željeznica |
Studije |
|
Nürnberg - Regensburg - Passau - Wels |
željeznica |
Studije i radovi |
|
željeznička poveznica Wels - Wien |
željeznica |
Završetak predviđen do 2017. |
|
Wien – Bratislava / Wien – Budapest / Bratislava – Budapest |
željeznica |
Studije za željezničke sustave velikih brzina (uključujući usklađivanje veza između triju gradova) |
|
Budapest - Arad |
željeznica |
Studije za mrežu željezničkog sustava velikih brzina između Budapest i Arad |
|
Komárom – Komárno |
unutarnji plovni putovi |
Studije i radovi za prekogranični most |
|
Arad - Brašov - București - Constanța |
željeznica |
Nadogradnja određenih dionica; studije za željezničke sustave velikih brzina |
|
Majna – kanal – Majna – Dunav |
unutarnji plovni putovi |
Studije i radovi na nekoliko dionica i uskih grla; luke unutarnjih plovnih putova: međusobna multimodalna povezanost sa željeznicom |
|
Slavonski Brod |
luka |
Studije i radovi |
|
Giurgiu, Galați |
luka |
Daljnji razvoj multimodalnih platformi i veza sa zaleđem studije i radovi |
|
Dunav (Kehlheim - Constanța/Midia/Sulina) |
unutarnji plovni putovi |
Studije i radovi na nekoliko dionica i uskih grla; luke unutarnjih plovnih putova: međusobno multimodalno povezivanje |
|
Sava |
unutarnji plovni putovi |
Studije i radovi na nekoliko dionica i uskih grla (uključujući prekogranični most) |
|
Kanal București – Dunăre |
unutarnji plovni putovi |
Studije i radovi |
|
Constanța |
luka, autoceste mora |
Međusobna povezanost luka, autoceste mora (uključujući usluge razbijanja leda) |
|
Craiova – București |
željeznica |
Studije i radovi |
3. Ostale dionice na osnovnoj mreži
|
Sofija do granice s Makedonijom |
Prekogranična dionica |
željeznica |
Studije u tijeku |
|
Sofija do granice sa Srbijom |
Prekogranična dionica |
željeznica |
Studije u tijeku |
|
Temišvar – granica sa Srbijom |
Prekogranična dionica |
željeznica |
Studije u tijeku |
|
Wrocław – Praha |
Prekogranična dionica |
željeznica |
Studije |
|
Nowa Sól – Hradec Králové |
Prekogranična dionica |
cesta |
Radovi |
|
Brno – granica s Austrijom |
Prekogranična dionica |
cesta |
Nadogradnja |
|
Budapest – Zvolen |
Prekogranična dionica |
cesta |
Nadogradnja |
|
Budapest – granica sa Srbijom |
Prekogranična dionica |
željeznica |
Studije |
|
Botnički koridor: Luleå – Oulu |
Prekogranična dionica |
željeznica |
Studije i radovi |
|
Iași- granica s Republikom Moldovom |
Prekogranična dionica |
željeznica |
Studije u tijeku i radovi |
|
Suceava-granica s Ukrajinom |
Prekogranična dionica |
željeznica |
Studije i radovi |
|
Prioritetni projekti kako je definirano u Prilogu III. Odluci br, 661/2010/EU (Praha- Linz, Nova željeznica visokog kapaciteta: Središnji prijelaz preko Pireneja, „Željezna Rajna”(Rheidt-Antwerpen)) |
Prekogranična dionica |
željeznica |
Studije u tijeku |
|
Târgu Neamt–Ungheni |
Prekogranična dionica |
cesta |
Nadogradnja |
|
Marijampolė -Kybartai (granica između Litve i Rusije) |
Prekogranična dionica |
cesta |
Nadogradnja |
|
Vilnius-granica između Litve i Bjelarusa |
Prekogranična dionica |
cesta |
Nadogradnja |
|
Ioannina – Kakavia (granica između Grčke i Albanije) |
Prekogranična dionica |
cesta |
Studije |
|
Kleidi – Polikastro – Evzonoi (granica između Grčke i Makedonije) |
Prekogranična dionica |
cesta |
Nadogradnja |
|
Serres – Promahonas – granica između Grčke i BUgarske |
Prekogranična dionica |
cesta |
Radovi u tijeku |
|
Alexandroupoli – Kipoi granica između Grčke i Turske |
Prekogranična dionica |
cesta |
Studije i radovi |
|
Dubrovnik – granica između Hrvatske i Crne Gore |
Prekogranična dionica |
cesta |
Radovi |
|
Kędzierzyn Koźle – Chałupki-granica |
Prekogranična dionica |
željeznica |
Radovi |
|
A Coruña - Vigo - Palencia Gijón - Palencia |
Usko grlo |
željeznica, autoceste mora |
Radovi u tijeku (uključujući luke i multimodalne platforme) |
|
Frankfurt – Fulda – Erfurt – Berlin |
Usko grlo |
željeznica |
Studije |
|
Željeznička pruga Egnatia |
Usko grlo |
željeznica |
Studije u tijeku |
|
Sundsvall – Umeå – Luleå |
Usko grlo |
željeznica |
Studije i radovi |
|
Zagreb – granica sa Srbijom |
Usko grlo |
željeznica |
Studije i radovi |
|
A Coruña - Madrid (putnički prijevoz velike brzine) |
Usko grlo |
željeznica |
Radovi u tijeku |
|
Stockholm – Gävle – Sundsvall |
druge poveznice na osnovnoj mreži |
željeznica |
Radovi |
|
Mjölby – Hallsberg – Gävle |
druge poveznice na osnovnoj mreži |
željeznica |
Radovi |
|
Bothnian – Kiruna – granica s Norveškom |
druge poveznice na osnovnoj mreži |
željeznica |
Studije i radovi |
|
Milford Haven – Swansea – Cardiff |
druge poveznice na osnovnoj mreži |
željeznica |
Nadogradnja |
|
Željeznička veza Sionainn/Shannon Faing/Foynes - Gabhal Luimnigh/Limerick junction |
druge poveznice na osnovnoj mreži |
željeznica |
Studije |
|
poveznica High Speed 2 |
druge poveznice na osnovnoj mreži |
željeznica |
Studije i radovi za prugu velikih brzina London - Midlands |
|
granica s Ukrajinom – Kraków – Katowice – Wrocław – Dresden |
druge poveznice na osnovnoj mreži |
željeznica |
Radovi |
|
Riga – granica između Rusije i Bjelarusa |
druge poveznice na osnovnoj mreži |
željeznica |
Nadogradnja |
|
Vilnius – granica s Bjelarusom |
druge poveznice na osnovnoj mreži |
željeznica |
Nadogradnja, međusobna povezanost sa zračnom lukom |
|
Kybartai – Kaunas |
druge poveznice na osnovnoj mreži |
željeznica |
Nadogradnja |
|
Tallinn – Tartu - Koidula – granica s Rusijom |
druge poveznice na osnovnoj mreži |
željeznica |
Nadogradnja |
|
Marseille – Toulon – Nica – Ventimiglia - Genova |
druge poveznice na osnovnoj mreži |
željeznica |
Studije za željezničke sustave velikih brzina |
|
Bordeaux – Toulouse |
druge poveznice na osnovnoj mreži |
željeznica |
Studije za željezničke sustave velikih brzina |
|
Helsinki – Oulu |
druge poveznice na osnovnoj mreži |
željeznica |
Nadogradnja dionica |
|
Bilbao – Pamplona – Zaragoza – Sagunto |
druge poveznice na osnovnoj mreži |
željeznica |
Studije i radovi |
|
Brunsbüttel - Kiel (kanal Nord-Ostsee) |
druge poveznice na osnovnoj mreži |
unutarnji plovni putovi |
Optimizacija plovnog statusa |
|
Cardiff - Bristol - London |
druge poveznice na osnovnoj mreži |
željeznica |
Nadogradnja, uključujući Crossrail |
|
Alba-Iulia – Turda – Dej – Suceava – Pașcani – Iași |
druge poveznice na osnovnoj mreži |
željeznica |
Studije i radovi |
|
București - Buzău |
druge poveznice na osnovnoj mreži |
željeznica |
Poboljšanje i popravak željezničke infrastrukture i veze sa zaleđem |
|
Ruhrska oblast - Münster - Osnabrück - Hamburg |
druge poveznice na osnovnoj mreži |
željeznica |
Nadogradnja dionice Münster - Lünen (dvosmjerna pruga) |
|
Nantes - Tours - Lyon |
druge poveznice na osnovnoj mreži |
željeznica |
Studije i radovi |
|
Ploiești-Suceava |
druge poveznice na osnovnoj mreži |
željeznica |
Studije |
|
Heraklion |
druge poveznice na osnovnoj mreži |
zračna luka, infrastruktura/sustavi za kombinirani transport |
Studije i građevinski radovi, nadogradnja i razvoj infrastrukture, multimodalno međusobno povezivanje |
|
Huelva – Sevilla |
druge poveznice na osnovnoj mreži |
željeznica |
Radovi u tijeku |
|
Fredericia-Frederikshavn |
druge poveznice na osnovnoj mreži |
željeznica |
Nadogradnja, uključujući elektrifikaciju |
|
Barcelona – Valencia – Livorno |
druge poveznice na osnovnoj mreži |
autoceste mora |
Nadogradnja |
DIO II.
POPIS INFRASTRUKURA PRIORITETNIH KORIDORA I PODRUČJA U ENERGETSKOM SEKTORU
1. Prioritetni koridori za električnu energiju
(1) Sjevernomorski priobalni sustav umrežavanja („NSOG”): razvoj integriranog priobalnog elektroenergetskog sustava umrežavanja i odgovarajućih poveznica u Sjevernom moru, Irskom moru, Engleskom kanalu, Baltičkom moru i susjednim vodama za prijevoz električne energije iz obnovljivih priobalnih energetskih izvora u glavna potrošačka središta i skladišta te u svrhu povećanja prekogranične razmjene električne energije.
Dotične države članice: Belgija, Danska, Francuska, Njemačka, Irska, Luksemburg, Nizozemska, Švedska, Ujedinjena Kraljevina;
(2) Međusobna povezanost sustava za električnu energiju u zapadnoj Europi u smjeru sjever-jug („NSI West Electricity”): razvoj međusobne povezanosti među državama članicama u regiji i s trećim zemljama iz područja Sredozemlja, uključujući Pirenejski poluotok, ponajprije radi uključenja električne energije iz obnovljivih izvora energije i jačanja infrastrukture unutarnje mreže kako bi se poticala integracija tržišta u regiji.
Dotične države članice: Austrija, Belgija, Francuska, Njemačka, Irska, Italija, Luksemburg, Nizozemska, Malta, Portugal, Španjolska, Ujedinjena Kraljevina;
(3) Međusobna povezanost elektroenergetskih sustava u srednjoistočnoj i jugoistočnoj Europi u smjeru sjever-jug („NSI East Electricity”): međusobno povezivanje i unutarnji vodovi u smjeru sjever-jug i u smjeru istok-zapad kako bi se dopunilo unutarnje tržište i uključila proizvodnja iz obnovljivih izvora energije.
Dotične države članice Austrija, Bugarska, Hrvatska, Češka Republika, Cipar, Njemačka, Grčka, Mađarska, Italija, Poljska, Rumunjska, Slovačka, Slovenija;
(4) Nacrt međusobnog povezivanja u području električne energije na baltičkom energetskom tržištu („BEMIP Electricity”): međusobne poveznice među državama članicama u baltičkom području te odgovarajuće jačanje infrastrukture unutarnje mreže, u svrhu okončanja izolacije baltičkih država i poticanja integracije tržišta u regiji, između ostalog radom na integraciji obnovljivih izvora energije u regiji;
Dotične države članice: Danska, Estonija, Finska, Njemačka, Latvija, Litva, Poljska i Švedska.
2. Prioritetni koridori za plin
(1) Međusobna povezanost plinskih sustava u zapadnoj Europi u smjeru sjever-jug („NSI West Gas”): infrastruktura za plin za plinske tokove u zapadnoj Europi u smjeru sjever-jug u svrhu diversifikacije opskrbnih putova i povećanja kratkoročne isporuke plina.
Dotične države članice: Belgija, Danska, Irska, Francuska, Njemačka, Irska, Italija, Luksemburg, Malta, Nizozemska, Portugal, Španjolska, Ujedinjena Kraljevina;
(2) Međusobna povezanost plinskih sustava u srednjoistočnoj i jugoistočnoj Europi u smjeru sjever-jug („NSI East Gas”): infrastruktura za plin za regionalne plinske poveznice između područja Baltičkog mora, Jadranskog i Egejskog mora, istočnog dijela Sredozemnog mora te Crnog mora, i radi jačanja raznolikosti i sigurnosti opskrbe plinom;
Dotične države članice: Austrija, Bugarska, Hrvatska, Cipar, Češka Republika, Njemačka, Grčka, Mađarska, Italija, Poljska, Rumunjska, Slovačka, Slovenija;
(3) Južni plinski koridor („SGC”): infrastruktura za prijevoz plina iz Kaspijskog bazena, Srednje Azije, Bliskog istoka i istočnomediteranskog bazena u Uniju kako bi se povećala raznolikost ponude plinom.
Dotične države članice: Austrija, Bugarska, Hrvatska, Češka Republika, Cipar, Francuska, Njemačka, Mađarska, Grčka, Italija, Poljska, Rumunjska, Slovačka, Slovenija;
(4) Nacrt međusobne povezanosti na baltičkom tržištu u području plina („BEMIP Gas”): infrastruktura za plin kako bi se okončala izolacija triju baltičkih država i Finske te njihova ovisnost o jednom dobavljaču, na odgovarajući način pojačala infrastruktura unutarnje mreže i povećala raznolikost i sigurnost opskrbe plinom na području Baltičkog mora;
Dotične države članice: Danska, Estonija, Finska, Njemačka, Latvija, Litva, Poljska i Švedska.
3. Prioritetna tematska područja
(1) Uvođenje pametnih mreža: usvajanje tehnologija pametnih mreža u cijeloj Uniji za učinkovito uključivanje ponašanja i djelovanja svih korisnika priključenih na električnu mrežu, posebice generiranje velikih količina električne energije od obnovljivih izvora energije ili decentralizirane proizvodnje energije i zahtijevanje odgovora od potrošača;
Dotične države članice: sve;
(2) Elektroenergetske autoceste: prve elektroenergetske autoceste do 2020., s ciljem izgradnje sustava elektroenergetskih autocesta u cijeloj Uniji koji mogu:
iskorištavati energiju vjetra koja se neprestano povećava u Sjevernom i Baltičkom moru i oko njih te povećati proizvodnju energije iz obnovljivih izvora u istočnoj i južnoj Europi i u Sjevernoj Africi;
povezati ova nova središta proizvodnje s glavnim kapacitetima skladištenja u nordijskim zemljama, Alpama i drugim regijama s velikim središtima potrošnje, i
suočavati se s opskrbom električnom energijom koja je sve više promjenljiva i decentralizirana te s potražnjom za fleksibilnom električnom energijom;
Dotične države članice: sve;
(3) Prekogranična mreža ugljikovog dioksida: razvoj infrastrukture za prijevoz ugljikovog dioksida među državama članicama i susjednim trećim zemljama radi uvođenja hvatanja i skladištenja ugljikovog dioksida.
Dotične države članice: sve.
DIO III.
UVJETI I POSTUPCI U VEZI S FINANCIJSKIM INSTRUMENTIMA
Cilj i obrazloženje
Cilj financijskih instrumenata u okviru CEF-a jest olakšati infrastrukturnim projektima pristup financiranju za projekte i poduzeća korištenjem sredstava Unije kao financijske poluge.
Financijskim instrumentima podupire se financiranje projekata od zajedničkog interesa s jasnom europskom dodanom vrijednošću te se potiče veća uključenost privatnog sektora u dugoročno financiranje takvih projekata u sektorima prometa, telekomunikacija i energetike, uključujući širokopojasne mreže.
Financijskim instrumentima zadovoljavaju se srednjoročne do dugoročne potrebe projekata te se njima omogućuju veće dobrobiti s obzirom na utjecaj na tržište, administrativnu djelotvornost i korištenje resursa.
Oni zainteresiranim stranama u području infrastrukture, poput financijera, tijela javne vlasti, upravitelja infrastrukture, građevinskih poduzeća i operatora, pružaju paket instrumenata financijske potpore Unije koji je dosljedan i usmjeren na tržište.
Financijski instrumenti sastoje se od:
instrumenta za zajmove i jamstva, popraćenog instrumentima za podjelu rizika, uključujući mehanizme za kreditno poboljšanje projektnih obveznica („dužnički instrument”) te
vlasničkog instrumenta („vlasnički instrument”),
kojima se podupire nadilaženje ograničenja tržišta tako da se poboljšaju profili za financiranje i/ili rizik u ulaganjima u infrastrukturu. Time se poduzećima i drugim korisnicima poboljšava pristup zajmovima, jamstvima, vlasništvima i drugim oblicima privatnog financiranja.
Prije dovršetka sastavljanja dužničkih i vlasničkih instrumenata, Komisija provodi ex ante evaluaciju u skladu s Uredbom (EU, Euratom) br. 966/2012. Evaluacija postojećih, usporedivih financijskih instrumenata prema potrebi doprinosi toj procjeni.
I. Dužnički instrument
1. Opće odredbe
Cilj dužničkog instrumenta jest doprinošenje uklanjanju nedostataka europskih tržišta dužničkog kapitala tako da se omogući podjelu rizika pri financiranju duga. Financiranje duga osiguravaju subjekti kojima je povjereno financiranje duga ili posebni ulagački instrumenti u obliku nadređenog i podređenog duga ili jamstava.
Dužnički instrument sastoji se od instrumenta za podjelu rizika za zajmove i jamstva te od inicijative projektnih obveznica. Promicatelji projekta mogu dodatno tražiti financiranje dioničkim kapitalom u okviru vlasničkog instrumenta.
a. Instrument za podjelu rizika za zajmove i jamstva
Instrument za podjelu rizika za zajmove i jamstva namijenjen je osiguravanju dodatnog kapaciteta rizika subjektima kojima je povjereno financiranje duga. Na taj način subjekti kojima je povjereno financiranje duga mogu pružati financiranje financiranog podređenog i nadređenog duga i onog koje se financira izvan fondova projektima i trgovačkim društvima kako bi promicateljima olakšali pristup bankovnom financiranju. Ako je financiranje duga podređeno, ono ne prelazi nadređeni dug, već prelazi vlasničke vrijednosne papire i financiranje vezano uz njih.
Financiranje podređenog duga koje se financira izvan fondova ne prelazi 30 % ukupnog izdanog iznosa za nadređeni dug.
Financiranje nadređenog duga predviđeno u okviru dužničkog instrumenta ne prelazi 50 % ukupnog iznosa cjelokupnog financiranja nadređenog duga koje je stavio na raspolaganje subjekt kojemu je povjereno financiranje duga ili koje je pruženo u okviru posebnog ulagačkog instrumenta.
b. Inicijativa projektnih obveznica
Instrument za podjelu rizika za projektne obveznice osmišljen je kao financiranje podređenog duga kako bi se olakšalo financiranje projektnim poduzećima koje podižu nadređeni dug u obliku obveznica. Cilj tog instrumenta kreditnog poboljšanja jest pomoći da nadređeni dug postigne ulagački kreditni rejting.
On ne prelazi nadređeni dug, već prelazi vlasničke vrijednosne papire i financiranje vezano uz njih.
Financiranje podređenog duga ne prelazi 30 % ukupnog izdanog iznosa nadređenog duga.
2. Financijski parametri i financijska poluga
Parametri podjele rizika i prihoda postavljeni su na način da je moguće postići posebne ciljeve politike, uključujući usmjerenost prema određenim kategorijama projekata, a da se istovremeno očuva pristup dužničkog instrumenta koji je usmjeren na tržište.
Očekuje se da očekivana potpora dužničkog instrumenta — definirana kao ukupni iznos (tj. doprinosi Unije plus doprinosi iz ostalih financijskih institucija) podijeljen sa doprinosom Unije — bude između 6 i 15, ovisno o vrsti aktivnosti, ciljanim korisnicima i financiranju duga u pitanju).
3. Kombiniranje s drugim izvorima financiranja
Financiranje iz dužničkog instrumenta može se kombinirati s drugim namjenskim izdvajanjima iz proračuna navedenima dolje, podložno pravilima utvrđenima u Uredbi (EU, Euratom) br. 966/2012 i relevantnoj pravnoj osnovi:
drugi dijelovi CEF-a,
drugi instrumenti, programi i linije iz proračuna Unije;
države članice, uključujući regionalna i lokalna tijela, koje žele doprinijeti vlastitim sredstvima ili sredstvima iz fondova u okviru kohezijske politike bez mijenjanja prirode instrumenta.
4. Provedba
Subjekti kojima je povjereno financiranje duga
Subjekti kojima je povjereno financiranje duga odabiru se sukladno Uredbi (EU, Euratom) br. 966/2012.
Provedba pod neizravnim načinom upravljanja može imati oblik izravnih mandata za subjekte kojima je povjereno financiranje duga. Za instrumente pod direktnim mandatima (tj. u neizravnom načinu upravljanja), subjekti kojima je povjereno financiranje duga upravljaju doprinosima Unije za dužnički instrument i oni su partneri koji dijele rizik.
Osim toga, uspostavljanje posebnih ulagačkih instrumenata može biti predviđeno za omogućavanje udruživanje doprinosa od više ulagača. Doprinos Unije može biti podređen onome od drugih ulagača.
Osmišljavanje i provedba
Osmišljavanje mora biti usklađeno s općim odredbama za financijske instrumente utvrđenima u Uredbi (EU, Euratom) br. 966/2012.
Detaljniji zahtjevi i uvjeti za provedbu dužničkog instrumenta, uključujući praćenje i nadzor, utvrđuju se u sporazumu između Komisije i odgovarajućih tijela kojima je povjereno financiranje duga, uzimajući u obzir odredbe utvrđene u ovom Prilogu i u Uredbi (EU, Euratom) br. 966/2012.
Fiducijarni račun
Tijela kojima je povjereno financiranje duga otvaraju fiducijarni račun za držanje doprinosa Unije i prihoda nastalih na temelju doprinosa Unije.
5. Korištenje doprinosa Unije
Doprinos Unije koristi se:
za rezervacije za rizike;
za pokrivanje dogovorenih pristojbi i troškova povezanih s uspostavljanjem i upravljanjem dužničkim instrumentom, uključujući njegovu evaluaciju i mjere potpore, koje su određene u skladu s Uredbom (EU, Euratom) br. 966/2012 i tržišnom praksom. Administrativne pristojbe i pristojbe koje se temelje na uspješnosti i koje se moraju platiti subjektu kojem je povjereno financiranje duga ne smiju premašivati 2 %, odnosno 3 % od doprinosa Unije koji se učinkovito koristio za individualne operacije, na osnovi metodologije utemeljene na troškovima dogovorene između Komisije i subjekti kojima je povjereno financiranje duga.
za izravno povezane mjere potpore.
6. Oblikovanje cijena i podjela rizika i prihoda
Dužnički instrument ima cijenu koja se naplaćuje korisniku, u skladu s relevantnim pravilima i kriterijima subjekti kojima je povjereno financiranje duga ili posebnih ulagačkih instrumenata te u skladu s najboljim tržišnim praksama.
Što se tiče izravnih mandata za subjekte kojima je povjereno financiranje duga, uzorak dijeljenja rizika između Unije i tijela kojima je povjereno financiranje duga treba se odražavati u prikladnom dijeljenju naknade za rizik koju subjekt kojemu je povjereno financiranje duga naplaćuje svojim dužnicima.
Što se tiče posebnih ulagačkih instrumenata, uzorak dijeljenja rizika između Unije i tijela kojima je povjereno financiranje duga treba se odražavati u prikladnom dijeljenju naknade za rizik koju tijelo zaduženo za financiranje duga naplaćuje svojim dužnicima.
Neovisno o odabranom uzorku dijeljenja rizika, subjekt kojem je povjereno financiranje duga uvijek dijeli dio definiranog rizika i uvijek snosi čitav obrok rezidualnog rizika.
Maksimalan rizik koji pokriva proračun Unije ne smije biti veći od 50 % rizika ciljnog dužničkog portfelja u okviru dužničkog instrumenta. Najveća gornja granica preuzimanja rizika od 50 % primjenjuje se na ciljnu veličinu posebnih ulagačkih instrumenata.
7. Postupak podnošenja zahtjeva i odobravanje
Zahtjevi se podnose subjektu kojem je povjereno financiranje duga ili posebnom ulagačkom instrumentu, u skladu s njihovim standardnim postupcima podnošenja zahtjeva. Subjekti kojima je povjereno financiranje duga ili posebni ulagački instrumenti odobravaju projekte u skladu sa svojim internim postupcima.
8. Trajanje dužničkog instrumenta
Zadnji obrok doprinosa Unije dužničkom instrumentu pruža Komisija do 31. prosinca 2020. Stvarno odobrenje financiranja duga od strane subjekata kojima je povjereno financiranje duga ili u okviru posebnih ulagačkih instrumenata mora biti zaključeno do 31. prosinca 2022.
9. Istek
Doprinos Unije dodijeljen dužničkom instrumentu isplaćuje se na relevantni fiducijarni račun nakon izlaska iz ulaganja ili kad ulaganja na drugi način postanu dospjela. Na fiducijarnom računu ostaju dostatna sredstva kako bi se podmirile naknade ili rizici vezani uz dužnički instrument do njegova isteka.
10. Izvješćivanje
O metodama godišnjeg izvješćivanja o provedbi vlasničkog instrumenta dogovaraju se Komisija i subjekt kojemu je povjereno financiranje duga u sporazumu u skladu s Uredbom (EU, Euratom) br. 966/2012.
Osim toga, Komisija uz potporu subjekata kojima je povjereno financiranje duga jednom godišnje do 2023. izvješćuje Europski parlament i Vijeće o provedbi, prevladavajućim tržišnim uvjetima za korištenje instrumenta, ažuriranim projektima i strukturi projekata uključujući podatke o projektima u različitim fazama postupka poštujući povjerljivost i osjetljive podatke o tržištu u skladu s člankom 140. stavkom 8. Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012.
11. Praćenje, nadzor i evaluacija
Komisija prati provedbu vlasničkog instrumenta, uključujući, prema potrebi, putem kontrola na licu mjesta, te obavlja provjere i kontrole u skladu s Uredbom (EU, Euratom) br. 966/2012.
12. Mjere potpore
Provedba vlasničkog instrumenta može se podržati nizom popratnih mjera. Te mjere mogu obuhvaćati, između ostalih mjera, tehničku i financijsku pomoć; mjere za podizanje svijesti pružatelja kapitala i programe u svrhu privlačenja privatnih ulagača.
Europska investicijska banka na zahtjev Europske komisije ili dotičnih država članica pruža tehničku pomoć, uključujući za financijsko strukturiranje projekata od zajedničkog interesa, uključujući one koji provode koridore osnovne mreže kako je navedeno u dijelu I. Takva tehnička pomoć također uključuje potporu upravama kako bi se razvili odgovarajući institucionalni kapaciteti.
II. Vlasnički instrument
1. Opće odredbe
Cilj vlasničkog instrumenta je doprinijeti prevladavanju nedostataka europskog tržišta kapitala pružanjem ulaganja vlasničkog i kvazivlasničkog kapitala.
Maksimalni iznosi doprinosa Unije ograničeni su kako slijedi:
Promicatelji projekta mogu dodatno tražiti financiranje dioničkim kapitalom u okviru vlasničkog instrumenta.
2. Financijski parametri i financijska poluga
Parametri ulaganja i prihoda postavljeni su na način da je moguće postići posebne ciljeve politike, uključujući usmjerenost prema određenim kategorijama projekata, a da se istovremeno očuva pristup ovog instrumenta koji je usmjeren na tržište.
Očekuje se da očekivana potpora vlasničkog instrumenta — definirana kao ukupni iznos (tj. doprinosi Unije plus doprinosi iz ostalih financijskih institucija) podijeljen s doprinosom Unije bude između 5 i 10, ovisno o posebnostima tržišta.
3. Kombiniranje s drugim izvorima financiranja
Financiranje iz vlasničkog instrumenta može se kombinirati s drugim namjenskim izdvajanjima iz proračuna navedenima dolje, u skladu s pravilima Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012 i relevantne pravne osnove:
drugi dijelovi CEF-a,
drugi instrumenti, programi i linije iz proračuna Unije; te
države članice, uključujući regionalna i lokalna tijela, koje žele doprinijeti vlastitim sredstvima ili sredstvima iz fondova u okviru kohezijske politike bez mijenjanja prirode instrumenta.
4. Provedba
Subjekti kojima je povjereno financiranje duga
Subjekti kojima je povjereno financiranje duga odabiru se sukladno Uredbi (EU, Euratom) br. 966/2012.
Provedba pod neizravnim načinom upravljanja može imati oblik izravnih mandata za subjekte kojima je povjereno financiranje duga, u neizravnom načinu upravljanja. Za instrumente pod direktnim mandatima (tj. u neizravnom načinu upravljanja), subjekti kojima je povjereno financiranje duga upravljaju doprinosima Unije vlasničkom instrumentu.
Osim toga, uspostavljanje posebnih ulagačkih instrumenata može biti predviđeno za omogućavanje udruživanja doprinosa od više ulagača. Doprinos Unije može biti podređen onome od drugih ulagača.
U opravdanim slučajevima kako bi se postigli posebni ciljevi politike, doprinos Unije može se dodijeliti određenom projektu od strane tijela kojem je povjereno financiranje duga kao sufinanciranje.
Osmišljavanje i provedba
Osmišljavanje mora biti usklađeno s općim odredbama za financijske instrumente utvrđenima u Uredbi (EU, Euratom) br. 966/2012.
Detaljniji zahtjevi i uvjeti za provedbu vlasničkog instrumenta, uključujući njegovo praćenje i nadzor, utvrđuju se u sporazumu između Komisije i odgovarajućih tijela kojima je povjereno financiranje duga, uzimajući u odredbe utvrđene u ovom Prilogu i u Uredbi (EU, Euratom) br. 966/2012.
Fiducijarni račun
Tijela kojima je povjereno financiranje duga otvaraju fiducijarni račun za držanje doprinosa Unije i prihoda nastalih na temelju doprinosa Unije.
5. Korištenje doprinosa Unije
Doprinos Unije koristi se:
za vlasničke udjele;
za pokrivanje dogovorenih pristojbi i troškova povezanih s uspostavljanjem i upravljanjem vlasničkim instrumentom, uključujući njegovu evaluaciju, koji su određeni u skladu s Uredbom (EU, Euratom) br. 966/2012i tržišnom praksom; i
za izravno povezane mjere potpore.
6. Oblikovanje cijena i podjela rizika i prihoda
Primici vlasničkog kapitala sastoje se od uobičajenih sastavnica povrata koje se dodjeljuju ulagačima u vlasnički kapital i ovisi o uspješnosti odnosnih ulaganja.
7. Postupak podnošenja zahtjeva i odobravanje
Zahtjevi se podnose tijelu zaduženom za financiranje duga ili posebnom ulagačkom instrumentu, u skladu s njihovim standardnim postupcima podnošenja zahtjeva. Subjekti kojima je povjereno financiranje duga ili posebni ulagački instrumenti odobravaju projekte u skladu sa svojim internim postupcima.
8. Trajanje vlasničkog instrumenta
Zadnji obrok doprinosa Unije vlasničkom instrumentu pruža Komisija do 31. prosinca 2020. Stvarno odobrenje vlasničkih ulaganja od strane subjekata kojima je povjereno financiranje duga ili u okviru posebnih ulagačkih instrumenata mora biti zaključeno do 31. prosinca 2022.
9. Istek
Doprinos Unije dodijeljen vlasničkom instrumentu isplaćuje se na relevantni fiducijarni račun nakon izlaska iz ulaganja ili kad ulaganja na drugi način postanu dospjela. Na fiducijarnom računu ostaju dostatna sredstva kako bi se podmirile naknade ili rizici vezani uz vlasnički instrument do njegova isteka.
10. Izvješćivanje
O metodama godišnjeg izvješćivanja o provedbi vlasničkog instrumenta dogovaraju se Komisija i tijelo kojemu je povjereno financiranje duga u sporazumu u skladu s Uredbom (EU, Euratom) br. 966/2012.
Osim toga, Komisija, uz podršku subjekata kojima je povjereno financiranje duga, jednom godišnje izvješćuje o provedbi Europski parlament i Vijeće do 2023. u skladu s člankom 140. stavkom 8. Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012.
11. Praćenje, nadzor i evaluacija
Komisija prati provedbu vlasničkog instrumenta, uključujući, prema potrebi, putem kontrola na licu mjesta, te obavlja provjere i kontrole u skladu s Uredbom (EU, Euratom) br. 966/2012.
12. Mjere potpore
Provedba vlasničkog instrumenta može se podržati nizom popratnih mjera. Te mjere mogu obuhvaćati, između ostalih mjera, tehničku i financijsku pomoć, mjere za podizanje svijesti pružatelja kapitala i programe u svrhu privlačenja privatnih investitora.
DIO IV.
OKVIRNI POSTOCI ZA POSEBNE CILJEVE U PODRUČJU PROMETA
Proračunska sredstva iz članka 5. stavka 1. točke (a), isključujući sredstva dodijeljena mjerama za potporu programa, dodjeljuju se za posebne ciljeve u području prometa kako je određeno u članku 4. stavku 2., kako slijedi:
otklanjanje uskih grla, jačanje interoperabilnosti željeznice, premošćivanje veza koje nedostaju, a osobito poboljšanje prekograničnih dionica - 80 %;
osiguravanje održivih i učinkovitih prometnih sustava, gledajući dugoročno, u svrhu priprema za protoke prometa u budućnosti, kao i omogućavanje dekarbonizacije za sve vrste prijevoza putem prijelaza na inovativne i energetski učinkovite prometne tehnologije s niskom razinom emisija ugljika, ujedno povećavajući razinu sigurnosti - 5 %;
optimiziranje uključivanja i međusobnog povezivanja načina prijevoza te podupiranje interoperabilnosti prometnih usluga, uz osiguravanje dostupnosti prometnih infrastruktura, te uzimajući u obzir gornju granicu za unutarnje sastavnice sustava SESAR, RIS-a, VTMIS-a i ITS-a za cestovni sektor iz članka 10. stavka 2. točke (b) podtočke vi. - 15 %.
Iznos od 11 305 500 000 EUR prenesenih iz Kohezijskog fonda u cijelosti se koristi za projekte provedbe osnovne mreže ili za projekte i horizontalne prioritete koji su utvrđeni u dijelu I. ovog Priloga.
DIO V.
POPIS OPĆIH SMJERNICA KOJE JE POTREBNO UZETI U OBZIR PRI ODREĐIVANJU KRITERIJA ZA ODABIR PONUDE
Pri određivanju kriterija za odabir ponude u skladu s člankom 17. stavkom 5. u obzir se uzimaju barem sljedeće opće smjernice:
zrelost mjera u razvoju projekta;
pouzdanost predloženog plana provedbe;
poticajni učinak potpore Unije javnom i privatnom ulaganju, kad je primjenjivo;
potreba za prevladavanjem financijskih prepreka poput manjka tržišnog financiranja;
kad je primjenjivo, gospodarski i društveni utjecaj, utjecaj na klimu i okoliš i dostupnost;
prekogranična dimenzija, kad je primjenjivo.
DIO VI.
PRIORITETI ZA FINANCIRANJE PROMETA ZA POTREBE VIŠEGODIŠNJIH I GODIŠNJIH RADNIH PROGRAMA
1. Prioriteti za financiranje višegodišnjih radnih programa
1.1 Prioriteti za financiranje u svrhu premošćivanja veza koje nedostaju, otklanjanja uskih grla, jačanja interoperabilnosti željeznice i, posebno, poboljšanja prekograničnih dionica:
prethodno identificirani projekti na koridorima središnje mreže (željeznice, unutarnji plovni putovi, ceste, morske ili riječne luke);
prethodno identificirani projekti na ostalim koridorima središnje mreže (željeznice, unutarnji plovni putovi, ceste, morske ili riječne luke);
interoperabilnost željeznice;
uvođenje ERTMS-a.
1.2 Prioriteti za financiranje prometa u svrhu osiguravanja dugoročnih održivih i učinkovitih prometnih sustava radi priprema za protoke prometa u budućnosti, kao i omogućivanje dekarbonizacije za sve vrste prijevoza prijelazom na inovativne i energetski učinkovite prometne tehnologije s niskom razinom emisija ugljika, ujedno povećavajući razinu sigurnosti:
uvođenje novih tehnologija i inovacija za sve vrste prijevoza s posebnim naglaskom na dekarbonizaciju, sigurnost i inovativne tehnologije za promidžbu održivosti, poboljšanje poslovanja, upravljanja, multimodalnosti i dostupnosti mreže;
sigurna i zaštićena infrastruktura, uključujući zaštićena parkirališna mjesta na cestovnoj osnovnoj mreži.
1.3 Prioriteti za financiranje u svrhu optimiziranja integracije i međusobnog povezivanja vrsta prijevoza i jačanja interoperabilnosti prijevoznih usluga istodobno osiguravajući pristup prometnim infrastrukturama:
jedinstvenom europskom nebu – SESAR;
riječnim informacijskim uslugama;
inteligentnim prijevoznim uslugama za ceste;
sustavu nadzora i upravljanja pomorskim prometom;
morskim autocestama;
mjerama za provedbu prometnih infrastruktura u čvorištima osnovne mreže, uključujući urbana čvorišta;
poveznice s multimodalnim logističkim platformama i njihov razvoj.
1.4 Mjere za potporu programa
2. Prioriteti za financiranje godišnjih radnih programa
2.1 Prioriteti za financiranje u svrhu otklanjanja uskih grla, jačanja interoperabilnosti željeznice, premošćivanja veza koje nedostaju i, posebno, poboljšanja prekograničnih dionica:
željeznice, unutarnji plovni putovi i cestovni projekti na osnovnoj mreži uključujući veze s riječnim i morskim lukama i zračnim lukama kao i razvoj luka;
projekti sveobuhvatne mreže (željeznice, unutarnji plovni putovi, ceste, morske ili riječne luke);
projekti za povezivanje transeuropske prometne mreže s mrežama susjednih zemalja, posebno one koje se odnose na prekogranične dionice (željeznice, unutarnji plovni putovi, ceste, morske ili riječne luke).
2.2 Prioriteti za financiranje u prometu kako bi se osigurali dugoročni održivi i učinkoviti prometni sustavi u svrhu priprema za protoke prometa u budućnosti, kao i omogućivanje dekarbonizacije za sve vrste prijevoza prijelazom na inovativne i energetski učinkovite prometne tehnologije s niskom razinom emisija ugljika, ujedno povećavajući razinu sigurnosti:
uvođenje novih tehnologija i inovacija, osim onih obuhvaćenih višegodišnjim radnim programom;
usluge prijevoza robe;
mjere za smanjenje buke željezničkog teretnog prometa naknadnim opremanjem postojećeg voznog parka.
2.3 Prioriteti za financiranje u prometu u svrhu poboljšanja integracije i međusobnog povezivanja vrsta prijevoza i jačanja interoperabilnosti prijevoznih usluga istodobno osiguravajući pristup prometnim infrastrukturama:
sustavi telematskih aplikacija osim onih obuhvaćenih višegodišnjim radnim programom;
mjere za bolji pristup prometnim infrastrukturama za osobe s invaliditetom;
mjere za provedbu prometnih infrastruktura u čvorištima osnovne mreže, uključujući urbana čvorišta;
poveznice s multimodalnim logističkim platformama i njihov razvoj.
2.4 Financijski instrumenti CEF-a
doprinos financijskim interesima kako je definirano u članku 14. i Dijelu III. priloga CEF-u;
mjere za potporu programa za inovativne financijske instrumente.
PRILOG II.
„PRILOG
DIO V. POPIS POČETNIH TERETNIH KORIDORA
|
|
Države članice |
Glavni putovi (1) |
Uspostava teretnih koridora: |
|
„Rajnsko-alpski koridor” |
NL, BE, DE, IT |
Zeebrugge-Antwerpen/Amsterdam/Vlissingen ((+))/Rotterdam-Duisburg-[Basel]-Milano- Genova |
Do 10. studenoga 2013. |
|
„Koridor Sjeverno more – Sredozemlje” |
NL, BE, LU, FR, UK ((+)) |
Glasgow (*1)/Edinburgh (*1)/Southampton (*1)/Felixstowe (*1)-London ((+))/Dunkerque ((+))/Lille ((+))/Liège ((+))/Paris ((+))/Amsterdam ((+))-Rotterdam-Zeebrugge ((+))/Antwerpen-Luxembourg-Metz-Dijon-Lyon/[Basel]-Marseille ((+)) |
Do 10. studenoga 2013. |
|
„Skandinavsko-mediteranski koridor” |
SE, DK, DE, AT, IT |
Stockholm/[Oslo] ((+))/Trelleborg ((+))-Malmö- København-Hamburg-Innsbruck-Verona-La Spezia ((+))/Livorno ((+))/Ancona ((+))/Taranto ((+))/Augusta ((+))/ Palermo |
Do 10. studenoga 2015. |
|
„Atlantski koridor” |
PT, ES, FR, DE ((+)) |
Sines-Lisboa/Leixões — Madrid-Medina del Campo/ Bilbao/San Sebastian-Irun- Bordeaux-Paris/Le Havre/Metz – Strasbourg ((+))/Mannheim ((+)) Sines-Elvas/Algeciras |
Do 10. studenoga 2013. |
|
„Baltičko – jadranski koridor” |
PL, CZ, SK, AT, IT, SI |
Swinoujscie ((+))/Gdinj-Katowice-Ostrava/Žilina-Bratislava/Wien/Klagenfurt-Udine-Venecija/ Trst/ /Bologna/Ravenna Graz-Maribor-Ljubljana-Kopar/Trst |
Do 10. studenoga 2015. |
|
„Mediteranski koridor” |
ES, FR, IT, SI, HU, HR ((+)) |
Almería-Valencia/Algeciras/Madrid-Zaragoza/Barcelona-Marseille-Lyon-Torino-Milano-Verona-Padova/Venecija-Trst/Kopar- Ljubljana-Budapest Ljubljana ((+))/Rijeka ((+))-Zagreb ((+))-Budapest-Zahony (mađarsko-ukrajinska granica) |
Do 10. studenoga 2013. |
|
„Koridor Bliski istok - Istočni Mediteran” |
CZ, AT, SK, HU, RO, BG, EL, DE (*1) |
— București-Constanța Bremerhaven (*1)/Wilhelmshaven (*1)/Rostock (*1)/Hamburg (*1)-Praha-Wien/Bratislava-Budapest — Vidin-Sofija-Burgas (*1)/Svilengrad (*1) (bugarsko-turska granica)/ Promachonas-Thessaloniki-Athína-Patras (*1) |
Do 10. studenoga 2013. |
|
„Koridor Sjeverno more – Baltik” ((°)) |
Wilhelmshaven ((+))/Bremerhaven/Hamburg ((+))/ Amsterdam ((+))/Rotterdam/Antwerpen-Aachen/Berlin-Varšava-Terespol (granica Poljske i Bjelarusa)/Kaunas-Riga (*1)-Tallinn (*1) |
Do 10. studenoga 2015. |
|
|
„Rajnsko-dunavski koridor” ((‡)) |
FR, DE, AT, SK, HU, RO, CZ |
Strasbourg-Mannheim-Frankfurt-Nürnberg-Wels Strasbourg-Stuttgart-München-Salzburg-Wels-Wien-Bratislava-Budapest-Arad-Brașov/Craiova-București-Constanța Čierna i Tisou (granica Slovačke i Ukrajine)-Košice-Žilina-Horní Lideč-Praha-München/Nürnberg |
Do 10. studenoga 2020. |
|
(1)
‚/’ znači alternativne putove. U skladu sa smjernicama za TEN-T, atlantski i mediteranski koridori trebali bi u budućnosti biti dovršeni u okviru teretne osovine Sines/Algeciras-Madrid-Paris koja prolazi središnjim Pirinejima kroz bazni tunel.
(2)
(+) Putovi označeni simbolom + uključuju se u dotične koridore najkasnije 3 godine od datuma uspostave određenog u ovoj tablici. Postojeće strukture određene na temelju članka 8. i članka 13. stavka 1. ove Uredbe prilagođavaju se sudjelovanju dodatnih država članica i upravitelja infrastrukturom u dotičnim koridorima. Ta uključenja temelje se na istraživanjima tržišta te se njima uzima u obzir aspekt postojećeg putničkog i teretnog prijevoza u skladu s člankom 14. stavkom 3. ove Uredbe.
(*1)
Putovi označeni simbolom * uključuju se u dotične koridore najkasnije 5 godina od datuma uspostave određenog u ovoj tablici. Postojeće strukture određene na temelju članka 8. i članka 13. stavka 1. ove Uredbe prilagođavaju se sudjelovanju dodatnih država članica i upravitelja infrastrukturom u dotičnim koridorima. Ta uključenja temelje se na istraživanjima tržišta te se njima uzima u obzir aspekt postojećeg putničkog i teretnog prijevoza u skladu s člankom 14. stavkom 3. ove Uredbe.
(3)
(°) Do realizacije željezničke baltičke linije nominalne širine kolosijeka od 1 435 mm, obilježja različitih sustava širine kolosijeka uzimaju se u obzir pri uspostavi i radu ovog koridora.
(4)
(‡) Stvaranje ovog koridora temelji se na istraživanjima tržišta te se njime uzima u obzir aspekt postojećeg putničkog i teretnog prijevoza u skladu s člankom 14. stavkom 3. ove Uredbe.Dionica „Čierna i Tisou (granica Slovačke i Ukrajine)-Košice-Žilina-Horní Lideč-Praha-München/Nürnberg” uspostavlja se do 10. studenoga 2013.” |
|||
( 1 ) Uredba (EU) br. 283/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. ožujka 2014. o smjernicama za transeuropske mreže u području telekomunikacijske infrastrukture i stavljanju izvan snage Odluke br. 1336/97/EZ (SL L 86, 21.3.2014., str. 14.).
( 2 ) Uredba Vijeća (EU, Euratom) br. 1311/2013 od 2. prosinca 2013. kojom se uspostavlja višegodišnji financijski okvir za razdoblje 2014. –2020. (SL L 347, 20.12.2013., str. 884.).
( 3 ) Odluka br. 661/2010/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 7. srpnja 2010. o smjernicama Unije za razvoj transeuropske prometne mreže (SL L 204, 5.8.2010., str. 1.).
( 4 ) Uredba (EU) 2015/1017 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. lipnja 2015. o Europskom fondu za strateška ulaganja, Europskom savjetodavnom centru za ulaganja i Europskom portalu projekata ulaganja i o izmjeni uredaba (EU) br. 1291/2013 i (EU) br. 1316/2013 – Europski fond za strateška ulaganja (SL L 169, 1.7.2015., str. 1.).
( 5 ) Uredba (EU, Euratom) 2018/1046 Europskog parlamenta i Vijeća od od 18. srpnja 2018. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije, o izmjeni uredaba (EU) br. 1296/2013, (EU) br. 1301/2013, (EU) br. 1303/2013, (EU) br. 1304/2013, (EU) br. 1309/2013, (EU) br. 1316/2013, (EU) br. 223/2014, (EU) br. 283/2014 i Odluke br. 541/2014/EU te o stavljanju izvan snage Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012 (SL L 193, 30.7.2018., str. 1).
( 6 ) Uredba (EU, Euratom) br. 883/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. rujna 2013. o istragama koje provodi Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF) i stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 1073/1999 Europskog parlamenta i Vijeća te Uredbe Vijeća (Euratom) br. 1074/1999 (SL L 248, 18.9.2013., str. 1.).
( 7 ) Uredba Vijeća (Euratom, EZ) br. 2185/96 od 11. studenoga 1996. o provjerama i inspekcijama na terenu koje provodi Komisija s ciljem zaštite financijskih interesa Europskih zajednica od prijevara i ostalih nepravilnosti (SL L 292, 15.11.1996., str. 2.).