o administrativnoj suradnji putem Informacijskog sustava unutarnjeg tržišta i stavljanju izvan snage Odluke Komisije 2008/49/EZ („Uredba IMI”)

EUROPSKI PARLAMENT I VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 114.,

uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,

nakon prosljeđivanja nacrta zakonodavnog akta nacionalnim parlamentima,

uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora ( 1 ),

u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom ( 2 ),

budući da:

(1)

Primjena određenih akata Unije, kojima se uređuje pitanje slobodnog kretanja robe, osoba, usluga i kapitala na unutarnjem tržištu, zahtijeva od država članica da učinkovitije surađuju i da razmjenjuju informacije međusobno i s Komisijom. S obzirom na to da praktična sredstva za provedbu takve razmjene informacija često nisu posebno naznačena u navedenim aktima, potrebno je utvrditi prikladna praktična rješenja.

(2)

Informacijski sustav unutarnjeg tržišta („IMI”) je softverska aplikacija koja je dostupna putem interneta, a koju je razvila Komisija u suradnji s državama članicama, kako bi centraliziranim komunikacijskim mehanizmom kojim se olakšava prekogranična razmjena informacija i međusobna pomoć pomogla državama članicama pri praktičnoj provedbi zahtjeva u vezi s razmjenom informacija. Sustav IMI nadležnim tijelima pomaže u pronalaženju njihovog partnera u drugoj državi članici, upravljanju razmjenom informacija, uključujući osobne podatke, na temelju jednostavnih i jedinstvenih postupaka te prilikom prevladavanja jezičnih barijera na temelju unaprijed utvrđenog i prevedenog tijeka rada. Kada je moguće, Komisija bi korisnicima sustava IMI trebala pružiti sve postojeće dodatne funkcije prevođenja koje ispunjavaju njihove potrebe, te koje su sukladne sigurnosnim i funkcionalnim zahtjevima u vezi s razmjenom informacija pomoću sustava IMI te koje se mogu ponuditi uz razumne troškove.

(3)	Kako bi se prevladale jezične barijere, sustav IMI bi načelno trebao biti dostupan na svim službenim jezicima Unije.

(4)

Sustav IMI bi za svrhu trebao imati unaprjeđenje funkcioniranja unutarnjeg tržišta tako što bi se osigurao učinkovit, korisnicima primjeren alat za provedbu administrativne suradnje među državama članicama te između država članica i Komisije, čime bi se olakšala primjena akata Unije navedenih u Prilogu ovoj Uredbi.

(5)

Komunikacijom Komisije od 21. veljače 2011. pod nazivom „Bolje upravljanje jedinstvenim tržištem kroz unaprijeđenu administrativnu suradnju: Strategija za proširenje i razvoj Informacijskog sustava unutarnjeg tržišta („IMI”)” utvrđeni su nacrti za moguće proširenje sustava IMI na druge akte Unije. Komunikacijom Komisije od 13. travnja 2011. pod nazivom „Akt o jedinstvenom tržištu: Dvanaest poluga kojima se potiče rast i jača povjerenje — ‚Zajedničkim radom za novi rast’ ” istaknuta je važnost sustava IMI za osnaživanje suradnje između sudionika koji u njemu sudjeluju, također na lokalnoj razini, čime se pridonosi boljem upravljanju jedinstvenim tržištem. Stoga je potrebno uspostaviti valjani pravni okvir za sustav IMI i utvrditi skup zajedničkih pravila čime bi se osiguralo učinkovito funkcioniranje sustava IMI.

(6)

U slučaju kada primjena odredbe akta Unije od država članica zahtijeva razmjenu osobnih podataka i propisuje namjenu te obrade, navedena se odredba treba smatrati prikladnom pravnom osnovom za obradu osobnih podataka, podložno uvjetima utvrđenima u člancima 8. i 52. Povelje Europske unije o temeljnim pravima. Sustav IMI se prvenstveno treba smatrati alatom za razmjenu informacija, uključujući i osobne podatke, koja bi se inače vršila drugim sredstvima, uključujući standardnu poštu, telefaks ili elektroničku poštu, na temelju pravne obveze koja je propisana aktima Unije za nadležna tijela i subjekte država članica. Osobni podaci razmijenjeni putem sustava IMI trebaju se prikupljati, obrađivati i koristiti za potrebe za koje su izvorno prikupljeni, i trebaju biti u skladu sa svim zaštitnim mjerama.

(7)

U skladu s načelom zaštite privatnosti od nastanka, sustav IMI je razvijen vodeći računa o zahtjevima navedenima u zakonodavstvu o zaštiti podataka, te od trenutka nastanka uključuje mehanizme za zaštitu podataka, posebno zbog ograničenja pristupa osobnim podacima razmijenjenima unutar sustava IMI. Zbog toga sustav IMI jamči znatno višu razinu zaštite i sigurnosti nego neke druge metode razmjene informacija, kao što su standardna pošta, telefon, telefaks ili elektronička pošta.

(8)

Administrativna suradnja putem elektroničkih sredstava između država članica i između država članica i Komisije, trebala bi se odvijati u skladu s pravilima o zaštiti osobnih podataka utvrđenima u Direktivi 95/46/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 24. listopada 1995. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom kretanju takvih podataka ( 3 ) i u Uredbi (EZ) br. 45/2001 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. prosinca 2000. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom kretanju takvih podataka ( 4 ). Definicije korištene u Direktivi 95/46/EZ i Uredbi (EZ) br. 45/2001 bi se također trebale primjenjivati za potrebe ove Uredbe.

(9)

Komisija dostavlja i upravlja softverskom opremom i informatičkom infrastrukturom za sustav IMI, jamči sigurnost sustava IMI, upravlja mrežom nacionalnih koordinatora sustava IMI i sudjeluje u osposobljavanju i pružanju tehničke potpore korisnicima sustava IMI. U tu svrhu, Komisija bi trebala imati pristup samo onim osobnim podacima koji su isključivo potrebni kako bi izvršila svoje zadatke u okviru odgovornosti propisanih ovom Uredbom, kao što je registracija nacionalnih koordinatora sustava IMI. Komisija bi također trebala imati pristup osobnim podacima kada, na zahtjev drugog sudionika sustava IMI, ponovno pronalazi informacije koje su bile blokirane u sustavu IMI i kojima je subjekt, koji je predmet obrade podataka, zatražio pristup. Komisija ne bi smjela imati pristup osobnim podacima koji se razmjenjuju kao dio administrativne suradnje unutar sustava IMI, osim ako aktom Unije nije propisana uloga Komisije u takvoj suradnji.

(10)	Kako bi se osigurala transparentnost, a posebno u vezi sa subjektima koji su predmet obrade podataka, u Prilogu ovoj Uredbi potrebno je navesti odredbe akata Unije za koje je potrebno koristiti sustav IMI.

(11)

Sustav IMI može se u budućnosti proširiti na nova područja u kojima bi mogao pomoći u učinkovitoj provedbi akata Unije na troškovno učinkovit i korisnicima pristupačan način, vodeći računa o tehničkoj izvedivosti i ukupnom utjecaju koji ima na sustav IMI. Komisija bi trebala provesti potrebne testove kojima bi provjerila da li je sustav IMI tehnički spreman za svako predviđeno proširenje. Odluke o proširenju sustava IMI na druge akte Unije potrebno je donijeti u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom.

(12)

Pilot projekti su koristan alat za testiranje da li je proširenje sustava IMI opravdano te za prilagodbu tehničke funkcionalnosti i proceduralnih rješenja zahtjevima korisnika sustava IMI, prije donošenja odluke o proširenju sustava IMI. Države članice bi trebalo u potpunosti uključiti u odlučivanje o tome za koje akte Unije bi trebalo izraditi pilot projekte i na koji način, kako bi se osiguralo da pilot projekt odražava potrebe korisnika sustava IMI te da su odredbe o obradi osobnih podataka u potpunosti poštovane. Takav način izrade je potrebno definirani za svaki pilot projekt zasebno.

(13)	Nijedna odredba ove Uredbe ne bi trebala spriječiti države članice i Komisiju da odlučuju koristiti sustav IMI za razmjenu podataka koja ne uključuje obradu osobnih podataka.

(14)	Ovom je Uredbom potrebno propisati pravila uporabe sustava IMI za potrebe administrativne suradnje, koji mogu obuhvaćati, inter alia, razmjenu podataka između dvije stranke, postupke obavješćivanja, mehanizme upozoravanja, dogovore o međusobnoj pomoći i rješavanje problema.

(15)

Ova Uredba ne bi trebala utjecati na pravo države članice da odlučuje koja nacionalna tijela izvršavaju obveze koje proizlaze iz ove Uredbe. Države članice trebaju moći funkcije i odgovornosti u vezi sa sustavom IMI prilagoditi svojoj unutarnjoj upravljačkoj strukturi i provoditi zahtjeve posebnog tijeka rada sustava IMI. Države članice također trebaju moći imenovati, samostalno ili u suradnji s drugima, dodatne koordinatore sustava IMI za određeno područje unutarnjeg tržišta, organizacijski odjel uprave, geografsku regiju ili u skladu s nekim drugim kriterijem. Države članice trebaju obavijestiti Komisiju o koordinatorima sustava IMI koje su imenovale, no ne trebaju biti obvezne navesti dodatne koordinatore sustava IMI, ako to nije potrebno za njegovo pravilno funkcioniranje.

(16)	Kako bi se postigla učinkovita administrativna suradnja putem sustava IMI, države članice i Komisija bi trebale osigurati da njihovi sudionici sustava IMI imaju sva potrebna sredstva kako bi izvršavali obveze u skladu s ovom Uredbom.

(17)

Sustav IMI je u osnovi komunikacijski alat za administrativnu suradnju između nadležnih tijela, koji nije dostupan javnosti, zbog čega je možda potrebno razviti tehnička sredstva kojima bi se vanjskim subjektima, kao primjerice građanima, poduzećima i organizacijama, omogućilo međudjelovanje s nadležnim tijelima za potrebe dostave informacija ili ponovnog pronalaženja podataka, odnosno da ostvare prava, koja imaju kao predmeti obrade podataka. Takva tehnička sredstva bi trebala uključivati prikladne zaštitne mjere za sigurnost podataka. Kako bi se osigurala visoka razina zaštite, svako takvo javno sučelje bi trebalo biti razvijeno tako da tehnički bude potpuno odvojeno od sustava IMI, a kojem bi pristup imali isključivo sudionici sustava IMI.

(18)

Uporaba sustava IMI u okviru tehničke potpore mreži SOLVIT ne bi trebala dovoditi u pitanje neformalnu prirodu postupka SOLVIT koji se temelji na dobrovoljnoj obvezi država članica, u skladu s Preporukom Komisije od 7. prosinca 2001. o načelima uporabe „SOLVIT” — Mreža za rješavanje problema unutarnjeg tržišta ( 5 ) („Preporuka SOLVIT”). Kako bi djelovanje mreže SOLVIT nastavilo na temelju postojeće organizacije rada, jedan ili više zadataka nacionalnog koordinatora sustava IMI mogu se pripisati centrima SOLVIT u okviru njihovog područja rada, kako bi mogli funkcionirati odvojeno od nacionalnog koordinatora sustava IMI. Obrada osobnih podataka i povjerljivih informacija u okviru postupaka SOLVIT trebala bi imati koristi od svih jamstava navedenih u ovoj Uredbi, ne dovodeći u pitanje neobvezujuću prirodu Preporuke SOLVIT.

(19)

Dok sustav IMI sadržava online sučelje za svoje korisnike, u određenim slučajevima i na zahtjev države članice na koju se navedeno odnosi, mogu se razmotriti tehnička rješenja za izravan prijenos podataka iz nacionalnih sustava u sustav IMI, u slučaju kada su takvi nacionalni sustavi već razvijeni, a posebno za postupke obavješćivanja. Provedba takvih tehničkih rješenja bi trebala ovisiti o ishodu procjene njihove izvedivosti, troškova i očekivanih pogodnosti. Navedena rješenja ne bi smjela utjecati na postojeće strukture i nacionalni poredak nadležnosti.

(20)

Kada države članice ispune obvezu obavješćivanja na temelju članka 15. stavka 7. Direktive 2006/123/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 12. prosinca 2006. o uslugama na unutarnjem tržištu ( 6 ) koristeći postupak u skladu s Direktivom 98/34/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 22. lipnja 1998. o utvrđivanju postupka pružanja informacija u području tehničkih normi i propisa te pravila o uslugama informacijskog društva ( 7 ), države članice ne bi trebale biti obvezne provoditi obavješćivanje i putem sustava IMI.

(21)

Razmjena informacija putem sustava IMI proizlazi iz pravne obveze tijela država članica u vezi s pružanjem međusobne pomoći. Kako bi se osiguralo pravilno funkcioniranje unutarnjeg tržišta, informacija koju je nadležno tijelo putem sustava IMI zaprimilo od druge države članice ne bi trebala biti lišena svoje vrijednosti kao dokaz u upravnom postupku isključivo na temelju činjenice da potječe iz druge države članice ili da je primljena elektronskim sredstvima, te je navedeno nadležno tijelo obvezno s njom postupati jednako kao sa sličnim dokumentima koji potječu iz njegove države članice.

(22)

Kako bi se osigurala visoka razina zaštite podataka, potrebno je utvrditi maksimalna razdoblja zadržavanja osobnih podataka unutar sustava IMI. Međutim, navedena bi razdoblja trebala biti dobro uravnotežena, vodeći računa o potrebi pravilnog funkcioniranja sustava IMI, kao i o pravima subjekata koji su predmet obrade podataka, da u potpunosti ostvare svoja prava, na primjer ishođenjem dokaza da je razmjena informacija provedena kako bi se uložila žalba na donesenu odluku. Posebno, razdoblja zadržavanja podataka ne bi trebala prelaziti okvire onog što je potrebno za ostvarivanje ciljeva ove Uredbe.

(23)

Potrebno je omogućiti obradu imena i kontaktnih podataka korisnika sustava IMI za potrebe koje su u skladu s ciljevima ove Uredbe, uključujući nadzor uporabe sustava od strane koordinatora sustava IMI i Komisije, komunikacijom, osposobljavanjem i podizanjem svijesti, te prikupljanjem informacija o administrativnoj suradnji ili uzajamnoj pomoći na unutarnjem tržištu.

(24)	Europski nadzornik zaštite podataka treba nadzirati i nastojati osigurati primjenu ove Uredbe, inter alia, održavanjem veza s međunarodnim tijelima za zaštitu podataka, uključujući relevantne odredbe o sigurnosti podataka.

(25)	S ciljem učinkovitog nadzora funkcioniranja sustava IMI i izvještavanja o tome, kao i primjene ove Uredbe, države članice Komisiji trebaju staviti na raspolaganje sve relevantne informacije.

(26)

Subjekte koji su predmet obrade podataka je potrebno obavijestiti o tome da se njihovi osobni podaci obrađuju u sustavu IMI i da, u skladu s ovom Uredbom i nacionalnim propisima za provođenje Direktive 95/46/EZ, imaju pravo pristupa podacima koji se na njih odnose i pravo da zahtijevaju ispravak netočnih podataka te pravo na brisanje nezakonito obrađenih podataka.

(27)

Kako bi se nadležnim tijelima država članica omogućilo da provode pravne odredbe o administrativnoj suradnji i učinkovito razmjenjuju informacije putem sustava IMI, možda će biti potrebno propisati praktična rješenja takve razmjene. Navedena rješenja bi trebala donijeti Komisija u obliku zasebnih provedbenih akata za svaki akt Unije naveden u Prilogu, ili za svaku vrstu postupka administrativne suradnje, te bi trebala obuhvaćati bitne tehničke funkcionalnosti i proceduralna rješenja potrebna za provedbu relevantnih postupaka administrativne suradnje putem sustava IMI. Komisija bi trebala osigurati održavanje i razvoj softvera i informatičke infrastrukture za sustav IMI.

(28)	Kako bi se subjektima koji su predmet obrade podataka osigurala dostatna transparentnost, potrebno je javno objaviti unaprijed definirane postupke rada, zbirke pitanja i odgovora, obrasce i ostala rješenja u vezi s postupcima administrativne suradnje unutar sustava IMI.

(29)

Kada države članice, u skladu s člankom 13. Direktive 95/46/EZ, primijene sva ograničenja ili izuzeća na prava koja imaju subjekti koji su predmet obrade podataka, tada je informacije o takvim ograničenjima ili izuzećima potrebno javno objaviti kako bi se subjektima koji su predmet obrade podataka osigurala potpuna transparentnost. Navedena izuzeća ili ograničenja trebala bi biti nužna i odgovarajuća za namijenjenu svrhu te bi trebala biti uvjetovana prikladnim sigurnosnim mjerama.

(30)

U slučaju kada su između Unije i trećih zemalja sklopljeni međunarodni sporazumi kojima je također obuhvaćena uporaba odredaba akata Unije navedenih u Prilogu ovoj Uredbi, tada je partnerima sudionika sustava IMI potrebno omogućiti da se u navedenim trećim zemljama uključe u postupak administrativne suradnje koji podupire sustav IMI, pod uvjetom da je utvrđeno kako navedena treća zemlja nudi primjerenu razinu zaštite osobnih podataka u skladu s Direktivom 95/46/EZ.

(31)

Odluku Komisije 2008/49/EZ od 12. prosinca 2007. o provedbi Informacijskog sustava unutarnjeg tržišta (IMI) s obzirom na zaštitu osobnih podataka ( 8 ) potrebno je staviti izvan snage. Odluka Komisije 2009/739/EZ od 2. listopada 2009. o utvrđivanju praktičnih rješenja razmjene informacija elektroničkim putem između država članica na temelju poglavlja VI. Direktive 2006/123/EZ Europskog parlamenta i Vijeća o uslugama na unutarnjem tržištu ( 9 ) trebala bi se nastavljati primjenjivati na probleme u vezi s razmjenom informacija na temelju Direktive 2006/123/EZ.

(32)

Kako bi se osigurali ujednačeni uvjeti provedbe ove Uredbe, provedbene je ovlasti potrebno prenijeti na Komisiju. Navedene je ovlasti potrebno ostvariti u skladu s Uredbom (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. veljače 2011. o utvrđivanju pravila i općih načela u vezi s mehanizmima nadzora država članica nad izvršavanjem provedbenih ovlasti Komisije ( 10 ).

(33)

Djelovanje država članica, koje se odnosi na učinkovitu primjenu ove Uredbe je potrebno nadzirati u godišnjem izvješću o funkcioniranju sustava IMI, pripremljenom na temelju statističkih podataka iz sustava IMI i svih drugih bitnih podataka. Kako bi se osigurao brzi odgovor visoke kakvoće, potrebno je procijeniti djelovanje država članica na temelju, inter alia, prosječnog vremena potrebnog za odgovor.

(34)

S obzirom na to da ciljeve ove Uredbe, a posebno utvrđivanje pravila uporabe sustava IMI za administrativnu suradnju, ne mogu dostatno ostvariti države članice, nego ih se, zbog njihovog opsega i učinaka, može na bolji način ostvariti na razini Unije, Unija može donijeti mjere, u skladu s načelom supsidijarnosti određenim u članku 5. Ugovora o Europskoj uniji. U skladu s načelom proporcionalnosti određenim u tom članku, ova Uredba ne prelazi ono što je potrebno za ostvarivanje tih ciljeva.

(35)	U skladu s člankom 28. stavkom 2. Uredbe (EZ) br. 45/2001, provedeno je savjetovanje s Europskim nadzornikom za zaštitu podataka koji je 22. studenoga 2011. dostavio svoje mišljenje ( 11 ),

DONIJELI SU OVU UREDBU:

Ovom se Uredbom utvrđuju pravila korištenja Informacijskog sustava o unutarnjem tržištu („IMI”) za potrebe administrativne suradnje, uključujući obradu osobnih podataka, između nadležnih tijela država članica i između nadležnih tijela država članica i Komisije.

1. Sustav IMI se koristi za administrativnu suradnju između nadležnih tijela država članica i između nadležnih tijela država članica i Komisije, koja je potrebna za provedbu akata Unije u području unutarnjeg tržišta, u smislu članka 26. stavka 2. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU), koji omogućavaju administrativnu suradnju, uključujući razmjenu osobnih podataka, između država članica ili između država članica i Komisije. Ti akti Unije su navedeni u Prilogu.

2. Nijedna odredba ove Uredbe ne propisuje obveznu uporabu neobvezujućih akata Unije.

1. Komisija može provoditi pilot projekte kojima procjenjuje u kojoj bi mjeri sustav IMI predstavljao učinkoviti alat za provedbu odredaba o administrativnoj suradnji iz akata Unije, koji nisu navedeni u Prilogu. Komisija donosi provedbeni akt kojim utvrđuje odredbe akata za koje se provode pilot projekt, kao i modalitete svakog projekta, a posebno osnovnu tehničku funkcionalnost i proceduralna rješenja potrebna za provedbu relevantnih odredaba o administrativnoj suradnji. Taj provedbeni akt donosi se u skladu s postupkom ispitivanja navedenim u članku 24. stavku 3.

2. Komisija podnosi Europskom parlamentu i Vijeću ocjenu ishoda pilot projekta, uključujući probleme u vezi zaštite podataka i učinkovite funkcionalnosti prijevoda. Prema potrebi, navedena ocjena može biti popraćena zakonodavnim prijedlogom za izmjenu Priloga kako bi se uporaba sustava IMI proširila na relevantne odredbe akata Unije.

Za potrebe ove Uredbe primjenjuju se pojmovi utvrđeni u Direktivi 95/46/EZ i Uredbi (EZ) br. 45/2001.

1. Svaka država članica imenuje jednog nacionalnog koordinatora sustava IMI čije odgovornosti uključuju:

2. Nadalje, svaka država članica može imenovati jednog ili više koordinatora sustava IMI kako bi izvršila bilo koji od zadataka navedenih u stavku 1., u skladu sa svojom unutarnjom upravljačkom strukturom.

3. Države članice obavješćuju Komisiju o koordinatorima sustava IMI, imenovanih u skladu sa stavcima 1. i 2., te o zadacima za koje su odgovorni. Komisija navedenu informaciju prosljeđuje drugim državama članicama.

4. Svi koordinatori sustava IMI mogu djelovati kao nadležna tijela. U takvim slučajevima, koordinator sustava IMI ima ista prava pristupa kao i nadležno tijelo. Svaki koordinator sustava IMI postupa kao kontrolor svojih vlastitih aktivnosti u vezi s obradom podataka kao sudionik sustava IMI.

1. Nadležna tijela koja sudjeluju u korištenju sustava IMI posredstvom korisnika sustava IMI u skladu s postupcima administrativne suradnje osiguravaju, u skladu s mjerodavnim aktom Unije, pružanje dostatnih odgovora unutar najkraćeg mogućeg vremenskog razdoblja, te u svakom slučaju unutar roka koji je propisan navedenim aktom.

2. Nadležno tijelo može kao dokaz uzeti svaku informaciju, dokument, saznanje, izjavu ili ovjerenu presliku koju je primilo u elektroničkom obliku putem sustava IMI, na istoj osnovi kao i slična informacija koju je primilo u svojoj vlastitoj zemlji, u svrhu koja je u skladu sa svrhom za koju su podaci izvorno prikupljeni.

3. Svako nadležno tijelo postupa kao kontrolor svojih vlastitih aktivnosti u vezi s obradom podataka koje korisnik sustava IMI provodi u njegovoj nadležnosti i osigurava da subjekti, koji su predmet obrade podataka, mogu ostvariti svoja prava u skladu s poglavljima III. i IV., prema potrebi, u suradnji s Komisijom.

2. Za potrebe izvršavanja zadataka navedenih u stavku 1. i izrade statističkih izvješća, Komisija ima pristup potrebnim informacijama koje se odnose na postupke obrade izvršene u sustavu IMI.

3. Komisija ne sudjeluje u postupcima administrativne suradnje koji uključuju obradu osobnih podataka, osim ako je to predviđeno odredbom akta Unije navedenog u Prilogu.

2. Države članice imenuju koordinatore sustava IMI i nadležna tijela te područje(-a) unutarnjeg tržišta za koje su nadležni. Komisija u tom procesu ima savjetodavnu ulogu.

3. Svaki sudionik sustava IMI svojim korisnicima sustava IMI, prema potrebi, odobrava i povlači odgovarajuća prava pristupa onom području unutarnjeg tržišta za koje su nadležni.

4. Komisija i države članice osiguravaju primjerena sredstva kojima se korisnicima sustava IMI omogućava pristup osobnim podacima obrađenima u sustavu IMI samo kada postoji potreba za saznanjem, i to unutar jednog ili više područja unutarnjeg tržišta za koje korisnik ima odobreno pravo pristupa u skladu sa stavkom 3.

5. Uporaba osobnih podataka obrađenih u sustavu IMI na poseban na način koji nije u skladu s njegovom izvornom namjenom, je zabranjena, osim ako nije izričito dopuštena nacionalnim pravom u skladu s pravom Unije.

6. U slučaju kada postupak administrativne suradnje uključuje obradu osobnih podataka, tada pristup takvim osobnim podacima imaju isključivo korisnici sustava IMI koji sudjeluju u tom postupku.

1. Svaka država članica za svoje korisnike i sudionike sustava IMI primjenjuje svoja pravila poslovne tajne ili druge istovjetne obveze povjerljivosti, u skladu s nacionalnim zakonodavstvom ili zakonodavstvom Unije.

2. Sudionici sustava IMI osiguravaju da korisnici sustava IMI koji rade pod njihovim nadzorom poštuju zahtjeve drugih sudionika sustava IMI u vezi s povjerljivom obradom podataka razmijenjenih putem sustava IMI.

Sustav IMI se temelji na postupcima administrativne suradnje kojima se provode odredbe relevantnih akata Unije navedene u Prilogu. Prema potrebi, Komisija može donijeti provedbene akte za određeni akt Unije, naveden u Prilogu, ili za vrstu postupka administrativne suradnje, čime se utvrđuju ključna tehnička funkcionalnost i postupovno rješenje potrebno za funkcioniranje bitnih postupaka administrativne suradnje, uključujući prema potrebi međudjelovanje vanjskih sudionika sustava IMI iz članka 12. Ti provedbeni akti donose se u skladu sa savjetodavnim postupkom iz članka 24. stavka 2.

Tehnička sredstva kojima se vanjskim sudionicima omogućava interakcija sa sustavom osiguravaju se u slučajevima kada je takva suradnja:

Sva takva tehnička sredstva su odvojena od sustava IMI i vanjskim sudionicima ne omogućava pristup sustavu IMI.

Sudionici sustava IMI osobne podatke razmjenjuju i obrađuju samo za potrebe definirane u odgovarajućim odredbama akata Unije navedenima u Prilogu.

Podaci, koje su u sustav IMI unijeli subjekti koji su predmet obrade podataka, smiju se koristiti isključivo za potrebe za koje su bili podneseni.

1. Osobni podaci koji su obrađeni u sustavu IMI se u tom sustavu blokiraju čim nisu više potrebni za potrebe zbog kojih su prikupljeni, ovisno o posebnostima svakog oblika administrativne suradnje i, kao opće pravilo, ne kasnije od šest mjeseci nakon službenog okončanja postupka administrativne suradnje.

Međutim, ako je u mjerodavnom aktu Unije navedenom u Prilogu propisano duže razdoblje, osobni podaci koji su obrađeni u sustavu IMI pohranjuju se najduže 18 mjeseci od uobičajenog okončanja postupka administrativne suradnje.

2. Ako je u skladu s obvezujućim aktom Unije navedenim u Prilogu propisano pohranjivanje informacije za buduće upućivanje sudionicima sustava IMI, osobni podaci koji su tako pohranjeni smiju biti obrađeni dokle god su potrebni u tu svrhu, bez obzira da li za to postoji dopuštenje subjekta obrade podataka ili je navedeno predviđeno tim aktom Unije.

3. Osobni podaci koji su blokirani sukladno ovom članku obrađuju se, izuzev njihove pohrane, samo za potrebe predočenja dokaza razmjene informacija putem sustava IMI uz suglasnost subjekata koji su predmet obrade podataka, osim ako je obrada zatražena zbog prevladavajućih razloga od javnog interesa.

4. Blokirani podaci se automatski brišu iz sustava IMI tri godine nakon službenog okončanja postupka administrativne suradnje.

5. Na izričit zahtjev nadležnog tijela u posebnom slučaju i uz suglasnost subjekta koji je predmet obrade podataka, osobni podaci se smiju izbrisati prije isteka primjenjivog roka zadržavanja.

6. Komisija tehničkim sredstvima osigurava blokiranje i brisanje osobnih podataka i njihovo ponovno traženje u skladu sa stavkom 3.

7. Koriste se tehnička sredstva kako bi se sudionike sustava IMI potaknulo da službeno okončaju postupke administrativne suradnje što je ranije moguće nakon okončanja razmjene informacija te kako bi sudionicima sustava IMI omogućilo da odgovorne koordinatore sustava IMI uključe u svaki postupak koje je neopravdano neaktivan tijekom razdoblja dužeg od dva mjeseca.

1. Odstupajući od članka 14., stavci 2. i 3. ovog članka primjenjuju se na zadržavanje osobnih podataka korisnika sustava IMI. Navedeni osobni podaci uključuju puno ime i sve elektronske i druge kontaktne podatke koji su potrebni za potrebe ove Uredbe.

2. Osobni podaci koji se odnose na korisnike sustava IMI pohranjuju se u sustavu IMI dokle god su korisnici sustava IMI, te se smiju obrađivati za potrebe koje su u skladu s ciljevima ove Uredbe.

3. Kada fizička osoba prestane biti korisnik sustava IMI, osobni podaci koji se odnose na tu osobu se tehničkim sredstvima blokiraju na razdoblje od tri godine. Navedeni se podaci, izuzev njihove pohrane, smiju obrađivati isključivo u svrhu dokazivanja razmjene informacija putem sustava IMI te se na kraju trogodišnjeg razdoblja brišu.

1. Obrađivanje posebnih kategorija podataka navedenih u članku 8. stavku 1. Direktive 95/46/EZ i članka 10. stavka 1. Uredbe (EZ) br. 45/2001 uporabom sustava IMI dopušteno je samo na temelju posebnih razloga spomenutih u članku 8. stavcima 2. i 4. te Direktive i članku 10. stavku 2. te Uredbe i podložno prikladnim sigurnosnim mjerama propisanim tim člancima kako bi se osigurala prava pojedinaca čiji se osobni podaci obrađuju.

2. Sustav IMI smije se koristiti za obradu podataka koji se odnose na prekršaje, kaznene osude ili sigurnosne mjere navedene u članku 8. stavku 5. Direktive 95/46/EZ i članku 10. stavku 5. Uredbe (EZ) br. 45/2001, podložno sigurnosnim mjerama navedenima u tim člancima, uključujući informacije o stegovnim, administrativnim ili kaznenim sankcijama ili druge informacije potrebne kako bi se utvrdio dobar ugled pojedinca ili pravne osobe, u slučaju kada je obrada takvih podataka predviđena aktom Unije koji čini temelj za obradu ili ako je subjekt koji je predmet obrade podataka to izričito dopustio, podložno posebnim sigurnosnim mjerama navedenima u članku 8. stavku 5. Direktive 95/46/EZ.

1. Komisija osigurava sukladnost sustava IMI pravilima o sigurnosti podataka koje je Komisija donijela u skladu s člankom 22. Uredbe (EZ) br. 45/2001.

2. Komisija donosi potrebne mjere kojima se osigurava sigurnost osobnih podataka obrađenih u sustavu IMI, uključujući odgovarajući nadzor pristupa podacima i sigurnosni plan, koji se redovito ažurira.

3. Komisija osigurava da je, u slučaju sigurnosnog incidenta, moguće provjeriti koji osobni podaci su obrađeni u sustavu IMI, kada su obrađeni, tko ih je obradio i u koju svrhu.

4. Sudionici sustava IMI poduzimaju sve potrebne postupovne i organizacijske mjere potrebne kako bi se osigurala sigurnost osobnih podataka obrađenih u sustavu IMI u skladu s člankom 17. Direktive 95/46/EZ.

1. Sudionici sustava IMI, u skladu s člankom 10. ili 11. Direktive 95/46/EZ i nacionalnim zakonodavstvom koje je u skladu s navedenom Direktivom, osiguravaju obavješćivanje subjekata koji su predmet obrade podataka o obradi njihovih osobnih podataka u sustavu IMI što je prije moguće, te da imaju pristup informacijama o njihovim pravima i načinu njihovog ostvarivanja, uključujući identitet i kontaktne podatke kontrolora i predstavnika kontrolora, ako postoji.

1. Sudionici sustava IMI osiguravaju da subjekti koji su predmet obrade podataka mogu učinkovito ostvariti svoje pravo pristupa podacima u sustavu IMI koji se na njih odnose, i pravo da se njihovi netočni ili nepotpuni podaci isprave te da se nezakonito obrađeni podaci izbrišu, u skladu s nacionalnim zakonodavstvom. Ispravak ili brisanje podataka se provodi što je moguće prije, a najkasnije 30 dana nakon što je odgovorni sudionik sustava IMI primio zahtjev subjekta koji je predmet obrade podataka.

2. U slučaju kada subjekt koji je predmet obrade podataka ospori točnost ili zakonitost podataka blokiranih sukladno članku 14. stavku 1., ta se činjenica bilježi, kao i točan ispravljeni podatak.

Države članice obavješćuju Komisiju ako u nacionalnom zakonodavstvu, u skladu s člankom 13. Direktive 95/46/EZ, propišu iznimke ili ograničenja prava koje imaju subjekti koji su predmet obrade podataka utvrđeni u ovom poglavlju.

1. Nacionalno nadzorno tijelo ili tijela koja su imenovana u svakoj državi članici zasebno i kojima su dodijeljene ovlasti iz članka 28. Direktive 95/46/EZ („Nacionalno nadzorno tijelo”) samostalno nadziru zakonitost obrade osobnih podataka od strane sudionika sustava IMI u njihovim državama članicama i posebno jamče da su prava koja imaju subjekti koji su predmet obrade podataka utvrđeni u ovom poglavlju, zaštićena u skladu s ovom Uredbom.

2. Europski nadzornik zaštite podataka nadzire aktivnosti Komisije u vezi s obradom osobnih podataka koje provodi u ulozi sudionika sustava IMI, i nastoji osigurati da se te aktivnosti provode u skladu s ovom Uredbom. Pri tom se primjenjuju obveze i ovlasti navedene u člancima 46. i 47. Uredbe (EZ) br. 45/2001.

3. Nacionalna nadzorna tijela i Europski nadzornik zaštite podataka unutar svojih nadležnosti osiguravaju usklađeni nadzor sustava IMI i njegovog korištenja od strane sudionika sustava IMI.

4. Europski nadzornik zaštite podataka može pozvati nacionalna nadzorna tijela da se sastanu, prema potrebi, kako bi se osigurao usklađeni nadzor sustava IMI i njegovog korištenja od strane sudionika sustava IMI, kako je navedeno u stavku 3. Troškove takvog sastanka snosi Europski nadzornik zaštite podataka. Prema potrebi se u tu svrhu mogu skupno izraditi dodatne radne metode, uključujući pravila postupka. Skupno izvješće o aktivnostima dostavlja se svake tri godine Europskom parlamentu, Vijeću, i Komisiji.

1. Država članica smije koristiti sustav IMI u svrhu administrativne suradnje između nadležnih tijela na svom području, u skladu s nacionalnim pravom, samo ako su ispunjeni sljedeći uvjeti:

2. Kada država članica namjerava započeti sustavno koristiti sustav IMI za nacionalne potrebe, o svojoj namjeri obavješćuje Komisiju i traži njezino prethodno dopuštenje. Komisija provjerava jesu li ispunjeni uvjeti iz stavka 1. Države članice i Komisija, prema potrebi i u skladu s ovom Uredbom, zaključuju sporazum kojim su propisana, inter alia, tehnička, financijska i organizacijska rješenja za nacionalnu uporabu, uključujući odgovornosti sudionika sustava IMI.

1. Sudionici sustava IMI u Uniji i njihovi partneri u trećim zemljama, sukladno ovoj Uredbi, smiju razmjenjivati informacije, uključujući osobne podatke, samo ako su ispunjeni sljedeći uvjeti:

2. U slučaju kada je Komisija sudionik sustava IMI, članak 9. stavci 1. i 7. Uredbe (EZ) br. 45/2001 primjenjuju se na svaku razmjenu osobnih podataka, koje su obradili njezini partneri u trećoj zemlji.

3. Komisija u Službenom listu Europske unije objavljuje i ažurira popis trećih zemalja ovlaštenih da razmjenjuju informacije, uključujući osobne podatke, u skladu sa stavkom 1.

1. Komisiji pomaže odbor. Taj odbor je odbor u smislu Uredbe (EU) br. 182/2011.

2. Prilikom upućivanja na ovaj stavak, primjenjuje se članak 4. Uredbe (EU) br. 182/2011.

3. Prilikom upućivanja na ovaj stavak, primjenjuje se članak 5. Uredbe (EU) br. 182/2011.

1. Komisija svake godine izvješćuje Europski parlament i Vijeće o funkcioniranju sustava IMI.

2. Do 5. prosinca 2017. i potom svakih pet godina, Komisija izvješćuje Europskog nadzornika zaštite podataka o aspektima u vezi sa zaštitom osobnih podataka u sustavu IMI, uključujući sigurnost podataka.

3. Za potrebe izrade izvješća navedenih u stavcima 1. i 2., države članice dostavljaju Komisiji sve informacije koje su bitne za primjenu ove Uredbe, uključujući informacije o primjeni zahtjeva za zaštitu podataka propisanih ovom Uredbom u praksi.

1. Troškovi razvoja, promocije, djelovanja i održavanja sustava IMI se pokrivaju iz općeg proračuna Europske unije, ne dovodeći u pitanje rješenja navedena u članku 22. stavku 2.

2. Osim ako u aktu Unije nije drukčije propisano, troškove u vezi s aktivnostima sustava IMI na razini država članica, uključujući ljudske resurse potrebne za aktivnosti osposobljavanja, promocije i službe za korisnike, te za potrebe upravljanja sustavom IMI na nacionalnoj razini, snose sve države članice zasebno.

Države članice poduzimaju sve potrebne mjere kako bi osigurale učinkovitu primjenu ove Uredbe od strane njihovih sudionika sustava IMI.

1. Ne dovodeći u pitanje članak 4. ove Uredbe, pilot projekt sustava IMI koji je pokrenut 16. svibnja 2011., za potrebe testiranja prikladnosti sustava IMI za provedbu članka 4. Direktive 96/71/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 16. prosinca 1996. u odnosu na upućivanje radnika u okviru pružanja usluga ( 12 ) može nastaviti djelovati na temelju rješenja utvrđenih prije stupanja na snagu ove Uredbe.

2. Ne dovodeći u pitanje članak 8. stavak 3. i točke (a) i (b) prvog stavka članka 12. ove Uredbe, za provedbu odredaba o administrativnoj suradnji iz Preporuke SOLVIT putem sustava IMI, sudjelovanje Komisije u postupcima administrativne suradnje i postojeći instrumenti za vanjske sudionike može nastaviti djelovati na temelju rješenja koja su dogovorena prije stupanja na snagu ove Uredbe. Za osobne podatke obrađene u sustavu IMI u svrhu Preporuke SOLVIT, razdoblje navedeno u članku 14. stavku 1. ove Uredbe je 18 mjeseci.

3. Ne dovodeći u pitanje članak 4. stavak 1. ove Uredbe, Komisija može pokrenuti pilot projekt kako bi ocijenila je li sustav IMI učinkovit, troškovno isplativ i pristupačan alat za provedbu članka 3. stavaka 4., 5. i 6. Direktive 2000/31/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 8. lipnja 2000. o određenim pravnim aspektima usluga informacijskog društva na unutarnjem tržištu, posebno elektroničke trgovine (Direktiva o elektroničkoj trgovini) ( 13 ). Najkasnije dvije godine nakon pokretanja navedenog pilot projekta, Komisija dostavlja Europskom parlamentu i Vijeću procjenu navedenu u članku 4. stavku 2. ove Uredbe, koja također obuhvaća međudjelovanje administrativne suradnje unutar sustava za zaštitu suradnje potrošača utvrđene u skladu s Uredbom (EZ) br. 2006/2004 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. listopada 2004. o suradnji između nacionalnih tijela odgovornih za provedbu zakona o zaštiti potrošača (Uredba o suradnji u zaštiti potrošača) ( 14 ) i unutar sustava IMI.

4. Ne dovodeći u pitanje članak 14. stavak 1. ove Uredbe, sva razdoblja do najduže 18 mjeseci koja su utvrđena na temelju članka 36. Direktive 2006/123/EZ u vezi s administrativnom suradnjom u skladu s njezinim poglavljem VI., nastavljaju se primjenjivati u tom području.

Ova Direktiva stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

ODREDBE O ADMINISTRATIVNOJ SURADNJI U AKTIMA UNIJE KOJI SU PROVEDENI PUTEM SUSTAVA IMI, NAVEDENE U ČLANKU 3.

( 2 ) Stajalište Europskog parlamenta od 11. rujna 2012. (još nije objavljeno u Službenom listu) i odluka Vijeća od 4. listopada 2012.


		No	page	date
►M1	DIREKTIVA 2013/55/EU EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA Tekst značajan za EGP od 20. studenoga 2013.	L 354	132	28.12.2013
►M2	DIREKTIVA 2014/60/EU EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA od 15. svibnja 2014.	L 159	1	28.5.2014
►M3	DIREKTIVA 2014/67/EU EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA Tekst značajan za EGP od 15. svibnja 2014.	L 159	11	28.5.2014