02013R1305 — HR — 30.06.2022 — 012.001
Ovaj je tekst namijenjen isključivo dokumentiranju i nema pravni učinak. Institucije Unije nisu odgovorne za njegov sadržaj. Vjerodostojne inačice relevantnih akata, uključujući njihove preambule, one su koje su objavljene u Službenom listu Europske unije i dostupne u EUR-Lexu. Tim službenim tekstovima može se izravno pristupiti putem poveznica sadržanih u ovom dokumentu.
|
UREDBA (EU) br. 1305/2013 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA od 17. prosinca 2013. ( L 347 20.12.2013, 487) |
Koju je izmijenila:
Koju je ispravio:
UREDBA (EU) br. 1305/2013 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA
od 17. prosinca 2013.
o potpori ruralnom razvoju iz Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj (EPFRR) i stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 1698/2005
GLAVA I.
CILJEVI I STRATEGIJA
POGLAVLJE I.
Predmet i definicije
Članak 1.
Predmet
Članak 2.
Definicije
Osim toga, primjenjuju se sljedeće definicije:
„programiranje” znači proces organizacije, donošenja odluka te raspodjele financijskih resursa u nekoliko faza, s uključivanjem partnerâ, namijenjeno provedbi, na višegodišnjoj osnovi, zajedničkog djelovanja Unije i država članica kako bi se postigli prioriteti Unije za ruralni razvoj.
„regija” znači teritorijalna jedinica koja odgovara razini 1 ili 2 Nomenklatura prostornih jedinica za statistiku (NUTS razine 1 i 2) u smislu Uredbe (EZ) br. 1059/2003 Europskog parlamenta i Vijeća ( 2 );
„mjera” znači niz djelatnosti koje doprinose jednom ili više prioriteta Unije za ruralni razvoj;
„stopa potpore” znači stopa javnih doprinosa nekoj djelatnosti;
„transakcijski trošak” znači dodatni trošak vezan uz ispunjenje obveze, ali koji se ne može izravno pripisati njezinoj provedbi ili nije uključen u troškove ili izgubljeni prihod koji se izravno nadoknađuje; i koji se može izračunati na temelju standardnih troškova;
„poljoprivredna površina” znači bilo koja površina koja se koristi kao obradivo zemljište, trajni travnjak, trajni pašnjak ili trajni nasad kako se navodi u članku 4. Uredbe (EU) br. 1307/2013;
„gospodarski gubici” znači svaki dodatni trošak koji nastane poljoprivredniku kao posljedica iznimnih mjera koje je poljoprivrednik poduzeo radi smanjenja ponude na dotičnom tržištu, ili bilo koji znatni gubitak pri proizvodnji;
„nepovoljna klimatska prilika” znači vremenski uvjeti kao što su mraz, oluje i tuča, led, jaka kiša ili velika suša, koji se mogu izjednačiti s elementarnom nepogodom;
„bolesti životinja” znači bolesti navedene u popisu bolesti životinja koji je ustanovila Svjetska organizacija za zdravlje životinja ili u Prilogu Odluci Vijeća 2009/470/EZ ( 3 );
„okolišni incident” znači specifična pojava zagađenja, onečišćenja ili degradacije kvalitete okoliša koja je vezana uz specifičan događaj i ograničenog je zemljopisnog područja; ali ne obuhvaća opće okolišne rizike koji nisu povezani s određenim događajem, kao što su klimatske promjene ili atmosfersko zagađenje;
„elementarna nepogoda” znači prirodna pojava biotičke ili abiotičke naravi koja dovodi do važnih poremećaja u sustavu poljoprivredne proizvodnje ili šumskih struktura, uzrokujući s vremenom značajnu gospodarsku štetu u sektorima poljoprivrede ili šumarstva;
„katastrofalan događaj” znači nepredviđena pojava biotičke ili abiotičke naravi nastalu ljudskim djelovanjem koja dovodi do značajnih poremećaja u sustavu poljoprivredne proizvodnje ili šumskih struktura, uzrokujući s vremenom značajnu gospodarsku štetu u sektorima poljoprivrede ili šumarstva;
„kratak lanac opskrbe”: znači lanac opskrbe koji uključuje ograničen broj gospodarskih subjekata, posvećen suradnji, lokalnom gospodarskom razvoju i bliskim zemljopisnim i društvenim vezama između proizvođača, prerađivača i potrošača;
„mladi poljoprivrednik” znači osoba koja nije starija od 40 godina u trenutku predaje zahtjeva, koja posjeduje odgovarajuću stručnu spremu i vještine te koja po prvi put uspostavlja poljoprivredno gospodarstvo kao upravitelj tog poljoprivrednog gospodarstva; uspostavljanje, neovisno o njegovu pravnom obliku, može se provesti samostalno ili zajedno s drugim poljoprivrednicima;
„tematski ciljevi” znači tematski ciljevi definirani u članku 9. Uredbe (EU) br. 1303/2013;
„Zajednički strateški okvir” („ZSO”) znači Zajednički strateški okvir iz članka 10. Uredbe (EU) br. 1303/2013;
„klaster” znači okupljanje neovisnih poduzeća, uključujući novoosnovana poduzeća, mala, srednja i velika poduzeća kao i savjetodavna tijela i/ili istraživačke organizacije – stvoreno za poticanje gospodarske/inovativne aktivnosti promoviranjem intenzivnih interakcija, dijeljenja prostora i razmjene znanja i stručnog znanja, kao i učinkovitim doprinosom prenošenju znanja, umrežavanju i širenju informacija među poduzećima u klasteru;
„šuma” znači površina zemljišta koja obuhvaća više od 0,5 hektara, sa stablima višim od 5 metara i krošnjama koje pokrivaju više od 10 posto površine, ili stablima koja mogu doseći te vrijednosti in situ i ne uključuje zemljište koje se u prvom redu koristi kao poljoprivredno ili urbano zemljište, u skladu sa stavkom 2;
„datum uspostavljanja” znači datum na koji podnositelj zahtjeva izvodi ili dovršava aktivnost ili aktivnosti povezane s uspostavljanjem iz točke (n).
POGLAVLJE II.
Misija, ciljevi i prioriteti
Članak 3.
Misija
EPFRR doprinosi Strategiji Europa 2020. promicanjem održivog ruralnog razvoja diljem Unije nadopunjujući druge instrumente ZPP-a, kohezijsku politiku i zajedničku ribarstvenu politiku. On doprinosi razvoju teritorijalno i okolišno uravnoteženijeg, klimatski povoljnijeg i otpornijeg, konkurentnijeg te inovativnijeg poljoprivrednog sektora Unije. Ona također doprinosi razvoju ruralnih područja.
Članak 4.
Ciljevi
U sklopu općeg okvira ZPP-a, potpora za ruralni razvoj, uključujući za aktivnosti u prehrambenom kao i neprehrambenom sektoru i u šumarstvu, doprinosi postizanju sljedećih ciljeva:
poticanju konkurentnosti poljoprivrede;
osiguravanju održivog upravljanja prirodnim resursima i akcije protiv klimatskih promjena;
postizanju uravnoteženog teritorijalnog razvoja ruralnih gospodarstava i zajednica, uključujući stvaranje i zadržavanje radnih mjesta.
Članak 5.
Prioriteti Unije za ruralni razvoj
Postizanje ciljeva ruralnog razvoja, koji doprinose strategiji Europa 2020. za pametan, održiv i uključiv rast, provodi se kroz sljedećih šest prioriteta Unije za ruralni razvoj koji odražavaju relevantne tematske ciljeve ZSO-a:
poticanje prijenosa znanja i inovacija u poljoprivredi, šumarstvu i ruralnim područjima s naglaskom na sljedeća područja:
poticanje inovacija, suradnje i razvoja baze znanja u ruralnim područjima;
jačanje poveznica između poljoprivrede, proizvodnje hrane i šumarstva te istraživanja i inovacija, uključujući u svrhu poboljšanog upravljanja okolišem i okolišne učinkovitosti;
poticanje cjeloživotnog učenja i stručne izobrazbe u sektorima poljoprivrede i šumarstva.
jačanje isplativosti poljoprivrednog gospodarstva i konkurentnosti svih vrsta poljoprivrede u svim regijama te promicanje inovativnih poljoprivrednih tehnologija i održivog upravljanja šumama, s naglaskom na sljedeća područja:
poboljšanje gospodarskih rezultata svih poljoprivrednih gospodarstava i olakšavanje restrukturiranja i modernizacije, osobito s ciljem povećanja sudjelovanja u tržištu i tržišne usmjerenosti, kao i poljoprivredne diversifikacije;
olakšavanje ulaska poljoprivrednika s odgovarajućom izobrazbom u sektor poljoprivrede, a pogotovo generacijske obnove.
promicanje organizacije lanca opskrbe hranom, uključujući preradu i plasiranje poljoprivrednih proizvoda na tržište, dobrobit životinja te upravljanje rizikom u poljoprivredi, s naglaskom na sljedeća područja:
poboljšanje konkurentnosti primarnih proizvođača njihovom boljom integracijom u poljoprivredno-prehrambeni lanac putem programa kvalitete, dodajući vrijednost poljoprivrednim proizvodima, putem promoviranja na lokalnim tržištima i u kratkim krugovima opskrbe, skupina proizvođača i organizacija i međustrukovnih organizacija;
potporu sprečavanju rizika i upravljanju rizikom u poljoprivrednom gospodarstvu.
obnovu, očuvanje i poboljšanje ekosustava povezanih s poljoprivredom i šumarstvom, s naglaskom na sljedeća područja:
obnovu, očuvanje i povećanje bioraznolikosti, uključujući u područjima mreže Natura 2000.i u područjima s prirodnim ograničenjima ili ostalim posebnim ograničenjima i poljoprivredu velike prirodne vrijednosti, kao istanje europskih krajobraza;
bolje upravljanje vodama, uključujući upravljanje gnojivima i pesticidima;
sprečavanje erozije tla i bolje upravljanje tlom.
promicanje učinkovitosti resursa te poticanje pomaka prema gospodarstvu s niskom razinom ugljika otpornom na klimatske promjene u poljoprivrednom, prehrambenom i šumarskom sektoru, s naglaskom na sljedeća područja:
povećanje učinkovitosti u korištenju voda u poljoprivredi;
povećanje učinkovitosti u korištenju energije u poljoprivredi i preradi hrane;
olakšavanje opskrbe i korištenja obnovljivih izvora energije, nusproizvoda, otpada i ostataka te drugih neprehrambenih sirovina u svrhu biogospodarstva;
smanjenje emisija stakleničkih plinova i amonijaka koje uzrokuje poljoprivredna djelatnost;
poticanje pohrane i sekvestracije ugljika u poljoprivredi i šumarstvu;
promicanje društvene uključenosti, suzbijanje siromaštva te gospodarskog razvoja u ruralnim područjima, s naglaskom na sljedeća područja:
olakšavanje diversifikacije, stvaranja i razvoja malih poduzeća kao i otvaranje radnih mjesta;
poticanje lokalnog razvoja u ruralnim područjima;
jačanje dostupnosti, korištenja i kvalitete informacijsko-komunikacijskih tehnologija (ICT) u ruralnim područjima.
Svi ti prioriteti doprinose glavnim ciljevima inovacije, okoliša te prilagodbe klimatskim promjenama i njihova ublažavanja. Programima može biti obuhvaćeno manje od šest prioriteta ako je to opravdano na temelju snaga, slabosti, prilika i prijetnji („SWOT”) i ex ante evaluacije. Svaki program obuhvaća najmanje četiri prioriteta. Kad država članica prijavljuje nacionalni program i niz regionalnih programa, nacionalni program može obuhvaćati manje od četiri prioriteta.
U programe se mogu uključiti druga značajna područja kako bi se bavilo nekim od prioriteta ako je to opravdano i mjerljivo.
GLAVA II.
PROGRAMIRANJE
POGLAVLJE I.
Sadržaj programiranja
Članak 6.
Programi ruralnog razvoja
Nacionalni okviri država članica s regionalnim programima također mogu sadržavati tablicu koja prikazuje, po regiji i po godini, ukupan doprinos EPFRR-a za dotičnu državu članicu za cjelokupno razdoblje programiranja.
Članak 7.
Tematski potprogrami
Kako bi doprinijele postizanju prioriteta Unije za ruralni razvoj, države članice mogu u sklopu svojih programa ruralnog razvoja uključiti tematske potprograme koji rješavaju specifične potrebe. Takvi tematski potprogrami mogu se, između ostalog, odnositi na:
mlade poljoprivrednike;
mala poljoprivredna gospodarstva kako se navodi u članku 19. stavku 2. trećem podstavku;
planinska područja kako se navodi u članku 32. stavku 2.
kratke lance opskrbe;
žene u ruralnim područjima;
prilagodbu klimatskim promjenama i njihovo ublažavanje te bioraznolikost.
Okvirni popis mjera i vrsta djelatnosti od osobite važnosti za svaki tematski potprogram utvrđen je u Prilogu IV.
Članak 8
Sadržaj programâ ruralnog razvoja
Osim elemenata navedenih u članku 27. Uredbe (EU) br. 1303/2013, svaki program ruralnog razvoja uključuje:
ex ante evaluaciju, kako se navodi u članku 55. Uredbe (EU) br. 1303/2013;
SWOT analizu situacije i utvrđivanje potreba koje trebaju biti zadovoljene u geografskom području obuhvaćenom programom.
Analiza se strukturira prema prioritetima Unije za ruralni razvoj. Specifične potrebe vezane uz okoliš, ublažavanje klimatskih promjena i njihovu prilagodbu te inovacije ocjenjuju se u vezi svih prioriteta Unije za ruralni razvoj, radi utvrđivanja relevantnih odgovora u ovim trima područjima, na razini svakog prioriteta;
opis strategije koja pokazuje:
da su postavljeni odgovarajući ciljevi za svako žarišno područje u sklopu prioriteta Unije za ruralni razvoj uključenih u program, utemeljeni na zajedničkim pokazateljima kako se navodi u članku 69. te, prema potrebi, na temelju pokazatelja za određeni program;
da su odabrane relevantne kombinacije mjera u odnosu na svako žarišno područje prioriteta Unije za ruralni razvoj uključen u program, utemeljene na zdravoj logici intervencije koju podupire ex ante evaluacija iz točke (a) i analiza iz točke (b);
da je dodjela financijskih resursa mjerama programa opravdana i primjerena za postizanje utvrđenih ciljeva;
da se uzimaju u obzir specifične potrebe povezane sa specifičnim uvjetima na regionalnoj ili podregionalnoj razini i da se konkretno rješavaju kroz odgovarajuće kombinacije mjera ili tematske potprograme;
da je u program integriran odgovarajući pristup prema inovacijama s ciljem ostvarivanja prioriteta Unije za ruralni razvoj, uključujući EPI program za poljoprivrednu produktivnost i održivost, za okoliš, uključujući specifične potrebe područja mreže Natura 2000., i za prilagodbu klimatskim promjenama i njihovo ublažavanje;
da su poduzete mjere za osiguranje dostupnosti dostatnih savjetodavnih kapaciteta vezano uz regulatorne zahtjeve i uz aktivnosti koje se odnose na inovacije;
za svaki ex ante uvjet, utvrđen u skladu s člankom 19. i dijelom II. Priloga XI. Uredbi (EU) br. 1303/2013 za opće ex ante uvjete, i u skladu s Prilogom V. ovoj Uredbi, procjene koje se od ex ante uvjeta primjenjuju na program i koji su ispunjeni na dan podnošenja sporazuma o partnerstvu i programa. Ako važeći ex ante uvjeti nisu ispunjeni, program sadrži opis aktivnosti koje treba poduzeti, odgovorna tijela i raspored za takve aktivnosti u skladu sa sažetkom predanim u Sporazumu o partnerstvu.
opis okvira uspješnosti koji je uspostavljen za potrebe članka 19. Uredbe (EU) br. 1303/2013;
opis svake od odabranih mjera;
plan evaluacije iz članka 56. Uredbe (EU) br. 1303/2013. Države članice osiguravaju dostatne resurse za rješavanje utvrđenih potreba i osiguranje odgovarajućeg praćenja i evaluacije;
plan financiranja koji sadržava:
tablicu u kojoj se određuje, u skladu s člankom 58. stavkom 4. i člankom 58.a stavkom 2. ove Uredbe, ukupan doprinos iz EPFRR-a planiran za svaku godinu. U toj tablici zasebno se navode dodatna sredstva navedena u članku 58.a stavku 2. ove Uredbe. Kada je to primjenjivo, u toj tablici također se zasebno navode, unutar ukupnog doprinosa iz EPFRR-a, odobrena sredstva predviđena za slabije razvijene regije i sredstva prenesena u EPFRR na temelju članka 7. stavka 2. Uredbe (EU) br. 1307/2013. Planirani godišnji doprinos iz EPFRR-a mora biti usklađen s višegodišnjim financijskim okvirom;
tablicu u kojoj se određuje, za svaku mjeru, i za svaku vrstu djelatnosti s posebnom stopom doprinosa iz EPFRR-a, za vrstu djelatnosti iz članka 37. stavka 1. i članka 39.a, za vrstu djelatnosti iz članka 38. stavka 3. i članka 39. stavka 1. kada država članica primjenjuje postotak manji od 30 %, i za tehničku pomoć, ukupni planirani doprinos Unije te primjenjivu stopu doprinosa iz EPFRR-a. Kada je to primjenjivo, u toj tablici prikazuje se zasebno stopa doprinosa iz EPFRR-a za slabije razvijene regije i za druge regije;
plan pokazatelja, podijeljen na žarišna područja, koji sadrži ciljeve iz članka 8. stavka 1. točke (c) podtočke i. te planirane rezultate i planirane troškove svake mjere ruralnog razvoja odabrane u odnosu na odgovarajuće žarišno područje;
prema potrebi, tablicu dodatnog nacionalnog financiranja po mjeri u skladu s člankom 82.;
prema potrebi, popis programa potpore na koje se primjenjuje članak 88. stavak 1. koji će se koristiti za provedbu programa;
podatke o komplementarnosti s mjerama koje se financiraju putem drugih zajedničkih instrumenata poljoprivredne politike, i iz europskih strukturnih i investicijskih fondova („ESI”);
načine provedbe programa uključujući:
imenovanje svih tijela iz članka 65. stavka 2. od strane država članica i, informativno, sažeti opis strukture upravljanja i kontrole;
opis postupaka praćenja i evaluacije kao i sastav odbora za praćenje;
odredbe kojima se osigurava promoviranje programa, uključujući preko nacionalne ruralne mreže iz članka 54.;
opis pristupa kojim se utvrđuju načela vezana uz uspostavu kriterija odabira za djelatnosti i strategije lokalnog razvoja koji u obzir uzima relevantne ciljeve; u ovom kontekstu, države članice mogu osigurati da se prednost pruži MSP-ima povezanim s poljoprivrednim i šumarskim sektorom.
vezano uz lokalni razvoj, prema potrebi, opis mehanizama za osiguravanje usklađenosti između aktivnosti predviđenih lokalnim razvojnim strategijama, mjerom „suradnje” iz članka 35. te mjerom „temeljnih usluga i obnove sela u ruralnim područjima” iz članka 20. uključujući poveznice između urbanih i ruralnih područja;
aktivnosti poduzete kako bi se uključili partneri iz članka 5. Uredbe (EU) br. 1303/2013 i sažetak rezultata dogovora s partnerima;
prema potrebi, strukturu nacionalne ruralne mreže iz članka 54. stavka 3. te odredbe o ◄ njezinu upravljanju, koje bi činile temelj njezinih godišnjih akcijskih planova.
Ako su tematski potprogrami uključeni u program ruralnog razvoja, svaki potprogram uključuje:
specifičnu analizu situacije utemeljenu na SWOT metodolodiji i utvrđivanje potreba koje potprogram treba zadovoljiti;
specifične ciljeve na razini potprograma te niz mjera koje se temelje na jasnoj definiciji interventne logike potprogramâ, uključujući procjenu očekivanih doprinosa mjera odabranih za postizanje ciljeva;
odvojen poseban plan pokazatelja, s planiranim rezultatima i planiranim troškovima za svaku mjeru ruralnog razvoja odabranu u odnosu na odgovarajuće žarišno područje.
POGLAVLJE II.
Priprema, odobrenje i izmjena programa ruralnog razvoja
Članak 9.
Ex ante uvjeti
Osim općih ex ante uvjeta iz dijela II. Priloga XI. Uredbi (EU) br. 1303/2013, ex ante uvjeti iz Priloga V. ovoj Uredbi primjenjuju se na programiranje EPFRR-a ako su relevantni i primjenjivi na specifične ciljeve koji se razvijaju unutar prioriteta programa.
Članak 10.
Odobrenje programa ruralnog razvoja
Članak 11.
Izmjena programa ruralnog razvoja
Zahtjevi država članica za izmjenu programâ odobravaju se u skladu sa sljedećim postupcima:
Komisija odlučuje provedbenim aktima o zahtjevima za izmjenom programa koji se odnose na jedno ili više od sljedećeg:
promjenu strategije programa izmjenom više od 50 % u kvantificiranom cilju povezanom sa žarišnim područjem;
promjenu stope doprinosa EPFRR-a za jednu ili više mjera;
promjenu cjelokupnog doprinosa Unije ili njegove godišnje raspodjele na razini programa;
Komisija odobrava provedbenim aktima zahtjeve za izmjenu programa u svim drugim slučajevima. Osobito se odnose na:
uvođenje ili povlačenje mjera ili vrsta djelatnosti;
promjene opisa mjera, uključujući promjene uvjeta prihvatljivosti.
prijenos sredstava između mjera provedenih u okviru različitih stopa doprinosa EPFRR-a;
Međutim, za potrebe točke (b) podtočki i., ii. i točke (b) podtočke iii. ako je prijenos sredstava manji od 20 % dodjele nekoj mjeri i manji od 5 % ukupnog doprinosa EPFRR-a programu, smatra se da je odobrenje izdano ako Komisija nije donijela odluku o zahtjevu po isteku razdoblja od 42 radna dana od zaprimanja zahtjeva. To razdoblje ne uključuje razdoblje koje počinje na dan nakon datuma kada je Komisija poslala svoja očitovanja državi članici i završava na dan kada je država članica odgovorila na očitovanje.
Države članice ne trebaju ishoditi odobrenje Komisije za ispravke isključivo administrativne ili uredničke prirode koji ne utječe na provedbu politike i mjera. Države članice obavješćuju Komisiju o takvim izmjenama.
Članak 12.
Pravila o postupcima i rokovima
Komisija donosi provedbene akte donosi propise o postupcima i rokovima za:
odobrenje programa ruralnog razvoja i nacionalnih okvira;
podnošenje i odobrenje prijedloga o izmjenama programa ruralnog razvoja i prijedlogâ o izmjenama nacionalnih okvira, uključujući njihovo stupanje na snagu te učestalost kojom ih treba podnositi tijekom programskog razdoblja.
Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 84.
GLAVA III.
POTPORA RURALNOM RAZVOJU
POGLAVLJE I.
Mjere
Članak 13.
Mjere
Svaka mjera ruralnog razvoja programira se s ciljem izričitog doprinosa postizanju jednog ili više prioriteta Unije za ruralni razvoj. Indikativan popis mjera od osobite važnosti za prioritete Unije naveden je u Prilogu VI.
Članak 14.
Prenošenje znanja i aktivnosti informiranja
Potpora također može pokrivati kratke razmjene u upravljanju poljoprivrednim gospodarstvom i šumama, kao i posjete poljoprivrednim gospodarstvima i šumama.
Korisnik potpore provoditelj je osposobljavanja ili druge aktivnosti prijenosa znanja ili informacija.
Tijela koja pružaju usluge prijenosa znanja i informacija posjeduju primjerene kapacitete u smislu stručnosti osoblja i redovne obuke za izvršavanje ove zadaće.
Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 84.
Članak 15.
Savjetodavne službe, službe za upravljanje poljoprivrednim gospodarstvom i pomoć poljoprivrednim gospodarstvima
Potpora iz okvira ove mjere dodjeljuje se s ciljem:
pomoći poljoprivrednicima, mladim poljoprivrednicima kako su definirani u ovoj Uredbi, posjednicima šuma, drugim upraviteljima zemljišta i MSP-ima u ruralnim područjima, kako bi korištenjem savjetodavne službe poboljšali gospodarske rezultate, okolišnu učinkovitost, aktivnosti vezane uz zaštitu klime te otpornost svojega gospodarstva, poduzeća i/ili ulaganja;
promicanja uspostave službi za upravljanje i pomoć poljoprivrednim gospodarstvima te savjetodavnih službi, uključujući savjetodavni sustav za poljoprivredna gospodarstva iz članaka od 12. do 14. Uredbe (EU) br. 1306/2013;
promicanja osposobljavanja savjetnika.
Pri savjetovanju, savjetodavne službe poštuju obveze tajnosti iz članka 13. stavka 2. Uredbe (EU) br. 1306/2013.
Savjetovanje za pojedine poljoprivrednike, mlade poljoprivrednike kako su definirani u ovoj Uredbi i ostale upravitelje zemljišta veže se uz najmanje jedan prioritet Unije za ruralni razvoj i obuhvaća najmanje jedan od sljedećih elemenata:
obveze na razini poljoprivrednog gospodarstva koje proizlaze iz propisanih uvjeta upravljanja i/ili standardâ za dobre uvjete u poljoprivredi i uvjete zaštite okoliša iz glave VI. poglavlja I. Uredbe (EU) br. 1306/2013;
prema potrebi, poljoprivredne prakse korisne za klimu i okoliš, kako je utvrđeno u glavi III. poglavlju 3. Uredbe (EU) br. 1307/2013 [DP] te održavanje poljoprivredne površine iz članka 4. stavka 1. točke (c) Uredbe (EU) br. 1307/2013;
mjere na razini poljoprivrednog gospodarstva predviđene u programima ruralnog razvoja za modernizaciju poljoprivrednih gospodarstava, razvijanje konkurentnosti, sektorsku integraciju, inovacije, tržišnu orijentaciju i poticanje poduzetništva;
zahtjeve kako ih definiraju države članice za provedbu članka 11. stavka 3. Okvirne direktive o vodama;
zahtjeve kako ih definiraju države članice za provedbu članka 55. Uredbe (EZ) br. 1107/2009, posebno usklađenost s općim načelima integrirane zaštite bilja iz članka 14. Direktive 2009/128/EZ; ili
ako je relvantno, standarde sigurnosti na radu ili standarde sigurnosti vezane uz poljoprivredno gospodarstvo;
posebno savjetovanje za poljoprivrednike koji po prvi put uspostavljaju poljoprivredno gospodarstvo.
►C1 Savjeti se također mogu odnositi na druga pitanja, a posebno informacije vezane uz prilagodbu klimatskim promjenama i njihovo ublažavanje, bioraznolikost i zaštitu voda kako je utvrđeno u Prilogu I. Uredbi (EU) br. 1306/2013 ili pitanja vezana uz gospodarske rezultate te okolišnu učinkovitost poljoprivrednog gospodarstva, uključujući aspekte konkurentnosti. ◄ To može uključivati savjete o razvoju kratkih lanaca opskrbe, ekološkom uzgoju i zdravstvenim aspektima stočarske proizvodnje.
Članak 16.
Programi kvalitete za poljoprivredne proizvode i hranu
Potpora u okviru ove mjere obuhvaća poljoprivrednike i skupine poljoprivrednika koji prvi put sudjeluju ili poljoprivrednike ili skupine poljoprivrednika koji su u pet prethodnih godina sudjelovali u:
programima kvalitete utvrđenima sljedećim uredbama i odredbama:
Uredbom (EU) 1151/2012 Europskog parlamenta i Vijeća ( 4 )
Uredbom Vijeća (EZ) br. 834/2007 ( 5 );
Uredbom (EZ) br. 110/2008 Europskog parlamenta i Vijeća ( 6 );
Uredbom Vijeća (EEZ) br. 1601/91 ( 7 );
dijelom II., glavom II., poglavljem I., odjeljkom 2. Uredbe Vijeća (EU) br. 1308/2013 što se tiče vina.
programima kvalitete, uključujući programe certificiranja poljoprivrednih gospodarstava, za poljoprivredne proizvode, pamuk ili prehrambene proizvode, koje države članice priznaju kao usklađene sa sljedećim kriterijima:
specifičnost završnog proizvoda proizvedenog u okviru navedenih programa proizlazi iz jasnih obveza da se jamči bilo koje od sljedećeg:
program je otvoren svim proizvođačima;
program uključuje obvezujuće specifikacije proizvoda, a sukladnost s navedenim specifikacijama potvrđuju javne vlasti ili neovisno inspekcijsko tijelo;
program je transparentan i osigurava potpunu sljedivost proizvoda; ili
programi dobrovoljnog certificiranja poljoprivrednih proizvoda koje države članice priznaju kao sukladne sa smjernicama Unije za najbolju praksu za provođenje dobrovoljnih programa certificiranja u vezi s poljoprivrednim proizvodima i hranom.
U slučaju početnog sudjelovanja prije podnošenja zahtjeva za potporu iz stavka 1., maksimalno trajanje od pet godina smanjuje se za broj godina koje su protekle od početnog sudjelovanja u programu kvalitete do trenutka podnošenja zahtjeva za potporu.
Za potrebe ovog stavka, „nepromjenjivi troškovi” znači troškovi nastali pristupanjem programu kvalitete koji prima potporu i godišnji doprinos za sudjelovanje u navedenom programu, uključujući, prema potrebi, rashode u vezi s provjerama potrebnima za provjeru sukladnosti sa specifikacijama programa.
Za potrebe ovog članka, „poljoprivrednik” znači aktivni poljoprivrednik u smislu članka 9. Uredbe (EU) br. 1307/2013, kako je primjenjivo u dotičnoj državi članici.
Članak 17.
Ulaganja u fizičku imovinu
Potpora iz okvira ove mjere obuhvaća materijalna i/ili nematerijalna ulaganja koja:
poboljšavaju ukupne rezultate i održivost poljoprivrednog gospodarstva;
se odnose na obradu, stavljanje na tržište i/ili razvoj poljoprivrednih proizvoda obuhvaćenih Prilogom I. UFEU-u ili pamuka, uz iznimku proizvoda ribarstva; rezultat proizvodnog procesa može biti proizvod koji nije obuhvaćen tim prilogom; ako je potpora osigurana u obliku financijskih instrumenata, ulazno sredstvo može biti i proizvod koji nije obuhvaćen tim prilogom pod uvjetom da se ulaganjem doprinosi jednom ili više prioriteta Unije za ruralni razvoj;
obuhvaćaju infrastrukturu vezanu uz razvoj, modernizaciju ili prilagodbu poljoprivrede i šumarstva, uključujući pristup poljoprivrednom gospodarstvu i šumskom zemljištu, konsolidaciju i poboljšanje zemljišta, opskrbu energijom i vodom i njihovu uštedu; ili
nisu produktivna ulaganja povezana s postizanjem ciljeva koje je potrebno ispuniti u skladu s ovom Uredbom, a koji se odnose na poljoprivredu, okoliš i klimu, uključujući stanje zaštite bioraznolikosti vrsta i staništa kao i jačanje vrijednosti javnog prostora područja mreže Natura 2000. ili drugih sustava visoke prirodne vrijednosti koje treba definirati u programu.
U slučaju ulaganja za potporu restrukturiranja poljoprivrednog gospodarstva, države članice usmjeravaju potporu poljoprivrednim gospodarstvima u skladu sa SWOT analizom provedenom u vezi s prioritetom Unije za ruralni razvoj koji se odnosi na „jačanje isplativosti poljoprivrednih gospodarstava i konkurentnosti svih vrsta poljoprivrede u svim regijama i promicanje inovativnih poljoprivrednih tehnologija i održivog upravljanja šumama”.
Članak 18.
Obnavljanje poljoprivrednog proizvodnog potencijala narušenog elementarnim nepogodama i katastrofalnim događajima te uvođenje odgovarajućih preventivnih aktivnosti
Potpora obuhvaćena ovom mjerom uključuje:
ulaganja u preventivne mjere s ciljem smanjenja posljedica mogućih elementarnih nepogoda, nepovoljnih klimatskih prilika i katastrofalnih događaja;
ulaganja u obnovu poljoprivrednog zemljišta i proizvodnog potencijala narušenog elementarnim nepogodama, nepovoljnim klimatskim prilikama i katastrofalnim događajima.
Države članice moraju osigurati izbjegavanje prekomjerne nadoknade nastale kombiniranjem ove mjere s ostalim nacionalnim instrumentima potpore, instrumentima potpore Unije ili privatnim programima osiguranja.
Članak 19.
Razvoj poljoprivrednih gospodarstava i poslovanja
Potpora obuhvaćena ovom mjerom uključuje:
početnu pomoć za pokretanje poslovanja za:
mlade poljoprivrednike;
nepoljoprivredne djelatnosti u ruralnom području;
razvoj malih poljoprivrednih gospodarstava.
ulaganja u stvaranje i razvoj nepoljoprivrednih djelatnosti;
godišnja plaćanja ili jednokratna plaćanja za poljoprivrednike koji ispunjavaju uvjete za program za male poljoprivrednike utvrđen u glavi V. Uredbe (EU) br. 1307/2013 („program za male poljoprivrednike”) i koji svoje gospodarstvo trajno prenesu na drugog poljoprivrednika;
Potpora iz stavka 1. točke (a) podtočke ii. dodjeljuje se poljoprivrednicima ili članovima kućanstva poljoprivrednog gospodarstva koji prošire djelatnost na nepoljoprivredne aktivnosti i mikropoduzeća i mala poduzeća te na fizičke osobe u ruralnim područjima.
Potpora iz stavka 1. točke (a) podtočke iii. dodjeljuje se malim poljoprivrednim gospodarstvima kako utvrđuju države članice.
Potpora iz stavka 1. točke (b) dodjeljuje se mikropoduzećima i malim poduzećima i fizičkim osobama u ruralnim područjima te poljoprivrednicima ili članovima kućanstva poljoprivrednog gospodarstva.
Potpora iz stavka 1. točke (c) dodjeljuje se poljoprivrednicima koji su u trenutku podnošenja zahtjeva za potporu ispunjavaju uvjete za sudjelovanje u programu za male poljoprivrednike unazad najmanje godinu dana te koji se obvežu na trajni prijenos cjelokupnog gospodarstva i odgovarajućih prava na plaćanja na drugog poljoprivrednika. Potpora se isplaćuje od dana prijenosa do 31. prosinca 2020. ili se izračunava s obzirom na to razdoblje i plaća u obliku jednokratne isplate.
Potpora iz stavka 1. točke (a) uvjetuje se podnošenjem poslovnog plana. Provedba poslovnog plana mora početi najkasnije u roku od devet mjeseci od datuma odluke kojom se dodjeljuje pomoć. Poslovni plan traje najdulje pet godina.
Poslovnim planom predviđa se da mladi poljoprivrednik mora poštovati odredbe članka 9. Uredbe (EU) br. 1307/2013, kako je primjenjivo u dotičnoj državi članici, tijekom 18 mjeseci od datuma odluke kojom se dodjeljuje pomoć.
Države članice utvrđuju aktivnost ili aktivnosti iz članka 2. stavka 1. točke (s) u programima ruralnog razvoja.
Države članice utvrđuju gornji i donji prag po korisniku ili gospodarstvu za omogućivanje pristupa potpori iz stavka 1. točke (a) podtočke i. i podtočke iii. Donji prag za potporu iz stavka 1. točke (a) podtočke i. viši je od gornjeg praga za potporu iz stavka 1. točke (a) podtočke iii. Potpora se ograničava na gospodarstva obuhvaćena definicijom mikropoduzeća i malih poduzeća.
Članak 20.
Temeljne usluge i obnova sela u ruralnim područjima
Potpora iz okvira ove mjere osobito uključuje:
sastavljanje i ažuriranje planova za razvoj općina i sela u ruralnim područjima i njihovih temeljnih usluga te planova zaštite i upravljanja koji se odnose na lokalitete Natura 2000. i druga područja visoke prirodne vrijednosti;
ulaganja u izradu, poboljšanje ili proširenje svih vrsta male infrastrukture, uključujući ulaganja u obnovljive izvore energije i uštedu energije;
infrastrukturu za širokopojasnu tehnologiju, uključujući njezinu izradu, poboljšanje i širenje, pasivnu infrastrukturu za širokopojasnu tehnologiju te omogućavanje pristupa širokopojasnoj tehnologiji i javnim e-rješenjima vlade;
ulaganja u uspostavu, poboljšanje ili širenje lokalnih temeljnih usluga za ruralno stanovništvo, uključujući slobodno vrijeme i kulturne aktivnosti te povezanu infrastrukturu;
ulaganja za javno korištenje u rekreativnu infrastrukturu, turističke informacije i malu turističku infrastrukturu;
studije i ulaganja povezana s održavanjem, obnovom i unapređenjem kulturne i prirodne baštine sela, ruralnih krajobraza i mjesta visoke prirodne vrijednosti, uključujući povezane društveno-gospodarske aspekte, kao i aktivnosti za podizanje svijesti o okolišu;
ulaganja usmjerena na preseljenje aktivnosti i prenamjenu zgrada ili drugih objekata smještenih unutar ili blizu ruralnih naselja, s ciljem poboljšanja kvalitete života ili poboljšanja rezultata okolišne učinkovitosti naselja.
Članak 21.
Ulaganja u razvoj šumskih područja i poboljšanje isplativosti šuma
Potpora iz okvira ove mjere obuhvaća:
pošumljavanje i stvaranje šumskih područja;
uspostavljanje poljoprivredno-šumarskih sustava;
sprečavanje i uklanjanje štete u šumama uzrokovane šumskim požarima, elementarnim nepogodama i katastrofalnim događajima, uključujući najezde nametnika i izbijanje bolesti te opasnosti povezane s klimom;
ulaganja kojima se poboljšava otpornost i okolišna vrijednost, kao i okolišni potencijal šumskih ekosustava;
ulaganja u šumarske tehnologije te u preradu, u mobiliziranje i u plasiranje šumarskih proizvoda na tržište.
Za gospodarstva iznad određene veličine, koju trebaju utvrditi države članice u programu, potpora se uvjetuje predstavljanjem relevantnih podataka iz plana upravljanja šumom ili jednakovrijednim instrumentom u skladu s održivim upravljanjem šumama kako je utvrđeno na Ministarskoj konferenciji o zaštiti šuma u Europi 1993. godine.
Članak 22.
Pošumljavanje i stvaranje šumskih područja
Potpora za pošumljavanje zemljišta u vlasništvu javnih vlasti ili za brzorastuća stabla obuhvaća samo troškove pokretanja djelatnosti.
Članak 23.
Uspostavljanje, regeneracija ili obnova poljoprivredno-šumarskih sustava
Članak 24.
Sprečavanje i uklanjanje šteta u šumama nastalih šumskim požarima te elementarnim nepogodama i katastrofalnim događajima
Potpora iz članka 21. stavka 1. točke (c) dodjeljuje se privatnim i javnim posjednicima šuma i drugim privatnim i javnim tijelima i njihovim udrugama te obuhvaća troškove:
uspostave zaštitne infrastrukture. U slučaju izbijanja požara, potpora također može obuhvaćati pomoć za troškove održavanja. Potpora se ne dodjeljuje za aktivnosti povezane s poljoprivredom u područjima pokrivenima poljoprivredno-okolišnim obvezama;
lokalne preventivne aktivnosti manjih razmjera protiv požara ili drugih prirodnih opasnosti; uključujući za ispašu;
uspostavu i poboljšanje kapaciteta za praćenje šumskih požara, nametnika i bolesti te komunikacijske opreme; i
obnovu šumskog potencijala oštećenog u požaru ili drugim elementarnim nepogodama uključujući nametnike, bolesti kao i katastrofalne događaje i događaje povezane s klimatskim promjenama.
Prihvatljive djelatnosti moraju biti usklađene s planom zaštite šuma koji utvrđuju države članice. Za gospodarstva iznad određene veličine, koju trebaju utvrditi države članice u programu, potpora se uvjetuje predstavljanjem relevantnih podataka iz plana upravljanja šumom ili jednakim instrumentom, u skladu s održivim upravljanjem šumom kako je utvrđeno na Ministarskoj konferenciji o zaštiti šuma u Europi 1993. godine, u kojem se detaljno navode preventivni ciljevi.
Šumska područja klasificirana kao područja srednjeg do visokog rizika od šumskog požara sukladno planu zaštite šuma koji utvrđuju države članice, prihvatljiva su za potporu povezanu s prevencijom šumskih požara.
Države članice moraju osigurati izbjegavanje prekomjerne nadoknade nastale kombiniranjem ove mjere s ostalim nacionalnim instrumentima potpore, instrumentima potpore Unije ili privatnim programima osiguranja.
Članak 25.
Ulaganja u jačanje otpornosti i okolišne vrijednosti šumskih ekosustava
Članak 26.
Ulaganja u šumarske tehnologije te u preradu, u mobiliziranje i u plasiranje na tržište šumarskih proizvoda
Članak 27.
Uspostavljanje skupina i organizacija proizvođača
Potpora iz okvira ove mjere dodjeljuje se s ciljem olakšavanja uspostave skupina i organizacija proizvođača u poljoprivrednom i šumarskom sektoru za potrebe:
prilagodbe zahtjevima tržišta proizvodnje i proizvoda proizvođača koji su članovi takvih skupina ili organizacija;
zajedničkog plasiranja robe na tržište uključujući pripremu za prodaju, centralizaciju prodaje i ponude kupcima na veliko;
stvaranja zajedničkih pravila o informacijama o proizvodnji, posebno u pogledu ubiranja plodova i dostupnosti. i
drugih aktivnosti koje skupine i organizacije proizvođača mogu provoditi, kao što su razvoj djelatnosti i vještine plasiranja na tržište te organizacija i olakšavanje postupaka inovacije.
Države članice dužne su potvrditi da su ciljevi poslovnog plana ostvareni u roku od pet godina od priznavanja skupine ili organizacije proizvođača.
U prvoj godini države članice mogu isplatiti potporu skupini ili organizaciji proizvođača koja se izračunava na temelju prosječne godišnje vrijednosti proizvodnje njezinih članova plasirane na tržište tijekom trogodišnjeg razdoblja prije pridruživanja skupini ili organizaciji. Za skupine i organizacije proizvođača u šumarskom sektoru, potpora se izračunava na temelju prosječne proizvodnje članova skupine ili organizacije, plasirane na tržište za posljednjih pet godina prije dodjele priznanja, ne uzimajući u obzir najvišu i najnižu vrijednost.
Članak 28.
Poljoprivreda, okoliš i klimatski uvjeti
Za nove obveze koje se trebaju preuzeti od 2021. države članice određuju u svojim programima ruralnog razvoja kraće razdoblje od jedne do tri godine.
Ako države članice predvide godišnje produljenje obveza nakon završetka početnog razdoblja u skladu s prvim podstavkom, od 2022. produljenje ne smije trajati dulje od jedne godine.
Odstupajući od drugog podstavka, za nove obveze koje se trebaju preuzeti u 2021. i 2022. države članice mogu odrediti razdoblje dulje od tri godine u svojim programima ruralnog razvoja na temelju prirode obveza i prirode okolišno-klimatskih ciljeva koje se nastoji ostvariti.
Pri izračunu plaćanja iz prvog podstavka države članice oduzimaju iznos potreban da bi isključile dvostruko financiranje praksi iz članka 43. Uredbe (EU) br. 1307/2013. Države članice taj odbitak mogu izračunati kao fiksni prosječni iznos koji se primjenjuje na sve dotične korisnike koji provode dotičnu vrstu djelatnosti.
U propisno opravdanim slučajevima, potpora za djelatnosti povezane s očuvanjem okoliša može se dodijeliti kao paušalni ili jednokratni iznos po jedinici uz obvezu odricanja od komercijalnog korištenja područja, što se izračunava na temelju dodatnih nastalih troškova i izgubljenog prihoda.
Potpora se ne dodjeljuje za obveze na koje se primjenjuje mjera o ekološkom uzgoju.
Kako bi se osiguralo da su obveze povezane s poljoprivredom, okolišem i klimatskim promjenama određene u skladu s prioritetima Unije za ruralni razvoj, Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 83. u vezi sa sljedećim:
uvjetima primjenjive na obveze o ekstenzivnom razvoju stočnog uzgoja;
uvjetima primjenjivima na obveze o uzgoju lokalnih pasmina ugroženih poljoprivrednom proizvodnjom ili očuvanju genetskih resursa bilja kojima prijeti genetska erozija te
obveze povezane s definicijom prihvatljivih djelatnosti iz članka 9.
Članak 29.
Ekološki uzgoj
Za nove obveze koje se trebaju preuzeti od 2021. države članice određuju u svojim programima ruralnog razvoja kraće razdoblje od jedne do tri godine.
Ako države članice predvide godišnje produljenje za održavanje ekološkog uzgoja nakon završetka početnog razdoblja u skladu s prvim podstavkom, od 2022. produljenje ne smije trajati dulje od jedne godine.
Odstupajući od drugog podstavka, za nove obveze koje se trebaju preuzeti u 2021. i 2022., ako se potpora dodjeljuje za prijelaz na ekološki uzgoj, države članice mogu odrediti razdoblje dulje od tri godine u svojim programima ruralnog razvoja.
Pri izračunu plaćanja iz prvog podstavka ovog stavka države članice oduzimaju iznos potreban da bi isključile dvostruko financiranje praksi iz članka 43. Uredbe (EU) br. 1307/2013. Države članice taj odbitak mogu izračunati kao fiksni prosječni iznos koji se primjenjuje na sve dotične korisnike koji provode dotične podmjere.
Članak 30.
Plaćanja povezana s mrežom Natura 2000. i Okvirnom direktivom o vodama
Pri izračunu plaćanja povezanih s potporom iz prvog podstavka države članice oduzimaju iznos potreban da bi isključile dvostruko financiranje praksi iz članka 43. Uredbe (EU) br. 1307/2013. Države članice taj odbitak mogu izračunati kao fiksni prosječni iznos koji se primjenjuje na sve dotične korisnike koji provode dotične podmjere.
Potpora poljoprivrednicima povezana s Okvirnom direktivom o vodama odobrava se samo za određene zahtjeve:
koji su uvedeni Okvirnom direktivom o vodama, sukladni su s programima mjera planova upravljanja riječnim slivovima u svrhu ostvarenja okolišnih ciljeva navedene Direktive te premašuju mjere neophodne za provedbu ostalog prava Unije o zaštiti voda;
koji premašuju propisane zahtjeve upravljanja i dobre poljoprivredne i okolišne uvjete iz glave VI. poglavlja I. Uredbe (EU) br. 1306/2013. i relevantne kriterije i minimalne aktivnosti utvrđene na temelju članka 4. stavka 1. točke (c) podtočaka ii. i iii. Uredbe (EU) br. 1307/2013.;
koji premašuju razinu zaštite prava Unije koja je postojala u trenutku usvajanja Okvirne direktive o vodama, kako je utvrđeno u članku 4. stavku 9. te Direktive; i
kojima se uvode velike promjene u načinu korištenja zemljišta i/ili značajna ograničenja u poljoprivrednim praksama koja uzrokuju značajan gubitak u prihodima.
Sljedeća područja ispunjavaju uvjete za plaćanja:
poljoprivredna i šumska područja u okviru mreže Natura 2000. odabrana u skladu s Direktivom 92/43/EEZ i Direktivom 2009/147/EZ;
ostala razgraničena zaštićena prirodna područja s okolišnim ograničenjima koja se primjenjuju na poljoprivrednu proizvodnju ili šume, a koja doprinose primjeni članka 10. Direktive 92/43/EEZ, pod uvjetom da, po programu ruralnog razvoja, ta područja ne obuhvaćaju više od 5 % područja u okviru mreže Natura 2000.;
poljoprivredna područja uključena u planove upravljanja riječnim slivovima u skladu s Okvirnom direktivom o vodama.
Članak 31.
Plaćanja povezana s područjima s prirodnim ograničenjima ili ostalim posebnim ograničenjima
Iznos dodatnih troškova i izgubljenog prihoda izračunava se usporedbom s područjima koja nisu obilježena prirodnim ograničenjima ili ostalim vrstama ograničenja, uzimajući u obzir plaćanja određena u glavi III. poglavlju 4. Uredbe (EU) br. 1307/2013.
Pri izračunu dodatnih troškova i izgubljenog prihoda, države članice mogu u propisno opravdanim slučajevima razlikovati između razina plaćanja uzimajući u obzir:
U slučaju pravne osobe ili skupine fizičkih ili pravnih osoba, države članice mogu primijeniti postupno smanjivanje plaćanja na razini članova tih pravnih osoba ili skupina pod uvjetom:
da nacionalno pravo predviđa da pojedini članovi preuzimaju prava i odgovornosti usporedive s onima pojedinačnih poljoprivrednika koji imaju status upravitelja gospodarstva, posebno u pogledu njihova ekonomskog, socijalnog i poreznog statusa; te
da su ti pojedinačni poljoprivrednici doprinijeli jačanju poljoprivrednih struktura dotičnih pravnih osoba ili skupina.
U godinama 2021. i 2022., kada je riječ o programima koji su produljeni u skladu s člankom 1. Uredbe (EU) 2020/2220 Europskog parlamenta i Vijeća ( 11 ) ako države članice nisu odobrile postupno smanjena plaćanja uz maksimalno trajanje od četiri godine do 2020., te države članice mogu odlučiti nastaviti s tim plaćanjima do kraja 2022., ali ne dulje od ukupno četiri godine. U tom slučaju plaćanja u godinama 2021. i 2022. ne smiju premašiti 25 EUR po hektaru.
Nakon provedbe razgraničenja, korisnici u područjima koja ispunjavaju uvjete primaju puni iznos utvrđen u ovoj mjeri.
Članak 32.
Određivanje područja s prirodnim ograničenjima i ostalim posebnim ograničenjima
Države članice dužne su, na temelju stavaka 2., 3. i 4., odrediti područja koja ispunjavaju uvjete za plaćanje navedeno u članku 31. u sljedeće kategorije:
planinska područja;
područja sa značajnim prirodnim ograničenjima, osim planinskih područja i
ostala područja s posebnim ograničenjima.
Kako bi bila prihvatljiva za plaćanja navedena u članku 31., planinska područja moraju imati vrlo ograničene mogućnosti korištenja zemljišta te uzrokovati zamjetno povećanje troškova proizvodnje zbog:
postojanja, zbog nadmorske visine, veoma teških klimatskih uvjeta koji znatno skraćuju uzgojnu sezonu;
postojanja, na nižoj nadmorskoj visini, veće površine padina prestrmih za korištenje strojeva ili padina koje zahtijevaju korištenje vrlo skupe posebne opreme ili kombinacije ovih dvaju čimbenika, gdje su ograničenja nastala zbog svakog od njih zasebno manje jaka, ali njihova kombinacija stvara istovjetna ograničenja.
Područja sjeverno od 62. paralele i određena susjedna područja smatraju se planinskim područjima.
Usklađenost s tim uvjetima nužno je osigurati na razini lokalnih upravnih jedinica (razina „LUP 2”) ili na razini jasno određene lokalne jedinice koja pokriva jedinstveno i granicama jasno određeno zemljopisno područje s gospodarskim i upravnim identitetom koji je moguće definirati.
Pri razgraničavanju područja obuhvaćenih ovim stavkom države članice provode detaljnu analizu, na temelju objektivnih kriterija, kako bi izuzele područja u kojima postoje značajna prirodna ograničenja iz prvog podstavka, no u kojima su ta ograničenja uklonjena zahvaljujući ulaganjima ili gospodarskim aktivnostima ili uz dokaz o uobičajenoj produktivnosti zemljišta ili u kojima metode proizvodnje ili poljoprivredni sustavi kompenziraju gubitak prihoda ili dodatne troškove iz članka 31. stavka 1.
Područja sa specifičnim ograničenjima obuhvaćaju poljoprivredna područja unutar kojih su uvjeti prirodne proizvodnje slični, a njihova ukupna površina ne prelazi 10 % površine države članice u kojoj se nalaze.
Osim toga, područja mogu ispunjavati uvjete za plaćanja u okviru ovog stavka ako:
Poštovanje ovih uvjeta nužno je osigurati na razini LUP 2 ili na razini jasno određene lokalne jedinice koja pokriva jedinstveno i granicama jasno određeno zemljopisno područje s gospodarskim i upravnim identitetom koji je moguće definirati. Pri razgraničavanju područja obuhvaćenih ovim podstavkom države članice provode detaljnu analizu, kao što je opisano u članku 32. stavku 3. Područja za koja se smatra da ispunjavaju uvjete na temelju ovog podstavka uzimaju se u obzir za izračun granice od 10 % iz drugog podstavka.
Odstupajući od toga, drugi podstavak ne primjenjuje se na države članice čiji se cjelokupan teritorij smatra područjem s posebnim ograničenjima na temelju Uredbi (EZ) br. 1698/2005 i (EZ) br. 1257/1999.
Države članice dužne su programima ruralnog razvoja priložiti sljedeće:
postojeće ili izmijenjeno razgraničenje u skladu sa stavcima 2. i 4.;
novo razgraničenje područja iz stavka 3.
Članak 33.
Dobrobit životinja
Navedene se obveze ispunjavaju u razdoblju koje se može produljiti od jedne do sedam godina.
Za nove obveze koje treba preuzeti od 2021. države članice u svojim programima ruralnog razvoja određuju kraće razdoblje u trajanju od jedne do tri godine.
Ako države članice predvide godišnje produljenje obveza nakon završetka početnog razdoblja u skladu s drugim podstavkom, od 2022. produljenje ne smije trajati dulje od jedne godine.
Odstupajući od trećeg podstavka, za nove obveze koje treba preuzeti od 2021. i 2022. države članice u svojim programima ruralnog razvoja mogu odrediti razdoblje koje je dulje od tri godine na temelju prirode obveza i prirode koristi za dobrobit životinja koje se nastoji ostvariti.
Potpora je ograničena maksimalnim iznosom navedenim u Prilogu II.
Članak 34.
Šumarsko-okolišne i klimatske službe i očuvanje šuma
Za šumska gospodarstva koja prelaze određenu graničnu vrijednost koju države članice moraju odrediti u programima ruralnog razvoja, potpora iz stavka 1. uvjetuje se predstavljanjem relevantnih podataka iz plana upravljanja šumom ili jednakovrijednim instrumentom koji je u skladu s održivim upravljanjem šumama kako je utvrđeno na Ministarskoj konferenciji o zaštiti šuma u Europi 1993. godine.
Obveze se preuzimaju na razdoblje od pet do sedam godina. Međutim, ako je to nužno i opravdano, države članice mogu odrediti duže razdoblje za određene vrste obveza u svojim programima ruralnog razvoja.
U propisno opravdanim slučajevima, potpora za djelatnosti u vezi s očuvanjem okoliša može se dodijeliti kao paušalni ili jednokratni iznos po jedinici uz obvezu odricanja od komercijalnog korištenja stabala i šuma, što se izračunava na temelju dodatnih nastalih troškova i izgubljenog prihoda.
Članak 35.
Suradnja
Potpora utvrđena ovom mjerom dodjeljuje se kako bi promicala oblike suradnje između najmanje dvije strane, a osobito:
oblike suradnje među raznim subjektima u Unijinom poljoprivrednom sektoru, šumarskom sektoru te lancu opskrbe hranom i ostalim subjektima koji doprinose ostvarivanju ciljeva i prioriteta politike ruralnog razvoja, uključujući skupine proizvođača, zadruge i međusektorske organizacije;
stvaranje klastera i mreža;
osnivanje i rad operativnih skupina Europskog partnerstva za inovacije (EPI) za poljoprivrednu produktivnost i održivost iz članka 56.
Suradnja navedena u stavku 1. posebice se odnosi na sljedeće:
pilot-projekte;
razvoj novih proizvoda, praksi, procesa i tehnologija u poljoprivrednom, prehrambenom i šumarskom sektoru;
suradnju među malim subjektima vezanu uz uspostavljanje zajedničkih radnih procesa i zajedničko korištenje objekata i resursa te za razvoj i/ili plasiranje na tržište turističkih usluga u vezi sa seoskim turizmom;
horizontalnu i vertikalnu suradnju među subjektima u lancu opskrbe radi uspostave i razvoja kratkih lanaca opskrbe i lokalnih tržišta;
promotivne aktivnosti u lokalnom kontekstu povezane s razvojem kratkih lanaca opskrbe i lokalnih tržišta;
zajedničke aktivnosti povezane s prilagodbom klimatskim promjenama ili njihovim ublažavanjem;
zajedničke pristupe u projektima vezanim uz očuvanje okoliša te trenutno prisutnim praksama očuvanja okoliša, uključujući učinkovito upravljanje vodama, upotrebu obnovljive energije i očuvanje poljoprivrednog krajobraza;
horizontalnu i vertikalnu suradnju među subjektima u lancu opskrbe vezanu uz održivu opskrbu biomasom koja se koristi u pripremi hrane te proizvodnji energije i industrijskim procesima;
provedbu lokalnih razvojnih strategija, osim onih koje su navedene u članku 2. stavku 19. Uredbe (EU) br. 1303/2013, usmjerenih na rješavanje jednog ili više prioriteta Unije za ruralni razvoj, pogotovo putem skupina javnih i privatnih partnera osim onih koji su navedeni u članku 32. stavku 2. točki (b) Uredbe (EU) br. 1303/2013;
sastavljanje planova upravljanja šumama ili istovjetnih instrumenata.
diversifikacija poljoprivrednih djelatnosti u djelatnosti koje se odnose na zdravstvenu zaštitu, društvenu integraciju, poljoprivredu koju podržava zajednica i obrazovanje o okolišu i hrani.
Potpora za djelatnosti navedene u stavku 2. točkama (a) i (b) također se može dodijeliti pojedinim subjektima ako je ta mogućnost predviđena u planu ruralnog razvoja.
Sljedeći troškovi, povezani s oblicima suradnje iz stavka 1., ispunjavaju uvjete za dodjelu potpore utvrđene ovom mjerom:
troškovi studija dotičnog područja, studija izvedivosti te sastavljanja poslovnog plana ili plana upravljanja šumama ili jednakovrijednog plana ili lokalne razvojne strategije osim one iz članka 33. Uredbe (EU) br. 1303/2013;
troškovi istraživanja određenog područja kako bi kolektivni teritorijalni projekt bio izvediv ili projekt koji će provesti operativna skupina EPI-ja za produktivnost i održivost u poljoprivredi, kao što je navedeno u članku 56. U slučaju klastera, istraživanje također može podrazumijevati organizaciju osposobljavanja, umrežavanje postojećih članova te primanje novih članova.
tekući troškovi suradnje;
izravni troškovi posebnih projekata povezanih s provedbom poslovnog plana, plana okoliša, plana upravljanja šumama ili jednakovrijednog plana, lokalne razvojne strategije osim one iz članka 33. Uredbe (EU) br. 1303/2013 ili izravnih troškova drugih aktivnosti usmjerenih prema inovacijama, uključujući testiranje;
troškovi promotivnih aktivnosti.
Kad je potpora isplaćena u obliku ukupnog iznosa, a tip izvedenog projekta takav da je obuhvaćen drugom mjerom ove Uredbe, primjenjuje se relevantan maksimalan iznos ili stopa potpore.
Članak 36.
Upravljanje rizicima
Potpora obuhvaćena ovom mjerom uključuje:
financijske doprinose u premijama za osiguranje usjeva, životinja i biljaka od materijalnih gubitaka poljoprivrednika uzrokovanih nepovoljnim klimatskim prilikama, bolestima životinja ili biljaka, najezdom nametnika ili okolišnim incidentom;
financijske doprinose uzajamnim fondovima u svrhu isplate financijskih naknada poljoprivrednicima za materijalne gubitke uzrokovane nepovoljnim klimatskim prilikama ili izbijanjem bolesti životinja ili biljaka ili najezdom nametnika ili okolišnim incidentom;
instrument za stabilizaciju prihoda, u obliku financijskih doprinosa uzajamnim fondovima, kojim se osigurava naknada poljoprivrednicima u svim sektorima za znatan pad njihovih prihoda;
instrument za stabilizaciju prihoda za pojedinačni sektor, u obliku financijskih doprinosa uzajamnim fondovima, kojim se osigurava naknada poljoprivrednicima u pojedinačnom sektoru za znatan pad njihovih prihoda.
▼M7 —————
Članak 37.
Osiguranje usjeva, životinja i biljaka
Mjerenje količine prouzročenih gubitaka može se prilagoditi posebnim značajkama svake vrste proizvoda pomoću:
bioloških indeksa (količina gubitka biomase) ili ekvivalentnih indeksa gubitka uroda ustanovljenih na razini poljoprivrednog gospodarstva, na lokalnoj, regionalnoj ili nacionalnoj razini, ili
vremenskih indeksa (uključujući količinu padalina i temperaturu) ustanovljenih na lokalnoj, regionalnoj ili nacionalnoj razini.
Ako je to potrebno, države članice mogu unaprijed odrediti kriterije koji služe kao temelj za takvo službeno proglašenje.
Države članice mogu ograničiti iznos premije koja ispunjava uvjete za isplatu potpore tako da odrede odgovarajuće gornje granične vrijednosti.
Članak 38.
Uzajamni fondovi u slučaju nepovoljnih klimatskih prilika, bolesti životinja i biljaka, najezdi nametnika te u slučaju okolišnih incidenata
Kako bi ispunjavao uvjete za primanje potpore, uzajamni fond mora:
biti odobren od strane nadležnog tijela u skladu s nacionalnim zakonodavstvom;
primjenjivati transparentnu politiku u pogledu uplata sredstava u fond i isplata sredstava iz fonda;
primjenjivati jasna pravila u vezi s preuzimanjem odgovornosti u slučaju nastalih dugova.
Incidente iz članka 36. stavka 1. točke (b) mora službeno proglasiti nadležno tijelo u dotičnoj državi članici.
Financijski doprinosi iz članka 36. stavka 1. točke (b) mogu se isključivo odnositi na:
administrativne troškove uspostavljanja uzajamnog fonda, u trajanju od najviše tri godine i uz postupno smanjivanje;
iznose plaćene iz uzajamnog fonda u svrhu financijske naknade poljoprivrednicima. Osim toga, financijski doprinos može se odnositi na kamate za komercijalne kredite koje je uzajamni fond podignuo u svrhu isplate financijske naknade poljoprivrednicima u slučaju krize;
dopune godišnjih uplata u fond;
početni dionički kapital uzajamnog fonda.
Potpora iz članka 36. stavka 1. točke (b) dodjeljuje se isključivo za pokrivanje gubitaka koji su nastali uslijed nepovoljnih klimatskih prilika, bolesti životinja ili bilja, najezde nametnika ili mjera donesenih u skladu s Direktivom 2000/29/EZ radi iskorjenjivanja ili suzbijanja širenja bolesti bilja ili nametnika ili okolišnog incidenta, a zbog kojih je uništeno više od 30 % prosječne godišnje proizvodnje poljoprivrednika u prethodnom trogodišnjem razdoblju ili prosječne trogodišnje proizvodnje na temelju prethodnog petogodišnjeg razdoblja, ne uzimajući u obzir najveću i najmanju vrijednost. Za izračun godišnje proizvodnje poljoprivrednika mogu se koristiti indeksi. Upotrijebljena metoda izračuna mora omogućiti određivanje stvarnog gubitka pojedinačnog poljoprivrednika u određenoj godini. Države članice mogu odlučiti smanjiti taj postotak od 30 %, ali on ne može biti manji od 20 %.
▼M7 —————
Države članice mogu ograničiti troškove koji ispunjavaju uvjete za primanje potpore primjenom:
gornjih graničnih vrijednosti po fondu;
odgovarajućih gornjih graničnih vrijednosti po jedinici.
Članak 39.
Instrument za stabilizaciju prihoda za poljoprivrednike u svim sektorima
Kako bi ispunjavao uvjete za primanje potpore, uzajamni fond mora:
biti odobren od strane nadležnog tijela u skladu s nacionalnim zakonodavstvom;
primjenjivati transparentnu politiku u pogledu uplata sredstava u fond i isplata sredstava iz fonda;
primjenjivati jasna pravila u vezi s preuzimanjem odgovornosti u slučaju nastalih dugova.
Financijski doprinosi iz članka 36. stavka 1. točke (c) mogu se isključivo odnositi na:
administrativne troškove uspostavljanja uzajamnog fonda, u trajanju od najviše tri godine i uz postupno smanjivanje;
iznose plaćene iz uzajamnog fonda u svrhu financijske naknade poljoprivrednicima. Osim toga, financijski doprinos može se odnositi na kamate za komercijalne kredite koje je uzajamni fond podignuo u svrhu isplate financijske naknade poljoprivrednicima u slučaju krize.
dopune godišnjih uplata u fond;
početni dionički kapital uzajamnog fonda.
Članak 39.a
Instrument za stabilizaciju prihoda za poljoprivrednike u pojedinačnom sektoru
Članak 39.b
Izvanredna privremena potpora poljoprivrednicima i MSP-ovima koji su posebno pogođeni krizom uzrokovanom bolešću COVID-19
Članak 39.c
Izvanredna privremena potpora poljoprivrednicima i MSP-ovima koji su posebno pogođeni učincima invazije Rusije na Ukrajinu
Države članice usmjeravaju potporu na korisnike najpogođenije učincima invazije Rusije na Ukrajinu tako što na temelju dostupnih dokaza utvrđuju uvjete prihvatljivosti i, ako dotična država članica to smatra primjerenim, kriterije odabira, koji moraju biti objektivni i nediskriminirajući. Potpora koju pružaju države članice pridonosi sigurnosti opskrbe hranom ili rješavanju problema tržišne neravnoteže te se njome podupiru poljoprivrednici ili MSP-ovi koji radi ostvarivanja tih ciljeva sudjeluju u jednoj ili više sljedećih aktivnosti:
kružno gospodarstvo;
upravljanje hranjivim tvarima;
učinkovito korištenje resursa;
primjena ekološki i klimatski prihvatljivih metoda proizvodnje.
Članak 40.
Financiranje dodatnih nacionalnih izravnih plaćanja za Hrvatsku
Potpora dodijeljena poljoprivredniku za godine 2014., 2015. i 2016. ne smije prijeći razliku između:
razine izravnih plaćanja primjenjivih na Hrvatsku za dotičnu godinu u skladu s člankom 17. Uredbe (EU) br. 1307/2013; i
45 % odgovarajuće razine izravnih plaćanja koja se primjenjuje od 2022.
Članak 41.
Pravila o provedbi mjera
Komisija donosi provedbene akte kojima utvrđuje pravila provedbe mjera iz ovog odjeljka u vezi s:
postupcima odabira nadležnih tijela ili subjekata koji pružaju savjetodavne usluge u vezi s poljoprivredom i šumarstvom, usluge upravljanja poljoprivrednim gospodarstvom ili pomoći poljoprivrednim gospodarstvima te postupnim smanjivanjem pomoći utvrđene mjerom o savjetodavnim službama iz članka 15.;
procjenom koju provodi pojedina država članica, a odnosi se na napredak poslovnog plana, opcije plaćanja te načine pristupa drugim mjerama namijenjenima mladim poljoprivrednicima, utvrđenima u mjeri za razvoj poljoprivrednih gospodarstava i poslovanja iz članka 19.;
konverzijom u jedinice koje nisu navedene u Prilogu II. i stopama konverzije životinja u grla stoke (GS) iz okvira mjera iz članaka 28., 29., 33. i 34.;
mogućnošću korištenja standardnih pretpostavki o dodatnim troškovima i izgubljenom prihodu iz okvira mjera u člancima od 28. do 31., 33. i 34. te kriterije za izračun;
izračunom iznosa potpore ako pojedina aktivnost ispunjava uvjete za primanje potpore utvrđene iz okvira više mjera.
Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 84.
LEADER
Članak 42.
Lokalne akcijske skupine u okviru inicijative LEADER
Članak 43.
LEADER paket za pokretanje
Podrška za lokalni razvoj LEADER-a može uključiti i „LEADER paket za pokretanje” za lokalne zajednice koje nisu provele LEADER u programskom razdoblju 2007. – 2013. „LEADER paket za pokretanje” sastoji se od potpore za izgradnju kapaciteta i male pilot-projekte. Potpora u okviru „LEADER paketa za pokretanje” nije uvjetovana podnošenjem lokalne razvojne strategije LEADER-a.
Članak 44.
Aktivnosti suradnje u okviru inicijative LEADER
Potpora iz članka 35. stavka 1. točke (c) Uredbe (EU) br. 1303/2013 dodjeljuje se za:
projekte suradnje unutar države članice (međuteritorijalna suradnja) ili projekte suradnje između teritorija u nekoliko država članica ili s teritorijima u trećim zemljama (transnacionalna suradnja).
pripremnu tehničku podršku namijenjenu međuteritorijalnim ili transnacionalnim projektima suradnje, pod uvjetom da lokalne akcijske skupine mogu dokazati da će konkretni projekt biti proveden.
Osim drugih lokalnih akcijskih skupina, partneri lokalne akcijske skupine u okviru EPFRR-a mogu biti:
skupina lokalnih javnih i privatnih partnera u ruralnom području u kojemu se provodi lokalna razvojna strategija, unutar ili izvan Unije;
skupina lokalnih javnih i privatnih partnera na području koje nije ruralno, a na kojem se provodi lokalna razvojna strategija.
Države članice dužne su objaviti nacionalne ili regionalne administrativne postupke u vezi s odabirom transnacionalnih projekata suradnje i popisom prihvatljivih troškova najmanje dvije godine nakon datuma odobrenja svojih programa ruralnog razvoja.
Nadležno tijelo odobrava projekte suradnje u roku od najkasnije četiri mjeseca od datuma podnošenja prijave za projekt.
POGLAVLJE II.
Zajedničke odredbe koje se odnose na više mjera
Članak 45.
Ulaganja
Troškovi koji su prihvatljivi za potporu EPFRR-a ograničavaju se na:
izgradnju, stjecanje, uključujući iznajmljivanje ili poboljšanje nepokretne imovine;
kupnju ili zakup novih strojeva i opreme do iznosa njihove tržišne vrijednosti;
opće troškove navedene u točkama (a) i (b) poput troškova usluga arhitekata i inženjera te troškova konzultacija, troškova vezanih uz savjetovanje o okolišnog i gospodarskoj održivosti, uključujući troškove studija izvedivosti. Studije izvedivosti ostaju prihvatljivi trošak i kada, na temelju njihovih rezultata, nema troškova iz točki (a) i (b);
sljedeća nematerijalna ulaganja: nabavu ili razvoj računalnih programa i nabavu patenata, licenci, autorskih prava, robnih žigova;
troškove uspostave planova upravljanja šumama ili jednakovrijednih planova
Članak 46.
Ulaganja u navodnjavanje
Ako ulaganje zahvaća podzemne ili površinske vode čiji je status manji od dobrog u relevantnom planu upravljanja riječnim slivom zbog razloga vezanih uz količinu vode:
ulaganje mora osigurati učinkovito smanjenje potrošnje vode, na razini ulaganja, za barem 50 % od potencijalne uštede vode koja se omogućuje ulaganjem;
u slučaju ulaganja na jednom poljoprivrednom gospodarstvu, ono također kao rezultat mora imati smanjenje ukupne potrošnje vode na gospodarstvu za barem 50 % od potencijalne uštede vode koja se omogućuje ulaganjem. Ukupna potrošnja vode na gospodarstvu uključuje vodu koju gospodarstvo prodaje.
Niti jedan uvjet iz stavka 4. ne primjenjuje se na ulaganje u postojeću instalaciju koje je usmjereno samo na energetsku učinkovitost ili na ulaganje za stvaranje rezervoara ili na ulaganje u korištenje reciklirane vode koja ne utječe na podzemne ili nadzemne vode.
Ulaganje čiji je rezultat neto povećanje navodnjavanog područja te koje utječe na podzemne ili površinske vode prihvatljivo je samo ako:
status vode nije manji od dobrog u relevantnom planu upravljanja riječnim slivom zbog razloga koji su povezani s količinom vode; i
studija utjecaja na okoliš pokazuje da neće biti značajnog negativnog utjecaja na okoliš zbog ulaganja; takvu analizu utjecaja na okoliš, koja se može odnositi i na skupinu gospodarstava, provodi ili odobrava nadležno tijelo.
Područja koja nisu navodnjavana, ali u kojima je u nedavnoj prošlosti bila aktivna instalacija za navodnjavanje, što se utvrđuje i opravdava u programu, mogu se smatrati navodnjavanim područjima za potrebe određivanja neto povećanja navodnjavanog područja.
Odstupajući od stavka 5. točke (a), ulaganja čiji je rezultat neto povećanje navodnjavanog područja mogu biti prihvatljiva:
ako se ulaganje povezuje s ulaganjem u postojeće instalacije za navodnjavanje ili element infrastrukture za navodnjavanje za koji je ex ante ocijenjeno da pruža minimalno 5 % do 25 % uštede vode u odnosu na tehničke parametre postojeće instalacije ili infrastrukture i
ako se ulaganjem osigurava učinkovito smanjenje potrošnje vode, na razini cijelog ulaganja, za barem 50 % od potencijalne uštede vode koja se omogućuje ulaganjem u postojeću instalaciju ili element infrastrukture.
Nadalje, odstupajući od toga, uvjet iz stavka 5. točke (a) ne primjenjuju se na ulaganja u uspostavu nove instalacije za navodnjavanje koje se opskrbljuje vodom iz postojećeg rezervoara, a koja su odobrila nadležna tijela prije 31. listopada 2013. godine ako su ispunjeni sljedeći uvjeti:
Članak 47.
Pravila za plaćanja povezana s područjima
Broj hektara na koji se primjenjuje obveza u skladu s člancima 28., 29. i 34. može se razlikovati ovisno o godini u sljedećim slučajevima:
ako je ta mogućnost obuhvaćena programom ruralnog razvoja;
ako se ta obveza ne primjenjuje na fiksne parcele; i
ako se ne ugrožava ispunjavanje cilja obveze.
Članak 48.
Revizijska klauzula
Revizijska klauzula namijenjena je djelatnostima provedenim u skladu s člancima 28., 29., 33. i 34. kako bi se osigurala njihova prilagodba u slučaju izmjena relevantnih propisanih standarda, zahtjeva ili obveza navedenih u tim člancima u slučaju da opseg obveza nadilazi te članke. Revizijska klauzula također obuhvaća prilagodbe koje su potrebne za izbjegavanje dvostrukog financiranja praksi iz članka 43. Uredbe (EU) br. 1307/2013 u slučaju izmjena tih praksi.
Djelatnosti poduzete u skladu s člancima 28., 29., 33. i 34. koje izlaze iz okvira tekućeg programskog razdoblja sadržavaju revizijsku klauzulu kako bi se omogućila njihova prilagodba pravnom okviru sljedećeg programskog razdoblja.
Ako korisnik ne prihvati takvo prilagođavanje, obveza prestaje i ne traži se povrat sredstava za razdoblje u kojemu je obveza bila na snazi.
Članak 49.
Odabir djelatnosti
Odstupajući od prvog podstavka, u iznimnim i propisno opravdanim slučajevima ako zbog naravi vrste dotičnih djelatnosti nije moguće utvrditi kriterije odabira, upravljačko tijelo može odrediti drugu metodu odabira koju treba opisati u programu ruralnog razvoja nakon savjetovanja s odborom za praćenje.
Članak 50.
Definiranje ruralnog područja
Za potrebe ove Uredbe upravljačko tijelo mora definirati „ruralno područje” na razini programa. Države članice mogu odrediti takvu definiciju za mjeru ili vrstu djelatnosti ako je to propisno opravdano.
POGLAVLJE III.
Tehnička pomoć i umrežavanje
Članak 51.
Financiranje tehničke pomoći
Iz EPFRR-a se mogu financirati aktivnosti kojima se priprema provedba ZPP-a u sljedećem programskom razdoblju.
EPFRR također može financirati aktivnosti iz članka 41. stavka 2. Uredbe (EU) br. 1151/2012 ( 13 ) povezane s oznakama i simbolima programa kvalitete Unije.
Navedene aktivnosti provode se u skladu s člankom 58. Uredbe (EU, EURATOM) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća ( 14 ) i ostalim odredbama te Uredbe i njezinim provedbenim odredbama koje se primjenjuju na ovaj oblik izvršenja proračuna.
Troškovi povezani s certifikacijskom tijelom iz članka 9. Uredbe (EU) br. 1306/2013 ne udovoljavaju uvjetima navedenima u ovom stavku.
Unutar tog ograničenja od 4 % rezervira se iznos za uspostavu i rad nacionalne ruralne mreže iz članka 54.
Odstupajući od prvog podstavka, države članice čiji je ukupan iznos potpore Unije za ruralni razvoj za razdoblje 2014.–2020., kako je utvrđeno u Prilogu I. ovoj Uredbi, manji od 1 800 milijuna EUR mogu, nakon produljenja svojih programa u skladu s člankom 1. Uredbe (EU) 2020/2020/2220, odlučiti da se 5 % ukupnog iznosa svakog programa ruralnog razvoja namijeni zadaćama iz članka 59. Uredbe (EU) br. 1303/2013.
Članak 52.
Europska mreža za ruralni razvoj
Ciljevi umrežavanja putem Europske mreže za ruralni razvoj su sljedeći:
povećanje sudjelovanja svih zainteresiranih strana, posebno onih u poljoprivredi, šumarstvu i ostalom ruralnom razvoju, u provedbi ruralnog razvoja;
poboljšanje kvalitete programa ruralnog razvoja;
obavještavanje šire javnosti o koristima politike ruralnog razvoja;
potpora evaluaciji programa ruralnog razvoja.
Zadaci mreže su sljedeći:
prikupljanje, analiziranje i širenje informacija o aktivnostima u području ruralnog razvoja;
pružanje potpore procesima evaluacije te prikupljanju podataka i upravljanju;
prikupljanje, jačanje i širenje dobrih praksi ruralnog razvoja na razini Unije, uključujući one o alatima i metodologijama za evaluaciju;
uspostavljanje i vođenje tematskih skupina i/ili radionica kako bi se potakla razmjena stručnog znanja te podržala provedba, praćenje te daljnji razvoj politike ruralnog razvoja;
pružanje informacija o razvoju ruralnih područja u Uniji i trećim zemljama;
organiziranje sastanaka i seminara na razini Unije namijenjenih onima koji aktivno sudjeluju u ruralnom razvoju;
potpora nacionalnim mrežama i inicijativama transnacionalne suradnje te razmjena dotičnih aktivnosti i iskustva u području ruralnog razvoja s mrežama u trećim zemljama;
posebno za lokalne akcijske skupine:
stvaranje sinergije s aktivnostima koje se provode na nacionalnoj ili regionalnoj razini, ili na obje, u okviru uspostavljenih mreža, a koje su povezane s aktivnostima jačanja kapaciteta i razmjene iskustava; i
suradnja s tijelima lokalnog razvoja za umrežavanje i tehničku pomoć uspostavljenim u okviru ERDF-a, ESF-a i EMFF-a u vezi s njihovim aktivnostima lokalnog razvoja i transnacionalnu suradnju.
Članak 53.
Mreža Europskog partnerstva za inovacije
Cilj mreže programa EPI jest sljedeći:
poticanje razmjene stručnog znanja i dobre prakse;
uspostava dijaloga između poljoprivrednika i znanstvene zajednice i olakšavanje uključivanja svih dionika u proces razmjene znanja.
Zadaci mreže programa EPI su sljedeći:
pružanje pomoći i informacija ključnim subjektima u okviru programa EPI;
poticanje uspostave operativnih skupina i pružanje informacija o mogućnostima koje nude politike Unije;
olakšavanje uspostave inicijativa za klastere te pilot-projekata ili pokaznih projekata koji se, između ostalog, mogu odnositi na sljedeća pitanja:
povećanje produktivnosti, gospodarske isplativosti, održivosti, proizvodnje i učinkovitosti resursa u poljoprivredi;
inovacije kojima se podržava biogospodarstvo;
bioraznolikost, usluge povezane s ekosustavom, funkcionalnost tla i održivo upravljanje vodama;
inovativne proizvode i usluge za integrirani lanac opskrbe;
otvaranje novih prilika za proizvode i tržišta za primarne proizvođače;
kvalitetu hrane, sigurnost hrane i zdravu prehranu;
smanjenje gubitaka poslije berbe i rasipanja hrane.
Prikupljanje i širenje informacija u području obuhvaćenom programom EPI, uključujući rezultate istraživanja i nove tehnologije povezane s inovacijama i razmjenom znanja te razmjene s trećim zemljama na području inovacija.
Članak 54.
Nacionalna ruralna mreža
Države članice s regionalnim programima mogu predložiti poseban program za uspostavu i rad njihove nacionalne ruralne mreže.
Ciljevi su umrežavanja u okviru nacionalne ruralne mreže sljedeći:
povećati sudjelovanje dionika u provedbi ruralnog razvoja;
poboljšati kvalitetu provedbe programa ruralnog razvoja;
obavještavati širu javnost i potencijalne korisnike o politici ruralnog razvoja i mogućnostima financiranja;
poticati inovacije u poljoprivredi, proizvodnji hrane, šumarstvu i ruralnim područjima.
Potpora u okviru EPFRR-a navedena u članku 51. stavku 2. koristi se za:
strukture potrebne za upravljanje mrežom;
pripremu i provedbu akcijskog plana koji mora obuhvaćati barem sljedeće:
aktivnosti koje se tiču prikupljanja primjernih projekata koji obuhvaćaju sve prioritete programa ruralnog razvoja;
aktivnosti koje se tiču olakšavanja tematskih i analitičkih razmjena između dionika ruralnog razvoja, dijeljenja i širenja rezultata;
aktivnosti koje se tiču pružanja izobrazbe i umrežavanja za lokalne akcijske skupine te posebice tehničke pomoći u međuteritorijalnoj i transnacionalnoj suradnji, poticanja suradnje među lokalnim akcijskim skupinama te traženja partnera za potrebe mjere iz članka 35.;
aktivnosti koje se tiču pružanja umrežavanja za savjetnike i uspostave potpore za inovacije;
aktivnosti koje se tiču dijeljenja i širenja rezultata praćenja i evaluacije;
komunikacijski plan koji uključuje aktivnosti promoviranja i širenja informacija o programu ruralnog razvoja u dogovoru s upravnim tijelima te informacijske i komunikacijske aktivnosti usmjerene na informiranje šire javnosti;
aktivnosti koje se tiču mogućnosti sudjelovanja i doprinošenja aktivnostima Europske mreže za ruralni razvoj.
GLAVA IV.
EPI ZA POLJOPRIVREDNU PRODUKTIVNOST I ODRŽIVOST
Članak 55.
Ciljevi
Program EPI za poljoprivrednu produktivnost i održivost ima sljedeće ciljeve:
promicanje poljoprivrednog i šumarskog sektora koji je učinkovit po pitanju resursa, gospodarski isplativ, produktivan, konkurentan, s niskim razinama emisije, klimatski povoljan i otporan, razvija se u smjeru sustava agro-ekološke proizvodnje, pri čemu poštuje ključne prirodne resurse o kojima ovisi poljoprivredna i šumarska proizvodnja;
poticanje stabilne i održive opskrbe prehrambenim proizvodima, hranom za životinje i biomaterijalima, uključujući već postojeće i nove tipove;
poboljšanje procesa čiji je cilj očuvanje okoliša, prilagođavanje klimatskim promjenama i ublažavanje klimatskih promjena;
približavanje najmodernijih istraživačkih spoznaja i tehnologije poljoprivrednicima, upraviteljima šuma, ruralnim zajednicama, poduzećima, nevladinim organizacijama i savjetodavnim službama.
Program EPI za poljoprivrednu produktivnost i održivost ostvaruje svoje ciljeve na sljedeće načine:
stvaranjem dodane vrijednosti boljim povezivanjem istraživanja i poljoprivrednih praksi te poticanjem učestalijeg korištenja dostupnih inovacijskih mjera;
promicanjem brže i šire provedbe inovativnih rješenja u praksu i
obavještavanjem znanstvene zajednice o potrebama istraživanja poljoprivrednih praksi.
Članak 56.
Operativne skupine
Članak 57.
Zadaci operativnih skupina
Operativne skupine u okviru programa EPI moraju sastaviti plan koji sadrži sljedeće:
opis inovativnog projekta koji je potrebno razviti, testirati, prilagoditi ili provesti;
opis očekivanih rezultata te doprinos cilju programa EPI, odnosno poboljšanju produktivnosti te održivog upravljanja resursima.
Pri provedbi inovativnih projekata operativne skupine dužne su:
donositi odluke o razradi i provedbi inovativnih aktivnosti; i
provoditi inovativne aktivnosti putem mjera financiranih iz programa ruralnog razvoja.
GLAVA V.
FINANCIJSKE ODREDBE
Članak 58.
Resursi i njihova raspodjela
Ne dovodeći u pitanje stavke 5., 6. i 7., ukupan iznos potpore Unije za ruralni razvoj sukladno ovoj Uredbi za razdoblje od 1. siječnja 2021. do 31. prosinca 2022. iznosi najviše 26 896 831 880 EUR, u tekućim cijenama, u skladu s višegodišnjim financijskim okvirom za godine od 2021. do 2027.
Članak 58.a
Sredstva za oporavak poljoprivrednog sektora Unije i ruralnih područja
Taj iznos od 8 070 486 840 EUR u tekućim cijenama čini vanjske namjenske prihode u skladu s člankom 21. stavkom 5. Uredbe (EU, Euratom) 2018/1046 Europskog parlamenta i Vijeća ( 16 ).
Stavlja se na raspolaganje kao dodatna sredstva za proračunsku obvezu u okviru EPFRR-a za godine 2021. i 2022. uz ukupna sredstva utvrđena u članku 58. ove Uredbe kako slijedi:
Za potrebe ove Uredbe i uredaba (EU) br. 1306/2013 i (EU) br. 1307/2013 ta dodatna sredstva smatraju se iznosima kojima se financiraju mjere u okviru EPFRR-a. Smatraju se dijelom ukupnog iznosa potpore Unije za ruralni razvoj, kako je navedeno u članku 58. stavku 1. ove Uredbe, kojem se dodaju kada se upućuje na ukupni iznos potpore Unije za ruralni razvoj. Članak 14. Uredbe (EU) br. 1307/2013 ne primjenjuje se na dodatna sredstva iz ovog stavka i stavka 2. ovog članka.
Najmanje 37 % dodatnih sredstava iz stavka 2. ovog članka u svakom programu ruralnog razvoja rezervirano je za mjere iz članka 33. i članka 59. stavaka 5. i 6., a posebno za:
ekološki uzgoj;
ublažavanje klimatskih promjena i prilagodbu klimatskim promjenama, uključujući smanjenje emisija stakleničkih plinova iz poljoprivrede;
očuvanje tla, uključujući poboljšanje plodnosti tla sekvestracijom ugljika;
učinkovitije korištenje i gospodarenje vodom, uključujući uštede;
stvaranje, očuvanje i obnovu staništa poticajnih za bioraznolikost;
smanjenje rizika i učinaka povezanih s upotrebom pesticida i antimikrobnih sredstava;
dobrobit životinja;
aktivnosti suradnje u okviru inicijative LEADER.
Najmanje 55 % dodatnih sredstava iz stavka 2. ovog članka rezervirano je u svakom programu ruralnog razvoja za mjere iz članaka 17., 19., 20. i 35., pod uvjetom da se planiranom primjenom tih mjera u programima ruralnog razvoja potiče gospodarski i socijalni razvoj u ruralnim područjima te doprinosi otpornom, održivom i digitalnom gospodarskom oporavku u skladu s, među ostalim, ciljevima koji se nastoje ostvariti ovom Uredbom koji se odnose na poljoprivredu, zaštitu okoliša i klimu, a posebno na:
kratke lance opskrbe i lokalna tržišta;
učinkovitost resursa, uključujući preciznu i pametnu poljoprivredu, inovacije, digitalizaciju i modernizaciju strojeva i opreme za proizvodnju;
sigurnosne uvjete na radu;
obnovljive izvore energije, kružno gospodarstvo i biogospodarstvo;
pristup visokokvalitetnom ICT-u u ruralnim područjima.
Pri dodjeli dodatnih sredstava iz stavka 2. ovog članka države članice mogu odlučiti odstupiti od postotnog praga utvrđenog u prvom podstavku ovog stavka u mjeri potrebnoj za poštovanje načela nedopustivosti regresije utvrđenog u članku 1. stavku 2. Uredbe (EU) 2020/2020/2220. Međutim, države članice mogu umjesto toga odlučiti odstupiti od tog načela nedopustivosti regresije u mjeri potrebnoj za usklađivanje s postotnim pragom utvrđenim u prvom podstavku ovog stavka.
Članak 59.
Doprinos fonda
Programi ruralnog razvoja moraju sadržavati jedinstvenu stopu doprinosa EPFRR-a koja se primjenjuje za sve mjere. Prema potrebi uspostavlja se zasebna stopa doprinosa EPFRR- a za slabije razvijene regije, najudaljenije regije te za manje egejske otoke u okviru značenja Uredbe (EU) br. 229/2013 te za tranzicijske regije. ◄ Maksimalna stopa doprinosa EPFRR-a iznosi:
85 % prihvatljivih javnih u slabije razvijenim regijama, najudaljenijim regijama i manjim egejskim otocima u okviru značenja Uredbe (EU) br. 229/2013;
75 % prihvatljivih javnih rashoda za sve regije čiji je BDP po stanovniku za razdoblje od 2007. do 2013. bio manji od 75 % prosjeka EU-25 za referentni period, ali čiji je BDP po stanovniku iznad 75 % BDP prosjeka EU-27;
63 % prihvatljivih javnih rashoda za tranzicijske regije koje nisu spomenute u točki (b) ovog stavka;
53 % prihvatljivih javnih rashoda u ostalim regijama.
Minimalna stopa doprinosa EPFRR-a iznosi 20 %.
Odstupajući od stavka 3., maksimalni doprinos EPFRR-a iznosi:
80 % za mjere iz članaka 14., 27. i 35., za lokalni razvoj u sklopu inicijative LEADER iz članka 32. Uredbe (EU) br. 1303/2013 te za djelatnosti iz članka 19. stavka 1. točke (a) podtočke i. ►C1 Ta stopa može se povećati na najviše 90 % za programe u slabije razvijenim regijama, u najudaljenijim regijama, u manjim egejskim otocima u okviru značenja Uredbe (EU) br. 229/2013 i u tranzicijskim regijama iz stavka 3. točaka (b) i (c); ◄
75 % za djelatnosti koje doprinose okolišnim ciljevima te prilagodbe klimatskim promjenama i njihova ublažavanja prema članku 17., članku 21. stavku 1. točkama (a) i (b), člancima 28., 29., 30., 31. i 34;
100 % za financijske instrumente na razini Unije iz članka 38. stavka 1. točke (a) Uredbe (EU) br. 1303/2013;
stopu doprinosa primjenjivu na dotičnu mjeru uvećanu za dodatnih 10 postotnih bodova za doprinose financijskim instrumentima iz članka 38. stavka 1. točke (b) Uredbe (EU) br. 1303/2013;
100 % za djelatnosti koje se financiraju iz sredstava prenesenih u EPFRR uz primjenu članka 136.a stavka 1. Uredbe (EZ) br. 73/2009 te članka 7. stavka 2. i članka 14. stavka 1. Uredbe (EU) br. 1307/2013;
100 % za djelatnosti koje se financiraju iz dodatnih sredstava iz članka 58.a stavka 1. Države članice mogu utvrditi jedinstvenu, posebnu stopu doprinosa iz EPFRR-a koja se primjenjuje na sve te djelatnosti;
100 % za iznos od 100 milijuna EUR u cijenama iz 2011. dodijeljen Irskoj, za iznos od 500 milijuna EUR u cijenama iz 2011. dodijeljen Portugalu i za iznos od 7 milijuna EUR u cijenama iz 2011. dodijeljen Cipru;
za države članice koje na dan 1. siječnja 2014. ili kasnije primaju financijsku pomoć u skladu s člancima 136. i 143. UFEU-a, stopa doprinosa EPFRR-a nastala primjenom članka 24. stavka 1. Uredbe (EU) br. 1303/2013može se povećati za dodatnih 10 postotnih bodova do najviše 95 % na rashod koji te države članice plaćaju tijekom prve dvije godine provedbe programa ruralnog razvoja. Stopa doprinosa EPFRR-a koja bi se primijenila bez tog odstupanja i dalje će se poštovati za ukupni javni rashod tijekom programskog razdoblja;
stopa doprinosa iz članka 39.a stavka 13. Uredbe (EU) br. 1303/2013 za financijski instrument iz članka 38. stavka 1. točke (c) te uredbe.
Kada se države članice koriste mogućnošću predviđenom u članku 14. stavku 1. šestom ili sedmom podstavku Uredbe (EU) br. 1307/2013, postotci utvrđeni u prvom podstavku ovog stavka primjenjuju se na ukupan doprinos iz EPFRR-a za program ruralnog razvoja bez dodatne potpore stavljene na raspolaganje u skladu s člankom 14. stavkom 1. šestim ili sedmim podstavkom Uredbe (EU) br. 1307/2013.
Prvi se stavak ne primjenjuje na najudaljenije regije ni na prekomorska područja država članica.
Članak 60.
Prihvatljivost rashoda
Uz iznimku općih troškova kako je utvrđeno u članku 45. stavku 2. točki (c), u pogledu djelatnosti ulaganja u okviru mjera obuhvaćenih područjem primjene članka 42. UFEU-a, prihvatljivim se smatraju samo rashodi nastali nakon podnošenja zahtjeva nadležnom tijelu. Međutim, države članice mogu u svojim programima predvidjeti da su prihvatljivi i rashodi koji su povezani s kriznim mjerama koje se provode zbog elementarnih nepogoda, katastrofalnih događaja ili nepovoljnih klimatskih prilika ili znatnih i naglih promjena društveno-gospodarskih uvjeta u državi članici ili regiji, i koje su korisniku nastali nakon nastanka događaja.
Države članice mogu u svojim programima odrediti da su prihvatljivi isključivo rashodi nastali nakon što je nadležno tijelo odobrilo zahtjev za potporu.
Članak 61.
Prihvatljivi rashodi
U slučaju da su tekući troškovi obuhvaćeni potporom iz ove Uredbe, sljedeći su troškovi prihvatljivi:
operativni troškovi;
troškovi osoblja;
troškovi obuke;
troškovi povezani s odnosima s javnošću;
financijski troškovi;
troškovi umrežavanja.
Članak 62.
Mogućnost provjere i kontrole mjera
Članak 63.
Predujmovi
Sredstva koja je javno tijelo priložilo kao jamstvo smatraju se jednakima jamstvu iz prvog podstavka, pod uvjetom da to tijelo pristane na plaćanje iznosa pokrivena jamstvom ako im nije odobreno pravo na primanje predujma.
GLAVA VI.
UPRAVLJANJE, KONTROLA I PROMOTIVNE AKTIVNOSTI
Članak 64.
Odgovornosti Komisije
Kako bi u kontekstu zajedničkog upravljanja osigurala pouzdano financijsko upravljanje u skladu s člankom 317. UFEU-a, Komisija provodi mjere i kontrole navedene u Uredbi (EU) br. 1306/2013.
Članak 65.
Odgovornosti država članica
Države članice moraju za svaki program ruralnog razvoja uspostaviti sljedeća tijela:
upravljačko tijelo, koje može biti ili javno ili privatno te djelovati na nacionalnoj ili regionalnoj razini ili može biti sama država članica ako izvršava taj zadatak, zaduženo za upravljanje programom;
akreditiranu agenciju za plaćanja u smislu članka 7. Uredbe (EU) br. 1306/2013;
certifikacijsko tijelo u smislu članka 9. Uredbe (EU) br. 1306/2013.
Članak 66.
Upravljačko tijelo
Upravljačko tijelo zaduženo je za upravljanje i provedbu programa na uspješan, učinkovit i pravilan način, a posebno je zaduženo za:
osiguravanje prikladnog sigurnog elektroničkog sustava za bilježenje, održavanje, upravljanje i izvještavanje o statističkim podacima vezanim uz program i njegovu provedbu u svrhu nadziranja i evaluacije programa te posebice podacima potrebnima da bi se pratio napredak projekta u odnosu na definirane ciljeve i prioritete;
▼M7 —————
osiguravanje da su korisnici i ostala tijela koja sudjeluju u provedbi djelatnosti:
upoznati s obvezama koje proizlaze iz dodijeljene pomoći te da vode ili zasebni računovodstveni sustav ili odgovarajuće računovodstvene kodove za sve transakcije povezane s tom djelatnosti;
svjesni zahtjeva o pružanju podataka upravljačkom tijelu i bilježenju rezultata.
osiguravaju da je ex ante evaluacija iz članka 55. Uredbe (EU) br. 1303/2013 usklađena sa sustavom za evaluaciju i praćenje te da je prihvaćena i da se dostavlja Komisiji;
osiguravaju provođenje evaluacijskog plana iz članka 56. Uredbe (EU) br. 1303/2013, ex post evaluaciju programa iz članka 57. Uredbe (EU) br. 1303/2013 u rokovima navedenim u toj Uredbi, usklađenost takvih evaluacija sa sustavom za praćenje i evaluaciju te dostavljaju provedene evaluacije upravljačkom tijelu i Komisiji;
dostavljaju podatke i dokumente upravljačkom tijelu potrebne za praćenje provedbe programa u skladu s njegovim određenim ciljevima i prioritetima;
sastavljaju godišnje izvješće o napretku i skupne tablice za praćenje te ih dostavljaju Komisiji nakon prethodnog odobrenja upravljačkog tijela;
osiguravaju da agencija za plaćanja dobije sve potrebne informacije, posebice informacije o izvršenim postupcima i svim provedenim kontrolama vezanim uz djelatnosti odabrane za financiranje, prije odobravanja plaćanja;
osiguravaju promotivne aktivnosti povezane s programom, uključujući promotivne aktivnosti putem nacionalne ruralne mreže, obavještavaju potencijalne korisnike, stručne organizacije, gospodarske i socijalne partnere, tijela koja se bave promoviranjem jednakosti spolova te relevantne nevladine organizacije, uključujući okolišne organizacije, o mogućnostima koje program nudi te pravilima za ostvarivanje prava na financiranje iz programa te obavještavaju korisnike potpora Unije i opću javnost o ulozi Unije u programu.
Ako je dio zadataka upravljačkog tijela prenesen na drugo tijelo, upravljačko tijelo zadržava potpunu odgovornost za učinkovitost i ispravnost upravljanja i provedbe tih zadataka. Upravljačko tijelo dužno je osigurati provedbu odgovarajućih odredaba kako bi osiguralo da drugo tijelo ima sve potrebne podatke i informacije za izvršavanje tih zadataka.
Upravljačko tijelo mora se pobrinuti da su djelatnosti i rezultati tog tematskog potprograma posebno određeni za svrhe sustava za praćenje i evaluaciju iz članka 67.
GLAVA VII.
PRAĆENJE I EVALUACIJA
POGLAVLJE I.
Opće odredbe
Članak 67.
Sustav za praćenje i evaluaciju
U skladu s ovom glavom, Komisija i države članice zajednički uspostavljaju sustav za praćenje i evaluaciju koji Komisija usvaja provedbenim aktima. Ti provedbeni akti donose se u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 84.
Članak 68.
Ciljevi
Ciljevi su sustava za praćenje i evaluaciju sljedeći:
ukazati na napredak i postignuća politike ruralnog razvoja te procijeniti utjecaj, uspješnost, učinkovitost i važnost utjecaja politike ruralnog razvoja;
poboljšati ciljanu podršku ruralnom razvoju;
podržati postupak učenja povezan s praćenjem i evaluacijom.
Članak 69.
Zajednički pokazatelji
Članak 70.
Elektronički informatički sustav
Ključne informacije o provedbi programa, o svakoj djelatnosti koja je odabrana za financiranje, kao i o izvršenim djelatnostima koje su potrebne za aktivnosti praćenja i evaluacije, uključujući ključne podatke o svakom korisniku i projektu, bilježe se i održavaju u elektroničkom obliku.
Članak 71.
Pružanje informacija
Korisnici potpore u okviru mjera za ruralni razvoj i lokalne akcijske skupine moraju upravljačkom tijelu i/ili imenovanim evaluatorima ili drugim tijelima koja izvršavaju funkcije u ime upravnog tijela pružiti sve informacije koje su potrebne za praćenje i evaluaciju programa, a posebno one povezane s ispunjavanjem određenih ciljeva i prioriteta.
POGLAVLJE II.
Praćenje
Članak 72.
Postupci praćenja
Članak 73.
Odbor za praćenje
Države članice u kojima se provode regionalni programi mogu osnovati nacionalni odbor za praćenje koji koordinira provedbu tih programa u odnosu na nacionalni okvir i količinu financijskih sredstava.
Članak 74.
Odgovornosti odbora za praćenje
Odbor za praćenje brine se o učinkovitosti programa ruralnog razvoja te uspješnosti njegove provedbe. Radi toga, osim funkcija iz članka 43. Uredbe (EU) br. 1303/2013, odbor za praćenje:
raspravlja i izdaje mišljenje, prije objave relevantnog poziva za podnošenje prijedlogâ, o kriterijima odabira financiranih djelatnosti koji se revidiraju u skladu s potrebama izrade programâ;
pregledava aktivnosti i rezultate povezane s napretkom provedbe evaluacijskog plana programa;
posebno pregledava aktivnosti u okviru programa povezane s ispunjavanjem ex ante uvjeta, koji podliježu odgovornostima upravljačkog tijela, i prikuplja podatke o aktivnostima povezanim s ispunjavanjem drugih ex ante uvjeta;
sudjeluje u aktivnostima nacionalne ruralne mreže u svrhu razmjene informacija o provedbi programa; i
razmatra i odobrava godišnja izvješća o provedbi prije nego što se dostave Komisiji.
Članak 75.
Godišnje izvješće o provedbi
POGLAVLJE III.
Evaluacija
Članak 76.
Opće odredbe
Članak 77.
Ex ante evaluacija
Države članice dužne su osigurati da je ex ante evaluator uključen još u ranim fazama postupka razvoja programa ruralnog razvoja, uključujući u razvoju analize iz članka 8. stavka 1. točke (b), u osmišljavanju logike intervencije u okviru programa te u određivanju ciljeva programa.
Članak 78.
Ex post evaluacija
U 2026. države članice dužne su izraditi izvješće o ex post evaluaciji za svaki od svojih programa ruralnog razvoja. To izvješće dostavlja se Komisiji do 31. prosinca 2026.
Članak 79.
Sinteze evaluacija
Komisija preuzima odgovornost za izradu sinteza izvješća o ex ante i ex post evaluacijama na razini Unije.
Sinteze izvješća o evaluaciji moraju biti dovršene najkasnije do 31. prosinca u godini nakon godine u kojoj su relevantne evaluacije predane.
GLAVA VIII.
ODREDBE O TRŽIŠNOM NATJECANJU
Članak 80.
Pravila koja se primjenjuju na poduzeća
Ako se potpora utvrđena u ovoj Uredbi dodjeljuje za oblike suradnje među poduzećima, potpora može biti dodijeljena samo za oblike koji su u skladu s pravilima tržišnog natjecanja na temelju članaka 206. do 210. Uredbe Europskog parlamenta i Vijeća (EU) br. 1308/2013.
Članak 81.
Državna potpora
Članak 82.
Dodatno nacionalno financiranje
Plaćanja koja su države članice izvršile za djelatnosti u okviru članka 42. UFEU-a, a čija je svrha dodatno financiranje ruralnog razvoja za koji je odobrena potpora Unije u bilo kojem trenutku tijekom programskog razdoblja, države članice uključuju u program ruralnog razvoja kao što je predviđeno u članku 8. točki (j), a Komisija ih odobrava ako su u skladu s kriterijima u okviru ove Uredbe.
GLAVA IX.
OVLASTI KOMISIJE, ZAJEDNIČKE ODREDBE TE PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
POGLAVLJE I.
Ovlasti Komisije
Članak 83.
Postupak delegiranja
Članak 84.
Odborski postupak
POGLAVLJE II.
Zajedničke odredbe
Članak 85.
Razmjena informacija i dokumentacije
Članak 86.
Obrada i zaštita osobnih podataka
Članak 87.
Opće odredbe o zajedničkoj poljoprivrednoj politici
Uredba (EU) br. 1306/2013 i odredbe donesene u skladu s tom Uredbom primjenjuju se na mjere utvrđene u ovoj Uredbi.
POGLAVLJE III.
Prijelazne i završne odredbe
Članak 88.
Uredba (EZ) br. 1698/2005
Uredba (EZ) br. 1698/2005 stavlja se izvan snage.
Uredba (EZ) br. 1698/2005 i dalje se primjenjuje na djelatnosti provedene u skladu s programima koje je Komisija odobrila u skladu s tom Uredbom prije 1. siječnja 2014.
Članak 89.
Prijelazne odredbe
Kako bi se omogućio jednostavniji prijelaz sa sustava utvrđenog Uredbom (EZ) br. 1698/2005 na sustav utvrđen ovom Uredbom, Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 83. kojima se utvrđuju uvjeti pod kojima potpora koju je odobrila Komisija u skladu s Uredbom (EZ) br. 1698/2005 može biti integrirana u potporu koja se dodjeljuje u skladu s ovom Uredbom, uključujući potporu za tehničku pomoć i ex post evaluacije. Ti delegirani akti mogu odrediti uvjete za prijelaz od potpore za ruralni razvoj za Hrvatsku u okviru Uredbe (EZ) br. 1085/2006 prema potpori u okviru ove Uredbe.
Članak 90.
Stupanje na snagu i primjena
Ova Uredba stupa na snagu na dan objave u Službenom listu Europske unije.
Uredba se primjenjuje od 1. siječnja 2014.
Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.
PRILOG I.
DIO PRVI: RASPODJELA POTPORE UNIJE ZA RURALNI RAZVOJ (2014.–2020.)
|
(tekuće cijene u eurima) |
||||||||
|
|
2014. |
2015. |
2016. |
2017. |
2018. |
2019. |
2020. |
UKUPNO 2014.–2020. |
|
Belgija |
40 855 562 |
97 243 257 |
109 821 794 |
97 175 076 |
97 066 202 |
102 912 713 |
102 723 155 |
647 797 759 |
|
Bugarska |
0 |
502 807 341 |
505 020 057 |
340 409 994 |
339 966 052 |
339 523 306 |
338 990 216 |
2 366 716 966 |
|
Češka |
0 |
470 143 771 |
503 130 504 |
344 509 078 |
343 033 490 |
323 242 050 |
321 615 103 |
2 305 673 996 |
|
Danska |
90 287 658 |
90 168 920 |
136 397 742 |
144 868 072 |
153 125 142 |
152 367 537 |
151 588 619 |
918 803 690 |
|
Njemačka |
664 601 903 |
1 498 240 410 |
1 685 574 112 |
1 404 073 302 |
1 400 926 899 |
1 397 914 658 |
1 394 588 766 |
9 445 920 050 |
|
Estonija |
103 626 144 |
103 651 030 |
111 192 345 |
122 865 093 |
125 552 583 |
127 277 180 |
129 177 183 |
823 341 558 |
|
Irska |
0 |
469 633 941 |
469 724 442 |
313 007 411 |
312 891 690 |
312 764 355 |
312 570 314 |
2 190 592 153 |
|
Grčka |
0 |
907 059 608 |
1 007 736 821 |
703 471 245 |
701 719 722 |
700 043 071 |
698 261 326 |
4 718 291 793 |
|
Španjolska |
0 |
1 780 169 908 |
1 780 403 445 |
1 185 553 005 |
1 184 419 678 |
1 183 448 718 |
1 183 394 067 |
8 297 388 821 |
|
Francuska |
4 353 019 |
2 336 138 618 |
2 363 567 980 |
1 665 777 592 |
1 668 304 328 |
1 984 761 729 |
1 987 739 983 |
12 010 643 249 |
|
Hrvatska |
0 |
448 426 250 |
448 426 250 |
282 342 500 |
282 342 500 |
282 342 500 |
282 342 500 |
2 026 222 500 |
|
Italija |
0 |
2 223 480 180 |
2 231 599 688 |
1 493 380 162 |
1 495 583 530 |
1 498 573 799 |
1 501 763 408 |
10 444 380 767 |
|
Cipar |
0 |
28 341 472 |
28 345 126 |
18 894 801 |
18 892 389 |
18 889 108 |
18 881 481 |
132 244 377 |
|
Latvija |
138 327 376 |
150 968 424 |
153 066 059 |
155 139 289 |
157 236 528 |
159 374 589 |
161 491 517 |
1 075 603 782 |
|
Litva |
230 392 975 |
230 412 316 |
230 431 887 |
230 451 686 |
230 472 391 |
247 213 599 |
264 151 386 |
1 663 526 240 |
|
Luksemburg |
0 |
21 385 468 |
21 432 133 |
14 366 484 |
14 415 051 |
14 464 074 |
14 511 390 |
100 574 600 |
|
Mađarska |
0 |
742 851 235 |
737 099 981 |
488 620 684 |
488 027 342 |
487 402 356 |
486 662 895 |
3 430 664 493 |
|
Malta |
0 |
20 905 107 |
20 878 690 |
13 914 927 |
13 893 023 |
13 876 504 |
13 858 647 |
97 326 898 |
|
Nizozemska |
87 118 078 |
87 003 509 |
118 496 585 |
118 357 256 |
118 225 747 |
148 107 797 |
147 976 388 |
825 285 360 |
|
Austrija |
557 806 503 |
559 329 914 |
560 883 465 |
562 467 745 |
564 084 777 |
565 713 368 |
567 266 225 |
3 937 551 997 |
|
Poljska |
1 569 517 638 |
1 175 590 560 |
1 193 429 059 |
1 192 025 238 |
1 190 589 130 |
1 189 103 987 |
1 187 301 202 |
8 697 556 814 |
|
Portugal |
577 031 070 |
577 895 019 |
578 913 888 |
579 806 001 |
580 721 241 |
581 637 133 |
582 456 022 |
4 058 460 374 |
|
Rumunjska |
0 |
1 723 260 662 |
1 751 613 412 |
1 186 544 149 |
1 184 725 381 |
1 141 925 604 |
1 139 927 194 |
8 127 996 402 |
|
Slovenija |
118 678 072 |
119 006 876 |
119 342 187 |
119 684 133 |
120 033 142 |
120 384 760 |
120 720 633 |
837 849 803 |
|
Slovačka |
271 154 575 |
213 101 979 |
215 603 053 |
215 356 644 |
215 106 447 |
214 844 203 |
214 524 943 |
1 559 691 844 |
|
Finska |
335 440 884 |
336 933 734 |
338 456 263 |
340 009 057 |
341 593 485 |
343 198 337 |
344 776 578 |
2 380 408 338 |
|
Švedska |
0 |
386 944 025 |
378 153 207 |
249 386 135 |
249 552 108 |
249 710 989 |
249 818 786 |
1 763 565 250 |
|
Ujedinjena Kraljevina |
475 531 544 |
848 443 195 |
850 859 320 |
754 569 938 |
754 399 511 |
755 442 113 |
756 171 870 |
5 195 417 491 |
|
Ukupno EU-28 |
5 264 723 001 |
18 149 536 729 |
18 649 599 495 |
14 337 026 697 |
14 346 899 509 |
14 656 460 137 |
14 675 251 797 |
100 079 497 365 |
|
|
||||||||
|
Tehnička pomoć |
34 130 699 |
34 131 977 |
34 133 279 |
34 134 608 |
34 135 964 |
34 137 346 |
34 138 756 |
238 942 629 |
|
Ukupno |
5 298 853 700 |
18 183 668 706 |
18 683 732 774 |
14 371 161 305 |
14 381 035 473 |
14 690 597 483 |
14 709 390 553 |
100 318 439 994 |
DIO DRUGI: RASPODJELA POTPORE UNIJE ZA RURALNI RAZVOJ (2021. I 2022.)
(tekuće cijene u eurima)
|
|
2021. |
►M14 2022. ◄ |
|
Belgija |
101 120 350 |
►M14 82 800 894 ◄ |
|
Bugarska |
276 362 304 |
►M14 284 028 644 ◄ |
|
Češka |
317 532 230 |
►M14 267 027 708 ◄ |
|
Danska |
155 064 249 |
►M14 136 972 060 ◄ |
|
Njemačka |
1 635 145 136 |
►M14 1 387 301 738 ◄ |
|
Estonija |
107 500 074 |
►M14 88 031 648 ◄ |
|
Irska |
380 591 206 |
►M14 311 641 628 ◄ |
|
Grčka |
776 736 956 |
►M14 651 537 600 ◄ |
|
Španjolska |
1 320 014 366 |
►M14 1 081 564 825 ◄ |
|
Francuska |
2 342 357 917 |
►M14 2 008 001 070 ◄ |
|
Hrvatska |
320 884 794 |
►M14 276 679 401 ◄ |
|
Italija |
1 654 587 531 |
►M14 1 355 921 375 ◄ |
|
Cipar |
29 029 670 |
►M14 23 770 514 ◄ |
|
Latvija |
143 740 636 |
►M14 142 745 173 ◄ |
|
Litva |
238 747 895 |
►M14 195 495 162 ◄ |
|
Luksemburg |
13 190 338 |
►M14 11 626 644 ◄ |
|
Mađarska |
476 870 229 |
►M14 384 539 149 ◄ |
|
Malta |
23 852 009 |
►M14 19 334 497 ◄ |
|
Nizozemska |
161 088 781 |
►M14 129 378 369 ◄ |
|
Austrija |
635 078 708 |
►M14 520 024 752 ◄ |
|
Poljska |
1 297 822 020 |
►M14 1 004 725 539 ◄ |
|
Portugal |
575 185 863 |
►M14 455 640 620 ◄ |
|
Rumunjska |
1 181 006 852 |
►M14 967 049 892 ◄ |
|
Slovenija |
134 545 025 |
►M14 110 170 192 ◄ |
|
Slovačka |
318 199 138 |
►M14 234 975 909 ◄ |
|
Finska |
432 995 097 |
►M14 354 551 956 ◄ |
|
Švedska |
258 770 726 |
►M14 211 889 741 ◄ |
|
Ukupno EU |
15 308 020 100 |
►M14 12 697 426 700 ◄ |
|
Tehnička pomoć |
36 969 860 |
►M14 30 272 220 ◄ |
|
Ukupno |
15 344 989 960 |
►M14 12 727 698 920 ◄ |
PRILOG I.a
RASPODJELA DODATNIH SREDSTAVA PO DRŽAVI ČLANICI KAKO JE NAVEDENO U ČLANKU 58.A
(tekuće cijene u EUR)
|
|
2021. |
2022. |
|
Belgija |
14 246 948 |
33 907 737 |
|
Bugarska |
59 744 633 |
142 192 228 |
|
Češka |
54 879 960 |
130 614 305 |
|
Danska |
16 078 147 |
38 265 991 |
|
Njemačka |
209 940 765 |
499 659 020 |
|
Estonija |
18 636 494 |
44 354 855 |
|
Irska |
56 130 739 |
133 591 159 |
|
Grčka |
108 072 886 |
257 213 470 |
|
Španjolska |
212 332 550 |
505 351 469 |
|
Francuska |
256 456 603 |
610 366 714 |
|
Hrvatska |
59 666 188 |
142 005 526 |
|
Italija |
269 404 179 |
641 181 947 |
|
Cipar |
3 390 542 |
8 069 491 |
|
Latvija |
24 878 226 |
59 210 178 |
|
Litva |
41 393 810 |
98 517 267 |
|
Luksemburg |
2 606 635 |
6 203 790 |
|
Mađarska |
88 267 157 |
210 075 834 |
|
Malta |
2 588 898 |
6 161 577 |
|
Nizozemska |
15 513 719 |
36 922 650 |
|
Austrija |
101 896 221 |
242 513 006 |
|
Poljska |
279 494 858 |
665 197 761 |
|
Portugal |
104 599 747 |
248 947 399 |
|
Rumunjska |
204 761 482 |
487 332 328 |
|
Slovenija |
21 684 662 |
51 609 495 |
|
Slovačka |
48 286 370 |
114 921 561 |
|
Finska |
61 931 116 |
147 396 056 |
|
Švedska |
44 865 170 |
106 779 104 |
|
Ukupno EU-27 |
2 381 748 705 |
5 668 561 918 |
|
Tehnička pomoć (0,25 %) |
5 969 295 |
14 206 922 |
|
Ukupno |
2 387 718 000 |
5 682 768 840 |
PRILOG II.
IZNOSI I STOPE POTPORE
|
Članak |
Predmet |
Maksimalan iznos u EUR ili stopa |
|
|
15(8) |
Savjetodavne službe, službe za upravljanje poljoprivrednim gospodarstvom i pomoć poljoprivrednim gospodarstvima |
1 500 |
po savjetu |
|
200 000 |
svake tri godine za osposobljavanje savjetnika |
||
|
16(2) |
Aktivnosti informiranja i promicanja |
70 % |
prihvatljivog troška te aktivnosti |
|
16(4) |
Programi kvalitete ili poljoprivredni i prehrambeni proizvodi |
3 000 |
po gospodarstvu godišnje |
|
17(3) |
Ulaganje u fizičku imovinu |
|
Poljoprivredni sektor |
|
50 % |
iznosa prihvatljivih ulaganja u slabije razvijenim regijama i u svim regijama čiji je BDP po stanovniku za razdoblje od 2007. do 2013. bio manji od 75 % prosjeka EU-25 za referentni period, ali čiji je BDP po stanovniku iznad 75 % prosjeka BDP-a EU-27. |
||
|
75 % |
iznosa prihvatljivih ulaganja u najudaljenijim regijama |
||
|
75 % |
iznosa prihvatljivog ulaganja u Hrvatsku za provedbu Direktive Vijeća 91/676/EEZ (1) (*1) u razdoblju od najviše četiri godine od dana pristupanja na temelju članka 3. stavka 2. i članka 5. stavka 1. te Direktive |
||
|
75 % |
iznosa prihvatljivih ulaganja na manjim egejskim otocima |
||
|
40 % |
►M12
iznosa prihvatljivih ulaganja u ostalim regijama Navedene stope mogu se povećati za dodatnih najviše 35 postotnih bodova u slučaju operacija financiranja iz sredstava iz članka 58.a stavka 1. kojima se doprinosi otpornom, održivom i digitalnom gospodarskom oporavku pod uvjetom da takva potpora ne premašuje 75 % te za dodatnih 20 postotnih bodova, pod uvjetom da maksimalna kombinirana potpora ne premašuje 90 %, za: — mlade poljoprivrednike kako su definirani u ovoj Uredbi ili one koji su već uspostavili gospodarstvo tijekom pet godina prije podnošenja zahtjeva za potporu, — zajednička ulaganja i integrirane projekte, uključujući one povezane sa spajanjem organizacija proizvođača, — područja s prirodnim i ostalim posebnim ograničenjima iz članka 32., — djelatnosti podržane u okviru programa EPI, — ulaganja povezana s djelatnostima iz članaka 28. i 29 |
||
|
|
Prerada i plasman na tržište proizvoda navedenih u Prilogu I.TFEU-u |
||
|
50 % |
iznosa prihvatljivih ulaganja u slabije razvijenim regijama i u svim regijama čiji je BDP po stanovniku za razdoblje od 2007. do 2013. bio manji od 75 % prosjeka EU-25 za referentni period, ali čiji je BDP po stanovniku iznad 75 % prosjeka BDP-a EU-27. |
||
|
75 % |
iznosa prihvatljivih ulaganja u najudaljenijim regijama |
||
|
75 % |
iznosa prihvatljivih ulaganja na manjim egejskim otocima |
||
|
40 % |
►M12
|
||
|
17(4) |
Ulaganje u fizičku imovinu |
100 % |
Neproduktivna ulaganja i poljoprivredna i šumarska infrastruktura |
|
18(5) |
Obnavljanje poljoprivrednog proizvodnog potencijala narušenog elementarnim nepogodama te uvođenje odgovarajućih preventivnih aktivnosti |
80 % |
iznosa prihvatljivih troškova ulaganja u djelatnosti prevencije koje provode pojedini poljoprivrednici. |
|
100 % |
iznosa prihvatljivih troškova ulaganja u djelatnosti prevencije koje zajednički provodi više od jednog korisnika. |
||
|
100 % |
iznosa prihvatljivih troškova ulaganja za djelatnosti obnove poljoprivrednog zemljišta i proizvodnog potencijala narušenog elementarnim nepogodama i katastrofalnim događajima. |
||
|
19(6) |
Razvoj poljoprivrednih gospodarstava i poslovanja |
70 000 |
►M12
|
|
70 000 |
po korisniku u skladu s člankom 19. stavkom 1. točkom (a) podtočkom ii. |
||
|
15 000 |
po malom poljoprivrednom gospodarstvu u skladu s člankom 19. stavkom 1. točkom (a) podtočkom iii. |
||
|
23(3) |
Uspostavljanje poljoprivredno-šumarskih sustava |
80 % |
iznosa prihvatljivog ulaganja za uspostavu poljoprivredno-šumarskih sustava |
|
26(4) |
Ulaganja u šumarske tehnologije te u preradu, u mobiliziranje i u plasiranje na tržište šumarskih proizvoda |
65 % |
iznosa prihvatljivih ulaganja u slabije razvijenim regijama |
|
75 % |
iznosa prihvatljivih ulaganja u najudaljenijim regijama |
||
|
75 % |
iznosa prihvatljivih ulaganja na manjim egejskim otocima |
||
|
40 % |
iznosa prihvatljivih ulaganja u ostalim regijama |
||
|
27(4) |
Uspostavljanje skupina proizvođača i organizacija |
10 % |
kao postotak proizvodnje plasirane na tržište tijekom prvih pet godina od priznavanja. Potpora se razmjerno smanjuje. |
|
100 000 |
Maksimalan godišnji iznos u svim slučajevima. |
||
|
28(8) |
Poljoprivreda, okoliš i klima |
600 (*1) |
po hektaru godišnje za jednogodišnje usjeve |
|
900 (*1) |
po hektaru godišnje za specijalizirane višegodišnje usjeve |
||
|
450 (*1) |
po hektaru godišnje za ostala korištenja zemljišta |
||
|
200 (*1) |
po grlu stoke („GS”) godišnje za lokalne vrste koje poljoprivrednici mogu izgubiti |
||
|
29(5) |
Ekološki uzgoj |
600 (*1) |
po hektaru godišnje za jednogodišnje usjeve |
|
900 (*1) |
po hektaru godišnje za specijalizirane višegodišnje usjeve |
||
|
450 (*1) |
po hektaru godišnje za ostala korištenja zemljišta |
||
|
30(7) |
Plaćanja povezana s mrežom Natura 2000. i Okvirnom direktivom o vodama |
500 (*1) |
po hektaru godišnje, maksimalni iznos u početnom periodu koji ne prelazi pet godina |
|
200 (*1) |
po hektaru godišnje, maksimalni iznos |
||
|
50 (*2) |
po hektaru godišnje minimalan iznos za plaćanja u sklopu Okvirne direktive o vodama |
||
|
31(3) |
Plaćanja za područja s prirodnim ograničenjima ili ostalim vrstama ograničenja |
25 |
minimalni iznos po hektaru godišnje u prosjeku na području za koje korisnik dobiva potporu |
|
250 (*1) |
maksimalni iznos po hektaru godišnje |
||
|
450 (*1) |
maksimalni iznos po hektaru godišnje u planinskim područjima kako je određeno u članku 32. stavku 2. |
||
|
33(3) |
Dobrobit životinja |
500 |
po grlu stoke |
|
34(3) |
Šumarsko-okolišne službe i očuvanje šuma |
200 (*1) |
po hektaru godišnje |
|
37(5) |
Osiguranje usjeva, životinja i bilja |
70 % |
iznosa premije osiguranja |
|
38(5) |
Uzajamni fondovi u slučaju nepovoljnih klimatskih prilika, bolesti životinja i bilja, najezdi nametnika te u slučaju okolišnih incidenata |
70 % |
iznosa premije osiguranja |
|
39(5) |
Instrument za stabilizaciju prihoda |
70 % |
prihvatljivih troškova |
|
(1)
Direktiva Vijeća 91/676/EEZ od 12. prosinca 1991. o zaštiti voda od onečišćenja uzrokovanog nitratima iz poljoprivrednih izvora (SL L 375, 31.12.1991., str. 1.).
(*1)
Navedeni se iznosi u propisno opravdanim slučajevima mogu povećati uzimajući u obzir posebne okolnosti koje treba objasniti u programima ruralnog razvoja.
(*2)
Navedeni se iznos u propisno opravdanim slučajevima može smanjiti uzimajući u obzir posebne okolnosti koje treba objasniti u programima ruralnog razvoja. NB: intenzitet potpora ne dovodi u pitanje pravila Unije o državnoj potpori |
|||
PRILOG III.
BIOFIZIČKI KRITERIJI ZA RAZGRANIČAVANJE PODRUČJA S PRIRODNIM OGRANIČENJIMA
|
KRITERIJ |
DEFINICIJA |
GRANIČNA VRIJEDNOST |
|
KLIMA |
||
|
Niska temperatura (*1) |
Trajanje razdoblja rasta (broj dana) određeno brojem dana s prosječnom dnevnom temperaturom > check; 5 °C (LGPt5) ili |
≤ 180 dana |
|
Suma aktivnih temperatura (izražena u stupnjevima-danima) za razdoblje rasta određena ukupnom prosječnom dnevnom temperaturom > check; 5 °C |
≤ 1 500 stupnjeva-dana |
|
|
Suhoća |
Omjer godišnje količine padalina (eng. precipitation, P) u godišnjoj potencijalnoj evapotranspiraciji (eng. annual potential evapotranspiration, PET) |
P/PET ≤ 0.5 |
|
KLIMA I TLO |
||
|
Suvišna vlažnost tla |
Broj dana u vrijednosti ili iznad vrijednosti poljskog kapaciteta |
≥ 230 dana |
|
TLO |
||
|
Ograničeno odvodnjavanje tla (*1) |
Područja u kojima je tlo natopljeno vodom u većem dijelu godine |
vlažno u rasponu od 80 cm od površine više od šest mjeseci ili vlažno u rasponu od 40 cm više od 11 mjeseci ili loše ili vrlo loše odvodnjeno tlo ili prisutna boja glejnog tla u rasponu od 40 cm od površine |
|
Nepovoljna tekstura i kamenitost (*1) |
Relativna zasićenost glinom, muljem, pijeskom, organskom tvari (postotak težine) i krupnim materijalom (volumenski postotak) |
≥ 15 % površine tla čini krupni materijal, uključujući izdanke stijena, kamenje ili |
|
tekstura na pola ili više (kumulativno) od 100 cm od površine tla je pjeskovita, s glinastim pijeskom u omjeru: % mulja + (2 × % gline) ≤ 30 % ili |
||
|
tekstura površinskog sloja tla s visokim postotkom gline (≥ 60 % gline) ili |
||
|
organsko tlo (organske tvari ≥ 30 %) u rasponu od najmanje 40 cm ili |
||
|
površina tla sadrži 30 % ili više gline i prisutna su svojstva vertičnog tla u rasponu od 100 cm od površine tla |
||
|
Plitkoća tla |
Udaljenost (u centimetrima) od površine tla do koherentne stijene ili jako tvrdog sloja zemlje |
≤ 30 cm |
|
Nepovoljna kemijska svojstva (*1) |
Prisutnost soli, izmjenjivog natrija, suvišne kiselosti |
Salinitet: ≥ 4 deci-Siemensa po metru (dS/m) na površini tla ili |
|
Zastupljenost natrija: ≥ 6 posto izmjenjivog natrija (ESP - Exchangeable Sodium Percentage) na pola ili više (kumulativno) od 100 cm od površinskog sloja tla ili |
||
|
Kiselost tla: pH ≤ 5 (u vodi) na površini tla |
||
|
TEREN |
||
|
Strma padina |
Promjena nagiba s obzirom na planimetrijsku udaljenost (%) |
≥ 15 % |
|
(*1)
Države članice trebaju samo provjeriti ispunjavanje ovog kriterija uz kriterije vrijednosti relevantne za specifičnu situaciju određenog područja. |
||
PRILOG IV.
OKVIRNI POPIS MJERA I DJELATNOSTI ZNAČAJNIH ZA TEMATSKE POTPROGRAME IZ ČLANKA 7.
Mladi poljoprivrednici:
Mala poljoprivredna gospodarstva:
Ulaganja u nepoljoprivredne aktivnosti
Planinska područja:
Kratki lanci opskrbe:
Žene u ruralnim područjima:
Prilagodba klimatskim promjenama i njihovo ublažavanje i bioraznolikost:
PRILOG V.
EX ANTE UVJETI ZA RURALNI RAZVOJ
1. UVJETI POVEZANI S PRIORITETIMA
|
Prioritet Europske unije za tematski cilj (TC) ruralnog razvoja/zajedničkih odredbi |
Ex ante uvjet |
Kriteriji |
|
Treći prioritet za ruralni razvoj: promicanje organizacije lanca opskrbe hranom, uključujući preradu i plasiranje poljoprivrednih proizvoda na tržište, dobrobit životinja te upravljanje rizikom u poljoprivredi, TC 5: promicanje prilagodbe na klimatske promjene, sprječavanja i upravljanja rizikom |
3.1. Sprečavanje rizika i upravljanje rizikom: postojanje nacionalnih ili regionalnih procjena rizika za potrebe upravljanja kriznim situacijama, uzimajući u obzir prilagodbu klimatskim promjenama |
— Primjenjuje se nacionalna ili regionalna procjena rizika sa sljedećim elementima: — — opis procesa, metodologije, metoda i neosjetljivih podataka koji se koriste za procjenu rizika, kao i kriterija utemeljenih na riziku za određivanje prioriteta ulaganja; — opis mogućih razvoja događaja s jednim ili više rizika; — uzimanje u obzir nacionalne strategije za prilagodbu na klimatske promjene, gdje je to primjereno. |
|
Četvrti prioritet za ruralni razvoj: obnavljanje, očuvanje i poboljšanje ekosustava vezanih uz poljoprivredu i šumarstvo |
4.1 Dobri poljoprivredni i okolišni uvjeti (DPEU): na nacionalnoj razini uspostavljeni su standardi dobrih poljoprivrednih i okolišnih uvjeta zemljišta iz glave VI. poglavlja I. Uredbe (EU) 1306/2103 |
— standardi dobrih poljoprivrednih i okolišnih uvjeta određeni su u nacionalnim zakonima te navedeni u programima. |
|
TC 5: promicanje prilagodbe na klimatske promjene, sprječavanja i upravljanja rizikom |
4.2 Minimalni zahtjevi u vezi s gnojivima i proizvodima za zaštitu biljaka: minimalni zahtjevi u vezi s gnojivima i proizvodima za zaštitu biljaka iz glave III. poglavlja I. članka 28. ove Uredbe definirani su na nacionalnoj razini |
— minimalni zahtjevi u vezi s gnojivima i proizvodima za zaštitu biljaka iz glave III. poglavlja I. ove Uredbe navedeni su u programima |
|
TC 6: očuvanje i zaštita okoliša i promicanje učinkovitosti resursa |
4.3 Ostali relevantni nacionalni standardi: u smislu glave III. poglavlja I. članka 28. ove Uredbe definirani su značajni obvezni nacionalni standardi |
— značajni obvezni nacionalni standardi navedeni su u programima |
|
Peti prioritet za ruralni razvoj: promicanje učinkovitosti resursa te poticanje pomaka prema gospodarstvu s niskom razinom ugljika otpornom na klimatske promjene u poljoprivrednom, prehrambenom i šumarskom sektoru TC 4: poticanje pomaka prema gospodarstvu s niskom razinom ugljika u svim sektorima TC 6: Očuvanje i zaštita okoliša i promicanje učinkovitosti resursa |
51. Energetska učinkovitost: Provedene su aktivnosti promicanja isplativih poboljšanja energetske učinkovitosti i isplativih ulaganja u energetsku učinkovitost pri izgradnji ili obnavljanju zgrada. |
— Aktivnosti obuhvaćaju: — — mjere kojima će se osigurati primjena minimalnih zahtjeva povezanih s potrebnom energetskom učinkovitošću zgrada u skladu s člancima 3., 4. i 5. Direktive 2010/31/EU Europskog parlamenta i Vijeća (1). — mjere nužne za uspostavu sustava ovjere energetske učinkovitosti zgrada u skladu s člankom 11. Direktive 2010/31/EU — mjere kojima će se osigurati strateški plan o energetskoj učinkovitosti, u skladu s člankom 3. Direktive 2012/27 EU Europskog parlamenta i Vijeća (2). — mjere u skladu s člankom 13. Direktive 2006/32/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (3) o energetskoj učinkovitosti i energetskim uslugama kako bi se osiguralo da krajnji korisnici dobiju pojedinačna brojila u mjeri u kojoj je to tehnički izvedivo, financijski razumno i razmjerno u odnosu na potencijalnu uštedu energije. |
|
5.2. Vodni sektor: postojanje a) politike određivanja cijene vode koja daje prikladne poticaje korisnicima za učinkovito korištenje vodnih resursa i b) prikladnog doprinosa različitih načina korištenja voda u povratu troškova vodnih usluga, po stopi koja je utvrđena u odobrenom planu upravljanja riječnim slivom za ulaganja podržana u okviru programa. |
— U sektorima koje podupire EPFRR, država članica osigurala je doprinos različitih načina korištenja vode u povratu troškova vodnih usluga prema sektoru u skladu s člankom 9. stavkom 1. prvom alinejom Okvirne direktive o vodama uzimajući u obzir, ako je potrebno, društvene, okolišne i ekonomske učinke povrata kao i zemljopisne i klimatske uvjete u zahvaćenoj regiji ili regijama. |
|
|
5.3. Obnovljiva energija: provedene su radnje za promicanje proizvodnje i distribucije obnovljivih izvora energije (4). |
— Postoje transparentni programi potpora, prioritet u pristupu mreži ili zajamčeni pristup i prioritet u otpremi, kao i objavljena standardna pravila u vezi s snošenjem i podjelom troškova tehničkih prilagodbi u skladu s člankom 14. stavkom 1. i člankom 16. stavcima 2. i 3. Direktive 2009/28/EZ. — Država članica usvojila je nacionalni akcijski plan za obnovljivu energiju u skladu s člankom 4. Direktive 2009/28/EZ. |
|
|
Šesti prioritet za ruralni razvoj: promicanje društvene uključenosti, suzbijanja siromaštva i gospodarskog razvoja u ruralnim područjima TC 2: Poboljšanje pristupa informacijskoj i komunikacijskoj tehnologiji te njezinog korištenja i kvalitete (cilj na području širokopojasnosti) |
6. Infrastruktura za mreže nove generacije (NGN): Postojanje nacionalnih ili regionalnih planova za pristup nove generacije u kojima se uzimaju u obzir regionalne aktivnosti kako bi se postigli ciljevi pristupa internetu velike brzine u Uniji, s naglaskom na područja na kojima tržište ne uspijeva pružiti otvorenu infrastrukturu pristupačne cijene i kvalitete u skladu s pravilima Unije o konkurentnosti i državnim potporama i kako bi se pružile dostupne usluge osjetljivim skupinama. |
— Postoji nacionalni ili regionalni Plan NGN-a koji sadrži: — — plan infrastrukturnih ulaganja temeljen na gospodarskoj analizi, uzimajući u obzir postojeće privatnu i javnu infrastrukturu i planirana ulaganja; — održive modele ulaganja kojima se ojačava tržišno natjecanje i pruža pristup otvorenoj, pristupačnoj, kvalitetnoj infrastrukturi i uslugama koje odolijevaju budućim tehnološkim promjenama; — mjere za poticanje privatnih ulaganja. |
|
(1)
Direktiva 2010/31/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 19. svibnja 2010. o energetskoj učinkovitosti zgrada (preinaka) (SL L 153, 18.6.2010., str. 13.).
(2)
Direktiva 2012/27/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o energetskoj učinkovitosti, izmjeni direktiva 2009/125/EZ i 2010/30/EU i stavljanju izvan snage direktiva 2004/8/EZ i 2006/32/EZ (SL L 315, 14.11.2012., str. 1.).
(3)
Direktiva 2006/32/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 5. travnja 2006. o energetskoj učinkovitosti u krajnjoj potrošnji i energetskim uslugama te o stavljanju izvan snage Direktive Vijeća 93/76/EEZ (SL L 114, 27.4.2006., str. 64.).
(4)
Direktiva 2009/28/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 23. travnja 2009. o promicanju uporabe energije iz obnovljivih izvora te o izmjeni i kasnijem stavljanju izvan snage direktiva 2001/77/EZ i 2003/30/EZ (SL L 140, 5.6.2009., str. 16.). |
||
PRILOG VI.
OKVIRNI POPIS MJERA VEZANIH UZ JEDAN ILI VIŠE PRIORITETA UNIJE ZA RURALNI RAZVOJ
|
Članak 15. |
Savjetodavne službe, službe za upravljanje poljoprivrednim gospodarstvom i pomoć poljoprivrednim gospodarstvima |
|
Članak 17. |
Ulaganja u fizičku imovinu |
|
Članak 19. |
Razvoj poljoprivrednih gospodarstava i poslovanja |
|
Članak 35. |
Suradnja |
|
Članci od 42. do 44. |
LEADER |
|
Članak 14. |
Prenošenje znanja i aktivnosti informiranja |
|
Članak 26. |
ulaganja u šumarske tehnologije te u preradu, u mobiliziranje i u plasiranje šumarskih proizvoda na tržište |
|
Članak 16. |
Programi kvalitete za poljoprivredne proizvode i hranu |
|
Članak 18. |
Obnavljanje poljoprivrednog proizvodnog potencijala narušenog elementarnim nepogodama i katastrofalnim događajima te uvođenje odgovarajućih preventivnih aktivnosti |
|
Članak 24. |
Sprečavanje i uklanjanje šteta u šumama nastalih šumskim požarima te elementarnim nepogodama i katastrofalnim događajima |
|
Članak 27. |
Uspostavljanje skupina proizvođača |
|
Članak 33. |
Dobrobit životinja |
|
Članak 36. |
Upravljanje rizikom |
|
Članak 37. |
Osiguranje usjeva, životinja i biljaka |
|
Članak 38. |
Uzajamni fondovi za bolesti životinja i biljaka te okolišne incidente |
|
Članak 39. |
Sredstvo za stabilizaciju prihoda |
|
Članak 21. stavak 1. točka (a) |
Pošumljavanje i stvaranje šumskih područja |
|
Članak 21. stavak 1. točka (b) |
Uspostava poljoprivredno-šumarskih sustava |
|
Članak 21. stavak 1. točka (d) |
Ulaganja u jačanje otpornosti i okolišne vrijednosti kao i ublažavanje potencijalnih šumskih ekosustava |
|
Članak 28. |
Poljoprivreda, okoliš i klima |
|
Članak 29. |
Ekološki uzgoj |
|
Članak 30. |
Plaćanja povezana s mrežom Natura 2000. i Okvirnom direktivom o vodama |
|
Članci od 31. do i 32. |
Plaćanja povezana s područjima s prirodnim ograničenjima ili ostalim posebnim ograničenjima |
|
Članak 34. |
Šumarsko-okolišne i klimatske službe i očuvanje šuma |
|
Članak 20. |
Temeljne usluge i obnova sela u ruralnim područjima |
|
Članci od 42. do 44. |
LEADER |
( 1 ) Uredba (EU) br. 1303/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o utvrđivanju zajedničkih odredbi o Europskom fondu za regionalni razvoj, Europskom socijalnom fondu, Kohezijskom fondu, Europskom poljoprivrednom fondu za ruralni razvoj i Europskom fondu za pomorstvo i ribarstvo i o utvrđivanju općih odredbi o Europskom fondu za regionalni razvoj, Europskom socijalnom fondu, Kohezijskom fondu i Europskom fondu za pomorstvo i ribarstvo te o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 1083/2006 (Vidi stranicu 549 ovog Službenog lista)
( 2 ) Uredba (EZ) br. 1059/2003 Europskog parlamenta i Vijeća od 26. svibnja 2003. o uspostavi zajedničkog razvrstavanja prostornih jedinica za statistiku (NUTS)(SL L 154, 21.5.2013., str. 1.).
( 3 ) Odluka Vijeća 2009/470/EZ od 25. svibnja 2009. o troškovima u području veterinarstva (SL L 155, 18.6.2009., str. 30.).
( 4 ) Uredba (EU) 1151/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 21. studenog 2012. o sustavima kvalitete za poljoprivredne i prehrambene proizvode (SL L 343, 14.12.2012., str. 1.).
( 5 ) Uredba Vijeća (EZ) br. 834/2007 od 28. lipnja 2007. o ekološkoj proizvodnji i označivanju ekoloških proizvoda i stavljanju izvan snage Uredbe (EEZ) br. 2092/91, (SL L 189, 20.7.2007., str. 1.).
( 6 ) Uredba (EZ) br. 110/2008 Europskog parlamenta i Vijeća od 15. siječnja 2008. o definiciji, opisivanju, prezentiranju, označavanju i zaštiti zemljopisnih oznaka jakih alkoholnih pića i stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EEZ) br. 1576/89 (SL L 39, 13.2.2008., str. 16.).
( 7 ) Uredba Vijeća (EEZ) br. 1601/91 od 10. lipnja 1991. o utvrđivanju općih pravila o određivanju, opisivanju i prezentiranju aromatiziranih vina, aromatiziranih pića na bazi vina i aromatiziranih koktela na bazi vina (SL L 149, 14.6.1991., str. 1.).
( 8 ) Direktiva Vijeća 2000/29/EZ od 8. svibnja 2000. godine o zaštitnim mjerama protiv unošenja u Zajednicu organizama štetnih za bilje ili biljne proizvode i protiv njihovog širenja unutar Zajednice (SL L 169, 10.7.2000., str. 1.).
( 9 ) Uredba (EU) br. 229/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 13. ožujka 2013. o utvrđivanju posebnih mjera za poljoprivredu u korist manjih egejskih otoka i stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 1405/2006 (SL L 78, 20.3.2013., str. 41.).
( 10 ) Uredba (EU) br. 1308/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o uspostavljanju zajedničke organizacije tržišta poljoprivrednih proizvoda i stavljanju izvan snage uredbi Vijeća (EEZ) br. 922/72, (EEZ) br. 234/79, (EZ) br. 1037/2001 i (EZ) br. 1234/2007 (Vidi stranicu 671 ovog Službenog lista).
( 11 ) Uredba (EU) 2020/2220 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. prosinca 2020. o utvrđivanju određenih prijelaznih odredaba za potporu iz Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj (EPFRR) i Europskog fonda za jamstva u poljoprivredi (EFJP) u godinama 2021. i 2022. i izmjeni uredaba (EU) br. 1305/2013, (EU) br. 1306/2013 i (EU) br. 1307/2013 u pogledu sredstava i primjene u godinama 2021. i 2022. te Uredbe (EU) br. 1308/2013 u pogledu sredstava i raspodjele takve potpore u godinama 2021. i 2022. (SL L 437., 28.12.2020., str. 1.).
( 12 ) Uredba (EU) 2017/825 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. svibnja 2017. o uspostavi Programa potpore strukturnim reformama za razdoblje od 2017. do 2020. i o izmjeni uredbi (EU) br. 1303/2013 i (EU) br. 1305/2013 (SL L 129, 19.5.2017, str. 1). ◄
( 13 ) Uredba (EU) br. 1151/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 21. studenoga 2012. o sustavima kvalitete za poljoprivredne i prehrambene proizvode (SL L 343, 14.12.2012., str. 1.).
( 14 ) Uredba Vijeća (EZ, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. lipnja 2012. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije i o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ, Euratom) br. 1605/2002 (SL L 298, 26.10.2012., str. 1.).
( 15 ) Uredba Vijeća (EU) 2020/2094 od 14. prosinca 2020. o uspostavi Instrumenta Europske unije za oporavak radi potpore oporavku nakon krize uzrokovane bolešću COVID-19 (SL L 433, 22.12.2020., str. 23.).
( 16 ) Uredba (EU, Euratom) 2018/1046 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. srpnja 2018. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije, o izmjeni uredaba (EU) br. 1296/2013, (EU) br. 1301/2013, (EU) br. 1303/2013, (EU) br. 1304/2013, (EU) br. 1309/2013, (EU) br. 1316/2013, (EU) br. 223/2014, (EU) br. 283/2014 i Odluke br. 541/2014/EU te o stavljanju izvan snage Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012 (SL L 193, 30.7.2018., str. 1.).