1. „operacija komercijalnog zračnog prijevoza” znači operacija zrakoplova namijenjena prijevozu putnika, tereta ili pošte uz naplatu ili drugu vrstu naknade;

2. „avioni klase performanse B” znači avioni pokretani elisnim motorima s najvećom dopuštenom operativnom konfiguracijom putničkih sjedala od devet ili manje i najveće dopuštene mase pri uzlijetanju 5 700 kg ili manje;

3. „mjesto od javnog interesa” znači mjesto koje se isključivo koristi za operacije u svrhu javnog interesa;

4. „operacija klase performanse 1” znači operacija kod koje u slučaju otkaza kritičnog motora helikopter može sletjeti unutar raspoložive razdaljine za prekinuto uzlijetanja ili sigurno nastaviti let do odgovarajućeg područja za slijetanje, ovisno o trenutku kada je došlo do otkazivanja;

5. „navigacija temeljena na performansama (PBN)” znači prostorna navigacija koja se temelji na zahtjevima u pogledu performanse za zrakoplove koji operiraju na ATS zračnoj liniji s postupkom instrumentalnog prilaženja ili u određenom zračnom prostoru.

(a) jasno se određuju područja nadležnosti svakog nadležnog tijela u smislu odgovornosti i zemljopisnog ograničenja; i

(b) uspostavlja se koordinacija između tih subjekata, kako bi se osigurao učinkovit nadzor nad svim organizacijama i osobama koje podliježu Uredbi (EZ) br. 216/2008 i njezinim provedbenim pravilima u okviru njihovih ovlasti.

(a) pregled evidencija, podataka, postupaka i bilo kojeg drugog materijala relevantnog za obavljanje zadaća certificiranja i/ili nadzora;

(b) uzimanje preslika ili izvadaka iz takvih evidencija, podataka, postupaka i drugog materijala;

(c) traženje usmenog objašnjenja na licu mjesta;

(d) ulazak u relevantne prostorije, operativne površine ili prijevozna sredstva;

(e) obavljanje revizija, istraga, ocjena, inspekcija, uključujući inspekcijske preglede na stajanci i nenajavljene inspekcije;

(f) poduzimanje ili pokretanje mjera prisile, prema potrebi.

(a) aviona i helikoptera koji se upotrebljavaju za:

(b)  ►M1  aviona, helikoptera, balona i jedrilica ◄ koji se upotrebljavaju za prijevoz opasnih roba (DG);

(c) dvomotornih aviona koji se upotrebljavaju za operacije produženog doleta (ETOPS) u komercijalnom zračnom prijevozu;

(d) helikoptera koji se upotrebljavaju za operacije komercijalnog zračnog prijevoza pomoću sustava za noćno gledanje (NVIS);

(e) helikoptera koji se upotrebljavaju za operacije komercijalnog zračnog prijevoza s vitlom (HHS); i

(f) helikoptera koji se upotrebljavaju za operacije komercijalnog zračnog prijevoza za hitnu medicinsku pomoć (HEMS).

(a) kompleksnim zrakoplovima na motorni pogon i helikopterima u skladu s odredbama navedenima u Prilogu VI.;

(b) nekompleksnim zrakoplovima na motorni pogon i helikopterima te balonima i jedrilicama u skladu s odredbama navedenima u Prilogu VII.

(a) za avione, Prilogu III. Uredbi (EEZ) br. 3922/91 i povezanim nacionalnim izuzećima koja se temelje na ocjenama sigurnosnih rizika koje provode nadležna tijela;

(b) za helikoptere, nacionalnim zahtjevima.

(a) operatori moraju na odgovarajući način prilagoditi svoje sustave upravljanja, programe osposobljavanja, postupke i priručnike, kako bi bili u skladu s prilozima III., IV. i V.;

(b) AOC-i se moraju zamijeniti svjedodžbama izdanim u skladu s Prilogom II. ovoj Uredbi.

(a) nacionalne zahtjeve na temelju kojih su AOC-i izdani;

(b) opseg povlastica danih operatorima;

(c) razlike između nacionalnih zahtjeva na temelju kojih su AOC-i bili izdani i zahtjeva iz priloga III., IV. i V., zajedno s naznakom o tome kako i kada će se od operatora zahtijevati da osiguraju potpunu usklađenost s tim prilozima.

(a)  ►M1  za CAT avionske operacije ◄ , članku 8. stavku 4. i poddijelu Q Priloga III. Uredbi (EEZ) br. 3922/91;

(b)  ►M1  za helikopterske CAT operacije ◄ , nacionalnim zahtjevima.

(a) odredbe Priloga III. na nekomercijalne operacije kompleksnim zrakoplovima na motorni pogon i helikopterima do 25. kolovoza 2016.; i

(b) odredbe Priloga V., VI. i VII. na nekomercijalne operacije zrakoplovima, helikopterima, jedrilicama i balonima do 25. kolovoza 2016.

1. „raspoloživa razdaljina za ubrzavanje i zaustavljanje (ASDA)” znači raspoloživa duljina zatrčavanja za uzlijetanje plus duljina produžetka za zaustavljanje tijekom prekinutog uzlijetanja, ako je država zračne luke prijavila da je takav produžetak za zaustavljanje na raspolaganju i ako može podnijeti masu aviona pod prevladavajućim operativnim uvjetima;

2. „prihvatljivi načini usklađivanja (AMC)” znači neobvezujući standardi koje je Agencija prihvatila za opisivanje načina uspostavljanja usklađenosti s Uredbom (EZ) br. 216/2008 i njezinim provedbenim pravilima;

3. „kontrolna lista za prihvaćanje” znači dokument koji se koristi kao pomoć pri pregledu vanjskog izgleda pakiranja s opasnom robom i pripadajućih dokumenata kako bi se utvrdilo jesu li ispunjeni svi odgovarajući zahtjevi;

4. „odgovarajući aerodrom” znači aerodrom na kojem se zrakoplovom mogu obavljati operacije, vodeći računa o primjenjivim zahtjevima u pogledu performansi i karakteristikama uzletno-sletne staze;

5. za potrebe razvrstavanja putnika:

6. „avion” znači zrakoplov pokretan motorom, nepomičnih krila, teži od zraka, koji uzgon u letu dobiva dinamičkom reakcijom zraka na krilima;

7. „let pomoću sustava za noćno gledanje (NVIS)” znači, u slučaju NVIS operacija, onaj dio noćnog leta prema pravilima za vizualno letenje (VFR), tijekom kojeg član posade upotrebljava naočale za noćno gledanje (NVG);

8. „zrakoplov” znači naprava koja se održava u atmosferi zbog reakcija zraka, osim reakcija zraka u odnosu na zemljinu površinu;

9. „alternativni načini usklađivanja” znači načini kojima se predlaže alternativa postojećim prihvatljivim načinima usklađenosti ili oni kojima se predlažu novi načini uspostavljanja usklađenosti s Uredbom (EZ) br. 216/2008 i njezinim provedbenim pravilima za koje Agencija nije donijela povezane prihvatljive načine usklađivanja;

10. „postupak protiv zaleđivanja”, u slučaju zemaljskih operacija, znači postupak kojim se osigurava zaštita od stvaranja mraza ili leda i nakupljanja snijega na obrađenim površinama zrakoplova tijekom ograničenog vremenskog razdoblja (vrijeme zaštite);

11. ‚postupak prilaza s vertikalnim vođenjem (APV)’ znači instrumentalno prilaženje koje se koristi horizontalnim i okomitim vođenjem, ali ne ispunjava zahtjeve utvrđene za precizno prilaženje i operacije za slijetanje s visinom odluke (DH) ne nižom od 250 ft i vidljivosti duž uzletno-sletne staze (RVR) ne manjom od 600 m.

►M1  12. ◄  „član kabinske posade” znači odgovarajuće osposobljeni član posade, koji nije član letačke ili tehničke posade, a kojeg je operator rasporedio na obavljanje dužnosti povezanih sa sigurnošću putnika i leta tijekom operacija;

►M1  13. ◄  „operacija prilaženja kategorije I. (CAT I.)” znači precizno instrumentalno prilaženje i slijetanje upotrebom sustava za instrumentalno slijetanja (ILS), mikrovalnog sustava slijetanja (MLS), GLS-a (sustav slijetanja temeljen na zemaljski proširenom globalnom navigacijskom satelitskom sustavu (GNSS/GBAS), preciznog prilaznog radara (PAR) ili GNSS-a koji upotrebljava satelitski sustav proširivanja (SBAS), pri visini odluke (DH) najmanje 200 ft i vidljivosti duž uzeltno-sletne staze (RVR) najmanje 550 m za avione i 500 m za helikoptere;

►M1  14. ◄  „operacija kategorije II. (CAT II.)” znači operacija preciznog instrumentalnog prilaženja i slijetanje upotrebom ILS-a ili MLS-a uz:

►M1  15. ◄  „operacija kategorije III. (CAT III.)” znači operacija preciznog instrumentalnog prilaženja i slijetanje upotrebom ILS-a ili MLS-a uz:

►M1  16. ◄  „operacija kategorije III.B (CAT III.B)” znači operacija preciznog instrumentalnog prilaženja i slijetanje upotrebom ILS-a ili MLS-a uz:

►M1  17. ◄  „kategorija A u odnosu na helikoptere” znači višemotorni helikopter konstruiran s mogućnostima izoliranja motora i sustava navedenim u primjenjivim propisima o plovidbenosti, kojima se može operirati upotrebom podataka za uzlijetanje i slijetanje planiranim u okviru koncepcije otkaza kritičnog motora, koja osigurava odgovarajuću određenu površinu i odgovarajuće performanse za nastavak sigurnog leta ili sigurnog prekinutog uzlijetanja u slučaju otkaza motora;

►M1  18. ◄  „kategorija B u odnosu na helikoptere” znači jednomotorni ili višemotorni helikopter koji ne ispunjava standarde kategorije A. Helikopteri kategorije B nemaju zajamčenu mogućnost nastavka sigurnog leta u slučaju otkaza motora te se pretpostavlja neplanirano slijetanje;

►M1  19. ◄  „certifikacijske specifikacije” (CS) znači tehnički standardi koje donosi Agencija, u kojima se navode načini za dokazivanje usklađenosti s Uredbom (EZ) br. 216/2008 i njezinim provedbenim pravilima i koje organizacija može koristiti za potrebe certificiranja;

►M1  20. ◄  „prilaz u vizualnom krugu” znači vizualna faza instrumentalnog prilaženja kako bi se zrakoplov doveo u položaj za slijetanje na uzletno-sletnu stazu/FATO koja nije prikladno smještena za prilaženje iz pravca;

►M1  21. ◄  „čistina” znači određena pravokutna površina na zemlji ili vodi pod nadzorom nadležnog tijela, odabrana ili pripremljena kao prikladna površina iznad koje avion može izvesti dio svog početnog penjanja do zadane visine;

►M1  22. ◄  „baza oblaka” znači visina baze najnižeg promatranog ili prognoziranog elementa oblaka u blizini aerodroma ili operativne površine ili unutar određenog područja operacija, koja se uobičajeno mjeri iznad nadmorske visine aerodroma ili, u slučaju operacija iznad mora, iznad srednje morske razine;

►M1  23. ◄  „dijeljenje oznake” znači dogovor na temelju kojeg operator stavlja svoju oznaku na let koji obavlja drugi operator, te prodaje i izdaje karte za taj let;

►M1  24. ◄  „gusto naseljeno područje” znači, u odnosu na mjesto, grad ili naselje, bilo koje područje koje se većinom koristi za stambene, poslovne ili rekreacijske svrhe;

►M1  25. ◄  „onečišćena uzletno sletna staza” znači uzletno-sletna staza na kojoj je više od 25 % uzletno-sletne površine unutar zahtijevane duljine i širine koja se koristi, pokrivena sljedećim:

►M1  26. ◄  „gorivo za nepredviđene slučajeve” znači gorivo koje se zahtijeva kao nadoknada za nepredviđene čimbenike koji bi mogli utjecati na potrošnju goriva do odredišnog aerodroma;

►M1  27. ◄  „završni prilaz neprekidnim spuštanjem (CDFA)” znači tehnika sukladna postupcima stabiliziranog prilaženja, za obavljanje završnog prilaznog segmenta postupka nepreciznog instrumentalnog prilaženja neprekidnim spuštanjem, bez horizontalnog leta, s apsolutne visine/visine koja je jednaka ili veća od fiksne apsolutne visine/visine završnog prilaza do točke koja je približno 15 m (50 ft) iznad praga sletne staze ili točke na kojoj započinje manevar ravnanja za određeni tip zrakoplova kojim se leti;

►M1  28. ◄  „preračunata meteorološka vidljivost (CMV)” znači vrijednost jednaka RVR-u koja je izvedena iz objavljene meteorološke vidljivosti;

►M1  29. ◄  „član posade” znači osoba koju je operator odredio za obavljanje dužnosti u zrakoplovu;

►M1  30. ◄  „kritične faze leta” u slučaju aviona znači zatrčavanje za uzlijetanje, uzletna putanja leta, završno prilaženje, neuspjelo prilaženje, slijetanje, uključujući usporavanje i bilo koje druge faze leta koje odredi glavni pilot ili zapovjednik zrakoplova;

►M1  31. ◄  „kritične faze leta” u slučaju helikoptera znači taksiranje, lebdenje, uzlijetanje, završno prilaženje, neuspjelo prilaženje, slijetanje i bilo koje druge faze leta koje odredi glavni pilot ili zapovjednik zrakoplova;

►M1  32. ◄  „vlažna uzletno-sletna staza” znači uzletno-sletna staza čija površina nije suha, ali joj vlaga na njoj ne daje sjajan izgled;

►M1  33. ◄  „opasna roba (DG)” znači predmeti ili tvari koji mogu predstavljati značajan rizik za zdravlje, sigurnost, imovinu ili okoliš i koji se nalaze na popisu opasnih roba u tehničkim uputama ili su klasificirani u skladu s tim uputama;

►M1  34. ◄  „nesreća s opasnom robom” znači događaj povezan sa zračnim prijevozom opasne robe koji ima za posljedicu smrt ili ozbiljnu ozljedu osobe ili veliku materijalnu štetu;

►M1  35. ◄  „nezgoda s opasnom robom” znači:

►M1  36. ◄  „odleđivanje”, u slučaju zemaljskih postupaka, znači postupak kojim se mraz, led, snijeg ili bljuzgavica uklanjaju sa zrakoplova kako bi se osigurale neonečišćene površine;

►M1  37. ◄  „određena točka nakon uzlijetanja (DPATO)” znači točka unutar faze uzlijetanja i početnog penjanja, prije koje nije osigurana sposobnost helikoptera za siguran nastavak leta pri otkazu kritičnog motora te može biti potrebno prisilno slijetanje;

►M1  38. ◄  „određena točka prije slijetanja (DPLB)” znači točka unutar faze prilaza i slijetanja, nakon koje nije osigurana sposobnost helikoptera za siguran nastavak leta pri otkazu kritičnog motora te može biti potrebno prisilno slijetanje;

►M1  39. ◄  „razdaljina DR” znači horizontalna razdaljina koju je prešao helikopter od kraja raspoložive razdaljine za uzlijetanje;

►M1  40. ◄  „ugovor o zakupu zrakoplova bez posade” je ugovor između poduzeća prema kojem se zrakoplovom operira na temelju svjedodžbe zračnog prijevoznika (AOC) zakupca;

►M1  41. ◄  „suha operativna masa” znači ukupna masa zrakoplova spremnog za određenu vrstu operacije, bez upotrebljivog goriva i prometnog tereta;

►M1  42. ◄  „suha uzletno-sletna staza” znači uzletno-sletna staza koja nije niti mokra niti onečišćena i uključuje one popločene uzletno-sletne staze koje su posebno izrađene sa žljebovima ili poroznim popločenjem i održavane tako da zadrže „djelotvorno suhi” učinak kočenja iako je prisutna vlaga;

43. „zrakoplov ELA1” znači sljedeći europski laki zrakoplov s posadom:

44. „zrakoplov ELA2” znači sljedeći europski laki zrakoplov s posadom:

►M1  45. ◄  „izdignuto područje završnog prilaza i uzlijetanja (izdignuti FATO)” znači FATO koji je izdignut najmanje 3 metra iznad okolne površine;

►M1  46. ◄  „alternativni aerodrom na ruti (ERA)” znači odgovarajući aerodrom na ruti, koji se može zahtijevati u fazi planiranja;

►M1  47. ◄  „sustav poboljšane vidljivosti (EVS)” znači sustav za prikazivanje elektroničkih slika vanjskih prizora u realnom vremenu, upotrebom slikovnih senzora;

►M1  48. ◄  „područje završnog prilaza i polijetanja (FATO)” znači definirano područje za operacije helikoptera, iznad kojeg se dovršava završna faza prilaza do lebdenja ili slijetanje i s kojeg započinje uzlijetanje. Za helikoptere koji operiraju u kategoriji performansi klase 1, ova definirana površina uključuje raspoloživu površinu za prekinuto uzlijetanje;

►M1  49. ◄  „praćenje podataka o letu (FDM)” znači proaktivna upotreba digitalnih podataka o letu u svakodnevnim operacijama radi povećanja zrakoplovne sigurnosti, a ne radi kažnjavanja;

►M1  50. ◄  „simulator leta za osposobljavanje (FSTD)” znači uređaj je za osposobljavanje koji je:

►M1  51. ◄  „alternativni aerodroma na ruti (ERA) za gorivo” znači ERA aerodrom odabran u svrhu smanjenja goriva za nepredviđene situacije;

►M1  52. ◄  „sustav slijetanja GBAS (GLS)” znači sustav za prilaz i slijetanje koji koristi informacije zemaljskog proširenog globalnog navigacijskog satelitskog sustava (GNSS/GBAS) za vođenje zrakoplova na temelju njegovog bočnog i vertikalnog GNSS položaja. Za nagib završnog prilaza upotrebljava referencu geometrijske visine;

►M1  53. ◄  „osoblje koje u hitnim slučajevima pruža pomoć na zemlji” znači bilo koje osoblje koje u hitnim slučajevima pruža pomoć na zemlji (kao što su policajci, vatrogasci itd.) koje je uključeno u hitnu medicinsku pomoć helikopterom (HEMS) i čije su zadaće na bilo koji način povezane s helikopterskim operacijama;

►M1  54. ◄  „prizemljenje” znači službena zabrana uzlijetanja zrakoplova i poduzimanje mjera potrebnih za zadržavanje zrakoplova na zemlji;

►M1  55. ◄  „zaslon u visini glave (HUD)” znači zaslonski sustav za prikazivanja informacija o letu na prednjem vanjskom vidnom polju pilota koji ne umanjuje značajno vanjski pogled;

►M1  56. ◄  „sustav za navođenje pri slijetanju u visini glave (HUDLS)” znači cjelovit sustav u zrakoplovu koji pruža pilotu vođenje prikazom u visini glave tijekom prilaza i slijetanja i/ili postupka prekinutog prilaza. On uključuje sve senzore, računala, električna napajanja, indikatore i kontrole;

►M1  57. ◄  „helikopter” znači zrakoplov teži od zraka koji se u zraku održava uglavnom reakcijama zraka na jedan ili više pogonjenih rotora na pretežno vertikalnim osovinama;

►M1  58. ◄  „član posade u operacijama s helikopterskim vitlom (HHO)” znači član tehničke posade koji obavlja dodijeljene zadaće koje se odnose na operacije vitlom;

►M1  59. ◄  „helikopterska platforma” znači FATO smješten na plutajućoj ili fiksnoj strukturi na moru;

►M1  60. ◄  „član posade HEMS-a” znači član tehničke posade koji je određen za let HEMS-a u svrhu pružanja pomoći bilo kojoj osobi kojoj je potrebna medicinska pomoć koja se pruža u helikopteru te koji pomaže pilotu tijekom obavljanja zadaće;

►M1  61. ◄  „let HEMS-a” znači let helikopterom koji se obavlja na temelju odobrenja za HEMS, čija je svrha pružanje hitne medicinske pomoći, kada je neophodan trenutačan i brz prijevoz:

►M1  62. ◄  „operativna baza HEMS-a” znači aerodrom na kojem posada HEMS-a i helikopter HEMS-a mogu biti u pripravnosti za obavljanje operacija HEMS-a;

►M1  63. ◄  „operativna površina HEMS-a” znači površina koju izabere zapovjednik tijekom leta HEMS-a za operacije helikopterskim vitlom, slijetanje i uzlijetanje;

►M1  64. ◄  „HHO let” znači let helikopterom koji se obavlja na temelju odobrenja za HHO čija je svrha omogućavanje prenošenja osoba i/ili tereta pomoću helikopterskog vitla;

►M1  65. ◄  „HHO na moru” znači let helikopterom koji se obavlja na temelju odobrenja za HHO, čija je svrha omogućavanje prenošenja osoba i/ili tereta pomoću helikopterskog vitla s ili na plovilo ili konstrukciju u morskom području ili na samom moru;

►M1  66. ◄  „putnik HHO-a” znači osoba koja se prenosi helikopterskim vitlom;

►M1  67. ◄  „mjesto HHO-a” znači određeno područje na kojem se helikopterom obavlja premještanje vitlom;

►M1  68. ◄  „vrijeme zaštite” znači procijenjeno vrijeme tijekom kojeg tekućina protiv zaleđivanja sprečava stvaranja leda i mraza te nakupljanje snijega na zaštićenim (obrađenim) površinama;

►M1  69. ◄  „neprijateljski okoliš” znači:

►M1  70. ◄  „točka odluke za slijetanje (LDP)” znači točka koja se koristi pri određivanja performansi u slijetanju od koje se, nakon što se na njoj utvrdi otkaz motora, slijetanje može sigurno nastaviti ili od koje može započeti postupak prekinutog slijetanja;

►M1  71. ◄  „raspoloživa razdaljina za slijetanje (LDA)” znači duljina uzletno-sletne staze koju je nadležno tijelo države aerodroma navelo kao raspoloživu i primjerenu za vožnju po tlu aviona koji slijeće;

►M1  72. ◄  „kopneni avion” znači zrakoplov s nepomičnim krilima konstruiran za uzlijetanje i slijetanje na kopno, uključujući amfibije kada se njima operira kao kopnenim avionima;

►M1  73. ◄  „lokalna operacija helikopterom” znači operacija komercijalnog zračnog prijevoza helikopterom čija je najveća certificirana masa pri uzlijetanju (MCTOM) veća od 3 175 kg i konfiguracija najvećeg operativnog broja putničkih sjedala (MOPSC) devet ili manje, danju, na rutama na kojima se navigacija obavlja prema vizualnim orijentirima, unutar lokalnog i definiranog zemljopisnog područja navedenog u operativnom priručniku;

►M1  74. ◄  „postupci u uvjetima smanjene vidljivosti (LVP)” znači postupci koji se primjenjuju na aerodromu za osiguravanje sigurnih operacija tijekom prilaza kategorije niže od standardne kategorije I., kategorije koja nije standardna kategorija II., prilaza kategorije II. i III. i uzlijetanja u uvjetima smanjene vidljivosti;

►M1  75. ◄  „uzlijetanje u uvjetima smanjene vidljivosti (LVTO)” znači uzlijetanje kada je RVR manje od 400 m, ali najmanje 75 m;

►M1  76. ◄  „operacija kategorije niže od standardne kategorije I. (LTS CAT I.)” znači instrumentalni prilaz kategorije I. i slijetanje upotrebom DH-a kategorije I., s RVR-om manjim od onoga koji se uobičajeno povezuje s primjenjivim DH-om, ali ne manjim od 400 m;

►M1  77. ◄  „konfiguracija najvećeg operativnog broja putničkih sjedala (MOPSC)” znači najveći broj putničkih sjedala pojedinačnog zrakoplova, bez sjedala za posadu, utvrđen za operativne svrhe i naveden u operativnom priručniku. Uzimajući kao osnovu najveći broj putničkih sjedala utvrđen tijekom postupka certificiranja za certifikat tipa (TC), dodatni certifikat tipa (STC) ili promjenu TC-a i STC-a, kako je relevantno za pojedinačni zrakoplov, MOPSC-om se može odrediti jednak ili manji broj sjedala, ovisno o operativnim ograničenjima;

►M1  78. ◄  „medicinski putnik” znači medicinsko osoblje koje se prevozi u helikopteru tijekom leta HEMS-a, uključujući, ali ne ograničavajući se na liječnike, medicinske sestre i pomoćno medicinsko osoblje;

►M1  79. ◄  „noć” znači razdoblje između kraja građanskog večernjeg sumraka i početka građanskog jutarnjeg sumraka ili razdoblje između zalaza i izlaska sunca koje može propisati nadležno tijelo, kako odredi država članica;

►M1  80. ◄  „naočale za noćno gledanje (NVG)” znači binokularna naprava za pojačavanje svjetla koja se stavlja na glavu i koja poboljšava sposobnost gledanja zemaljskih orijentira noću;

►M1  81. ◄  „sustav za noćno gledanje (NVIS)” znači uključivanje svih elemenata potrebnih za uspješno i sigurno korištenje NVG-a tijekom operiranja helikopterom. Sustav uključuje najmanje: NVG, osvjetljenje NVIS-a, komponente helikoptera, osposobljavanje i kontinuiranu plovidbenost;

►M1  82. ◄  „okoliš koji nije neprijateljski” znači okoliš u kojem:

U svakom slučaju, za one dijelove gusto naseljenih područja koji imaju odgovarajuće površine za prisilno slijetanje smatra se da nisu neprijateljski;

►M1  83. ◄  „operacija nepreciznog prilaza (NPA)” znači instrumentalni prilaz s minimalnom visinom snižavanja (MDH) ili DH-om kada se upotrebljava tehnika CDFA najmanje 250 ft i RVR-om/CMV-om najmanje 750 m za avione i 600 m za helikoptere;

►M1  84. ◄  „NVIS član posade” znači član tehničke posade dodijeljen za NVIS let;

►M1  85. ◄  „NVIS let” znači noćni let u noćnim vizualnim meteorološkim uvjetima (VMC) s letačkom posadom koja koristi NVG-e u helikopteru kojim se operira na temelju odobrenja za NVIS;

►M1  86. ◄  „operacije na moru” znači operacije u kojima se uobičajeno veći dio leta odvija iznad površine mora, prema lokacijama na moru ili od lokacija na moru;

►M1  87. ◄  „operativna površina” znači mjesto izvan aerodroma, koje odabere operator, pilot ili zapovjednik za slijetanje, uzlijetanje i/ili obavljanje operacija s podvješenim teretom;

►M1  88. ◄  „operacija performanse klase 1” znači operacija kod koje u slučaju otkaza kritičnog motora helikopter može sletjeti unutar raspoložive razdaljine za prekinuto uzlijetanje ili sigurno nastaviti let do odgovarajućeg područja za slijetanje, ovisno o trenutku kada je došlo do otkazivanja;

►M1  89. ◄  „operacija klase performanse 2” znači operacija kod koje u slučaju otkaza kritičnog motora helikopter raspolaže performansama dovoljnim za sigurno nastavljanje leta, osim u slučaju kada se otkaz dogodi u ranoj fazi manevra uzlijetanja ili kasnijoj fazi manevra slijetanja, u kojim slučajevima može biti potrebno prisilno slijetanje;

►M1  90. ◄  „operacija performanse klase 3” znači operacija kod koje u slučaju otkaza kritičnog motora u bilo kojem trenutku tijekom leta, za višemotorni helikopter prisilno slijetanje može biti potrebno a za jednomotorni helikopter prisilno slijetanje je potrebno;

►M1  91. ◄  „operativna kontrola” znači odgovornost za započinjanje, nastavljanje, završavanje ili skretanje leta u interesu sigurnosti;

►M1  92. ◄  „operacija kategorije koja nije standardna kategorija II. (OTS CAT II.)” znači operacija preciznog instrumentalnog prilaza i slijetanja upotrebom ILS-a ili MLS-a, kada nisu na raspolaganju neki ili svi elementi sustava osvjetljenja za precizni prilaz kategorije II. i s:

►M1  93. ◄  „avioni klase performanse A” znači više-motorni avioni pokretani turbo-elisnim motorima s MOPSC-om većim od devet ili najvećom masom pri uzlijetanju većom od 5 700 kg i svi više-motorni avioni pokretani turbomlaznim motorima;

►M1  94. ◄  „avioni klase performanse B” znači avioni pokretani elisnim motorima čiji je MOPSC devet ili manje ili najveća dopuštena masa pri uzlijetanju 5 700 kg ili manje;

►M1  95. ◄  „avioni klase performanse C” znači avioni pokretani klipnim motorima čiji je MOPSC veći od devet ili najveća dopuštena masa pri uzlijetanju veća od 5 700 kg;

►M1  96. ◄  „glavni pilot” znači pilot određen za zapovjednika i zadužen za sigurno obavljanje leta. Za potrebe operacija komercijalnog zračnog prijevoza umjesto naziva „glavni pilot” upotrebljava se naziv „zapovjednik”;

►M1  97. ◄  „glavno sjedište” znači glavni ured ili registrirano sjedište organizacije unutar kojeg se obavljaju glavne financijske djelatnosti i provodi operativni nadzor djelatnosti iz ove Uredbe;

►M1  98. ◄  „prioritizacija inspekcijskih pregleda na stajanci” znači dodjela određenog dijela ukupnog broja inspekcijskih pregleda na stajanci koje provodi nadležno tijelo ili se provode u ime nadležnog tijela, na godišnjoj osnovi, kako je predviđeno u dijelu ARO;

►M1  99. ◄  „mjesto od javnog interesa (PIS)” znači mjesto koje se koristi isključivo za operacije u javnom interesu;

►M1  100. ◄  „inspekcijski pregled na stajanci” znači inspekcijski pregled zrakoplova, kvalifikacija letačke i kabinske posade i dokumentacije o letu, kako bi se provjerila njihova sukladnost s primjenjivim zahtjevima;

►M1  101. ◄  „razdoblje za otklanjanje greške” znači ograničenje trajanja operacija s neoperativnom opremom;

►M1  102. ◄  „raspoloživa razdaljina za prekinuto uzlijetanja (RTODAH)” znači duljina područja završnog prilaza i uzlijetanja, za koju je objavljeno da je raspoloživa i prikladna za helikoptere koji operiraju u klasi performansi 1 kako bi dovršili prekinuto uzlijetanje;

►M1  103. ◄  „zahtijevana razdaljina za prekinuto uzlijetanja (RTODRH)” znači zahtijevana horizontalna razdaljina od početka uzlijetanja do točke na kojoj dolazi do potpunog zaustavljanja helikoptera nakon otkaza motora i prekida uzlijetanja na točki odluke o uzlijetanju;

►M1  104. ◄  „vidljivost duž uzletno-sletne staze (RVR)” znači raspon u kojem pilot zrakoplova na središnjoj liniji uzletno-sletne staze može vidjeti oznake površine uzletno-sletne staze ili svijetla koja ocrtavaju uzletno-sletnu stazu ili određuju njezinu središnju liniju;

►M1  105. ◄  „sigurno prisilno slijetanje” znači neizbježno slijetanje ili slijetanje na vodu s razumnim očekivanjem da neće biti ozlijeđenih osoba u zrakoplovu ili na površini;

►M1  106. ◄  „hidroavion” znači zrakoplov s nepomičnim krilima projektiran za uzlijetanje s vode i slijetanje na vodu, a uključuje i amfibije kada se upotrebljavaju kao hidroavioni;

►M1  107. ◄  „odvojene uzletno-sletne staze” znači uzletno-sletne staze na istom aerodromu koje su odvojene površine za slijetanje. Ove se uzletno-sletne staze mogu preklapati ili križati na takav način, da ako je jedna od uzletno-sletnih staza blokirana, to ne sprečava planiranu vrstu operacije na drugoj uzletno-sletnoj stazi. Svaka uzletno-sletna staza ima poseban prilazni postupak temeljen na odvojenom navigacijskom pomagalu;

►M1  108. ◄  „poseban VFR let” znači VFR let koji je odobrila nadležna kontrola zračnog prometa za obavljanje leta unutar kontrolirane zone u meteorološkim uvjetima koji su ispod VMC-a;

►M1  109. ◄  „stabilizirani prilaz (SAp)” znači prilaz koji se obavlja na kontrolirani i odgovarajući način u smislu konfiguracije, energije i kontrole putanje leta od unaprijed određene točke ili apsolutne visine/visine do točke koja je 50 ft iznad praga uzletno-sletne staze ili točke u kojoj počinje manevar ravnanja ako je ta točka viša;

►M1  110. ◄  „alternativni aerodrom uzlijetanja” znači alternativni aerodrom na koji zrakoplov može sletjeti ako to postane potrebno nedugo nakon uzlijetanja, a ne može se upotrijebiti aerodrom odlaska;

►M1  111. ◄  „točka odluke pri uzlijetanju (TDP)” znači točka koja se upotrebljava pri određivanju performansi uzlijetanja od koje se, kad se u njoj utvrdi otkaz motora, može izvesti prekinuto uzlijetanje ili se uzlijetanje može sigurno nastaviti;

►M1  112. ◄  „raspoloživa razdaljina za uzlijetanja (TODA)” u slučaju aviona znači raspoloživa duljina zatrčavanja za uzlijetanje plus duljina čistine, ako postoji.

►M1  113. ◄  „raspoloživa duljina za uzlijetanje (TODAH)” u slučaju helikoptera znači duljina područja završnog prilaza i zatrčavanja za uzlijetanje plus, ako postoji, duljina helikopterske čistine, za koju je objavljeno da je raspoloživa i odgovarajuća za obavljanje zatrčavanja za uzlijetanje helikoptera.

►M1  114. ◄  „zahtijevana razdaljina za uzlijetanje (TODRH)” u slučaju helikoptera znači zahtijevana horizontalna razdaljina od početka uzlijetanja do točke u kojoj se postižu sigurna brzina uzlijetanja (VTOSS), odabrana visina i pozitivan gradijent penjanja, nakon što se u TDP-u utvrdi otkaz kritičnog motora, s preostalim motorima koji rade u okviru odobrenih operativnih ograničenja;

►M1  115. ◄  „putanja leta pri uzlijetanju” znači vertikalna i horizontalna putanja s kritičnim motorom koji ne radi, od određene točke u uzlijetanju do 1 500 ft iznad površine zemlje za avione i 1 000 ft iznad površine zemlje za helikoptere;

►M1  116. ◄  „masa pri uzlijetanju” znači masa uključujući sve što se prevozi i svakog tko se prevozi na početku uzlijetanja za helikoptere i uzletnog zaleta za avione;

►M1  117. ◄  „raspoloživa duljina za uzletni zalet (TORA)” znači duljina uzletno-sletne staze koju je država aerodroma proglasila raspoloživom i prikladnom za vožnju zrakoplova po tlu pri uzlijetanju;

►M1  118. ◄  „član tehničke posade” znači član posade u operacijama HEMS, HHO ili NVIS u komercijalnom zračnom prijevozu, koji nije član letačke ili kabinske posade, kojeg operator rasporedi na dužnosti u zrakoplovu ili na zemlji u svrhu pomaganja pilotu tijekom operacija HEMS, HHO ili NVIS, koje mogu zahtijevati upotrebu specijalizirane opreme u zrakoplovu;

►M1  119. ◄  „tehničke upute (TI)” znači zadnje važeće izdanje „Tehničkih uputa za siguran prijevoz opasnih roba zrakom”, uključujući dodatak i sve dopune, koje je odobrila i objavila Međunarodna organizacija civilnog zrakoplovstva;

►M1  120. ◄  „prometni teret” znači ukupna masa putnika, prtljage, tereta i prijenosne specijalističke opreme, uključujući bilo kakav balast;

►M1  121. ◄  „NVIS let bez pomoći” znači, u slučaju NVIS operacija, onaj dio noćnog VFR leta u kojem član posade ne upotrebljava NVG;

►M1  122. ◄  „poduzeće” znači svaka fizička ili pravna osoba, bilo da ostvaruje profit ili ne, ili svako službeno tijelo, bilo da ima pravnu sposobnost ili ne;

►M1  123. ◄  „V1” znači najveća brzina pri uzlijetanju pri kojoj pilot mora poduzeti prvu akciju za zaustavljanje aviona unutar razdaljine za ubrzavanje i zaustavljanje. V1 također znači najmanja brzina pri uzlijetanju nakon otkaza kritičnog motora pri brzini VEF, pri kojoj pilot može nastaviti uzlijetanje i dostići zahtijevanu visinu iznad površine uzlijetanja unutar razdaljine za uzlijetanje;

►M1  124. ◄  „VEF” znači brzina pri kojoj se pretpostavlja da će kritični motor otkazati tijekom uzlijetanja;

►M1  125. ◄  „vizualni prilaz” znači prilaz pri kojem dio instrumentalnog prilaza ili cijeli instrumentalni prilaz nije dovršen, a prilaz je izveden pomoću vizualnih referenci u odnosu na teren;

126. „vremenski spreman aerodrom” znači odgovarajući aerodrom za koji vremenski izvještaji ili prognoze ili njihove kombinacije pokazuju da će tijekom razdoblja predviđenog za korištenje, vremenski uvjeti biti na ili iznad minimuma za operacije, a izvješće o stanju površine uzletno-sletne staze pokazuje da je moguće sigurno slijetanje.

►M1  127. ◄  „ugovor o zakupu zrakoplova s posadom” znači ugovor između zračnih prijevoznika u skladu s kojim se zrakoplovom operira na temelju AOC-a zakupodavca;

►M1  128. ◄  „mokra uzletno-sletna staza” znači uzletno-sletna staza čija je površina pokrivena vodom, ili sličnim, u manjem opsegu od onog koji je naveden u definiciji „onečišćene uzletno-sletne staze” ili kada na površini uzletno-sletne staze ima dovoljno vlage da izgleda reflektirajuće, ali bez većih dijelova na kojima se zadržava voda.

(a) Agencija razvija prihvatljive načine usklađivanja (AMC) koji se mogu koristiti za uspostavljanje sukladnosti s Uredbom (EZ) br. 216/2008 i njezinim provedbenim pravilima. Kada su ispunjeni AMC-i, ispunjeni su i povezani zahtjevi provedbenih pravila.

(b) Za uspostavljanje sukladnosti s provedbenim pravilima mogu se koristiti alternativni načini usklađivanja.

(c) Nadležno tijelo uspostavlja sustav za dosljedno ocjenjivanje, omogućuju li svi alternativni načini usklađivanja, koje upotrebljava ono samo ili organizacije i osoblje koji su pod njezinim nadzorom, uspostavljanje sukladnosti s Uredbom (EZ) br. 216/2008 i njezinim provedbenim pravilima.

(d) Nadležno tijelo ocjenjuje sve alternativne načine usklađivanja koje predloži neka organizacija u skladu sa stavkom ORO.GEN.120 točkom (b), analiziranjem predočene dokumentacije i, ako se to smatra potrebnim, provođenjem inspekcije u organizaciji.

Kada nadležno tijelo utvrdi da su alternativni načini usklađivanja u skladu s provedbenim pravilima, ono bez nepotrebnog odlaganja:

(e) Kada samo nadležno tijelo upotrebljava alternativne načine usklađivanja za postizanje sukladnosti s Uredbom (EZ) br. 216/2008 i njezinim provedbenim pravilima, ono:

Nadležno tijelo dostavlja Agenciji potpuni opis alternativnih načina usklađivanja, uključujući bilo kakve revizije postupaka koje mogu biti relevantne, kao i ocjenu koja dokazuje da su provedbena pravila ispunjena.

(a) Nadležno tijelo, bez nepotrebnog odlaganja, obavješćuje Agenciju u slučaju bilo kakvih značajnih problema u vezi s provedbom Uredbe (EZ) br. 216/2008 i njezinih provedbenih pravila.

(b) Nadležno tijelo daje Agenciji informacije značajne za sigurnost koje proizlaze iz izvješća o događajima koje je ono dobilo.

(a) Ne dovodeći u pitanje Direktivu 2003/42/EZ Europskog parlamenta i Vijeća ( 5 ) nadležno tijelo provodi sustav za primjereno prikupljanje, analizu i širenje informacija u vezi sigurnosti.

(b) Agencija provodi sustav za odgovarajuću analizu svih primljenih relevantnih informacija u vezi sigurnosti te bez nepotrebnog odlaganja pruža državama članicama i Komisiji sve informacije, uključujući preporuke ili korektivne mjere koje treba poduzeti, koje su im potrebne kako bi na pravovremen način reagirali na sigurnosni problem koji uključuje proizvode, dijelove, uređaje, osobe ili organizacije koje podliježu Uredbi (EZ) br. 216/2008 i njezinim provedbenim pravilima.

(c) Po primitku informacija iz točaka (a) i (b), nadležno tijelo poduzima odgovarajuće mjere za rješavanje sigurnosnog problema.

(d) O mjerama poduzetim u skladu s točkom (c) odmah se obavješćuju sve osobe ili organizacije koje se u skladu s Uredbom (EZ) br. 216/2008 i njezinim provedbenim pravilima moraju s njima uskladiti. Nadležno tijelo o tim mjerama također obavješćuje Agenciju i, ako je potrebna zajednička akcija, druge predmetne države članice.

(a) Nadležno tijelo uspostavlja i održava sustav upravljanja, koji uključuje najmanje:

(b) Nadležno tijelo za svako područje djelatnosti, uključujući sustav upravljanja, imenuje jednu ili više osoba koje su općenito odgovorne za upravljanje relevantnom zadaćom (relevantnim zadaćama).

(c) Nadležno tijelo uspostavlja postupke za sudjelovanje u međusobnoj razmjeni svih potrebnih informacija i pomoći s drugim relevantnim nadležnim tijelima, uključujući sve nalaze i naknadne mjere koje se poduzimaju kao rezultat nadzora osoba i organizacija koje obavljaju djelatnosti na državnom području države članice, ali koje je certificiralo nadležno tijelo ►M1   ili koje dostavlja izjave nadležnom tijelu ◄ druge države članice ili Agencija.

(d) Primjerak postupaka povezanih sa sustavom upravljanja i njihovih izmjena stavlja se na raspolaganje Agenciji za potrebe standardizacije.

(a) Države članice dodjeljuju zadaće povezane s početnim certificiranjem ili trajnim nadzorom osoba ili organizacija koje podliježu Uredbi (EZ) br. 216/2008 i njezinim provedbenim pravilima, samo kvalificiranim subjektima. Pri dodjeljivanju zadaća, nadležno tijelo osigurava:

(b) Nadležno tijelo osigurava da postupak unutarnje revizije i postupak upravljanja sigurnosnim rizikom koji se zahtijevaju stavkom ARO.GEN.200 točkom (a) podtočkom 4. obuhvaćaju sve zadaće certificiranja ili trajnog nadzora koje se obavljaju u njegovo ime.

(a) Nadležno tijelo mora imati uspostavljen sustav za utvrđivanje promjena koje utječu na njegovu sposobnost obavljanja svojih zadaća i izvršavanje svojih odgovornosti kako je određeno u Uredbi (EZ) br. 216/2008 i njezinim provedbenim pravilima. Ovaj sustav mu omogućuje poduzimanje mjera primjerenih za osiguravanje da njegov sustav upravljanja ostane odgovarajući i učinkovit.

(b) Nadležno tijelo pravovremeno ažurira svoj sustav upravljanja u skladu s bilo kakvom izmjenom Uredbe (EZ) br. 216/2008 i njezinih provedbenih pravila, kako bi se osigurala učinkovita provedba.

(c) Nadležno tijelo obavješćuje Agenciju o promjenama koje utječu na njegovu sposobnost obavljanja svojih zadaća i izvršavanje svojih odgovornosti kako je određeno u Uredbi (EZ) br. 216/2008 i njezinim provedbenim pravilima.

(a) Nadležno tijelo uspostavlja sustav vođenja evidencija kojim se osigurava odgovarajuće pohranjivanje, dostupnost i pouzdana sljedivost:

▼M1

▼B

▼M1

▼B

(b) Nadležno tijelo održava popis svih certifikata organizacija koje je ono izdalo ►M1   i izjava koje je primilo ◄ .

(c) Sve se evidencije čuvaju najmanje tijekom razdoblja navedenog u ovoj Uredbi. Ako to nije navedeno, evidencije se čuvaju najmanje pet godina, podložno primjenjivom zakonu o zaštiti podataka.

(a) Nadležno tijelo provjerava:

(b) Ovo provjeravanje:

(c) Opsegom nadzora određenog u točkama (a) i (b) uzimaju se u obzir rezultati prošlih nadzornih aktivnosti i sigurnosni prioriteti.

(d) Ne dovodeći u pitanje nadležnost država članica i njihove obveze, kako je određeno u odjeljku ARO.RAMP, opseg nadzora nad aktivnostima koje na državnom području države članice obavljaju osobe ili organizacije s poslovnim nastanom ili prebivalištem u drugoj državi članici, određuje se na temelju sigurnosnih prioriteta i prošlih nadzornih aktivnosti.

(e) Kada djelatnost osobe ili organizacije uključuje više država članica ili Agenciju, nadležno tijelo odgovorno za nadzor u skladu s točkom (a) može se suglasiti da zadaće nadzora obavlja nadležno tijelo države članice u kojem (obavljaju nadležna tijela država članica u kojima) se djelatnost obavlja, ili Agencija. Bilo koja osoba ili organizacija koja podliježe takvoj suglasnosti, obavješćuje se o njezinom postojanju i opsegu.

(f) Nadležno tijelo prikuplja i obrađuje sve informacije koje smatra korisnima za nadzor, uključujući inspekcijske preglede na stajanci i nenajavljene inspekcijske preglede.

(a) Nadležno tijelo uspostavlja i održava program nadzora kojim su obuhvaćene aktivnosti nadzora zahtijevane stavcima ARO.GEN.300 i ARO.RAMP.

(b) Za organizacije koje certificira nadležno tijelo, program nadzora se razvija uzimajući u obzir posebnu prirodu organizacije, složenost njezinih aktivnosti, rezultate prošlih certifikacijskih i/ili nadzornih aktivnosti koje se zahtijevaju odjeljcima ARO.GEN i ARO.RAMP, te se temelji na ocjeni povezanih rizika. On u svakom ciklusu planiranja nadzora uključuje:

(c) Za organizacije koje certificira nadležno tijelo, primjenjuje se ciklus planiranja nadzora koji nije dulji od 24 mjeseci.

Ciklus planiranja nadzora može se skratiti ako postoji dokaz da se smanjila performansa sigurnosti organizacije.

Ciklus planiranja nadzora može se produljiti na najviše 36 mjeseci ako je nadležno tijelo utvrdilo da je u prethodna 24 mjeseca:

Ciklus planiranja nadzora može se dodatno produljiti na najviše 48 mjeseci ako je, uz gore navedeno, organizacija uspostavila, a nadležno tijelo potvrdilo, učinkovit sustav trajnog izvješćivanja nadležnog tijela o performansama sigurnosti i regulatornoj usklađenosti same organizacije.

(d) Za organizacije koje izjavljuju svoju aktivnost nadležnom tijelu program nadzora razvija se uzimajući u obzir posebnu prirodu organizacije, složenost njezinih aktivnosti i rezultate prošlih nadzornih aktivnosti i temelji se na ocjeni povezanih rizika. Uključuje revizije i inspekcije, uključujući, prema potrebi, inspekcijske preglede na stajanci i nenajavljene inspekcijske preglede.

►M1  (e) ◄  Za osobe koje su nositelji licence, certifikata, ovlaštenja ili potvrde koje je izdalo nadležno tijelo, program nadzora uključuje inspekcijske preglede, uključujući, prema potrebi, nenajavljene inspekcijske preglede.

►M1  (f) ◄  Program nadzora uključuje evidencije datuma kada se revizije, inspekcije i sastanci trebaju održati i datuma kada su takve revizije, inspekcije i sastanci održani.

(a) Nakon primitka zahtjeva za prvo izdavanje certifikata organizaciji, nadležno tijelo provjerava usklađenost organizacije s primjenjivim zahtjevima. Pri ovoj provjeri, može se uzeti u obzir izjava iz stavka ORO.AOC.100 točke (b).

(b) Kada utvrdi da organizacija ispunjava primjenjive zahtjeve, nadležno tijelo izdaje certifikat(e), kako je utvrđeno u Dodacima I. i II. Certifikat(i) se izdaje(-u) na neodređeno vrijeme. Povlastice i opseg aktivnosti za čije je obavljanje organizacija odobrena, navode se u uvjetima odobrenja koji se prilažu certifikatu(-ima).

(c) Kako bi se organizaciji omogućila provedba promjena bez prethodnog odobrenja nadležnog tijela u skladu sa stavkom ORO.GEN.130, nadležno tijelo odobrava postupak koji mu je dostavila organizacija, u kojem se određuje opseg takvih promjena te se opisuje kako će se takvim promjenama upravljati i o njima izvješćivati.

(a) Nakon primitka zahtjeva za promjenu za koju je potrebno prethodno odobrenje, nadležno tijelo prije izdavanja odobrenja provjerava usklađenost organizacije s primjenjivim zahtjevima.

Nadležno tijelo propisuje uvjete pod kojima organizacija može raditi tijekom promjena, osim ako nadležno tijelo odluči da certifikat organizacije treba privremeno oduzeti.

Kada utvrdi da organizacija ispunjava primjenjive zahtjeve, nadležno tijelo odobrava promjenu.

(b) Ne dovodeći u pitanje bilo kakve dodatne mjere prisile, kada organizacija provodi promjene za koje se zahtijeva prethodno odobrenje, a nije dobila odobrenje nadležnog tijela kako je određeno u točki (a), nadležno tijelo privremeno oduzima, ograničava ili opoziva certifikat organizacije.

(c) Za promjene za koje se ne zahtijeva prethodno odobrenje, nadležno tijelo ocjenjuje informacije dobivene u izvješću koje u skladu sa stavkom ORO.GEN.130 dostavlja organizacija, kako bi provjerilo usklađenost s primjenjivim zahtjevima. U slučaju neusklađenosti, nadležno tijelo:

(a) Nakon primitka izjave organizacije koja provodi ili namjerava provoditi aktivnosti za koje je potrebna izjava, nadležno tijelo utvrđuje da ta izjava sadržava sve informacije koje se zahtijevaju u Dijelu ORO te organizaciji potvrđuje primitak izjave.

(b) Ako izjava ne sadržava potrebne informacije ili sadržava informacije koje upućuju na neusklađenost s primjenjivim zahtjevima, nadležno tijelo obavještava organizaciju o neusklađenosti te zahtjeva daljnje informacije. Nadležno tijelo vrši inspekcijski pregled organizacije ako ga smatra potrebnim. Ako se potvrdi neusklađenost, nadležno tijelo provodi radnje utvrđene u ARO.GEN.350.

(a) Za nadzor u skladu sa stavkom ARO.GEN.300 točkom (a), nadležno tijelo ima sustav za analizu nalaza u odnosu na njihov značaj za sigurnost.

(b) Nadležno tijelo izdaje nalaz razine 1. kad se otkrije bilo kakva značajna neusklađenost s primjenjivim zahtjevima Uredbe (EZ) br. 216/2008 i njezinih provedbenih pravila, s postupcima i priručnicima organizacije ili s uvjetima za izdavanje odobrenja ili certifikata ►M1   ili sa sadržajem izjave ◄ , koja smanjuje sigurnost ili ozbiljno ugrožava sigurnost leta.

Nalazi razine 1. uključuju:

(c) Nadležno tijelo izdaje nalaz razine 2. kad se otkrije bilo kakva značajna neusklađenost s primjenjivim zahtjevima Uredbe (EZ) br. 216/2008 i njezinih provedbenih pravila, s postupcima i priručnicima organizacije ili s uvjetima za izdavanje odobrenja ili certifikata ►M1   ili sa sadržajem izjave ◄ , koja bi mogla smanjiti sigurnost ili ozbiljno ugroziti sigurnost leta.

(d) Kada se tijekom nadzora ili na bilo koji drugi način otkrije određeni nalaz, nadležno tijelo, ne dovodeći u pitanje bilo kakve dodatne mjere koje se zahtijevaju Uredbom (EZ) br. 216/2008 i njezinim provedbenim pravilima, priopćava nalaz organizaciji u pisanom obliku i zahtijeva korektivne mjere za rješavanje utvrđene (utvrđenih) neusklađenosti. Kada je to relevantno, nadležno tijelo obavješćuje državu u kojoj je zrakoplov registriran.

(e) Ne dovodeći u pitanje bilo kakve dodatne mjere prisile, kada nadležno tijelo države članice djelujući u skladu s odredbama stavka ARO.GEN.300 točke (d) utvrdi bilo kakvu neusklađenost organizacije, koju je certificiralo ►M1   ili koja izjavljuje svoje aktivnosti ◄ nadležno tijelo druge države članice ili Agencija, s primjenjivim zahtjevima Uredbe (EZ) br. 216/2008 i njezinih provedbenih pravila, ono obavješćuju to nadležno tijelo i navodi razinu nalaza.

(a) Ako tijekom nadzora ili na bilo koji drugi način, nadležno tijelo odgovorno za nadzor pronađe u skladu sa stavkom ARO.GEN.300 točkom (a) dokaz neusklađenosti osobe koja je nositelj licence, certifikata, ovlaštenja ili potvrde izdane u skladu s Uredbom (EZ) 216/2008 i njezinim provedbenim pravilima, s primjenjivim zahtjevima, nadležno tijelo djeluje u skladu sa stavkom ARA.GEN.355 točkama (a) do (d) Priloga VI. (dio-ARA) Uredbi Komisije (EU) br. 290/2012 ( 6 ).

(b) Ako se tijekom nadzora ili na bilo koji drugi način pronađe dokaz koji pokazuje da osoba koja podliježe zahtjevima utvrđenim u Uredbi (EZ) br. 216/2008 i njezinim provedbenim pravilima, koja nema licencu, certifikat, ovlaštenje ili potvrdu izdanu u skladu s navedenom Uredbom, ne ispunjava primjenjive zahtjeve, nadležno tijelo koje je utvrdilo neusklađenost poduzima mjere prisile potrebne za sprečavanje nastavka te neusklađenosti.

(a) Nadležno tijelo izdaje svjedodžbu zračnog prijevoznika (AOC) kada utvrdi da je operator dokazao sukladnost s elementima koji se zahtijevaju u stavku ORO.AOC.100.

(b) Svjedodžba uključuje povezane operativne specifikacije.

1. utvrđuje, nakon provjere koju obavlja operator kako je navedeno u stavku ORA.AOC.115, ispunjava li operator iz treće zemlje primjenjive standarde ICAO-a;

2. povezuje se, prema potrebi, s nadležnim tijelom države operatora iz treće zemlje.

(a) Nadležno tijelo odobrava sporazum o najmu kada utvrdi da je operator, koji je certificiran u skladu s Prilogom III. (dio-ORO), usklađen sa:

(b) Odobrenje sporazuma o najmu zrakoplova s posadom, privremeno se oduzima ili opoziva:

(c) Odobrenje sporazuma o najmu zrakoplova bez posade privremeno se oduzima ili opoziva kada god se privremeno oduzme ili opozove svjedodžba o plovidbenosti zrakoplova.

(d) Kada se od nadležnog tijela zatraži prethodno odobrenje sporazuma o najmu zrakoplova bez posade u skladu sa stavkom ORO.AOC.110 točkom (e), nadležno tijelo osigurava:

(a) Nakon primitka zahtjeva za izdavanje posebnog odobrenja ili njegovih promjena, nadležno tijelo ocjenjuje zahtjev u skladu s relevantnim zahtjevima Priloga V. (dio-SPA) i, prema potrebi, obavlja odgovarajući inspekcijski pregled operatora.

(b) Kada utvrdi da je operator dokazao usklađenost s primjenjivim zahtjevima, nadležno tijelo izdaje ili mijenja odobrenje. Odobrenje se navodi u:

(a) Nakon primitka zahtjeva operatora za početno odobrenje liste minimalne opreme (MEL) ili njezinu izmjenu, nadležno tijelo ocjenjuje svaku predmetnu stavku, kako bi prije izdavanja odobrenja provjerilo usklađenost s primjenjivim zahtjevima.

(b) Nadležno tijelo odobrava postupak operatora za produljenje primjenjivih rokova za ispravke B, C i D, ako operator dokaže da su ispunjeni uvjeti navedeni u stavku ORO.MLR.105 točki (f), a nadležno tijelo ih provjeri.

(c) Nadležno tijelo, za svaki pojedinačni slučaj, odobrava operaciju zrakoplova izvan ograničenja MEL-a, ali unutar ograničenja glavne liste minimalne opreme (MMEL), ako operator dokaže da su ispunjeni uvjeti navedeni u stavku ORO.MLR.105, a nadležno tijelo ih provjeri.

(a) Država članica određuje ona područja u kojima se helikopterske operacije mogu obavljati bez osigurane mogućnosti sigurnog prisilnog slijetanja, kako je opisano u stavku CAT.POL.H.420.

(b) Prije izdavanja odobrenja iz stavka CAT.POL.H.420, nadležno tijelo razmatra razloge operatora zbog kojih je spriječena upotreba odgovarajućih kriterija performanse.

(a) Obavlja se inspekcijski pregled zrakoplova i njihove posade u odnosu na primjenjive zahtjeve.

(b) Osim obavljanja inspekcijskih pregleda na stajanci uključenih u program nadzora uspostavljen u skladu sa stavkom ARO.GEN.305, nadležno tijelo obavlja inspekcijski pregled na stajanci nad zrakoplovima za koje se sumnja da nisu u skladu s primjenjivim zahtjevima.

(c) U okviru razvoja programa nadzora uspostavljenog u skladu sa stavkom ARO.GEN.305, nadležno tijelo uspostavlja godišnji program za obavljanje inspekcijskih pregleda zrakoplova na stajanci. Ovaj program:

(d) Kada to smatra potrebnim, Agencija u suradnji s državama članicama na čijem se državnom području obavlja inspekcijski pregled, obavlja inspekcijske preglede zrakoplova na stajanci kako bi provjerila sukladnost s primjenjivim zahtjevima u svrhu:

(a) Za određivanje prioriteta inspekcijskih pregleda na stajanci, Agencija dostavlja nadležnim tijelima popis operatora ili zrakoplova za koje je utvrđeno da predstavljaju potencijalni rizik.

(b) Ovaj popis uključuje:

(c) Popis se izrađuje u skladu s postupcima koje utvrđuje Agencija, nakon svakog ažuriranja popisa Zajednice na kojem se nalaze operatori koji podliježu zabrani letenja u skladu s Uredbom (EZ) br. 2111/2005, a u svakom slučaju najmanje svaka četiri mjeseca.

(a) Nadležno tijelo i Agencija imaju kvalificirane inspektore za obavljanje inspekcijskih pregleda na stajanci.

(b) Inspektori koji obavljaju inspekcijske preglede na stajanci:

(c) Osposobljavanje iz točke (b) podtočke 2. alineje i. obavlja nadležno tijelo ili bilo koja organizacija za osposobljavanje odobrena u skladu sa stavkom ARO.RAMP.120 točkom (a).

(d) Agencija izrađuje i održava nastavni plan osposobljavanja te poboljšava organizaciju tečajeva osposobljavanja i radionica za inspektore kako bi se poboljšalo razumijevanje i ujednačena provedba ovog poddijela.

(e) Agencija olakšava i usklađuje program razmjene inspektora kako bi se inspektorima omogućilo stjecanje praktičnog iskustva i doprinijelo usklađivanju postupaka.

(a) Nadležno tijelo odobrava organizaciju za osposobljavanje čije je glavno sjedište na državnom području odgovarajuće države članice, kada utvrdi da je organizacija za osposobljavanje:

(b) Ako tako zahtijeva nadležno tijelo, provjeru usklađenosti i trajne usklađenosti sa zahtjevima iz točke (a) obavlja Agencija.

(c) Organizacija za osposobljavanje mora biti odobrena za pružanje jedne ili više sljedećih vrsta osposobljavanja:

(a) Inspekcijski pregledi na stajanci obavljaju se na standardizirani način upotrebom obrasca iz Dodatka III. ili Dodatka IV.

(b) Pri obavljanju inspekcijskog pregleda na stajanci, inspektori ulažu sva svoja nastojanja kako bi se izbjeglo neutemeljeno kašnjenje zrakoplova koji je podvrgnut inspekcijskom pregledu.

(c) Po okončanju inspekcijskog pregleda na stajanci, o rezultatima tog inspekcijskog pregleda na stajanci obavješćuje se glavni pilot ili, u njegovoj odsutnosti, neki drugi član letačke posade ili predstavnik operatora, upotrebom obrasca iz Dodatka III.

1. nalaz kategorije 3. je bilo koja utvrđena značajna nesukladnost s primjenjivim zahtjevima ili uvjetima certifikata, koja ima veliki utjecaj na sigurnost;

2. nalaz kategorije 2. je bilo koja utvrđena nesukladnost s primjenjivim zahtjevima ili uvjetima certifikata, koja ima značajan utjecaj na sigurnost;

3. nalaz kategorije 1. je bilo koja utvrđena nesukladnost s primjenjivim zahtjevima ili uvjetima certifikata, koja ima mali utjecaj na sigurnost.

(a) Za nalaz kategorije 2. ili 3., nadležno tijelo ili, prema potrebi, Agencija:

(b) Uz točku (a), u slučaju nalaza kategorije 3., nadležno tijelo poduzima trenutačne mjere:

(c) Kada Agencija dobije nalaz kategorije 3., ona od nadležnog tijela države u kojoj je zrakoplov sletio zahtijeva poduzimanje odgovarajućih mjera u skladu s točkom (b).

(a) U slučaju nalaza kategorije 3., kada se čini da se namjerava ili da je vjerojatno da će se zrakoplovom letjeti, a da operator ili vlasnik nije izveo odgovarajuće korektivne mjere, nadležno tijelo:

(b) Nadležno tijelo države u kojoj je zrakoplov prizemljen odmah o tome obavješćuje nadležno tijelo države operatora i države u kojoj je zrakoplov registriran, prema potrebi, te Agenciju ako prizemljeni zrakoplov upotrebljava operator iz treće zemlje.

(c) Nadležno tijelo, u suradnji s državom operatora i državom registracije, propisuje potrebne uvjete pod kojima se može dopustiti uzlijetanje zrakoplova.

(d) Ako neusklađenost utječe na valjanost svjedodžbe o plovidbenosti zrakoplova, nadležno tijelo može ukinuti prizemljenje tek kada operator predoči dokaze:

(a) Informacije prikupljene u skladu sa stavkom ARO.RAMP.125 točkom (a) unose se u centraliziranu bazu podataka iz stavka ARO.RAMP.150 točke (b) podtočke 2. u roku od 21 kalendarskog dana nakon inspekcijskog pregleda.

(b) Nadležno tijelo ili Agencija unose u centraliziranu bazu podataka svaku informaciju koja je korisna za primjenu Uredbe (EZ) br. 216/2008 i njezinih provedbenih pravila te za obavljanje zadaća Agencije koje su joj dodijeljene ovim Prilogom, uključujući relevantne informacije iz stavka ARO.RAMP.110.

(c) Kada god informacije iz stavka ARO.RAMP.110 pokažu da postoji potencijalna prijetnja za sigurnost, takve se informacije također bez odlaganja priopćavaju svim nadležnim tijelima i Agenciji.

(d) Kada god informacije o manjkavosti zrakoplova nadležnom tijelu dostavi neka osoba, ne navodi se identitet izvora informacija iz stavka ARO.RAMP.110 i stavka ARO.RAMP.125 točke (a).

(a) Agencija upravlja i operira alatima i postupcima potrebnim za pohranjivanje i razmjenu:

(b) Ovo upravljanje uključuje sljedeće zadaće:

(a) status napretka sustava;

(b) status inspekcijskih pregleda obavljenih u toj godini;

(c) analizu rezultata inspekcijskih pregleda s naznačenim kategorijama nalaza;

(d) mjere poduzete tijekom godine;

(e) prijedloge za daljnje poboljšanje sustava inspekcijskih pregleda na stajanci; i

(f) priloge koji sadrže popise inspekcijskih pregleda razvrstanih prema državi operacije, tipu zrakoplova, operatoru i omjerima po stavkama.

(a) Informacije dobivene u skladu sa stavcima ARO.RAMP.105 i ARO.RAMP.145 države članice upotrebljavaju samo za potrebe Uredbe (EZ) br. 216/2008 i njezinih provedbenih pravila i te informacije moraju na odgovarajući način zaštititi.

(b) Agencija jednom godišnje objavljuje skupno izvješće o informacijama koje se stavlja na raspolaganje javnosti i sadrži analizu informacija dobivenih u skladu sa stavkom ARO.RAMP.145. Ovo izvješće mora biti jednostavno i lako razumljivo, bez navođenja identiteta izvora informacija.

(a) Operator je odgovoran za operaciju zrakoplova u skladu s Prilogom IV. Uredbi (EZ) br. 216/2008, relevantnim zahtjevima ovog Priloga i svojim certifikatom ►M1   ili odobrenjem ◄ .

(b) Svaki se let obavlja u skladu s odredbama operativnog priručnika.

(c) Operator uspostavlja i održava sustav za obavljanje operativnog nadzora nad bilo kojim letom koji se obavlja u skladu s uvjetima iz njegovog certifikata ►M1  ili odobrenja ◄ .

(d) Operator osigurava da je njegov zrakoplov opremljen i da su njegove posade kvalificirane u skladu sa zahtjevima za područje i vrstu operacije.

(e) Operator osigurava da je sve osoblje, koje je dodijeljeno ili izravno uključeno u zemaljske i letačke operacije, dobilo pravilne upute, da je dokazalo svoje sposobnosti za obavljanje svojih posebnih zadaćama te da je svjesno svojih odgovornosti i povezanosti takvih zadaća s operacijom kao cjelinom.

(f) Operator za svaki tip zrakoplova uspostavlja postupke i upute za sigurnu operaciju, koji sadrže zadaće i odgovornosti zemaljskog osoblja i članova posade za sve vrste operacija na zemlji i u zraku. Tim se postupcima od članova posade ne zahtijeva obavljanje bilo kakvih aktivnosti tijekom kritičnih faza leta, osim onih koje su potrebne za sigurnu operaciju zrakoplova.

(g) Operator osigurava da je sve osoblje upoznato da se mora pridržavati zakona i drugih propisa onih država u kojima se obavljaju operacije i koji se odnose na obavljanje njihovih zadaća.

(h) Operator uspostavlja sustav kontrolnih lista za svaki tip zrakoplova, namijenjen članovima posade za upotrebu u svim fazama leta, u uobičajenim, neuobičajenim i hitnim uvjetima, kako bi se osiguralo pridržavanje operativnih postupaka iz operativnog priručnika. Oblik i korištenje kontrolnih lista moraju biti takvi da uvažavaju ljudske faktore i najnoviju relevantnu dokumentaciju proizvođača zrakoplova.

(i) Operator određuje postupke planiranja leta kako bi osigurao sigurno obavljanje leta na temelju uvažavanja performansi zrakoplova, drugih operativnih ograničenja i očekivanih relevantnih uvjeta na predviđenoj ruti i na predmetnim aerodromima ili operativnim površinama. Ti se postupci uključuju u operativni priručnik.

(j) Operator uspostavlja i održava programe osposobljavanja osoblja u vezi s opasnom robom u skladu s tehničkim uputama, koji podliježu reviziji i odobrenju nadležnog tijela. Programi osposobljavanja razmjerni su odgovornostima osoblja.

(a) Zahtjev za izdavanje certifikata operatora ili izmjenu postojećeg certifikata podnosi se u obliku i na način koji odredi nadležno tijelo, uzimajući u obzir primjenjive zahtjeve Uredbe (EZ) br. 216/2008 i njezinih provedbenih pravila.

(b) Podnositelji zahtjeva za prvi certifikat dostavljaju nadležnom tijelu dokumentaciju koja pokazuje kako će oni ispunjavati zahtjeve utvrđene u Uredbi (EZ) br. 216/2008 i njezinim provedbenim pravilima. Ova dokumentacija sadrži postupke kojima se opisuje kako će upravljati promjenama za koje se ne zahtijeva prethodno odobrenje i kako će o njima izvješćivati.

(a) Za uspostavljanje sukladnosti s Uredbom (EZ) br. 216/2008 i njezinim provedbenim pravilima operator može upotrebljavati alternativne načine usklađivanja, u odnosu na one koje je usvojila Agencija.

(b) Kada operator koji podliježe certificiranju želi za uspostavljanje sukladnosti s Uredbom (EZ) br. 216/2008 i njezinim provedbenim pravilima upotrebljavati alternativne načine usklađivanja u odnosu na prihvatljive načine usklađivanja (AMC) koje je donijela Agencija, prije njihove provedbe mora nadležnom tijelu dostaviti potpuni opis tih alternativnih načina usklađivanja. Ovaj opis uključuje bilo kakve izmjene priručnika ili postupaka koje bi mogle biti relevantne, kao i ocjenu kojom se dokazuje da su ispunjeni zahtjevi provedbenih pravila.

Operator može provesti ove alternativne načine usklađivanja podložno prethodnom odobrenju nadležnog tijela i nakon primitka obavijesti, kako je propisano u stavku ARO.GEN.120 točki (d).

(c) Operator koji mora izjaviti svoju aktivnost nadležnom tijelu dostavlja popis drugih postupaka usklađivanja koje koristi kako bi se utvrdila sukladnost s Uredbom (EZ) br. 216/2008 i njezinim provedbenim pravilima.

(a) Za bilo koju promjenu koja utječe na:

zahtijeva se prethodno odobrenje nadležnog tijela.

(b) Za bilo koje promjene za koje se zahtijeva prethodno odobrenje u skladu s Uredbom (EZ) br. 216/2008 i njezinim provedbenim pravilima, operator mora podnijeti zahtjev i dobiti odobrenje koje izdaje nadležno tijelo. Zahtjev se podnosi prije provođenja bilo kakve takve promjene, kako bi nadležno tijelu moglo utvrditi trajnu usklađenosti s Uredbom (EZ) br. 216/2008 i njezinim provedbenim pravilima i, prema potrebi, izmijeniti certifikat operatora i povezane uvjete odobrenja koji su mu priloženi.

Operator dostavlja nadležnom tijelu svu odgovarajuću dokumentaciju.

Promjena se provodi tek nakon primitka formalnog odobrenja nadležnog tijela u skladu sa stavkom ARO.GEN.330.

Tijekom takvih promjena, operator djeluje u skladu s uvjetima koje, prema potrebi, propisuje nadležno tijelo.

(c) Svim promjenama za koje se ne zahtijeva prethodno odobrenje, upravlja se te se o njima obavješćuje nadležno tijelo, kako je određeno u postupku koji je odobrilo nadležno tijelo u skladu sa stavkom ARO.GEN.310 točkom (c).

(a) Certifikat operatora ostaje valjan, ako:

(b) Nakon opoziva ili otkazivanja, certifikat se bez odlaganja vraća nadležnom tijelu.

(a) Za potrebe utvrđivanja sukladnosti s relevantnim zahtjevima Uredbe (EZ) br. 216/2008 i njezinih provedbenih pravila, operator u svakom trenutku dopušta pristup bilo kojim objektima, zrakoplovima, dokumentima, evidencijama, podacima, postupcima ili bilo kojem drugom materijalu relevantnom za njegovu djelatnost koja podliježe certificiranju ►M1   ili izjavljivanju ◄ , bilo da je obavlja na temelju ugovora ili ne, bilo kojoj osobi koju je ovlastilo jedno od sljedećih tijela:

(b) Pristup zrakoplovima iz točke (a) uključuje mogućnost ulaska u zrakoplov i ostanka u njemu tijekom letačkih operacija, osim ako zapovjednik zrakoplova u interesu sigurnosti, u skladu sa stavkom CAT.GEN.MPA.135, odluči drukčije u pogledu pilotske kabine.

(a) utvrđuje temeljni uzrok neusklađenosti;

(b) određuje plan korektivnih mjera; i

(c) pruža nadležnom tijelu zadovoljavajući dokaz o provedbi korektivnih mjera u roku dogovorenom s tim nadležnim tijelom u skladu sa stavkom ARO.GEN.350 točkom (d).

(a) bilo koje sigurnosne mjere koje odredi nadležno tijelo u skladu sa stavkom ARO.GEN.135 točkom (c); i

(b) bilo koje relevantne obvezne sigurnosne informacije koje izda Agencija, uključujući direktive o plovidbenosti.

(a) Operator obavješćuje nadležno tijelo i bilo koju drugu organizaciju za koju država operatora zahtijeva da bude obaviještena, o bilo kakvoj nesreći, ozbiljnoj nezgodi i događaju kako je određeno u Uredbi (EU) br. 996/2010 Europskog parlamenta i Vijeća ( 10 ) i Direktivi 2003/42/EZ.

(b) Ne dovodeći u pitanje točku (a), operator obavješćuje nadležno tijelo i organizaciju odgovornu za projekt zrakoplova o bilo kakvoj nezgodi, neispravnosti, tehničkom kvaru, prekoračenju tehničkih ograničenja, događaju koji bi mogao razjasniti netočne, nepotpune ili nejasne informacije sadržane u podacima utvrđenim u skladu s Uredbom Komisije (EZ) br. 1702/2003 ( 11 ) ili o drugim nepravilnim okolnostima koje su ugrozile ili su mogle ugroziti sigurnu operaciju zrakoplova a nisu rezultirale nesrećom ili ozbiljnom nezgodom.

(c) Ne dovodeći u pitanje Uredbu (EU) br. 996/2010, Direktivu 2003/42/EZ, Uredbu Komisije (EZ) br. 1321/2007 ( 12 ) i Uredbu Komisije (EZ) br. 1330/2007 ( 13 ), izvješća iz točaka (a) i (b) izrađuju se u obliku i na način koji odredi nadležno tijelo i sadrže sve važne informacije o stanju s kojim je operator upoznat.

(d) Izvješća se daju čim je to moguće, ali u svakom slučaju u roku od 72 sata od trenutka kada je operator identificirao stanje na koje se izvješće odnosi, osim ako je to onemogućeno zbog izvanrednih okolnosti.

(e) Kada je to relevantno, operator izrađuje naknadno izvješće u kojem navodi detalje mjera koje namjerava poduzeti kako bi spriječio slične događaje u budućnosti, čim se takve mjere utvrde. Ovo se izvješće izrađuju u obliku i na način koji odredi nadležno tijelo.

(a) Operator uspostavlja, provodi i održava sustav upravljanja, koji uključuje:

(b) Sustav upravljanja odgovara veličini operatora te prirodi i složenosti njegovih aktivnosti, uzimajući u obzir opasnosti i povezane rizike svojstvene tim aktivnostima.

(a) Ugovorene aktivnosti uključuju sve aktivnosti unutar opsega odobrenja operatora koje obavlja druga organizacija, koja je ili i sama certificirana za obavljanje takvih aktivnosti, ili ako nije certificirana, radi na temelju odobrenja operatora. Pri ugovaranju ili kupovini bilo kojeg dijela svojih aktivnosti, operator osigurava da je ugovorena ili kupljena usluga ili proizvod u skladu s primjenjivim zahtjevima.

(b) Kada certificirani operator ugovara bilo koji dio svojih aktivnosti s organizacijom koja sama nije certificirana za obavljanje takve aktivnosti u skladu s ovim dijelom, organizacija s kojom je sklopljen ugovor radi na temelju odobrenja operatora. Organizacija koja sklapa ugovor osigurava da se nadležnom tijelu omogući pristup organizaciji s kojom je sklopljen ugovor, radi utvrđivanja trajne usklađenosti s primjenjivim zahtjevima.

(a) Operator imenuje odgovornog rukovoditelja koji je ovlašten za osiguravanje da se sve aktivnosti mogu financirati i obavljati u skladu s primjenjivim zahtjevima. Odgovorni rukovoditelj je odgovoran za uspostavljanje i održavanje učinkovitog sustava upravljanja.

(b) Operator imenuje osobu ili skupinu osoba koje su odgovorne za osiguravanje da operator ostane usklađen s primjenjivim zahtjevima. Ta osoba je (te osobe su) u konačnici odgovorne odgovornom rukovoditelju.

(c) Operator mora imati dovoljno kvalificiranog osoblja, kako bi se planirane zadaće i aktivnosti obavljale u skladu s primjenjivim zahtjevima.

(d) Operator vodi odgovarajuću evidenciju o iskustvu, kvalificiranosti i osposobljenosti, kako bi dokazao sukladnost s točkom (c).

(e) Operator osigurava da je cjelokupno osoblje upoznato s pravilima i postupcima relevantnim za obavljanje njihovih zadaća.

(a) Operator uspostavlja sustav vođenja evidencije koji omogućava odgovarajuće pohranjivanje i pouzdanu sljedivost svih razvijenih aktivnosti, obuhvaćajući posebno sve elemente navedene u stavku ORO.GEN.200.

(b) Format evidencija određen je u postupcima operatora.

(c) Evidencije se pohranjuju na način kojim se osigurava zaštita od oštećenja, izmjene ili krađe.

(a) Ne dovodeći u pitanje Uredbu (EZ) br. 1008/2008 Europskog parlamenta i Vijeća ( 14 ), prije započinjanja obavljanja komercijalnih zračnih operacija, operator podnosi zahtjev za izdavanje i pribavlja svjedodžbu operatora zrakoplova (AOC), koju izdaje nadležno tijelo.

(b) Operator dostavlja nadležnom tijelu sljedeće informacije:

(c) Podnositelji zahtjeva moraju nadležnom tijelu dokazati:

(a) Ne dovodeći pitanje Uredbu (EZ) br. 1008/2008, svaki ugovor o najmu koji se odnosi na zrakoplov koji koristi operator certificiran u skladu s ovim dijelom, podliježe prethodnom odobrenju nadležnog tijela.

(b) Operator certificiran u skladu s ovim dijelom može unajmiti zrakoplov s posadom samo od operatora koji nije pod zabranom letenja u skladu s Uredbom (EZ) br. 2111/2005.

(c) Podnositelj zahtjeva za odobrenje uzimanja u najam zrakoplova s posadom od operatora iz treće zemlje, dokazuje nadležnom tijelu:

(d) Podnositelj zahtjeva za odobrenje uzimanja u najam zrakoplova bez posade koji je registriran u trećoj zemlji, dokazuje nadležnom tijelu:

(e) Operator certificiran u skladu s ovim dijelom koji namjerava dati u najam jedan od svojih zrakoplova bez posade, podnosi zahtjev nadležnom tijelu za prethodno odobrenje. Uz zahtjev, prilažu se preslike planiranog ugovora o najmu ili opisa odredaba o najmu, osim financijskih dogovora, te sva ostala relevantna dokumentacija.

(f) Prije davanja u najam zrakoplova s posadom, operator certificiran u skladu s ovim dijelom obavješćuje o tome nadležno tijelo.

(a) Ne dovodeći u pitanje primjenjive sigurnosne zahtjeve EU-a za operatore i zrakoplove iz trećih zemalja, operator certificiran u skladu s ovim dijelom može sklopiti sporazum o letenju pod zajedničkom oznakom s operatorom iz treće zemlje, tek nakon što je:

(b) Pri provedbi sporazuma o letenju pod zajedničkom oznakom, operator prati i redovito ocjenjuje tekuću sukladnost operatora iz treće zemlje s primjenjivim standardima ICAO-a.

(c) Operator certificiran u skladu s ovim dijelom ne smije prodavati i izdavati karte za let kojim operira operator iz treće zemlje, kada je taj operator iz treće zemlje pod zabranom letenja u skladu s Uredbom (EZ) br. 2111/2005 ili ne održava sukladnost s primjenjivim standardima ICAO-a.

(a) Kada namjerava provoditi tečaj osposobljavanja koji se zahtijeva u Prilogu V. (dio-CC) Uredbi (EU) br. 290/2012, operator podnosi zahtjev i pribavlja odobrenje koje izdaje nadležno tijelo. U tu svrhu, podnositelj zahtjeva dokazuje svoju sukladnost sa zahtjevima u pogledu provođenja i sadržaja tečaja osposobljavanja, kako je utvrđeno u stavcima CC.TRA.215 i CC.TRA.220 tog Priloga, te nadležnom tijelu dostavlja:

(b) Ako u skladu sa stavkom ARA.CC.200 Priloga VI. (dio-ARA) Uredbi (EU) br. 290/2012, država članica odluči da se operatorima može odobriti izdavanje potvrda kabinskog osoblja, podnositelj zahtjeva, uz točku (a):

(c) Odobrenja iz točaka (a) i (b) navode se u operativnim specifikacijama.

(a) Nositelj AOC-a može obavljati nekomercijalne operacije zrakoplovom koji se inače koristi za operacije komercijalnog zračnog prijevoza, a koje su navedene u operativnim specifikacijama njegovog AOC-a, pod uvjetom da operator:

(b) Nositelj AOC-a koji provodi operacije iz točke (a) ne mora dostaviti izjavu u skladu s ovim Dijelom.

(a) Operator uspostavlja i održava sustav za praćenje podataka o letu za avione s najvećom certificiranom masom pri uzlijetanju većom od 27 000 kg, koji je uključen u njegov sustav upravljanja.

(b) Sustav za praćenje podataka o letu ne koristi se za kažnjavanje te sadrži odgovarajuće zaštitne mehanizme za zaštitu identiteta izvora podataka.

(a) upotrebljava odgovarajuću opremu za zemaljsko opsluživanje, kako bi osigurao sigurno opsluživanje svojih letova;

(b) organizira sredstva za operativnu podršku u glavnoj operativnoj bazi, koja su primjerena za područje i vrstu operacije; i

(c) osigurava da je raspoloživi radni prostor u svakoj operativnoj bazi dostatan za osoblje čije aktivnosti mogu utjecati na sigurnost letačkih operacija. Treba uzeti u obzir potrebe zemaljskog osoblja, osoblja nadležnog za operativnu kontrolu, pohranjivanje i prikazivanje bitnih evidencija i potrebe posade pri planiranju leta.

(a) Operator organizira izradu priručnika i bilo koje druge potrebne dokumentacije i s njima povezanih izmjena.

(b) Operator je sposoban distribuirati operativne upute i druge informacije bez odlaganja.

(a) u obrascu sadržanom u Dodatku I. ovom Prilogu dostaviti nadležnom tijelu sve relevantne informacije prije započinjanja operacija;

(b) dostaviti nadležnom tijelu popis korištenih drugih postupaka usklađivanja;

(c) održavati sukladnost s primjenjivim zahtjevima i informacijama sadržanima u izjavi;

(d) izmijenjenom izjavom u obrascu sadržanom u Dodatku I. ovom Prilogu, odmah obavijestiti nadležno tijelo o svim promjenama u svojoj izjavi ili postupcima usklađivanja kojima se koristi; i

(e) obavijestiti nadležno tijelo kada prestane s operacijama.

(a) Operator izrađuje operativni priručnik (OM) kako je navedeno u točki 8.b Priloga IV. Uredbi (EZ) br. 216/2008.

(b) Sadržaj OM-a odražava zahtjeve određene u ovom Prilogu, Prilogu IV. (dio CAT), Prilogu V. (dio SPA) i Prilogu VI. (dio NCC), prema potrebi, i nije u suprotnosti s uvjetima sadržanima u operativnim specifikacijama svjedodžbe zračnog prijevoznika (AOC), prema potrebi, izjavom i popisom posebnih odobrenja.

(c) OM se može izdati u odvojenim dijelovima.

(d) Sve operativno osoblje mora imati lak pristup dijelovima OM-a koji se odnose na njihove zadaće.

(e) OM se održava ažurnim. Sve osoblje mora biti upoznato s promjenama koje se odnose na njihove zadaće.

(f) Svaki član posade dobiva svoj vlastiti primjerak relevantnih dijelova OM-a koji se odnose na njegove zadaće. Svaka osoba koja je dobila OM, ili njegove odgovarajuće dijelove, odgovorna je za održavanje svog primjerka ažurnim u pogledu izmjena ili revizija dobivenih od operatora.

(g) Za imatelje AOC-a:

(h) Bez obzira na točku (g), kada su u interesu sigurnosti potrebne trenutačne izmjene ili revizije, one se mogu objaviti i primijeniti odmah, pod uvjetom da je podnesen zahtjev za bilo koje zahtijevano odobrenje.

(i) Operator uključuje sve izmjene i revizije koje zahtijeva nadležno tijelo.

(j) Operator osigurava da se u OM-u pravilno odraze informacije uzete iz odobrenih dokumenata i sve njihove izmjene. To ne sprečava operatora da u OM-u objavi konzervativnije podatke i postupke.

(k) Operator osigurava da sve osoblje razumije jezik na kojem su napisani oni dijelovi OM-a koji se odnose na njihove zadaće i odgovornosti. Sadržaj OM-a oblikovan je tako da ga se može koristiti bez poteškoća uz uvažavanje ljudskih faktora.

(a) dio A: Općenito/osnovno, sadrži sve operativne politike, upute i postupke koji nisu povezani s tipom zrakoplova;

(b) dio B: Operativni aspekti zrakoplova, sadrži sve upute i postupke koji su povezani s tipom zrakoplova, uzimajući u obzir razlike između tipova/klasa, varijanti ili pojedinačnih zrakoplova koje upotrebljava operator;

(c) dio C: Operacije komercijalnog zračnog prijevoza, sadrži upute i informacije o ruti/ulozi/području i aerodromu/operativnoj površini;

(d) dio D: Osposobljavanje, sadrži sve upute u pogledu osposobljavanja osoblja, koje je potrebno za sigurnu operaciju.

(a) Utvrđuje se lista minimalne opreme (MEL) kako je navedeno u točki 8.a.3 Priloga IV. Uredbi (EZ) br. 216/2008, na temelju odgovarajuće glavne liste minimalne opreme (MMEL) kako je određena u podacima utvrđenim u skladu s Uredbom (EZ) br. 1702/2003.

(b) MEL i bilo koje njezine izmjene odobrava nadležno tijelo.

(c) Operator izmjenjuje MEL nakon svake primjenjive promjene MMEL-a u prihvatljivom roku.

(d) Osim popisa elemenata, MEL sadrži:

(e) Operator:

(f) Podložno odobrenju nadležnog tijela, operator može koristiti postupak za jednokratno produljenje razdoblja za popravak kategorije B, C i D, pod uvjetom:

(g) Operator uspostavlja operativne postupke i postupke održavanja iz MEL-a, uzimajući u obzir operativne postupke i postupke održavanja iz MMEL-a. Ti postupci su dio operatorovih priručnika ili MEL-a.

(h) Operator mijenja operativne postupke i postupke održavanja iz MEL-a nakon bilo koje primjenjive promjene operativnih postupaka i postupaka održavanja iz MMEL-a.

(i) Ako nije drukčije navedeno u MEL-u, operator obavlja:

(j) Podložno posebnom odobrenju nadležnog tijela za svaki pojedinačni slučaj, operator može operirati zrakoplovom s neispravnim instrumentima, elementima opreme ili funkcijama izvan ograničenja MEL-a, ali unutar ograničenja MMEL-a, pod uvjetom:

(a) Sljedeće evidencije čuvaju se najmanje 5 godina:

(b) Sljedeće informacije, koje se upotrebljavaju za pripremu i obavljanje leta, te povezana izvješća, čuvaju se tri mjeseca:

(c) Evidencije o osoblju čuvaju se tijekom niže navedenih razdoblja:

(d) Operator:

(e) Operator čuva informacije upotrijebljene za pripremu i obavljanje leta i evidencije o osposobljavanju osoblja, čak i kada prestane biti operator tog zrakoplova ili poslodavac tog člana posade, pod uvjetom da je to unutar rokova propisanih u točki (c).

(f) Ako član posade postane član posade drugog operatora, operator stavlja evidencije o tom članu posade na raspolaganje novom operatoru, pod uvjetom da je to unutar rokova propisanih u točki (c).

(a) U avionima u kojem je pilotska kabina opremljena vratima, mora postojati mogućnost da se ta vrata zaključaju te mora postojati način na koji kabinska posada može obavijestiti letačku posadu u slučaju sumnjive aktivnosti ili narušavanju sigurnosti u putničkoj kabini.

(b) Svi putnički avioni s najvećom certificiranom masom pri uzlijetanju većom od 45 500 kg ili s MOPSC-om većim od 60, kojima se obavlja komercijalni prijevoz putnika, moraju biti opremljeni odobrenim vratima na pilotskoj kabini koja se mogu zaključati i otključati sa svakog pilotskog mjesta, a namijenjena su za ispunjavanje primjenjivih zahtjeva u pogledu plovidbenosti.

(c) U svim avionima koji su opremljeni vratima na pilotskoj kabini u skladu s gornjom točkom (b):

(a) odjeljka 1. u kojem se navode zajednički uvjeti koji se primjenjuju na nekomercijalne operacije kompleksnih zrakoplova na motorni pogon i letove komercijalnog zračnog prometa;

(b) odjeljka 2. u kojem se navode dodatni zahtjevi koji se primjenjuju na letove komercijalnog zračnog prometa.

(a) Sastav letačke posade i broj članova letačke posade na mjestima određenim za letačku posadu ne smije biti manji od minimuma navedenog u letačkom priručniku zrakoplova ili operativnim ograničenjima propisanim za zrakoplov.

(b) Letačka posada uključuje dodatne članove letačke posade kada je to potrebno radi vrste operacije i ne smije se smanjiti ispod broja navedenog u operativnom priručniku.

(c) Svi članovi letačke posade moraju imati licencu i ovlaštenja, koji su izdani ili prihvaćeni u skladu s Uredbom Komisije (EU) br. 1178/2011 ( 15 ) i koji su primjereni zadaćama koje su im dodijeljene.

(d) Člana letačke posade može tijekom leta, na njegovim zadaćama na komandama zrakoplova, zamijeniti drugi primjereno kvalificirani član letačke posade.

(e) Pri angažiranju usluga članova letačke posade koji su samostalni djelatnici ili rade na temelju ugovora o djelomičnom radnom vremenu, operator provjerava jesu li ispunjeni svi primjenjivi zahtjevi ovog poddijela i odgovarajućih elemenata Priloga I. (dio-FCL) Uredbi (EU) br. 1178/2011, uključujući zahtjeve u pogledu skorašnjeg iskustva, uzimajući u obzir sve usluge koje je takav član letačke posade davao drugom operatoru (drugim operatorima), kako bi, posebno, utvrdio:

(a) U skladu s točkom 8.e Priloga IV. Uredbi (EZ) br. 216/2008, jednog od pilota u letačkoj posadi koji je u skladu s Prilogom I. (dio-FCL) Uredbe (EU) br. 1178/2011 kvalificiran za glavnog pilota, operator imenuje za ►M1  glavnog pilota ili, za letove komercijalnog zračnog prometa, za zapovjednika ◄ .

(b) Operator imenuje člana letačke posade za glavnog pilota/zapovjednika, samo ako ima:

(c) Glavni pilot/zapovjednik ili pilot na kojeg se može prenijeti vođenje leta, morao je proći tečaj početnog upoznavanja s rutom ili područjem kojim će letjeti te s aerodromima, opremom i postupcima koji će se koristiti. Ovo poznavanje rute/područja i aerodroma, održava se tako da se tom rutom ili područjem ili aerodromom operira najmanje jedanput tijekom razdoblja od 12 mjeseci.

(d) U slučaju aviona klase performanse B koji se koriste za dnevne operacije komercijalnog zračnog prijevoza prema VFR-u, točka (c) se ne primjenjuje.

(a) Prije obavljanja operacija, član letačke posade završava osposobljavanje iz područja CRM-a, primjereno njegovoj ulozi, kako je navedeno u operativnom priručniku.

(b) Elementi osposobljavanja iz područja CRM-a uključeni su u osposobljavanje i periodično osposobljavanje za tip ili klasu zrakoplova, kao i u tečaj za zapovjednika.

(a) U slučaju avionskih ili helikopterskih operacija, član letačke posade, prije nego što počne obavljati linijske letove bez nadzora, završava konverzijsko osposobljavanje koje provodi operator:

(b) Konverzijsko osposobljavanje koje provodi operator uključuje osposobljavanje na opremi koja je ugrađena u zrakoplov, kako je primjereno ulozi člana letačke posade.

(a) Članovi letačke posade završavaju osposobljavanje u pogledu razlika ili osposobljavanje u svrhu upoznavanja kada se to zahtijeva Prilogom I. (dio-FCL) Uredbi (EU) br. 1178/2011 i kada se mijenjaju oprema ili postupci za koje se zahtijeva dodatno znanje o tipovima ili varijantama kojima se trenutačno operira.

(b) U operativnom priručniku se navodi, kada je potrebno takvo osposobljavanje u pogledu razlika ili osposobljavanje u svrhu upoznavanja.

(a) Svaki član letačke posade pohađa godišnje periodično osposobljavanje koje se obavlja tijekom leta i na tlu, primjereno tipu ili varijanti zrakoplova kojim operira, uključujući osposobljavanje u pogledu smještaja i upotrebe sve opreme za hitne slučajeve i sigurnosne opreme koja se nosi u zrakoplovu.

(b) Svaki se član letačke posade periodično provjerava, kako bi pokazao svoju stručnost u obavljanju uobičajenih, neuobičajenih i hitnih postupaka.

(a) Članovi letačke posade koji operiraju na više od jednog tipa ili varijante zrakoplova, moraju ispunjavati zahtjeve propisane u ovom poddijelu za svaki tip ili varijantu, osim ako su u podacima za relevantni tip ili varijantu koji su uspostavljeni u skladu s Uredbom (EZ) br. 1702/2003 određena odobrenja u vezi sa zahtjevima u pogledu osposobljavanja, provjere i skorašnjeg iskustva.

(b) Odgovarajući postupci i/ili operativna ograničenja za bilo koju operaciju na više od jednog tipa ili varijante zrakoplova, navedeni su u operativnom priručniku.

(a) Cjelokupno osposobljavanje koje se zahtijeva u ovom poddijelu, obavlja se:

(b) Pri uspostavljanju programa i nastavnih planova osposobljavanja, operator uključuje obvezne elemente za odgovarajući tip, kako je određeno u podacima uspostavljenim u skladu s Uredbom (EZ) br. 1702/2003.

(c)  ►M1  Kod letova komercijalnog zračnog prometa  ◄ programe osposobljavanja i provjeravanja, uključujući nastavne planove i upotrebu pojedinačnih simulatora leta za osposobljavanje (FSTD), odobrava nadležno tijelo.

(d) FSTD mora u najvećoj mogućoj mjeri biti replika zrakoplova operatora. Razlike između FSTD-a i zrakoplova opisuju se i rješavaju kroz informiranje ili osposobljavanje, prema potrebi.

(e) Operator uspostavlja sustav za odgovarajuće praćenje promjena FSTD-a i za osiguravanje da te promjene ne utječu na primjerenost programa osposobljavanja.

(a) U bilo kojoj letačkoj posadi može biti samo jedan član letačke posade bez iskustva.

(b) Zapovjednik može prenijeti vođenje leta na drugog pilota koji je odgovarajuće kvalificiran u skladu s Prilogom I. (dio-FCL) Uredbi (EU) br. 1178/2011 pod uvjetom da su ispunjeni zahtjevi iz stavka ORO.FC.105 točke (b) podtočaka 1. i 2. i točke (c).

(c) Posebni zahtjevi za avionske operacije prema pravilima instrumentalnog letenja (IFR) ili tijekom noći.

(d) Posebni zahtjevi za helikopterske operacije.

(a) Zapovjednik može prenijeti vođenje leta:

(b) Kopilota može zamijeniti:

(c) Inženjera leta može tijekom leta zamijeniti član posade koji je odgovarajuće kvalificiran u skladu s primjenjivim nacionalnim pravilima.

(a) Operator mora u operativni priručnik uključiti program konverzijskog i periodičnog osposobljavanja pilota u koji su uključeni dodatni zahtjevi za operaciju s jednim pilotom. Pilot mora imati završeno osposobljavanje o postupcima operatora, posebno u pogledu:

(b) Periodične provjere koje se zahtijevaju stavkom ORO.FC.230 obavljaju se u ulozi jednog pilota na odgovarajućem tipu ili klasi zrakoplova u uvjetima koji su reprezentativni za operaciju.

(c) Za avionske operacije prema IFR-u, pilot:

(d) Za avionske operacije tijekom noći, pilot:

(e) Za helikopterske operacije prema IFR-u, pilot:

(a) Za avionske i helikopterske operacije, tečaj za zapovjednika uključuje najmanje sljedeće elemente:

(a) Prije započinjanja obavljanja linijskih letova bez nadzora, član letačke posade mora završiti početni tečaj osposobljavanje za CRM.

(b) Početno osposobljavanje za CRM obavlja najmanje jedan odgovarajuće kvalificirani instruktor kojem pri obradi specifičnih područja mogu pomagati stručnjaci.

(c) Ako član letačke posade nije ranije prošao teoretsko osposobljavanje iz područja ljudskih faktora za razinu ATPL-a, on/ona prije početnog obuke za CRM ili zajedno s njom završava teoretsku obuku koju obavlja operator i koja se temelji na nastavnom planu o ljudskim mogućnostima i ograničenjima za ATPL, kako je utvrđeno u Prilogu I. (dio-FCL) Uredbi (EU) br. 1178/2011.

(a) Osposobljavanje za CRM uključeno je u konverzijsko osposobljavanje koje obavlja operator.

(b) Nakon što započne konverzijsko osposobljavanje koje obavlja operator, članu letačke posade se ne dodjeljuju letačke dužnosti na drugom tipu ili klasi zrakoplova dok se osposobljavanje na završi ili ne prekine. Članovima posade koji operiraju samo avionima klase performanse B mogu se za vrijeme trajanja konverzijskog osposobljavanja dodijeliti letovi na drugim tipovima aviona klase performanse B u opsegu koji je potreban za održavanje operacije.

(c) Količina osposobljavanja koja se zahtijeva za člana letačke posade u okviru konverzijskog osposobljavanja koje obavlja operator, određuje se u skladu sa standardima kvalifikacije i iskustva navedenim u operativnom priručniku, uzimajući u obzir njegovo prethodno osposobljavanje i iskustvo.

(d) Član letačke posade mora proći:

(e) U slučaju aviona, piloti kojima je izdano ovlaštenje za tip na temelju osposobljavanja s nula sati letenja (ZFTT), moraju:

(a) Zapovjednici čijim se zadaćama od njih zahtijeva operiranje s bilo kojeg pilotskog sjedala i obavljanje zadaća kopilota ili zapovjednici od kojih se zahtijeva izvođenje zadaća osposobljavanja ili provjeravanja, moraju proći dodatno osposobljavanje i provjeru kako je navedeno u operativnom priručniku. Provjera se može obaviti zajedno s provjerom stručnosti, koju obavlja operator, koja je propisana u stavku ORO.FC.230 točki (b).

(b) Dodatno osposobljavanje i provjera uključuju najmanje sljedeće:

(c) U slučaju helikoptera, zapovjednici prolaze provjere stručnosti naizmjenično na lijevom i na desnom sjedalu, pod uvjetom da pri kombiniranoj provjeri stručnosti za ovlaštenje za tip i provjeri stručnosti koju obavlja operator, zapovjednik obavlja svoje osposobljavanje ili provjeru na svojem uobičajenom sjedalu.

(d) Kada se na zrakoplovu obavljaju manevri s motorom izvan pogona, simulira se kvar motora.

(e) Pri operiranju na sjedalu kopilota, moraju također biti valjane i obnovljene provjere koje se stavkom ORO.FC.230 zahtijevaju za operiranje na sjedalu zapovjednika.

(f) Pilot koji zamjenjuje zapovjednika, kako bi se zapovjednik mogao odmoriti, mora zajedno s provjerama stručnosti koje obavlja operator i koje su propisane u stavku ORO.FC.230 točki (b) dokazati praksu uvježbanosti i upotrebe postupaka koji uobičajeno nisu njegova odgovornost. Kada razlike u postupcima na lijevom i desnom sjedalu nisu značajne, ova se praksa može izvesti na bilom kojem sjedalu.

(g) Pilot koji nije zapovjednik, a sjedi na mjestu zapovjednika, mora istodobno s provjerom stručnosti koju obavlja operator i koja je propisana u stavku ORO.FC.1230 točki (b) dokazati praksu uvježbanosti i upotrebe postupaka za koje je odgovoran zapovjednik kao nadzorni pilot. Kada razlike u postupcima na lijevom i desnom sjedalu nisu značajne, ova se praksa može izvesti na bilom kojem sjedalu.

(a) Postupci ili operativna ograničenja za operiranje na više od jednog tipa ili varijante, koji su utvrđeni u operativnom priručniku i koje je odobrilo nadležno tijelo, obuhvaćaju:

(b) Kada član letačke posade operira i helikopterima i avionima, njegov se rad ograničava na operiranje samo jednim tipom aviona i samo jednim tipom helikoptera.

(c) Točka (a) se ne primjenjuje na operacije avionima klase performanse B, ako su one ograničene na dnevne operacije klase aviona s klipnim motorom prema VFR-u s jednim pilotom. Točka (b) se ne primjenjuje na operacije avionima klase performanse B, ako su one ograničene na klase aviona s klipnim motorom s jednim pilotom.

(a) Operator aviona koji ima odgovarajuće iskustvo, može alternativnim programom osposobljavanja i kvalifikacije (ATQP) koji odobrava nadležno tijelo, zamijeniti jedan ili više sljedećih zahtjeva u pogledu osposobljavanja i provjeravanja za letačku posadu:

(b) ATQP sadrži osposobljavanje i provjeravanje kojima se postiže i održava najmanje jednaka razina stručnosti koja se postiže ispunjavanjem odredaba iz stavaka ORO.FC.220 i ORO.FC.230. Prije dobivanja odobrenja nadležnog tijela za ATQP, mora se dokazati razina osposobljenosti i stručnosti letačke posade.

(c) Operator koji podnosi zahtjev za odobrenje ATQP-a dostavlja nadležnom tijelu plan provedbe, uključujući opis razine osposobljenosti i stručnosti letačke posade koja se treba postići.

(d) Osim provjera koje se zahtijevaju stavcima ORO.FC.230 i FCL.060 Priloga I. (dio-FCL) Uredbi (EU) br. 1178/2011, svaki član letačke posade mora obaviti linijski orijentiranu ocjenu (LOE) koja se obavlja na FSTD-u. Razdoblje valjanosti za LOE je 12 kalendarskih mjeseci. Razdoblje valjanosti počinje teći od kraja mjeseca u kojem je obavljena provjera. Kada se LOE izvede unutar posljednja tri mjeseca razdoblja valjanosti, novi rok valjanosti počinje teći od prvobitnog datuma isteka.

(e) Nakon dvije godine operiranja s odobrenim ATQP-om, operator može, uz odobrenje nadležnog tijela, produljiti razdoblja valjanosti provjera iz stavka ORO.FC.230, kako slijedi:

(a) Imatelj CPL(A) (za avion) djeluje kao zapovjednik u komercijalnom zračnom prijevozu avionom s jednim pilotom, samo ako:

(b) Točka (a) podtočka 1. ne primjenjuje se na dnevne operacije prema VFR-u avionima klase performanse B.

(a) Imatelj CPL(H) (za helikopter) djeluje kao zapovjednik u komercijalnom zračnom prijevozu helikopterom s jednim pilotom, samo ako:

(a) odjeljka 1. u kojem se navode zajednički uvjeti koji se primjenjuju na sve operacije i

(b) odjeljka 2. u kojem se navode dodatni uvjeti koji se primjenjuju samo na letove komercijalnog zračnog prometa.

(a) Broj i sastav kabinske posade određuje se u skladu s točkom 7.a Priloga IV. Uredbi (EZ) br. 216/2008, uzimajući u obzir operativne čimbenike ili okolnosti određenog leta koji će se izvesti. Dodjeljuje se najmanje jedan član kabinske posade za operacije zrakoplova čiji je MOPSC veći od 19, kada prevoze jednog ili više putnika.

(b) Radi sukladnosti s točkom (a), najmanji broj članova kabinske posade je veći od:

(c) Za operacije za koje se dodijeli više od jednog člana kabinske posade, operator imenuje jednog člana kabinske posade koji je odgovoran glavnom pilotu/zapovjedniku.

(a) Članovima kabinske posade dodjeljuju se zadaće u zrakoplovu samo ako su:

(b) Prije dodjeljivanja zadaća članovima kabinske posade koji su samostalni djelatnici ili rade na temelju ugovora o djelomičnom radnom vremenu, operator provjerava jesu li ispunjeni svi primjenjivi zahtjevi ovog poddijela, uzimajući u obzir sve usluge koje je takav član kabinske posade davao bilo kojem drugom operatoru (operatorima), kako bi, posebno, utvrdio:

(c) Putnicima se moraju jasno pokazati tko su operativni članovi kabinske posade, kao i njihova uloga u pogledu sigurnosti putnika i leta.

(a) Operator uspostavlja detaljan program i nastavni plan za svaki tečaj osposobljavanja u skladu s primjenjivim zahtjevima ovog poddijela i, prema potrebi, Priloga V. (dio-CC) Uredbi (EU) br. 290/2012, kako bi se obuhvatile zadaće i odgovornosti koje moraju ispunjavati članovi kabinske posade.

(b) Svaki tečaj osposobljavanja uključuje teoretsku i praktičnu nastavu zajedno s individualnim ili skupnim vježbama, kako je primjereno za pojedinačni predmet, kako bi član kabinske posade postigao i održao odgovarajuću razinu stručnosti u skladu s ovim poddijelom.

(c) Svaki tečaj osposobljavanja:

(d) Tijekom ili nakon završetka cjelokupnog osposobljavanja koje se zahtijeva ovim poddijelom, svaki član kabinske posade prolazi provjeru koja obuhvaća sve elemente osposobljavanja odgovarajućeg programa osposobljavanja, osim osposobljavanja za upravljanje posadom (CRM). Provjere obavlja osoblje koje je odgovarajuće kvalificirano za provjeravanje je li član kabinske posade postigao i/ili održava zahtijevanu razinu stručnosti.

(e) Tečajeve osposobljavanja za CRM i, prema potrebi, module CRM-a, provodi instruktor za CRM za kabinsko osoblje. Kada su elementi CRM-a uključeni u drugo osposobljavanje, za određivanje i provedbu nastavnog plana zadužen je instruktor za CRM za kabinsku posadu.

(a) Svaki novi kandidat koji još nema valjanu potvrdu kabinske posade izdanu u skladu s Prilogom V. (dio-CC) Uredbi (EU) br. 290/2012:

(b) Elementi tečaja početnog osposobljavanja mogu se kombinirati s prvim osposobljavanjem specifičnim za tip zrakoplova i s konverzijskim osposobljavanjem koje obavlja operator, pod uvjetom da su ispunjeni zahtjevi iz stavka CC.TRA.220, i svi se takvi elementi, u evidenciji o osposobljavanju dotičnog člana kabinske posade, evidentiraju kao elementi tečaja početnog osposobljavanja.

(a) Svaki član kabinske posade mora završiti odgovarajuće osposobljavanje specifično za tip zrakoplova i konverzijsko osposobljavanje koje obavlja operator te proći s njima povezane provjere, prije nego što:

(b) Pri utvrđivanju programa i nastavnih planova za osposobljavanje specifično za tip zrakoplova i konverzijsko osposobljavanje koje obavlja operator, operator uključuje obvezne elemente za odgovarajući tip, ako su na raspolaganju, kako je određeno u podacima uspostavljenim u skladu s Uredbom (EZ) br. 1702/2003.

(c) Program osposobljavanja specifičnog za tip zrakoplova:

(d) Program konverzijskog osposobljavanja koje obavlja operator za svaki tip zrakoplova koji će upotrebljavati:

(a) Osim osposobljavanja koje se zahtjeva u stavku ORO.CC.125, član kabinske posade mora završiti odgovarajuće osposobljavanje i provjeru koji obuhvaćaju bilo koje razlike, prije nego što ga se rasporedi na:

(b) Program osposobljavanja u pogledu razlika:

(c) Pri utvrđivanju programa i nastavnog planova osposobljavanja u pogledu razlika za varijantu tipa zrakoplova koja se trenutačno upotrebljava, operator uključuje obvezne elemente za odgovarajući tip zrakoplova i njegove varijante, ako su na raspolaganju, kako je određeno u podacima uspostavljenim u skladu s Uredbom (EZ) br. 1702/2003.

(a) Svaki član kabinske posade obavlja godišnje periodično osposobljavanje i provjeru.

(b) Periodično osposobljavanje obuhvaća aktivnosti koje se dodjeljuju svakom članu kabinske posade u uobičajenim i hitnim postupcima te vježbe relevantne za svaki tip i/ili varijantu zrakoplova na kojem će raditi.

(c) Elementi osposobljavanja specifičnog za tip zrakoplova:

(d) Elementi osposobljavanja specifičnog za operatora:

(e) Razdoblja valjanosti:

(a) Kada tijekom prethodnih šest mjeseci unutar razdoblja valjanosti posljednjeg relevantnog periodičnog osposobljavanja i provjere, član kabinske posade:

(b) Program osposobljavanja za obnavljanje znanja za svaki tip zrakoplova obuhvaća najmanje:

(c) Operator može odlučiti da osposobljavanje za obnovu znanja zamijeni periodičnim osposobljavanjem, ako član kabinske posade počne ponovno obavljati letačke zadaće unutar razdoblja valjanosti posljednjeg periodičnog osposobljavanja i provjere. Ako je to razdoblje valjanosti isteklo, osposobljavanje za obnovu znanja može se zamijeniti samo osposobljavanjem specifičnim za tip zrakoplova ili konverzijskim osposobljavanjem koje obavlja operator, kako je navedeno u stavku ORO.CC.125.

(a) Kada se zahtijeva više od jednog člana kabinske posade, kabinska posada uključuje člana koji je voditelj kabinske posade i kojeg imenuje operator.

(b) Operator imenuje člana kabinske posade za voditelja kabinske posade, samo ako:

(c) Tečaj osposobljavanja za voditelja kabinske posade obuhvaća sve zadaće i odgovornosti voditelja kabinske posade i uključuje najmanje sljedeće elemente:

(d) Voditelj kabinske posade odgovoran je zapovjedniku zrakoplova za obavljanje i koordinaciju uobičajenih i hitnih postupaka navedenih u operativnom priručniku, uključujući prekidanje obavljanja zadaća koje nisu povezane sa sigurnošću, radi sigurnosti i zaštite.

(e) Operator utvrđuje postupke za izbor najprimjerenije kvalificiranog člana kabinske posade, koji djeluje kao voditelj kabinske posade u slučaju da imenovani voditelj kabinske posade postane nesposoban za rad. O promjenama ovih postupaka obavješćuje se nadležno tijelo.

(a) Kada god u zrakoplovu ima putnika, u putničkoj kabini mora biti minimalan broj članova kabinske posade koji se zahtijeva stavkom ORO.CC.100.

(b) Pod uvjetima navedenim u točki (c), ovaj se broj može smanjiti:

(c) Uvjeti:

(a) imaju valjanu potvrdu izdanu u skladu s Prilogom V. (dio-CC) Uredbi (EU) br. 290/2012;

(b) su kvalificirani za tip ili varijantu u skladu s ovim poddijelom;

(c) ispunjavaju druge primjenjive zahtjeve ovog poddijela i Priloga IV. (dio-CAT);

(d) nose odoru operatora za članove kabinske posade.

(a) Programe osposobljavanja i provjere, uključujući nastavne planove, koji se zahtijevaju ovim poddijelom odobrava nadležno tijelo i navedeni su u operativnom priručniku.

(b) Nakon što član kabinske posade uspješno završi tečaj osposobljavanja i prođe s njim povezanu provjeru, operator:

(a) Član kabinske posade ne raspoređuje se na rad na više od tri tipa zrakoplova, osim što s odobrenjem nadležnog tijela, član kabinske posade može raditi na četiri tipa zrakoplova, ako su za najmanje dva od tih tipova:

(b) Za potrebe točke (a) te za osposobljavanje i kvalifikaciju kabinske posade, operator određuje:

(a) Operator odabire, regrutira, osposobljava i provjerava stručnost članova kabinske posade koji se raspoređuju na operacije s jednim članom kabinske posade u skladu s kriterijima primjerenim za ovu vrstu operacije.

(b) Članovi kabinske posade koji nemaju prethodno operativno iskustvo u svojstvu jedinog člana kabinske posade, raspoređuju se na takvu vrstu operacije, tek nakon što:

(c) Obuhvaćaju se sljedeći dodatni elementi osposobljavanja, s posebnim naglaskom na operacije s jednim članom kabinske posade:

(a) Članovima tehničke posade u operacijama komercijalnog zračnog prijevoza HEMS, HHO ili NVIS dodjeljuju se zadaće samo:

(b) Prije dodjeljivanja zadaća članovima tehničke posade koji su samostalni djelatnici i/ili rade na temelju ugovora o djelomičnom radnom vremenu, operator provjerava jesu li ispunjeni svi primjenjivi zahtjevi ovog poddijela, uzimajući u obzir sve usluge koje je takav član tehničke posade davao nekom drugom operatoru (operatorima), kako bi, posebno, utvrdio:

(a) Operator uspostavlja program osposobljavanja u skladu s primjenjivim zahtjevima ovog poddijela kako bi se obuhvatile zadaće i odgovornosti koje moraju ispunjavati članovi tehničke posade.

(b) Nakon završetka početnog osposobljavanja, konverzijskog osposobljavanja koje obavlja operator, osposobljavanja u pogledu razlika i periodičnog osposobljavanja, svaki se član tehničke posade podvrgava provjeri kako bi se dokazala njegova stručnost za obavljanje uobičajenih i hitnih postupaka.

(b) Osposobljavanje i provjeru u okviru svakog tečaja osposobljavanja obavlja osoblje koje je odgovarajuće kvalificirano i iskusno za dotični predmet. Operator obavješćuje nadležno tijelo o osoblju koje provodi provjere.

(a) opće teoretsko znanje o zrakoplovstvu i zrakoplovnim propisima, kojim su obuhvaćeni svi elementi relevantni za zadaće i odgovornosti, koji se zahtijevaju za tehničku posadu;

(b) osposobljavanje u pogledu požara i dima;

(c) osposobljavanje u vezi preživljavanja na tlu i na vodi, primjereno tipu i području operacije;

(d) aspekte zrakoplovne medicine i prve pomoći;

(e) komunikaciju i relevantne elemente CRM-a iz stavaka ORO.FC.115 i ORO.FC.215.

(a) konverzijsko osposobljavanje koje obavlja operator, uključujući relevantne elemente CRM-a;

(b) konverzijsko osposobljavanja koje obavlja operator uključuje:

(a) Svaki član tehničke posade mora završiti osposobljavanje u pogledu razlika, kada se mijenjaju oprema ili postupci na tipovima ili varijantama na kojima trenutačno radi.

(b) Operator navodi u operativnom priručniku kada se zahtijeva takvo osposobljavanje u pogledu razlika.

(a) Svaki član tehničke posade svakih 12 mjeseci prolazi periodično osposobljavanje relevantno za tip ili klasu zrakoplova i opremu na kojima radi. Elementi CRM-a ugrađeni su u sve odgovarajuće faze periodičnog osposobljavanja.

(b) Periodično osposobljavanje uključuje teoretsku i praktičnu nastavu te vježbe.

(a) Svaki član tehničke posade koji tijekom prethodnih šest mjeseci nije obavljao radne zadaće, mora završiti osposobljavanje za obnavljanje znanja navedeno u operativnom priručniku.

(b) Član tehničke posade koji tijekom prethodnih šest mjeseci nije obavljao letačke zadaće na jednom određenom tipu ili klasi zrakoplova, prije raspoređivanja na taj tip ili klasu zrakoplova, mora ili:

 Dio NCC: (navedite je li putnička i/ili teretna)

 Dokumentacija o sustavu upravljanja uz operativni priručnik odražava primjenjive zahtjeve navedene u dijelovima ORO, NCC i SPA.

 Svi zrakoplovi kojima se upravlja posjeduju valjanu potvrdu o sposobnosti za zračni promet i u skladu su s Uredbom Komisije (EZ) br. 2042/2003.

 Svi članovi letačke posade i članovi kabinske posade, prema potrebi, osposobljeni su u skladu s odgovarajućim zahtjevima.

 (ako je primjenjivo)

 Nadležno tijelo mora se obavijestiti o svakoj promjeni u operacijama koje utječu na informacije u ovoj izjavi.

 Operator potvrđuje da su informacije navedene u ovoj izjavi točne.

(a) Član posade je odgovoran za pravilno obavljanje svojih zadaća:

(b) Član posade:

(c) Član posade ne obavlja zadaće u zrakoplovu:

(a) Uz ispunjavanje zahtjeva iz stavka CAT.GEN.MPA.100, zapovjednik:

(b) Zapovjednik, ili pilot kojem je dodijeljeno vođenje leta, u slučaju izvanrednih događaja koji zahtijevaju trenutačno donošenje odluka i poduzimanje radnji, poduzima radnje koje smatra potrebnim u danim okolnostima u skladu s točkom 7.d Priloga IV. Uredbi (EZ) br. 216/2008. U takvim slučajevima može, u interesu sigurnosti, odstupiti od pravila, operativnih postupaka i metoda.

(c) Kada god se zrakoplovom u letu izvede manevar kao odgovor na indikaciju obveznog vertikalnog razdvajanja (RA) sustava za izbjegavanje sudara koji se nalazi u zrakoplovu (ACAS), zapovjednik podnosi nadležnom tijelu izvješće ACAS.

(d) Opasnost od ptica i udari ptica:

(a) da ih putnici zabunom ne smatraju članovima kabinske posade;

(b) da se ne nalaze na mjestima predviđenim za članove kabinske posade;

(c) da ne ometaju članove kabinske posade pri obavljanju njihovih zadaća.

(a) odgovarajuće kvalificirani pilot; ili

(b) ju je imenovao operator i:

(a) Operator osigurava da se niti jednoj osobi, osim članovima letačke posade koji su raspoređeni na određeni let, ne dopusti pristup u pilotsku kabinu ili prijevoz u pilotskoj kabini, osim ako je ta osoba:

(b) Zapovjednik osigurava:

(c) Konačnu odluku o dozvoli pristupa u pilotsku kabinu donosi zapovjednik.

(a) Operator može prevoziti ratno oružje i streljivo samo ako su za to dale odobrenje sve države čiji se zračni prostor namjerava koristiti za let.

(b) Kada je dano takvo odobrenje, operator osigurava da se bojno oružje i streljivo:

(c) Operator osigurava da se zapovjednik zrakoplova prije početka leta obavijesti o detaljima o bilo kakvom bojnom oružju i streljivu koje se namjerava prevoziti i o njegovom smještaju u zrakoplovu.

(a) Operator poduzima sve razumne mjere kako bi osigurao da mu se prijavi bilo kakvo sportsko oružje koje će se prevoziti zrakoplovom.

(b) Operator koji prihvati prijevoz sportskog oružja osigurava da je ono:

(c) Streljivo sportskog oružja može se prevoziti u prijavljenoj putničkoj prtljazi uz stanovita ograničenja, u skladu s tehničkim uputama.

(a) radi poduzimanja mjera potrebnih za sigurnost zrakoplova ili bilo koje osobe, životinje ili robe u njemu; ili

(b) u dio zrakoplova u kojem se prevozi teret ili zalihe, a radi se o dijelu koji je projektiran tako da mu osoba može pristupiti tijekom leta zrakoplova.

(a) ugrožava zrakoplov ili osobe u njemu; ili

(b) uzrokuje ili omogućava da zrakoplov ugrozi bilo koju osobu ili imovinu.

(a) Pri svakom letu, osim ako je određeno drukčije, u zrakoplovu se nose izvornici ili preslike sljedećih dokumenata, priručnika i informacija:

(b) Bez obzira na točku (a), umjesto toga, za dnevne operacije prema pravilima vizualnog letenja (VFR) koje se obavljaju nekompleksnim zrakoplovima na motorni pogon, koji polijeću i slijeću na isti aerodrom ili operativnu površinu unutar razdoblja od 24 sata, ili koji ostaju unutar lokalnog područja navedenog u operativnom priručniku, sljedeća dokumentacija i informacije mogu se čuvati na aerodromu ili operativnoj površini:

(c) Bez obzira na točku (a), u slučaju gubitka ili krađe dokumenata iz točke (a) podtočaka 2. do 8., operacija se može nastaviti do dolaska na odredište ili na mjesto gdje se mogu osigurati zamjenski dokumenti.

(a) Operator osigurava da se najmanje tijekom trajanja pojedinačnog leta ili niza letova:

(b) Informacije iz gornje točke (a) uključuju:

(a) Nakon nesreće ili nezgode koja podliježe obveznom podnošenju izvješća, operator zrakoplova čuva izvorno zapisane podatke tijekom razdoblja od 60 dana, osim ako tijelo nadležno za istragu odredi drukčije.

(b) Operator obavlja operativne provjere i ocjene zapisa uređaja za snimanje podataka o letu (FDR), zapisa uređaja za snimanje glasova u pilotskoj kabini (CVR) i zapisa podatkovnih veza, kako bi osigurao kontinuirano funkcioniranje tih uređaja.

(c) Operator čuva zapise iz razdoblja operativnog vremena FDR-a, kako se zahtijeva stavkom CAT.IDE.A.190 ili CAT.IDE.H.190, osim što se za potrebe testiranja i održavanja FDR-a može, u vrijeme testiranja, izbrisati najstariji zabilježeni materijal u trajanju do jednog sata.

(d) Operator čuva i održava ažurnom dokumentaciju koja sadrži informacije potrebne za pretvorbu neobrađenih podataka FDR-a u parametre izražene u tehničkim jedinicama.

(e) Operator stavlja na raspolaganje bilo koje zapise uređaja za snimanje podataka o letu koji su sačuvani, ako tako odredi nadležno tijelo.

(f) Ne dovodeći u pitanje Uredbu (EU) br. 996/2010 Europskog parlamenta i Vijeća ( 16 ):

(a) Ako nije drukčije dopušteno ovim Prilogom, zračni prijevoz opasne robe obavlja se u skladu s Prilogom 18. Čikaškoj konvenciji, kako je zadnje izmijenjena i proširena Tehničkim uputama za siguran zračni prijevoz opasne robe (dokument ICAO 9284-AN/905), uključujući njegove dopune i bilo koje druge dodatke ili ispravke.

(b) Opasna roba prevozi samo operator koji je odobren u skladu s Prilogom V. (dio-SPA), poddijelom G, osim kada:

(c) Operator uspostavlja postupke kako bi osigurao da su poduzete sve razumne mjere za sprečavanje nenamjernog unošenja opasne robe u zrakoplov.

(d) Operator pruža osoblju potrebne informacije koje im omogućavaju obavljanje njihovih odgovornosti kako se zahtijeva tehničkim uputama.

(e) U skladu s tehničkim pravilima, operator bez odlaganja obavješćuje nadležno tijelo i nadležno tijelo države zbivanja, u slučaju:

(f) Operator osigurava da se putnicima daju informacije o opasnoj robi u skladu s tehničkim uputama.

(g) Operator osigurava da se u skladu s tehničkim uputama na prihvatnim mjestima za teret osiguraju obavijesti koje sadrže informacije o prijevozu opasne robe.

(a) Operator osigurava:

(b) Bez obzira na točku (a), upotreba ATS-a nije potrebna osim ako je određena u zahtjevima u pogledu zračnog prostora za:

pod uvjetom da se mogu održavati mjere potrage i spašavanja.

(a) Operator upotrebljava samo one aerodrome i operativne površine koji su odgovarajući za predmetni(-e) tip(ove) zrakoplova i operaciju(-e).

(b) Upotreba operativnih površina odnosi se samo na:

(a) Za upotrebu izoliranog aerodroma kao odredišnog aerodroma za avione, zahtijeva se prethodno odobrenje nadležnog tijela.

(b) Izolirani aerodromom je onaj aerodrom za koji je količina potrebnog goriva za preusmjeravanje i konačna rezerva goriva do najbližeg odgovarajućeg alternativnog odredišnog aerodroma veća od:

(a) Operator određuje operativne minimume aerodroma za svaki polazni, odredišni ili alternativni aerodrom koji namjerava upotrijebiti. Ti minimumi ne smiju biti niži od onih koje je za takve aerodrome odredila država u kojoj se aerodrom nalazi, osim ako ta država to posebno odobri. Tim se minimumima dodaje svako povećanje koje navede nadležno tijelo.

(b) Upotreba zaslona u visini glave (HUD), sustava za navođenje pri slijetanju u visini glave (HUDLS) ili sustava poboljšane vidljivosti (EVS) može omogućiti operacije pri vidljivosti koja je niža od one koja je određena u operativnim minimumima aerodroma, ako se to odobri u skladu s odredbama SPA.LVO.

(c) Pri određivanju operativnih minimuma aerodroma, operator uzima u obzir sljedeće:

(d) Operator navodi metodu utvrđivanja operativnih minimuma aerodroma u operativnom priručniku.

(e) Minimumi za poseban postupak prilaza i slijetanja upotrebljavaju se samo ako su ispunjeni svi sljedeći uvjeti:

(a) ARA se obavlja samo ako:

(b) Prilazi ARA na vodene površine ili plovila tijekom operacije obavljaju se samo pri operacijama s višečlanom posadom.

(c) Područje odlučivanja osigurava odgovarajuće nadvisivanje prepreka pri neuspjelom prilazu iz bilo kojeg odredišta za koje se planira ARA.

(d) Prilaz se nastavlja izvan područja odlučivanja ili ispod MDA/H, ako je odredište u vizualnom dosegu.

(e) Za operacije s jednim pilotom, visini MDA/H i području odlučivanja dodaju se odgovarajuća povećanja.

(a) Operator osigurava da se upotrebljavaju postupci instrumentalnog odlaska i prilaza, koje je odredila država u kojoj se nalazi aerodrom.

(b) Bez obzira na točku (a), zapovjednik može prihvatiti odobrenje ATC-a da skrene s objavljene rute odlaska ili prilaza, ako su u obzir uzeti kriteriji za nadvisivanja prepreka i ako su u potpunosti uzeti u obzir operativni uvjeti. U svakom slučaju, završni prilaz se leti vizualno ili u skladu s utvrđenim postupcima instrumentalnog prilaza.

(c) Bez obzira na točku (a), operator može upotrijebiti drukčije postupke od onih iz točke (a), ako ih je odobrila država u kojoj se nalazi aerodrom i ako su navedeni u operativnom priručniku.

(a) Osim za VFR operacije nekompleksnih aviona na motorni pogon, operator uspostavlja odgovarajuće operativne postupke odlaska i dolaska/prilaza za svaki tip aviona, uzimajući u obzir potrebu da se učinci buke zrakoplova smanje na minimum.

(b) Postupci:

(a) Operator osigurava da se pri postupcima polijetanja i slijetanja uzima u obzir potreba da se učinci buke helikoptera smanje na minimum.

(b) Postupci:

(a) Operator osigurava da se operacije obavljaju samo duž ruta ili unutar područja za koja su ispunjeni sljedeći uvjeti:

(b) Operator osigurava da se operacije obavljaju u skladu s bilo kojim ograničenjem na rutama ili područjima operacije, koje odredi nadležno tijelo.

(c) Točka (a) podtočka 1. ne primjenjuje se za dnevne operacije prema VFR-u nekompleksnim zrakoplovima na motorni pogon, za letove koji dolaze na isti aerodrom ili operativnu površinu s koje su pošli.

(a) za helikoptere koji operiraju u klasi performanse 3, da su na raspolaganju površine koje omogućavaju obavljanje sigurnog prisilnog slijetanja, osim ako helikopter ima odobrenje za operiranje u skladu sa stavkom CAT.POLH.420;

(b) za helikoptere koji operiraju u klasi performanse 3 i obavljaju operacije „obalnog tranzita”, da operativni priručnik sadrži postupke kojima se osigurava da su širina obalnog koridora i oprema koja se nosi, u skladu s uvjetima koji u to vrijeme prevladavaju.

(a) Ako nema odobrenje nadležnog tijela u skladu s Prilogom V. (dio-SPA) poddijelom F operator ne operira dvomotornim avionom na ruti koja sadrži točku koja je udaljena od odgovarajućeg aerodroma, u standardnim uvjetima i pri mirnom zraku, više od:

(b) Operator određuje brzinu za izračunavanje maksimalne udaljenosti do odgovarajućeg aerodroma za svaki tip ili varijantu dvomotornog aviona kojim se operira, koja ne prelazi VMO (maksimalna operativna brzina) koja se temelji na stvarnoj brzini koju avion može održati s jednim neispravnim motorom.

(c) Operator uključuje u operativni priručnik sljedeće podatke, specifične za svaki tip ili varijantu:

(d) Za dobivanje odobrenja iz točke (a) podtočke 2., operator mora dostaviti dokaz:

(a) Za sve segmente rute kojima se leti, operator određuje:

(b) Metodu za određivanje minimalnih visina leta odobrava nadležno tijelo.

(c) Kada se minimalne visine leta koje određuje operator i koje određuje država preko koje se leti razlikuju, primjenjuje se viša vrijednost.

(a) Operator uspostavlja politiku planiranja goriva u svrhu planiranja leta i ponovnog planiranja tijekom leta, kako bi osigurao da se na svakom letu nosi dovoljno goriva za planiranu operaciju i rezerve za pokrivanje odstupanja od planirane operacije. Za politiku planiranja goriva i bilo kakvu njezinu promjenu zahtijeva se prethodno odobrenje nadležnog tijela.

(b) Operator osigurava da se planiranje letova temelji najmanje na:

(c) Operator osigurava da predpoletni izračun upotrebljivog goriva potrebnog za let uključuje:

(d) Operator osigurava da postupci ponovnog planiranja tijekom leta za izračun upotrebljivog goriva koje je potrebno kada zrakoplov mora nastaviti let duž rute ili do odredišnog aerodroma, koji nisu bili prvobitno planirani, uključuju:

(a) Bez obzira na stavak CAT.OP.MPA.150 točke (b) do (d), za operacije aviona klase performanse B, operator osigurava da predpoletni izračun upotrebljivog goriva potrebnog za let uključuje:

(b) Bez obzira na stavak CAT.OP.MPA.150 točke (b) do (d), za helikoptere čiji je MCTOM 3 175 kg ili manje, kojima se leti danju i na rutama na kojima se navigacija obavlja prema vizualnim orijentirima, ili za lokalne helikopterske operacije, politikom planiranja goriva osigurava se da po okončanju leta ili niza letova, konačna rezerva goriva nije manja od količine dostatne za:

(a) Osobe koje zahtijevaju posebne uvjete, pomoć i/ili uređaje, kada se prevoze zrakoplovom, smatraju se SCP-ima, uključujući najmanje:

(b) SCP-i se prevoze pod uvjetima kojima se osigurava sigurnost zrakoplova i osoba u njemu, u skladu s postupcima koje je uspostavio operator.

(c) SCP-i se ne smještaju na mjesta ili ne zauzimaju sjedala, koja omogućavaju izravan pristup izlazima za hitne slučajeve, ili tamo gdje bi njihova prisutnost mogla:

(d) Zapovjednik zrakoplova se unaprijed obavješćuje o tome da će se zrakoplovom prevoziti SCP-i.

(a) da se u putničku kabinu unosi samo ručna prtljaga koja se može prikladno i sigurno smjestiti; i

(b) da sva prtljaga i teret u zrakoplovu, koji bi mogli uzrokovati ozljede ili štetu ili blokirati prolaze i izlaze u slučaju da se pomaknu, budu smješteni tako da se spriječi njihovo pomicanje.

(a) da se putnici obavijeste i da im se pokažu postupci u vezi sa sigurnošću, u obliku koji olakšava primjenu postupaka koji se primjenjuju u hitnim slučajevima; i

(b) da se putnicima daju kartice sa sigurnosnim uputama, na kojima se slikovnim uputama prikazuje upotreba opreme za hitne slučajeve i izlazi koje bi putnici trebali koristiti.

(a) Za svaki planirani let izrađuje se operativni plan leta koji se temelji na performansama zrakoplova, drugim operativnim ograničenjima te relevantnim očekivanim uvjetima na ruti kojom će se letjeti i na predmetnim aerodromima/operativnim površinama.

(b) Let ne smije započeti dok se zapovjednik ne uvjeri:

(c) Bez obzira na točku (a), operativni plan leta nije potreban za operacije prema VFR-u:

(a) Kada se odlazni aerodrom ne može upotrijebiti kao alternativni aerodrom polijetanja, radi meteoroloških razloga ili radi razloga povezanih s performansom, operator odabire drugi odgovarajući alternativni aerodrom polijetanja koji od odlaznog aerodroma nije dalje od:

Ako AFM ne sadrži OEI putnu brzinu, brzina koja se koristi za izračunavanje je brzina koja se postiže s preostalim motorom (motorima) kad im je snaga podešena na maksimalnu kontinuiranu snagu.

(b) Operator odabire najmanje jedan alternativni odredišni aerodrom za svaki let prema pravilima instrumentalnog letenja (IFR), osim ako je odredišni aerodrom izolirani aerodrom ili:

(c) Operator odabire dva odredišna alternativna aerodroma ako:

(d) Operator u operativnom planu leta navodi bilo koje potrebne alternativne aerodrome.

(a) Za letove u instrumentalnim meteorološkim uvjetima (IMC), zapovjednik odabire alternativni aerodrom polijetanja koji nije udaljen više od jednog sata letenja uobičajenom putnom brzinom, ako zbog meteoroloških razloga ne bi bio moguć povratak na površinu odlaska.

(b) Za IFR letove ili za letove prema VFR-u za koje se navigacija obavlja na neki drugi način a ne prema vizualnim orijentirima, zapovjednik u operativnom planu leta određuje najmanje jedan alternativni odredišni aerodrom, osim:

(c) Operator određuje dva alternativna odredišna aerodroma, ako:

(d) Operator može odabrati odredišne alternativne odredišne na moru, ako se primjenjuju sljedeći kriteriji:

(e) Operator u operativnom planu leta navodi bilo koje potrebne alternativne aerodrome.

1. odgovarajuća meteorološka izvješća i/ili prognoze pokazuju da će tijekom razdoblja koje započinje jedan sat prije i završava jedan sat poslije predviđenog vremena dolaska na aerodrom, vremenski uvjeti biti na primjenjivim minimuma za planiranje ili bolji, kako slijedi:

ili

2. ako su odabrana dva alternativna odredišna aerodroma.

1. osim navedenog u stavku CAT.OP.MPA.181 točki (d), minimumi za planiranje odredišnog aerodroma su:

2. Minimumi za planiranje odredišnog(-ih) alternativnog(-ih) aerodroma, prikazani su u tablici 1.

(a) Ako ATS plan nije predan jer se to ne zahtijeva pravilima o letenju zrakoplova, moraju se predati odgovarajuće informacije kako bi se omogućilo, ako je potrebno, aktiviranje službi za uzbunjivanje

(b) Ako se operira s mjesta na kojem nije moguće predati ATS plan leta, zapovjednik ili operator dostavljaju ATS plan leta što je prije moguće nakon uzlijetanja.

(a) Punjenje/pražnjenje goriva Avgas (avionski benzin) ili goriva vrste „wide cut” ili mješavine ovih vrsta goriva, ne obavlja se dok su putnici u zrakoplovu ili se ukrcavaju ili iskrcavaju.

(b) Kod svih drugih vrsta goriva, poduzimaju se potrebne mjere predostrožnosti i u zrakoplovu mora biti dovoljno kvalificiranog osoblja koje je pripravno započeti i voditi evakuaciju zrakoplova na najlakši i najbrži mogući način.

1. Tijekom polijetanja i slijetanja, svaki član letačke posade koji je na dužnosti u pilotskoj kabini, nalazi se na mjestu koje mu je dodijeljeno.

2. Tijekom svih ostalih faza leta svaki član letačke posade koji je na dužnosti u pilotskoj kabini, ostaje na mjestu koje mu je dodijeljeno, osim ako je njegova odsutnost potrebna radi obavljanje zadaća povezanih s operacijom ili radi fizioloških potreba, pod uvjetom da je za komandama zrakoplova uvijek najmanje jedan primjereno kvalificirani pilot.

3. Tijekom svih faza leta, svaki član letačke posade koji je na dužnosti u pilotskoj kabini, mora zadržati pažnju. Ako dođe do smanjenja pažnje, primjenjuju se odgovarajuće protumjere. Ako se pojavi neočekivani umor, može se primijeniti postupak kontroliranog odmora, koji organizira zapovjednik zrakoplova, ako to dopušta radno opterećenje. Ovakav kontrolirani odmor ne smije se ni na koji način smatrati dijelom vremena za odmor, u svrhu izračunavanja ograničenja vremena letenja, niti se smije upotrijebiti kao opravdanje za bilo kakvo produženje radnog vremena.

(a) Svaki član letačke posade koji je na dužnosti u pilotskoj kabini mora nositi slušalice s ugrađenim mikrofonom ili odgovarajućim uređajem. Slušalice se koriste kao primarni uređaj za glasovnu komunikaciju s ATS-om:

(b) U uvjetima iz točke (a) ugrađeni mikrofon ili ekvivalentni uređaj mora biti u položaju koji omogućava njegovu upotrebu za dvosmjernu radijsku komunikaciju.

1. Tijekom polijetanja i slijetanja i kada god to zapovjednik odluči u interesu sigurnosti, svaki član posade mora biti pravilno vezan svim sigurnosnim pojasevima i sigurnosnim sustavima vezivanja koji su na raspolaganju.

2. Tijekom ostalih faza leta, svaki član letačke posade u pilotskoj kabini ima svoj sigurnosni pojas pričvršćen, dok se nalazi na svom mjestu.

1. Prije polijetanja i slijetanja i tijekom taksiranja ili kada god se to smatra potrebnim u interesu sigurnosti, zapovjednik osigurava da se svaki putnik nalazi na svom sjedalu ili ležaju s pravilno pričvršćenim sigurnosnim pojasom ili sigurnosnim sustavom vezivanja.

2. Operator predviđa višestruko zauzimanje sjedala u zrakoplovu, koje je dopušteno samo na određenim sjedalima. Zapovjednik osigurava da na njima isključivo sjedi jedna odrasla osoba i jedno dojenče koje je pravilno vezano pomoćnim pojasom ili drugim uređajem za sigurnosno vezivanje.

(a) Operator utvrđuje postupke kojima osigurava da su prije taksiranja, polijetanja i slijetanja svi izlazi i putovi za spašavanje slobodni od prepreka.

(b) Zapovjednik osigurava da su prije polijetanja, slijetanja i kada god se to smatra potrebnim u interesu sigurnosti, sva oprema i prtljaga pravilno osigurani.

(a) kada god to smatra potrebnim u interesu sigurnosti;

(b) tijekom punjenja i pražnjenja goriva;

(c) dok je zrakoplov na zemlji, osim ako je operator utvrdio postupke za smanjivanje rizika tijekom zemaljskih operacija;

(d) izvan prostora određenih za pušenje, u prolazu (prolazima) i u WC-u (WC-ima);

(e) u odjeljcima za teret i/ili u drugim prostorima u kojima se prevozi teret koji nije smješten u kontejnere otporne na vatru ili pokriven prekrivačem otpornim na vatru; i

(f) u onim dijelovima putničke kabine u koje se dovodi kisik.

(a) Na IFR letovima zapovjednik zrakoplova:

samo ako su na raspolaganju informacije koje pokazuju da će očekivani vremenski uvjeti u vrijeme dolaska na odredišni i/ili zahtijevani alternativni(-e) aerodrom(-e) biti na minimuma za planiranje ili bolji.

(b) Na IFR letovima, zapovjednik nastavlja let prema planiranom odredišnom aerodromu samo kada najnovije dostupne informacije pokazuju da će u planirano vrijeme dolaska vremenski uvjeti na odredišnom aerodromu ili najmanje na jednom odredišnom alternativnom aerodromu biti na primjenjivim operativnim minimumima aerodroma ili bolji.

(c) Na VFR letovima, zapovjednik započinje polijetanje samo kada odgovarajuća meteorološka izvješća i/ili prognoze pokazuju da će meteorološki uvjeti na dijelu rute na kojem će se letjeti prema pravilima VFR-a, u odgovarajuće vrijeme, biti na granicama za VFR ili bolji.

(a) točke odluke, kada se upotrebljava postupak s reduciranom količinom goriva za nepredviđene situacije (RCF); ili

(b) unaprijed određene točke, kada se koristi postupak s unaprijed određenom točkom (PDP),

(a) Na VFR helikopterskim letovima iznad vode, izvan vidokruga kopna, zapovjednik započinje polijetanje samo ako odgovarajuća meteorološka izvješća i/ili prognoze pokazuju da će baza oblaka biti iznad 600 ft tijekom dana ili 1 200 ft tijekom noći.

(b) Bez obzira na točku (a), kada se leti između helikopterskih platformi smještenih u zračnom prostoru klase G u kojima je sektor iznad vode manji od 10 NM, VFR letovi se mogu obavljati ako su granice na sljedećim vrijednostima, ili bolje:

(c) Let helikopterima do helikopterske platforme ili izdignutog FATO-a obavlja se samo kada je srednja brzina vjetra na helikopterskoj platformi ili izdignutom FATO-u manja od 60 kt.

(a) Operator uspostavlja postupke koje treba slijediti kada je na zemlji potrebno zrakoplov odlediti ili spriječiti njegovo zaleđivanje i obaviti s tim povezane preglede zrakoplova.

(b) Zapovjednik započinje polijetanje samo ako je zrakoplov očišćen od bilo kakvih naslaga koje bi mogle štetno utjecati na performansu ili mogućnost kontroliranja zrakoplova, osim kako je dopušteno u skladu s točkom (a) i u skladu s AFM-om.

(a) Operator uspostavlja postupke za letove u očekivanim ili stvarnim uvjetima zaleđivanja.

(b) Zapovjednik započinje let ili namjerno leti u očekivanim ili stvarnim uvjetima zaleđivanja samo ako je zrakoplov certificiran i opremljen za takve uvjete.

(c) Ako zaleđivanje prelazi intenzitet zaleđivanja za koji je zrakoplov certificiran ili ako zrakoplov, koji nije certificiran za letenje u poznatim uvjetima zaleđivanja, naiđe na zaleđivanje, zapovjednik bez odlaganja izlazi iz uvjeta zaleđivanja promjenom razine i/ili rute, objavljujući ATC-u, prema potrebi, hitnu situaciju.

(a) da prema informacijama koje su mu dostupne, vrijeme na aerodromu ili operativnoj površini i stanje uzletno-sletne staze ili FATO-a koje namjerava upotrijebiti neće spriječiti sigurno polijetanje i odlazak; i

(b) da će biti ispunjeni uspostavljeni operativni minimumi aerodroma.

(a) kada je to potrebno za polijetanje i slijetanje; ili

(b) kada se spušta u skladu s postupcima koje je odobrilo nadležno tijelo.

(a) neuobičajene ili hitne situacije, koje zahtijevaju primjenu postupaka za neuobičajene ili hitne situacije; ili

(b) let u IMC-u, umjetnim sredstvima.

1. Zapovjednik mora osigurati da se provjere goriva tijekom leta obavljaju u pravilnim vremenskim razmacima. Preostalu iskoristivu količinu goriva treba zabilježiti i ocijeniti, kako bi se:

2. Relevantni podaci o gorivu se bilježe.

1. Let se obavlja tako da očekivana preostala količina iskoristivog goriva pri dolasku na odredišni aerodrom nije manja od:

2. Ako provjera količine goriva tijekom leta pokaže da je očekivana preostala iskoristiva količina goriva pri dolasku na odredišni aerodrom manja od:

3. Zapovjednik objavljuje opasnost kada je proračunata količina upotrebljivog goriva pri slijetanju na najbliži odgovarajući aerodrom na kojem se može izvesti sigurno slijetanje, manja od konačne rezerve goriva.

4. Dodatni uvjeti za posebne postupke

(a) Operator uspostavlja postupak kojima osigurava da se obavljaju provjere goriva i upravljanje gorivom tijekom leta.

(b) Zapovjednik osigurava da količina iskoristivog goriva koja je preostalo tijekom leta nije manja od goriva potrebnog za nastavljanje leta do aerodroma ili operativne površine na kojima se može izvesti sigurno slijetanje, pri čemu ostaje konačna rezerva goriva.

(c) Zapovjednik objavljuje opasnost kada je stvarno iskoristivo gorivo u helikopteru manje od konačne rezerve goriva.

(a) Zapovjednik ili pilot kojem je povjereno obavljanje leta može započeti instrumentalni prilaz bez obzira na priopćeni RVR/VIS.

(b) Kada je priopćeni RVR/VIS ispod primjenjivih minimuma, prilaz se ne nastavlja:

(c) Kada RVR nije dostupan, vrijednosti RVR-a mogu se dobiti konverzijom priopćene vidljivosti.

(d) Ako se nakon prijelaza visine od 1 000 ft iznad aerodroma priopćeni RVR/VIS snizi na razinu ispod primjenjivih minimuma, prilaz se može nastaviti do DA/H ili MDA/H.

(e) Prilaze se može nastaviti ispod DA/H ili MDA/H te se slijetanje može završiti, pod uvjetom da je na DA/H ili MDA/H utvrđen i da se održava vizualni orijentir odgovarajući za vrstu operacije prilaza i za planiranu uzletno-sletnu stazu.

(f) RVR zone dodira se uvijek provjerava. Ako je tako priopćeno i ako je relevantno, kontrolira se također RVR na srednjoj točki i na zaustavnom kraju uzletno-sletne staze. Minimalna vrijednost RVR-a za srednju točku je 125 m ili RVR koji se zahtijeva za zonu dodira ako je ta vrijednost manja i 75 m za zaustavni kraj uzletno-sletne staze. Za zrakoplove koji su opremljeni sustavom upravljanja ili kontrole zaustavljanja, minimalna vrijednost RVR-a za srednju točku je 75 m.

(a) Kategorije zrakoplova temelje se na indiciranoj brzini na pragu uzletno-sletne staze (VAT), koja je jednaka brzini sloma uzgona (VSO) pomnoženoj s 1,3 ili VS1g pomnoženim s 1,23 u konfiguraciji za slijetanje pri najvećoj certificiranoj masi pri slijetanju. Ako su dostupni i VSO i VS1g, koristi se viša dobivena vrijednost za VAT.

(b) Upotrebljavaju se kategorije zrakoplova navedene u donjoj tablici.

(c) Konfiguracija za slijetanje koju treba uzeti u obzir, određuje se u operativnom priručniku.

(d) Operator može primijeniti manju masu pri slijetanju za određivanje vrijednosti VAT ako to odobri nadležno tijelo. Takva manja masa pri slijetanju je stalna vrijednost, neovisna o promjenjivim uvjetima pri svakodnevnim operacijama.

(a) Avionom se operira u skladu s primjenjivim zahtjevima u pogledu klase performansi.

(b) Kada se radi posebnih osobina projekta ne može dokazati potpuna sukladnost s primjenjivim zahtjevima ovog odjeljka, operator primjenjuje odobrene standarde performanse koji osiguravaju razinu sigurnosti jednaku onoj iz odgovarajućeg poglavlja.

(a) Masa aviona:

nije veća od mase pri kojoj se mogu ispuniti zahtjevi odgovarajućeg poglavlja za let koji treba izvesti. Mogu se dopustiti odstupanja za očekivano smanjenje mase s odmicanjem leta i radi ispuštanja goriva u zraku.

(b) Odobreni podaci o performansi koji su sadržani u AFM-u upotrebljavaju se za utvrđivanje sukladnosti sa zahtjevima odgovarajućeg poglavlja te se prema potrebi dopunjavaju drugim podacima, kako je propisano u relevantnom poglavlju. Operator te druge podatke navodi u operativnom priručniku. Kada se primjenjuju faktori propisani u odgovarajućem poglavlju, mogu se uvažiti bilo koji operativni faktori koji su već uključeni u podatke o performansi u AFM-u, kako bi se izbjegla njihova dvostruka primjena.

(c) Potrebno je uzeti u obzir konfiguraciju aviona, uvjete okoliša i djelovanje sustava koji imaju nepovoljan utjecaj na performansu.

(d) Za potrebe performanse, vlažna uzletno-sletna staza, osim travnate uzletno-sletne staze, može se smatrati suhom.

(e) Pri ocjenjivanju zahtjeva u pogledu polijetanja iz odgovarajućeg poglavlja, operator uzima u obzir točnost karata.

(a) Odobreni podaci o performansi iz AFM-a dopunjavaju se, prema potrebi, drugim podacima, ako su odobreni podaci o performansi iz AFM-a nedovoljni u odnosu na:

(b) U slučaju mokre i onečišćene uzletno-sletne staze, upotrebljavaju se podaci o performansi određeni u skladu s primjenjivim standardima za certificiranje velikih aviona ili odgovarajućim zahtjevima.

(c) Upotreba drugih podataka iz točke (a) i odgovarajućih zahtjeva iz točke (b) navodi se u operativnom priručniku.

(a) Masa pri polijetanju ne prelazi najveću dopuštenu masu pri polijetanju koja je navedena u AFM-u za barometarsku visinu i temperaturu okoliša na aerodromu s kojeg se obavlja polijetanje.

(b) Pri određivanju najveće dopuštene mase pri polijetanju, moraju biti ispunjeni sljedeći zahtjevi:

(c) Pri dokazivanju sukladnosti s točkom (b), uzima se u obzir sljedeće:

(a) Neto putanjom leta pri polijetanju izbjegavaju se sve prepreke vertikalnom razdaljinom od najmanje 35 ft ili horizontalnom razdaljinom od najmanje 90 m plus 0,125 × D, pri čemu je D horizontalna razdaljina koju je avion prešao od kraja raspoložive razdaljine za polijetanje (TODA) ili kraja razdaljine polijetanja ako je predviđen okret prije kraja TODA-e. Za avione s rasponom krila manjim od 60 m, može se koristiti izbjegavanje horizontalnih prepreka u rasponu koji je jednak polovici raspona krila zrakoplova plus 60 m plus 0,125 × D.

(b) Pri dokazivanju sukladnosti s točkom (a):

(c) Operator utvrđuje postupke za izvanredne situacije kako bi ispunio zahtjeve iz točaka (a) i (b) i kako bi predvidio sigurnu rutu izbjegavajući prepreke, da bi zrakoplov mogao ili ispuniti zahtjeve na ruti iz stavka CAT.POL.A.215 ili sletjeti bilo na aerodrom odlaska ili na alternativni aerodrom polijetanja.

(a) Podaci iz AFM-a za OEI neto putanju leta na ruti, koji odgovaraju očekivanim meteorološkim uvjetima za let, omogućavaju dokazivanje sukladnosti s točkom (b) ili (c) na svim točkama duž rute. Neto putanja leta mora imati pozitivan gradijent na 1 500 ft iznad aerodroma na kojem bi se trebalo izvesti slijetanje nakon otkazivanja motora. U meteorološkim uvjetima koji zahtijevaju upotrebu sustava za zaštitu od zaleđivanja, uzima se u obzir utjecaj njihove upotrebe na neto putanju leta.

(b) Gradijent neto putanje leta mora biti pozitivan na najmanje 1 000 ft iznad svih terena i prepreka duž rute unutar 9,3 km (5 NM) s obje strane planirane putanje.

(c) Neto putanja leta mora omogućiti nastavljanje leta aviona s njegove putne visine do aerodroma na koji se može izvesti slijetanje u skladu sa stavkom CAT.POL.A.225 ili CAT.POL.A.230, kako je primjereno. Neto putanja leta vertikalno nadvisuje za najmanje 2 000 ft cjelokupni teren i sve prepreke duž rute unutar 9,3 km (5 NM) s obje strane planirane putanje, u skladu ss sljedećim:

(d) Ako navigacijska točnost ne ispunjava najmanje zahtijevanu performansu navigacije 5 (RNP5), operator mora povećati širinu granica iz točaka (b) i (c) na 18,5 km (10 NM).

(a) Avion s tri ili više motora, pri putnoj brzini za velike udaljenosti, sa svim motorima u radu, pri standardnoj temperaturi i bez vjetra, ne smije biti niti na jednoj točki na predviđenoj putanji više od 90 minuta udaljen od aerodroma koji ispunjava zahtjeve u vezi s performansom koji se primjenjuju za očekivanu masu pri slijetanju, osim ako ispunjava zahtjeve iz točaka (b) do (f).

(b) Podaci o neto putanji leta na ruti s dva motora izvan pogona, moraju omogućiti nastavljanje leta aviona u očekivanim meteorološkim uvjetima, od točke na kojoj se pretpostavlja da će dva motora istodobno otkazati do aerodroma na koji može sletjeti i potpuno se zaustaviti, koristeći propisane postupke za slijetanje s dva motora izvan pogona. Neto putanja leta mora vertikalno nadvisivati za najmanje 2 000 ft cjelokupni teren i sve prepreke duž rute unutar 9,3 km (5 NM) s obje strane planirane putanje. Na visinama i u meteorološkim uvjetima koji zahtijevaju upotrebu sustava za zaštitu od zaleđivanja, uzima se u obzir utjecaj njihove upotrebe na podatke o neto putanji leta. Ako navigacijska točnost ne ispunjava najmanje zahtijevanu performansu navigacije RNP5, operator povećava gore navedenu širinu granica na 18,5 km (10 NM).

(c) Pretpostavlja se da će dva motora otkazati na najkritičnijoj točki onog dijela rute u kojem je avion, pri putnoj brzini za velike udaljenosti, sa svim motorima u radu, pri standardnoj temperaturi i bez vjetra, više od 90 minuta leta udaljen od aerodroma koji ispunjava zahtjeve u vezi s performansom koji se primjenjuju za očekivanu masu pri slijetanju.

(d) Neto putanja leta mora imati pozitivni gradijent na 1 500 ft iznad aerodroma na koji je predviđeno slijetanje nakon kvara dvaju motora.

(e) Izbacivanje goriva tijekom leta dozvoljeno je do mjere koja je u skladu sa zahtjevom da se do aerodroma stigne sa zahtijevanim rezervama goriva, ako se upotrebljava sigurnosni postupak.

(f) Očekivana masa aviona na točki na kojoj se predviđa kvar dvaju motora ne smije biti manja od one koja bi uključivala dovoljno goriva za nastavljanje leta do aerodroma na koji se planira slijetanje i za dolazak na njega na najmanje 1 500 ft izravno iznad područja za slijetanje te nakon toga za letenje na toj visini još 15 minuta.

(a) Masa aviona pri slijetanju, određena u skladu sa stavkom CAT.POL.A.105 točkom (a) ne smije biti veća od najveće dopuštene mase pri slijetanju koja je određena za visinu i temperaturu okoliša koja se u predviđeno vrijeme slijetanja očekuju na odredišnom i alternativnom aerodromu.

(a) Masa aviona pri slijetanju, određena u skladu sa stavkom CAT.POL.A.105 točkom (a), za procijenjeno vrijeme slijetanja na odredišni aerodrom i na bilo koji alternativni aerodrom, omogućava slijetanje s potpunim zaustavljanjem s visine od 50 ft iznad praga:

(b) Za operacije strmog prilaženja, operator upotrebljava podatke o razdaljini slijetanja faktorizirane u skladu s točkom (a), na temelju visine zaslona koja je manja od 60 ft, ali nije manja od 35 ft, i ispunjava zahtjeve iz stavka CAT.POL.A.245.

(c) Za operacija kratkog slijetanja, operator upotrebljava podatke o razdaljini slijetanja faktorizirane u skladu s točkom (a) i ispunjava zahtjeve iz stavka CAT.POL.A.250.

(d) Pri određivanju mase pri slijetanju, operator uzima u obzir sljedeće:

(e) Za otpremu aviona, pretpostavlja se da će:

(f) Ako operator ne može ispuniti zahtjeve iz točke (e) podtočke 1. za odredišni aerodrom koji ima jednu uzletno-sletnu stazu, na kojem slijetanje ovisi o određenoj komponenti vjetra, avion se može otpremiti ako su određena dva alternativna aerodroma koja omogućavaju potpunu sukladnost s točkama (a) do (e). Prije započinjanja prilaženja za slijetanje na odredišni aerodrom, zapovjednik mora provjeriti može li se slijetanje izvesti u potpunosti u skladu s točkama (a) do (d) i stavkom CAT.POL.A.225.

(g) Ako operator za odredišni aerodrom ne može ispuniti zahtjeve iz točke (e) podtočke 2., avion se otprema samo ako je određen alternativni aerodrom koji omogućava potpunu sukladnost s točkama (a) do (e).

(a) Kada odgovarajuća meteorološka izvješća i/ili prognoze pokazuju da uzletno-sletna staza u procijenjeno vrijeme slijetanja može biti mokra, LDA mora biti najmanje 115 % zahtijevane razdaljine za slijetanje određene u skladu sa stavkom CAT.POL.A.230.

(b) Kada odgovarajuća meteorološka izvješća i/ili prognoze pokazuju da uzletno-sletna staza u procijenjeno vrijeme slijetanja može biti onečišćena, LDA mora biti najmanje jednak razdaljini za slijetanje utvrđenoj u skladu s točkom (a) ili najmanje 115 % razdaljine za slijetanje određene u skladu s odobrenim podacima o razdaljini za slijetanje na onečišćenu stazu ili s drugim odgovarajućim podacima, ovisno o tome što je veće. Ako se primjenjuju drugi odgovarajući podaci o razdaljini za slijetanje, operator to mora navesti u operativnom priručniku.

(c) Na mokroj uzletno-sletnoj stazi može se upotrebljavati razdaljina za slijetanje kraća od one koja se zahtijeva točkom (a), ali ne kraća od one koja se zahtijeva stavkom CAT.POL.A.230 točkom (a), ako AFM uključuje posebne dodatne informacije o razdaljinama za slijetanje na mokrim uzletno-sletnim stazama.

(d) Na posebno pripremljenoj onečišćenoj uzletno-sletnoj stazi može se upotrijebiti razdaljina za slijetanje kraća od one koja se zahtijeva točkom (b), ali ne kraća od one koja se zahtijeva stavkom CAT.POL.A230 točkom (a), ako AFM uključuje posebne dodatne informacije o razdaljinama za slijetanje na onečišćenim uzletno-sletnim stazama.

(e) Za točke (b), (c) i (d) primjenjuju se kriteriji iz stavka CAT.POL.A.230, osim što se stavak CAT.POL.A.230 točka (a) ne primjenjuje na gornju točku (b).

(a) Za operacije s povećanim kutovima nagiba, zahtijeva se prethodno odobrenje nadležnog tijela.

(b) Za dobivanje odobrenja, operator dostavlja dokaze da su ispunjeni sljedeći uvjeti:

(a) Za operacije strmog prilaženja pri kojima se koriste kutovi nagiba poniranja od 4,5° ili više i visina zaslona manja od 60 ft, ali ne manja od 35 ft, zahtijeva se prethodno odobrenje nadležnog tijela.

(b) Za dobivanje odobrenja, operator dostavlja dokaze da su ispunjeni sljedeći uvjeti:

(a) Za operacije kratkog slijetanja potrebno je prethodno odobrenje nadležnog tijela.

(b) Za dobivanje odobrenja, operator dostavlja dokaze da su ispunjeni sljedeći uvjeti:

(a) Operator ne smije operirati jednomotornim avionom:

(b) S dvomotornim avionima koji ne ispunjavaju zahtjeve za uspon iz stavka CAT.POL.A.340, operator postupa kao da su jednomotorni avioni.

(a) Masa pri polijetanju ne prelazi najveću dopuštenu masu pri polijetanju koja je navedena u AFM-u za barometarsku visinu i temperaturu okoliša na aerodromu s kojeg se obavlja polijetanje.

(b) Nefaktorirana razdaljina za polijetanje, navedena u AFM-u, ne prelazi:

(c) Pri dokazivanju sukladnosti s točkom (b), uzima se u obzir sljedeće:

(a) Uzletna putanja leta aviona s dva ili više motora, određuje se na takav način da avion izbjegava sve prepreke vertikalnom razdaljinom od najmanje 50 ft ili horizontalnom razdaljinom od najmanje 90 m plus 0,125 × D, pri čemu je D horizontalna razdaljina koju avion prijeđe od kraja TODA-e ili od kraja razdaljine polijetanja ako je zaokret planiran prije kraja TODA-e, osim kako je predviđeno u točkama (b) i (c). Za avione s rasponom krila manjim od 60 m, može se koristiti horizontalno izbjegavanje prepreka u rasponu koji je jednak polovici raspona krila zrakoplova plus 60 m plus 0,125 × D. Pretpostavlja se:

(b) Za one slučajeve u kojima planirana putanja leta ne zahtijeva promjene rute za više od 15°, operator ne mora uzeti u obzir one prepreke čija je bočna udaljenost veća od:

(c) Za one slučajeve u kojima planirana putanja leta zahtijeva promjene rute za više od 15°, operator ne mora uzeti u obzir one prepreke čija je bočna udaljenost veća od:

(d) Pri dokazivanju sukladnosti s točkama (a) do (c), uzima se u obzir sljedeće:

(a) U meteorološkim uvjetima koji se očekuju za let i u slučaju otkaza jednog motora, pri čemu preostali motori rade unutar specificiranih uvjeta maksimalne neprekinute snage, avion mora moći nastaviti let na ili iznad relevantnih najmanjih apsolutnih visina za siguran let koje su navedene u operativnom priručniku do točke koja je 1 000 ft iznad aerodroma na kojem se mogu ispuniti zahtjevi u pogledu performanse.

(b) Pretpostavlja se da, na točki na kojoj je došlo do otkaza motora:

(a) U meteorološkim uvjetima koji se očekuju za let i u slučaju otkaza motora, avion mora moći stići do mjesta na kojem se može izvesti sigurno prisilno slijetanje.

(b) Pretpostavlja se da, na točki na kojoj je došlo do otkaza motora:

(a) Masa aviona pri slijetanju, određena u skladu sa stavkom CAT.POL.A.105 točkom (a), za procijenjeno vrijeme slijetanja na odredišni aerodrom i na bilo koji alternativni aerodrom, omogućava slijetanje s potpunim zaustavljanjem s 50 ft iznad praga unutar 70 % LDA-e, uzimajući u obzir:

(b) Za operacije strmog prilaženja, operator upotrebljava podatke o razdaljini slijetanja faktorizirane u skladu s točkom (a), na temelju visine zaslona koja je manja od 60 ft, ali nije manja od 35 ft, i ispunjava zahtjeve iz stavka CAT.POL.A.345.

(c) Za operacija kratkog slijetanja, operator upotrebljava podatke o razdaljini slijetanja faktorizirane u skladu s točkom (a) i ispunjava zahtjeve iz stavka CAT.POL.A.350.

(d) Za otpremu aviona u skladu s točkama (a) do (c), pretpostavlja se da će:

(e) Ako operator ne može ispuniti zahtjeve iz točke (d) podtočke 2. za odredišni aerodrom, avion se može otpremiti samo ako je određen alternativni aerodroma koji omogućava potpunu sukladnost s točkama (a) do (d).

(a) Kada odgovarajuća meteorološka izvješća i/ili prognoze pokazuju da uzletno-sletna staza u procijenjeno vrijeme dolaska može biti mokra, LDA mora biti jednak ili veći od zahtijevane razdaljine za slijetanje određene u skladu sa stavkom CAT.POL.A.330, pomnožene s faktorom 1,15.

(b) Kada odgovarajuća meteorološka izvješća ili prognoze pokazuju da uzletno-sletna staza u procijenjeno vrijeme dolaska može biti onečišćena, razdaljina za slijetanje nije veća od LDA. Operator navodi u operativnom priručniku podatke o razdaljini slijetanja koji se moraju primijeniti.

(c) Na mokroj uzletno-sletnoj stazi može se upotrebljavati razdaljina za slijetanje kraća od one koja se zahtijeva točkom (a), ali ne kraća od one koja se zahtijeva stavkom CAT.POL.A.330 točkom (a), ako AFM uključuje posebne dodatne informacije o razdaljinama za slijetanje na mokrim uzletno-sletnim stazama.

i. Stabilni gradijent penjanja nakon polijetanja mora biti najmanje 4 % uz:

i. Stabilan gradijent penjanja na visini 400 ft iznad površine polijetanja mora biti mjerljivo pozitivan, s:

ii. Stabilni gradijent penjanja ne smije biti manji od 0,75 % na visini od 1 500 ft iznad površine za polijetanje, s:

i. Stabilni gradijent penjanja mora biti najmanje 2,5 % sa:

i. Stabilni gradijent penjanja na visini od 1 500 ft iznad površine slijetanja ne smije biti manji od 0,75 %, sa:

(a) Za operacije strmog prilaženja pri kojima se koriste kutovi nagiba poniranja od 4,5° ili više i visina zaslona manja od 60 ft, ali ne manja od 35 ft, zahtijeva se prethodno odobrenje nadležnog tijela.

(b) Za dobivanje odobrenja, operator dostavlja dokaze da su ispunjeni sljedeći uvjeti:

(a) Za operacije kratkog slijetanja potrebno je prethodno odobrenje nadležnog tijela.

(b) Za dobivanje odobrenja, operator dostavlja dokaze da su ispunjeni sljedeći uvjeti:

(a) Masa pri polijetanju ne prelazi najveću dopuštenu masu pri polijetanju koja je navedena u AFM-u za barometarsku visinu i temperaturu okoliša na aerodromu odlaska.

(b) Za avione, koji u svojim AFM-ima sadrže podatke o duljini staze za polijetanje kojima se ne uzima u obzir kvar motora, razdaljina od početka uzletnog zaleta koja je potrebna da avion dosegne visinu od 50 ft iznad površine sa svim motorima u pogonu unutar specificiranih uvjeta maksimalne snage polijetanja, pomnožena s faktorom:

nije veća od raspoloživog uzletnog zaleta (TORA) na aerodromu na kojemu će se izvesti polijetanje.

(c) Za avione, koji u svojim AFM-ima sadrže podatke o duljini staze za polijetanje kojima se uzima u obzir kvar motora, ispunjavaju sljedeće uvjete u skladu sa specifikacijama u AFM-u:

(d) Uzima se u obzir sljedeće:

(a) Putanja leta pri polijetanju s jednim motorom izvan pogona (OEI) određuje se tako da se avionom izbjegnu sve prepreke vertikalnom razdaljinom od najmanje 50 ft plus 0,01 × D ili horizontalnom razdaljinom od najmanje 90 m plus 0,125 × D, pri čemu je D horizontalna razdaljina koju je avion prešao od kraja TODA-e. Za avione s rasponom krila manjim od 60 m, može se koristiti izbjegavanje horizontalnih prepreka u rasponu koji je jednak polovici raspona krila aviona plus 60 m plus 0,125 × D.

(b) Putanja leta pri polijetanju počinje na visini od 50 ft iznad površine na kraju razdaljine za polijetanje koja se zahtijeva stavkom CAT.POL.A.405 točkom (b) ili (c), prema potrebi, i završava na visini od 1 500 ft iznad površine.

(c) Prilikom dokazivanja sukladnosti s točkom (a), uzima se u obzir sljedeće:

(d) Ne dozvoljavaju se promjene rute do one točke na putanji leta pri polijetanju na kojoj se dostigne visina od 50 ft iznad površine. Nakon toga, do visine od 400 ft, pretpostavlja se da je avion nagnut najviše 15°. Iznad visine od 400 ft može se predvidjeti kut nagiba veći od 15°, ali ne veći od 25°. Mora se odrediti odgovarajuće odstupanje radi učinka kuta nagiba na operativne brzine i putanju leta, uključujući povećanja razdaljine koja proizlaze iz povećanih operativnih brzina.

(e) Za one slučajeve u kojima se ne zahtijevaju promjene putanje za više od 15°, operator ne mora uzeti u obzir prepreke čija je bočna razdaljina veća od:

(f) Za one slučajeve u kojima se zahtijevaju promjene putanje za više od 15°, operator ne mora uzeti u obzir prepreke čija je bočna razdaljina veća od:

(g) Operator utvrđuje postupke za izvanredne situacije kako bi ispunio zahtjeve iz točaka (a) do (f) i predvidio sigurnu rutu, izbjegavajući prepreke, da bi avion mogao ili ispuniti zahtjeve na ruti iz stavka CAT.POL.A.410 ili sletjeti bilo na aerodrom odlaska ili na alternativni aerodrom polijetanja.

(a) U očekivanim meteorološkim uvjetima za let, na bilo kojoj točki svoje rute ili bilo kojeg planiranog preusmjeravanja s nje, avion mora moći postići brzinu penjanja od najmanje 300 ft u minuti, sa svim motorima u pogonu koji rade maksimalnom specificiranom neprekinutom snagom, na:

(a) U očekivanim meteorološkim uvjetima za let, u slučaju kvara bilo kojeg motora na bilo kojoj točki rute ili planiranog skretanja s rute i s drugim motorom ili motorima u pogonu, koji rade maksimalnom specificiranom neprekinutom snagom, avion mora moći nastaviti let s putne visine do aerodroma na kojem se može izvesti slijetanje u skladu sa stavkom CAT.POL.A.430 ili CAT.POL.A.435, prema potrebi. Avion mora izbjegavati prepreke unutar 9,3 km (5 NM) s obje strane planirane putanje, vertikalnim razmakom od najmanje:

(b) Putanja leta mora imati pozitivan nagib na visini od 450 m (1 500 ft) iznad aerodroma predviđenog za slijetanje nakon otkazivanja jednog motora.

(c) Smatra se da je raspoloživa brzina penjanja aviona 150 ft u minuti manja od specificirane bruto brzine penjanja.

(d) Širina granica iz točke (a) povećava se na 18,5 km (10 NM), ako preciznost navigacije ne ispunjava najmanje zahtjeve RNP5.

(e) Izbacivanje goriva tijekom lete je dozvoljeno do mjere koja je u skladu sa zahtjevom da se do aerodroma stigne sa zahtijevanim rezervama goriva, ako se upotrebljava sigurnosni postupak.

(a) Avion s tri ili više motora, pri putnoj brzini za velike udaljenosti sa svim motorima u radu, pri standardnoj temperaturi i bez vjetra, ne smije biti niti na jednoj točki na predviđenoj putanji više od 90 minuta udaljen od aerodroma koji ispunjava zahtjeve u vezi s performansom koji se primjenjuju za očekivanu masu pri slijetanju, osim ako ispunjava zahtjeve iz točaka (b) do (e).

(b) Putanji leta s dva motora izvan pogona mora omogućiti nastavljanje leta aviona, u očekivanim meteorološkim uvjetima, s vertikalnim nadvisivanjem prepreka unutar 9,3 km (5 NM) na obje strane planirane putanje, vertikalnim razmakom od najmanje 2 000 ft, do aerodroma koji ispunjava zahtjeve u pogledu performanse koji se primjenjuju za očekivanu masu pri slijetanju.

(c) Pretpostavlja se da će dva motora otkazati na najkritičnijoj točki onog dijela rute u kojem je avion, pri putnoj brzini za velike udaljenosti, sa svim motorima u radu, pri standardnoj temperaturi i bez vjetra, više od 90 minuta leta udaljen od aerodroma koji ispunjava zahtjeve u pogledu performanse koji se primjenjuju za očekivanu masu pri slijetanju.

(d) Očekivana masa aviona na točki na kojoj se predviđa kvar dvaju motora ne smije biti manja od one koja bi uključivala dovoljno goriva za nastavljanje leta do aerodroma na koji se planira slijetanje i za dolazak na njega na najmanje 450 m (1 500 ft) izravno iznad područja za slijetanje te nakon toga za letenje na toj visini još 15 minuta.

(e) Smatra se da je raspoloživa brzina penjanja aviona 150 ft u minuti manja od specificirane.

(f) Širina granica iz točke (b) povećava se na 18,5 km (10 NM), ako preciznost navigacije ne ispunjava najmanje zahtjeve RNP5.

(g) Izbacivanje goriva tijekom lete je dozvoljeno do mjere koja je u skladu sa zahtjevom da se do aerodroma stigne sa zahtijevanim rezervama goriva, ako se upotrebljava sigurnosni postupak.

(a) Masa aviona pri slijetanju, određena u skladu sa stavkom CAT.POL.A.105 točkom (a), za procijenjeno vrijeme slijetanja na odredišni aerodrom i na bilo koji alternativni aerodrom, omogućava slijetanje s potpunim zaustavljanjem s visine od 50 ft iznad praga, unutar 70 % LDA-e, uzimajući u obzir:

(b) Za otpremu aviona, pretpostavlja se da će:

(c) Ako operator ne može ispuniti zahtjeve iz točke (b) podtočke 2. za odredišni aerodrom, avion se otprema samo ako je određen alternativni aerodrom koji omogućava potpunu sukladnost s točkama (a) i (b).

(a) Kada odgovarajuća meteorološka izvješća i/ili prognoze pokazuju da uzletno-sletna staza u procijenjeno vrijeme slijetanja može biti mokra, LDA mora biti jednak ili veći od zahtijevane razdaljine za slijetanja, određene u skladu sa stavkom CAT.POL.A.430, pomnožene s faktorom 1,15.

(b) Kada odgovarajuća meteorološka izvješća ili prognoze pokazuju da uzletno-sletna staza u procijenjeno vrijeme dolaska može biti onečišćena, razdaljina za slijetanje nije veća od LDA. Operator navodi u operativnom priručniku podatke o razdaljini slijetanja koje treba primijeniti.

(a) Helikopterima se operira u skladu s primjenjivim zahtjevima u pogledu klase performanse.

(b) helikopterima se operira u klasi performanse 1:

(c) Osim ako je drukčije propisano točkom (b), helikopterima čiji je MOPSC 19 ili manje, ali više od devet, operira se u klasi performanse 1 ili 2.

(d) Osim ako je drukčije propisano točkom (b), helikopterima čiji je MOPSC devet ili manje, operira se u klasi performanse 1, 2 ili 3.

(a) Masa helikoptera:

nije veća od mase pri kojoj se mogu ispuniti primjenjivi zahtjevi ovog odjeljka za let koji treba izvesti, uzimajući u obzir očekivano smanjenje mase s odmicanjem leta i takvo ispuštanja goriva u zraku koje je predviđeno u odgovarajućem zahtjevu.

(b) Odobreni podaci o performansi koji su sadržani u AFM-u upotrebljavaju se za utvrđivanje sukladnosti sa zahtjevima ovog odjeljka te se prema potrebi dopunjavaju drugim podacima, kako je propisano u relevantnom zahtjevu. Operator te druge podatke navodi u operativnom priručniku. Kada se primjenjuju faktori propisani u ovom odjeljku, mogu se uvažiti bilo koji operativni faktori koji su već uključeni u podatke o performansi u AFM-u, kako bi se izbjegla njihova dvostruka primjena.

(c) Pri dokazivanju sukladnosti sa zahtjevima iz ovog odjeljka, uzimaju se u obzir sljedeći parametri:

(a) Za potrebe određivanja zahtjeva u pogledu izbjegavanja prepreka, uzima se u obzir prepreka koja se nalazi izvan FATO-a, na putanji polijetanja ili na putanji neuspjelog prilaza, ako njezina bočna udaljenost od najbliže točke na površini ispod predviđene putanje leta nije veća od sljedećeg:

(b) Za uzlijetanje za koje se koristi rezervni postupak ili postupak bočnog prijelaza, za potrebe određivanja zahtjeva u pogledu izbjegavanja prepreka, uzima se u obzir prepreka koja se nalazi u rezervnom području ili u području bočnog prijelaza, ako njezina bočna udaljenost od najbliže točke na površini ispod predviđene putanje leta nije veća od sljedećeg:

(c) Prepreke se mogu zanemariti ako se nalaze izvan područja:

(a) Masa pri polijetanju ne prelazi najveću dopuštenu masu pri polijetanju koja je navedena u AFM-u za postupak koji će se upotrijebiti.

(b) Masa pri polijetanju mora biti takva, da:

(c) Pri dokazivanju sukladnosti s točkama (a) i (b), uzimaju se u obzir odgovarajući parametri iz stavka CAT.POL.H.105. točke (c) na aerodromu ili operativnoj površini odlaska.

(d) Dio uzlijetanja do TDP-a i uključujući TDP obavlja se u vidnom dosegu površine, tako da se može izvesti prekinuto uzlijetanje.

(e) Za uzlijetanje za koje se koristi rezervni postupak ili postupak bočnog prijelaza, s otkazom kritičnog motora utvrđenim na TDP-u ili prije TDP-a, sve prepreke koje se nalazi u rezervnom području ili u području bočnog prijelaza moraju se nadvisiti odgovarajućom marginom.

(a) Od kraja TODRH-a, s otkazom kritičnog motora utvrđenim na TDP-u:

(b) Pri dokazivanju sukladnosti s točkom (a), uzimaju se u obzir odgovarajući parametri iz stavka CAT.POL.H.105. točke (c) na aerodromu ili operativnoj površini odlaska.

(a) Masa helikoptera i putanja leta na svim točkama duž rute, s kritičnim motorom izvan pogona i uz meteorološke uvjete očekivane za let, moraju biti takvi da omogućavaju sukladnost s podtočkama 1., 2. ili 3.:

(b) Pri dokazivanju sukladnosti s točkom (a) podtočkom 2. ili točkom (a) podtočkom 3.:

(c) Ako se navigacijska točnost ne može ispuniti za 95 % ukupnog vremena letenja, širina granica iz točke (a) podtočke 1. i točke (a) podtočke 2. povećava se na 18,5 km (10 NM).

(a) Masa helikoptera pri slijetanju u procijenjeno vrijeme slijetanja ne smije biti veća od maksimalne mase navedenu u AFM-u za postupak koji će se upotrijebiti.

(b) U slučaju otkaza kritičnog motora utvrđenog na bilo kojoj točki prije točke odluke za slijetanje (LDP) ili na toj točki, može se ili sletjeti i zaustaviti unutar FATO-a, ili izvesti prekinuto slijetanje i nadvisiti sve prepreke na putanji leta vertikalnom marginom od 10,7 m (35 ft). U obzir se moraju uzeti samo prepreke navedene u stavku CAT.POL.H.110.

(c) U slučaju otkaza kritičnog motora utvrđenog na bilo kojoj točki prije točke odluke za slijetanje (LDP) ili na toj točki, moguće je:

(d) Pri dokazivanju sukladnosti s točkama (a) do (c), uzimaju se u obzir odgovarajući parametri iz stavka CAT.POL.H.105. točke (c) za procijenjeno vrijeme slijetanja na odredišni aerodrom ili operativnu površinu, ili na bilo koji alternativni aerodrom ili operativnu površinu, ako se zahtijevaju.

(e) Dio slijetanja od LDP-a do dodira s tlom obavlja se tako da je površina u vidnom dosegu.

(a) Operacije do/od mjesta od javnog interesa (PIS) mogu se obavljati u klasi performanse 2, bez ispunjavanja zahtjeva iz stavka CAT.POL.H.310 točke (b) ili stavka CAR.POL.H.325 točke (b), pod uvjetom da su ispunjeni svi sljedeći zahtjevi: