Ovaj je tekst namijenjen isključivo dokumentiranju i nema pravni učinak. Institucije Unije nisu odgovorne za njegov sadržaj. Vjerodostojne inačice relevantnih akata, uključujući njihove preambule, one su koje su objavljene u Službenom listu Europske unije i dostupne u EUR-Lexu. Tim službenim tekstovima može se izravno pristupiti putem poveznica sadržanih u ovom dokumentu.

o utvrđivanju zajedničkih odredbi o Europskom fondu za regionalni razvoj, Europskom socijalnom fondu, Kohezijskom fondu, Europskom poljoprivrednom fondu za ruralni razvoj i Europskom fondu za pomorstvo i ribarstvo i o utvrđivanju općih odredbi o Europskom fondu za regionalni razvoj, Europskom socijalnom fondu, Kohezijskom fondu i Europskom fondu za pomorstvo i ribarstvo te o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 1083/2006

Ovom Uredbom utvrđuju se zajednička pravila koja se primjenjuju na Europski fond za regionalni razvoj (EFRR), Europski socijalni fond (ESF), Kohezijski fond, Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj (EPFRR) i Europski fond za pomorstvo i ribarstvo (EFPR) koji funkcioniraju u skladu sa zajedničkim okvirom („europski strukturni i investicijski fondovi” - „ESI fondovi”). Njome se također utvrđuju odredbe potrebne za osiguravanje učinkovitosti ESI fondova i njihove međusobne koordinacije te njihove koordinacije s instrumentima Unije. Zajednička pravila koja se primjenjuju na ESI fondove navedena su u dijelu drugom.

U dijelu trećem utvrđuju se opća pravila kojima se uređuju EFRR, ESF (zajedno nazvani „strukturni fondovi”) i Kohezijski fond u pogledu zadataka, prioritetnih ciljeva i organizacija strukturnih fondova i Kohezijskog fonda („fondovi”), kriteriji koje države članice i regije moraju ispuniti kako bi ostvarile pravo na potporu iz fondova, raspoloživi financijski resursi te kriteriji njihove dodjele.

U dijelu četvrtom utvrđuju se opća pravila koja se primjenjuju na fondove i EFPR u vezi s upravljanjem i nadzorom, financijskim upravljanjem, računima i financijskim korekcijama.

Pravila utvrđena ovom Uredbom primjenjuju se ne dovodeći u pitanje odredbe utvrđene Uredbom (EU) br. 1306/2013 Europskog parlamenta i Vijeća ( 1 ) i posebne odredbe utvrđene sljedećim uredbama („uredbe za pojedine fondove”) u skladu s petim stavkom ovog članka:

Dio drugi ove Uredbe primjenjuje se na sve ESI fondove, osim kad su izričito dozvoljena odstupanja. U dijelovima trećem i četvrtom ove Uredbe utvrđuju se dodatna pravila uz dio drugi koja se primjenjuju na fondove, odnosno na fondove i EFPR i u njima se izričito mogu dozvoliti odstupanja u predmetnim uredbama za pojedine fondove. U uredbama za pojedine fondove mogu biti utvrđena dodatna pravila uz dio drugi ove Uredbe za ESI fondove, uz dio treći ove Uredbe za fondove i uz dio četvrti ove Uredbe za fondove i EFPR. Dodatna pravila u uredbama za pojedine fondove nisu u suprotnosti s dijelovima drugim, trećim ili četvrtim ove Uredbe. U slučaju dvojbi u vezi s primjenom odredbi, dio drugi ove Uredbe ima veću snagu od pravila za pojedine fondove, a dijelovi drugi, treći i četvrti ove Uredbe imaju veću snagu od uredbi za pojedine fondove.

►C1 Kada je, u skladu s člankom 16. stavcima 2. i 4., člankom 29. stavkom 4., člankom 30. stavcima 2. i 3., člankom 102. stavkom 2., člankom 107. stavkom 2. i člankom 108. stavkom 3., Komisiji određeno vremensko ograničenje za usvajanje ili izmjenu odluke provedbenim aktom ◄ , vremensko ograničenje ne uključuje razdoblje koje počinje danom nakon datuma slanja primjedaba Komisije državi članici i traje sve dok država članica ne odgovori na primjedbe.

Odredbe kodeksa ponašanja ni na koji način neće osporavati relevantne odredbe ove Uredbe ili pravila za pojedine fondove.

Operacije koje podupiru ESI fondovi bit će u skladu s primjenjivim pravom Unije i nacionalnim pravom koji se tiče njegove primjene („primjenjivo pravo”)

Države članice i Komisija osiguravaju da se promicanje ravnopravnosti žena i muškaraca i integracija rodne perspektive uzmu u obzir tijekom izrade i provedbe programa, uključujući u odnosu na njegovo praćenje, izvješćivanje i evaluaciju.

Države članice i Komisija poduzimaju odgovarajuće korake za sprečavanje svake diskriminacije na temelju spola, rasnog ili etničkog podrijetla, vjere ili uvjerenja, invaliditeta, dobi ili seksualne orijentacije tijekom izrade i provedbe programa. Dostupnost za osobe s invaliditetom posebno se uzima u obzir tijekom izrade i provedbe programa.

Ciljevi ESI fondova ostvaruju se u skladu s načelom održivog razvoja i promicanjem cilja Unije koji se odnosi na očuvanje, zaštitu i unapređenje kvalitete okoliša u skladu s člankom 11. i člankom 191. stavkom 1. UFEU-a, uzimajući u obzir načelo „onečišćivač plaća”.

Tijekom izrade i provedbe sporazuma o partnerstvu i programa države članice i Komisija promiču zahtjeve za zaštitu okoliša, učinkovitost resursa, ublažavanje klimatskih promjena i prilagodbu istima, bioraznolikost, spremnost na katastrofe te prevenciju rizika i upravljanje njima. Države članice pružaju informacije o potpori ciljevima na području klimatskih promjena koristeći se metodologijom utemeljenom na kategorijama intervencija ili mjerama kako je prikladno za svaki od fondova. Ta metodologija sastoji se od ponderiranja potpore koja se dodjeljuje iz ESI fondova, na razini koja odražava opseg do kojeg ta potpora doprinosi ciljevima ublažavanja klimatskih promjena i prilagodbe njima. Specifično ponderiranje razlikuje se o tome doprinosi li potpora značajno ili umjereno ciljevima klimatskih promjena. Tamo gdje potpora ne doprinosi značajno tim ciljevima ili je doprinos beznačajan, dodjeljuje se ponderirana vrijednost nula. U slučaju EFRR-a, ESF-a i Kohezijskog fonda ponderirane vrijednosti dodaju se kategorijama intervencije koje su uspostavljene unutar nomenklature koju je usvojila Komisija. U slučaju EPFRR-a ponderiranje se dodaje žarišnim područjima navedenim u uredbi EPFRR-a, a u slučaju EFPR-a dodaje se vrijednostima navedenim u Uredbi o EFPR-u.

Komisija provedbenim aktom određuje jedinstvene uvjete za svaki od ESI fondova za primjenu ove metodologije iz drugog stavka. Taj se provedbeni akt donosi u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 150. stavka 3.

Kako bi doprinijelo strategiji Unije za pametan, održiv i uključiv rast, kao i zadaćama pojedinih fondova u skladu s njihovim ciljevima koji se temelje na Ugovorima, uključujući ekonomsku, socijalnu i teritorijalnu koheziju, svaki ESI fond podupire sljedeće tematske ciljeve:

Tematski ciljevi pretaču se u prioritete za pojedine ESI fondove i utvrđuju u pravilima za pojedine fondove.

Prioriteti koji su utvrđeni za svaki od ESI fondova u pravilima za pojedine fondove posebno obuhvaćaju odgovarajuću uporabu svakog ESI fonda u području migracija i azila. U tom se kontekstu, ako je to primjereno, osigurava koordinacija s Fondom za azil, migracije i integraciju uspostavljen Uredbom (EU) br. 516/2014 Europskog parlamenta i Vijeća ( 13 ).

Ako postoje znatne promjene socijalne ili ekonomske situacije u Uniji ili strategije Unije za pametan, održiv i uključiv rast, Komisija može podnijeti prijedlog za pregled ZSO-a, ili Europski parlament ili Vijeće, postupajući u skladu s člancima 225. odnosno 241. UFEU-a, mogu zatražiti od Komisije da podnese takav prijedlog.

Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 149. kako bi se dopunili ili izmijenili odjeljci 4 i 7. Priloga I. kad je potrebno uzeti u obzir promjene politika ili instrumenata Unije navedenih u odjeljku 4. ili promjene aktivnosti suradnje navedenih u odjeljku 7., ili uzeti u obzir uvođenje novih politika, instrumenata ili aktivnosti suradnje Unije.

Komisija do 31. ožujka svake godine donosi odluku kojom potvrđuje da izmjene sporazuma o partnerstvu odražavaju jednu ili više izmjena programa koje je Komisija odobrila u prethodnoj kalendarskoj godini.

Ta odluka može uključiti izmjenu drugih elemenata sporazuma o partnerstvu na temelju prijedloga iz stavka 4., pod uvjetom da je prijedlog podnesen Komisiji do 31. prosinca prethodne kalendarske godine.

Donošenje revidiranog sporazuma o partnerstvu u slučaju odgode stupanja na snagu uredbe za pojedini fond

Države članice u skladu s pravilima za pojedine fondove koncentriraju potporu na intervencije kojima se ostvaruje najveća dodana vrijednost strategije Unije za pametan, održiv i uključiv rast, uzimajući u obzir ključne teritorijalne izazove različitih vrsta teritorija u skladu sa ZSO-om, probleme identificirane u nacionalnim programima reformi i, prema potrebi, relevantne preporuke za pojedinu zemlju donesene u skladu s člankom 121. stavkom 2. UFEU-a te relevantne preporuke Vijeća donesene u skladu s člankom 148. stavkom 4. UFEU-a. Odredbe o tematskoj koncentraciji obuhvaćene pravilima za pojedine fondove ne primjenjuju se na tehničku pomoć.

Ex ante uvjeti primjenjuju se samo i ako su u skladu s definicijom utvrđenom u članku 2. točki 33. ispunjena s obzirom na specifične ciljeve provedene u okviru prioriteta programa. Ne dovodeći u pitanje definiciju utvrđenu u članku 2. točki 33., pri procjeni primjenjivosti uzima se u obzir načelo proporcionalnosti, u skladu s člankom 4. stavkom 5. prema potrebi uzimajući u obzir razinu dodijeljene potpore. Procjena ispunjenja ograničena je na kriterije utvrđene u pravilima za pojedine fondove i u dijelu II. Priloga XI.

Pri procjeni primjenjivosti od strane Komisije u skladu s člankom 4. stavkom 5. u obzir se uzima načelo proporcionalnosti, prema potrebi uzimajući u obzir razinu dodijeljene potpore. Ocjenjivanje ispunjavanja od strane Komisije ograničeno je na kriterije utvrđene u pravilima za pojedine fondove i kriterije iz dijela II. Priloga XI. i u skladu je s nacionalnim i regionalnim nadležnostima s obzirom na specifične i prikladne političke mjere koje uključuju sadržaj strategija.

6 % sredstava dodijeljenih EFRR-u, ESF-u i Kohezijskom fondu u okviru cilja „Ulaganje za rast i radna mjesta” iz članka 89. stavka 2. točke (a) ove Uredbe, kao i EPFRR-u i mjerama financiranima u okviru dijeljenog upravljanja u skladu s Uredbom o EFPR-u čine pričuvu za ostvarenje postignuća koja se uspostavlja sporazumom o partnerstvu i u programima i dodjeljuje se posebnim prioritetima u skladu s člankom 22. ove Uredbe.

Sljedeća sredstva isključena su u svrhu izračuna pričuve za ostvarenje postignuća:

Komisija odobrava izmjenu dotičnih programa u skladu s člankom 30. stavcima 3.i 4. Ako država članica ne dostavi informacije u skladu s člankom 50. stavcima 5. i 6., pričuva za ostvarenje postignuća za dotične programe i prioritete ne dodjeljuje se tim programima ili prioritetima.

Komisija bez odgode ukida obustavu međuplaćanja kada država članica poduzme potrebnu korektivnu mjeru. Ako se korektivna mjera odnosi na prijenos financijskih sredstava u druge programe ili prioritete koji su ostvarili svoje ključne etape, Komisija provedbenim aktom odobrava potrebnu izmjenu dotičnih programa u skladu s člankom 30. stavkom 2. Odstupajući od članka 30. stavka 2., Komisija u takvim slučajevima odlučuje o izmjeni najkasnije dva mjeseca nakon što država članica podnese zahtjev za izmjenom.

Pri primjeni financijskih korekcija Komisija uzima u obzir, uz dužno poštovanje načela proporcionalnosti, razinu apsorpcije i vanjske čimbenike koji doprinose neuspjehu.

Financijske korekcije ne primjenjuju se ako je do ►C1 neuspjeha u ostvarivanju ciljnih vrijednosti došlo zbog ◄ društveno-gospodarskih ili okolišnih čimbenika, važnih promjena u gospodarskim ili okolišnim uvjetima u dotičnoj državi članici ili zbog više sile koja znatno utječe na provedbu dotičnih prioriteta.

Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 149. kako bi utvrdila detaljna pravila za kriterije za određivanje razine financijske korekcij koju treba primijeniti.

Komisija donosi provedbene akte o kojima se određuju detaljni mehanizmi za osiguravanje usklađenog pristupa ►C1 određivanju ključnih etapa i ciljnih vrijednosti u okviru uspješnosti za svaki prioritet i za procjenu ostvarivanja ključnih etapa i ciljnih vrijednosti. ◄ Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 150. stavka 3.

Mjere koje povezuju učinkovitost ESI fondova s dobrim gospodarskim upravljanjem

►C1 Za potrebe drugog podstavka točke (c), smatra se da je svaki od uvjeta zadovoljen ako ◄ je takva pomoć stavljena na raspolaganje državi članici prije ili nakon 21. prosinca 2013. i ostaje joj na raspolaganju.

Vijeće odlučuje o prijedlogu provedbenim aktom. ►C1 Taj se provedbeni akt primjenjuje samo u odnosu na zahtjeve za plaćanje koji su predani nakon datuma donošenja tog provedbenog akta. ◄

Obustava plaćanja ne prelazi 50 % plaćanja svakog programa u pitanju. Odlukom se može omogućiti povećanje razine obustave do 100 % plaćanja ako država članica ne poduzme učinkovite aktivnosti kao odgovor na zahtjev podnesen u skladu sa stavkom 1., u roku od tri mjeseca od donošenja odluke o obustavi plaćanja iz stavka 6.

Prilikom davanja prijedloga Komisija poštuje odredbe stavka 11. i uzima u obzir sve relevantne informacije u tom pogledu te temeljito razmatra sve elemente koji proizlaze iz strukturiranog dijaloga i mišljenja koja se iznose preko njega u skladu sa stavkom 15.

Prednost se daje obustavi obveza: plaćanja se obustavljaju samo kada je potrebno trenutno djelovanje i u slučaju značajnog nepoštovanja. Obustava plaćanja primjenjuje se na zahtjeve za plaćanja koji su predani za programe u pitanju nakon datuma odluke o obustavi.

Vijeće provedbenim aktima donosi odluku o prijedlogu Komisije iz stavka 9. u vezi s obustavom plaćanja.

Detaljne odredbe za određivanje opsega i razine obustava utvrđene su u Prilogu III.

Prilikom ukidanja obustave obveza Vijeće, na prijedlog Komisije, odlučuje ponovno planirati proračunska sredstva za obustavljene obveze u skladu s člankom 8. Uredbe Vijeća (EU, Euratom) br. 1311/2013.

Vijeće na prijedlog Komisije donosi odluku o ukidanju obustave plaćanja ako su ispunjeni primjenjivi uvjeti utvrđeni u prvom podstavku točkama (a), (b) i (c).

Europski parlament može pozvati Komisiju na strukturirani dijalog o primjeni ovog članka, uzimajući posebno u obzir prosljeđivanje informacija iz prvog podstavka.

Komisija prosljeđuje prijedlog obustave obveza ili plaćanja ili prijedlog ukidanja takve obustave Europskom parlamentu i Vijeću odmah nakon njegova usvajanja. Europski parlament može pozvati Komisiju da objasni razloge za svoj prijedlog.

Isplate većih iznosa državi članici s privremenim proračunskim poteškoćama

Ako država članica ispunjava jedan od sljedećih uvjeta nakon 21. prosinca 2013., povećana stopa, koja ne smije premašiti 100 %, primjenjuje se na sve zahtjeve te države članice za plaćanje za razdoblje do 30. lipnja 2016.:

Ako država članica ispunjava jedan od uvjeta iz drugog podstavka nakon 30. lipnja 2016., povećana stopa primjenjuje se na njezine zahtjeve za plaćanje za razdoblje do 30. lipnja godine nakon kalendarske godine u kojoj je završila isplata povezane financijske pomoći.

Ako država članica 1. siječnja 2014. ispunjava uvjete iz članka 24. stavka 1., ona može zahtjev za tu godinu podnijeti istovremeno s podnošenjem svojeg sporazuma o partnerstvu u kojem se utvrđuje iznos koji se treba prebaciti za tehničku pomoć na inicijativu Komisije.

Iznimne mjere za korištenje ESI fondova u odgovoru na izbijanje bolesti COVID-19

Zahtjevi za izmjenu stope sufinanciranja podnose se u skladu s postupkom za izmjenu programa utvrđenom u članku 30. te se uz njih prilaže revidirani program ili programi. Stopa sufinanciranja od 100 % primjenjuje se samo ako je Komisija odobrila odgovarajuću izmjenu operativnog programa prije predaje konačnog zahtjeva za međuplaćanje u skladu s člankom 135. stavkom 2.

Prije predaje prvog zahtjeva za plaćanje za obračunsku godinu koja počinje 1. srpnja 2021. države članice dostavljaju tablicu iz članka 96. stavka 2. točke (d) podtočke ii., u kojoj se potvrđuje stopa sufinanciranja koja se u obračunskoj godini koja završava 30. lipnja 2020. primjenjivala za prioritete obuhvaćene privremenim povećanjem na 100 %.

Prijenosi ne utječu na sredstva dodijeljena Inicijativi za zapošljavanje mladih u skladu s člankom 92. stavkom 5. niti na pomoć najugroženijim osobama u okviru cilja „Ulaganje za rast i radna mjesta” u skladu s člankom 92. stavkom 7.

Sredstva koja se u skladu s ovim stavkom prenose između EFRR-a, ESF-a i Kohezijskog fonda koriste se u skladu s pravilima fonda u koji se sredstva prenose.

Odstupajući od članka 26. stavka 1., članka 27. stavka 1. i članka 30. stavaka 1 i 2. od 24. travnja 2020. ne provjerava se usklađenost programa i njihove provedbe sa sporazumom o partnerstvu.

Odstupajući od članka 125. stavka 3. točke (b), takve se operacije mogu odabrati za potporu iz EFRR-a ili ESF-a prije odobrenja izmijenjenog programa.

Odstupajući od Uredbe (EU) br. 1305/2013, takva se potpora može pružiti i iz EPFRR-a u okviru mjera iz Uredbe (EU) br. 1305/2013 koje su relevantne za provedbu financijskih instrumenata. Takvi prihvatljivi izdaci ne smiju prelaziti 200 000 EUR.

Svaki program obuhvaća mehanizme kojima se osigurava djelotvorna, učinkovita i usklađena primjena ESI fondova te aktivnosti za smanjenje administrativnog opterećenja korisnika.

Za svaki ESI fond pravilima za pojedine fondove utvrđuju se zajednički pokazatelji, a mogu se utvrditi i odredbe povezane s pokazateljima za pojedine programe.

Posebne odredbe o sadržaju programa namijenjenih zajedničkim instrumentima za neograničena jamstva i sekuritizaciju koji osiguravaju olakšicu kapitala, a koje provodi EIB

Odstupajući od navedenog, Komisija može odobriti programe u okviru cilja „Europska teritorijalna suradnja” prije donošenja odluke o odobrenju sporazuma o partnerstvu, namjenske operativne programe za Inicijativu za zapošljavanje mladih iz članka 18. drugog stavka točke (a) Uredbe o ESF-u i namjenske operativne programe iz članka 39. stavka 4. prvog podstavka točke (b) prije podnošenja sporazuma o partnerstvu.

Ako izmjena programa utječe na informacije iz sporazuma o partnerstvu, primjenjuje se postupak naveden u članku 16. stavku 4.a.

Takvi prijenosi ne utječu na prethodne godine. Smatra se da nisu znatni i za njih se ne zahtijeva odluka Komisije o izmjeni programa. Međutim, moraju ispunjavati sve regulatorne zahtjeve i odbor za praćenje mora ih unaprijed odobriti. Država članica dužna je Komisiji dostaviti revidirane financijske tablice.

Države članice utvrđuju zasebne uloge lokalne akcijske skupine i tijela nadležnih za provedbu relevantnih programa, za sve provedbene zadatke koji se odnose na strategiju lokalnog razvoja pod vodstvom zajednice.

Ako lokalne akcijske skupine izvršavaju zadatke koji nisu obuhvaćeni točkama od (a) do (g) prvog podstavka za koje su odgovorni upravljačko tijelo, tijelo za ovjeravanje ili agencija za plaćanje, te lokalne akcijske skupine imenuju se posredničkim tijelima u skladu s pravilima za pojedine fondove.

Aktivnosti koje se provode kao ITU mogu se nadopuniti financijskom potporom iz EPFRR-a ili EFPR-a.

Kada se ITU nadopunjuje potporom iz EPFRR-a ili EFPR-a, dodijeljena okvirna financijska sredstva te obuhvaćene mjere utvrđuju se u odgovarajućem programu ili programima u skladu s pravilima za pojedine fondove.

Financijski instrumenti provode se radi potpore investicijama od kojih se očekuje financijska održivost i za koje nije moguće prikupiti dovoljno financijskih sredstava iz tržišnih izvora. Kod primjene ove glave, upravljačka tijela, tijela koja provode fondove fondova i tijela koja provode financijske instrumente poštuju mjerodavno pravo, posebno o državnim potporama i javnoj nabavi.

Sažetak nalaza i zaključaka ex ante procjena u odnosu na financijske instrumente objavljuje se u roku od tri mjeseca od njihovog datuma dovršetka.

Ex ante procjena predaje se odboru za praćenje u informativne svrhe u skladu s pravilima za pojedine fondove.

Putem financijskih instrumenata također se može pružati potpora u obliku obrtnog kapitala za MSP-ove kada je to potrebno kao privremena mjera za pružanje djelotvornog odgovora na javnozdravstvenu krizu.

Doprinosi financijskim instrumentima iz prvog podstavka podliježu ovoj Uredbi, osim ako su izričito predviđene iznimke.

Drugi podstavak ne dovodi u pitanje pravila kojima se uređuje uspostava i funkcioniranje financijskih instrumenata u skladu s Financijskom uredbom, osim ako su ta pravila protivna pravilima ove Uredbe, u kojem slučaju prednost ima ova Uredba.

Komisija donosi provedbene akte u vezi sa standardnim uvjetima s kojima moraju biti usklađeni financijski instrumenti iz prvog podstavka točke (a). Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 150. stavka 3.

Pri provedbi financijskog instrumenta tijela iz prvog podstavka točaka od (a) do (d) ovog stavka osiguravaju usklađenost s primjenjivim pravom i sa zahtjevima utvrđenim u članku 155. stavcima 2. i 3. Financijske uredbe.

Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 149. kojim se utvrđuju dodatna posebna pravila o ulozi, odgovornostima i nadležnosti tijela koja provode financijske instrumente, povezani kriteriji za odabir i proizvodi koji se mogu dostavljati putem financijskih instrumenata u skladu s člankom 37. Komisija o tim delegiranim aktima istodobno obavješćuje Europski parlament i Vijeće do 22. travnja 2014.

Doprinos iz EFRR-a i EPFRR-a zajedničkom neograničenom jamstvu i financijski instrumenti sekuritizacije u korist MSP-ova koje provodi EIB

Financijski doprinos iz prvog podstavka točaka (a) i (b) ovog stavka doprinosi junior i/ili mezanin tranšama spomenutog portfelja, ako relevantni financijski posrednik zadrži dovoljan dio rizika portfelja koji je barem jednak zahtjevu za zadržavanjem rizika koji je naveden u Direktivi 2013/36/EU Europskog parlamenta i Vijeća ( 23 ) i u Uredbi (EU) br. 575/2013 kako bi se osigurala odgovarajuća usklađenost interesa. U slučaju sekuritizacije iz prvog podstavka točke (b) ovog stavka, financijski posrednik obvezan je odrediti novo dužničko financiranje prihvatljivim MSP-ovima u skladu s člankom 37. stavkom 4. ove Uredbe.

Svaka država članica koja planira sudjelovati u takvim financijskim instrumentima doprinosi iznosom koji je u skladu s potrebama za dužničkim financiranjem MSP-ova za određenu državu članicu i procijenjenim financijskim potrebama MSP-ova za takvim dužničkim financiranjem, uzimajući u obzir ex ante procjenu iz stavka 4. prvog podstavka točke (a), koji u svakom slučaju nije veći od 7 % dodjele sredstava iz EFRR-a i EPFRR-a državi članici. Ukupan iznos doprinosa iz EFRR-a i EPFRR-a svih država članica koje sudjeluju podliježe općoj gornjoj granici koja iznosi 8 500 000 000 EUR (prema cijenama iz 2011.).

Ako Komisija, savjetujući se pritom s EIB, smatra da je ukupan minimalan doprinos instrumentu koji predstavlja ukupan iznos doprinosa svih uključenih država članica nije dovoljan, uzimajući u obzir minimalnu kritičnu masu definiranu u ex ante ocjeni iz stavka 4. prvog podstavka točke (a), provedba financijskog instrumenta se obustavlja, a doprinosi vraćaju državama članicama.

Ako se država članica i EIB ne mogu složiti oko uvjeta sporazuma o financiranju iz stavka 4. prvog podstavka točke (c), država članica podnosi zahtjev za izmjenom programa iz stavka 4. prvog podstavka točke (b) i doprinos preraspodjeljuje na druge programe i prioritete u skladu sa zahtjevima za tematskom koncentracijom.

Ako su zadovoljeni uvjeti za prekid doprinosa država članice instrumentu utvrđenom u sporazumu o financiranju između dotične države članice i EIB-a iz stavka 4. prvog podstavka točke (c), država članica podnosi zahtjev za izmjenom programa iz stavka 4. prvog podstavka točke (b) te preraspodjeljuje ostatak doprinosa na druge programe i prioritete u skladu sa zahtjevima za tematskom koncentracijom.

Ako je doprinos države članice ukinut, ta država članica može podnijeti zahtjev za izmjenom programa. Kad su neiskorištene proračunske obveze opozvane, neiskorištene proračunske obveze se državi članici u pitanju mogu reprogramirati za druge programe i prioritete u skladu sa zahtjevima za tematskom koncentracijom.

Radi osiguravanja jedinstvenih uvjeta za provedbu ovog članka, Komisija donosi provedbeni akt kojim se utvrđuje predložak sporazuma o financiranju iz prvog podstavka točke (c). Taj provedbeni akt usvaja se u skladu s postupkom ispitivanja iz članku 150. stavka 3.

U slučaju da financijski posrednik ne postigne minimalno povećanje utvrđeno u sporazumu o financiranju iz stavka 4. prvog podstavka točke (c), ugovorno je obvezan platiti kaznu u korist uključene države članice, u skladu s uvjetima određenim u sporazumu o financiranju.

Na izdana jamstva i relevantne sekuritizacijske transakcije neće utjecati neuspjeh financijskog posrednika u postizanju minimalnog povećanja određenog u sporazumu o financiranju.

Doprinos iz ESI fondova financijskim instrumentima kojima se takav doprinos kombinira s financijskim proizvodima EIB-a u okviru Europskog fonda za strateška ulaganja

Tijelo kojem su povjereni provedbeni zadaci kako je navedeno u prvom podstavku točki (b) ovog stavka otvara fiducijarni račun na svoje ime i u ime upravljačkog tijela ili uspostavlja zaseban blok financiranja unutar financijske institucije za programski doprinos. U slučaju zasebnog bloka financiranja, radi se računovodstvena razlika između programskih sredstava uloženih u financijski instrument i drugih sredstava koja su na raspolaganju u financijskoj instituciji. Imovinom na fiducijarnim računima i u takvim zasebnim blokovima financiranja upravlja se u skladu s načelom dobrog financijskog upravljanja i slijedeći odgovarajuća bonitetna pravila te ona mora imati odgovarajuću likvidnost.

Za potrebe ovog članka, financijski instrument može biti u obliku platforme za ulaganja, ili biti dijelom takve platforme, u skladu s člankom 2. stavkom 4. Uredbe (EU) 2015/1017, pod uvjetom da platforma za ulaganja ima oblik subjekta posebne namjene ili upravljanog računa.

Međutim, utvrđena tijela provode provjere u skladu s člankom 125. stavkom 5. ove Uredbe i člankom 59. stavkom 1. Uredbe (EU) br. 1306/2013 na razini drugih tijela koja provode financijske instrumente u jurisdikciji svoje države članice.

EIB i druge međunarodne financijske institucije u kojima je država članica dioničar dostavljaju utvrđenim tijelima izvješće o kontroli sa svakim zahtjevom za plaćanje. Komisiji i utvrđenim tijelima dostavljaju i godišnje izvješće o reviziji koje sastavljaju njihovi vanjski revizori. Tim se obvezama izvješćivanja ne dovode u pitanje obveze izvješćivanja, među ostalim u pogledu uspješnosti financijskih instrumenata, kako je navedeno u članku 46. stavcima 1. i 2. ove Uredbe.

Komisija je ovlaštena donijeti provedbeni akt o predlošcima izvješćâ o kontroli i godišnjih izvješća o reviziji iz trećeg podstavka ovog stavka.

Taj provedbeni akt donosi se u skladu sa savjetodavnim postupkom iz članka 150. stavka 2.

Tijela odgovorna za reviziju programâ provode revizije operacija i sustavâ upravljanja i kontrole na razini drugih tijela koja provode financijske instrumente u svojim državama članicama i na razini krajnjih primatelja pod uvjetom da su ispunjeni uvjeti utvrđeni u stavku 3.

Komisija može provoditi revizije na razini tijela iz stavka 1. ako zaključi da je to potrebno kako bi se dobilo razumno jamstvo s obzirom na utvrđene rizike.

Ako je nepravilnost koja je dovela do ukidanja doprinosa utvrđena na razini tijela koje provodi fond fondova, ili na razini tijela koje provodi financijske instrumente ako se financijski instrument provodi s pomoću strukture bez fonda fondova, ukinuti doprinos ne može se ponovno upotrijebiti u okviru iste operacije.

Ako se za sistemsku nepravilnost napravi financijski ispravak, ukinuti doprinos ne može se ponovno upotrijebiti za bilo koju operaciju na koju je utjecala ta sistemska nepravilnost.

Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 149. o utvrđivanju posebnih pravila koja se odnose na osnivanje sustava kapitalizacije godišnjih obroka za subvencioniranu kamatnu stopu ili subvencionirane naknade za jamstvo iz prvog podstavka točke (c).

Svi iznosi uplaćeni na založni račun koji se ne koriste za ulaganja u konačne primatelje, uplaćeni u razdoblju iz prvog podstavka, koriste se u skladu s člankom 45.

Troškovi i naknade za upravljanje mogu uključivati i mehanizme naknade. Ako su mehanizmi naknade, ili bilo koji njihov dio, naplaćeni krajnjim primateljima, neće biti prijavljeni kao prihvatljivi izdaci.

Troškovi upravljanja i naknade, uključujući one nastale za vrijeme pripremnih radova vezanih uz financijski instrument prije potpisivanja mjerodavnog sporazuma o financiranju, prihvatljivi su od datuma potpisivanja mjerodavnog sporazuma o financiranju.

Kamate i drugi dobici koji proizlaze iz potpore koju financijskim instrumentima dodijele ESI fondovi

Ponovno korištenje sredstava koja se mogu pripisati potpori iz ESI fondova do kraja razdoblja prihvatljivosti

Države članice donose potrebne mjere kako bi se osiguralo da se sredstva vraćena financijskim instrumentima, uključujući kapitalni povrat sredstava i dobitke te druge dohotke ili prinose ostvarene tijekom razdoblja od najmanje osam godina poslije kraja razdoblja prihvatljivosti, koji se mogu pripisati potpori iz ESI fondova financijskim instrumentima u skladu s člankom 37., ponovno koriste u skladu s ciljevima jednog ili više programa ◄ , ili unutar istog financijskog instrumenta ili, nakon izlaza ovih sredstava iz financijskog instrumenta, u drugim financijskim instrumentima pod uvjetom da, u oba slučaja, procjena tržišnih uvjeta pokazuje stalnu potrebu za takvom investicijom, ili u drugim oblicima potpore.

Podaci iz prvog podstavka točaka (h) i (j) mogu biti uključeni samo u prilogu godišnjim izvješćima o provedbi koja se predaju u 2017. i 2019. godini te u završnom izvješću o provedbi. Obveze izvješćivanja iz prvog podstavka točaka od (a) do (j) ne primjenjuju se na razini krajnjih primatelja.

Država članica može osnovati samo jedan odbor za praćenje za pokrivanje više programa koji se sufinanciraju iz ESI fondova.

Sastav odbora za praćenje programa u okviru cilja „Europska teritorijalna suradnja” utvrđuju države članice koje sudjeluju u programu i treće zemlje nakon što su prihvatile poziv na sudjelovanje u programu suradnje. Odbor za praćenje uključuje relevantne predstavnike tih država članica i bilo koje treće zemlje. Odbor za praćenje može uključivati predstavnike EGTS-a koji provode aktivnosti u vezi s programom unutar područja programa.

Ako godišnji izvještaj o provedbi nije prihvatljiv Komisija o tomu izvješćuje državu članicu u roku od 15 radnih dana od datuma njegovog primitka, u protivnome se on smatra prihvatljivim.

Mjere iz prvog podstavka može provesti bilo izravno Komisija, bilo neizravno subjekt i osobe, osim država članica, u skladu s ►M6 člankom 154. Financijske uredbe ◄ .

Najmanje 15 % sredstava iz ovog članka Komisija namjenjuje ostvarenju veće učinkovitosti u komunikaciji s javnošću i jače sinergije među aktivnostima komunikacije poduzetima na inicijativu Komisije, širenjem baze znanja o rezultatima, osobito djelotvornim prikupljanjem i širenjem podataka, evaluacijama i izvješćivanjem, te posebno isticanjem doprinosa ESI fondova poboljšanju ljudskih života te povećanjem vidljivosti potpore ESI fondova, kao i podizanjem svijesti o rezultatima i dodanoj vrijednosti takve potpore. Mjere za informiranje, komunikaciju i vidljivost u vezi s rezultatima i dodanoj vrijednosti potpore iz ESI fondova, posebno usmjerene na operacije, ako je to primjereno, nastavljaju se nakon završetka programâ. Takvim se mjerama doprinosi i horizontalnoj komunikaciji političkih prioriteta Unije ako se odnose na opće ciljeve ove Uredbe.

Ovisno o njihovoj svrsi, mjere iz ovog članka mogu se financirati kao operativni izdaci ili kao administrativni izdaci.

Kada svi troškovi ulaganja nisu prihvatljivi za sufinanciranje, neto prihodi se raspodjeljuju pro rata na prihvatljive i neprihvatljive dijelove troškova ulaganja.

Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 149. u opravdanim slučajevima u svrhu izmjene Priloga V. prilagodbom fiksnih stopa iz tog priloga, uzimajući u obzir povijesne podatke i mogućnost povrata troškova te, kada je primjenjivo, načelo „onečišćivač plaća”.

Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 149. kojima se utvrđuju fiksni iznosi za sektore ili podsektore u područjima informacijskih i komunikacijskih tehnologija, istraživanja, razvoja i inovacija te energetske učinkovitosti. Komisija obavješćuje Europski parlament i Vijeće o tim delegiranim aktima najkasnije 30. lipnja 2015.

Nadalje, Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 149. u opravdanim slučajevima za dodavanje u Prilog V. sektora ili podsektora, uključujući podsektore za sektore, koji su obuhvaćeni tematskim ciljevima iz članka 9. prvog stavka i koje podržavaju ESI fondovi.

Kada se primjenjuje metoda iz prvog podstavka točke (a), sav neto prihod nastao tijekom provedbe i nakon dovršetka operacije smatra se uzetim u obzir primjenom fiksnog iznosa i stoga se ne može naknadno odbiti od prihvatljivih troškova operacije.

Kada je donošenjem delegiranog akta u skladu s trećim i četvrtim podstavkom utvrđena fiksna stopa za novi sektor ili podsektor, upravljačko tijelo može odlučiti primijeniti metodu iz prvog podstavka točke (a) za nove operacije u odnosu na predmetni sektor ili podsektor.

Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 149., kojima se propisuje metoda iz prvog podstavka točke (b). Kada se primjenjuje ta metoda, neto prihod koji je nastao vrijeme provedbe operacije, koji proizlazi iz izvora prihoda koji nisu uzeti u obzir kod utvrđivanja mogućeg neto prihoda operacije, oduzima se od prihvatljivih troškova operacije, najkasnije u trenutku predavanja zahtjeva za završnom isplatom od strane korisnika.

Neovisno o prvom podstavku točki (b) ovog stavka, ako država članica primjenjuje stavak 5., ona može uključiti u mjerodavan prioritet ili mjeru operacije čiji ukupan prihvatljivi trošak prije primjene stavaka od 1. do 6. ne prelazi 1 000 000 EUR.

ESI fondovi mogu se upotrebljavati za potporu operacijama JPP-a. Takve operacije JPP-a provode se u skladu s primjenjivim pravom, a posebno pravom o državnoj potpori i javnoj nabavi.

Prihvatljivi izdaci operacije koja će se sufinancirati iz ESI fondova umanjuju se neto prihodima koji nisu uzeti u obzir u trenutku odobrenja operacije i koji su izravno ostvareni samo u vrijeme njezine provedbe, najkasnije do podnošenja završnog zahtjeva za plaćanje od strane korisnika. Kad svi troškovi nisu prihvatljivi za sufinanciranje, neto prihodi raspodjeljuju se pro rata na prihvatljive i neprihvatljive dijelove troškova.

Za potrebe ovog članka i članka 61., svaka isplata koju prima korisnik, a koja proizlazi iz ugovornih sankcija kao rezultat kršenja ugovora između korisnika i treće strane ili trećih strana ili koja se dogodila kao rezultat povlačenja ponude treće strane izabrane u skladu s pravilima javne nabave („polog”) ne smatra se prihodom i ne oduzima se od prihvatljivih izdataka operacije.

Odstupajući od stavka 9., rashodi za operacije za jačanje kapaciteta za odgovor na krizu u kontekstu izbijanja bolesti COVID-19 prihvatljivi su od 1. veljače 2020.

ESI fondovi koriste se za davanje potpore u obliku bespovratnih sredstava, nagrada, povratne pomoći i financijskih instrumenata, ili njihovom kombinacijom.

U slučaju povratne pomoći potpora koja se vraća tijelu koje ju je dalo ili drugom nadležnom tijelu države članice vodi se na zasebnom računu ili posebno s računovodstvenim kodovima i ponovno se koristi u istu svrhu ili u skladu s ciljevima programa.

Pravilima za pojedini fond mogu se ograničiti oblici bespovratnih sredstava koji su primjenjivi na pojedine operacije.

Za oblik financiranja iz prvog podstavka točke (e) isključivi cilj revizije jest provjeriti jesu li ispunjeni uvjeti za nadoknadu.

Ako se upotrebljava financiranje uz primjenu fiksne stope, kategorije troškova na koje se primjenjuje fiksna stopa mogu se nadoknaditi u skladu sa stavkom 1. prvim podstavkom točkom (a).

Za operacije koje primaju potporu iz EPFRR-a, EFRR-a ili ESF-a, ako se upotrebljava fiksna stopa iz članka 68.b stavka 1., naknade i plaće isplaćene sudionicima mogu se nadoknaditi u skladu sa stavkom 1. prvim podstavkom točkom (a) ovog članka.

Ovaj stavak podliježe prijelaznim odredbama utvrđenim u članku 152. stavku 7.

Financiranje uz primjenu fiksne stope za neizravne troškove za bespovratna sredstva i povratnu pomoć

Ako provedbom operacije nastanu neizravni troškovi, oni se mogu izračunati uz primjenu fiksne stope na jedan od sljedećih načina:

Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 149. radi dopunjavanja odredaba o fiksnoj stopi i povezanih metoda iz prvog podstavka točke (c) ovog stavka.

Prvi podstavak ne primjenjuje se na programe u okviru cilja „Europska teritorijalna suradnja” za troškove osoblja koji se odnose na pojedince koji na operaciji rade u nepunom radnom vremenu.

Za operacije koje primaju potporu ESF-a, EFRR-a ili EPFRR-a plaće i naknade isplaćene sudionicima smatraju se dodatnim prihvatljivim troškovima koji nisu uključeni u fiksnu stopu.

Vrijednost zemljišta ili nekretnine iz prvog podstavka točke (d) ovog stavka potvrđuje neovisni kvalificirani stručnjak ili propisno ovlašteno službeno tijelo i ona ne premašuje ograničenje iz stavka 3. točke (b).

Za operacije pružanja usluga građanima ili poduzećima koje obuhvaćaju cijelo državno područje države članice smatra se da su smještene u svim programskim područjima u državi članici. U takvim slučajevima izdaci se razmjerno dodjeljuju dotičnim programskim područjima na temelju objektivnih kriterija.

Drugi podstavak ovog stavka ne primjenjuje se na nacionalni program iz članka 6. stavka 2. Uredbe (EU) br. 1305/2013 ni na posebni program za utvrđivanje i djelovanje nacionalnih mreža u ruralnom području iz članka 54. stavka 1. te uredbe.

Ako se operacije financirane iz fondova i EFPR-a provode izvan programskog područja u skladu s ovim stavkom i imaju pozitivne učinke izvan i unutar programskog područja takvi se izdaci dodjeljuju tim područjima razmjerno na temelju objektivnih kriterija.

Ako se operacije odnose na tematski cilj iz članka 9. prvog stavka točke 1. i provode se izvan države članice ali unutar Unije, primjenjuje se samo prvi podstavak točke (b) i (d) ovog stavka.

Iznosi koji su nepropisno isplaćeni u ime operacije vraćaju se državi članici razmjerno razdoblju u kojemu zahtjevi nisu bili ispunjeni.

Države članice mogu smanjiti vremensko ograničenje iz prvog podstavka na tri godine u slučajevima koji se odnose na održavanje ulaganja ili radna mjesta koja su stvorili za MSP-ove.

Sustavima upravljanja i kontrole u skladu s člankom 4. stavkom 8. predviđeni su:

U skladu s načelom dijeljenog upravljanja države članice i Komisija odgovorne su za upravljanje programima i njihovu kontrolu u skladu sa svojim nadležnostima utvrđenima u ovoj Uredbi i pravilima za pojedine fondove.

Dužnosnici Komisije ili njezini ovlašteni predstavnici, kojima je propisno dana ovlast za provođenje revizija ili provjera na licu mjesta, imaju pristup svim potrebnim evidencijama, dokumentima i metapodacima neovisno o mediju u kojem su pohranjeni, u vezi s operacijama koje podupiru ESI fondovi ili sa sustavima upravljanja i kontrole. Države članice na zahtjev Komisije dostavljaju preslike takve evidencije, dokumenata i metapodataka.

Ovlasti navedene u ovom stavku ne utječu na primjenu nacionalnih odredaba kojima se zadržavaju određena djelovanja za posebno imenovane službenike u skladu s nacionalnim zakonodavstvom. Službenici i ovlašteni predstavnici Komisije ne sudjeluju u, između ostalog, kućnim posjetima ili službenom ispitivanju osoba u okviru nacionalnog zakonodavstva. Međutim, takvi službenici i ovlašteni predstavnici imaju pristup informacijama koje su dobivene na taj način ne dovodeći u pitanje nadležnost nacionalnih sudova i uz potpuno poštovanje temeljnih prava predmetnih pravnih subjekata.

Izvješća iz prvog podstavka točaka (a) i (b) stavljaju se na raspolaganje u rokovima utvrđenim u tim točkama na najmanje jednom od službenih jezika institucija Unije.

Rok utvrđen u prvom podstavku točki (a) ne uključuje razdoblje koje započinje sljedećeg dana od dana na koji je Komisija državi članici poslala zahtjev za dodatne informacije i koje traje do trenutka kada država članica odgovori na taj zahtjev.

FINANCIJSKO UPRAVLJANJE, PREGLED I PRIHVAĆANJE RAČUNA, FINANCIJSKE KOREKCIJE, OPOZIV ODOBRENIH SREDSTAVA

Proračunske obveze Unije u vezi sa svakim programom izvršavaju se u godišnjim obrocima za svaki fond u razdoblju između 1. siječnja 2014. i 31. prosinca 2020. Proračunske obveze povezane s pričuvom za ostvarenje postignuća u svakom programu izvršavaju se odvojeno od dodjele ostatka sredstava za program.

Odluka Komisije o usvajanju programa predstavlja odluku o financiranju u smislu ►M6 članka 110. stavka 1. Financijske uredbe ◄ i, nakon obavijesti dotičnoj državi članici, zakonsku obvezu u smislu te Uredbe.

Za svaki program proračunska obveza za prvi obrok slijedi nakon što Komisija usvoji program.

Komisija izvršava proračunske obveze za naredne obroke prije 1. svibnja svake godine na temelju odluke iz drugog stavka ovog članka, osim ako se primjenjuje članak 16. Financijske uredbe.

Nakon primjene ►C1 okvira uspješnosti ◄ u skladu s člankom 22., kada prioriteti ne dosegnu svoje ključne etape, Komisija prema potrebi opoziva odgovarajuća sredstva dodijeljena dotičnim programima u sklopu pričuve za ostvarenje postignuća i ponovo ih stavlja na raspolaganje programima za koje su sredstva povećana kao rezultat izmjene koju je Komisija odobrila u skladu s člankom 22. stavkom 5.

U pravilima za pojedine fondove utvrđuju se pravila za izračun iznosa koji se vraća u obliku međuplaćanja i konačne isplate. Taj iznos je funkcija posebne stope sufinanciranja koja se primjenjuje na prihvatljive izdatke.

Iznosi utvrđeni u programima koje dostavljaju države članice, ►C1 predviđeni izdaci, zahtjevi za plaćanje, računi i izdaci koji se navode u godišnjem i završnom izvješću o provedbi izražavaju se u eurima. ◄

Iznos isplaćen kao početno predfinanciranje u cijelosti se poravnava u računima Komisije ne kasnije od zaključenja programa.

Država članica može se složiti s produljenjem razdoblja prekida na tri dodatna mjeseca.

Pravilima za pojedine fondove za EFPR mogu se utvrditi dodatni temelji za prekid plaćanja zbog neispunjavanja obveza u okviru zajedničke ribarstvene politike, koji trebaju biti proporcionalni, uzimajući u obzir prirodu, ozbiljnost, trajanje i opetovanost neispunjavanja obveza.

Do 31. svibnja godine koja slijedi nakon obračunskog razdoblja, Komisija u skladu s ►M6 člankom 63. stavkom 8. Financijske uredbe ◄ primjenjuje postupke pregleda i prihvaćanja računa i obavješćuje državu članicu o tome prihvaća li da su računi potpuni, točni i istiniti u skladu s pravilima za pojedine fondove.

Nacionalna tijela vlasti koja se pozivaju na višu silu u skladu s prvim podstavkom točkom (b) moraju dokazati njezine izravne posljedice na provedbu cijelog ili dijela programa.

Za potrebe prvog podstavka točaka (a) i (b), umanjenje može se zatražiti jednom ako su obustava ili viša sila trajale ne dulje od godine dana, ili onoliko puta koliko odgovara trajanju više sile ili broju godina između datuma sudske ili upravne odluke kojom se suspendira provedba operacije i datuma konačne sudske ili upravne odluke.

Mjere koje se podupiru fondovima također doprinose ostvarenju strategije Unije za pametan, održiv i uključiv rast.

Razvrstavanje regija prema jednoj od triju kategorija regija određuje se na osnovi toga u kakvom su odnosu BDP po stanovniku svake regije, izmjeren prema paritetu kupovne moći (PKM) i izračunan na temelju podataka Unije za razdoblje od 2007. do 2009., i prosječni BDP država EU-27 za isto referentno razdoblje.

Države članice koje 2013. ispunjavaju uvjete za financiranje iz Kohezijskog fonda, ali čiji nominalni BND po stanovniku premašuje 90 % prosječnog BND-a po stanovniku država EU-27, kako je izračunano u skladu s prvim podstavkom, primaju potporu iz Kohezijskog fonda na prijelaznoj i posebnoj osnovi.

Sredstva za cilj „Ulaganje za rast i radna mjesta” i cilj „Europska teritorijalna suradnja”

Države članice koje ostvaruju korist od dodatnih sredstava za posebnu dodjelu za Inicijativu za zapošljavanje mladih mogu zatražiti prijenos do najviše 50 % tih dodatnih sredstava ESF-u kako bi se osigurala odgovarajuća ciljana ulaganja iz ESF-a kako se zahtijeva člankom 22. stavkom 1. Uredbe o ESF-u. Takav se prijenos obavlja u korist odgovarajućih kategorija regija iz kategorizacije regija prihvatljivih za povećanje posebne dodjele za Inicijativu za zapošljavanje mladih. Države članice zahtijevaju prijenos u zahtjevu za izmjenu programa u skladu s člankom 30. stavkom 1. ove Uredbe. Ne mogu se prenositi sredstva dodijeljena za prethodne godine.

Drugi podstavak ovog stavka primjenjuje se na sva dodatna sredstva za posebnu dodjelu za Inicijativu za zapošljavanje mladih dodijeljena 2019. i 2020.

Komisija donosi odluku provedbenim aktom u kojoj se određuje iznos za prijenos sredstava iz Kohezijskog fonda svake države članice u CEF, koji će se odrediti razmjerno za cijelo razdoblje. Na odgovarajući se način smanjuje dodjela sredstava iz Kohezijskog fonda za svaku državu članicu.

Godišnja odobrena sredstva koja odgovaraju potpori iz Kohezijskog fonda iz prvog podstavka unose se u odgovarajuće proračunske stavke CEF-a počevši s proračunskim aktivnostima za 2014.

Iznos prenesen iz Kohezijskog fonda u CEF naveden u prvom podstavku realizira se objavom posebnih poziva ►C1 za projekte kojima se provode osnovne mreže ◄ ili za projekte i horizontalne aktivnosti utvrđene u dijelu I. Priloga I. Uredbi (EU) br. 1316/2013.

Pravila koja se primjenjuju na sektor prometa u okviru Uredbe (EU) br. 1316/2013 primjenjuju se na posebne pozive iz četvrtog podstavka. Do 31. prosinca 2016. odabirom projekata prihvatljivih za financiranje poštuje se nacionalna raspodjela sredstava u okviru Kohezijskog fonda. Od 1. siječnja 2017. sredstva prenesena u CEF koja nisu vezana za projekt prometne infrastrukture stavljaju se na raspolaganje svim državama članicama koje su prihvatljive za financiranje iz Kohezijskog fonda kako bi se financirali projekti prometne infrastrukture u skladu s Uredbom (EU) br. 1316/2013.

Kako bi se poduprle države članice prihvatljive za financiranje iz Kohezijskog fonda, koje mogu imati poteškoća u osmišljavanju projekata koji su dovoljno ozbiljni, kvalitetni, ili oboje, te koji imaju dovoljno dodane vrijednosti za Uniju, posebna se pozornost pridaje mjerama za potporu programa čiji je cilj jačanje institucionalnih kapaciteta i učinkovitost javnih uprava u pogledu izrade i provedbe projekata koji su nabrojeni u dijelu I. Priloga I. Uredbi (EU) br. 1316/2013. Kako bi se osigurala maksimalna iskoristivost prenesenih sredstava u svim državama članicama koje su prihvatljive za financiranje iz Kohezijskog fonda, Komisija može organizirati dodatne pozive.

Komisija provedbenim aktom donosi odluku o iznosu koji se treba prenijeti iz sredstava koje strukturni fondovi dodijele svakoj državi članici za pomoć najugroženijim osobama za cijelo razdoblje. Sredstva koje strukturni fondovi dodijele svakoj državi članici smanjuju se na odgovarajući način, na temelju razmjernog smanjenja prema kategoriji regija.

Godišnja odobrena sredstva za potporu iz strukturnih fondova iz prvog podstavka unose se u odgovarajuće proračunske stavke instrumenta za pomoć za najugroženije osobe počevši s proračunskim aktivnostima za 2014.

Pri utvrđivanju referentne razine iz prvog podstavka Komisija i države članice uzimaju u obzir opće makroekonomske uvjete i posebne ili iznimne okolnosti poput privatizacije, iznimne razine javnih ili ekvivalentnih strukturnih rashoda države članice u programskom razdoblju od 2007. do 2013. godine i razvoja drugih pokazatelja javnih ulaganja. Također uzimaju u obzir promjene nacionalnih dodijeljenih sredstava iz fondova u odnosu na razdoblje između 2007. i 2013. godine.

U državama članicama u kojima slabije razvijene i tranzicijske regije obuhvaćaju najmanje 65 % ukupnog stanovništva provjera se provodi na nacionalnoj razini.

U državama članicama u kojima slabije razvijene i tranzicijske regije obuhvaćaju više od 15 % i manje od 65 % ukupnog stanovništva provjera se provodi na nacionalnoj razini i regionalnoj razini. U tu svrhu, države članice Komisiji dostavljaju informacije o izdacima u slabije razvijenim i tranzicijskim regijama u svakoj fazi procesa provjere.

Sadržaj, usvajanje i izmjena operativnih programa u okviru cilja „Ulaganje za rast i radna mjesta”

Države članice mogu kombinirati dvije ili više mogućnosti iz točaka od (a) do (d).

Države članice mogu podnijeti mišljenje nacionalnih tijela za ravnopravnost spolova u vezi s mjerama navedenima u prvom podstavku točkama (b) i (c) s prijedlogom operativnog programa u sklopu cilja „Ulaganje za rast i radna mjesta”.

Posebne odredbe o planiranju potpore za zajedničke instrumente za neograničena jamstva i sekuritizaciju u okviru cilja „Ulaganje za rast i radna mjesta”

U skladu s člankom 28. operativni programi iz članka 39. stavka 4. prvog podstavka točke (b) uključuju samo elemente iz članka 96. stavka 2. prvog podstavka točke (b) podtočaka i., ii. i iv. te točke (d), članka 96. stavka 5. i članka 96. stavka 6. točke (b).

Zajednička potpora iz fondova u okviru cilja „Ulaganje za rast i radna mjesta”

Geografski opseg operativnih programa u okviru cilja „Ulaganje za rast i radna mjesta”

Ako Komisija i države članice ne dogovore drukčije, operativni programi za EFRR i ESF pripremaju se na odgovarajućoj geografskoj razini, barem na razini NUTS 2 u skladu s institucionalnim i pravnim okvirom države članice.

Operativni programi s potporom iz Kohezijskog fonda pripremaju se na nacionalnoj razini.

Kao dio operativnog programa ili operativnih programa koji su bili predmet odluke Komisije u skladu s člankom 96. stavkom 10. ove Uredbe ili člankom 8. stavkom 12. Uredbe o ETS-u, ERFF i KF mogu financijski podržati operaciju koja obuhvaća niz radova, aktivnosti ili usluga za izvršenje nedjeljive zadaće precizne gospodarske ili tehničke prirode, s jasno utvrđenim ciljevima čiji ukupni prihvatljivi troškovi premašuju 50 000 000 EUR te kad je riječ o operacijama koje doprinose tematskom cilju iz članka 9. prvog stavka točke 7., gdje ukupni prihvatljivi troškovi premašuju 75 000 000 EUR („veliki projekt”). Financijski instrumenti ne smatraju se velikim projektima.

Prije odobravanja velikog projekta, upravljačko tijelo osigurava dostupnost sljedećih podataka:

Komisija donosi provedbene akte kojima utvrđuje metodologiju koju je, na temelju priznate najbolje prakse, potrebno koristiti pri provođenju analize troškova i koristi iz prvog stavka točke (e). Ti se provedbeni akti donose u skladu sa savjetodavnim postupkom iz članka 150. stavka 2.

Na inicijativu države članice, informacije iz prvog stavka točaka od (a) do (i) mogu procijeniti neovisni stručnjaci uz tehničku pomoć Komisije ili, u dogovoru s Komisijom, uz pomoć neovisnih stručnjaka („pregled kvalitete”). Države članice u drugim slučajevima dostavljaju Komisiji informacije iz prvog stavka točaka (a) do (i) čim budu dostupne.

Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 149., kojima utvrđuje metodologiju koja će se koristiti za provedbu pregleda kvalitete velikog projekta.

Komisija donosi provedbene akte kojima utvrđuje format za dostavljanje informacija iz prvog stavka točaka (a) do (i). Ti se provedbeni akti donose u skladu sa savjetodavnim postupkom iz članka 150. stavka 2.

Ako Komisija u roku od tri mjeseca od datuma prijave iz prvog podstavka ne donese odluku u obliku provedbenog akta kojom odbija financijski doprinos, smatra se da je financijski doprinos za veliki projekt koji je odabrala država članica odobren. Komisija odbija financijski doprinos samo ako je utvrdila znatne nedostatke u neovisnom pregledu kvalitete.

Komisija donosi provedbene akte kojima utvrđuje format prijave iz prvog podstavka. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 150. stavka 3.

Neovisni pregled kvalitete dostavlja se u roku od šest mjeseci od dostavljanja tih informacija neovisnim stručnjacima.

Odgovarajući se izdaci povlače, a izjava o izdacima ispravlja se na odgovarajući način u sljedećim slučajevima:

Radi osiguranja jedinstvenih uvjeta za provedbu ovog članka, Komisija donosi provedbene akte kojima određuje oblik modela zajedničkog akcijskog plana. Ti se provedbeni akti donose u skladu sa savjetodavnim postupkom iz članka 150. stavka 2.

Ako u roku od dva mjeseca od dostavljanja prijedloga zajedničkog akcijskog plana Komisija odluči da on ne ispunjava kriterije za procjenu iz članka 104., o svojim primjedbama obavješćuje državu članicu. Država članica dužna je Komisiji predati sve dodatne zatražene podatke i prema potrebi adekvatno izmijeniti zajednički akcijski plan.

O sastavu upravljačkog odbora odlučuje država članica u dogovoru s relevantnim upravljačkim tijelom, poštujući načelo partnerstva.

U godišnjim izvješćima o provedbi predanima 2017. i 2019. godine može se, ovisno o sadržaju i ciljevima operativnih programa, navesti podatke i procijeniti sljedeće:

Odstupajući od prvog i drugog podstavka, a kako bi se osigurala usklađenost izvješća o napretku i sporazuma o partnerstvu, ►C1 države članice koje nemaju više od jednoga operativnoga programa po fondu mogu u izvješće o napretku uključiti podatke o ex ante uvjetima iz članka 50. stavka 4., podatke koji se traže na temelju članka 50. stavka 5. ◄ te podatke iz drugog podstavka točaka (a), (b), (c) i (h) ovog stavka, umjesto godišnjih izvješća o provedbi predanih 2017. odnosno 2019. te završnog izvješća o provedbi, ne dovodeći u pitanje članak 110. stavak 2. točku (b).

Kako bi se privatni sektor, civilno društvo ili nacionalnu javnu upravu nakon toga potaknulo na upotrebu popisa operacija, na internetskoj stranici moguće je jasno navesti primjenjiva pravila licenciranja u skladu s kojima se podaci mogu objavljivati na jasan način.

Osnovni podaci koje je potrebno navesti na popisu operacija navedeni su u Prilogu XII.

Kada je za nekoliko operativnih programa sastavljena zajednička komunikacijska strategija koja se odnosi na nekoliko odbora za praćenje, država članica može naznačiti jedan odbor za praćenje koji je, u dogovoru s drugim odgovarajućim odborima za praćenje, odgovoran za odobrenje zajedničke komunikacijske strategije i svih kasnijih izmjena te strategije.

Prema potrebi, država članica ili upravljačka tijela mogu izmijenitti komunikacijsku strategiju tijekom programskog razdoblja. Izmijenjenu komunikacijsku strategiju upravljačko tijelo dostavlja odboru za praćenje na odobrenje u skladu s člankom 110. stavkom 2. točkom (d).

Fondovi, uzimajući u obzir odbitke iz članka 91. stavka 3., mogu podržati tehničku pomoć do granice od 0,35 % njihovih odgovarajućih godišnjih dodijeljenih sredstava.

Države članice pri izračunu granice ukupnog iznosa fondova namijenjenih tehničkoj potpori država članica mogu uzeti u obzir posebna dodijeljena sredstva za Inicijativu za zapošljavanje mladih.

Za razdoblje od 1. siječnja 2014. do zatvaranja operativnog programa stopa sufinanciranja na razini svake prioritetne osi za sve operativne programe u Cipru ne smije biti viša od 85 %.

Komisija vrši pregled kako bi provjerila opravdanost održavanja stope sufinanciranja iz drugog podstavka poslije 30. lipnja 2017. i prema potrebi podnosi zakonodavni prijedlog prije 30. lipnja 2016.

►C1 Stopa sufinanciranja na razini svake prioritetne osi operativnih programa ◄ u okviru cilja „Europska teritorijalna suradnja” ne smije biti viša od 85 %.

Najveća stopa sufinanciranja prema prvom podstavku točkama (b), (c), (d) i (e) povećava se za svaku prioritetnu os kojom se provodi Inicijativa za zapošljavanje mladih i tamo gdje je prioritetna os namijenjena socijalnim inovacijama ili prekograničnoj suradnji ili kombinaciji ove dvije. To se povećanje određuje prema posebnim pravilima za fondove.

Iznos dodijeljen za operacije iz prvog podstavka ne smije premašiti 5 % ukupnih dodijeljenih sredstava EFRR-a u državi članici za programsko razdoblje 2014. – 2020.

Odstupajući od članka 65. stavka 9., izdaci za operacije u okviru te prioritetne osi prihvatljivi su od datuma kada se dogodila prirodna katastrofa.

Ako su izdaci povezani s operacijama koje se navode u prvom podstavku uključeni u zahtjev za plaćanje podnesen Komisiji prije uspostave zasebne prioritetne osi, država članica na odgovarajući način prilagođava sljedeći zahtjev za plaćanje, a gdje je to primjereno i sljedeće podnesene račune nakon donošenja izmjene programa.

Stopu sufinanciranja prioritetne osi iz fondova može se prilagoditi uzimajući u obzir:

Države članice ne obavješćuju Komisiju o nepravilnostima u odnosu na sljedeće:

U svim drugim slučajevima, posebno onima koji prethode stečaju ili u slučajevima sumnje na prijevaru, utvrđene nepravilnosti i povezane preventivne i korektivne mjere prijavljuju se Komisiji.

Kada se povrat iznosa neopravdano isplaćenih korisniku u vezi s operacijom ne može osigurati krivnjom države članice ili zbog njezine nepažnje, ta država članica snosi odgovornost za vraćanje dotičnih iznosa u proračun Unije. Države članice mogu odlučiti ne osigurati povrat neopravdano isplaćenog iznosa ako iznos čiji se povrat treba osigurati od korisnika, bez kamata, ne prelazi 250 EUR u doprinosu iz fondova za operaciju u obračunskoj godini.

Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 149. kojim se utvrđuju dodatna detaljna pravila o kriterijima za utvrđivanje slučajeva nepravilnosti koje treba prijaviti, podacima koje treba dostaviti te uvjetima i postupcima koje treba primijeniti kako bi se odredilo hoće li države članice nadoknaditi nepovrative iznose.

Komisija donosi provedbene akte kojima se propisuje učestalost izvješćivanja o nepravilnostima i format za izvješćivanje. Ti se provedbeni akti donose u skladu s savjetodavnim postupkom iz članka 150. stavka 2.

Sustavi iz prvog podstavka olakšavaju interoperabilnost s nacionalnim okvirima i onima na razini Unije te omogućavaju korisnicima podnošenje svih podataka navedenih u prvom podstavku samo jednom.

Komisija donosi provedbene akte kojima određuje detaljna pravila u pogledu razmjene informacija iz ovog stavka. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 150. stavka 3.

Za operativne programe u kojima ukupni iznos potpore iz fondova premašuje 250 000 000 EUR, ili 100 000 000 EUR iz EFPR-a, ►C1 tijelo za reviziju smije biti dio istog tijela javne vlasti ili tijela kao i upravljačko tijelo ili ako je ◄ , u skladu s odredbama primjenjivima za prethodno programsko razdoblje, Komisija obavijestila državu članicu prije dana usvajanja dotičnog operativnog programa o svom zaključku da se uglavnom može osloniti na njezino revizijsko mišljenje ili ako Komisija utvrdi na temelju iskustva iz prethodnog programskog razdoblja da institucionalna organizacija i odgovornost tijela za reviziju daju odgovarajuća jamstva njegove neovisnosti djelovanja i pouzdanosti.

Komisija može izraziti svoje primjedbe u roku od dva mjeseca od zaprimanja dokumenata iz prvog podstavka. Ne dovodeći u pitanje članak 83., provjera tih dokumenata ne prekida obradu zahtjeva za međuplaćanja.

Ako tijelo koje je utvrđeno ne provede potrebnu popravnu radnju u probnom razdoblju koje je utvrdila država članica, država članica, na odgovarajućoj razini, donosi odluku o opozivu imenovanja tog tijela.

Država članica odmah obavješćuje Komisiju o probnom razdoblju za tijelo koje je utvrđeno, prilažući informacije o dotičnom probnom razdoblju, o kraju probnog razdoblja nakon provedbe popravnih radnje, kao i o opozivu ovlasti tom tijelu. Obavijest države članice o utvrđivanju probnog razdoblja, ne dovodeći u pitanje primjenu članka 83., ne prekida obradu zahtjeva za međuplaćanja.

Odstupajući od prvog podstavka točke (a), Uredbom o ETS-u mogu se postaviti posebna pravila za provjeru primjenjiva na programe suradnje.

Učestalost i opseg provjera na licu mjesta moraju biti razmjerni količini iznosa javne potpore za operaciju i razini rizika koji kroz takve provjere utvrđuje tijelo za reviziju za cjelokupni sustav upravljanja i kontrole.

Komisija donosi provedbene akte o utvrđivanju tehničkih specifikacija sustava koji je uspostavljen u skladu s stavkom 2. točkom (d) ovog članka. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 150. stavka 3.

Ne-statistička metoda uzorkovanja može se koristiti ako tako prosudi tijelo za reviziju u opravdanim slučajevima u skladu s međunarodno prihvaćenim računovodstvenim standardima i u slučaju kada broj operacija za računovodstvenu godinu nije dovoljan za primjenu statističke metode.

U takvim slučajevima veličina uzorka mora biti dovoljna da omogući tijelu za reviziju da pripremi valjano revizorsko mišljenje u skladu s ►M6 člankom 63. stavkom 7. Financijske uredbe ◄ .

Ne-statistička metoda uzorkovanja obuhvaća najmanje 5 % operacija za koje su izdaci prijavljeni Komisiji tijekom računovodstvene godine i 10 % izdataka koji su prijavljeni Komisiji tijekom računovodstvene godine.

Ako se zajednički sustav upravljanja i kontrole odnosi na više operativnih programa, propisani podaci iz prvog podstavka točke (b) mogu se objediniti u isto izvješće.

FINANCIJSKO UPRAVLJANJE, PRIPREMA, PREGLED I PRIHVAĆANJE RAČUNA I FINANCIJSKE KOREKCIJE

Država članica dužna je osigurati do zatvaranja operativnog programa da je ►C1 iznos javnih izdataka isplaćenih korisnicima barem jednak doprinosu iz fondova i EFPR-a koji Komisija plaća državi članici. ◄

Doprinos iz fondova ili EFPR-a putem plaćanja konačne isplate u konačnoj obračunskoj godini ne smije prelaziti prijavljene prihvatljive javne rashode ili doprinos iz svakog fonda i kategorije regija za svaki od operativnih programa kako je utvrđeno u odluci Komisije kojom se odobrava operativni program, ovisno o tome što je niže.

U pogledu iznosa koji će se uključiti u zahtjeve za plaćanja za oblik potpore iz članka 67. stavka 1. prvog podstavka točke (e), zahtjevi za plaćanja uključuju elemente navedene u delegiranim aktima donesenima u skladu s člankom 67. stavkom 5.a i upotrebljavaju model za zahtjeve za plaćanje naveden u provedbenim aktima donesenima u skladu sa stavkom 6. ovog članka.

Ako uvjeti navedeni u prvom podstavku točki (c) nisu ispunjeni, sljedeći zahtjev za plaćanje na odgovarajući se način korigira.

Nikakav se iznos ne oduzima niti zadržava i ne naplaćuju se nikakva posebna davanja ili druga davanja s istovrsnim učinkom koja bi korisnicima mogla umanjiti navedene iznose.

Ako je operativni program usvojen 2015. godine ili kasnije, početni obroci isplaćuju se u godini usvajanja.

Dodatno početno predfinanciranje ne primjenjuje se na programe u okviru cilja „Europska teritorijalna suradnja” niti na posebna sredstva za Inicijativu za zapošljavanje mladih.

Ako do 31. prosinca 2016. ukupni dodatni iznos početnog predfinanciranja isplaćen operativnom programu iz fonda u 2015. i 2016. na temelju ovog stavka, ako je to primjenjivo, nije obuhvaćen zahtjevima za plaćanje koje podnosi tijelo za ovjeravanje za taj program, Grčka vraća Komisiji ukupni iznos dodatnog početnog predfinanciranja za taj fond isplaćen tom programu. Takav povrat nije financijski ispravak i ne umanjuje iznos potpore iz fondova ili EFPR-a operativnim programima. Vraćeni iznos smatra se unutarnjim namjenskim prihodom u skladu s člankom 21. stavkom 3. točkom (c) Financijske uredbe.

Prilikom izračuna iznosa početnog predfinanciranja iz stavka 1. do, i uključujući, 2020., u iznos potpore za cjelokupno programsko razdoblje nije uključen iznos pričuve za ostvarenje postignuća namijenjenih operativnom programu.

Priprema, pregled i prihvaćanje računa te zatvaranje operativnih programa i obustava plaćanja

Za svaku godinu od 2016. do i uključujući 2025. države članice u roku iz ►M6 članka 63. stavka 5. i članka 63. stavka 7. drugog podstavka Financijske uredbe ◄ podnose dokumente navedene u tom članku, to jest:

Odstupajući od prvog podstavka, Komisija ne izdaje nalog za povrat onih iznosa čiji bi povrat trebala osigurati od države članice na temelju računa podnesenih 2020. Iznosi čiji povrat nije osiguran upotrebljavaju se za ubrzanje ulaganja povezanih s izbijanjem bolesti COVID-19 koja su prihvatljiva na temelju ove Uredbe i pravilima za pojedine fondove.

Iznosi čiji povrat nije osiguran poravnavaju se ili se njihov povrat osigurava pri zaključenju.

U slučaju operacija osim onih iz prvog podstavka, svi popratni dokumenti moraju biti raspoloživi u roku od dvije godine od 31. prosinca nakon predaje računa u koje su uključeni završni izdaci dovršene operacije.

Upravljačko tijelo može odlučiti da se pravilo iz drugog podstavka primjenjuje i na operacije za koje su ukupni prihvatljivi izdaci manji od 1 000 000 EUR. ►C1 Razdoblje iz prvog ili drugog podstavka prekida se bilo u slučaju pravnih postupaka ili na opravdani zahtjev Komisije. ◄

Pravilima za pojedine fondove za EFPR mogu se utvrditi posebni temelji za obustavu plaćanja koji proizlaze iz nepoštovanja primjenjivih pravila u okviru zajedničke ribarstvene politike i koji su proporcionalni s obzirom na prirodu, ozbiljnost, trajanje i učestalost tog nepoštovanja.

Komisija svoje financijske korekcije temelji na pojedinačnim slučajevima utvrđenih nepravilnosti i uzima u obzir to jesu li nepravilnosti sustavne. Ako nije moguće precizno utvrditi iznos nepravilnih izdataka iz fondova ili EFPR-a, Komisija primjenjuje fiksnu stopu ili ekstrapolacijsku financijsku korekciju.

Prvi podstavak ne primjenjuje se u slučaju ozbiljnog nedostatka u učinkovitom funkcioniranju sustava upravljanja i kontrole koji je, prije dana kada su ga Komisija ili Europski revizorski sud primijetili:

Procjena ozbiljnog nedostatka u učinkovitom funkcioniranju sustava upravljanja i kontrole temelji se na primjenjivom pravu u vrijeme kad su podnesene odgovarajuće izjave o upravljanju, godišnja izvješća o kontroli i revizorska mišljenja.

Financijska korekcija Komisije ne dovodi u pitanje obvezu države članice da nastavi s postupcima povrata sredstava u skladu s člankom 143. stavkom 2. ove Uredbe i da povrati državne potpore u smislu članka 107. stavka 1. UFEU-a i članka 14. Uredbe Vijeća (EZ) br. 659/1999 ( 28 ).

Odstupajući od prvog podstavka, operacije u kojima su ukupni prihvatljivi izdaci između 200 000 EUR i 400 000 EUR za EFRR i Kohezijski fond, između 150 000 EUR i 300 000 EUR za ESF i između 100 000 i 200 000 EUR za EFPR mogu biti predmet više od jedne revizije, ako tijelo za reviziju na temelju svojeg stručnog mišljenja zaključi da nije moguće objaviti ni sastaviti revizorsko mišljenje na temelju metoda statističkog ili nestatističkog uzorkovanja iz članka 127. stavka 1. bez provođenja više od jedne revizije odgovarajuće operacije.

Ako odbor ne da nikakvo mišljenje, Komisija ne donosi nacrt provedbenog akta u pogledu provedbenih ovlasti iz članka 8. trećeg stavka, članka 22. stavka 7. petog podstavka, članka 38. stavka 3. drugog podstavka, članka 38. stavka 10., članka 39. stavka 4. drugog podstavka, članka 46. stavka 3., članka 96. stavka 2. drugog podstavka., članka 115. stavka 4. i članka 125. stavka 8. drugog podstavka te se primjenjuje članak 5. stavak 4. treći podstavak Uredbe (EU) br. 182/2011.

Europski parlament i Vijeće preispituju ovu Uredbu do 31. prosinca 2020. u skladu s člankom 177. UFEU-a.

Grčka Komisiji podnosi izvješće o provedbi stavaka 4. i 5. ovog članka do kraja 2016. te nadalje izvješćuje u okviru završnog izvješća o provedbi koje se dostavlja u skladu s člankom 89. stavkom 1. točkom (a) Uredbe (EZ) br. 1083/2006.

Ako upravljačko tijelo ili odbor za praćenje programâ u okviru cilja „Europska teritorijalna suradnja” smatra da se člankom 67. stavkom 2.a stvara nerazmjerno administrativno opterećenje, ono može odlučiti da se prijelazno razdoblje iz prvog podstavka ovog stavka produlji za razdoblje koje smatra primjerenim. O takvoj odluci obavješćuje Komisiju prije isteka inicijalnog prijelaznog razdoblja.

Prvi i drugi podstavak ne primjenjuju se na bespovratna sredstva i povratnu pomoć koji se financiraju iz ESF-a za koje javna potpora ne premašuje 50 000 EUR.

Ova Uredba stupa na snagu sljedećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Članci od 20. do 24., članak 29. stavak 3., članak 38. stavak 1. točka (a), članci 58. i 60., članci od 76. do 92., članci 118., 120. i 121. te članci od 129. do 147. primjenjuju se s učinkom od 1. siječnja 2014.

Članak 39. stavak 2. sedmi podstavak druga rečenica i članak 76. peti stavak primjenjuju se s učinkom od dana kada stupi na snagu izmjena Financijske uredbe s obzirom na opoziv odobrenih sredstava.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

U svrhu poticanja skladnog, uravnoteženog i održivog razvoja Unije i maksimalnog povećanja doprinosa ESI fondova strategiji Unije za pametni, održivi i uključivi rastu, kao i zadaćama pojedinih ESI fondova, uključujući ekonomsku, socijalnu i teritorijalnu koheziju, nužno je poduprijeti političke obveze preuzete u kontekstu strategije Unije za pametan, održiv i uključiv rast ulaganjima kroz ESI fondove i druge instrumente Unije. Zajednički strateški okvir (ZSO), stoga, u skladu s člankom 10. te s prioritetima i ciljevima iz uredbi za pojedine fondove, pruža strateške smjernice za postizanje integriranog pristupa razvoju korištenjem ESI fondova u koordinaciji s drugim instrumentima i politikama Unije, sukladnog ostalim instrumentima i politikama Unije, ►C1 u skladu s ciljevima politike i glavnim ciljnim vrijednostima strategije Unije za pametan, održiv i uključiv rast ◄ te, prema potrebi, vodećim inicijativama, uzimajući u obzir ključne teritorijalne izazove i specifične nacionalne, regionalne i lokalne kontekste.

2. DOPRINOS ESI FONDOVA STRATEGIJI UNIJE ZA PAMETAN, ODRŽIV I UKLJUČIV RAST TE USKLAĐENOST S GOSPODARSKIM UPRAVLJANJEM UNIJE

4. USKLAĐIVANJE I SINERGIJE IZMEĐU ESI FONDOVA I DRUGIH POLITIKA I INSTRUMENATA UNIJE

Usklađivanje država članica predviđeno ovim odjeljkom primjenjuje se u onoj mjeri u kojoj država članica namjerava iskoristiti potporu ESI fondova i drugih instrumenata Unije u dotičnom području javne politike. Popis programa Unije iz ovog dijela nije iscrpan.

4.2 Koordinacija sa zajedničkom poljoprivrednom politikom i zajedničkom ribarstvenom politikom

4.4 Financiranje demonstracijskih projekata u okviru pričuve za nove sudionike (NER 300) ( 30 )

1. Države članice osiguravaju koordiniranost financiranja iz ESI fondova s potporom iz programa NER 300, u okviru kojega se koriste prihodi od dražbe 300 milijuna dozvola rezerviranih u okviru pričuve za nove sudionike Europskog sustava trgovanja emisijama.

4.5 Program za okoliš i klimatske aktivnosti (LIFE) ( 31 ) i pravna stečevina u području okoliša

4.7 Program Europske unije za zapošljavanje i socijalne inovacije (EaSI) ( 33 )

4.9 Instrument pretpristupne pomoći, Europski instrument za susjedstvo i Europski fond za razvoj

5. HORIZONTALNA NAČELA IZ ČLANAKA 5., 7. I 8. TE MEĐUSEKTORSKI CILJEVI POLITIKE

Upravljačka tijela poduzimaju mjere tijekom cijeloga programskog ciklusa radi izbjegavanja ili smanjivanja štetnih učinaka za okoliš ili intervencija te osiguravanja istinskih društvenih, okolišnih i klimatskih koristi. Radnje koje treba poduzeti mogu obuhvaćati slijedeće:

U skladu s člankom 8. ublažavanje klimatskih promjena, prilagodba tim promjenama i sprečavanje rizika uključuje se u pripremu i provedbu sporazuma o partnerstvu i programa.

7.3 Doprinos središnjim programima makroregionalne strategije i strategije morskih bazena

Tablica 1:. Uobičajeni format ►C1 okvira uspješnosti ◄

Prioritet	►C1 Pokazatelj ili, prema potrebi, ključni provedbeni korak i mjerna jedinica ◄	Ključna etapa u 2018. godini	►C1 Ciljna vrijednost za 2023. ◄

ODREDBE ZA ODREĐIVANJE OPSEGA I RAZINE OBUSTAVE OBVEZA ILI PLAĆANJA IZ ČLANKA 23. STAVKA 11.

Najveću razinu obustave koja se primjenjuje na neku državu članicu u prvom se redu određuje uzimajući u obzir gornje granice iz članka 23. stavka 11. trećeg podstavka točaka od (a) do (c); Ta se razina smanjuje ako su ispunjeni jedan ili više sljedećih uvjeta:

Ukupno smanjenje razine obustave koje proizlazi iz primjene točaka od (a) do (f) ne prelazi 50 %.

Ako se situacija opisana u točki (b) ili (c) dogodi istodobno s uvjetima iz točaka (d) i (e), obustava se odgađa za godinu dana.

Obustava obveza koja se primjenjuje na državu članicu u prvom redu ima proporcionalan učinak na programe i prioritete.

3. ODREĐIVANJE KONAČNE RAZINE OBUSTAVE OBVEZA ZA PROGRAME KOJI SU OBUHVAĆENI SUSPENZIJOM.

Isključivanje prioriteta unutar nekog programa provodi se smanjivanjem obveze programa razmjerno sredstvima dodijeljenima tom prioritetu.

Razina obustave koja se primjenjuje na obveze programa jest ona koja je potrebna za postizanje ukupne razine obustave utvrđene u točki 1.

Programi i prioriteti iz točke 2. podtočaka ii. do iv. također se isključuju iz opsega obustave plaćanja.

Razina obustave koja se mora primijeniti ne smije premašiti 50 % plaćanja za programe i prioritet.

Nadalje, ako su financijski instrumenti organizirani kroz fond fondova, sporazum o financiranju između upravljačkog tijela i tijela koje provodi fond fondova moraju predvidjeti procjenu i odabir tijela koja provode financijske instrumente, uključujući pozive na iskaz interesa ili postupke javne nabave.

DEFINICIJA FIKSNIH STOPA ZA PROJEKTE KOJI OSTVARUJU NETO PRIHOD

	Sektor	Fiksne stope
1	CESTA	30 %
2	ŽELJEZNICA	20 %
3	GRADSKI PROMET	20 %
4	VODA	25 %
5	KRUTI OTPAD	20 %

GODIŠNJA RAŠČLAMBA ODOBRENIH SREDSTAVA ZA PREUZIMANJE OBVEZA U RAZDOBLJU OD 2014. DO 2020.

Prilagođeni godišnji profil (uključujući dodatno financiranje za Inicijativu za zapošljavanje mladih)

	2014.	2015.	2016.	2017.	2018.	2019.	2020.	Ukupno
U EUR, cijene iz 2011.	34 108 069 924	55 725 174 682	46 044 910 736	48 027 317 164	48 341 984 652	48 811 933 191	49 046 236 960	330 105 627 309

Metoda dodjele sredstava za slabije razvijene regije prihvatljive u okviru cilja „Ulaganje za rast i radna mjesta” iz članka 90. stavka 2. prvog podstavka točke (a).

Metoda dodjele sredstava za tranzicijske regije prihvatljive na temelju cilja „Ulaganje za rast i radna mjesta” iz članka 90. stavka 2. prvog podstavka točke (b).

Metoda dodjele sredstava za razvijenije regije prihvatljive na temelju cilja „Ulaganje za rast i radna mjesta” iz članka 90. stavka 2. prvog podstavka točke (c).

Metoda dodjele za države članice prihvatljive u okviru Kohezijskog fonda prema članku 90. stavku 3.

Metoda dodjele sredstava za cilj „Europska teritorijalna suradnja” iz članka 4. Uredbe o ETS-u

Metoda dodjele sredstava dodatnog financiranja za regije iz članka 92. stavka 1. točke (e).

Španjolskim regijama Ceuti i Melilli dodjeljuju se dodatna ukupna omotnica u iznosu od 50 000 000 EUR u okviru strukturnih fondova.

Za najudaljeniju regiju Mayotte dodjeljuje se ukupna omotnica od 200 000 000 EUR u okviru strukturnih fondova.

METODOLOGIJA KOJA SE ODNOSI NA POSEBNA SREDSTVA ZA INICIJATIVU ZA ZAPOŠLJAVANJE MLADIH IZ ČLANKA 91.

Dodatni postotni udio koji se dodaje udjelu sredstava strukturnih fondova iz članka 92. stavka 4., koji se u državi članici dodjeljuje ESF-u i odgovara udjelu te države članice za programsko razdoblje od 2007. do 2013., određuje se na temelju stope zaposlenosti (za osobe u dobi od 20 do 64 godine) referentne godine 2012. na sljedeći način:

Ukupan postotni udio države članice nakon dodavanja ne smije prijeći 52 % sredstava strukturnih fondova iz članka 92. stavka 4.

Za Hrvatsku udio sredstava strukturnih fondova, bez cilja „Europska teritorijalna suradnja”, koji se dodjeljuje ESF-u za programsko razdoblje od 2007. do 2013., jednak je prosječnom udjelu konvergencijskih regija onih država članica koje su pristupile Uniji 1. siječnja 2004. ili poslije.

U onim državama članicama u kojima najmanje 65 % stanovništva živi u slabije razvijenim regijama, podatak o bruto investicijima u fiksni kapital naveden u programima stabilnosti i konvergencije, koji pripremaju države članice u skladu s Uredbom (EZ) br. 1466/97 kako bi predstavile svoju srednjoročnu proračunsku strategiju, upotrijebit će se za određivanje javnih ili ekvivalentnih strukturnih rashoda. Podatak koji treba koristiti jest onaj o kojem se izvješćuje u kontekstu bilance i duga opće države te je povezan s proračunskim izgledima opće države, a iskazan je kao postotak BDP-a.

U onim državama članicama u kojima više od 15 %, a manje od 65 % stanovništva živi u slabije razvijenim regijama, podatak o ukupnim bruto investicijama u fiksni kapital u slabije razvijenim regijama koristit će se za određivanje javnih ili ekvivalentnih strukturnih rashoda. O njemu se izvješćuje u formatu kako je utvrđeno u prvom podstavku.

Provjere dodatnosti u skladu s člankom 95. stavkom 5. podliježu sljedećim pravilima:

Tablica 1.

Izdaci opće države izraženi kao udio u BDP-u	2014.	2015.	2016.	2017.	2018.	2019.	2020.
P51	X	X	X	X	X	X	X

Tablica 2.

	2014.	2015.	2016.	2017.	2018.	2019.	2020.
Bruto investicije u fiksni kapital opće države u slabije razvijenim regijama iskazane kao udio u BDP-u	X	X	X	X	X	X	X

U trenutku ex post provjere smatra se da je država članica zadržala razinu javnih ili istovrsnih strukturnih rashoda ako je godišnji prosjek rashoda u godinama od 2014. do 2020. jednak referentnoj razini rashoda utvrđenoj u sporazumu o partnerstvu ili viši od nje.

Ako Komisija odluči provesti financijsku korekciju u skladu s člankom 95. stavkom 6., stopa financijske korekcije dobiva se oduzimanjem 3 % od razlike između referentne razine u sporazumu o partnerstvu i ostvarene razine izražene kao postotak referentne razine te dijeljenjem tog rezultata s 10. Financijska korekcija određuje se primjenom te stope financijske korekcije na sredstva iz fondova koja su dotičnoj državi članici dodijeljena za slabije razvijene regije za cijelo programsko razdoblje.

Ako je razlika između referentne razine u sporazumu o partnerstvu i ostvarene razine, izražene kao postotak referentne razine u sporazumu o partnerstvu, 3 % ili manje, financijska korekcija neće se izvršiti.

Financijska korekcija ne prelazi 5 % sredstava iz fondova koja su dotičnoj državi članici dodijeljena za slabije razvijene regije za cijelo programsko razdoblje.

DIO I.: Tematski ex ante uvjeti

Tematski ciljevi	►C1 Investicijski prioriteti ◄	Ex ante uvjeti	Kriteriji za ispunjavanje
1. Jačanje istraživanja, tehnološkog razvoja i inovacije ►C1 (ciljna vrijednost istraživanja i razvoja) ◄ (iz članka 9. prvog stavka točke 1.)	EFRR: ►C1 — svi investicijski prioriteti u okviru tematskog cilja br. 1. ◄	1.1. Istraživanje i inovacije: Postojanje nacionalne ili regionalne strategije za pametnu specijalizaciju u skladu s nacionalnim programom reforme kako bi se povećali rashodi za privatna istraživanja i inovacije, koja je u skladu s značajkama učinkovitih nacionalnih ili regionalnih sustava za istraživanje i inovacije.	— Oblikovana je nacionalna ili regionalna strategija pametne specijalizacije koja: — — se temelji na analizi prednosti i nedostataka, mogućnosti i opasnosti ili sličnoj analizi kako bi se sredstva usmjerila na ograničen niz prioriteta u istraživanju i inovacijama; — obuhvaća mjere za poticanje privatnih ulaganja u istraživanje i tehnološki razvoj; — sadrži mehanizam praćenja. — Donesen je okvir u kojem su navedena dostupna proračunska sredstva za istraživanje i inovacije.
	EFRR: — unaprjeđenje infrastrukture i kapaciteta za istraživanja i inovacije kako bi se razvila izvrsnost u istraživanju i inovacijama te promicali kompetencijski centri, posebno oni od europskog interesa.	1.2. Infrastruktura za istraživanje i inovacije. Postojanje višegodišnjeg plana za izradu proračuna i prioriteta za ulaganja.	— Donesen je indikativan višegodišnji plan za izradu proračuna i prioriteta za ulaganja u odnosu na prioritete Unije i ako je potrebno, Europskog strateškog foruma za istraživačke infrastrukture - ESFRI.
2. Poboljšanje pristupa informacijskim i komunikacijskim tehnologijama te njihove uporabe i kakvoće ►C1 (ciljna vrijednost u području širokopojasnosti) ◄ (iz članka 9. prvog stavka točke 2.)	EFRR: — razvoj proizvoda i usluga informacijskih i komunikacijskih tehnologija, elektroničke trgovine i jačanje potražnje za informacijskim i komunikacijskim tehnologijama. — jačanje aplikacija informacijskih i komunikacijskih tehnologija za e-vladu, e-učenje, e-uključenost, e-kulturu i e-zdravlje;	2.1. Digitalni rast: strateški okvir za politiku digitalnog rasta za poticanje povoljnih, kvalitetnih i interoperabilnih privatnih i javnih usluga koje se temelje na IKT-u te za povećanje njihove upotrebemeđu građanima, uključujući pritom ranjive skupine, poduzeća, javnu upravu, uključujući prekogranične inicijative.	— Uspostavljen je strateški okvir za politiku digitalnog rasta, na primjer, u okviru nacionalne ili regionalne strategije za pametnu specijalizaciju koji obuhvaća: — pripremu proračuna i određivanje prioriteta za aktivnosti analizom prednosti i nedostataka, mogućnosti i opasnosti ili sličnom analizom sukladnom s barometrom Digitalnog programa za Europu; — analizu uravnotežene podrške za potražnju i ponudu informacijske i komunikacijske tehnologije koju je trebalo provesti; — pokazatelje za mjerenje napretka intervencija na područjima kao što su digitalna pismenost, e-uključenost, e-dostupnost i napredak e-zdravlja u okviru članka 168. UFEU-a, usklađenih, prema potrebi, s postojećim sektorskim, nacionalnim ili regionalnim strategijama Unije; — procjenu potreba za jačanjem kapaciteta informacijskih i komunikacijskih tehnologija.
	EFRR: — proširivanje dostupnosti širokopojasnog pristupa i uvođenja mreža visokih brzina te podupiranje usvajanja novih tehnologija i mreža za digitalno gospodarstvo.	2.2. Infrastruktura za mreže nove generacije (NGN); postojanje nacionalnih ili regionalnih planova povezanih s mrežama nove generacije, u kojima se u obzir uzimaju regionalne aktivnosti, ►C1 kako bi se postigle ciljne vrijednosti pristupa internetu velike brzine u Uniji ◄ , s naglaskom na područja na kojima tržište ne uspijeva pružiti otvorenu infrastrukturu pristupačne cijene i kakvoće u skladu s pravilima Unije o konkurentnosti i državnim potporama i kako bi se pružile dostupne usluge ugroženim skupinama.	— Uspostavljen je nacionalni ili regionalni plan za NGN koji sadrži: — plan infrastrukturnih ulaganja utemeljen na gospodarskoj analizi, kojim se u obzir uzimaju postojeće privatne i javne infrastrukture i planirana ulaganja; — modele održivoga ulaganja koji potiču konkurentnost i omogućuju pristup otvorenoj,povoljnoj, kvalitetnoj i naprednoj infrastrukturi i uslugama, — mjere koje se provode kako bi se potakla privatna ulaganja.
3. Jačanje konkurentnosti malih i srednjih poduzeća (MSP-ovi) (iz članka 9. prvog stavka točke 3.)	EFRR: — promicanje poduzetništva, posebno olakšavajući ekonomsko iskorištavanje novih ideja i poticanje stvaranja novih poduzeća, između ostalog u vidu poslovnih inkubatora. — potpora kapacitetu MSP-ova za rast na regionalnim, nacionalnim i međunarodnim tržištima te sudjelovanje u inovacijskim procesima.	3.1. Provedene su posebne aktivnosti za promicanje poduzetništva, uzimajući u obzir Akt o malom poduzetništvu (AMP).	— Pojedinačne aktivnosti obuhvaćaju: — uspostavljene su mjere s ciljem skraćivanja vremena i smanjenja troškova u vezi s osnivanjem poduzeća, ►C1 uzimajući u obzir ciljne vrijednosti AMP-a; ◄ — uspostavljene su mjere s ciljem skraćenja potrebnog vremena za dobivanje licenci i dozvola za pokretanje i obavljanje određene djelatnosti poduzeća, ►C1 uzimajući u obzir ciljne vrijednosti AMP-a; ◄ — uspostavljen je mehanizam za praćenje provedbe mjera utvrđenih u AMP-u i za procjenu učinka zakonodavstva na MSP-ove.
4. Potpora prelasku na ekonomiju s niskom razinom emisije ugljika u svim sektorima (iz članka 9. prvog stavka točke 4.)	EFRR + Kohezijski fond: — podupiranje energetske učinkovitosti, pametnog upravljanja energijom i korištenja obnovljive energije u javnoj infrastrukturi, uključujući u javnim zgradama, i stambenom sektoru.	4.1. Provedene su radnje za promicanje učinkovite potrošnje energije te učinkovitih ulaganja u energetsku učinkovitost kod izgradnje ili obnove zgrada.	— Aktivnosti obuhvaćaju: — mjere kojima se osigurava uspostava minimalnih zahtjeva povezanih s energetskim svojstvima zgrada u skladu s člankom 3., člankom 4. i člankom 5. Direktive 2010/31/EU Europskog parlamenta i Vijeća (1); — mjere nužne za uspostavu sustava certificiranja energetskih svojstava zgrada u skladus člankom 11. Direktive 2010/31/EU; — mjere kojima se osigurava strateški plan o energetskoj učinkovitosti, u skladu s člankom 3. Direktive 2012/27 EU Europskog parlamenta i Vijeća (2); — mjere u skladu s člankom 13. Direktive 2006/32/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (1) o energetskoj učinkovitosti u krajnjoj potrošnji i energetskim uslugama kako bi se osiguralo da krajnji korisnici dobiju pojedinačna brojila u mjeri u kojoj je to tehnički izvedivo, financijski razumno i razmjerno u odnosu na potencijalnu uštedu energije.
	ERDF + Kohezijski fond: — promicanje visokoučinkovite kogeneracije toplinske i električne energije na temelju korisne potražnje.	4.2. Provedene su radnje za promicanje visokoučinkovite kogeneracije toplinske i električne energije.	— Aktivnosti obuhvaćaju: — potporu za kogeneraciju utemeljenu na potražnji korisne topline i uštedama primarne energije u skladu s člankom 7. stavkom 1. i člankom 9. stavkom 1. točkama (a) i (b) Direktive 2004/8/EZ te ocjenjivanje koje provode države članice ili njihova nadležna tijela postojećeg zakonodavnog i regulatornog okvira u odnosu na postupke odobrenja ili druge postupke s ciljem: — (a) poticanja projektiranja kogeneracijskih jedinica kako bi zadovoljile ekonomski opravdanu potražnju za proizvodnjom korisne topline iizbjegavanja proizvodnje toplinske energije u razmjerima većima od proizvodnje korisne topline; te da (b) smanjenja regulatornih i neregulatornih prepreka povećanju kogeneracije.
	EFRR + Kohezijski fond: — promicanje proizvodnje i distribucije energije dobivene iz obnovljivih izvora.	4.3. Provedene su radnje za promicanje proizvodnje i distribucije obnovljivih izvora energije (2).	— Uspostavljeni su pregledni programi potpore, prioritetni pristup mreži ili zajamčeni pristup i prioritet u otpremi, kao i standardna pravila u vezi s pokrivanjem i podjelom troškova tehničkih prilagodbi objavljena u skladu s člankom 14. stavkom 1., člankom 16. stavkom 2. i člankom 16. stavkom 3. Direktive 2009/28/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (2). — Država članica usvojila je nacionalni akcijski plan za obnovljivu energiju u skladu s člankom 4. Direktive 2009/28/EZ.
5. Promicanje prilagodbe na klimatske promjene te sprečavanja rizika i upravljanja njime ►C1 (ciljna vrijednost u području klimatskih promjena) ◄ (iz članka 9. prvog stavka točke 5.)	EFRR+ Kohezijski fond: — promicanje ulaganja radi suočavanja sa specifičnim rizicima, omogućujući spremnost na katastrofe i razvijajući sustave za upravljanje katastrofama.	5.1. Sprečavanje rizika i upravljanje rizikom: postojanje nacionalnih ili regionalnih procjena rizika za upravljanje katastrofama, pri čemu se vodi računa o prilagodbi na klimatske promjene.	— Uspostavlja se nacionalna ili regionalna procjena rizika sa sljedećim elementima: — opisom procesa, metodologije, metoda i neosjetljivih podataka koji se koriste za procjenu rizika, kao i kriterija utemeljenih na riziku za određivanje prioriteta ulaganja; — opisom mogućih razvoja događaja s jednim ili više rizika; — uzimanjem u obzir nacionalne strategije za prilagodbu na klimatske promjene, ako je potrebno.
6. Očuvanje i zaštita okoliša i promicanje učinkovitosti resursa (iz članka 9. prvog stavka točke 6.)	EFRR + Kohezijski fond: — ulaganje u vodni sektor kako bi se ispunili zahtjevi pravne stečevine Unije u vezi s okolišem i započele rješavati potrebe koje su utvrdile države članice za ulaganjem koje nadilazi te zahtjeve.	6.1. Vodni sektor: postojanje a) politike određivanja cijene vode koja daje prikladne poticaje korisnicima da učinkovito koriste vodne resurse i b) prikladan doprinos različitih načina korištenja voda povratu troškova vodnih usluga po stopi koja je utvrđena u odobrenom planu upravljanja vodenim slivom za ulaganja podržana u okviru programa.	— U sektorima koji su poduprti iz EFRR i Kohezijski fond država je članica različitim načinima korištenja voda osigurala povrat troškova povezanih s vodnim uslugama po sektoru, u skladu s člankom 9. stavkom 1. prvom alinejom Direktive 2000/60/EZ, uzimajući u obzir, ako je potrebno, društvene, okolišne i ekonomske učinke povrata kao i zemljopisne i klimatske uvjete u predmetnoj regiji ili regijama. — Usvajanje plana upravljanja riječnim slivovima za područja riječnih slivova u skladu s člankom 13. Direktive 2000/60/EZ.
	EFRR + Kohezijski fond: — ulaganje u sektor otpada kako bi se ispunili zahtjevi pravne stečevine Unije u vezi s okolišem te zadovoljile potrebe za ulaganjem koje su utvrdile države članice i koje nadilaze spomenute zahtjeve.	6.2. Sektor otpada: Promicanje gospodarski i okolišno održivih ulaganja u sektor otpada, a posebno razvojem planova gospodarenja otpadom u skladu s Direktivom 2008/98/EZ o otpadu i s hijerarhijom otpada.	— Komisiji je predano izvješće o provedbi u skladu s člankom 11. stavkom 5. Direktive 2008/98/EZ o napretku na području ispunjavanja ciljeva iz članka 11. Direktive 2008/98/EZ. — Postojanje jednog ili više planova gospodarenja otpadom u skladu s člankom 28. Direktive 2008/98/EZ; — Postojanje programa sprječavanja nastanka otpada, kako je predviđeno člankom 29. Direktive 2008/98/EZ; — Donesene su mjere potrebne za ispunjenje ciljeva povezanih s pripremom za ponovnu uporabu i recikliranje do 2020. u skladu s člankom 11. stavkom 2. Direktive 2008/98/EZ.
7. Promicanje održivog prometa i otklanjanje uskih grla u infrastrukturama glavnih mreža (iz članka 9. prvog stavka točke 7.)	EFRR + Kohezijski fond: — podupiranje multimodalnog jedinstvenog europskog prometnog prostora ulaganjem u TEN-T. — razvoj i obnova sveobuhvatnih, visokokvalitetnih i interoperabilnih željezničkih sustava te promicanje mjera za smanjenje buke. — razvoj i unaprjeđenje prometnih sustava prihvatljivih za okoliš (uključujući nisku razinu buke) i s niskim emisijama ugljika, uključujući unutarnje plovne putove i pomorski prijevoz, luke, multimodalne veze i aerodromsku infrastrukturu, radi promicanja održive regionalne i lokalne mobilnosti. EFRR: — jačanje regionalne mobilnosti povezujući sekundarne i tercijarne čvorove s infrastrukturom Transeuropske prometne mreže, uključujući multimodalne čvorove.	7.1. Promet: Postojanje sveobuhvatnih plan(ov)a ili okvira/â za ulaganja u promet u skladu s institucionalnim ustrojstvom država članica (uključujući javni prijevoz na regionalnoj i lokalnoj razini) koji podupiru razvoj infrastrukture i poboljšavaju povezanost sa sveobuhvatnim i središnjim mrežama TEN-T.	— Postojanje sveobuhvatnog prometnog plana/ sveobuhvatnih prometnih planova ili okvira/â za ulaganje u prometni sektor u skladu s pravnim zahtjevima za strateškom procjenom utjecaja na okoliš i kojima se utvrđuje: — — doprinos jedinstvenom Europskom prometnom području u skladu s člankom 10. Uredbe (EU) br. 1315/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (3), uključujući prioritete za ulaganja u: — — jezgrenu mrežu TEN-T i sveobuhvatnu mrežu kada su predviđena ulaganja iz EFRR-a i Kohezijskog fonda; i — sekundarnu povezanost; — realističan i razrađen plan provedbe za projekte za koje je predviđena potpora iz EFRR-a i Kohezijskog fonda; — mjere za osiguranje sposobnosti posredničkih tijela i korisnika da ostvare plan provedbe projekata.
	ERDF + Kohezijski fond: — podupiranje multimodalnog jedinstvenog europskog prometnog prostora ulaganjem u TEN-T. — razvoj i obnova sveobuhvatnih, visokokvalitetnih i interoperabilnih željezničkih sustava te promicanje mjera za smanjenje buke. — razvoj i unaprjeđenje prometnih sustava prihvatljivih za okoliš (uključujući nisku razinu buke) i s niskim emisijama ugljika, uključujući unutarnje plovne putove i pomorski prijevoz, luke, multimodalne veze i aerodromsku infrastrukturu, radi promicanja održive regionalne i lokalne mobilnosti. EFRR: — jačanje regionalne mobilnosti povezujući sekundarne i tercijarne čvorove s infrastrukturom Transeuropske prometne mreže, uključujući multimodalne čvorove.	7.2. Željeznička infrastruktura: postojanje, u sklopu sveobuhvatnog plana/sveobuhvatnih planova ili okvira/okvirâ, odjeljka izričito posvećenog razvoju željeznice u skladu s institucionalnim ustrojstvima država članica (uključujući s obzirom na javni prijevoz na regionalnoj i lokalnoj razini),čime se podupire razvoj infrastrukture i poboljšava povezanost sa sveobuhvatnim i jezgrenim mrežama TEN-T. Ulaganja obuhvaćaju pokretnu imovinu, interoperabilnost i izgradnju kapaciteta.	— Postojanje odjeljka o razvoju željeznice u okviru plan(ov)a ili okvira/â, kako je navedeno gore, čime se ispunjavaju pravni zahtjevi za stratešku procjenuučinka na okoliš (SPUO) i realističan i razrađen plan provedbe projekata (uključujući raspored i proračunski okvir); — Mjere za osiguranje sposobnosti posredničkih tijela i korisnika da ostvare plan provedbe projekata.
	EFRR + Kohezijski fond: — podupiranje multimodalnog jedinstvenog europskog prometnog prostora ulaganjem u TEN-T. — razvoj i obnova sveobuhvatnih, visokokvalitetnih i interoperabilnih željezničkih sustava te promicanje mjera za smanjenje buke. — razvoj i unaprjeđenje prometnih sustava prihvatljivih za okoliš (uključujući nisku razinu buke) i s niskim emisijama ugljika, uključujući unutarnje plovne putove i pomorski prijevoz, luke, multimodalne veze i aerodromsku infrastrukturu, radi promicanja održive regionalne i lokalne mobilnosti. EFRR: — jačanje regionalne mobilnosti povezujući sekundarne i tercijarne čvorove s infrastrukturom Transeuropske prometne mreže, uključujući multimodalne čvorove.	7.3. Drugi načini prijevoza, uključujući kopnene plovne putove i pomorski prijevoz, luke, multimodalne čvorove i aerodromsku infrastrukturu: postojanje posebnog odjeljka u okviru sveobuhvatnog prometnog plana, ili više njih, ili okvira o unutarnjim plovnim putovima i pomorskom prijevozu, lukama, multimodalnim čvorovima i aerodromskoj infrastrukturi, koji doprinose boljoj povezanosti s TEN-T sveobuhvatnim i jezgrenim mrežama i promicanju održive regionalne i lokalne mobilnosti.	— Postojanje posebnog odjeljka o unutarnjim plovnim putovima i pomorskom prijevozu, lukama, multimodalnim čvorovima i aerodromskoj infrastrukturi u okviru prometnog plana, ili više njih, ili okvira koji: — — ispunjavaju pravne zahtjeve za stratešku procjenu učinka na okoliš; — uspostavljaju realističan i razrađen plan provedbe projekata (što uključuje i vremenski raspored, proračunski okvir); — Mjere za osiguranje sposobnosti posredničkih tijela i korisnika da ostvare plan provedbe projekata.
	EFRR: — unaprjeđenje energetske učinkovitosti i sigurnosti opskrbe razvijanjem pametne distribucije energije, sustava za pohranu i prijenos te integracijom distribuirane proizvodnje iz obnovljivih izvora.	7.4. Razvoj pametnih sustava za distribuciju, skladištenje i prijenos energije. Postojanje sveobuhvatnih planova za ulaganja u infrastrukturu pametne energije i regulatornih mjera, što doprinosi boljoj energetskoj učinkovitosti i sigurnosti opskrbe.	— Oblikovani su sveobuhvatni planovi s opisom prioriteta nacionalne energetske infrastrukture: — — u skladu s člankom 22. Direktive 2009/72/EZ i Direktive 2009/73/EZ, ako je primjenjivo, i — u skladu s relevantnim regionalnim planovima ulaganja iz članka 12. i s desetogodišnjim planom Unije za razvoj mreže, u skladu s člankom 8. stavkom 3. točkom (b) Uredbi (EZ) br. 714/2009 Europskog parlamenta i Vijeća (4) i Uredbom (EZ) br. 715/2009 Europskog parlamenta i Vijeća (5) i — u skladu s člankom 3. stavkom 4. Uredbe (EU) br. 347/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (6); — Ti planovi obuhvaćaju: — — realističan i razrađen plan provedbe za projekte za koje je predviđena potpora iz EFRR-a; — mjere za ostvarenje ciljeva socijalne i ekonomske kohezije i zaštite okoliša u skladu s člankom 3. stavkom 10. Direktive 2009/72/EZ i člankom 3. stavkom 7. Direktive 2009/73/EZ; — mjere za ostvarivanje optimalne uporabe energije i promicanje energetske učinkovitosti u skladu s člankom 3. stavkom 11. Direktive 2009/72/EZ i člankom 3. stavkom 8. Direktive 2009/73/EZ.
8. Promicanje održivog i kvalitetnog zapošljavanja i podrška mobilnosti radne snage; ►C1 (ciljna vrijednost u području zapošljavanja) ◄ (iz članka 9. prvog stavka točke 8.)	ESF: — pristup zapošljavanju za osobe koje traže posao i neaktivne osobe, uključujući osobe koje su dugoročno nezaposlene i one koje su daleko od tržišta rada, također provedbom lokalnih inicijativa za zapošljavanje i potpore za mobilnost radne snage.	8.1. Osmišljene su politike aktivnog tržišta rada i provode se u skladu sa smjernicama za zapošljavanje.	— Službe za zapošljavanje mogu pružiti i doista i pružaju: — — personaliziranih usluga, savjetovanja i aktivnih i preventivnih mjera na tržištu rada u ranoj fazi, koje su otvorene za sve koji traže posao, s posebnim naglaskom na osobe koje su izložene najvećem riziku od socijalne isključenosti, uključujući osobe iz marginaliziranih zajednica; — sveobuhvatno i sustavno informiranje o novim slobodnim radnim mjestima i mogućnostima zapošljavanja, uzimajući u obzir promjenjivost potreba na tržištu rada. — Službe za zapošljavanje uspostavile su formalne ili neformalne mehanizme suradnje s mjerodavnim zainteresiranim stranama.
	ESF: — samozapošljavanje, poduzetništvo i osnivanje poduzeća, uključujući inovativna mala, srednja i mikro poduzeća. EFRR: — potpora razvoju poslovnih inkubatora i investicijska potpora za samozapošljavanje, osnivanje mikropoduzeća i poduzeća;	8.2. Samozapošljavanje, poduzetništvo i osnivanje poduzeća: postojanje strateškog okvira politika za uključiva nova poduzeća.	— Uspostavljen je strateški okvir politika za uključivu potporu novim poduzećima sa sljedećim elementima: — uspostavljene su mjere s ciljem skraćenja vremena i smanjenja troškova osnivanja poduzeća ►C1 uzimajući u obzir ciljne vrijednosti AMP-a; ◄ — uspostavljene su mjere s ciljem skraćenja vremena potrebnog za dobivanje licenci i dozvola za pokretanje i obavljanje određene djelatnosti poduzeća, ►C1 uzimajući u obzir ciljne vrijednosti AMP-a; ◄ — radnjama kojima se povezuju odgovarajuće usluge za razvoj poslovanja i financijske usluge (pristup kapitalu), što obuhvaća i dopiranje do zapostavljenih skupina i/ili područja, ako je potrebno.
	ESF: — modernizacija ustanova tržišta rada kao što su javne i privatne službe za zapošljavanje, bolja usklađenost s potrebama tržišta rada, što obuhvaća aktivnosti za povećanje nadnacionalne mobilnosti radne snage programima mobilnosti, te bolja suradnja institucija i relevantnih zainteresiranih strana. EFRR: — ulaganje u infrastrukturu službi za zapošljavanje;	8.3. Ustanove tržišta rada osuvremenjene su i ojačane u skladu sa smjernicama za zapošljavanje; Reformama ustanova tržišta rada prethodi stvaranje jasnog strateškog okvira i ex ante procjena, što uključuje i spolnu odrednicu	— Radnje za reformu službi za zapošljavanje usmjerene k osiguravanju sposobnosti tih službi za provedbu: — — personaliziranih usluga, savjetovanja i aktivnih i preventivnih mjera na tržištu rada u ranoj fazi, koje su otvorene za sve koji traže posao, s posebnim naglaskomna osobe koje su najizloženije riziku od socijalne isključenosti, uključujući osobe iz marginaliziranih zajednica; — sveobuhvatno i sustavno informiranje o novim slobodnim radnim mjestima i mogućnostima zapošljavanja, uzimajući u obzir promjenjivost potreba na tržištu rada. — Reforma službi za zapošljavanje uključivat će stvaranje formalnih i neformalnih mreža suradnje s mjerodavnim zainteresiranim stranama.
	ESF: — aktivno i zdravo starenje.	8.4. Aktivno i zdravo starenje: Osmišljene su politike aktivnog starenja u skladu sa smjernicama za zapošljavanje	— Relevantne zainteresirane strane uključene su u izradu i praćenje politika aktivnog starenja s ciljem zadržavanja starijih radnika na tržištu rada i promicanja njihova zapošljavanja; — Država članica uvela je mjere za promicanje aktivnog starenja.
	ESF: — prilagodba radnika, poduzeća i poduzetnika promjeni.	8.5. Prilagodba radnika, poduzeća i poduzetnika promjeni: postojanje politika čija je svrha poticanje predviđanja i dobrog upravljanja promjenama i preustrojem.	— Uspostavljeni su instrumenti za potporu socijalnim partnerima i javnim tijelima kako bi se razvili i pratili proaktivni pristupi promjeni i preustroju, koji uključuju mjere za: — promicanje predviđanja promjena; — promicanje priprema i upravljanja postupkom preustroja.
	ESF: — održivo uključivanje mladih na tržište rada, osobito onih koji ne rade i nisu u sustavu rada, obrazovanja ili osposobljavanja, u tržište rada, uključujući mlade koji su izloženiriziku od socijalne isključenosti i mlade iz marginaliziranih zajednica, između ostalog provedbom Jamstva za mlade;	8.6. Postojanje strateškog okvira politika za promicanje zapošljavanja mladih, uključujući u vidu provedbe programa Jamstvo za mlade. Ovaj se ex ante uvjet primjenjuje samo za provedbu Inicijative za zapošljavanje mladih	— Uspostavljen je strateški okvir politika za promicanje zapošljavanja mladih, koji: — se temelji na dokazima kojima se mjere rezultati za mlade ljude koji ne rade i nisu u sustavuobrazovanja ili osposobljavanja i koji predstavlja bazu za razvoj ciljanih politika i praćenje promjena; — utvrđuje mjerodavno javno tijelo nadležno za utvrđivanje i upravljanje mjerama za zapošljavanje mladih i za koordinaciju partnerstava na svim razinama i u svim sektorima; — uključuje sve zainteresirane strane koje su mjerodavne za rješavanje pitanja nezaposlenosti mladih; — dopušta ranu intervenciju i aktivaciju; — obuhvaća mjere potpore za dostupnost zapošljavanja, unaprijeđenije vještina, mobilnost radne snage i održivo uključivanje mladih koji ne rade i nisu u sustavu rada, obrazovanja ili osposobljavanja u tržište rada.
9. Promicanje socijalne uključenosti, borba protiv siromaštva i svih oblika diskriminacije ►C1 (ciljna vrijednost koja se odnosi na siromaštvo) ◄ (iz članka 9. prvog stavka točke 9.)	ESF: — aktivna uključenost, uključujući s ciljem promicanja jednakih prilika, aktivnog sudjelovanja i poboljšanja zapošljivosti. EFRR: — ulaganja u zdravstvenu i socijalnu infrastrukturu koje doprinose nacionalnom, regionalnom i lokalnom razvoju, smanjenje nejednakosti u pogledu zdravstvenog statusa te promicanje socijalne uključenosti u vidupoboljšanja pristupa društvenim, kulturnim i rekreacijskim uslugama te prijelaz iz institucionalnih usluga u usluge u okviru zajednice. — pružanje potpore fizičkoj, ekonomskoj i društvenoj obnovi ugroženih zajednica u urbanim i ruralnim područjima.	9.1. Postojanje i provedba nacionalnog strateškog okvira politika za smanjenje siromaštva, čiji je cilj aktivno uključivanje ljudi isključenih s tržišta rada u skladu sa smjernicama o zapošljavanju.	— Uspostavljen je nacionalni strateški okvir politika za smanjenje siromaštva, čiji je cilj aktivno uključivanje i koji: — — osigurava dovoljnu bazu dokaza za razvoj politika za smanjenje siromaštva i praćenje promjena; — ►C1 sadrži mjere kojima se podupire ostvarenje nacionalne ciljne vrijednosti u pogledu siromaštva i socijalne isključenosti ◄ (kako je definirao u nacionalnom programu reforme), uključujući promicanje održivih i kvalitetnih prilika za zapošljavanje za osobekojima najviše prijeti socijalnaisključenost, uključujući osobe iz marginaliziranih zajednica; — uključuje mjerodavne zainteresirane strane u borbu protiv siromaštva; — ovisno o utvrđenim potrebama, uključuje mjere za prelazak s institucionalne skrbi na skrb u zajednici; — Na zahtjev i ako je potrebno, relevantnim zainteresiranim stranama pruža se podrška pri podnošenju prijava za projekte i pri provedbi i vođenju odabranih projekata.
	ESF: — socioekonomske integracije marginaliziranih zajednica poput romske zajednice; EFRR: — ulaganja u zdravstvenu i socijalnu infrastrukturu, koja doprinose nacionalnom, regionalnom i lokalnom razvoju, smanjenju nejednakosti u pogledu zdravstvenog statusa te promicanju socijalne uključenosti u vidu poboljšanja pristupa društvenim, kulturnim i rekreacijskim uslugama te prijelazu s institucionalnih usluga na usluge u okviru zajednice. — potpora za fizičku, ekonomsku i društvenu obnovu ugroženih zajednica u urbanim i ruralnim područjima. — ulaganje u obrazovanje, osposobljavanje i strukovno osposobljavanje za vještine i cjeloživotno učenje razvojem infrastrukture za obrazovanje i osposobljavanje.	9.2. Uspostavljen je nacionalni strateški politički okvir za uključivanje Roma	— Uspostavljena je nacionalna strategija politike za uključivanje romskog stanovništva, koja: — — određuje ostvarljive nacionalne ciljeve za integraciju Roma kako bi se premostio jaz u odnosu na opću populaciju. ►C1 S tim bi se ciljnim vrijednostima trebalo rješavati četiri cilja EU-a u vezi s integracijom Roma koji se odnose ◄ na pristup obrazovanju, zapošljavanje, zdravstvenu skrb i stanovanje; — gdje je potrebno, prepoznaje zapostavljene mikroregije ili izdvojene četvrti s najugroženijim zajednicama, koristeći se već dostupnim socioekonomskim i prostornimpokazateljima (a to su vrlo niska razina obrazovanosti, dugoročna nezaposlenost itd.); — obuhvaća učinkovite metode praćenja za procjenu učinka mjera usmjerenih k integraciji Roma te mehanizam za reviziju za prilagodbu strategije; — je osmišljena, provodi se i nadzire se u uskoj suradnji i trajnom dijalogu s romskim civilnim društvom, regionalnim i lokalnim tijelima. — Na zahtjev i ako je potrebno, relevantnim zainteresiranim stranama pružiti će se potpora pri podnošenju prijava za projekte i pri provedbi i vođenju odabranih projekata.
	ESF: — poboljšanje pristupa plativim, održivim i visokokvalitetnim uslugama, uključujući zdravstvenoj skrbi i socijalnim uslugama od općeg interesa; EFRR: — ulaganja u zdravstvenu i socijalnu infrastrukturu, koja doprinose nacionalnom, regionalnom i lokalnom razvoju, smanjenju nejednakosti u pogledu zdravstvenog statusa te promicanju socijalne uključenosti u vidu poboljšanja pristupa društvenim, kulturnim irekreacijskim uslugama te prijelazu s institucionalnih usluga na usluge u okviru zajednice.	9.3. Zdravlje: Postojanje nacionalnog ili regionalnog strateškog okvira politika za zdravlje u okviru članka 168. UFEU-a kojim se osigurava gospodarska održivost:	— Postoji nacionalni ili regionalni strateški okvir politika za zdravlje, koji sadrži: — — koordinirane mjere za unapređenje pristupa zdravstvenim uslugama; — mjere za poticanje učinkovitosti u zdravstvenom sektoru, uvođenjem modela pružanja usluga i infrastrukture; — sustav za praćenje i reviziju. — Država članica ili regija usvojila je okvir, u kojem su navedena dostupna proračunska sredstva na indikativnoj osnovi i troškovnoučinkovita koncentracija sredstava za prioritetne potrebe za zdravstvo.
10. ulaganje u obrazovanje,osposobljavanje i stručno osposobljavanje za vještine i cjeloživotno učenje; ►C1 (ciljna vrijednost u području obrazovanja) ◄ (iz članka 9. prvog stavka točke 10.)	ESF: — smanjenje i sprečavanje ranog napuštanja školovanja i promicanje jednakog pristupa ranom, osnovnom i srednjem obrazovanju dobre kvalitete uključujući formalne, neformalne i informalne načine učenja za ponovno uključivanje u obrazovanje i stručno osposobljavanje; EFRR: — ulaganje u obrazovanje, osposobljavanje i strukovno osposobljavanje za vještine i cjeloživotno učenje razvojem infrastrukture za obrazovanje i osposobljavanje.	10.1. Rano napuštanje školovanja: Postojanje strateškog okvira politike za smanjenje ranog napuštanja školovanja u okviru članka 165. UFEU-a.	— Uspostavljen je sustav za prikupljanje i analizu podataka i spoznaja o ranom napuštanju školovanja na relevantnim razinama, kojim se: — — pruža dostatni temelj zasnovan na dokazima za razvoj ciljne politike i prati razvoj situacije. — Uspostavljen je strateški okvir politike usmjeren na rješavanje ranog napuštanja školovanja, koji: — — se temelji na dokazima; — ►C1 obuhvaća relevantne obrazovne sektore, uključujući rani razvoj djeteta i ciljne vrijednosti u skupinama koje su izložene ◄ najvećem riziku od ranog napuštanja školovanja, uključujući osobe iz marginaliziranih zajednica te se bavi pitanjima prevencije, intervencije i kompenzacije; — uključuje sve sektore politike i zainteresirane strane relevantne za rješavanje pitanja ranog napuštanja školovanja.
	ESF: — poboljšanje kvalitete, učinkovitosti i pristupa tercijarnom ili istovrsnom obrazovanju s ciljem povećanjarazina sudjelovanja i postignute razine obrazovanja, posebno za zapostavljene skupine; EFRR: — ulaganje u obrazovanje, osposobljavanje i strukovno osposobljavanje za vještine i cjeloživotno učenje razvojem infrastrukture za obrazovanje i osposobljavanje.	10.2. Visoko obrazovanje: Postojanje nacionalnog ili regionalnog strateškog okvira politike za povećanje stjecanja tercijarnog obrazovanja te za veću kvalitetu i učinkovitost u okviru članka 165. UFEU-a.	— Uspostavljen je nacionalni ili regionalni strateški okvir politike tercijarnog obrazovanja sa sljedećim elementima: — prema potrebi, mjerama za povećanje sudjelovanja i postignuterazine obrazovanja kojima se: — — povećava udio visokog obrazovanja među skupinama s niskim prihodima i drugim nedovoljno zastupljenim skupinama, s posebnim naglaskom na zapostavljene skupine, uključujući osobe iz marginaliziranih zajednica; — smanjuje stopa odustajanja/poboljšava stopa završavanja školovanja; — potiče osmišljanje inovativnih sadržaja i programa; — mjerama za povećanje razine zapošljivosti i poduzetništva kojima se: — — potiče razvoj „generičkih vještina”, što uključuje i poduzetništvo u relevantnim programima visokog obrazovanja; — smanjuju razlike među spolovima u izboru studija i zanimanja.
	ESF: — poboljšanje jednakog pristupa cjeloživotnom učenju za sve dobne skupine u formalnom, neformalnom i informalnom okruženju, unapređenje znanja, vještina i kompetencija radne snage, promicanje fleksibilnih načina učenja, između ostalog profesionalnim savjetovanjem i potvrđivanjem stečenih kompetencija. EFRR: — ulaganje u obrazovanje, osposobljavanje i strukovno osposobljavanje za vještine i cjeloživotnoučenje razvojem infrastrukture za obrazovanje i osposobljavanje.	10.3. Cjeloživotno učenje: Postojanje nacionalnog i/ili regionalnog strateškog okvira politike za cjeloživotno učenje u okviru članka 165. UFEU-a.	— Uspostavljen je nacionalni ili regionalni strateški okvir politika za cjeloživotno učenje, koji sadrži mjere: — kojima se podupire razvoj i povezivanje usluga povezanih s cjeloživotnim učenjem, uključujući njihovu provedbu i unaprjeđivanje vještina, (npr. potvrđivanje, orijentacija, obrazovanje i osposobljavanje) i uključivanje relevantnih zainteresiranih strana; — za razvoj vještina koje odgovaraju potrebama različitih ciljnih skupina koje su određene kao prioriteti u nacionalnim ili regionalnim strateškim okvirima politike (na primjer, mladi ljudi u stručnom osposobljavanju, odrasli, roditelji koji se vraćaju na tržište rada, niskokvalificirani i stariji radnici, migranti i druge zapostavljene skupine, a posebno osobe s invaliditetom); — za širenje pristupa cjeloživotnom učenju koje uključuju i napore usmjerene k djelotvornoj primjeni transparentnih instrumenata (na primjer Europski kvalifikacijski okvir, nacionalni kvalifikacijski okvir, Europski sustav kredita u strukovnom obrazovanju i osposobljavanju, Europski okvir za osiguranje kvalitete u strukovnom obrazovanju i osposobljavanju); — za poboljšanje primjerenosti obrazovanja i osposobljavanja tržištu rada te njihove prilagodbe potrebama ciljnih skupina (na primjer mladih ljudi u stručnom osposobljavanju, odraslih, roditelja koji se vraćaju na tržište rada, niskokvalificiranih i starijih radnika, migranata i drugih zapostavljenih skupina, a posebno osoba s invaliditetom).
	ESF: — poboljšanje primjerenosti obrazovanja i osposobljavanja tržištu rada, olakšavanje prijelaza iz obrazovanja na posao, jačanje sustava za strukovno obrazovanje i osposobljavanje te njihove kvalitete, između ostalog mehanizmima za predviđanjevještina, prilagodbom nastavnih planova i programa te uvođenjem i razvojem sustava učenja koji se temelje na radu, uključujući dualne sustave učenja i programe naukovanja. EFRR: — ulaganje u obrazovanje, osposobljavanje i strukovno osposobljavanje za vještine i cjeloživotno učenje razvojem infrastrukture za obrazovanje i osposobljavanje.	10.4. Postojanje nacionalnog ili regionalnog strateškog okvira politika za poboljšanje kvalitete sustava za strukovno obrazovanje i osposobljavanje (VET) u okviru članka 165. UFEU-a.	— Uspostavljen je nacionalni ili regionalni strateški okvira politike za poboljšanje kvalitete i učinkovitosti sustava za strukovnoobrazovanje i osposobljavanje (VET) u okviru članka 165. UFEU-a, kojim su obuhvaćene mjere za sljedeće: — poboljšanje primjerenosti sustava za strukovno obrazovanje i osposobljavanje tržištu rada, u uskoj suradnji s relevantnim zainteresiranim stranama, između ostalog mehanizmima za predviđanje vještina, prilagodbom nastavnih planova i programa te jačanjem različitih oblika ponude učenja koje se temelji na radu; — poboljšanje kvalitete i atraktivnosti strukovnog obrazovanja i osposobljavanje (VET), između ostalog uspostavom nacionalnog pristupa za osiguranje kvalitete strukovnog obrazovanja i osposobljavanja (na primjer u skladu s Europskim referentnim okvirom za osiguranje kvalitete u strukovnom obrazovanju i osposobljavanju) i primjenom instrumenata za transparentnost i priznavanje, primjerice Europskog sustava kredita u strukovnom obrazovanju i osposobljavanju. (ECVET).
11. Jačanje institucionalnih kapaciteta javnih tijela i zainteresiranih strana i učinkovite javne uprave. (iz članka 9. prvog stavka točke 11.)	ESF: — ulaganja u institucionalne kapacitete te u učinkovitost javnih uprava i javnih službi na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini s ciljem reformiranja, boljeg uređivanja i dobrog upravljanja. EFRR: — poboljšanje institucionalnog kapaciteta tijela javne vlasti i zainteresiranih strana te učinkovite javne uprave jačanjem institucionalnog kapaciteta i učinkovitosti javnih uprava i službi povezanih s provedbom EFRR-a.i potpora mjerama sklopu ESF-a za jačanje institucionalnog kapaciteta i učinkovitošću javne uprave koje se podupiru iz ESF-a Kohezijski fond: — poboljšanje institucionalnog kapaciteta tijela javne vlasti i zainteresiranih strana te učinkovite javne uprave mjerama jačanja institucionalnog kapaciteta i učinkovitosti javnih uprava i službi povezanih s provedbom Kohezijskog fonda.	— postojanje strateškog okvira politike za jačanje administrativne učinkovitosti država članica, uključujući reformu javne uprave.	— Pripremljen je strateški okvir politika za jačanje administrativne učinkovitosti javnih tijela država članica i njihovih vještina, koji je u postupku provedbe i koji u spomenutu svrhu koristi sljedeće elemente: — analizu i strateško planiranje zakonodavnih, organizacijskih i/ili procesnih reformnih aktivnosti; — razvoj sustava za upravljanje kvalitetom; — integrirane aktivnosti za pojednostavljivanje i racionalizaciju upravnih postupaka; — razvoj i provedbu strategija ljudskih resursa i politika koje obuhvaćaju glavne nedostatke utvrđene na tom području; — razvoj vještina na svim profesionalnim razinama unutar javnih tijela; — razvoj postupaka i instrumenata za praćenje i ocjenjivanje.
(1) Direktiva 2010/31/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 19. svibnja 2010. o energetskoj učinkovitosti zgrada (SL L 153, 18.6.2010., str. 13.). (2) Direktiva 2012/27/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o energetskoj učinkovitosti, izmjeni direktiva 2009/125/EZ i 2010/30/EU i stavljanju izvan snage direktiva 2004/8/EZ i 2006/32/EZ (SL L 315, 14.11.2012., str. 1.). (3) Direktiva 2006/32/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 5. travnja 2006. o energetskoj učinkovitosti u krajnjoj potrošnji i energetskim uslugama te o stavljanju izvan snage Direktive Vijeća 93/76/EEZ (SL L 114, 27.4.2006., str. 64.). (4) Direktiva 2009/28/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 23. travnja 2009. o promicanju uporabe energije iz obnovljivih izvora te o izmjeni i kasnijem stavljanju izvan snage direktiva 2001/77/EZ i 2003/30/EZ (SL L 140, 5.6.2009., str. 16.). (5) Uredba (EU) br. 1315/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2013. o smjernicama za razvoj transeuropske transportne mreže i stavljanju izvan snage Odluke br. 661/2010/EU ((SL L348, 20.12.2013., str. 1.) (6) Uredba (EZ) br. 714/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 13. srpnja 2009. o uvjetima za pristup mreži za prekograničnu razmjenu električne energije i stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 1228/2003 (SL L 211, 14.8.2009., str. 15.). (7) Uredba (EZ) br. 715/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 13. srpnja 2009. o uvjetima za pristup mrežama za prijenos prirodnog plina i stavljanju van snage Uredbe (EZ) br. 1775/2005 (SL L 211, 14.8.2009., str. 36.). (8) Uredba (EU) br. 347/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. travnja 2013. o smjernicama za transeuropske energetske infrastrukture te o stavljanju izvan snage Odluke br. 1364/2006/EZ i izmjeni uredbi (EZ) br. 713/2009, (EZ) br. 714/2009 i (EZ) br. 715/2009 (SL L 115, 25.4.2013., str. 39.).

DIO II.: Opći ex ante uvjeti

Područje	Ex ante uvjeti	Kriteriji za ispunjenje
1. Mjere protiv diskriminacije	Postojanje administrativnih kapaciteta za provedbu i primjenu antidiskriminacijskog zakonodavstva i politike Unije u području ESI fondova	— Mjere usklađene s institucionalnim i pravnim okvirom država članica za sudjelovanje tijela odgovornih za promicanje jednakog postupanja prema svim osobama tijekom pripreme i provedbe programa, uključujući pružanje savjeta o jednakosti u sklopu aktivnosti povezanih s ESI fondovima; — Mjere za osposobljavanje osoblja zaposlenog u tijelima koja sudjeluju u upravljanju i nadzoru ESI fondova u području antidiskriminacijskog zakonodavstva i politike Unije.
2. Spol	Postojanje administrativnih kapaciteta za provedbu i primjenu zakona o jednakosti spolova i politike povezane s jednakošću spolova Unije u području ESI fondova	— Mjere usklađene s institucionalnim i pravnim okvirom država članica za uključivanje tijela odgovornih za jednakost spolova tijekom pripreme i provedbe programa, uključujući savjetovanje o jednakosti spolova u sklopu aktivnosti povezanih s ESI fondovima; — Mjere za osposobljavanje osoblja zaposlenog u tijelima koja sudjeluju u upravljanju i nadzoru ESI fondova U području zakonodavstva o jednakosti spolova i politike povezane s ravnpravnošću spolova Unije te uključivanjem načela jednakosti spolova.
3. Invaliditet	Postojanje administrativnog kapaciteta za provedbu i primjenu Konvencije Ujedinjenih naroda o pravima osoba s invaliditetom (UNCRPD) u području ESI fondova u skladu s Odlukom Vijeća 2010/48/EZ (1)	— Mjere usklađene s institucionalnim i pravnim okvirom država članica namijenjene savjetovanju s tijelima zaduženima za zaštitu prava osoba s invaliditetom i uključivanje tih tijela ili predstavničkih organizacija osoba s invaliditetom ili pak drugih zainteresiranih strana u tijek pripreme i provedbe programa; — Mjere za osposobljavanje osoblja zaposlenog u tijelima koja sudjeluju u upravljanju ESI fondovima na području primjenjivog prava i politike Unije i država članica koji se odnose na osobe s invaliditetom i nadzoru nad tim fondovima, uključujući dostupnost i praktičnu primjenu Konvencije Ujedinjenih naroda o pravima osoba s invaliditetom sukladno, prema potrebi, zakonodavstvu Unije i država članica; — Mjere namijenjene osiguravanju praćenja provedbe članka 9. Konvencije Ujedinjenih naroda o pravima osoba s invaliditetom u vezi s ESI fondovima u okviru pripreme i provedbe programa.
4. Javna nabava	Postojanje mjera za djelotvornu primjenu zakonodavstva Unije o javnoj nabavi u području ESI fondova.	— Mjere za djelotvornu primjenu pravila Unije o javnoj nabavi odgovarajućim mehanizmima; — Mjere kojima se osigurava transparentan postupak dodjele ugovora; — Mjere za osposobljavanje i širenje informacija za zaposlenike uključene u provedbu ESI fondova; — Mjere kojima se osiguravaju administrativni kapaciteti za provedbu i primjenu pravila Unije o javnoj nabavi.
5. Državne potpore	Postojanje mjera za djelotvornu primjenu zakonodavstva Unije o javnoj nabavi u području ESI fondova.	— Mjere za djelotvornu primjenu pravila Unije o državnim potporama; — Mjere za osposobljavanje i širenje informacija za zaposlenike uključene u provedbu ESI fondova; — Mjere kojima se osiguravaju administrativni kapaciteti za provedbu i primjenu pravila Unije o državnim potporama.
6. Zakonodavstvo o okolišu povezano s procjenom utjecaja na okoliš (EIA) i strateškom procjenom okoliša (SEA).	Postojanje mjera za djelotvornu primjenu zakonodavstva Unije u području okoliša koje se odnosi na procjenu utjecaja na okoliš i stratešku procjenu okoliša.	— Mjere za djelotvornu primjenu Direktive 2011/92/EU Europskog parlamenta i Vijeća (2) (EIA) i Direktive 2001/42/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (3) o procjeni utjecaja na okoliš i strateškoj procjeni okoliša; — Mjere za osposobljavanje i širenje informacija za zaposlenike uključene u provedbu direktiva o procjeni utjecaja na okoliš i strateškoj procjeni okoliša; — Mjere kojima se osiguravaju dostatni administrativni kapaciteti.
7. Statistički sustavi i pokazatelji rezultata	Postojanje statističke osnove potrebne za provođenje procjena djelotvornosti i učinka programa. Postojanje sustava pokazatelja rezultata potrebnog za odabir aktivnosti kojima se najučinkovitije doprinosi željenim rezultatima, za praćenje napretka u ostvarivanju rezultata i provođenje procjene učinka.	— Usvojene su mjere pravovremenog prikupljanja i spajanja statističkih podataka uspostavom sljedećih elemenata: — — utvrđivanjem izvora i mehanizama kojima se jamči statistička valjanost podataka; — mjerama za objavljivanje i javnu dostupnost ukupnih podataka; — Djelotvoran sustav pokazatelja rezultata koji uključuje: — — odabir pokazatelja rezultata za svaki program, kojima se pružaju informacije o tome kako se bira političko djelovanje koje je financirano iz programa; ►C1 — utvrđivanje ciljnih vrijednosti za te pokazatelje; ◄ — sukladnost svakog pokazatelja sljedećih uvjeta: pouzdanosti i statističke valjanosti, jasnoće normativnog tumačenja, prilagodljivosti politici, pravodobnosti prikupljanja podataka; — Postupci kojima se jamči primjena djelotvornog sustava pokazatelja prilikom izvođenja operacija financiranih iz programa.
(1) Odluka Vijeća od 26. studenog 2009. o sklapanju Konvencije Ujedinjenih naroda o pravima osoba s invaliditetom od strane Europske zajednice (SL L 23, 27.1.2010., str. 35.) (2) Direktiva 2011/92/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 13. prosinca 2011. o procjeni učinka određenih javnih i privatnih projekata na okoliš (SL L 26, 28.1.2012., str. 1.). (3) Direktiva 2001/42/EC Europskog parlamenta i Vijeća od 27. lipnja 2001. o procjeni učinka određenih planova i programa na okoliš

Popis operacija iz članka 115. stavka 2. sadrži sljedeća polja s podacima na najmanje jednom od službenih jezika države članice:

Naslovi polja s podacima dostavljaju se na najmanje još jednom službenom jeziku Unije.

2. MJERE INFORMIRANJA I KOMUNIKACIJE TE MJERE ZA POVEĆANJE VIDLJIVOSTI U JAVNOSTI

Država članica, upravljačko tijelo i korisnici poduzimaju potrebne korake za informiranje i komunikaciju u javnosti o operacijama koje koriste potporu nekog operativnog programa u skladu s ovom Uredbom.

Ako se neka mjera informiranja ili komuniciranja odnosi na operaciju ili nekoliko operacija sufinanciranih iz nekoliko fondova, upućivanje iz točke (b) može se zamijeniti upućivanjem na ESI fondove.

Svaki dokument koji se odnosi na provedbu takve operacije i koji se koristi za javnost ili za sudionike, što uključuje i svaku potvrdu o nazočnosti ili kakvu drugu potvrdu, obuhvaća izjavu kojom se navodi da je operaciji dodijeljena potpora iz jednoga ili više fondova.

Trajna ploča ili pano navode naziv i glavni cilj operacije. Navedeni predmet izrađuje se u skladu s tehničkim značajkama koje je Komisija usvojila u skladu s člankom 115. stavkom 4.

Komunikacijska strategija koju sastavlja upravljačko tijelo i, gdje je prikladno, država članica, uključuje slijedeće elemente:

Okvir kojim se osigurava da će se, u skladu s načelom proporcionalnosti i prema potrebi, primijeniti prikladan postupak upravljanja rizicima, posebno u slučaju velikih izmjena u aktivnostima.

Postupci ispunjavanja odgovornosti tijela za ovjeravanje u vezi s praćenjem rezultata provjera upravljanja i rezultata revizija koje je provelo tijelo za reviziju, ili su provedene pod njegovom odgovornošću, prije podnošenja zahtjeva za plaćanje Komisiji.

KORELACIJSKA TABLICA

Uredba (EZ) br. 1083/2006	Ova Uredba
Članak 1.	Članak 1.
Članak 2.	Članak 2.
Članci 3. i 4.	Članak 89.
Članci 5., 6. i 8.	Članak 90.
Članak 7.	—
Članak 9.	Članci 4. i 6.
Članak 10.	Članak 4. stavak 1.
Članak 11.	Članak 5.
Članak 12.	Članak 4. stavak 4.
Članak 13.	Članak 4. stavak 5.
Članak 14.	Članci 4. stavci 7. i 8. i članak 73.
Članak 15.	Članak 95.
Članak 16.	Članak 7.
Članak 17.	Članak 8.
Članak 18.	Članak 91.
Članci od 19. do 21.	Članak 92.
Članak 22.	Članci 93. i 94.
Članak 23.	Članak 92. stavak 6.
Članak 24.	Članak 91. stavak 3.
Članak 25.	Članci 10. i 11.
Članak 26.	Članak 12.
Članak 27.	Članak 15.
Članak 28.	Članci 14. and 16.
Članak 29.	Članak 52.
Članak 30.	Članak 53.
Članak 31.	Članak 113.
Članak 32.	Članci 26. i 29. te članak 96. stavci 9. i 10.
Članak 33.	Članak 30. i članak 96. stavak 11.
Članak 34.	Članak 98.
Članak 35.	Članak 99.
Članak 36.	Članak 31.
Članak 37.	Članci 27. i 96. stavci od 1. do 8.
Članak 38.	—
Članak 39.	Članak 100.
Članak 40.	Članak 101.
Članak 41.	Članci 102. i 103.
Članak 42.	Članak 123. stavak 7.
Članak 43.	—
Članak 43.a	Članak 67.
Članak 43.b	Članak 67.
Članak 44.	Članci od 37. do 46.
Članak 45.	Članci 58. i 118.
Članak 46.	Članci 59. i 119.
Članak 47.	Članak 54.
Članak 48.	Članak 55., članak 56. stavci od 1. do 3., članak 57. i članak 114. stavci 1. i 2.
Članak 49.	Članci 56. stavak 4., članak 57. i članak 114. stavak 3.
Članak 50.	Članci od 20. do 22.
Članak 51.	—
Članak 52.	Članak 121.
Članci 53. i 54.	Članci 60. i 120.
Članak 55.	Članak 61.
Članak 56.	Članci od 65. do 70.
Članak 57.	Članak 71.
Članak 58.	Članak 73.
Članak 59.	Članak 123.
Članak 60.	Članak 125.
Članak 61.	Članak 126.
Članak 62.	Članak 127.
Članak 63.	Članak 47.
Članak 64.	Članak 48.
Članak 65.	Članak 110.
Članak 66.	Članak 49.
Članak 67.	Članci 50. i 111.
Članak 68.	Članci 51. i 112.
Članak 69.	Članci od 115. do117.
Članak 70.	Članci 74. i 122.
Članak 71.	Članak 124.
Članak 72.	Članak 75.
Članak 73.	Članak 128.
Članak 74.	Članak 148.
Članak 75.	Članak 76.
Članak 76.	Članci 77. i 129.
Članak 77.	Članci 78. i 130.
Članci 78. i 78.a	Članak 131.
Članak 79.	—
Članak 80.	Članak 132.
Članak 81.	Članci 80. i 133.
Članak 82.	Članci 81. i 134.
Članak 83.	—
Članak 84.	Članak 82.
Članci od 85. do 87.	Članak 135.
Članak 88.	—
Članak 89.	Članak 141.
Članak 90.	Članak 140.
Članak 91.	Članak 83.
Članak 92.	Članak 142.
Članak 93.	Članci 86. i 136.
Članak 94.	—
Članak 95.	—
Članak 96.	Članak 87.
Članak 97.	Članak 88.
Članak 98.	Članak 143.
Članak 99.	Članci 85. i 144.
Članak 100.	Članak 145.
Članak 101.	Članak 146.
Članak 102.	Članak 147.
Članci 103. i 104.	Članak 150.
Članak 105.	Članak 152.
Članak 105.a	—
Članak 106.	Članak 151.
Članak 107.	Članak 153.
Članak 108.	Članak 154.

Vijeće i Komisija suglasni su da članak 67. stavak 4., kojim se izuzima primjena pojednostavljenih troškova kako je određeno u članku 67. stavku 1. točkama od (b) do (d) ako se operacija ili projekt koji je dio operacije provodi isključivo putem postupaka javne nabave, ne isključuje provedbu operacije putem postupaka javne nabave koja dovodi do plaćanja od korisnika ugovaratelju na temelju prethodno definiranih jediničnih troškova. Vijeće i Komisija suglasni su da troškovi koje je korisnik utvrdio i platio na temelju tih jediničnih troškova ustanovljenih putem postupaka javne nabave predstavljaju stvarne troškove koje je korisnik zapravo generirao i platio na temelju članka 67. stavka 1. točke (a).

Zajednička izjava Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije o reviziji Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća u vezi s preraspodjelom odobrenih sredstava

Europski parlament, Vijeće i Komisija dogovorili su se da će u reviziju Financijske uredbe, kojom se usklađuje Uredba (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća s Višegodišnjim financijskim okvirom 2014. – 2020., uključiti odredbe potrebne za primjenu mjera za dodjeljivanje pričuve na osnovi postignutih rezultata te u vezi s provedbom financijskih instrumenata na temelju članka 39. (inicijativa MSP) na temelju Uredbe o utvrđivanju zajedničkih odredaba za europske strukturne i investicijske fondove s obzirom na preraspodjelu:

Ako su dodatna opravdana odstupanja od zajedničkih pravila potrebna kako bi se u obzir uzele posebnosti EFPR-a i EPFRR-a, Europski parlament, Vijeće i Europska komisija obvezuju se da će dopustiti ta odstupanja tako da će s dužnom pažnjom izvršiti potrebne promjene Uredbe o zajedničkim odredbama za europske strukturne i investicijske fondove.

Zajednička izjava Europskog parlamenta i Vijeća o izuzeću bilo kakvog retroaktivnog učinka u vezi s primjenom članka 5. stavka 3.

( 1 ) Uredba (EU) br. 1306/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o financiranju, upravljanju i nadzoru zajedničke poljoprivredne politike i o stavljanju izvan snage uredaba Vijeća (EEZ) br. 352/78, (EZ) br. 165/94, (EZ) br. 2799/98, (EZ) br. 814/2000, (EZ) br. 1290/2005 i (EZ) 485/2008 (Vidi stranicu 549 ovog Službenog lista).

( 2 ) Preporuka Vijeća od 13. srpnja 2010. o osnovnim smjernicama za gospodarske politike država članica i Unije (SL L 191, 23.7.2010., str. 28.);

( 3 ) Odluka Vijeća 2010/707/EU od 21. listopada 2010. o smjernicama za politike zapošljavanja u državama članicama (SL L 308, 24.11.2010., str. 46.).

( 4 ) Uredba Komisije (EU) br. 1407/2013 оd 18. prosinca 2013. o primjeni članaka 107. i 108. Ugovora o funkcioniranju Europske unije na de minimis potpore (SL L 352, 24.12.2013., str. 1.).

( 5 ) Uredba Komisije (EU) br. 1408/2013 оd 18. prosinca 2013. o primjeni članaka 107. i 108. Ugovora o funkcioniranju Europske unije na potpore de minimis u poljoprivrednom sektoru (SL L 352, 24.12.2013., str. 9.).

( 6 ) Uredba Komisije (EU) br. 717/2014 оd 27. lipnja 2014. o primjeni članaka 107. i 108. Ugovora o funkcioniranju Europske unije na de minimis potpore u sektoru ribarstva i akvakulture (SL L 190, 28.6.2014., str. 45.).

( 7 ) Uredba Komisije (EZ) br. 1998/2006 od 15. prosinca 2006. o primjeni članaka 87. i 88. Ugovora na de minimis potpore (SL L 379, 28.12.2006., str. 5.).

( 8 ) Uredba Komisije (EZ) br. 1535/2007 od 20. prosinca 2007. o primjeni članaka 87. i 88. Ugovora o EZ-u na potpore male vrijednosti u sektoru poljoprivredne proizvodnje (SL L 337, 21.12.2007., str. 35.).

( 9 ) Uredba Komisije (EZ) br. 875/2007 od 24. srpnja 2007. o primjeni članaka 87. i 88. Ugovora o EZ-u na potpore male vrijednosti u sektoru ribarstva i o izmjeni Uredbe (EZ) br. 1860/2004 (SL L 193, 25.7.2007., str. 6.).

( 10 ) Direktiva 2004/18/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 31. ožujka 2004. o usklađivanju postupaka za sklapanje ugovora o javnim radovima, ugovora o javnoj nabavi robe te ugovora o javnim uslugama (SL L 134, 30.4.2004., str. 114.).

( 11 ) Uredba (EZ) br. 1082/2006 Europskog parlamenta i Vijeća od 5. srpnja 2006. o Europskoj grupaciji za teritorijalnu suradnju (EGTS) (SL L 210, 31.7.2006., str. 19.).

( 12 ) Preporuka Komisije od 6. svibnja 2003. o definiciji mikropoduzeća, malih i srednjih poduzeća (SL L 124 od 20.5.2003., str. 36.).

( 13 ) Uredba (EU) br. 516/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. travnja 2014. o uspostavi Fonda za azil, migracije i integraciju, o izmjeni Odluke Vijeća 2008/381/EZ i o stavljanju izvan snage odluka br. 573/2007/EZ i br. 575/2007/EZ Europskog parlamenta i Vijeća te Odluke Vijeća 2007/435/EZ (SL L 150, 20.5.2014., str. 168).

( 14 ) Uredba (EU) br. 1176/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. studenoga 2011. o sprečavanju i ispravljanju makroekonomskih neravnoteža (SL L 306, 23.11.2011, str. 25.)

( 15 ) Uredba Vijeća (EU) br. 407/2010 od 11. svibnja 2010. o uspostavi Mehanizma za europsku financijsku stabilnost (SL L 118, 12.5.2010., str. 1.).

( 16 ) Uredba Vijeća (EZ) br. 332/2002 od 18. veljače 2002. o uspostavi instrumenta srednjoročne financijske pomoći platnim bilancama država članica (SL L 53, 23.2.2002., str. 1.).

( 17 ) Uredba (EU) br. 472/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 21. svibnja 2013. o jačanju ekonomskog i proračunskog nadzora država članica u europodručju kojima prijete ozbiljne poteškoće s obzirom na financijsku stabilnost (SL L 140, 27.5.2013., str. 1.).

( 18 ) Uredba Vijeća (EZ) br. 1467/97 od 7. srpnja 1997. o ubrzanju i pojašnjenju provedbe postupka u slučaju prekomjernog deficita (SL L 209, 2.8.1997., str. 6.).

( 19 ) Uredba (EU) 2017/825 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. svibnja 2017. o uspostavi Programa potpore strukturnim reformama za razdoblje od 2017. do 2020. i o izmjeni uredbi (EU) br. 1303/2013 i (EU) br. 1305/2013 (SL L 129, 19.5.2017., str. 1)

( 20 ) Uredba (EU, Euratom) 2018/1046 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. srpnja 2018. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije, o izmjeni uredaba (EU) br. 1296/2013, (EU) br. 1301/2013, (EU) br. 1303/2013, (EU) br. 1304/2013, (EU) br. 1309/2013, (EU) br. 1316/2013, (EU) br. 223/2014, (EU) br. 283/2014 i Odluke br. 541/2014/EU te o stavljanju izvan snage Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012 (SL L 193, 30.7.2018., str. 1.).

( 21 ) Uredba (EU) 2015/1017 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. lipnja 2015. o Europskom fondu za strateška ulaganja, Europskom savjetodavnom centru za ulaganja i Europskom portalu projekata ulaganja i o izmjeni uredaba (EU) br. 1291/2013 i (EU) br. 1316/2013 – Europski fond za strateška ulaganja (SL L 169, 1.7.2015., str. 1.).

( 22 ) Uredba (EU) No 575/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2013. o bonitetnim uvjetima za kreditne institucije i investicijska društva i o izmjeni Uredbe (EU) br. 648/2012 (SL L 176, 27.6.2013., str. 1.).

( 23 ) Direktiva 2013/36/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2013. o pristupu aktivnosti kreditnih institucija i o bonitetnom nadzoru kreditnih institucija i kreditnih društava, izmjeni Direktive 2002/87/EZ i o stavljanju izvan snage direktiva 2006/48/EZ i 2006/49/EZ (SL L 176, 27.6.2013., str. 338.).

( 24 ) Direktiva 2001/42/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 27. lipnja 2001. o procjeni učinaka određenih planova i programa na okoliš (SL L 197, 21.7.2001., str. 30.).

( 25 ) Uredba Vijeća (EZ) br. 2223/96 od 25. lipnja 1996. o Europskom sustavu nacionalnih i regionalnih računa u zajednici (SL L 310, 30.11.1996., str. 1.)

( 26 ) Uredba Vijeća (EZ) br. 2012/2002 od 11. studenoga 2002. o osnivanju Fonda solidarnosti Europske unije (SL L 311, 14.11.2002., str. 3.).

( 27 ) Uredba Vijeća (EZ) br. 1198/2006 od 27. srpnja 2006. o Europskom fondu za ribarstvo (SL L 223, 15.8.2006. str. 1.).

( 28 ) Uredba Vijeća (EZ) br. 659/1999 od 22. ožujka 1999. o utvrđivanju detaljnih pravila primjene članka 93. Ugovora o EZ-u (SL L 83, 27.3.1999., str. 1.).

( 29 ) Uredba (EU) br. 1287/2013 Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi Programa za konkurentnost trgovačkih društava i malih i srednjih poduzeća (COSME) (2014. – 2020.) i stavljanju van snage Odluka br. 1639/2006/EZ (Vidi stranicu 33 ovog Službenog lista).

( 30 ) Odluka Komisije br. 2010/670/EU od 3. studenoga 2010. o kriterijima i mjerama financiranja komercijalnih demonstracijskih projekata čiji je cilj ekološki sigurno hvatanje i geološko skladištenje CO2 te demonstracijskih projekata za inovacijske tehnologije na području obnovljivih izvora energije u okviru sustava trgovanja kvotama emisije stakleničkih plinova unutar Zajednice uspostavljenog Direktivom 2003/87/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 290, 6.11.2010., str. 39.)

( 31 ) Uredba (EU) br 1293/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11 prosinca 2013 o uspostavljanju Programa za okoliš i klimatske aktivnosti (LIFE) i stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 614/2007 (Vidi stranicu 185 ovog Službenog lista).

( 32 ) Uredba (EU) br. 1288/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11 prosinca 2013 o uspostavi programa „Erasmus+”: programa Unije za obrazovanje, osposobljavanje, mlade i sport i stavljanju izvan snage odluka br. 1719/2006/EZ, 1720/2006/EZ i 1298/2008/EZ (Vidi stranicu 50 ovog Službenog lista).

( 33 ) Uredba (EU) br 1296/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11 prosinca 2013 o Programu Europske unije za zapošljavanje i socijlne inovacije ("EaSI") i izmjeni Odluke br. 283/2010/EU o uspostavi Europskog mikrofinancijskog instrumenta za zapošljavanje i socijalnu uključenost - Progress (Vidi stranicu 238 ovog Službenog lista).

( 34 ) Uredba (EU) br 1316/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11 prosinca 2013 o uspostavi Instrumenta za povezivanje Europe, izmjeni Uredbe (EU) br. 913/2010 i stavljanju izvan snage uredaba (EZ) br. 680/2007 i (EZ) br. 67/2010 (SL L 348, 20.12.2013., str. 129).

( 35 ) Direktiva 2000/60/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 23. listopada 2000. o uspostavi okvira za djelovanje Zajednice u području vodne politike.

( 36 ) Direktiva 2008/98/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 19. studenoga 2008. o otpadu i stavljanju izvan snage određenih Direktiva (SL L 312, 22.11.2008., str. 3).

( 37 ) Direktiva Vijeća 92/43/EEZ od 21. svibnja 1992. o očuvanju prirodnih staništa i divlje flore i faune (SL L 206, 22.7.1992., str. 7.)


		br.	stranica	datum
►M1	UREDBA (EU) 2015/1839 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA od 14. listopada 2015.	L 270	1	15.10.2015
►M2	UREDBA (EU) 2016/2135 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA od 23. studenoga 2016.	L 338	34	13.12.2016
►M3	UREDBA (EU) 2017/825 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA od 17. svibnja 2017.	L 129	1	19.5.2017
►M4	UREDBA (EU) 2017/1199 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA od 4. srpnja 2017.	L 176	1	7.7.2017
►M5	UREDBA (EU) 2017/2305 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA od 12. prosinca 2017.	L 335	1	15.12.2017
►M6	UREDBA (EU, Euratom) 2018/1046 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA od 18. srpnja 2018.	L 193	1	30.7.2018
►M7	UREDBA (EU) 2018/1719 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA od 14. studenoga 2018.	L 291	5	16.11.2018
M8	UREDBA (EU) 2019/711 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA od 17. travnja 2019.	L 123	1	10.5.2019
►M9	UREDBA (EU) 2020/460 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA od 30. ožujka 2020.	L 99	5	31.3.2020
►M10	UREDBA (EU) 2020/558 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA od 23. travnja 2020.	L 130	1	24.4.2020
►M11	UREDBA (EU) 2020/1041 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA od 15. srpnja 2020.	L 231	4	17.7.2020
►M12	UREDBA (EU) 2020/1542 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA od 21. listopada 2020.	L 356	1	26.10.2020

►C1	Ispravak, L 200, 26.7.2016, 140 (1303/2013)
►C2	Ispravak, L 294, 21.11.2018, 45 (2018/1046)