Ovaj je dokument samo dokumentacijska pomoć za čiji sadržaj institucije ne preuzimaju odgovornost

o uspostavi sustava kontrole Unije za osiguranje sukladnosti s pravilima zajedničke ribarstvene politike, o izmjeni uredbi (EZ) br. 847/96, (EZ) br. 2371/2002, (EZ) br. 811/2004, (EZ) br. 768/2005, (EZ) br. 2115/2005, (EZ) br. 2166/2005, (EZ) br. 388/2006, (EZ) br. 509/2007, (EZ) br. 676/2007, (EZ) br. 1098/2007, (EZ) br. 1300/2008, (EZ) br. 1342/2008 i o stavljanju izvan snage uredbi (EEZ) br. 2847/93, (EZ) br. 1627/94 i (EZ) br. 1966/2006

VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice, a posebno njegov članak 37.,

uzimajući u obzir prijedlog Komisije,

uzimajući u obzir mišljenje Europskog parlamenta ( 1 ),

uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskoga i socijalnoga odbora ( 2 ),

uzimajući u obzir mišljenje Odbora regija ( 3 ),

uzimajući u obzir mišljenje Europskoga nadzornika zaštite podataka ( 4 ),

budući da:

(1)

Kako je utvrđeno Uredbom Vijeća (EZ) br. 2371/2002 od 20. prosinca 2003. o očuvanju i održivom iskorištavanju ribolovnih resursa u okviru zajedničke ribarstvene politike ( 5 ), cilj je zajedničke ribarstvene politike osigurati iskorištavanje živih vodenih bogatstava koje stvara održive gospodarske, ekološke i socijalne uvjete.

(2)

Budući da uspjeh zajedničke ribarstvene politike ovisi o provedbi učinkovitog sustava kontrole, cilj mjera predviđenih ovom Uredbom je uspostava sustava Zajednice za kontrolu, inspekciju i izvršenje, koji će kroz sveobuhvatni i integrirani pristup u skladu s načelom proporcionalnosti te obuhvaćajući sve aspekte te politike osigurati sukladnost sa svim pravilima zajedničke ribarstvene politike, a time i održivo iskorištavanje živih vodenih resursa.

(3)	Iskustvo stečeno u primjeni Uredbe Vijeća (EEZ) br. 2847/93 od 12. listopada 1993. o uspostavi sustava kontrole koji se primjenjuje na zajedničku ribarstvenu politiku ( 6 ) pokazalo je da sadašnji sustav kontrole nije više dovoljan da osigura sukladnost s pravilima zajedničke ribarstvene politike.

(4)

Sadašnje odredbe o kontroli sadržane su u velikom broju preklapajućih i složenih pravnih akata. Države članice slabo provode neke dijelove sustava kontrole, pa su stoga i mjere koje se poduzimaju u slučaju kršenja pravila zajedničke ribarstvene politike nedostatne i neujednačene, čime se dovodi u pitanje stvaranje jednakih pravila za sve ribare širom Zajednice. Postojeći režim i sve obveze koje on predviđa trebalo bi stoga objediniti, racionalizirati i pojednostavniti, posebno smanjenjem dvostrukog reguliranja i administrativnog opterećenja.

(5)

S obzirom na razinu osiromašenja morskih bogatstava, od ključne je važnosti da Zajednica donese potrebne mjere kako bi se među svim gospodarskim subjektima razvila kultura poštovanja pravila zajedničke ribarstvene politike i ciljeva koji su utvrđeni na Svjetskom sastanku na vrhu o održivom razvoju održanom 2002. i u Strategiji o održivom razvoju koju je donijelo Europsko vijeće. Kako bi se taj cilj ostvario, trebalo bi ojačati, uskladiti i pooštriti pravila o kontroli, inspekciji i izvršenju mjera očuvanja i gospodarenja resursima, strukturnih mjera i mjera zajedničke organizacije tržišta.

(6)

S obzirom na to da Uredba Vijeća (EZ) br. 1005/2008 od 29. rujna 2008. o uspostavi sustava Zajednice za sprečavanje, suzbijanje i zaustavljanje nezakonitog, neprijavljenog i nereguliranog ribolova ( 7 ) obvezuje države članice da poduzimaju odgovarajuće mjere kako bi osigurale učinkovitu borbu protiv svih oblika nezakonitog, neprijavljenog i nereguliranog ribolova i s njim povezanih aktivnosti te s obzirom na to da se Uredbom Vijeća (EZ) br. 1006/2008 od 29. rujna 2008. o odobravanju ribolovnih aktivnosti koje ribarska plovila Zajednice obavljaju izvan voda Zajednice i o pristupu plovila trećih zemalja vodama Zajednice ( 8 ) utvrđuju odredbe o izdavanju odobrenja ribarskim plovilima Zajednice za obavljanje ribolovnih aktivnosti izvan voda Zajednice i izdavanju odobrenja ribarskim plovilima trećih zemalja za obavljanje ribolovnih aktivnosti u vodama Zajednice, ova bi Uredba trebala nadopunjavati navedene Uredbe i osigurati nepostojanje diskriminacije između državljana država članica i državljana trećih zemalja.

(7)

Ova Uredba ne bi smjela utjecati na posebne odredbe koje su sadržane u međunarodnim sporazumima ili se primjenjuju u okviru regionalnih organizacija za upravljanje u ribarstvu ni na nacionalne odredbe o nadzoru koje spadaju u područje primjene ove Uredbe, ali prelaze okvire njezinih minimalnih odredbi, pod uvjetom da su te nacionalne odredbe u skladu s pravom Zajednice.

(8)

Trebalo bi se koristiti suvremenim tehnologijama, kao što su sustav za praćenje plovila, sustav za otkrivanje plovila i sustav automatske identifikacije plovila, budući da one omogućuju učinkovito praćenje te brze sustavne i automatske unakrsne provjere te olakšavaju upravne postupke kako za nacionalna tijela tako i za gospodarske subjekte, čime omogućuju pravovremene analize rizika i globalne procjene svih bitnih podataka o kontroli. Ovaj bi sustav kontrole državama članicama trebao omogućiti da kombiniraju različite instrumente kontrole kako bi osigurale najučinkovitiju metodu kontrole.

(9)

Trebalo bi uvesti novi, zajednički pristup kontroli u ribarstvu, koji uključuje sveobuhvatno praćenje ulova, kako bi se subjektima u sektoru ribarstva osigurali jednaki uvjeti koji će uvažavati različitosti među segmentima flote. U tu bi svrhu trebalo utvrditi zajedničke kriterije za provedbu kontrole u ribarstvu, a posebno standardizirane i usklađene postupke inspekcijskih pregleda koji se provode na moru, na kopnu i u cijelom lancu prodaje. U okviru tog novog pristupa, trebalo bi jasnije odrediti odgovornosti država članica, Komisije i Agencije za kontrolu ribarstva Zajednice.

(10)

Upravljanje ribolovnim resursima na razini Zajednice posebno se temelji na ukupnim dopuštenim ulovima (TAC), kvotama, režimu ribolovnog napora i tehničkim mjerama. Trebaju se poduzeti odgovarajuće mjere kako bi se osiguralo da države članice donesu potrebne mjere za učinkovitu provedbu tih mjera upravljanja.

(11)	Kontrolne aktivnosti i metode trebaju se temeljiti na upravljanju rizikom, pri čemu se države članice trebaju koristiti postupcima unakrsnog provjeravanja na sustavan i sveobuhvatan način. Također je potrebno da države članice razmjenjuju relevantne informacije.

(12)	Trebalo bi pojačati suradnju i koordinaciju između država članica, Komisije i Agencije za kontrolu ribarstva Zajednice kako bi se poticalo poštovanje pravila zajedničke ribarstvene politike.

(13)

Kako bi se osiguralo da se ribolovne aktivnosti obavljaju samo ako su u skladu s pravilima zajedničke ribarstvene politike, te bi se aktivnosti trebale obavljati jedino na temelju povlastice za ribolov i, ako se primjenjuju posebni uvjeti, odobrenja za ribolov. Trebala bi se, također, primjenjivati pravila o označivanju i identifikaciji ribarskih plovila i njihovog ribolovnog alata.

(14)

Kako bi se osigurala učinkovita kontrola, države članice bi trebale primjenjivati sustav za praćenje plovila, a ribarska plovila čija duljina preko svega iznosi 12 ili više metara trebala bi biti opremljena uređajem koji državama članicama omogućuje automatsko određivanje položaja tih plovila i njihovu identifikaciju. Osim toga, ribarska bi plovila trebala imati instaliran sustav za automatsku identifikaciju u skladu s Direktivom 2002/59/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 27. lipnja 2002. o uspostavi sustava nadzora plovidbe i informacijskog sustava Zajednice ( 9 ) te bi se države članice trebale koristiti podacima iz tog sustava za unakrsne provjere.

(15)

Trebalo bi pojačati suradnju među agencijama Zajednice i među tijelima država članica. U tu bi svrhu trebalo osigurati da se podaci iz sustava za praćenje plovila, sustava automatske identifikacije i sustava za otkrivanje plovila mogu prenijeti agencijama Zajednice i nadležnim tijelima država članica zaduženim za obavljanje nadzornih aktivnosti u svrhu pomorske sigurnosti i sigurnosne zaštite, kontrole granica, zaštite morskog okoliša i opće provedbe propisa.

(16)	Na Vijeću je da donese odluku o budućem korištenju elektroničkih uređaja za praćenje i sredstava sljedivosti, kao što su genetička analiza i druge tehnologije za kontrolu ribolova ako bi se takvim tehnologijama moglo na isplativ način poboljšati poštovanje pravila zajedničke ribarstvene politike.

(17)

Države članice trebale bi nadzirati aktivnosti koje njihova ribarska plovila obavljaju u vodama Zajednice i izvan njih. Kako bi se omogućio učinkovit nadzor, zapovjednici ribarskih plovila Zajednice čija duljina preko svega iznosi 10 ili više metara trebali bi biti obvezni voditi očevidnik o ribolovu te dostavljati iskrcajne i prekrcajne deklaracije. Kako bi se koristile suvremene tehnologije, u slučaju ribarskih plovila čija duljina preko svega iznosi 12 ili više metara očevidnik o ribolovu trebao bi biti u elektroničkom obliku, a iskrcajne i prekrcajne deklaracije trebale bi se dostavljati elektroničkim putem.

(18)	Podatke koje su ribarska plovila navela u očevidnicima o ribolovu trebalo bi provjeravati pri iskrcaju. U skladu s tim, subjekti koji sudjeluju u iskrcaju i prodaji ribe i proizvoda ribarstva trebali bi biti obvezni prijaviti količine koje su iskrcane, prekrcane, ponuđene na prodaju ili kupljene.

(19)

Za mala ribarska plovila čija je duljina preko svega manja od 10 metara obveza vođenja očevidnika o ribolovu ili ispunjavanja iskrcajne deklaracije bila bi nerazmjerno opterećenje u odnosu na njihov ribolovni kapacitet. Kako bi se osigurala odgovarajuća razina kontrole tih plovila, države članice trebaju nadzirati njihove aktivnosti provedbom plana uzorkovanja.

(20)	Prekrcaji na moru izmiču valjanoj kontroli od strane države zastave ili obalne države pa stoga omogućuju gospodarskim subjektima da prevoze nezakoniti ulov. Kako bi se poboljšale kontrole, prekrcaje u Zajednici trebalo bi odobriti isključivo u lukama određenim u tu svrhu.

(21)

Tijela država članica trebala bi moći nadzirati iskrcaje u svojim lukama. U tu bi svrhu plovila koja se bave ribolovom stokova obuhvaćenih višegodišnjim planom i imaju obvezu elektroničkog bilježenja podataka iz očevidnika o ribolovu trebala unaprijed obavijestiti ta tijela o svojoj namjeri obavljanja iskrcaja u njihovim lukama. Države članice trebale bi imati pravo uskratiti pristup ako traženi podaci nisu potpuni.

(22)

Budući da se upravljanje ribolovnim resursima temelji na ribolovnim mogućnostima, trebalo bi osigurati da se ulovi i uloženi napor ispravno evidentiraju te da se uračunavaju u kvote i napor dodijeljen državi članici koja je država zastave. Ribolov bi trebalo obustaviti ako se iskoristi raspoloživa kvota ili dodijeljeni napor.

(23)

S obzirom na zahtjeve koji se odnose na kapacitet ribarske flote Zajednice a koji su utvrđeni člankom 13. Uredbe (EZ) br. 2371/2002 te Uredbom Vijeća (EZ) br. 639/2004 od 30. ožujka 2004. o upravljanju ribarskim flotama registriranima u najudaljenijim regijama Zajednice ( 10 ), Uredbom Komisije (EZ) br. 1438/2003 od 12. kolovoza 2003. o pravilima za provedbu politike Zajednice za upravljanje flotom kako je utvrđeno poglavljem III. Uredbe Vijeća (EZ) br. 2371/2002 ( 11 ) te Uredbom Komisije (EZ) br. 2104/2004 od 9. prosinca 2004. o detaljnim pravilima za provedbu Uredbe Vijeća (EZ) br. 639/2004 ( 12 ), trebalo bi uvesti instrumente za kontrolu kapaciteta flote, osobito za kontrolu snage motora i korištenja ribolovnih alata. Države članice stoga bi trebale poduzeti mjere kako bi osigurale da ukupni kapacitet obuhvaćen povlasticama za ribolov ne prelazi najveće dopuštene razine kapaciteta te da snaga porivnog motora ribarskih plovila ne prelazi certificiranu snagu motora tih plovila. U tu bi svrhu države članice trebale certificirati snagu porivnog motora onih ribarskih plovila kod kojih je ona veća od 120 kW te na temelju plana uzorkovanja provjeriti jesu li podaci o snazi motora u skladu s ostalim dostupnim informacijama.

(24)	U slučaju višegodišnjih planova trebale bi se primjenjivati posebne mjere kako bi se zaštitili stokovi koji su obuhvaćeni tim planovima. Prekrcavanje ulova stokova obuhvaćenih višegodišnjim planom trebalo bi biti dopušteno jedino u određenim lukama i jedino ako su ti ulovi izvagani.

(25)	Trebalo bi predvidjeti posebne odredbe kojima bi se odredilo da se smije koristiti samo dopuštenim alatima i da se izgubljeni alat mora izvući iz mora.

(26)	Na područja u kojima je ograničen ribolov trebala bi se primjenjivati posebna pravila. Trebalo bi jasno odrediti postupak uvođenja i ukidanja zabrane ribolova u stvarnom vremenu.

(27)

Budući da rekreacijski ribolov može značajno utjecati na riblje resurse, države članice bi trebale osigurati da se on obavlja na način koji je u skladu s ciljevima zajedničke ribarstvene politike. Za stokove koji su obuhvaćeni planom oporavka države članice bi trebale prikupljati podatke o ulovima koji su ostvareni rekreacijskim ribolovom. Ako takav ribolov značajno utječe na resurse, Vijeće bi trebalo imati mogućnost donijeti posebne mjere upravljanja.

(28)

Kako bi uspostavljeni sustav kontrole bio sveobuhvatan, on bi se trebao primjenjivati na cijeli lanac proizvodnje i prodaje. Trebao bi obuhvaćati cjeloviti sustav sljedivosti, koji će nadopunjavati odredbe Uredbe (EZ) br. 178/2002 Europskog parlamenta i Vijeća od 28. siječnja 2002. o utvrđivanju općih načela i uvjeta zakona o hrani, osnivanju Europske agencije za sigurnost hrane te utvrđivanju postupaka u područjima sigurnosti hrane ( 13 ), kao i pojačani nadzor nad organizacijama proizvođača. On bi, također, trebao štititi interese potrošača tako što bi u svakoj fazi prodaje pružao informacije o trgovačkom nazivu, metodi proizvodnje i području ulova u skladu s Uredbom Komisije (EZ) br. 2065/2001 od 22. listopada 2001. o detaljnim pravilima za primjenu Uredbe Vijeća (EZ) br. 104/2000 u dijelu koji se odnosi na obavješćivanje potrošača o proizvodima ribarstva i akvakulture ( 14 ). Trebao bi osigurati nadzor nad organizacijama proizvođača u skladu s Uredbom Komisije (EZ) br. 2508/2000 od 15. studenoga 2000. o utvrđivanju detaljnih pravila za primjenu Uredbe Vijeća (EZ) br. 104/2000 u pogledu programa rada za ribolovnu godinu u sektoru ribarstva ( 15 ).

(29)

Kako bi se osigurala ispravna kontrola svih ulova, države članice bi trebale osigurati da se prva prodaja ili registracija svih proizvoda ribarstva obavi u aukcijskom centru ili kod registriranog kupca ili kod organizacije proizvođača. Budući da se u svrhu praćenja iskorištenosti kvota mora znati točna masa ulova, države članice bi trebale osigurati da svi proizvodi ribarstva budu izvagani, osim ako se primjenjuju planovi uzorkovanja koji se temelje na zajedničkoj metodologiji.

(30)

Kako bi se osigurala sljedivost ulova i mogla provjeriti njihova sukladnost s podacima o ulovu, registrirani kupci, registrirani aukcijski centri ili druga tijela ili osobe koje su odobrile države članice trebaju dostavljati prodajne listove. Ako prvom prodajom proizvoda ribarstva ostvaruju godišnji promet veći od 200 000 eura, prodajne listovi trebaju dostavljati elektroničkim putem.

(31)

Kako bi se osigurala sukladnost s mjerama očuvanja resursa i trgovinskim mjerama Zajednice, trebaju se poduzeti mjere kojima će se zahtijevati da sve proizvode ribarstva za koje nije dostavljen ni prodajni list ni potvrda o preuzimanju i koji se prevoze na mjesto koje nije iskrcajno mjesto prati dokument o prijevozu u kojem je navedena njihova vrsta, podrijetlo i masa, osim ako je dokument o prijevozu dostavljen elektroničkim putem prije prijevoza.

(32)	Države članice bi trebale obavljati redovite kontrole kod organizacija proizvođača kako bi osigurale da one ispunjavaju zakonom propisane uvjete. Trebale bi obavljati i kontrole u vezi s režimom cijena i intervencija.

(33)	Države članice bi trebale obavljati nadzor u vodama Zajednice i poduzimati potrebne mjere ako ono što opaze ili otkriju ne odgovara podacima s kojima raspolažu.

(34)	Za buduće programe promatranja u svrhu nadzora jasno bi trebalo odrediti pojam „promatrača zaduženog za kontrolu”, kao i njegove zadatke. Trebalo bi istodobno utvrditi i pravila o provođenju inspekcijskih pregleda.

(35)

Kako bi se osiguralo dosljedno i učinkovito gonjenje u slučaju prekršaja, trebalo bi predvidjeti mogućnost da se izvješća o inspekciji i nadzoru koja su sastavile službene osobe Komisije, inspektori zajednice i službene osobe država članica, koriste na isti način kao i nacionalna izvješća. Jednako tako, države članice bi trebale uspostaviti elektroničku bazu podataka koja će sadržavati izvješća o inspekciji i nadzoru što su ih sastavile njezine službene osobe.

(36)

Kako bi se poboljšala jedinstvena razina kontrole u vodama Zajednice, trebalo bi sastaviti popis inspektora Zajednice te odrediti njihove zadatke i nadležnosti. Zbog istog bi razloga pod određenim uvjetima trebalo omogućiti inspekcijske preglede ribarskih plovila izvan voda države članice koja obavlja inspekcijski pregled.

(37)

Trebalo bi osigurati da se u slučaju prekršaja poduzmu odgovarajuće mjere te provode učinkovite dodatne mjere u vezi s prekršajem, bez obzira na to gdje je počinjen. Za neke bi teške prekršaje trebalo predvidjeti pojačane dodatne mjere kako bi se mogla odmah pokrenuti istraga. U vezi s tim, države članice bi također trebale biti dužne poduzeti odgovarajuće mjere i u slučaju kad prekršaj otkriju inspektori Zajednice. Pod određenim bi uvjetima trebalo biti moguće prenijeti vođenje postupaka na državu članicu zastave ili državu članicu čiji je državljanin počinitelj prekršaja.

(38)

Državljane država članica trebalo bi odvraćati od kršenja pravila zajedničke ribarstvene politike. Budući da se mjere koje se poduzimaju nakon kršenja tih pravila znatno razlikuju od jedne do druge države članice, što dovodi do diskriminacije i nepoštenih pravila tržišnog natjecanja za ribare, i s obzirom na to da nedostatak odvraćajućih, razmjernih i učinkovitih sankcija u nekim državama članicama smanjuje učinkovitost kontrola, treba uvesti upravne sankcije koje će u kombinaciji sa sustavom kaznenih bodova za teške prekršaje osigurati stvarni odvraćajući učinak.

(39)

Postojanost velikog broja teških prekršaja kojima su povrijeđena pravila zajedničke ribarstvene politike u vodama Zajednice ili od strane gospodarskih subjekata iz Zajednice može se u velikoj mjeri pripisati činjenici da sankcije koje su nacionalnim zakonodavstvima propisane za teške prekršaje kojima su povrijeđena ta pravila nemaju odvraćajući učinak. Taj je nedostatak dodatno pogoršan zbog velike razlike u visinama sankcija koje se primjenjuju u različitim državama članicama, što gospodarske subjekte koji se bave nezakonitim radnjama potiče na djelovanje u vodama ili na područjima onih država članica u kojima su sankcije blaže. Stoga je, zajedno s maksimalnim visinama sankcija za teška kršenja pravila zajedničke ribarstvene politike koje su predviđene člankom 44. Uredbe (EZ) br. 1005/2005, potrebno utvrditi i odvraćajuće sankcije uzimajući u obzir vrstu štete, vrijednost proizvoda ribarstva dobivenih pri počinjenju teškog prekršaja, ekonomsku situaciju počinitelja prekršaja i moguće ponovne prekršaje. Trebalo bi utvrditi i neposredne izvršne mjere te dopunske mjere.

(40)

Zajedno sa sankcijama trebalo bi uspostaviti i sustav kaznenih bodova za teške prekršaje, na temelju kojeg bi se povlastica za ribolov privremeno oduzela ako se ovlašteniku povlastice dodijeli određeni broj kaznenih bodova nakon izricanja kazni za teške prekršaje. Ako se na temelju tog sustava povlastica za ribolov oduzme pet puta i ponovo se dodijele kazneni bodovi, povlastica za ribolov se trajno oduzima. U tom bi smislu države članice trebale voditi nacionalni registar u koji će evidentirati sve prekršaje kojima su povrijeđena pravila zajedničke ribarstvene politike.

(41)

Kako bi se osiguralo ostvarenje ciljeva zajedničke ribarstvene politike, Komisija bi trebala moći poduzimati učinkovite korektivne mjere. U tu bi svrhu trebalo ojačati upravljačku sposobnost Komisije i njezinu sposobnost da intervenira razmjerno razini nesukladnosti države članice. Komisija bi trebala biti ovlaštena da neovisno i bez prethodne najave obavlja inspekcijske preglede kako bi provjerila postupke kontrole koje obavljaju nadležna tijela država članica.

(42)

Kako bi se zaštitili financijski interesi Zajednice i osigurala primarna važnost očuvanja ribolovnih resursa, financijsku pomoć u okviru Uredbe Vijeća (EZ) br. 1198/2006 od 27. srpnja 2006. o Europskom fondu za ribarstvo ( 16 ) i Uredbe Vijeća (EZ) br. 861/2006 od 22. svibnja 2006. o uspostavi financijskih mjera Zajednice za provedbu Zajedničke ribarstvene politike i u području prava mora ( 17 ) trebalo bi dodjeljivati samo po uvjetom da države članice ispunjavaju svoje obveze u području kontrola u ribarstvu te bi trebalo predvidjeti suspenziju i ukidanje te financijske pomoći ako države članice ne provode pravila zajedničke ribarstvene politike na zadovoljavajući način i time dovode u pitanje učinkovitost mjera koje se financiraju.

(43)

Komisiji bi trebalo dati ovlasti da zabrani ribolov ako se iscrpi kvota države članice ili sami TAC. Komisija bi također trebala biti ovlaštena smanjivati kvote i dodijeljeni ribolovni napor kako bi osigurala da se poštuju ograničenja ribolovnih mogućnosti. Komisija bi također trebala imati mogućnost poduzimanja hitnih mjera ako postoje dokazi da ribolovne aktivnosti ili mjere što ih poduzima država članica dovode u pitanje mjere očuvanja i upravljanja koje su utvrđene planovima upravljanja ili ugrožavaju morski ekosustav.

(44)

Trebalo bi osigurati razmjenu podataka u elektroničkom obliku s drugim državama članicama i Komisijom ili tijelom koje je ona odredila. Kako bi mogla provjeriti ispunjavaju li države članice svoje obveze te intervenirati u slučaju utvrđenih nesukladnosti, Komisija ili tijelo koje je ona odredila trebali bi imati izravan pristup podacima o ribarstvu država članica.

(45)

Radi bolje komunikacije, nadležna tijela država članica trebala bi uspostaviti internetske stranice koje će sadržavati opće informacije na dijelu stranice koji je dostupan javnosti te operativne informacije na zaštićenom dijelu stranice. Trebalo bi također osigurati da tijela država članica koja su nadležna za provedbu ove Uredbe surađuju jedna s drugima, s Komisijom, tijelom koje odredi Komisija i nadležnim tijelima trećih zemalja.

(46)

Mjere potrebne za provedbu ove Uredbe trebalo bi donijeti u skladu s Odlukom Vijeća 1999/468/EZ od 28. lipnja 1999. o utvrđivanju postupaka za izvršavanje provedbenih ovlasti dodijeljenih Komisiji ( 18 ). Sve mjere koje Komisija donese u svrhu provedbe ove Uredbe trebaju biti u skladu s načelom proporcionalnosti.

(47)

Mandat Agencije za kontrolu ribarstva Zajednice trebalo bi prilagoditi i proširiti kako bi pridonosila ujednačenoj provedbi sustava kontrole zajedničke ribarstvene politike, osiguravala organizaciju operativne suradnje, pružala pomoć državama članicama i mogla uspostaviti jedinicu za hitne slučajeve ako se utvrdi postojanje ozbiljne opasnosti za zajedničku ribarstvenu politiku. Trebalo bi joj, također, omogućiti dobivanje opreme potrebne za provedbu planova zajedničkog korištenja sredstva i sudjelovanje u provedbi integrirane pomorske politike EU-a.

(48)

S podacima koji se prikupljaju i razmjenjuju u okviru ove Uredbe trebalo bi postupati u skladu s važećim pravilima o povjerljivosti. Direktiva 95/46/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 24. listopada 1995. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom prijenosu takvih podataka ( 19 ) trebala bi se primjenjivati na obradu osobnih podataka koju države članice obavljaju pri primjeni ove Uredbe. Uredba (EZ) br. 45/2001 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. prosinca 2000. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka u institucijama i tijelima Zajednice i o slobodnom protoku takvih podataka ( 20 ) trebala bi uređivati obradu podataka koju obavlja Komisija pri primjeni ove Uredbe.

(49)	Kako bi se zakonodavstvo Zajednice uskladilo s ovom Uredbom, trebalo bi izmijeniti neke uredbe koje se odnose na odredbe o kontroli.

(50)

Budući da se ovom Uredbom uspostavlja novi, sveobuhvatni režim kontrole, Uredbu (EEZ) br. 2847/93, Uredbu Vijeća (EZ) br. 1627/94 od 27. lipnja 1994. o utvrđivanju općih odredaba u vezi s posebnim dozvolama za ribolov ( 21 ) i Uredbu Vijeća (EZ) br. 1966/2006 od 21. prosinca 2006. o elektroničkom bilježenju i izvještavanju o ribolovnim aktivnostima i o sredstvima za daljinsku detekciju ( 22 ) trebalo bi staviti izvan snage.

(51)	Kako bi se državama članicama osiguralo potrebno vrijeme za prilagodbu nekim novim obvezama koje su utvrđene ovom Uredbom, primjereno je odrediti kasniji datum za početak primjene nekih odredbi,

DONIJELO JE OVU UREDBU:

Ovom se Uredbom uspostavlja sustav ►M5 Unije ◄ za kontrolu, inspekciju i izvršenje (dalje u tekstu: sustav kontrole ►M5 Unije ◄ ), kako bi se osigurala sukladnost s pravilima zajedničke ribarstvene politike.

1. Ova se Uredba primjenjuje na sve aktivnosti obuhvaćene zajedničkom ribarstvenom politikom koje se obavljaju na području država članica ili u vodama ►M5 Unije ◄ ili ih obavljaju ribarska plovila ►M5 Unije ◄ ili, ne dovodeći u pitanje primarnu odgovornost države članice koja je država zastave, državljani država članica.

2. Aktivnosti koje se obavljaju u morskim vodama prekomorskih područja i država iz Priloga II. Ugovora smatraju se aktivnostima koje se obavljaju u morskim vodama trećih zemalja.

Primjena sustava kontrole Unije na određene segmente flote za Mayotte kao najudaljeniju regiju,

1. Do 31. prosinca 2021. članak 5. stavak 3. i članci 6., 8., 41., 56., 58. do 62., 66., 68. i 109. ne primjenjuju se na Francusku u vezi s ribarskim plovilima koja su kraća od 10 metara duljine preko svega i koja djeluju iz Mayottea kao najudaljenije regije u smislu članka 349. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (dalje u tekstu „Mayotte”) te aktivnosti njihov ulov takvih ribarskih plovila.

2. Do 30. rujna 2014. Francuska osniva pojednostavljeni i privremeni program kontrole primjenjiv na ribarska plovila koja su kraća od 10 metara ukupne duljine i koja djeluju iz Mayottea. Taj program dotičesljedeće teme:

Do 30. rujna 2020. Francuska predstavlja Komisiji akcijski plan u kojemu su utvrđene mjere koje je potrebno poduzeti kako bi se osigurala potpuna provedba Uredbe (EZ) br. 1224/2009 od 1. siječnja 2022. u vezi s ribarskim plovilima koja su kraća od 10 metara duljine preko svega i koja djeluju iz Mayottea. Taj akcijski plan predmet je dijaloga između Francuske i Komisije. Francuska poduzima potrebne mjere za provedbu tog akcijskog plana.

1. Ova se Uredba primjenjuje ne dovodeći u pitanje posebne odredbe koje su sadržane u sporazumima o ribarstvu zaključenima između ►M5 Unije ◄ i trećih zemalja ili se primjenjuju u okviru regionalnih organizacija za upravljanje u ribarstvu, ili sličnih dogovora u kojima je ►M5 Unija ◄ ugovorna strana ili neugovorna surađujuća strana.

2. Ova se Uredba primjenjuje ne dovodeći u pitanje nacionalne odredbe o nadzoru koje prelaze okvire njezinih minimalnih odredbi, pod uvjetom da su te nacionalne odredbe u skladu sa zakonodavstvom ►M5 Unije ◄ i zajedničkom ribarstvenom politikom. Na zahtjev Komisije, države članice joj dostavljaju te nacionalne odredbe o nadzoru.

Za potrebe ove Uredbe primjenjuju se definicije iz Uredbe (EZ) br. 2371/2002. Primjenjuju se također i sljedeće definicije:

1. Države članice nadziru aktivnosti koje na njihovom području i u vodama pod njihovom suverenošću ili jurisdikcijom obavljaju fizičke ili pravne osobe u okviru zajedničke ribarstvene politike, posebno ribolovne aktivnosti, prekrcaje, premještanje ribe u kaveze ili u objekte za akvakulturu i objekte za tov, iskrcaj, uvoz, prijevoz, obradu, stavljanje na tržište i skladištenje proizvoda ribarstva i akvakulture.

2. Države članice nadziru pristup vodama i resursima te aktivnosti izvan voda ►M5 Unije ◄ što ih obavljaju ribarska plovila ►M5 Unije ◄ koja plove pod njihovom zastavom i, ne dovodeći u pitanje primarnu odgovornost države članice koja je država zastave, njihovi državljani.

3. Države članice donose odgovarajuće mjere, dodjeljuju odgovarajuća financijska i tehnička sredstva i ljudske resurse te uspostavljaju sve potrebne upravne i tehničke strukture kako bi osigurale kontrolu, inspekcijske preglede i izvršenje u vezi s aktivnostima koje se obavljaju u okviru zajedničke ribarstvene politike. Svojim nadležnim tijelima i službenim osobama stavljaju na raspolaganje sva potrebna sredstva kako bi oni mogli obavljati svoje zadatke.

4. Svaka država članica osigurava da se kontrole, inspekcijski pregledi i izvršenje obavljaju na nediskriminirajući način što se tiče sektora, plovila ili osoba te na temelju upravljanja rizikom.

5. U svakoj državi članici jedinstveno tijelo koordinira aktivnosti kontrole svih nacionalnih kontrolnih tijela. Njegova je dužnost također koordinirati prikupljanje, obradu i potvrđivanje informacija o ribolovnim aktivnostima te izvješćivati Komisiju, Agenciju za kontrolu ribarstva Zajednice osnovanu u skladu s Uredbom (EZ) br. 768/2005 ( 23 ), ostale države članice i, prema potrebi, treće zemlje, te surađivati s njima i osigurati da im se prenose informacije.

6. U skladu s postupkom iz članka 103. doprinosi iz Europskoga fonda za ribarstvo u skladu s Uredbom (EZ) br. 1198/2006 i financijski doprinosi ►M5 Unije ◄ za mjere iz članka 8. točke (a) Uredbe (EZ) br. 861/2006 plaćaju se jedino pod uvjetom da države članice ispunjavaju svoju obvezu osiguranja poštovanja i izvršenja pravila zajedničke ribarstvene politike koji se odnose na financirane mjere ili utječu na njihovu učinkovitost, te da u tu svrhu provode i održavaju učinkoviti sustav kontrole, inspekcijskih pregleda i izvršenja.

7. U skladu sa svojim nadležnostima, Komisija i države članice moraju osigurati da su pri upravljanju financijskom pomoći ►M5 Unije ◄ i njezinoj kontroli ispunjeni ciljevi ove Uredbe.

1. Ribarsko plovilo ►M5 Unije ◄ smije se koristiti za gospodarsko iskorištavanje živih vodenih bogatstava jedino ako ima važeću povlasticu za ribolov.

2. Država članica koja je država zastave osigurava da podaci navedeni u povlastici za ribolov budu točni i da odgovaraju podacima iz registra ribarske flote Zajednice iz članka 15. Uredbe (EZ) br. 2371/2002.

3. Država članica koja je država zastave privremeno ukida povlasticu za ribolov plovilu koje je odlukom te države članice privremeno zaustavljeno ili kojem je privremeno ukinuto odobrenje za ribolov u skladu s člankom 45. stavkom 4. Uredbe (EZ) br. 1005/2008.

4. Država članica koja je država zastave trajno oduzima povlasticu za ribolov plovilu na koje se primjenjuje mjera prilagodbe kapaciteta iz članka 11. stavka 3. Uredbe (EZ) br. 2371/2002 ili kojem je oduzeto odobrenje za ribolov u skladu s člankom 45. stavkom 4. Uredbe (EZ) br. 1005/2008.

5. Država članica koja je država zastave izdaje povlastice za ribolov, njima upravlja i oduzima ih u skladu s detaljnim pravilima donesenim u skladu s postupkom iz članka 119.

1. Ribarskom plovilu ►M5 Unije ◄ koje obavlja ribolov u vodama ►M5 Unije ◄ dopušteno je obavljati jedino one posebne ribolovne aktivnosti koje su navedene u važećem odobrenju za ribolov ako se na ribolov ili ribolovne zone u kojima su dopuštene aktivnosti primjenjuje sljedeće:

2. Ako država članica primjenjuje poseban vlastiti sustav odobrenja za ribolov, ona Komisiji na zahtjev dostavlja sažetak podataka navedenih u izdanim odobrenjima i s njima povezane zbirne podatke o ribolovnom naporu.

3. Ako je država članica koja je država zastave donijela nacionalne odredbe u obliku nacionalnog sustava odobrenja za ribolov na temelju kojeg plovilima dodjeljuje ribolovne mogućnosti koje su joj na raspolaganju, ona Komisiji na zahtjev dostavlja podatke o ribarskim plovilima kojima je odobreno obavljanje ribolovne aktivnosti na određenom ribolovnom području, posebno vanjski identifikacijski broj, ime dotičnog ribarskog plovila te ribolovne mogućnosti koje su mu dodijeljene.

4. Odobrenje za ribolov ne smije se izdati ako dotično plovilo nema povlasticu za ribolov dobivenu u skladu s člankom 6. ili ako mu je povlastica za ribolov privremeno ili trajno ukinuta. Odobrenje za ribolov smjesta se oduzima ako je dotičnom plovilu trajno oduzeta povlastica za ribolov. Ono se privremeno ukida ako je povlastica za ribolov privremeno ukinuta.

5. Detaljna pravila za primjenu ovog članka donose se u skladu s postupkom iz članka 119.

1. Zapovjednik ribarskog plovila mora poštovati uvjete i ograničenja povezana s označivanjem i identifikacijom ribarskih plovila i njihovih ribolovnih alata.

2. Detaljna pravila za označivanje i identifikaciju ribarskih plovila i njihovih ribolovnih alata donose se u skladu s postupkom iz članka 119.

1. Države članice primjenjuju satelitski sustav za praćenje plovila u svrhu učinkovitog nadzora ribolovnih aktivnosti što ih obavljaju ribarska plovila koja plove pod njihovom zastavom gdje god se ta plovila nalazila, kao i ribolovnih aktivnosti u vodama država članica.

2. Ne dovodeći u pitanje posebne odredbe propisane višegodišnjim planovima, ribarsko plovila čija duljina preko svega iznosi 12 ili više metara mora imati instaliran uređaj koji je u potpunosti funkcionalan i koji putem sustava za praćenje plovila u redovitim vremenskim razmacima šalje podatke o poziciji plovila i tako omogućuje njegovo automatsko lociranje i identifikaciju. On također omogućuje centru za praćenje ribarstva države članice koja je država zastave prikupljanje podataka o ribarskom plovilu. Za ribarska plovila čija duljina preko svega iznosi 12 ili više metara, ali manje od 15 metara, ovaj se članak primjenjuje od 1. siječnja 2012.

3. Kada se ribarsko plovilo nalazi u vodama druge države članice, država članica koja je država zastave automatskim prijenosom dostavlja podatke iz sustava za praćenje plovila koji se odnose na dotično plovilo centru za praćenje ribarstva obalnih država članica. Podaci iz sustava za praćenje plovila na zahtjev dostavljaju se i državi članici u čijim će lukama ribarsko plovilo vjerojatno iskrcati svoj ulov ili u čijim će vodama ribarsko plovilo vjerojatno nastaviti svoje ribolovne aktivnosti.

4. Ako ribarsko plovilo ►M5 Unije ◄ djeluje u vodama treće zemlje ili na područjima otvorenog mora na kojima ribolovnim resursima upravlja međunarodna organizacija te, ako je to predviđeno sporazumom s tom trećom zemljom ili pravilima te međunarodne organizacije, ti se podaci dostavljaju i toj zemlji ili organizaciji.

5. Država članica može osloboditi ribarska plovila ►M5 Unije ◄ čija duljina preko svega iznosi manje od 15 metara od obveze posjedovanja sustava za praćenje plovila ako ta plovila:

6. Ribarska plovila trećih zemalja čija duljina preko svega iznosi 12 ili više metara i pomoćna ribarska plovila trećih zemalja koja obavljaju pomoćne ribolovne aktivnosti a djeluju u vodama ►M5 Unije ◄ , moraju imati instaliran uređaj koji je u potpunosti funkcionalan i koji, na isti način kao i ribarska plovila ►M5 Unije ◄ , putem sustava za praćenje plovila u redovitim vremenskim razmacima šalje podatke o poziciji plovila i tako omogućuje njegovo automatsko lociranje i identifikaciju.

7. Države članice uspostavljaju i vode centre za praćenje ribarstva koji prate i nadziru ribolovne aktivnosti i ribolovni napor. Centar za praćenje ribarstva određene države članice prati i nadzire ribarska plovila koja plove pod njezinom zastavom, bez obzira na to u kojim vodama djeluju ili u kojim se lukama nalaze, kao i ribarska plovila ►M5 Unije ◄ koja plove pod zastavom druge države članice te ribarska plovila trećih zemalja koja su podvrgnuta sustavu za praćenje plovila i djeluju u vodama koje su pod suverenošću ili jurisdikcijom dotične države članice.

8. Svaka država članica koja je država zastave određuje nadležna tijela koja su zadužena za centar za praćenje ribarstva te poduzima odgovarajuće mjere kako bi osigurala da njezin centar za praćenje ribarstva raspolaže potrebnim osobljem i da je opremljen strojnom i programskom računalnom opremom koja omogućuje automatsku obradu i elektronički prijenos podataka. Države članice moraju predvidjeti postupke stvaranja sigurnosnih kopija i obnavljanja podataka u slučaja kvara u sustavu. Države članice mogu voditi zajednički centar za praćenje ribarstva.

9. Ribarskim plovilima koja plove pod njezinom zastavom država članica može propisati ili dopustiti opremanje sustavom za praćenje plovila.

10. Detaljna pravila za primjenu ovog članka donose se u skladu s postupkom iz članka 119.

1. U skladu s Prilogom II. dijelom I. točkom 3. Direktive 2002/59/EZ, ribarsko plovilo čija je duljina preko svega veća od 15 metara mora imati i održavati u funkciji sustav automatske identifikacije koji udovoljava izvedbenim standardima što ih je donijela Međunarodna pomorska organizacija u skladu s poglavljem V. pravilom 19. odjeljkom 2.4.5. Konvencije SOLAS iz 1974.

3. Države članice mogu se koristiti podacima iz sustava automatske identifikacije, ako su ti podaci dostupni, za unakrsne provjere s drugim dostupnim podacima u skladu s člankom 109. i člankom 110. U tu svrhu država članica mora osigurati da podaci iz sustava automatske identifikacije koji se odnose na ribarska plovila koja plove pod njezinom zastavom budu dostupna njezinu centru za praćenje ribarstva.

Ako države članice imaju jasne dokaze da im je za otkrivanje plovila on isplativiji od tradicionalnih sredstava kontrole, one se koriste sustavom za otkrivanje plovila koji im omogućuje da podatke o poziciji dobivene zahvaljujući daljinskim snimkama poslanim putem satelita ili drugih istovrijednih sustava usporede s podacima dobivenim preko sustava za praćenje plovila ili sustava automatske identifikacije, kako bi utvrdile prisutnost ribarskih plovila na određenom području. Države članice moraju osigurati da njihovi centri za praćenje ribarstva imaju potrebna tehnička sredstva za korištenje sustava za otkrivanje plovila.

Podaci iz sustava za praćenje plovila, sustava automatske identifikacije i sustava za otkrivanje plovila koji se prikupe u okviru ove Uredbe, mogu se prenijeti agencijama ►M5 Unije ◄ i nadležnim tijelima država članica zaduženim za obavljanje nadzornih aktivnosti u svrhu pomorske sigurnosti i sigurnosne zaštite, kontrole granica, zaštite morskog okoliša i opće provedbe propisa.

1. Na temelju članka 37. Ugovora Vijeće može donijeti odluku o obveznom korištenju elektroničkih uređaja za praćenje i sredstava sljedivosti kao što je genetička analiza. Kako bi ocijenile tehnologiju koja će se koristiti, države članice na vlastitu inicijativu ili u suradnji s Komisijom ili tijelom koje je ona odredila, provode pilot-projekte o sredstvima sljedivosti kao što je genetička analiza, i to prije 1. lipnja 2013.

2. Na temelju članka 37. Ugovora Vijeće može donijeti odluku o uvođenju drugih, novih tehnologija za kontrolu ribolova ako bi se takvim tehnologijama na isplativ način moglo poboljšati poštovanje pravila zajedničke ribarstvene politike.

1. Ne dovodeći u pitanje posebne odredbe sadržane u višegodišnjim planovima, zapovjednik svakog ribarskog plovila Unije čija duljina preko svega iznosi 10 ili više metara dužan je voditi očevidnik o ribolovu u kojem se za svaki izlazak u ribolov posebno navode sve količine svake vrste ulovljene i zadržane na plovilu iznad 50 kg ekvivalenta žive mase. Prag od 50 kg primjenjuje se čim ulovi vrste premaše 50 kg.

2. Očevidnik o ribolovu iz stavka 1. posebno mora sadržavati sljedeće podatke:

3. Kod procjena koje su navedene u očevidniku o ribolovu i koje se odnose na kilograme ribe zadržane na plovilu, dopušteno odstupanje iznosi 10 % za sve vrste.

4. Zapovjednici ribarskih plovila Unije u svoje očevidnike o ribolovu bilježe sve procijenjene količine odbačenog ulova iznad 50 kg ekvivalenta žive mase za bilo koju vrstu koja ne podliježe obvezi iskrcavanja.

Zapovjednici ribarskih plovila Unije isto tako u svoje očevidnike o ribolovu bilježe sve procijenjene količine odbačenog ulova za bilo koju vrstu koja ne podliježe obvezi iskrcavanja ne primjenjuje na temelju članka 15. stavaka 4. i 5. Uredbe (EU) br. 1380/2013. Europskog parlamenta i Vijeća ( 24 ).

5. Kod ribolova na koji se primjenjuje režim ►M5 Unije ◄ za upravljanje ribolovnim naporom zapovjednici ribarskih plovila ►M5 Unije ◄ moraju u svojim očevidnicima o ribolovu zabilježiti sljedeće podatke za vrijeme provedeno na određenom području:

6. Zapovjednici ribarskih plovila ►M5 Unije ◄ dostavljaju podatke iz očevidnika o ribolovu što je moguće prije, a najkasnije 48 sati nakon iskrcaja:

7. Kako bi masu uskladištene ili prerađene ribe pretvorili u živu masu, zapovjednici ribarskih plovila ►M5 Unije ◄ primjenjuju pretvorbene faktore utvrđene u skladu s postupkom iz članka 119.

8. Zapovjednici ribarskih plovila trećih zemalja koja djeluju u vodama ►M5 Unije ◄ evidentiraju podatke iz ovog članka na isti način kao i zapovjednici ribarskih plovila ►M5 Unije ◄ .

9. Zapovjednik plovila odgovoran je za točnost podataka zabilježenih u očevidniku o ribolovu.

10. Detaljna pravila za primjenu ovog članka donose se u skladu s postupkom iz članka 119.

1. Zapovjednici ribarskih plovila ►M5 Unije ◄ čija duljina preko svega iznosi 12 ili više metara bilježe podatke iz članka 14. u elektroničkom obliku i najmanje jednom dnevno ih elektroničkim putem šalju nadležnom tijelu države članice koja je država zastave.

2. Zapovjednici ribarskih plovila ►M5 Unije ◄ čija duljina preko svega iznosi 12 ili više metara šalju podatke iz članka 14. i na zahtjev nadležnog tijela države članice koja je država zastave, a u svakom slučaju šalju odgovarajuće podatke iz očevidnika o ribolovu nakon zadnje ribolovne operacije i prije ulaska u luku.

4. Od primjene stavka 1. država članica može izuzeti zapovjednike ribarskih plovila ►M5 Unije ◄ e koja plove pod njezinom zastavom i kraća su od 15 metara preko svega ako:

5. Zapovjednici ribarskih plovila ►M5 Unije ◄ koji podatke o svojim ribolovnim aktivnostima bilježe i dostavljaju elektroničkim putem oslobađaju se obveze popunjavanja očevidnika o ribolovu, iskrcajne deklaracije i prekrcajne deklaracije u papirnatom obliku.

6. Države članice mogu zaključivati dvostrane sporazume o korištenju elektroničkih sustava izvješćivanja na plovilima koja plove pod njihovom zastavom u vodama koje su pod njihovom suverenošću i jurisdikcijom. Plovila koja su obuhvaćena tim sporazumima izuzimaju se od obveze popunjavanja očevidnika o ribolovu u papirnatom obliku u tim vodama.

7. Zapovjednicima ribarskih plovila koja plove pod njezinom zastavom država članica može propisati ili dopustiti da od 1. siječnja 2010. elektronički bilježe i dostavljaju podatke iz članka 14.

8. Nadležna tijela obalne države članice prihvaćaju izvješća koja im u elektroničkom obliku dostavi država članica koja je država zastave a koja sadrže podatke s ribarskih plovila iz stavaka 1. i 2.

9. Detaljna pravila za primjenu ovog članka donose se u skladu s postupkom iz članka 119.

Ribarska plovila na koja se ne primjenjuju zahtjevi vezani uz očevidnik o ribolovu

1. Svaka država članica na temelju uzorkovanja prati aktivnosti ribarskih plovila na koja se ne primjenjuju zahtjevi utvrđeni člancima 14. i 15. kako bi osigurala da ta plovila poštuju pravila zajedničke ribarstvene politike.

2. Za potrebe praćenja iz stavka 1. svaka država članica izrađuje plan uzorkovanja prema metodologiji koju donese Komisija u skladu s postupkom iz članka 119. te ga do 31. siječnja svake godine šalje Komisiji navodeći metode koje su korištene pri njegovoj izradi. Koliko je god to moguće, planovi uzrokovanja moraju biti stabilni u vremenu i standardizirani unutar odgovarajućih zemljopisnih područja.

3. Države članice koje u skladu sa svojim nacionalnim pravom propisuju da ribarska plovila koja plove pod njihovom zastavom i kraća su od 10 metara preko svega moraju dostavljati očevidnik o ribolovu iz članka 14., izuzimaju se od obveze utvrđene stavcima 1. i 2. ovog članka.

4. Odstupajući od stavaka 1. i 2. ovog članka, prodajni listovi dostavljeni u skladu s člancima 62. i 63. prihvaćaju se kao alternativna planovima uzorkovanja.

1. Zapovjednici ribarskih plovila ►M5 Unije ◄ čija duljina preko svega iznosi 12 ili više metara i obavljaju ribolov stokova obuhvaćenih višegodišnjim planom, koji su obvezni bilježiti podatke iz očevidnik o ribolovu u elektroničkom obliku u skladu s člankom 15., dostavljaju sljedeće podatke nadležnim tijelima države članice koja je njihova država zastave najmanje četiri sata prije predviđenog dolaska u luku:

2. Ako ribarsko plovilo ►M5 Unije ◄ namjerava uploviti u luku u državi članici koja nije država zastave, nadležna tijela države članice koja je država zastave moraju odmah po primitku proslijediti elektroničku prethodnu obavijest nadležnim tijelima obalne države članice.

4. Podaci iz elektroničkog očevidnika o ribolovu iz članka 15. i elektronička prethodna obavijest mogu se poslati putem istog elektroničkog prijenosa.

5. Zapovjednik plovila odgovoran je za točnost podataka navedenih u elektroničkoj prethodnoj obavijesti.

6. U skladu s postupkom iz članka 119. Komisija može izuzeti određene kategorije ribarskih plovila od obveze utvrđene stavkom 1. za ograničeno razdoblje, koje se može produljiti, ili predvidjeti drugi rok za slanje obavijesti uzimajući u obzir, između ostalog, vrstu proizvoda ribarstva, udaljenost između ribolovnih područja, iskrcajnih mjesta i luka u kojima su dotična plovila registrirana.

1. Zapovjednici ribarskih plovila ►M5 Unije ◄ koji do stupanja na snagu odredaba iz članka 15. stavka 3. nisu obvezni bilježiti podatke u očevidnik o ribolovu u elektroničkom obliku a koji se namjeravaju koristiti lukom ili iskrcajnim objektima u obalnoj državi članici koja nije njihova država zastave, moraju najmanje četiri sata prije predviđenog dolaska u luku nadležnim tijelima obalne države članice dostaviti podatke iz članka 17. stavka 1.

Nadležna tijela obalne države članice mogu ribarskom plovilu uskratiti odobrenje za uplovljavanje u luku ako podaci iz članaka 17. i 18. nisu potpuni, osim u slučajevima više sile.

1. U vodama ►M5 Unije ◄ zabranjen je prekrcaj na moru. On se dopušta jedino uz odobrenje i pod uvjetima utvrđenim ovom Uredbom u lukama ili na mjestima blizu obale država članica koji su određeni za tu svrhu, te u skladu s uvjetima koji su utvrđeni člankom 43. stavkom 5.

2. Ako se prekrcaj prekine, može se propisati da se za nastavak prekrcaja mora dobiti dozvola.

3. Za potrebe ovog članka, premještanje, ribolov povlačnim mrežama (koćama) koje se povlače dvama brodovima i ribolovne operacije pri kojima ribolov zajedno obavljaju dva ili više ribarskih plovila ►M5 Unije ◄ ne smatraju se prekrcajem.

1. Ne dovodeći u pitanje posebne odredbe propisane višegodišnjim planovima, zapovjednici ribarskih plovila ►M5 Unije ◄ čija duljina preko svega iznosi 10 ili više metara i koja sudjeluju u prekrcaju popunjavaju prekrcajnu deklaraciju u kojoj posebno navode sve količine svake prekrcane ili preuzete vrste iznad 50 kg ekvivalenta žive mase.

3. Kod procjena koje su navedene u prekrcajnoj deklaraciji i odnose se na kilograme prekrcane ili preuzete ribe, dopušteno odstupanje iznosi 10 % za sve vrste.

4. Zapovjednik ribarskog plovila s kojeg se obavlja prekrcaj, kao i zapovjednik ribarskog plovila na koje se obavlja prekrcaj, dostavljaju prekrcajnu deklaraciju što je moguće prije, a najkasnije 48 sati nakon prekrcaja:

5. Zapovjednici obaju ribarskih plovila, kako onog s kojeg se obavlja prekrcaj tako i onog na koje se obavlja prekrcaj, odgovorni su za točnost podataka zabilježenih u prekrcajnoj deklaraciji.

6. U skladu s postupkom iz članka 119. Komisija može izuzeti određene kategorije ribarskih plovila od obveze utvrđene stavkom 1. za ograničeno razdoblje koje se može produljiti, ili se može predvidjeti drugi rok za slanje obavijesti uzimajući u obzir, između ostalog, vrstu proizvoda ribarstva i udaljenost između ribolovnih područja, prekrcajnih mjesta i luka u kojima su dotična plovila registrirana.

7. Postupci i obrasci za prekrcajne deklaracije određuju se u skladu s postupkom iz članka 119.

1. Zapovjednici ribarskih plovila ►M5 Unije ◄ čija duljina preko svega iznosi 12 ili više metara bilježe podatke iz članka 21. u elektroničkom obliku i šalju ih elektroničkim putem nadležnom tijelu države članice koja je država zastave u roku od 24 sata nakon završetka prekrcaja.

3. Od primjene stavka 1. država članica može izuzeti zapovjednike ribarskih plovila ►M5 Unije ◄ koja plove pod njezinom zastavom i kraća su od 15 metara preko svega ako:

4. Nadležna tijela obalne države članice prihvaćaju izvješća koja im u elektroničkom obliku dostavi država članica koja je država zastave a koja sadrže podatke s ribarskih plovila iz stavaka 1. i 2.

5. Ako ribarsko plovilo ►M5 Unije ◄ pretovari svoj ulov u državi članici koja nije država zastave, nadležna tijela države članice koja je država zastave moraju odmah po primitku prekrcajne deklaracije elektroničkim putem proslijediti podatke iz te deklaracije nadležnim tijelima države članice u kojoj je ulov prekrcan i u kojoj je njegovo odredište.

6. Zapovjednicima ribarskih plovila koja plove pod njezinom zastavom država članica može propisati ili dopustiti da od 1. siječnja 2010. elektronički bilježe i dostavljaju podatke iz članka 21.

7. Detaljna pravila za primjenu ovog članka donose se u skladu s postupkom iz članka 119.

1. Ne dovodeći u pitanje posebne odredbe propisane višegodišnjim planovima, zapovjednici ili predstavnici zapovjednika ribarskih plovila ►M5 Unije ◄ čija duljina preko svega iznosi 10 ili više metara popunjavaju iskrcajnu deklaraciju u kojoj posebno navode sve količine svake iskrcane vrste.

3. Zapovjednik ili predstavnik zapovjednika ribarskog plovila ►M5 Unije ◄ dostavlja iskrcajnu deklaraciju što je moguće prije, a najkasnije 48 sati nakon iskrcaja:

4. Zapovjednik plovila odgovoran je za točnost podataka zabilježenih u iskrcajnoj deklaraciji.

5. Detaljna pravila za primjenu ovog članka donose se u skladu s postupkom iz članka 119.

1. Zapovjednik ili predstavnik zapovjednika ribarskog plovila ►M5 Unije ◄ čija duljina preko svega iznosi 12 ili više metara bilježi podatke iz članka 23. u elektroničkom obliku i šalje ih elektroničkim putem nadležnom tijelu države članice koja je država zastave u roku od 24 sata nakon završetka iskrcaja.

3. Od primjene stavka 1. država članica može izuzeti zapovjednike ribarskih plovila ►M5 Unije ◄ koja plove pod njezinom zastavom i kraća su od 15 metara preko svega ako:

4. Ako ribarsko plovilo ►M5 Unije ◄ iskrca svoj ulov u državi članici koja nije država zastave, nadležna tijela države članice koja je država zastave moraju odmah po primitku iskrcajne deklaracije elektroničkim putem proslijediti podatke iz te deklaracije nadležnim tijelima države članice u kojoj je ulov iskrcan.

5. Zapovjednik ili predstavnik zapovjednika ribarskog plovila ►M5 Unije ◄ koji podatke iz članka 23. bilježi u elektroničkom obliku i iskrcava svoj ulov u državi članici koja nije država zastave oslobađa se obveze dostavljanja iskrcajne deklaracije u papirnatom obliku obalnoj državi članici.

7. Nadležna tijela obalne države članice prihvaćaju izvješća koja im u elektroničkom obliku dostavi država članica koja je država zastave a koja sadrže podatke s ribarskih plovila iz stavaka 1. i 2.

8. Postupci i obrasci za iskrcajne deklaracije određuju se u skladu s postupkom iz članka 119.

1. Svaka država članica na temelju uzorkovanja prati aktivnosti ribarskih plovila na koja se ne primjenjuju zahtjevi u pogledu iskrcajne deklaracije koji su utvrđeni člancima 23. i 24. kako bi osigurala da ta plovila poštuju pravila zajedničke ribarstvene politike.

2. U svrhu praćenja iz stavka 1. svaka država članica izrađuje plan uzorkovanja prema metodologiji koju donese Komisija u skladu s postupkom iz članka 119. te ga do 31. siječnja svake godine šalje Komisiji navodeći metode koje su korištene pri njegovoj izradi. Koliko je god to moguće, planovi uzrokovanja moraju biti stabilni u vremenu i standardizirani unutar odgovarajućih zemljopisnih područja.

3. Države članice koje u skladu sa svojim nacionalnim pravom propisuju da ribarska plovila koja plove pod njihovom zastavom i kraća su od 10 metara preko svega moraju dostavljati iskrcajne deklaracije iz članka 23. izuzimaju se od obveze utvrđene stavcima 1. i 2. ovog članka.

4. Odstupajući od stavaka 1. i 2. ovog članka, prodajni listovi dostavljeni u skladu s člancima 62. i 63. prihvaćaju se kao alternativna planovima uzorkovanja.

1. Države članice nadziru sukladnost s režimom upravljanja ribolovnim naporom na zemljopisnim područjima za koja je utvrđen najveći dopušteni ribolovni napor. One osiguravaju da ribarska plovila plove pod njihovom zastavom i na kojima se nalazi ili koja, ovisno o slučaju, koriste jedan ili više ribolovnih alata koji su obuhvaćeni režimom upravljanja ribolovnim naporom ili koja obavljaju ribolov na koji se primjenjuje taj režim budu prisutna na zemljopisnom području na kojem se primjenjuje taj režim jedno ako nije dosegnut najveći dopušteni ribolovni napor koji im je na raspolaganju i ako ribolovni napor koji je na raspolaganju dotičnom ribarskom plovilu nije iscrpljen.

2. Ne dovodeći u pitanje posebna pravila, ako ribarsko plovilo na kojem se nalazi ili koje koristi jedan ili više ribolovnih alata koji su obuhvaćeni režimom upravljanja ribolovnim naporom ili koje obavlja ribolov na koji se primjenjuje taj režim prolazi u istom danu kroz dva ili više zemljopisnih područja na kojem se primjenjuje taj režim, ribolovni napor koji uloži to plovilo uračunava se u najveći dopušteni ribolovni napor koji se odnosi na dotični ribolovni alat ili dotični ribolov i na zemljopisno područje na kojem je proveden najveći dio vremena u tom danu.

3. Ako je u skladu s člankom 27. stavkom 2. država članica odobrila ribarskom plovilu da tijekom određenog izlaska u ribolov na zemljopisnom području na kojem se primjenjuje režim upravljanja ribolovnim naporom koristi više ribolovnih alata koji spadaju u različite kategorije ribolovnih alata na koje se primjenjuje taj režim, ribolovni napor uložen tijekom dotičnog izlaska u ribolov istodobno se uračunava u najveći dopušteni ribolovni napor koji je dodijeljen toj državi članici za svaki od tih ribolovnih alata ili kategorija ribolovnih alata i za dotično zemljopisno područje.

4. Ako ribolovni alati spadaju u istu kategoriju ribolovnih alata na koje se primjenjuje režim upravljanja ribolovnim naporom, ribolovni napor koji na nekom zemljopisnom području ulože ribarska plovila na kojima se nalaze ti alati samo se jednom uračunava u najveći dopušteni ribolovni napor koji se odnosi na dotičnu kategoriju ribolovnih alata i na dotično zemljopisno područje.

5. Države članice reguliraju ribolovni napor svojih flota koje na zemljopisnim područjima na kojima se primjenjuje režim upravljanja ribolovnim naporom nose ili, ovisno o slučaju, koriste jedan ili više ribolovnih alata na koje se primjenjuje taj režim ili koje obavljaju ribolov na koji se primjenjuje taj režim, i to tako što u slučaju kada su te flote nadomak postizanja najvećeg dopuštenog ribolovnog napora koji im je stavljen na raspolaganje poduzimaju odgovarajuće mjere kako bi osigurale da uloženi ribolovni napor ne premaši utvrđene granice.

6. Danom provedenim na nekom području smatra se svako neprekinuto razdoblje od 24 sata ili dio tog razdoblja tijekom kojeg se ribarsko plovilo nalazi na zemljopisnom području i odsutno je iz luke ili se, ovisno o slučaju, koristi svojim ribolovnim alatom. Trenutak od kojeg se mjeri neprekinuto razdoblje dana provedenog na određenom području određuje država članica pod čijom zastavom plovi dotično ribarsko plovilo. Danom odsutnosti iz luke smatra se svako neprekinuto razdoblje od 24 sata ili dio tog razdoblja tijekom kojeg je ribarsko plovilo odsutno iz luke.

1. Ne dovodeći u pitanje posebna pravila, na zemljopisnim područjima koja su obuhvaćena režimom upravljanja ribolovnim naporom i na kojima se primjenjuju ograničenja u pogledu ribolovnih alata ili na kojima je za različite ribolovne alate ili kategorije ribolovnih alata utvrđen najveći dopušteni ribolovni napor zapovjednik ili predstavnik zapovjednika ribarskog plovila mora prije početka razdoblja na koje se primjenjuje najveći dopušteni ribolovni napor obavijestiti nadležna tijela države članice koja je država zastave o ribolovnom alatu ili, prema potrebi, o ribolovnim alatima kojim se namjerava koristiti u predstojećem razdoblju. Dok se ta obavijest ne dostavi, ribarsko plovilo nema pravo obavljati ribolov na zemljopisnim područjima na kojima se primjenjuje režim upravljanja ribolovnim naporom.

2. Ako režim upravljanja ribolovnim naporom dopušta da se na nekom zemljopisnom području koriste alati koji spadaju u različite kategorije ribolovnih alata, korištenje više od jednog ribolovnog alata tijekom izlaska u ribolov mora prethodno odobriti država članica koja je država zastave.

1. Ako Vijeće tako odluči, zapovjednici ribarskih plovila ►M5 Unije ◄ koja nisu opremljena funkcionalnim sustavom za praćenje plovila iz članka 9. ili ne šalju podatke iz očevidnika o ribolovu elektroničkim putem kako je predviđeno člankom 15., a obuhvaćena su režimom upravljanja ribolovnim naporom, moraju teleksom, telefaksom, telefonskom porukom ili elektroničkom poštom koju primatelj bilježi na odgovarajući način ili putem radija preko radiostanice odobrene na temelju propisa ►M5 Unije ◄ dostaviti nadležnim tijelima države članice koja je njihova država zastave i, prema potrebi, obalnoj državi članici sljedeće informacije u obliku izvješća o ribolovnom naporu neposredno prije svakog ulaska na zemljopisno područje na kojem se primjenjuje taj režim upravljanja ribolovnim naporom i odmah po izlasku iz tog područja:

2. Država članica može u dogovoru s državama članicama kojih se tiču ribolovne aktivnosti što ih obavljaju njezina plovila provoditi alternativne mjere nadzora kako bi se osiguralo poštovanje obveza izvješćivanja o ribolovnom naporu. Te mjere moraju biti isto toliko učinkovite i transparentne koliko i obveze izvješćivanja iz stavka 1. te se o njima mora obavijestiti Komisija prije njihove provedbe.

1. Ribarsko plovilo na kojem se nalaze ribolovni alati na koje se primjenjuje režim upravljanja ribolovnim naporom može prolaziti kroz zemljopisno područje na kojem se primjenjuje taj režim ako nema odobrenje za ribolov na tom zemljopisnom području ili ako je prethodno obavijestilo svoja nadležna tijela o namjeri prolaska. Dok se ribarsko plovilo nalazi na dotičnom zemljopisnom području, svi ribolovni alat na koje se primjenjuje dotični režim upravljanja ribolovnim naporom, a nalaze se na plovilu, moraju biti složeni i privezani u skladu s uvjetima utvrđenim člankom 47.

2. Država članica može odlučiti da u najveći dopušteni ribolovni napor neće uračunavati aktivnosti ribarskog plovila koje na zemljopisnom području obuhvaćenom režimom upravljanja ribolovnim naporom obavlja aktivnosti koje nisu povezane s ribolovom, pod uvjetom da dotično ribarsko plovilo prethodno obavijesti državu članicu koja je njegova država zastave da namjerava obavljati dotične aktivnosti, navodeći vrstu tih aktivnosti, te da se za to vrijeme odriče svog odobrenja za ribolov.

3. Država članica može odlučiti da na zemljopisnom području obuhvaćenom režimom upravljanja ribolovnim naporom neće uračunavati u najveći dopušteni ribolovni napor aktivnost ribarskog plovila koje se nalazilo na tom području ali nije bilo u mogućnosti obavljati ribolov jer je pomagalo drugom ribarskom plovilu kojem je bila potrebna hitna pomoć ili prevozilo ozlijeđenu osobu radi hitne liječničke pomoći. U roku od mjesec dana od donošenja te odluke država članica koja je država zastave obavješćuje o tome Komisiju i dostavlja dokaze o pruženoj hitnoj pomoći.

1. Ne dovodeći u pitanje članak 29. i članak 31., na zemljopisnom području na kojem se na ribolovne alate primjenjuje režim upravljanja ribolovnim naporom ribarsko plovilo na kojem se nalazi jedan ili više takvih alata ostaje u luci ili izvan tog zemljopisnog područja tijekom preostalog razdoblja u kojem se primjenjuje taj režim ako je:

2. Ne dovodeći u pitanje članak 29., na zemljopisnom području na kojem se na ribolov primjenjuje režim upravljanja ribolovnim naporom ribarsko plovilo ne smije obavljati taj ribolov ako je:

Ribarska plovila koja su isključena iz primjene režima upravljanja ribolovnim naporom

Ovaj se odjeljak ne primjenjuje na ribarska plovila koja su isključena iz primjene režima upravljanja ribolovnim naporom.

Detaljna pravila za primjenu ovog odjeljka mogu se donijeti u skladu s postupkom iz članka 119.

1. Svaka država članica koja je država zastave evidentira sve relevantne podatke o ribolovnim mogućnostima predviđenim ovim poglavljem, posebno podatke iz članaka 14., 21., 23., 28. i 62. izražene u odnosu na iskrcane količine i, prema potrebi, ribolovni napor, te čuva izvornike tih podataka tri ili više godina u skladu s nacionalnim propisima.

2. Ne dovodeći u pitanje posebna pravila utvrđena zakonodavstvom ►M5 Unije ◄ , do 15. dana svakog mjeseca svaka država članica koja je država zastave elektroničkim putem dostavlja Komisiji ili tijelu koje odredi Komisija agregirane podatke:

3. Odstupajući od stavka 2. točke (a), za količine iskrcane od 1. siječnja 2010. do 31. prosinca 2010. države članice evidentiraju količine koje su u njihovim lukama iskrcala ribarska plovila drugih država članica te ih dostavljaju Komisiji u skladu s postupkom koji je utvrđen ovim člankom.

4. Svaka država članica koja je država zastave elektroničkim putem dostavlja Komisiji, prije isteka prvog mjeseca svakog kalendarskog tromjesečja, agregirane podatke o količinama stokova koji nisu obuhvaćeni stavkom 2. koje su iskrcane u prethodnom tromjesečju.

5. Svi ulovi stoka ili skupine stokova za koje je utvrđena kvota a koje su ostvarila ribarska plovila ►M5 Unije ◄ , uračunavaju se u kvote koje su za dotični stok ili skupinu stokova na raspolaganju državi članici koja je država zastave, bez obzira na to gdje su ti ulovi iskrcani.

6. Ulovi koji se ostvare u okviru znanstvenih istraživanja te se stavljaju na tržište i prodaju, uključujući, prema potrebi, one ispod primjenjive minimalne referentne veličine za očuvanje, oduzimaju se od kvote koja je na raspolaganju državi članici koja je država zastave u mjeri u kojoj premašuje 2 % dotičnih kvota. Na znanstvena istraživanja tijekom kojih su ostvareni ti ulovi ne primjenjuje se članak 12. stavak 2. Uredbe Vijeća (EZ) br. 199/2008 ( 25 ).

7. Ne dovodeći u pitanje glavu XII., države članice mogu do 30. lipnja 2011. u suradnji s Komisijom i tijelom koje je ona odredila provesti pilot-projekte u vezi s daljinskim pristupom u stvarnom vremenu podacima država članica koji su evidentirani i potvrđeni u skladu s ovom Uredbom. Proučavaju se i ispituju načini i postupci pristupa podacima. Države članice moraju do 1. siječnja 2011. obavijestiti Komisiju planiraju li provoditi pilot-projekte. Od 1. siječnja 2012. Vijeće može donijeti odluku o drukčijem načinu i učestalosti slanja podataka Komisiji od strane država članica.

8. Isključujući ribolovni napor koji ulože ribarska plovila na koja se ne primjenjuje režim upravljanja ribolovnim naporom, sav ribolovni napor koji ulože ribarska plovila ►M5 Unije ◄ koja nose ili koja, ovisno o slučaju, koriste jedan ili više ribolovnih alata koji su obuhvaćeni režimom upravljanja ribolovnim naporom ili koja obavljaju ribolov na koji se primjenjuje taj režim na zemljopisnom području obuhvaćenom tim režimom uračunava se u najveći dopušteni ribolovni napor koji je za dotično zemljopisno područje i za dotični ribolovni alat ili dotični ribolov dodijeljen državi članici koja je država zastave.

9. Ribolovni napor koji u okviru znanstvenih istraživanja uloži plovilo na kojem se nalazi jedan ili više ribolovnih alata koji su obuhvaćeni režimom upravljanja ribolovnim naporom ili koje obavlja ribolov na koji se primjenjuje taj režim na zemljopisnom području obuhvaćenom tim režimom uračunava se u najveći dopušteni ribolovni napor koji je za dotični ribolovni alat ili dotični ribolov i za dotično zemljopisno područje dodijeljen državi članica koja je njegova država zastave ako ulovi koji se ostvare tim ribolovnim naporom stavljaju na tržište i prodaju i ako premašuju 2 % dodijeljenog ribolovnog napora. Na znanstvena istraživanja tijekom kojih su ostvareni ti ulovi ne primjenjuje se članak 12. stavak 2. Uredbe Vijeća (EZ) br. 199/2008.

10. Komisija može odrediti format slanja podataka iz ovog članka u skladu s postupkom iz članka 119.

U tom slučaju ona Komisiji, na zahtjev, dostavlja informacije koje su detaljnije i učestalije od onih što su predviđene člankom 33.

2. Od datuma iz stavka 1. dotična država članica zabranjuje svim ribarskim plovilima ili dijelu ribarskih plovila koja plove pod njezinom zastavom ribolov stoka ili skupine stokova čija je kvota izlovljena, obavljanje određene vrste ribolova ili, ako se na tim plovilima nalazi dotični ribolovni alat, obavljanje ribolova na zemljopisnom području na kojem je dosegnut najveći dopušteni ribolovni napor, i posebno zabranjuju zadržavanje na plovilu, prekrcaj, premještanje i iskrcaj ribe ulovljene nakon tog datuma, te određuju datum do kojeg su dopušteni prekrcaji, prijenosi i iskrcaji ili konačne prijave ulova.

3. Dotična država članica objavljuje odluku iz stavka 2. i odmah je dostavlja Komisiji. Ona se objavljuje u Službenom listu Europske unije (Serija C) i na javno dostupnoj internetskoj stranici Komisije. Od datuma na koji je dotična država članica objavila odluku, države članice osiguravaju da se u njihovim vodama i na njihovom području dotična riba ne zadržava na plovilu, ne prekrcava, ne premješta ili ne iskrcava ili da ribarska plovila ili skupine ribarskih plovila koja plove pod zastavom dotične države članice ne obavljaju nijednu od tih operacija dok se na njima nalaze dotični ribolovni alati na dotičnim zemljopisnim područjima.

4. Komisija elektroničkim putem dostavlja državama članicama obavijesti primljene u skladu s ovim člankom.

1. Ako Komisija utvrdi da država članica nije ispunila obvezu dostavljanja mjesečnih podataka o ribolovnim mogućnostima kako je predviđeno člankom 33. stavkom 2., može odrediti datum od kojeg se smatra da je iscrpljeno 80 % ribolovnih mogućnosti te države članice i može odrediti predviđeni datum od kojeg će se smatrati da su te ribolovne mogućnosti u cijelosti iscrpljene.

2. Ako na temelju informacija u skladu s člankom 35. ili na vlastitu inicijativu Komisija utvrdi da se ribolovne mogućnosti ►M5 Unije ◄ , države članice ili skupine država članica smatraju iscrpljenima, Komisija o tome obavješćuje dotične države članice i zabranjuje ribolovne aktivnosti za dotično područje, ribolovni alat, stok, skupinu stokova ili flotu uključenu u te konkretne ribolovne aktivnosti.

1. Ako je Komisija zabranila ribolov zbog navodnog iscrpljenja ribolovnih mogućnosti države članice ili skupine država članica ili ►M5 Unije ◄ , a pokaže se da država članica u stvari nije iscrpila svoje ribolovne mogućnosti, primjenjuje se ovaj članak.

2. Ako se ne ispravi šteta koju je pretrpjela država članica kojoj je ribolov bio zabranjen prije nego što su njezine ribolovne mogućnosti bile iscrpljene, u skladu s postupkom iz članka 119. donose se mjere kako bi se na odgovarajući način uklonila nastala šteta. Između ostalog, u okviru tih mjera mogu se smanjiti ribolovne mogućnosti bilo koje države članice koja je premašila dopuštenu količinu ulova i tako odbijene količine na odgovarajući način dodijeliti državama članicama čije su ribolovne aktivnosti bile zabranjene prije nego što su njihove ribolovne mogućnosti bile iscrpljene.

3. Smanjenja iz stavka 2. i odgovarajuće dodjele količina obavljaju se uzimajući u obzir u prvom redu vrste i odgovarajuće zemljopisno područje za koje su utvrđene ribolovne mogućnosti. Oni se mogu obaviti u godini u kojoj je nastala šteta ili u sljedećoj godini ili godinama.

4. Detaljna pravila za primjenu ovog članka, posebno za određivanje dotičnih količina, donose se u skladu s postupkom iz članka 119.

1. Države članice su odgovorne za obavljanje potrebnih kontrola kako bi osigurale da ukupni kapacitet koji odgovara povlasticama za ribolov što ih je izdala država članica, izražen u GT i kW, ni u jednom trenutku ne bude veći od najvećeg dopuštenog kapaciteta koji je za dotičnu državu članicu utvrđen u skladu sa:

2. U skladu s postupkom iz članka 119. mogu se donijeti detaljna pravila za primjenu ovog članka, a posebno ona koja se odnose na:

3. U okviru izvješća iz članka 118. države članice obavješćuju Komisiju o korištenim metodama kontrole kao i o imenima i adresama tijela koja su zadužena za obavljanje provjera iz stavka 2. ovog članka.

1. Zabranjeno je obavljati ribolov ribarskim plovilom koje je opremljeno motorom čija je snaga veća od one koja je navedena u povlastici za ribolov.

2. Države članice osiguravaju da certificirana snaga motora ne bude premašena. U okviru izvješća iz članka 118. države članice obavješćuju Komisiju o mjerama kontrole koje su poduzele kako bi osigurale da certificirana snaga motora ne bude premašena.

3. Troškove povezane s certificiranjem snage motora države članice mogu u cijelosti ili djelomično naplatiti od korisnika ribarskih plovila.

1. Države članice odgovorne su za certificiranje snage motora i izdavanje certifikata ribarskim plovilima ►M5 Unije ◄ kod kojih je snaga porivnog motora veća od 120 kilovata (kW), osim plovila koja se isključivo koriste mirujućim ribolovnim alatom ili dredžama, pomoćnih plovila i plovila koja se koriste isključivo u akvakulturi.

2. Za novi porivni motor, zamjenski porivni motor i tehnički izmijenjeni porivni motor ribarskih plovila iz stavka 1. nadležna tijela država članica izdaju službeni certifikat kojim potvrđuju da motor ne može razviti najveću stalnu snagu veću od one koja je navedena u certifikatu. Taj se certifikat izdaje jedino ako motor ne može razviti najveću stalnu snagu veću od navedene.

3. Nadležna tijela država članica mogu povjeriti certificiranje snage motora klasifikacijskim društvima ili drugim gospodarskim subjektima koji su dovoljno stručno osposobljeni za tehničko ispitivanje snage motora. Ta klasifikacijska društva ili drugi gospodarski subjekti potvrđuju da porivni motor ne može razviti snagu veću od one koja je službeno navedena jedino pod uvjetom da ne postoji mogućnost povećanja kapaciteta porivnog motora iznad certificirane snage.

4. Zabranjeno je korištenje novog porivnog motora, zamjenskog porivnog motora ili tehnički izmijenjenog porivnog motora ako taj motor nije službeno certificirala dotična država članica.

5. Za ribarska plovila koja su obuhvaćena režimom upravljanja ribolovnim naporom ovaj se članak primjenjuje od 1. siječnja 2012. Za ostala se ribarska plovila primjenjuje od 1. siječnja 2013.

6. Detaljna pravila za primjenu ovog odjeljka donose se u skladu s postupkom iz članka 119.

1. Nakon obavljene analize rizike, države članice, na temelju plana uzorkovanja izrađenog prema metodologiji koju je donijela Komisija u skladu s postupkom iz članka 119., provjeravaju sukladnost podataka o snazi motora, te u tu svrhu koriste sve podatke o tehničkim značajkama dotičnog plovila koji su na raspolaganju upravi. Posebice provjeravaju podatke navedene u:

2. Ako analiza podataka iz stavka 1. ukaže da je snaga motora ribarskog plovila veća od snage koja je navedena u njegovoj povlastici za ribolov, države članice fizički provjeravaju snagu motora.

1. Ribarska plovila koja obavljaju ribolov obuhvaćen višegodišnjim planom ne smiju prekrcati svoj ulov na drugo plovilo u određenoj luci ili na mjestima blizu obale ako taj ulov nije izvagan u skladu s člankom 60.

2. Odstupajući od stavka 1., ribarska plovila smiju u određenim lukama ili na mjestima blizu obale prekrcati neizvagani ulov pelagičkih vrsta obuhvaćenih višegodišnjim planom pod uvjetom da je na plovilu na koje se obavlja prekrcaj prisutan promatrač zadužen za kontrolu ili službena osoba ili da se prije odlaska plovila na koje je obavljen prekrcaj obavi inspekcijski pregled. Zapovjednik plovila na koje se obavlja prekrcaj dužan je obavijestiti nadležna tijela obalne države članice 24 sata prije predviđenog odlaska tog plovila. Promatrača zaduženog za kontrolu ili službenu osobu imenuju nadležna tijela države članice koja je država zastave plovila na koje se obavlja prekrcaj. Ako plovilo na koje je prekrcan ulov obavlja ribolovne aktivnosti, bilo prije ili nakon prekrcaja dotičnog ulova, promatrač zadužen za kontrolu ili službena osoba moraju ostati na tom plovilu sve dok se ne iskrca prekrcani ulov. Plovilo na koje je obavljen prekrcaj iskrcava prekrcani ulov u luci države članice koja je u tu svrhu određena u skladu s uvjetima iz članka 43. stavka 4. i u kojoj se ulov vaga u skladu s člankom 60. i člankom 61.

1. Pri donošenju višegodišnjeg plana Vijeće može odrediti da ulove vrsta obuhvaćenih višegodišnjim planom koji prelaze određeni prag, izražen u živoj masi, ribarska plovila moraju iskrcati u određenoj luci ili na mjestu blizu obale.

2. Ako se treba iskrcati količina ribe koja prelazi prag iz stavka 1., zapovjednik ribarskog plovila ►M5 Unije ◄ osigurava da se iskrcaj obavi isključivo u određenoj luci ili na mjestu blizu obale u ►M5 Uniji ◄ .

3. Ako se višegodišnji plan primjenjuje u okviru regionalne organizacije za upravljanje u ribarstvu, iskrcaji ili prekrcaji se mogu obavljati u lukama ugovorne strane ili surađujuće neugovorne strane te organizacije u skladu s pravilima koje je utvrdila dotična regionalna organizacija za upravljanje u ribarstvu.

4. Svaka država članica određuje luke ili mjesta blizu obale u kojima se obavlja iskrcaj iz stavka 2.

5. Da bi se luka ili mjesto blizu obale mogli smatrati određenom lukom, moraju biti ispunjeni sljedeći uvjeti:

6. Ako je neka luka ili mjesto blizu obale određeno za iskrcaj određene vrste na koju se primjenjuje višegodišnji plan, može se koristiti i za iskrcaj bilo koje druge vrste.

7. Države članice se izuzimaju od primjene točke (c) stavka 5. ako njihov nacionalni akcijski program kontrole donesen u skladu s člankom 46. sadrži plan provedbe kontrole u određenim lukama koji osigurava istu razinu kontrole od strane nadležnih tijela. Plan se smatra zadovoljavajućim ako ga je odobrila Komisija u skladu s postupkom iz članka 119.

1. Svi ulovi pridnenih stokova obuhvaćenih višegodišnjim planom koji su zadržani na ribarskom plovilu ►M5 Unije ◄ čija duljina preko svega iznosi 12 ili više metara stavljaju se, odvojeno po stokovima, u boksove, odjeljke ili spremnike tako da se oni mogu razlikovati od drugih boksova, odjeljaka ili spremnika.

2. Zapovjednici ribarskih plovila ►M5 Unije ◄ drže ulove pridnenih stokova obuhvaćenih višegodišnjim planom u skladu s planom slaganja tereta u kojem su navedena mjesta skladištenja pojedinih vrsta u brodskom skladištu.

3. Na ribarskom plovilu ►M5 Unije ◄ zabranjeno je držati u bilo kakvom boksu, odjeljku ili spremniku bilo koju količinu ulova pridnenih stokova obuhvaćenih višegodišnjim planom zajedno s nekom drugim proizvodom ribarstva.

1. Ako sveukupni ulovi stokova obuhvaćenih višegodišnjim planom dosegnu određeni prag nacionalne kvote, podaci o ulovima češće se dostavljaju Komisiji.

2. Vijeće donosi odluku o odgovarajućem pragu koji će se primjenjivati i o učestalosti slanja podataka iz stavka 1.

1. Države članice utvrđuju nacionalni akcijski program kontrole za svaki višegodišnji plan. Svi se nacionalni planovi kontrole dostavljaju Komisiji ili se, u skladu s člankom 115. točkom (a), objavljuju na zaštićenom dijelu internetske stranice države članice.

2. Države članice utvrđuju posebna referentna mjerila za inspekcijske preglede u skladu s Prilogom I. Ta se mjerila određuju na temelju upravljanja rizicima i periodično se revidiraju na temelju analize postignutih rezultata. Referentna mjerila za inspekcijske preglede postupno se razvijaju dok se ne postignu ciljana referentna mjerila utvrđena u Prilogu I.

Kod ribolova kod kojeg nije dopušteno koristiti se s više od jedne vrste alata, svi ostali ribolovni alati moraju biti privezani i složeni u skladu sa sljedećim uvjetima tako da se ne mogu odmah upotrijebiti:

1. Ribarsko plovilo ►M5 Unije ◄ mora imati opremu za pronalaženje i izvlačenje izgubljenog ribolovnog alata.

2. Zapovjednik ribarskog plovila ►M5 Unije ◄ koje je izgubilo ribolovni alata ili dio ribolovnog alata pokušava ga čim prije pronaći i izvući.

3. Ako se izgubljeni ribolovni alat ne može pronaći i izvući, zapovjednik plovila dostavlja nadležnom tijelu države članice koja je njegova država zastave, a ono nadležnom tijelu obalne države članice, sljedeće podatke u roku od 24 sata:

4. Ako nadležna tijela pronađu i izvuku ribolovni alat čiji gubitak nije bio prijavljen, ta tijela mogu naplatiti troškove od zapovjednika ribarskog plovila koje je izgubilo alat.

5. Država članica može izuzeti ribarska plovila ►M5 Unije ◄ koja plove pod njezinom zastavom i kraća su od 12 metara preko svega od zahtjeva utvrđenog stavkom 1. ako ta plovila:

1. Ako su ulovi koji su zadržani na ribarskom plovilu ►M5 Unije ◄ ostvareni mrežama s različitim najmanjim veličinama oka tijekom istoga izlaska u ribolov, sastav po vrstama izračunava se za svaki dio ulova koji je izvađen pod različitim okolnostima. U tu svrhu, sve promjene u odnosu na ranije korištenu veličinu oka mrežnog tega, kao i sastav ulova na plovilu u trenutku svake takve promjene, unose se u očevidnik o ribolovu.

2. Ne dovodeći u pitanje članak 44., mogu se, u skladu s postupkom iz članka 119., donijeti detaljna pravila o obvezi vođenja plana slaganja prerađenih proizvoda, prema vrstama, u kojem je naveden njihov raspored u brodskom skladištu.

1. Svi ulovi ispod primjenjive minimalne referentne veličine za očuvanje koji su zadržani na ribarskom plovilu Unije stavljaju se u boksove, odjeljke ili spremnike tako da ih se može razlikovati od drugih boksova, odjeljaka ili spremnika. Ti ulovi ne smiju se držati zajedno s drugim proizvodima ribarstva.

3. Države članice u slučajevima iz stavka 2. sastav ulova prate putem uzorkovanja.

Države članice osiguravaju da ulov obuhvaćen de minimis izuzećem iz članka 15. stavka 5. točke (c) Uredbe (EU) br. 1380/2013 ne premaši postotak izuzeća utvrđenog u odgovarajućoj mjeri Unije.

Ako se ulovi ispod primjenjive minimalne referentne veličine za očuvanje iskrcavaju, ti se ulovi skladište odvojeno te se s njima postupa na način da ih je moguće razlučiti od proizvoda ribarstva namijenjenih izravnoj prehrani ljudi. Države članice nadziru usklađenost s ovom obvezom u skladu s člankom 5.

1. Ribolovne aktivnosti ribarskih plovila ►M5 Unije ◄ i ribolovnih plovila trećih zemalja u ribolovnim zonama u kojima je Vijeće utvrdilo područja ograničenog ribolova nadzire centar za praćenje ribarstva obalne države članice, koji mora imati sustav ta otkrivanje i evidentiranje ulaska plovila u područja ograničenog ribolova, njihova prolaska kroz ta područja i njihova izlaska iz tih područja.

2. Osim stavka 1., Vijeće utvrđuje datum od kojeg ribarska plovila moraju imati instaliran operativan sustav koji upozorava zapovjednika na ulazak u područje ograničenog ribolova i izlazak iz njega.

3. Nakon što ribarsko plovilo uđe u područje ograničenog ribolova, podaci se moraju slati najmanje jednom svakih 30 minuta.

4. Prolazak kroz područje ograničenog ribolova dopušta se, pod sljedećim uvjetima, svim ribarskim plovilima kojima nije odobren ribolov na takvim područjima:

5. Ovaj se članak primjenjuje na ribarska plovila ►M5 Unije ◄ i ribarska plovila trećih zemalja čija duljina preko svega iznosi 12 ili više metara.

1. Ako ulov neke vrste ili skupine vrsta dosegne graničnu razinu utvrđenu u skladu s postupkom iz članka 119., na dotičnom se području privremeno zabranjuje predmetni ribolov u skladu s ovim odjeljkom.

2. Granična razina ulova određuje se na temelju uzorkovanja obavljenog prema metodi koju odredi Komisija u skladu s postupkom iz članka 119., i to kao postotak ili masa određene vrste ili skupine vrsta u odnosu na ukupni ulov dotične ribe ostvaren jednim izvlačenjem.

3. Detaljna pravila za primjenu ovog odjeljka mogu se donijeti u skladu s postupkom iz članka 119.

1. Ako količina ulova premaši graničnu razinu u dva uzastopna izvlačenja, ribarsko plovilo mora, prije nego nastavi ribolov, promijeniti ribolovno područje i udaljiti se najmanje pet nautičkih milja, ili dvije nautičke milje ako se radi o ribarskom plovilu kraćem od 12 metara preko svega, od pozicije prethodnog izvlačenja te o tome odmah obavijestiti nadležna tijela obalne države članice.

2. U skladu s postupkom iz članka 119., Komisija može na vlastitu inicijativu ili na zahtjev dotične države članice izmijeniti udaljenost iz stavka 1.

1. Ako službena osoba, promatrač zadužen za kontrolu ili istraživačka platforma otkriju da je dosegnuta granična razina ulova, službena osoba, promatrač obalne države članice koji je zadužen za kontrolu ili osoba koja sudjeluje u zajedničkoj operaciji na temelju plana zajedničkog korištenja sredstava o tome odmah obavješćuje nadležna tijela obalne države članice.

2. Na temelju informacija primljenih u skladu sa stavkom 1., obalna država članica odmah donosi odluku o zabrani ribolova na dotičnom području u stvarnom vremenu. Za donošenje te odluke može se koristiti i informacijama primljenim u skladu s člankom 52. ili svim drugim informacijama kojima raspolaže. Odlukom o zabrani ribolova u stvarnom vremenu jasno se utvrđuje zemljopisno područje dotične ribolovne zone, trajanje zabrane i uvjeti koji uređuju ribolov na tom području za vrijeme zabrane.

3. Ako područje iz stavka 2. spada pod više jurisdikcija, dotična država članica bez odgađanja obavješćuje susjedne obalne države članice o svojim nalazima i odluci o zabrani ribolova. Susjedne obalne države članice bez odgađanja zabranjuju ribolov na svom dijelu tog područja.

4. Zabrana u stvarnom vremenu iz stavka 2. je nediskriminirajuća i primjenjuje se samo na ribarska plovila koja su opremljena za ribolov dotičnih vrsta i/ili imaju odobrenje za ribolov u dotičnoj ribolovnoj zoni.

5. Obalna država članica bez odgađanja obavješćuje Komisiju, sve države članice i treće zemlje čijim je ribarskim plovilima odobreno djelovanje na dotičnom području da je na njemu uvedena zabrana ribolova u stvarnom vremenu.

6. Komisija može u svakom trenutku zahtijevati od države članice da zabranu ribolova u stvarnom vremenu ukine ili izmijeni, i to s trenutačnim učinkom, ako joj dotična država članica ne dostavi dovoljno informacija o tome da je granična razina ulova dosegnuta u skladu s člankom 51.

7. Ribolovne aktivnosti na području iz stavka 2. zabranjuju se u skladu s odlukom o zabrani ribolova u stvarnom vremenu.

1. Na temelju informacija koje ukazuju na to da je dosegnuta granična razina ulova, Komisija može uvesti privremenu zabranu ribolova na određenom područje, ako obalna država članica sama ne uvede takvu zabranu.

2. Komisija o tome odmah obavješćuje države članice i treće zemlje čija ribarska plovila djeluju na području na kojem je uvedena zabrana te na svojoj službenoj internetskoj stranici bez odgađanja objavljuje kartu s koordinatama područja na kojem je uvedena privremena zabrana i navodi trajanje zabrane i uvjete koji uređuju ribolov na tom konkretnom području.

1. Države članice osiguravaju da se rekreacijski ribolov na njihovom području i u vodama ►M5 Unije ◄ obavlja na način koji je u skladu s ciljevima i pravilima zajedničke ribarstvene politike.

2. Zabranjeno je stavljanje na tržište ulova ostvarenog rekreacijskim ribolovom.

3. Ne dovodeći u pitanje Uredbu (EZ) br. 199/2008, države članice, na temelju plana uzorkovanja, nadziru ulove stokova obuhvaćenih planom obnove koji su ostvareni rekreacijskim ribolovom s plovila koja plove pod njihovim zastavama i s plovila trećih zemalja u vodama koje su pod njihovom suverenošću ili jurisdikcijom. Ribolov s obale nije uključen.

4. Znanstveni, tehnički i gospodarski odbor za ribarstvo (STECF) ocjenjuje biološki utjecaj rekreacijskog ribolova iz stavka 3. Ako se utvrdi da rekreacijski ribolov ima značajan utjecaj, Vijeće može donijeti odluku, u skladu s postupkom iz članka 37. Ugovora, da se na rekreacijski ribolov iz stavka 3. primjenjuju posebne mjere upravljanja, kao što su odobrenja za ribolov i deklaracije o ulovu.

5. Detaljna pravila za primjenu ovog članka donose se u skladu s postupkom iz članka 119.

1. Svaka je država članica dužna na vlastitom državnom području nadzirati primjenu pravilâ zajedničke ribarstvene politike u svim fazama stavljanja na tržište proizvodâ ribarstva i akvakulture, od prve prodaje do maloprodaje, uključujući prijevoz. Države članice posebno osiguravaju da uporaba proizvodâ ribarstva koji su ispod primjenjive minimalne referentne veličine za očuvanje koji podliježu obvezi iskrcavanja utvrđenoj u članku 15. Uredbe (EU) br. 1380/2013 bude ograničena na svrhe koje nisu izravna prehrana ljudi.

2. Ako je zakonodavstvom ►M5 Unije ◄ utvrđena najmanja dopuštena lovna veličina za određenu vrstu, gospodarski subjekti koji su odgovorni za otkup, prodaju, skladištenje i prijevoz moraju moći dokazati zemljopisno podrijetlo proizvoda.

3. Države članice osiguravaju da svi ulovljeni ili sakupljeni proizvodi ribarstva i akvakulture budu prije prve prodaje razvrstani u serije.

4. Količine manje od 30 kg po vrsti koje su podrijetlom iz istog područja upravljanja i dolaze s više ribarskih plovila, može u serije razvrstati organizacija proizvođača čiji je član korisnik ribarskog plovila ili registrirani kupac prije prve prodaje. Organizacija proizvođača i registrirani kupac moraju najmanje tri godine čuvati podatke o podrijetlu sadržaja serije u koje su razvrstani ulovi s više plovila.

5. Količine proizvodâ ribarstva od više vrsta, koje se sastoje od jedinki ispod primjenjive najmanje referentne veličine za očuvanje koje potječu iz istog odgovarajućeg zemljopisnog područja i s istog ribarskog plovila ili skupine ribarskih plovila, mogu se prije prve prodaje razvrstati u serije.

1. Države članice osiguravaju da se proizvodi na koje se primjenjuju zajednički tržni standardi izlažu za prvu prodaju, nude na prodaju prvi put, prodaju ili na drugi način stavljaju na tržište jedino ako su u skladu s tim standardima. ►M1 Države članice poduzimaju provjere kako bi osigurale usklađenost. Provjere se mogu obavljati u svim fazama trženja i tijekom prijevoza. ◄

2. Proizvodi koji se povlače s tržišta u skladu s Uredbom (EZ) br. 104/2000 moraju udovoljavati zajedničkim tržnim standardima, posebno kategorijama svježine.

3. Gospodarski subjekti odgovorni za otkup, prodaju, skladištenje ili prijevoz serija proizvoda ribarstva i akvakulture moraju biti u stanju dokazati da proizvodi udovoljavaju minimalnim tržnim standardima u svim fazama.

1. Ne dovodeći u pitanje Uredbu (EZ) br. 178/2002, sve serije proizvoda ribarstva i akvakulture moraju biti sljedive u svim fazama proizvodnje, prerade i distribucije, od izlova ili sakupljanja do maloprodaje.

2. Proizvodi ribarstva i akvakulture koji se stavljaju ili će se vjerojatno staviti na tržište u ►M5 Uniji ◄ moraju biti na odgovarajući način označeni kako bi se osigurala sljedivost svake serije.

3. Serije proizvoda ribarstva i akvakulture mogu se nakon prve prodaje združiti ili razdijeliti jedino ako ih je moguće slijediti do faze izlova ili sakupljanja.

4. Države članice osiguravaju da gospodarski subjekti imaju uspostavljene sustave i postupke za identifikaciju svakoga gospodarskog subjekta koji im je isporučio serije proizvoda ribarstva i akvakulture kao i onog kojem su ti proizvodi isporučeni. Ti se podaci stavljaju na raspolaganje nadležnim tijelima na njihov zahtjev.

5. Za sve serije proizvoda ribarstva i akvakulture minimalni zahtjevi u pogledu označivanja i potrebnih podataka uključuju:

►C1 6. Države članice osiguravaju da informacije koje su navedene u točki (g) stavka 5. budu ◄ dostupne potrošačima u fazi maloprodaje.

7. Informacije navedene u točkama (a) do (f) stavka 5. ne primjenjuju se na proizvode ribarstva i akvakulture koji se uvoze u ►M5 Uniju ◄ i za koje je dostavljena potvrda o ulovu u skladu s Uredbom (EZ) br. 1005/2008.

8. Od zahtjeva utvrđenih ovih člankom države članice mogu izuzeti male količine proizvoda koje se prodaju potrošačima izravno s ribarskih plovila, pod uvjetom da njihova vrijednost ne prelazi 50 eura dnevno. Svaka izmjena ove granične vrijednosti donosi se u skladu s postupkom iz članka 119.

9. Detaljna pravila za primjenu ovog članka donose se u skladu s postupkom iz članka 119.

1. Države članice osiguravaju da se prva prodaja ili registracija svih proizvoda ribarstva obavi u aukcijskom centru ili kod registriranog kupca ili kod organizacije proizvođača.

2. Kupac koji u prvoj prodaji kupuje proizvode ribarstva s ribarskog plovila mora biti registriran kod nadležnih tijela države članice u kojoj se obavlja prva prodaja. U svrhu registracije, svaki se kupac identificira prema PDV broju, poreznom identifikacijskom broju ili drugoj jedinstvenoj identifikacijskoj oznaci pod kojom je uveden u nacionalne baze podataka.

3. Kupac koji kupi do 30 kg proizvoda ribarstva koji se nakon toga ne stavljaju na tržište, već se upotrebljavaju isključivo za osobnu potrošnju, izuzima se od odredbi ovog članka. Svaka izmjena ove granične vrijednosti donosi se u skladu s postupkom iz članka 119.

1. Država članica osigurava da se svi proizvodi ribarstva izvažu pomoću sustava koje su odobrila nadležna tijela, osim ako je donijela plan uzorkovanja koji je odobrila Komisija i zasniva se na metodologiji temeljenoj na procjeni rizika što ju je Komisija donijela u skladu s postupkom iz članka 119.

2. Ne dovodeći u pitanje posebne odredbe, vaganje se obavlja pri iskrcaju, prije nego se proizvodi ribarstva uskladište, prevezu ili prodaju.

3. Odstupajući od stavka 2., države članice mogu dopustiti da se proizvodi ribarstva izvažu na ribarskom plovilu, pod uvjetom da je donesen plan uzorkovanja iz stavka 1.

4. Registrirani kupci, registrirani aukcijski centri ili druga tijela ili osobe koji su odgovorni za prvo stavljanje na tržište proizvoda ribarstva u državi članici, odgovorni su za točnost postupka vaganja, osim ako se u skladu sa stavkom 1. vaganje obavlja na ribarskom plovilu, kada je za to odgovoran zapovjednik plovila.

5. Rezultat koji se dobije vaganjem koristi se za popunjavanje iskrcajnih deklaracija, prijevoznih dokumenata, prodajnih listova i potvrda o preuzimanju.

6. Nadležna tijela države članice mogu propisati da se svaka količina proizvoda ribarstva koja se prvi put iskrcava u toj državi članici mora izvagati u nazočnosti službenih osoba prije nego se s iskrcajnog mjesta preveze na drugu lokaciju.

7. Detaljna pravila o metodologiji temeljenoj na procjeni rizika i postupcima vaganja utvrđuju se u skladu s postupkom iz članka 119.

1. Odstupajući od članka 60. stavka 2., države članice mogu dopustiti vaganje proizvoda ribarstva nakon njihova prijevoza s iskrcajnog mjesta, pod uvjetom da se prevezu na odredište na području dotične države članice i da je ta država članica donijela plan kontrole koji je odobrila Komisija i zasniva se na metodologiji temeljenoj na procjeni rizika što ju je Komisija donijela u skladu s postupkom iz članka 119.

2. Odstupajući od stavka 1., nadležna tijela države članice u kojoj su proizvodi ribarstva iskrcani mogu dopustiti da se ti proizvodi prije vaganja prevezu registriranim kupcima, registriranim aukcijskim centrima ili drugim tijelima ili osobama koji su odgovorni za prvo stavljanje na tržište proizvoda ribarstva u drugoj državi članici. Ovo se dopuštenje izdaje pod uvjetom da dotične države članice provode zajednički program kontrole iz članka 94., koji je odobrila Komisija i zasniva se na metodologiji temeljenoj na procjeni rizika što ju je Komisija donijela u skladu s postupkom iz članka 119.

1. Registrirani kupci, registrirani aukcijski centri ili druga tijela ili osobe koje su odobrile države članice, čiji godišnji promet ostvaren prvom prodajom proizvoda ribarstva iznosi manje od 200 000 eura a koji su odgovorni su za prvo stavljanje na tržište proizvoda ribarstva iskrcanih u državi članici, dostavljaju, po mogućnosti elektroničkim putem, u roku od 48 sati nakon prve prodaje, prodajni list nadležnim tijelima države članice na čijem je području obavljena prva prodaja. Ti kupci, aukcijski centri, tijela ili osobe odgovorni su za točnost prodajnih listova.

2. Država članica može propisati ili dopustiti registriranim kupcima, registriranim aukcijskim centrima, ili drugim tijelima ili osobama koje su odobrile države članice, čiji godišnji promet ostvaren prvom prodajom proizvoda ribarstva iznosi manje od 200 000 eura da u elektroničkom obliku bilježe i elektroničkim putem šalju podatke iz članka 64. stavka 1.

3. Ako država članica na čijem je području obavljena prva prodaja nije država članica pod čijom zastavom plovi ribarsko plovilo koje je iskrcalo ribu, ona osigurava da po primitku odgovarajućih informacija kopija podataka iz prodajnog lista bude dostavljena, po mogućnosti elektroničkim putem, nadležnim tijelima države članice koja je država zastave.

4. Ako se prvo stavljanje na tržište proizvoda ribarstva ne obavlja u državi članici u kojoj su proizvodi iskrcani, država članica koja je odgovorna za kontrolu prvog stavljanja na tržište osigurava da po primitku prodajnog lista njegova kopija bude poslana, po mogućnosti elektroničkim putem, nadležnim tijelima koja su odgovorna za kontrolu iskrcaja dotičnih proizvoda i nadležnim tijelima države članice pod čijom zastavom plovi ribarsko plovilo.

5. Ako se iskrcaj obavi izvan ►M5 Unije ◄ i prva prodaja u trećoj zemlji, zapovjednik ili predstavnik zapovjednika ribarskog plovila dostavlja, po mogućnosti elektroničkim putem, nadležnom tijelu države članice koja je država zastave kopiju prodajnog lista ili drugi istovrijedni dokument koji sadrži istu razinu informacija, i to u roku od 48 sati nakon prve prodaje.

6. Ako prodajni list ne odgovara računu ili dokumentu koji ga zamjenjuje, kako je predviđen člancima 218. i 219. Direktive Vijeća 2006/112/EZ od 28. studenoga 2006. o zajedničkom sustavu poreza na dodanu vrijednost ( 27 ), dotična država članica donosi potrebne odredbe kako bi osigurala da podaci o cijeni bez poreza za isporuku robe kupcima budu jednaki podacima koji su navedeni na računu. Države članice donose potrebne odredbe kako bi osigurale da podaci o cijeni bez poreza za isporuku robe kupcima budu jednaki podacima koji su navedeni na računu.

1. Registrirani kupci, registrirani aukcijski centri, ili druga tijela ili osobe koje su odobrile države članice, čiji godišnji promet ostvaren prvom prodajom proizvoda ribarstva iznosi 200 000 eura ili više evidentiraju podatke iz članka 64. stavka 1. u elektroničkom obliku i elektroničkim ih putem šalju, u roku od 24 sata nakon završetka prve prodaje, nadležnim tijelima države članice na čijem je području obavljena prva prodaja.

2. Države članice na isti način, elektroničkim putem, prenose informacije o prodajnim listovima iz članka 62. stavaka 3. i 4.

2. Detaljna pravila za primjenu ovog članka donose se u skladu s postupkom iz članka 119.

1. Za proizvode ribarstva iskrcane s određenih kategorija ribarskih plovila ►M5 Unije ◄ kraćih od 10 metara preko svega ili za količine iskrcanih proizvoda ribarstva koje po vrsti ne prelaze 30 kg ekvivalenta žive mase Komisija može, u skladu s postupkom iz članka 119., odobriti izuzeće od obveze dostavljanja prodajnih listova nadležnim tijelima ili drugim odobrenim tijelima države članice. Ta se izuzeća mogu odobriti jedino u slučajevima kada je dotična država članica uspostavila prihvatljiv sustav uzorkovanja u skladu s člancima 16. i 15.

2. Kupac koji kupi do 30 kg proizvoda ribarstva koji se nakon toga ne stavljaju na tržište, već se upotrebljavaju isključivo za osobnu potrošnju, izuzima se od odredbi utvrđenih člancima 62., 63. i 64. Svaka izmjena ove granične vrijednosti donosi se u skladu s postupkom iz članka 119.

1. Ne dovodeći u pitanje posebne odredbe propisane višegodišnjim planovima, u slučajevima kada su proizvodi ribarstva namijenjeni prodaji u kasnijoj fazi registrirani kupci, registrirani aukcijski centri ili druga tijela ili osobe čiji godišnji promet ostvaren prvom prodajom proizvoda ribarstva iznosi manje od 200 000 eura a koji su odgovorni su za prvo stavljanje na tržište proizvoda ribarstva iskrcanih u državi članici, dostavljaju, u roku od 48 sati nakon iskrcaja, potvrdu o preuzimanju nadležnim tijelima države članice u kojoj je obavljeno preuzimanje. Ti kupci, aukcijski centri ili druga tijela ili osobe odgovorni su za dostavljanje potvrde o preuzimanju i za njezinu točnost.

2. Ako država članica u kojoj je obavljeno preuzimanje nije država članica pod čijom zastavom plovi ribarsko plovilo koje je iskrcalo ribu, ona osigurava da po primitku odgovarajućih informacija kopija potvrde o preuzimanju bude dostavljena, po mogućnosti elektroničkim putem, nadležnim tijelima države članice koja je država zastave.

1. Ne dovodeći u pitanje posebne odredbe propisane višegodišnjim planovima, u slučajevima kada su proizvodi ribarstva namijenjeni prodaji u kasnijoj fazi registrirani kupci, registrirani aukcijski centri ili druga tijela ili osobe čiji godišnji promet ostvaren prvom prodajom proizvoda ribarstva iznosi 200 000 eura ili više a koji su odgovorni su za prvo stavljanje na tržište proizvoda ribarstva iskrcanih u državi članici, evidentiraju podatke iz članka 66. u elektroničkom obliku i elektroničkim ih putem šalju u roku od 24 sata nadležnim tijelima države članice u kojoj je obavljeno preuzimanje.

2. Države članice elektroničkim putem prenose informacije o potvrdama o preuzimanju iz članka 66. stavka 2.

1. Proizvode ribarstva koji su iskrcani u ►M5 Uniji ◄ , bilo neprerađeni ili prerađeni na plovilu, za koje nije dostavljen ni prodajni list ni potvrda o preuzimanju u skladu s člancima 62., 63., 66. i 67., a prevoze se na mjesto koje nije iskrcajno mjesto, mora pratiti, sve dok se ne obavi prva prodaja, dokument koji je sastavio prijevoznik. U roku od 48 sati od utovara prijevoznik dostavlja prijevozni dokument nadležnim tijelima države članice na čijem je području obavljen iskrcaj ili drugim tijelima koje je odobrila dotična država članica.

2. Prijevoznik se izuzima od obveze prema kojoj prijevozni dokument mora pratiti proizvode ribarstva ako je prije početka prijevoza prijevozni dokument dostavljen elektroničkim putem nadležnim tijelima države članice koja je država zastave, koja moraju, u slučaju kad se proizvodi prevoze u državu članicu koja nije država članica u kojoj je obavljen iskrcaj, odmah po primitku proslijediti prijevozni dokument nadležnim tijelima države članice u kojoj će se obaviti prvo stavljanje na tržište.

3. U slučaju kad se proizvodi prevoze u državu članicu koja nije država članica u kojoj je obavljen iskrcaj, prijevoznik također dostavlja, u roku od 48 sati od utovara proizvoda ribarstva, kopiju prijevoznog dokumenta nadležnim tijelima države članice u kojoj će se proizvodi prvi put staviti na tržište. U vezi s tim, država članica u kojoj se proizvodi prvi put stavljaju na tržište može zahtijevati dodatne informacije od države članice u kojoj je obavljen iskrcaj.

6. Nadležna tijela država članica mogu odobriti izuzeća od obveze utvrđene stavkom 1. ako se proizvodi ribarstva prevoze unutar lučkog područja ili najdalje 20 km od iskrcajnog mjesta.

7. Ako se proizvodi ribarstva koji su u prodajnom listu prijavljeni kao prodani prevoze na mjesto koje nije iskrcajno mjesto, prijevoznik mora moći dokumentom dokazati da je obavljena kupoprodaja.

8. Prijevoznik se oslobađa obveze utvrđene ovim člankom ako je prijevozni dokument zamijenjen kopijom iskrcajne deklaracije predviđene člankom 23. koja se odnosi na prevožene količine ili drugim istovrijednim dokumentom koji sadrži istu razinu informacija.

1. U skladu s člankom 6. stavkom 1. Uredbe (EZ) br. 104/2000 države članice provode kontrole u redovitim vremenskim razmacima kako bi osigurale:

2. Kako bi provjerila poštuju li se pravila koja se odnose na organizacije proizvođača i utvrđena su člankom 5. i člankom 6. stavkom 1. točkom (b) Uredbe (EZ) br. 104/2000, Komisija obavlja kontrole te na temelju njih, prema potrebi, može od država članica zahtijevati da povuku priznanje.

3. Svaka država članica provodi odgovarajuće kontrole kako bi provjerila ispunjava li svaka organizacija proizvođača obveze koje su utvrđene operativnim programom za dotičnu ribolovnu godinu u skladu s Uredbom (EZ) br. 2508/2000 te u slučaju da se te obveze ne ispunjavaju primjenjuje kazne predviđene člankom 9. stavkom 3. Uredbe (EZ) br. 104/2000.

Države članice provode sve kontrole povezane s režimom cijena i intervencija, a posebno one koje se odnose na:

1. Države članice provode nadzor u vodama ►M5 Unije ◄ koje su pod njihovom suverenošću ili jurisdikcijom pomoću:

2. Ako podaci dobiveni uočavanjem ili detekcijom ne odgovaraju dugim podacima kojima raspolaže država članica, ona provodi sve potrebne istražne radnje kako bi mogla odrediti odgovarajuće daljnje mjere.

3. Ako se uočavanje ili detekcija odnosi na ribarsko plovilo druge države članice ili treće zemlje, a podaci ne odgovaraju dugim podacima kojima raspolaže obalna država članica, te ako ta obalna država članica ne može sama poduzeti daljnje mjere, ona bilježi svoja otkrića u izvješće o nadzoru koje odmah dostavlja, po mogućnosti elektroničkim putem, državi članici koja je država zastave ili dotičnoj trećoj zemlji. Ako se radi o plovilu treće zemlje, izvješće o nadzoru se dostavlja i Komisiji ili tijelu koje je ona odredila.

4. U slučaju da službena osoba države članice uoči ili otkrije ribarsko plovilo koje obavlja aktivnosti koje se mogu smatrati kršenjem pravila zajedničke ribarstvene politike, ona odmah sastavlja izvješće o nadzoru i šalje ga svojim nadležnim tijelima.

5. Sadržaj izvješća o nadzoru određuje se u skladu s postupkom iz članka 119.

1. Nakon što od druge države članice primi izvješće o nadzoru, država članica koja je država zastave odmah djeluje i provodi sve potrebne istražne radnje kako bi mogla odrediti odgovarajuće daljnje mjere.

2. Prema potrebi, svaka država članica koja nije dotična država članica pod čijom zastavom plovilo plovi provjerava je li uočeno plovilo, na koje se odnosi izvješće, obavljalo aktivnosti u vodama koje su pod njezinom suverenošću ili jurisdikcijom i jesu li proizvodi ribarstva s tog plovila bili iskrcani na njezinom području ili uvezeni na njezino područje, te ispituje njegovo dotadašnje poštovanje odgovarajućih mjera očuvanja i upravljanja resursima.

3. Komisija ili tijelo koje je ona odredila ili, prema potrebi, država članica koja je država zastave i ostale države članice ispituju i informacije, potkrijepljene odgovarajućim dokumentima, koje se odnose na uočena plovila, a dostavili su ih građani, organizacije civilnog društva, uključujući i organizacije za zaštitu okoliša, kao i predstavnici zainteresiranih strana iz sektora ribarstva ili trgovine ribom.

1. Ako Vijeće uspostavi program promatrača ►M5 Unije ◄ zaduženih za kontrolu, promatrači zaduženi za kontrolu koji se nalaze na ribarskim plovilima provjeravaju poštuje li dotično ribarsko plovilo pravila zajedničke ribarstvene politike. Oni izvršavaju sve zadatke predviđene programom promatrača, a posebno provjeravaju i bilježe aktivnosti i relevantne dokumente ribarskog plovila.

2. Promatrači zaduženi za kontrolu moraju biti kvalificirani za obavljanje svojih zadataka. Moraju biti neovisni u odnosu na vlasnika, zapovjednika i svakog člana posade ribarskog plovila. Ne smiju biti u nikakvoj ekonomskoj vezi s korisnikom plovila.

3. Promatrači zaduženi za kontrolu osiguravaju, u mjeri u kojoj je to moguće, da svojom prisutnošću na ribarskom plovilu ne sprečavaju niti ometaju ribolovne aktivnosti i uobičajeno djelovanje plovila.

4. Ako promatrač zadužen za kontrolu utvrdi da je počinjen ozbiljni prekršaj, o tome odmah obavješćuje nadležna tijela države članice koja je država zastave.

5. Promatrači zaduženi za kontrolu sastavljaju izvješće o promatranju, po mogućnosti u elektroničkom obliku, te ga odmah dostavljaju svojim nadležnim tijelima i nadležnim tijelima države članice koja je država zastave, koristeći se u tu svrhu, ako to smatraju potrebnim, sredstvima za elektronički prijenos koja se nalaze na plovilu. Države članice pohranjuju izvješće u bazu podataka iz članka 78.

6. Ako izvješće o promatranju upućuje na to da je promatrano plovilo obavljalo ribolovne aktivnosti koje su u suprotnosti s pravilima zajedničke ribarstvene politike, nadležna tijela iz stavka 4. poduzimaju sve odgovarajuće mjere kako bi ispitala slučaj.

7. Promatračima zaduženim za kontrolu koji su dodijeljeni njihovim plovilima zapovjednici ribarskih plovila ►M5 Unije ◄ osiguravaju odgovarajući smještaj, omogućuju rad i ne ometaju ih u obavljanju njihovih zadataka. Promatračima zaduženim za kontrolu zapovjednici ribarskih plovila ►M5 Unije ◄ također omogućuju pristup odgovarajućim dijelovima plovila kao i pristup ulovu i dokumentima plovila, uključujući elektroničke datoteke.

8. Sve troškove koji proizlaze iz aktivnosti promatrača zaduženih za kontrolu na temelju ovog članka snose države članice koje su države zastave. Države članice mogu djelomično ili u cijelosti naplatiti te troškove od korisnika ribarskih plovila koja plove pod njihovom zastavom i sudjeluju u dotičnom ribolovu.

9. Detaljna pravila za primjenu ovog članka mogu se donijeti u skladu s postupkom iz članka 119.

Ne dovodeći u pitanje članak 73. stavak 1. ove Uredbe, države članice mogu rasporediti promatrače zadužene za kontrolu na ribarska plovila koja plove pod njihovom zastavom radi praćenja ribolova koji podliježe obvezi iskrcavanja utvrđenoj u članku 15. Uredbe (EU) br. 1380/2013. Članak 73. stavci od 2. do 9. ove Uredbe primjenjuju se na te promatrače zadužene za kontrolu.

1. Države članice sastavljaju i ažuriraju popis službenih osoba zaduženih za obavljanje inspekcijskih pregleda.

2. Službene osobe izvršavaju svoje zadatke u skladu s pravom ►M5 Unije ◄ . One obavljaju inspekcijske preglede na nediskriminirajući način na moru, u lukama, tijekom prijevoza, u objektima za preradu i tijekom stavljanja na tržište proizvoda ribarstva.

4. Službene osobe mogu pregledati sve odgovarajuće prostore, palube i prostorije. Mogu također pregledati ulove, bilo da su prerađeni ili neprerađeni, mreže i ostale ribolovne alate, opremu, spremnike i ambalaže u kojima se nalazi riba ili proizvodi ribarstva, kao i sve bitne dokumente ili elektroničke poruke za koje smatraju da ih je potrebno pregledati kako bi se provjerila sukladnost s pravilima zajedničke ribarstvene politike. Mogu također ispitivati osobe za koje se smatra da imaju informacije o pitanjima koja su predmet inspekcijskog pregleda.

5. Službene osobe obavljaju inspekcijske preglede na način koji uzrokuje najmanje moguće smetnje ili neugodnosti za plovilo ili prijevozno sredstvo i njegove aktivnosti i za skladištenje, preradu i stavljanje na tržište ulova. Oni moraju, koliko je god to moguće, spriječiti svako pogoršanje kvalitete ulova tijekom inspekcijskog pregleda.

6. Detaljna pravila za primjenu ovog članka, posebno ona o metodologiji i obavljanju inspekcijskog pregleda, donose se u skladu s postupkom iz članka 119.

1. Korisnik plovila omogućuje siguran pristup plovilu, prijevoznom sredstvu ili prostorijama u kojima se proizvodi ribarstva čuvaju, prerađuju ili stavljaju na tržište. On mora osigurati sigurnost službenih osoba i ne smije sprečavati, zastrašivati ili ometati službene osobe u obavljanju njihovih dužnosti.

2. Detaljna pravila za primjenu ovog članka mogu se donijeti u skladu s postupkom iz članka 119.

1. Nakon svakog inspekcijskog pregleda službene osobe sastavljaju izvješće o inspekcijskom pregledu i šalju ga svojim nadležnim tijelima. Ovo se izvješće po mogućnosti sastavlja i šalje u elektroničkom obliku. Ako je inspekcijskom pregledu bilo podvrgnuto ribarsko plovilo koje plovi pod zastavom druge države članice i ako je tijekom tog pregleda utvrđen prekršaj, kopija izvješća o inspekcijskom pregledu mora se bez odgađanja poslati dotičnoj državi članici koja je država zastave. Ako je inspekcijskom pregledu bilo podvrgnuto ribarsko plovilo koje plovi pod zastavom treće zemlje i ako je tijekom tog pregleda utvrđen prekršaj, kopija izvješća o inspekcijskom pregledu mora se bez odgađanja poslati nadležnim tijelima dotične treće zemlje. Ako je inspekcijski pregled bio obavljen u vodama koje su pod jurisdikcijom druge države članice, kopija izvješća o inspekcijskom pregledu mora se bez odgađanja poslati toj državi članici.

2. O nalazima inspekcijskog pregleda službene osobe obavješćuju korisnika plovila, koji ima mogućnost dati primjedbe na inspekcijski pregled i nalaze. Primjedbe korisnika plovila uzimaju se u obzir u izvješću o inspekcijskom pregledu. Službene osobe navode u očevidniku o ribolovu da je obavljen inspekcijski pregled.

3. Kopija izvješća o inspekcijskom pregledu šalje se korisniku plovila u najkraćem mogućem roku, a u svakom slučaju najkasnije 15 radnih dana od završetka inspekcijskog pregleda.

4. Detaljna pravila za primjenu ovog članka donose se u skladu s postupkom iz članka 119.

Izvješća o inspekcijskom pregledu i izvješća o nadzoru koja su sastavili inspektori ►M5 Unije ◄ ili službene osobe druge države članice ili službene osobe Komisije prihvatljivi su dokaz u upravnim i sudskim postupcima svake države članice. Za utvrđivanje činjenica, oni će imati istu vrijednost kao i izvješća o inspekcijskom pregledu i izvješća o nadzoru države članice.

1. Države članice uspostavljaju i ažuriraju elektroničku bazu podataka u koju unose sva izvješća o inspekcijskom pregledu i izvješća o nadzoru koja su sastavile njihove službene osobe.

2. Detaljna pravila za primjenu ovog članka donose se u skladu s postupkom iz članka 119.

1. Komisija sastavlja popis inspektora ►M5 Unije ◄ u skladu s postupkom iz članka 119.

2. Ne dovodeći u pitanje primarnu odgovornost obalnih država članica, inspektori ►M5 Unije ◄ mogu obavljati inspekcijske preglede u skladu s ovom Uredbom u vodama ►M5 Unije ◄ kao i na ribarskim plovilima ►M5 Unije ◄ izvan voda ►M5 Unije ◄ .

4. Za izvršavanje svojih zadataka i pod uvjetima iz stavka 5. inspektori ►M5 Unije ◄ imaju odmah pristup:

i to u istom opsegu i pod istim uvjetima kao i službene osobe države članice u kojoj se obavlja inspekcijski pregled.

5. Inspektori ►M5 Unije ◄ nemaju policijske i izvršne ovlasti izvan područja države članice iz koje dolaze niti izvan voda ►M5 Unije ◄ koje su pod suverenošću i jurisdikcijom države članice iz koje dolaze.

6. Kada su imenovani kao inspektori ►M5 Unije ◄ , službene osobe Komisije ili tijela koje je ona odredila nemaju policijske i izvršne ovlasti.

7. Detaljna pravila za primjenu ovog članka donose se u skladu s postupkom iz članka 119.

Inspekcijski pregledi izvan voda države članice koja obavlja inspekcijski pregled

Inspekcijski pregledi ribarskih plovila izvan voda države članice koja obavlja inspekcijski pregled

1. Ne dovodeći u pitanje primarnu odgovornost obalne države članice, država članica može obavljati inspekcijske preglede ribarskih plovila koja plove pod njezinom zastavom u svim vodama ►M5 Unije ◄ izvan voda koje su pod suverenošću druge države članice.

2. Država članica može obavljati inspekcijske preglede u vezi s ribolovnim aktivnostima na ribarskim plovilima druge države članice u skladu s ovom Uredbom u svim vodama ►M5 Unije ◄ izvan voda koje su pod suverenošću druge države članice:

3. Država članica smije obavljati inspekcijske preglede ribarskih plovila ►M5 Unije ◄ koja plove pod zastavom druge države članice u međunarodnim vodama.

4. Država članica smije obavljati inspekcijske preglede ribarskih plovila koja plove pod njezinom zastavom ili zastavu druge države članice u vodama trećih zemalja u skladu s međunarodnim sporazumima.

5. Države članice imenuju nadležno tijelo koje će biti kontaktna točka za potrebe ovog članka. Kontaktna točka država članica mora biti dostupna 24 sata dnevno.

1. O zahtjevu države članice da joj se odobri obavljanje inspekcijskih pregleda ribarskih plovila u vodama ►M5 Unije ◄ koje nisu pod njezinom suverenošću ili jurisdikcijom, u skladu s člankom 80. stavkom 2. točkom (a), dotična obalna država članica donosi odluku u roku od 12 sati od trenutka podnošenja zahtjeva ili u odgovarajućem roku ako je razlog za podnošenje zahtjeva potjera započeta u vodama države članice koja obavlja inspekcijski pregled.

2. Odluka se odmah priopćava državi članici koja je podnijela zahtjev. Odluke se dostavljaju i Komisiji ili tijelu koje je ona odredila.

3. Zahtjevi za izdavanjem odobrenja odbijaju se u cijelosti ili u potrebnom opsegu samo zbog nužnih razloga. Odluke o odbijanju i razlozi takve odluke šalju se bez odgađanja državi članici koja je podnijela zahtjev i Komisiji ili tijelu koje je ona odredila.

Ako na temelju informacija prikupljenih tijekom inspekcijskog pregleda ili drugih relevantnih podataka službena osoba smatra da su prekršena pravila zajedničke ribarstvene politike, službena osoba:

Prekršaji otkriveni izvan voda države članice koja obavlja inspekcijski pregled

1. Ako se prekršaj otkrije inspekcijskim pregledom obavljenim u skladu s člankom 80., država članica koja je obavila inspekcijski pregled odmah dostavlja sažetak izvješća o inspekcijskom pregledu obalnoj državi članici ili, ako je inspekcijski pregled obavljen izvan voda ►M5 Unije ◄ , državi članici koja je država zastave dotičnog ribarskog plovila. Potpuno izvješće o inspekcijskom pregledu dostavlja se obalnoj državi članici i državi članici koja je država zastave u roku od 15 dana od inspekcijskog pregleda.

2. Obalna država članica ili, ako je inspekcijski pregled obavljen izvan voda ►M5 Unije ◄ , država članica koja je država zastave dotičnog ribarskog plovila, poduzima sve odgovarajuće mjere u vezi s prekršajem iz stavka 1.

1. Država članica koja je država zastave ili obalna država članica u čijim je vodama, prema sumnjama, ribarsko plovilo:

može, uz mjere iz poglavlja IV. Uredbe (EZ) br. 1005/2008, zahtijevati od ribarskog plovila da se odmah uputi prema luci u kojoj će se obaviti puna istraga.

2. Obalna država članica odmah i u skladu s postupkom propisanim nacionalnim pravom obavješćuje državu članicu koja je država zastave o istrazi iz stavka 1.

3. Službene osobe mogu ostati na ribarskom plovilu sve dotle dok se ne obavi pun istraga iz stavka 1.

4. Zapovjednik ribarskog plovila iz stavka 1. prekida sve ribolovne aktivnosti i odlazi u luku ako se to od njega zahtijeva.

Ne dovodeći u pitanje članak 83. stavak 2. i članak 86., ako u okviru inspekcijskog pregleda ili nakon njega nadležna tijela otkriju da su prekršena pravila zajedničke ribarstvene politike, nadležna tijela države članice koja je obavila inspekcijski pregled poduzimaju odgovarajuće mjere u skladu s glavom VIII. protiv zapovjednika dotičnog plovila ili protiv svake druge pravne ili fizičke osobe odgovorne za prekršaj.

1. Država članica na čijem je području ili u čijim je vodama otkriven prekršaj može prenijeti vođenje postupaka u vezi s prekršajem na nadležna tijela države članice koja je država zastave ili države članice čiji je državljanin počinitelj prekršaja, uz suglasnost dotične države članice i pod uvjetom da se takvim prijenosom povećavaju mogućnosti ostvarenja rezultata iz članka 89. stavka 2.

2. Država članica koja je država zastave može prenijeti vođenje postupaka u vezi s prekršajem na nadležna tijela države članice koja je obavila inspekcijski pregled, uz suglasnost dotične države članice i pod uvjetom da se takvim prijenosom povećavaju mogućnosti ostvarenja rezultata iz članka 89. stavka 2.

Države članice poduzimaju sve odgovarajuće mjere u vezi sa svakim prekršajem koji su u vodama pod njihovom suverenošću ili jurisdikcijom ili na ribarskim plovilima koja plove pod njihovom zastavom otkrili inspektori ►M5 Unije ◄ .

Korektivne mjere u slučaju da država članica u kojoj je obavljen iskrcaj ili prekrcaj ne pokrene postupak

1. Ako država članica u kojoj je obavljen iskrcaj ili prekrcaj nije država članica pod čijom zastavom plovi plovilo i ako njezina nadležna tijela ne poduzmu odgovarajuće mjere protiv odgovornih fizičkih ili pravnih osoba ili ne prenesu vođenje postupka u skladu s člankom 86., nezakonito iskrcane ili prekrcane količine mogu se uračunati u kvotu dodijeljenu državi članici u kojoj je obavljen iskrcaj ili prekrcaj.

2. Količine ribe koje treba uračunati u kvotu države članice u kojoj je obavljen iskrcaj ili prekrcaj utvrđuju se u skladu s postupkom iz članka 119. nakon što Komisija obavi savjetovanje s obje dotične države članice.

3. Ako država članica u kojoj je obavljen iskrcaj ili prekrcaj nema više na raspolaganju odgovarajuću kvotu, primjenjuje se članak 37. U tu se svrhu nezakonito iskrcane ili prekrcane količine ribe smatraju jednakima šteti koju je u skladu tim člankom pretrpjela država članica koja je država zastave.

1. Države članice osiguravaju sustavno poduzimanje odgovarajućih mjera, između ostalog i upravnih i kaznenih postupaka u skladu s nacionalnim pravom, protiv fizičkih ili pravnih osoba za koje se sumnja da su prekršile neko od pravila zajedničke ribarstvene politike.

2. Ukupna visina sankcija i prateće sankcije određuju se u skladu s odgovarajućim odredbama nacionalnoga prava, i to tako da osiguraju da osobama odgovornim za prekršaj bude uskraćena ekonomsku korist koja proizlazi iz prekršaja ne dovodeći pri tom u pitanje njihovo legitimno pravo obavljanja svoje profesije. Te sankcije moraju biti i takve da njihov učinak bude razmjeran težini prekršaja te da tako odvraćaju od ponovnog počinjena prekršaja iste vrste.

3. Države članice mogu primjenjivati sustav po kojem je kazna razmjerna prihodu pravne osobe ili ostvarenoj ili predviđenoj financijskoj koristi od počinjena prekršaja.

4. Nadležna tijela države članice koja je nadležna u slučaju prekršaja moraju odmah i u skladu s postupcima propisanim nacionalnim pravom obavijestiti države članice koje su države zastave, državu članicu čiji je državljanin počinitelj prekršaja, ili svaku drugu državu članicu koja se zanima za daljnje upravne mjere, kaznene postupke ili druge poduzete mjere o svim konačnim odlukama donesenim u vezi s tim prekršajem, kao i o broju kaznenih bodova dodijeljenih u skladu s člankom 92.

1. Osim aktivnosti iz članka 42. Uredbe (EZ) br. 1005/2008, za potrebe ove Uredbe i sljedeće se aktivnosti smatraju teškim prekršajima, ovisno o težini dotičnog prekršaja koju određuje nadležno tijelo države članice uzimajući u obzir kriterije kao što su vrsta štete, njezina vrijednost, ekonomski položaj počinitelja prekršaja i opseg prekršaja ili njegova ponavljanja:

2. Države članice osiguravaju da fizička osoba koja je počinila teški prekršaj ili pravna osoba koja se smatra odgovornom za teški prekršaj bude kažnjena učinkovitim, razmjernim i odvraćajućim upravnim sankcijama u skladu s različitim sankcijama i mjerama koje su predviđene poglavljem IX. Uredbe (EZ) br. 1005/2008.

3. Ne dovodeći u pitanje članak 44. stavak 2. Uredbe (EZ) br. 1005/2008, države članice izriču sankciju koja ima stvarni odvraćajući učinak i koja je, prema potrebi, određena prema vrijednosti proizvoda ribarstva dobivenih počinjenjem teškog prekršaja.

4. Pri određivanju sankcije države članice uzimaju u obzir i vrijednost štete koja je učinjena dotičnim ribolovnim resursima i morskom okolišu.

5. Države članice se, osim toga ili umjesto toga, mogu koristiti učinkovitim, proporcionalnim i odvraćajućim kaznenim sankcijama.

6. Osim sankcija predviđenih ovim poglavljem mogu se donijeti i druge sankcije ili mjere, posebno one koje su opisane u članku 45. Uredbe (EZ) br. 1005/2008.

Države članice odmah poduzimaju mjere kako bi spriječile zapovjednike ribarskih plovila ili druge fizičke i pravne osobe koje su zatečene u počinjenju teškog prekršaja kako je definiran člankom 42. Uredbe (EZ) br. 1005/2008, da nastave s činjenjem prekršaja.

1. Države članice primjenjuju sustav kaznenih bodova za teške prekršaje iz članka 42. stavka 1. točke (a) Uredbe (EZ) br. 1005/2008, na temelju kojeg se ovlašteniku povlastice za ribolov dodjeljuje odgovarajući broj kaznenih bodova zbog kršenja pravila zajedničke ribarstvene politike.

2. Ako fizička osoba počini teški prekršaj kojim su povrijeđena pravila zajedničke ribarstvene politike ili ako se pravna osoba smatra odgovornom za takav teški prekršaj, ovlašteniku povlastice za ribolov dodjeljuje se odgovarajući broj kaznenih bodova zbog prekršaja. Dodijeljeni se bodovi prenose na svakog budućeg ovlaštenika povlastice za ribolov za dotično ribarsko plovilo ako se to plovilo proda ili prenese ili se na drugi način promijeni vlasništvo nad njim nakon datuma prekršaja. Ovlaštenik povlastice za ribolov ima pravo na reviziju postupka u skladu s nacionalnim pravom.

3. Ako ukupni broj kaznenih bodova dosegne ili premaši neki određeni broj bodova, povlastica za ribolov automatski se oduzima za razdoblje od najmanje dva mjeseca. To razdoblje iznosi četiri mjeseca ako se povlastica za ribolov ukine po drugi put, osam mjeseci ako se povlastica za ribolov ukine po treći put te godinu dana ako se povlastica za ribolov ukine po četvrti put zbog činjenice da je ovlaštenik povlastice za ribolov prikupio određeni broj kaznenih bodova. Ako se ovlašteniku povlastice dodijeli određeni broj bodova po peti put, povlastica mu se trajno oduzima.

4. Ako u razdoblju od tri godine od datuma počinjena zadnjeg teškog prekršaja ovlaštenik povlastice za ribolov ne počini drugi teški prekršaj, brišu se svi kazneni bodovi povezani s tom povlasticom za ribolov.

5. Detaljna pravila za primjenu ovog članka donose se u skladu s postupkom iz članka 119.

6. Države članice uspostavljaju i sustav kaznenih bodova prema kojem se zapovjedniku plovila dodjeljuje odgovarajući broj kaznenih bodova zbog teškog prekršaja kojim je povrijedio pravila zajedničke ribarstvene politike.

1. Država članica upisuje u nacionalni registar sve prekršaje kojima su povrijeđena pravila zajedničke ribarstvene politike a koje su počinila plovila koja plove pod njezinom zastavom ili njezini državljani, kao i sankcije koje je izrekla te broj dodijeljenih kaznenih bodova. U svoj nacionalni registar prekršaja država članica upisuje i prekršaje koje su počinila plovila koja plove pod njezinom zastavom ili njezini državljani, a za koje je prekršajni progon poduzet u drugoj državi članici, nakon što je država članica koja je nadležna za dotični prekršaj obavijesti o pravomoćnoj odluci u skladu s člankom 90.

2. Pri poduzimanju daljnjih mjera u vezi s prekršajem kojim su povrijeđena pravila zajedničke ribarstvene politike država članica može zatražiti od drugih država članica da joj dostave informacije iz njihovog nacionalnog registra koje se odnose na ribarska plovila i osobe za koje se sumnja da su počinile dotični prekršaj ili su zatečene u počinjenju dotičnog prekršaja.

3. Ako država članica zatraži od druge države članice informacije u vezi s mjerama koje su poduzete u vezi s prekršajem, ta druga država članica može dostaviti odgovarajuće informacije o dotičnim ribarskim plovilima i osobama.

4. Podaci u nacionalnom registru prekršaja čuvaju se samo onoliko dugo koliko je nužno za potrebe ove Uredbe, ali uvijek najmanje tri kalendarske godine, računajući od godine koja slijedi nakon one u kojoj je informacija evidentirana.

Države članice mogu među sobom i na vlastitu inicijativu provoditi programe kontrole, inspekcijskih pregleda i nadzora u vezi s ribolovnim aktivnostima.

1. U skladu s postupkom iz članka 119. i u dogovoru s dotičnom državom članicom Komisija može odrediti na koje će se vrste ribolova primjenjivati posebni programi kontrole i inspekcije.

2. U posebnim programima kontrole i inspekcije iz stavka 1. navode se svrha, prioriteti i postupci kao i referentna mjerila za inspekcijske aktivnosti. Ta se mjerila određuju na temelju upravljanja rizicima i periodično se revidiraju nakon analize postignutih rezultata.

3. Nakon što višegodišnji plan stupi na snagu a prije nego što se počne primjenjivati posebni program kontrole i inspekcije, svaka država članica određuje referentna mjerila za inspekcijske aktivnosti na temelju upravljanja rizicima.

4. Dotične države članice donose potrebne mjere kako bi osigurale provedbu posebnih programa kontrole i inspekcije, posebno u pogledu potrebnih ljudskih i materijalnih resursa te razdoblja i zona u kojima će se ti programi primjenjivati.

1. Ispitivanjem informacija i pregledavanjem dokumenata te obavljanjem provjera, nezavisnih inspekcijskih pregleda i revizija Komisija kontrolira i ocjenjuje kako države članice primjenjuju pravila zajedničke ribarstvene politike te olakšava koordinaciju i suradnju među državama članicama. U tu svrhu Komisija može na vlastitu inicijativu i vlastitim sredstvima pokrenuti i provoditi istrage, provjere, inspekcijske preglede i revizije. Ona naročito može provjeravati:

2. Države članice surađuju s Komisijom kako bi joj olakšale obavljanje njezinih zadataka. Države članice osiguravaju da se provjerama, nezavisnim inspekcijskim pregledima i revizijama ne daje publicitet koji nanosi štetu misijama na terenu. Ako službene osobe Komisije naiđu na poteškoće pri obavljanju svojih dužnosti, dotične države članice Komisiji stavljaju na raspolaganje sredstva za izvršavanje njezina zadatka i službenim osobama Komisije omogućuju da ocijene dotične mjere kontrole i inspekcije.

Države članice nude Komisiju pomoć koja joj je potrebna za izvršavanje njezinih zadataka.

1. Službene osobe Komisije mogu obavljati provjere i inspekcijske preglede na ribarskim plovilima kao i u prostorima poduzeća i drugih tijela čije su aktivnosti povezane sa zajedničkom ribarstvenom politikom, te imaju pristup svim informacijama i dokumentima koji su im potrebni za izvršavanje njihovih zadataka, i to u istom opsegu i pod istim uvjetima kao i službene osobe države članice u kojoj se obavlja provjera i inspekcijski pregled.

2. Službene osobe Komisije imaju pravo praviti preslike odgovarajućih dokumenata te uzimati uzorke ako imaju opravdane razloge vjerovati da se ne poštuju pravila zajedničke ribarstvene politike. Od svake osobe koju zateknu u prostorima u kojima se obavlja inspekcijski pregled mogu zahtijevati da dokaže svoj identitet.

3. Službene osobe Komisije nemaju veće ovlasti od nacionalnih inspektora te nemaju policijske ni izvršne ovlasti.

4. Službene osobe Komisije moraju predočiti pisano ovlaštenje kojim dokazuju svoj identitet i funkciju.

5. Komisija izdaje pisane upute svojim službenim osobama u kojima su navedene njihove ovlasti i ciljevi njihove misije.

1. Kad god Komisija smatra da je to potrebno, njezine službene osobe mogu prisustvovati kontrolama koje obavljaju nacionalna nadležna tijela. U okviru tih provjera Komisija uspostavlja odgovarajuće kontakte s državama članicama kako bi se po mogućnosti uspostavio obostrano prihvatljivi program provjera.

2. Dotična država članica osigurava da dotična tijela ili osobe pristanu na provjere iz stavka 1.

3. Ako se kontrole i inspekcijski pregledi predviđeni u okviru početnog programa provjera ne mogu obaviti zbog činjeničnih razloga, službene osobe Komisije, u suradnji i dogovoru s nadležnim tijelima dotične države članice, mijenjaju početni program provjere.

4. U slučaju kontrola i inspekcija koje se obavljaju na moru ili iz zraka, zapovjednik plovila ili letjelice jedini je odgovoran za kontrolne i inspekcijske radnje. Pri obavljanju svojih dužnosti, on mora voditi računa o programu provjera iz stavka 1.

5. Komisija može organizirati da u pratnji njezinih službenih osoba koje odlaze u misiju u državu članicu bude jedna ili više službenih osoba iz druge države članice u ulozi promatrača. Na zahtjev Komisije, država članica pošiljateljica imenuje, prema potrebi u kratkom roku, nacionalne službene osobe izabrane za promatrače. Države članice mogu također sastaviti popis nacionalnih službenih osoba koje Komisija može pozvati da prisustvuju tim kontrolama i inspekcijskim pregledima. Komisija može, po svom nahođenju, pozvati nacionalne službene osobe koje su uvrštene u taj popis ili one o čijem je imenovanju bila obaviještena. Prema potrebi, Komisija stavlja taj popis na raspolaganje svim državama članicama.

6. Ako smatraju da je to potrebno, službene osobe Komisije mogu odlučiti obaviti provjere iz ovog članka bez prethodne obavijesti.

1. Ako postoje razlozi za sumnju na nepravilnosti u primjeni pravila zajedničke ribarstvene politike, Komisija može obaviti nezavisne inspekcijske preglede. Ona obavlja te inspekcijske preglede na vlastitu inicijativu i bez nazočnosti službenih osoba dotične države članice.

2. Svi se gospodarski subjekti mogu podvrgnuti nezavisnim inspekcijskim pregledima ako se ti pregledi smatraju potrebnima.

3. Pri nezavisnim inspekcijskim pregledima na području ili u vodama koje su pod suverenošću ili jurisdikcijom države članice primjenjuju se pravila postupanja dotične države članice.

4. Ako na području ili u vodama koje su pod suverenošću ili jurisdikcijom države članice službene osobe Komisije otkriju teški prekršaj kojim su povrijeđene odredbe ove Uredbe, službene osobe Komisije odmah o tome obavješćuju nadležna tijela dotične države članice, koja poduzimaju sve odgovarajuće mjere u vezi s tim prekršajem.

Komisija može obavljati revizije sustava kontrole država članica. Pri tim se revizijama može naročito ocjenjivati:

1. Komisija obavješćuje dotičnu državu članicu o preliminarnim nalazima provjera i nezavisnih inspekcijskih pregleda u roku od jednog dana od njihova obavljanja.

2. Službene osobe Komisije sastavljaju izvješće o provjeri, nezavisnom inspekcijskom pregledu ili reviziji nakon svake provjere, nezavisnog inspekcijskog pregleda, odnosno revizije. Izvješće se stavlja na raspolaganje dotičnoj državi članici u roku od mjesec dana od završetka provjere, nezavisnog inspekcijskog pregleda ili revizije. Državama članicama se daje mogućnost da u roku od mjesec dana daju svoje primjedbe na nalaze navedene u izvješću.

3. Države članice poduzimaju potrebne mjere na temelju izvješća iz stavka 2.

4. Komisija objavljuje konačna izvješća o provjeri, nezavisnom inspekcijskom pregledu i reviziji, zajedno s primjedbama dotične države članice, na zaštićenom dijelu svoje službene internetske stranice.

Daljnji postupci u vezi s izvješćima o provjeri, nezavisnom inspekcijskom pregledu i reviziji

1. Države članice dostavljaju Komisiji sve informacije o provedbi ove Uredbe koje ona od njih zatraži. U zahtjevu za pružanje informacija Komisija navodi razumni rok u kojem se one moraju dostaviti.

2. Ako Komisija smatra da je došlo do nepravilnosti u provedbi pravila zajedničke ribarstvene politike ili da postojeće odredbe o kontroli i metode kontrole u određenim državama članicama nisu učinkovite, ona o tome obavješćuje dotične države članice, koje potom provode upravnu istragu kojoj mogu nazočiti službene osobe Komisije.

3. Dotične države članice obavješćuju Komisiju o rezultatima istrage i dostavljaju joj izvješće sastavljeno najkasnije tri mjeseca od zahtjeva Komisije. Na opravdani zahtjev države članice Komisija može produljiti ovaj rok za razumno razdoblje.

4. Ako upravna istraga iz stavka 2. ne omogući uklanjanje nepravilnosti ili ako tijekom provjera i nezavisnih inspekcijskih pregleda iz članaka 98. i 99. ili tijekom revizije iz članka 100. Komisija utvrdi nedostatke u sustavu kontrole države članice, Komisija će zajedno s tom državom članicom sastaviti akcijski plan. Država članica poduzima potrebne mjere za provedbu tog akcijskog plana.

MJERE KOJIMA SE OSIGURAVA DA DRŽAVE ČLANICE POŠTUJU CILJEVE ZAJEDNIČKE RIBARSTVENE POLITIKE

1. Ako država članica ne ispunjava svoje obveze u vezi s provedbom višegodišnjeg plana te ako Komisija ima dokaze da je zbog neispunjavanja tih obveza ozbiljno ugroženo očuvanje dotičnog stoka, Komisija može za dotičnu državu članicu privremeno zabraniti ribolov na koji utječe takvo neispunjavanje obveza.

2. Komisija pismenim putem obavješćuje dotičnu državu članicu o svojim nalazima i odgovarajućoj dokumentaciji te određuje rok od najviše deset radnih dana u kojem država članica mora dokazati da se ribolov može sigurno nastaviti.

3. Mjere iz stavka 1. primjenjuju se jedino ako država članica ne odgovori na zahtjev Komisije u roku iz stavka 2. ili ako se odgovor smatra nezadovoljavajućim ili jasno upućuje na činjenicu da potrebne mjere nisu provedene.

4. Komisija ukida zabranu ako država članica dostavi Komisiji zadovoljavajuće pisane dokaze o tome da se ribolov može sigurno nastaviti.

1. Ako Komisija utvrdi da je država članica premašila kvote koje su dodijeljene, Komisija će smanjiti buduće kvote te države članice.

2. Ako u određenoj godini država članica prelovi kvotu, dodijeljeni dio ili udio koji joj je za određeni stok ili skupinu stokova na raspolaganju za tu godinu, Komisija će joj u sljedećoj godini ili sljedećim godinama smanjiti godišnju kvotu, dodijeljeni dio ili udio, i to primjenom faktora množenja u skladu sa sljedećom tablicom:

Međutim, u svim slučajevima u kojima prelov u odnosu na dopušteni iskrcaj iznosi 100 tona ili manje primjenjuje se smanjenje jednako prelovu * 1,00.

3. Uz faktore množenja iz stavka 2. i pod uvjetom da opseg prelova u odnosu na dopušteni iskrcaj premaši 10 % primjenjuje se faktor množenja od 1,5:

4. Ako je država članica u prethodnim godinama prelovila svoju kvotu, dodijeljeni dio ili udio koji su joj na raspolaganju za određeni stok ili skupinu stokova, Komisija može, nakon savjetovanja s dotičnom državom članicom, odbiti kvote u skladu s postupkom iz članka 119. od budućih kvota te države članice kako bi se uzela u obzir razinu prelova.

5. Ako se na kvotu, dodijeljeni dio ili udio koji su dodijeljeni za određeni stok ili skupinu stokova a koji su prelovljeni, ne može primijeniti smanjenje u skladu sa stavcima 1. i 2. jer ta kvota, dodijeljeni dio ili udio za taj stok ili skupinu stokova nije više na raspolaganju dotičnoj državi članici ili joj nije na raspolaganju u dovoljnoj mjeri, Komisija može, u skladu sa stavkom 1. i nakon savjetovanja s dotičnom državom članicom, u sljedećoj godini ili godinama smanjiti kvote za druge stokove ili skupine stokova koji su na raspolaganju toj državi članici na istom zemljopisnom području ili imaju istu komercijalnu vrijednost.

6. Detaljna pravila za primjenu ovog članka, a posebno pravila za određivanje dotičnih količina, mogu se donijeti u skladu s postupkom iz članka 119.

1. Ako Komisija utvrdi da je država članica premašila ribolovni napor koji joj je dodijeljen, Komisija će smanjiti budući ribolovni napor te države članice.

2. Ako se premaši ribolovni napor koji je na određenom zemljopisnom području ili za određenu vrstu ribolova dodijeljen državi članici, Komisija će u sljedećoj godini ili sljedećim godinama smanjiti ribolovni napor koji je na raspolaganju toj državi članici na dotičnom zemljopisnom području ili za dotičnu vrstu ribolova, i to primjenom faktora množenja u skladu sa sljedećom tablicom:

3. Ako se smanjenje iz stavka 2. ne može primijeniti na najveći dopušteni ribolovni napor koji je premašen, i to zbog toga jer takav najveći dopušteni ribolovni napor nije više na raspolaganju dotičnoj državi članici, ili joj nije na raspolaganju u dovoljnoj mjeri, Komisija može, u skladu sa stavkom 2., u sljedećoj godini ili godinama smanjiti ribolovni napor koji je na raspolaganju toj državi članici.

4. Detaljna pravila za primjenu ovog članka, a posebno pravila za određivanje dotičnog ribolovnog napora, mogu se donijeti u skladu s postupkom iz članka 119.

1. Ako postoje dokazi da država članica ne poštuje pravila koja se odnose na stokove obuhvaćene višegodišnjim planom te da to može ozbiljno ugroziti očuvanje tih stokova, Komisija može u sljedećoj godini ili godinama smanjiti godišnju kvotu, dodijeljeni dio ili udio koji su za određeni stok ili skupinu stokova dodijeljeni toj državi članici, i to u skladu s načelom proporcionalnosti i uzimajući u obzir štetu nanesenu dotičnim stokovima.

2. Komisija pismenim putem obavješćuje dotičnu državu članicu o svojim nalazima i određuje rok od najviše 15 radnih dana u kojem država članica mora dokazati da se ribolov može sigurno nastaviti.

4. Detaljna pravila za primjenu ovog članka, a posebno pravila za određivanje dotičnih količina, donose se u skladu s postupkom iz članka 119.

1. Ako postoje dokazi, između ostalog i oni koji se temelje na rezultatima uzorkovanja koje je provela Komisija, da ribolovne aktivnosti i/ili mjere koje poduzima država članica ili države članice dovode u pitanje mjere očuvanja i upravljanja donesene u okviru višegodišnjih planova ili dovode u opasnost morski ekosustav, zbog čega je potrebno odmah djelovati, Komisija može, na obrazloženi zahtjev bilo koje države članice ili na vlastitu inicijativu, donijeti odluku o poduzimanju hitnih mjera koje će trajati najviše šest mjeseci. Komisija može donijeti novu odluku kojom trajanje hitnih mjera produljuje za najviše šest mjeseci.

2. Hitne mjere predviđene stavkom 1. moraju biti proporcionalne opasnosti i mogu uključivati između ostalog:

3. Država članica dostavlja zahtjev iz stavka 1. istodobno Komisiji i dotičnim državama članicama. U roku od pet radnih dana od primitka zahtjeva te države članice mogu dostaviti Komisiji svoje primjedbe u pisanom obliku. Komisija donosi odluku u roku od 15 radnih dana od primitka zahtjeva.

4. Hitne mjere odmah stupaju na snagu. O njima se obavješćuju dotične države članice i objavljuju se u Službenom listu Europske unije.

5. U roku od 15 radnih dana od primitka obavijesti dotične države članice mogu odluku Komisije uputiti Vijeću na razmatranje.

6. U roku od mjesec dana od datuma primitka te odluke, Vijeće može kvalificiranom većinom donijeti drugačiju odluku.

1. Najkasnije do 31. prosinca 2013. države članice uspostavljaju računalnu bazu podataka u svrhu potvrđivanja podataka evidentiranih u skladu s ovom Uredbom, kao i sustav potvrđivanja podataka.

2. Države članice osiguravaju da svi podaci evidentirani u skladu s ovom Uredbom budu točni, potpuni i dostavljeni u rokovima koji su utvrđeni u okviru zajedničke politike ribarstva. Posebice:

3. Sustav potvrđivanja podataka omogućuje da se u podacima odmah otkrije svaka nepodudarnost, pogreška i nedostatak informacija.

4. Države članice osiguravaju da svaka nepodudarnost otkrivena sustavom potvrđivanja podataka bude jasno prikazana u bazi podataka. U bazi podataka se moraju također označiti svi podaci koji su bili ispravljeni te navesti razlog ispravka.

5. Ako se utvrdi nepodudarnost podataka, dotična država članica obavlja potrebne istrage te, ako postoje razlozi za sumnju da je počinjen prekršaj, poduzima potrebne mjere.

6. Države članice osiguravaju da u bazama podataka budu jasno vidljivi datumi primitka, unosa i potvrđivanja podataka kao i datumi poduzimanja daljnjih mjera u slučaju otkrivenih nepodudarnosti.

7. Ako se podaci iz stavka 2. ne pošalju elektroničkim putem, države članice osiguravaju da se oni bez odgađanja ručno unesu u bazu podataka.

8. Države članice uspostavljaju nacionalni plan provedbe sustava potvrđivanja podataka, koji obuhvaća podatke navedene u točkama (a) i (b) stavka 2., kao i daljnje mjere u slučaju nepodudarnosti. Plan mora omogućiti državama članicama da na temelju upravljanja rizicima odrede redoslijed prednosti kod potvrđivanja podataka i unakrsnih provjera te kod daljnjih mjera u slučaju nepodudarnosti. Plan se dostavlja Komisiji na odobrenje do 31. prosinca 2011. Komisija će odobriti planove do 1. srpnja 2012., prethodno omogućivši državama članicama da unesu ispravke. Izmjene plana dostavljaju se Komisiji na odobrenje jednom godišnje.

9. Ako Komisija na temelju vlastite istrage utvrdi nepodudarnosti u podacima koji su uneseni u bazu podataka, ona može, nakon što predoči odgovarajuću dokumentaciju i obavi savjetovanje s državom članicom, zahtijevati od države članice da istraži zbog čega je došlo do nepodudarnosti te da prema potrebi ispravi podatke.

10. Baze podataka koje države članice uspostave i podaci koje one prikupe u skladu s ovom Uredbom smatraju se vjerodostojnima pod uvjetima koji su utvrđeni nacionalnim pravom.

1. Države članice osiguravaju da u svakom trenutku i bez prethodne obavijesti Komisija ili tijelo koje je ona odredila ima daljinski pristup svim podacima iz članka 115. Komisiji se također daje mogućnost da ručno ili automatski preuzme te podatke za bilo koje razdoblje ili bilo koji broj ribarskih plovila.

2. Države članice odobravaju pristup službenim osobama Komisije na temelju elektroničke potvrde koju je izdala Komisija ili tijelo koje je ona odredila.

Pristup se omogućuje na zaštićenom dijelu internetske stranice države članice o kojem se govori u članku 115.

3. Ne dovodeći u pitanje stavke 1. i 2., države članice mogu do 30. lipnja 2012. u suradnji s Komisijom i tijelom koje je ona odredila provesti jedan ili više pilot-projekata u vezi s daljinskim pristupom u stvarnom vremenu podacima država članica o ribolovnim mogućnostima, koji su evidentirani i potvrđeni u skladu s ovom Uredbom. Ako su i Komisija i dotična država članica zadovoljni rezultatima pilot-projekta i sve dok daljinski pristup funkcionira kako je dogovoreno, dotična država članica nije obvezna izvješćivati o ribolovnim mogućnostima na način opisan u članku 33. stavcima 2. i 8. Proučavaju se i ispituju načini i postupci pristupa podacima. Države članice moraju do 1. siječnja 2012. obavijestiti Komisiju planiraju li provoditi pilot-projekte. Od 1. siječnja 2013. Vijeće može donijeti odluku o drukčijem načinu i učestalosti slanja podataka Komisiji od strane država članica.

1. Svaka država članica koja je država zastave osigurava izravnu elektroničku razmjenu odgovarajućih informacija s ostalim državama članicama i, prema potrebi, s Komisijom ili tijelom koje je ona odredila, i to posebno slanjem:

2. Svaka obalna država članica osigurava izravnu elektroničku razmjenu odgovarajućih informacija s ostalim državama članicama i, prema potrebi, s Komisijom ili tijelom koje je ona odredila, posebno slanjem:

3. Detaljna pravila za primjenu ovog poglavlja, posebno ona o provjeri kvalitete, poštovanju rokova za slanje podataka, unakrsnim kontrolama, analizama i provjerama podataka te o utvrđivanju standardiziranog formata za preuzimanje i razmjenu podataka, donose se u skladu s postupkom iz članka 119.

1. Ova Uredba ne mijenja te ni na koji način ne utječe na razinu zaštite osoba pri obradi osobnih podataka koja im je zajamčena odredbama prava ►M5 Unije ◄ i nacionalnoga prava, a posebno ne mijenja ni obveze u vezi s obradom osobnih podataka koje na temelju Direktive 95/46/EZ imaju države članice niti obveze u vezi s obradom osobnih podataka koje pri izvršavaju svojih dužnosti imaju ustanove i tijela ►M5 Unije ◄ na temelju Uredbe (EZ) br. 45/200.

2. Prava osoba u pogledu njihovih registracijskih podataka koji se obrađuju u nacionalnim sustavima ostvaruju se u skladu sa zakonodavstvom države članice koja je pohranila njihove osobne podatke, a posebno u skladu s odredbama o provedbi Direktive 95/46/EZ, a što se tiče njihovih registracijskih podataka koji se obrađuju u sustavima ►M5 Unije ◄ , ta se prava ostvaruju u skladu s Uredbom (EZ) br. 45/2001.

1. Države članice i Komisija poduzimaju sve potrebne mjere kako bi osigurale da se s podacima koji su prikupljeni i primljeni u okviru ove Uredbe postupa u skladu s važećim pravilima o čuvanju profesionalne i poslovne tajne.

2. Podaci koji se razmjenjuju između država članica i Komisije ne smiju se prenositi drugim osobama osim onim u ustanovama država članica ili ►M5 Unije ◄ čija funkcija zahtijeva pristup tim podacima, osim uz izričito odobrenje država članica koje prenose podatke.

3. Podaci iz stavka 1. ne smiju se koristiti u svrhe drukčije od onih koje su predviđene ovom Uredbom, osim ako tijela koja šalju te podatke izričitu odobre njihovo korištenje u druge svrhe i pod uvjetom da važećim propisima u državi članici čija tijela primaju podatke nije zabranjeno takvo njihovo korištenje.

4. Na podatke koji se u okviru ove Uredbe šalju osobama koje rade za nadležna tijela, sudove, druga javna tijela i Komisiju ili tijelo koje je ona odredila, a čije bi otkrivanje dovelo u pitanje:

primjenjuju se važeći propisi o povjerljivosti podataka. Informacije se mogu uvijek otkriti ako je to potrebno radi prekida ili zabrane prekršaja kojim su povrijeđena pravila zajedničke ribarstvene politike.

5. Podaci iz stavka 1. imaju isti stupanj zaštite kao što je onaj koji je sličnim podacima osiguran nacionalnim zakonodavstvom države članice koja ih prima i odgovarajućim odredbama koje se primjenjuju na ustanove ►M5 Unije ◄ .

6. Ovaj se članak ne smije tumačiti u smislu da sprečava da se podaci dobiveni u skladu s ovom Uredbom koriste u okviru pravnih mjera ili postupaka poduzetih zbog nepoštovanja pravila zajedničke ribarstvene politike. Nadležna tijela države članice koja šalju podatke treba obavijestiti o svim slučajevima u kojima se navedeni podaci koriste u te svrhe.

7. Ovaj članak ne dovodi u pitanje obveze koje proizlaze iz međunarodnih konvencija i odnose se na uzajamnu pomoć u kaznenim stvarima.

1. Za potrebe ove Uredbe svaka država članica najkasnije do 1. siječnja 2012. uspostavlja službenu mrežnu stranicu dostupnu putem interneta, koja će sadržavati informacije navedene u člancima 115. i 116. Države članice dostavljaju Komisiji adresu svojih službenih internetskih stranica. Komisija može odlučiti izraditi zajedničke standarde i postupke kako bi osigurala transparentnu komunikaciju među državama članicama te između država članica, Agencije za kontrolu ribarstva Zajednice i Komisije, kao i slanje redovitih kratkih pregleda u kojima je prikazan odnosa između evidentiranih ribolovnih aktivnosti i ribolovnih mogućnosti.

2. Službena internetska stranica svake države članice sastoji se od dijela koji je dostupan javnosti i zaštićenog dijela. Na toj internetskoj stranici svaka država članica navodi, održava i ažurira podatke potrebne za kontrolu u skladu s ovom Uredbom.

Na dijelu svoje internetske stranice koji je dostupan javnosti države članice odmah objavljuju sljedeće podatke ili navode izravnu poveznicu na njih:

1. Na zaštićenom dijelu svoje internetske stranice svaka država članica unosi, održava i ažurira poveznice na sljedeće popise i baze podataka:

3. Države članice odobravaju pristup službenim osobama Komisije na temelju elektroničke potvrde koju je izdala Komisija ili tijelo koje je ona odredila.

4. Pristup podacima na zaštićenom dijelu internetske stranice odobrava se jedino korisnicima koje je u tu svrhu ovlastila ili dotična država članica ili Komisija, odnosno tijelo koje je ona odredila. Podaci dostupni tim osobama ograničavaju se na podatke koji su im potrebni za zadatke i aktivnosti što ih one obavljaju u svrhu osiguranja sukladnosti s pravilima zajedničke ribarstvene politike te njihovo korištenje stoga podliježe pravilima o povjerljivosti podataka.

5. Podaci na zaštićenom dijelu internetske stranice čuvaju se samo onoliko dugo koliko je nužno za potrebe ove Uredbe, ali uvijek najmanje tri kalendarske godine, računajući od godine koja slijedi nakon one u kojoj je informacija evidentirana. Osobni podaci koji se u skladu s ovom Uredbom razmjenjuju u povijesne, statističke ili znanstvene svrhe razmjenjuju se isključivo u anonimnom obliku ili, ako to nije moguće, isključivo tako da identitet osoba na koje se podaci odnose bude kodiran.

6. Detaljna pravila za primjenu ovog poglavlja donose se u skladu s postupkom iz članka 119.

1. Kako bi osigurala sukladnost s ovom Uredbom, tijela koja su u državama članicama odgovorna za provedbu ove Uredbe surađuju međusobno, kao i s nadležnim tijelima trećih zemalja, s Komisijom i s tijelom koje je ona odredila.

2. Za potrebe predviđene stavkom 1. uspostavlja se sustav uzajamne pomoći, koji uključuje pravila o razmjeni informacija koja se odvija bilo na temelju prethodnog zahtjeva bilo spontano.

3. Država članica u kojoj su se obavljale ribolovne aktivnosti šalje Komisiji, na njezin zahtjev, elektroničkim putem sve relevantne informacije u isto vrijeme kad i državi članici koja je država zastave ribarskog plovila.

4. Detaljna pravila za primjenu ovog članka donose se u skladu s postupkom iz članka 119.

1. Svakih pet godina države članice dostavljaju Komisiji izvješće o primjeni ove Uredbe.

2. Na temelju izvješća koje su dostavile države članice i na temelju vlastitih opažanja Komisija svakih pet godina sastavlja izvješće koje dostavlja Europskome parlamentu i Vijeću.

3. Pet godina nakon stupanja na snagu ove Uredbe Komisija će ocijeniti utjecaj ove Uredbe na zajedničku ribarstvenu politiku.

4. Države članice dostavljaju Komisiji izvješće u kojem navode pravila prema kojima su izrađena izvješća o temeljnim podacima.

5. Detaljna pravila o sadržaju i obliku izvješća država članica, a u svrhu primjene ovog članka, donose se u skladu s postupkom iz članka 119.

1. Komisiji pomaže Odbor osnovan na temelju članka 30. Uredbe (EZ) br. 2371/2002.

2. Ako se upućuje na ovaj članka, primjenjuju se članci 4. i 7. Odluke 1999/468/EZ.

Razdoblje predviđeno člankom 4. stavkom 3. Odluke 1999/468/EZ iznosi mjesec dana.

6. Iza poglavlja III. dodaje se sljedeće poglavlje:

„POGLAVLJE III.a

NADLEŽNOSTI AGENCIJE

Članak 17.a

Imenovanje službenih osoba Agencije na dužnost inspektora Zajednice

Službene osobe Agencije mogu se imenovati na dužnost inspektora Zajednice u međunarodnim vodama u skladu s člankom 79. Uredbe (EZ) br. 1224/2009.

Članak 17.b

Mjere koje poduzima Agencija

Agencija prema potrebi:

(a) izdaje priručnike o usklađenim normama za inspekcijske preglede;

(b) izrađuje upute i smjernice koje odražavaju najbolju praksu u području kontrole zajedničke ribarstvene politike, uključujući i one koje se tiču osposobljavanja službenih osoba zaduženih za kontrolu, te ih redovito ažurira;

Članak 17.c

Suradnja

1. Države članice i Komisija surađuju s Agencijom i pružaju joj pomoć potrebnu za izvršavanje njezinih zadataka.

2. Uvažavajući različite pravne sustave u pojedinim državama članicama, Agencija potiče suradnju među državama članicama kao i suradnju između država članica i Komisije pri razvoju usklađenih normi za kontrolu u skladu sa zakonodavstvom Zajednice te uzimajući u obzir najbolje prakse u državama članicama i dogovorene međunarodne norme.

Članak 17.d

Jedinica za krizne situacije

1. Ako Komisija na vlastitu inicijativu ili na zahtjev najmanje dvije države članice utvrdi da određena situacija predstavlja izravnu, neizravnu ili moguću opasnost za zajedničku ribarstvenu politiku, a ta se opasnost ne može spriječiti, ukloniti ili smanjiti postojećim sredstvima ili se njome ne može na odgovarajući način upravljati, ona o tome odmah obavješćuje Agenciju.

2. Na temelju obavijesti koju joj je dostavila Komisija ili na vlastitu inicijativu Agencija odmah osniva jedinicu za krizne situacije i o tome obavješćuje Komisiju.

Članak 17.e

Zadaci jedinice za krizne situacije

1. Jedinica za krizne situacije koju osnuje Agencija zadužena je za prikupljanje i ocjenjivanje svih relevantnih informacija te za utvrđivanje raspoloživih mogućnosti sprečavanja, uklanjanja ili smanjenja opasnosti za zajedničku ribarstvenu politiku na najučinkovitiji i najbrži mogući način.

2. Jedinica za krizne situacije može zatražiti pomoć od bilo kojeg javnog tijela ili pojedinca čije stručno znanje smatra potrebnim za učinkovito svladavanje krizne situacije.

3. Agencija provodi potrebnu koordinaciju poduzimajući odgovarajući i pravodobni odgovor na nastalu kriznu situaciju.

4. Jedinica za krizne situacije, prema potrebi, obavješćuje javnost o mogućim opasnostima i poduzetim mjerama.

Članak 17.f

Višegodišnji program rada

1. Višegodišnjim programom rada Agencije utvrđuju se njezini opći ciljevi, ovlasti, zadaci, pokazatelji uspješnosti i prioriteti za svaku aktivnost Agencije za razdoblje od pet godina. U njemu se iznosi plan kadrovske politike i procjena proračunskih sredstava potrebnih za ostvarenje ciljeva za to petogodišnje razdoblje.

2. Višegodišnji program rada je oblikovan u skladu sa sustavom i metodologijom upravljana na temelju aktivnosti, koju je razvila Komisija. Donosi ga upravni odbor.

3. U programu rada iz članka 23. stavka 2. točke (c) upućuje se na višegodišnji program rada. U njemu se jasno navode dodaci, izmjene ili brisanja u odnosu na prošlogodišnji program rada kao i napredak postignut u ostvarenju općih ciljeva i prioriteta utvrđenih višegodišnjim programom rada.

Članak 17.g

Suradnja u području pomorstva

Agencija pridonosi provedbi integrirane pomorske politike EU-a, a naročito zaključuje administrativne sporazume s drugim tijelima u pitanjima koja su obuhvaćena ovom Uredbom nakon odobrenja od strane upravnog odbora. Izvršni direktor obavješćuje o tome Komisiju i države članice u ranoj fazi takvih pregovora.

Članak 17.h

Detaljna pravila

Detaljna pravila za provedbu ovog poglavlja donose se u skladu s postupkom iz članka 30. stavka 2. Uredbe (EZ) br. 2371/2002.

Ta se pravila naročito mogu odnositi na izradu planova za svladavanje kriznih situacija, osnivanje jedinice za krizne situacije i praktične postupke koje treba primjenjivati.”

3. U Uredbi Vijeća (EZ) br. 811/2004 od 21. travnja 2004. o uvođenju mjera za obnovu stoka sjevernog oslića ( 29 ) brišu se članci 7., 8., 10., 11., 12. i 13.

4. U Uredbi Vijeća (EZ) br. 2115/2005 od 20. prosinca 2005. o uvođenju plana obnove grenlandskog lista u okviru Organizacije za ribarstvo na sjeverozapadnom Atlantiku ( 30 ) briše se članak 7.

5. U Uredbi Vijeća (EZ) br. 2166/2005 od 20. prosinca 2005. o uvođenju mjera za obnovu stoka južnog oslića i stoka škampa u Kantabrijskom moru i zapadno od Iberskog poluotoka ( 31 ) briše se poglavlje IV.

6. U Uredbi Vijeća (EZ) br. 388/2006 od 23. veljače 2006. o utvrđivanju višegodišnjeg plana održivog iskorištavanja stoka lista u Biskajskom zaljevu ( 32 ) briše se poglavlje IV.

7. U Uredbi Vijeća (EZ) br. 509/2007 od 7. svibnja 2007. o utvrđivanju višegodišnjeg plana održivog iskorištavanja stoka lista u zapadnom dijelu kanala La Manche ( 33 ) briše se poglavlje IV.

8. U Uredbi Vijeća (EZ) br. 676/2007 od 11. lipnja 2007. o utvrđivanju višegodišnjeg plana za ribarstvo kojim se iskorištavaju stokovi iverka i lista u Sjevernom moru ( 34 ) briše se poglavlje IV.

9. U Uredbi Vijeća (EZ) br. 1098/2007 od 18. rujna 2007. o uspostavljanju višegodišnjeg plana za stokove bakalara u Baltičkom moru i ribarstvo kojim se iskorištavaju ti stokovi ( 35 ) briše se članak 10. stavci 3. i 4., članak 11. stavci 2. i 3., članak 12., članak 13., članak 15., članak 18. stavci 2. i 3., članak 19., članak 20., članak 22. drugi stavak, članak 23., članak 24. i članak 25.

10. U Uredbi Vijeća (EZ) br. 1300/2008 od 18. prosinca 2008. o utvrđivanju višegodišnjeg plana za stok haringi koji živi zapadno od Škotske i ribarstvo kojim se iskorištava taj stok ( 36 ) brišu se članci 5. i 6.

11. U Uredbi Vijeća (EZ) br. 1342/2008 od 18. prosinca 2008. o donošenju dugoročnog plana za stokove bakalara i ribolov kojim se iskorištavaju ti stokovi ( 37 ) brišu se članci 18., 19., 20., 21., 22., 23., 24., 26., 27., 28. i 29.

1. Uredba (EEZ) br. 2847/93 stavlja se izvan snage, osim članaka 6., 8. i 11. koji se stavljaju izvan snage na dan stupanja na snagu pravila za provedbu članaka 14., 21. i 23. ove Uredbe, te članka 5., članka 9. stavka 5. i članaka 13., 21. i 34. koji se stavljaju izvan snage 1. siječnja 2011.

2. Uredba (EZ) br. 1637/94 stavlja se izvan snage na dan stupanja na snagu pravila za provedbu članka 7. ove Uredbe.

Upućivanje na uredbe koje su stavljene izvan snage i na odredbe koje su brisane u skladu s člankom 121. smatra se upućivanjem na ovu Uredbu i tumači se u skladu s korelacijskom tablicom iz Priloga II.

Ova Uredba stupa na snagu sljedećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Uredba (EEZ) br. 2847/93	Ova Uredba
Članak 1. stavak 1.	Članci 1. i 2.
Članak 1. stavak 2.	Članak 5. stavak 3.
Članak 1. stavak 3.	Članak 2.
Članak 2.	Članak 5.
Članak 3.	Članak 9.
Članak 4. stavak 1.	Članak 5.
Članak 4. stavak 2.	Članak 75.
Članak 5. točke (a) i (b)	Članak 74.
Članak 5. točka (c)	Članak 8.
Članak 6.	Članci 14., 15. i 16.
Članak 7.	Članci 17. i 18.
Članak 8.	Članci 23., 24. i 25.
Članak 9. stavci 1., 2., 3., 4., 4.a, 5., 6., 7., 8. i 9.	Članci 62., 63., 64., 65. i 68.
Članak 9. stavci 4.b i 5.	Članci 66. i 67.
Članak 11.	Članci 20., 21. i 22.
Članak 13.	Članak 68.
Članak 14.	Članak 59.
Članak 15. stavci 1., 2. i 4.	Članci 33. i 34.
Članak 15. stavak 3.	Članak 36.
Članak 16.	Članak 117.
Članak 17.	Članak 5.
Članak 19.	Članci 112. i 113.
Glava II.A	Glava IV. poglavlje I. odjeljak 2.
Članak 20. stavak 1.	Članak 47.
Članak 20. stavak 2.	Članak 49.
Članak 21. stavak 1.	Članak 33.
Članak 21. stavak 2.	Članak 35.
Članak 21. stavak 3.	Članak 36.
Članak 21. stavak 4.	Članak 37.
Članak 21.a	Članak 35.
Članak 21.b	Članak 34.
Članak 21.c	Članak 36.
Članak 23.	Članak 105.
Glava V.	Glava IV. poglavlje II. i članak 109.
Članak 28. stavak 1.	Članak 56.
Članak 28. stavak 2.	Članci 57. i 70.
Članak 28. stavak 2.a	Članak 56.
Članak 29.	Članci 96., 97., 98. i 99.
Članak 30.	Članak 102.
Članak 31. stavci 1. i 2.	Članci 89. i 90.
Članak 31. stavak 4.	Članak 86.
Članak 32. stavak 1.	Članak 85.
Članak 32. stavak 2.	Članak 88.
Članak 33.	Članak 86.
Članak 34.	Članak 117.
Članak 34.a	Članak 117.
Članak 34.b	Članak 98.
Članak 34.c	Članak 95.
Članak 35.	Članak 118.
Članak 36.	Članak 119.
Članak 37.	Članci 112. i 113.
Članak 38.	Članak 3.
Članak 39.	Članak 122.
Članak 40.	Članak 124.
Uredba (EZ) br. 1627/94	Ova Uredba
Cijela Uredba	Članak 7.
Uredba (EZ) br. 847/96	Ova Uredba
Članak 5.	Članak 106.
Uredba (EZ) br. 2371/2002	Ova Uredba
Članak 21.	Članci 1. i 2.
Članak 22. stavak 1.	Članci 6., 7., 8., 9., 14. i 75.
Članak 22. stavak 2.	Članci 58., 59., 62., 68. i 75.
Članak 23. stavak 3.	Članak 5. stavak 3., članak 5. stavak 5. i članak 11.
Članak 23. stavak 4.	Članci 105. i 106.
Članak 24.	Članak 5., glava VII. i članci 71. i 91.
Članak 25.	Poglavlja III. i IV. glave VII. i članak 89.
Članak 26. stavak 1.	Članak 96.
Članak 26. stavak 2.	Članak 108.
Članak 26. stavak 4.	Članak 36.
Članak 27. stavak 1.	Članci 96. i 99.
Članak 27. stavak 2.	Članci 101. i 102.
Članak 28. stavak 1.	Članak 117.
Članak 28. stavak 3.	Članci 80., 81. i 83.
Članak 28. stavak 4.	Članak 79.
Članak 28. stavak 5.	Članak 74.
Uredba (EZ) br. 811/2004	Ova Uredba
Članak 7.	Članak 14. stavak 2.
Članak 8.	Članak 17.
Članak 10.	Članak 14. stavak 3.
Članak 11.	Članak 44.
Članak 12.	Članak 60. stavak 6.
Uredba (EZ) br. 2166/2005	Ova Uredba
Članak 9.	Članak 14. stavak 3.
Članak 10.	Članak 60. stavak 1.
Članak 12.	Članak 44.
Članak 13.	Članak 60. stavak 6.
Uredba (EZ) br. 2115/2005	Ova Uredba
Članak 7.	Članak 14. stavak 3.
Uredba (EZ) br. 388/2006	Ova Uredba
Članak 7.	Članak 14. stavak 3.
Članak 8.	Članak 60. stavak 1.
Članak 10.	Članak 44.
Članak 11.	Članak 60. stavak 6.
Uredba (EZ) br. 509/2007	Ova Uredba
Članak 6.	Članak 14. stavak 3.
Članak 8.	Članak 44.
Članak 9.	Članak 60. stavak 6.
Uredba (EZ) br. 676/2007	Ova Uredba
Članak 10.	Članak 14. stavak 2.
Članak 11.	Članak 14. stavak 3.
Članak 12.	Članak 60. stavak 1.
Članak 14.	Članak 44.
Članak 15.	Članak 60. stavak 6.
Uredba (EZ) br. 1098/2007	Ova Uredba
Članak 15.	Članak 14. stavak 3.
Članak 19.	Članak 60. stavak 1.
Članak 24.	Članak 46.
Uredba (EZ) br. 1342/2008	Ova Uredba
Članak 19. stavak 1.	Članak 109. stavak 2.
Članak 19. stavak 2.	Članak 115.
Članak 20.	Članak 60.
Članak 22.	Članak 42.
Članak 23.	Članak 46.
Članak 24.	Članak 17.
Članak 25.	Članak 43.
Članak 26.	Članak 14. stavak 2.
Članak 27.	Članak 44.
Članak 28.	Članak 60. stavak 6.

( 1 ) Mišljenje od 22. travnja 2009. (još nije objavljeno u Službenome listu).

( 2 ) Mišljenje od 15. svibnja 2009. (još nije objavljeno u Službenome listu).

( 24 ) Uredba (EU) br. 1380/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2013. o zajedničkoj ribarstvenoj politici, izmjeni uredaba Vijeća (EZ) br. 1954/2003 i (EZ) br. 1224/2009 i stavljanju izvan snage uredaba (EZ) br. 2371/2002 i (EZ) br. 639/2004 i Odluke Vijeća 2004/585/EZ (SL L 354, 28.12.2013., str. 22.).

( 25 ) Uredba Vijeća (EZ) br. 199/2008 od 25. veljače 2008. o uspostavi okvira Zajednice za prikupljanje, upravljanje i korištenje podataka u sektoru ribarstva i podršci za znanstveno savjetovanje vezano uz zajedničku ribarstvenu politiku (SL L 60, 5.3.2008., str. 1.).

( 26 ) Uredba (EU) br. 1379/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od.11. prosinca 2013. o zajedničkom uređenju tržišta proizvodima ribarstva i akvakulture, te o izmjeni Uredbi Vijeća (EZ) br. 1184/2006 i (EZ) 1224/2009 i stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 104/2000 (SL L 354, 28.12.2013, str. 1.)

►C1	, L 149, 16.6.2015, 23 (1224/2009)
C2	, L 319, 4.12.2015, 21 (2015/812)

Opseg prelova u odnosu na dopušteni iskrcaj	Faktor množenja
Do uključivo 10 %	Prelov * 1,0
Iznad 10 % do uključivo 20 %	Prelov * 1,2
Iznad 20 % do uključivo 40 %	Prelov * 1,4
Iznad 40 % do uključivo 50 %	Prelov * 1,8
Svaki daljnji prelov veći od 50 %	Prelov * 2,0

Opseg viška u odnosu na raspoloživi ribolovni napor	Faktor množenja
Do uključivo 10 %	Višak * 1,0
Iznad 10 % do uključivo 20 %	Višak * 1,2
Iznad 20 % do uključivo 40 %	Višak * 1,4
Iznad 40 % do uključivo 50 %	Višak * 1,8
Svaki daljnji višak veći od 50 %	Višak * 2,0


		br.	stranica	datum
►M1	UREDBA (EU) br. 1379/2013 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA od 11. prosinca 2013.	L 354	1	28.12.2013
M2	UREDBA (EU) br. 1380/2013 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA od 11. prosinca 2013.	L 354	22	28.12.2013
►M3	UREDBA VIJEĆA (EU) br. 1385/2013 оd 17. prosinca 2013.	L 354	86	28.12.2013
►M4	UREDBA (EU) br. 508/2014 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA od 15. svibnja 2014.	L 149	1	20.5.2014
►M5	UREDBA (EU) 2015/812 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA od 20. svibnja 2015.	L 133	1	29.5.2015