2009L0081 — HR — 01.01.2016 — 005.001

Ovaj je dokument samo dokumentacijska pomoć za čiji sadržaj institucije ne preuzimaju odgovornost

▼B

DIREKTIVA 2009/81/EZ EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

od 13. srpnja 2009.

o usklađivanju postupaka nabave za određene ugovore o radovima, ugovore o nabavi robe i ugovore o uslugama koje sklapaju javni naručitelji ili naručitelji u području obrane i sigurnosti te izmjeni direktiva 2004/17/EZ i 2004/18/EZ

(Tekst značajan za EGP)

GLAVA I.

DEFINICIJE, PODRUČJE PRIMJENE I OPĆA NAČELA

Članak 1.

Definicije

U smislu ove Direktive primjenjuju se sljedeće definicije:

Članak 2.

Područje primjene

Podložno člancima 30., 45., 46., 55. i 296. Ugovora, ova se Direktiva primjenjuje na ugovore koji se sklapaju u područjima obrane i sigurnosti za:

Članak 3.

Mješoviti ugovori

1.  Ugovor čiji su predmet radovi, roba ili usluge iz područja primjene ove Direktive i djelomično iz područja primjene Direktive 2004/17/EZ ili Direktive 2004/18/EZ, sklapa se u skladu s odredbama ove Direktive, pod uvjetom da je sklapanje jednog ugovora opravdano objektivnim razlozima.

2.  Na sklapanje ugovora čiji su predmet nabave radovi, roba ili usluge koje djelomično spadaju u područje primjene ove Direktive, a čiji drugi dio ne spada u područje primjene ove Direktive, ni Direktive 2004/17/EZ ili Direktive 2004/18/EZ, ne primjenjuje se ova Direktiva, pod uvjetom da je sklapanje jednog ugovora opravdano objektivnim razlozima.

3.  Odluka da se sklopi jedan ugovor ne smije se, međutim donijeti radi izuzimanja ugovora od primjene odredbi ove Direktive ili Direktive 2004/17/EZ ili Direktive 2004/18/EZ.

Članak 4.

Načela nabave

Javni naručitelji/naručitelji postupaju prema gospodarskim subjektima na jednak i nediskriminirajući način i djeluju na transparentan način.

GLAVA II.

PRAVILA O UGOVORIMA

POGLAVLJE I.

Opće odredbe

Članak 5.

Gospodarski subjekti

1.  Natjecatelji ili ponuditelji koji, prema pravu države članice u kojoj su osnovani, imaju pravo na pružanje odgovarajuće usluge, ne smiju biti isključeni samo iz razloga što bi prema pravu države članice u kojoj se ugovor sklapa oni morali biti ili fizičke ili pravne osobe.

Međutim, u slučaju ugovora o uslugama i ugovora o radovima, kao i ugovora o nabavi robe koji dodatno obuhvaćaju usluge i/ili poslove postavljanja i instalacije, od pravne osobe smije se zahtijevati da u ponudi ili u zahtjevu za sudjelovanje navede imena i odgovarajuće stručne kvalifikacije osoba koje bi trebale biti odgovorne za izvršenje tog ugovora.

2.  Grupe gospodarskih subjekata mogu podnijeti ponude ili sudjelovati kao natjecatelji. Javni naručitelji/naručitelji ne smiju od tih grupa zahtijevati da imaju određeni pravni oblik za potrebe dostavljanja ponude ili zahtjeva za sudjelovanje; međutim, od odabrane grupe smije se poslije sklapanja ugovora zahtijevati određeni pravni oblik u mjeri u kojoj je ta promjena nužna za uspješno izvršenje ugovora.

Članak 6.

Obveze javnih naručitelja/naručitelja vezano uz povjerljivost

Ne dovodeći u pitanje odredbe ove Direktive, ponajprije one koje se odnose na obvezu objavljivanja sklopljenih ugovora te informiranja natjecatelja i ponuditelja iz članka 30. stavka 3. i članka 35. te sukladno nacionalnom zakonodavstvu koje se primjenjuje na javnog naručitelja/naručitelja, posebno zakonodavstvu koje se odnosi na pristup informacijama, javni naručitelj/naručitelj, u skladu s ugovornim obvezama, ne smije otkriti podatke koje su mu proslijedili gospodarski subjekti i koje su oni označili povjerljivima; takvi podaci uključuju ponajprije tehničke ili poslovne tajne i povjerljive aspekte ponuda.

Članak 7.

Zaštita klasificiranih podataka

Javni naručitelji/naručitelji mogu gospodarskim subjektima nametnuti zahtjeve s ciljem zaštite klasificiranih podataka koje im priopćavaju tijekom postupka nabave i izvršenja ugovora. Oni također mogu od tih gospodarskih subjekata zahtijevati da osiguraju postupanje njihovih podizvoditelja u skladu s tim zahtjevima.

POGLAVLJE II.

Pragovi, središnja tijela za nabavu i odredbe o izuzećima

Odjeljak 1.

Pragovi

Članak 8.

Vrijednosni pragovi za ugovore

Ova se Direktiva primjenjuje na ugovore čija je procijenjena vrijednost, bez poreza na dodanu vrijednost (PDV) jednaka ili veća od sljedećih pragova:

Članak 9.

Načini izračuna procijenjene vrijednosti ugovora i okvirnih sporazuma

1.  Izračun procijenjene vrijednosti ugovora temelji se na ukupnom iznosu za isplatu, neto bez PDV-a, kako procijeni javni naručitelj/naručitelj. Taj izračun uzima u obzir ukupan procijenjeni iznos, uključujući bilo koji oblik opcija i bilo kakvo obnavljanje ugovora.

Kad javni naručitelj/naručitelj predviđa nagrade ili isplate natjecateljima ili ponuditeljima, uzima ih u obzir pri izračunu procijenjene vrijednosti ugovora.

2.  Ta procjena mora biti valjana u trenutku u kojemu se šalje poziv na nadmetanje, kako je predviđeno člankom 32. stavkom 2. ili, u slučajevima kad se ne traži takav poziv, u trenutku u kojem javni naručitelj/naručitelj započinje postupak nabave.

3.  Ni jedan projekt radova ni predložena nabava određene količine robe i/ili usluga ne smije se podijeliti kako bi se stvorili suštinski identični posebni djelomični ugovori ili ih podijeliti na drugačiji način kako bi se izbjegla primjena ove Direktive.

4.  S obzirom na ugovore o radovima, izračun procijenjene vrijednosti uzima u obzir i troškove radova i ukupnu procijenjenu vrijednost robe nužne za izvođenje radova koje javni naručitelji/naručitelji stavljaju na raspolaganje ugovaratelju.

5.  

6.  S obzirom na ugovore o nabavi robe koji se odnose na leasing, zakup, najam ili kupnju na otplatu proizvoda, vrijednost koja se uzima kao temelj za izračun procijenjene vrijednosti ugovora je kako slijedi:

7.  U slučaju ugovora o nabavi robe ili uslugama koji su uobičajeni po vrsti ili za koje se predviđa da će se obnoviti unutar danog razdoblja, izračun procijenjene vrijednosti ugovora temelji se na sljedećem:

Odabir načina koji se koristi za izračun procijenjene vrijednosti ugovora ne smije se odabrati s namjerom izuzimanja ugovora iz područja primjene ove Direktive.

8.  S obzirom na ugovore o uslugama, vrijednost koja se uzima kao temelj za izračun procijenjene vrijednosti ugovora, gdje je to prikladno, je sljedeća:

9.  S obzirom na okvirne sporazume, procijenjena vrijednost koja se uzima u obzir maksimalna je procijenjena vrijednost, neto bez PDV-a, svih ugovora predviđenih za ukupno trajanje sporazuma.

Odjeljak 2.

Središnja tijela za nabavu

Članak 10.

Ugovori i okvirni sporazumi koje sklapaju središnja tijela za nabavu

1.  Države članice mogu odrediti da javni naručitelji/naručitelji mogu nabavljati radove, robu i/ili usluge od ili putem središnjeg tijela za nabavu.

2.  Za javne naručitelje/naručitelje koji nabavljaju radove, robu i/ili usluge od ili putem središnjeg tijela za nabavu u slučajevima određenima u članku 1. stavku 18. smatra se da poštuju ovu Direktivu u onoj mjeri u kojoj:

Odjeljak 3.

Izuzeti ugovori

Članak 11.

Primjena izuzeća

Nijedno od pravila, postupaka, programa, sporazuma, dogovora ili ugovora iz ovog odjeljka ne smije se koristiti s ciljem izbjegavanja primjene odredaba ove Direktive.

Članak 12.

Ugovori sklopljeni u na temelju međunarodnih pravila

Ova Direktiva ne primjenjuje se na ugovore na koje se primjenjuju:

Članak 13.

Posebna izuzeća

Ova se Direktiva ne primjenjuje na sljedeće:

Odjeljak 4.

Posebni dogovori

Članak 14.

Rezervirani ugovori

Države članice mogu rezervirati pravo na sudjelovanje u postupku nabave za zaštitne radionice ili predvidjeti da se takvi ugovori izvršavaju u kontekstu zaštićenih programa zapošljavanja ako su većina zaposlenih u pitanju osobe s invaliditetom koje zbog prirode ili ozbiljnosti svog invaliditeta ne mogu obavljati zanimanja u redovitim uvjetima.

U pozivu na nadmetanje mora se uputiti na ovu odredbu.

POGLAVLJE III.

Rješenja za ugovore o uslugama

Članak 15.

Ugovori o uslugama navedeni u Prilogu I.

Ugovori čiji su predmet usluge obuhvaćene člankom 2. koje su navedene u Prilogu I. sklapaju se u skladu s člancima od 18. do 54.

Članak 16.

Ugovori o uslugama navedeni u Prilogu II.

Na sklapanje ugovora čiji su predmet usluge obuhvaćene člankom 2. koje su navedene u Prilogu II. primjenjuju se isključivo članak 18. i članak 30. stavak 3.

Članak 17.

Mješoviti ugovori koji uključuju usluge navedene u Prilozima I. i II.

Ugovori čiji su predmet usluge iz članka 2. koje su navedene i u Prilogu I. i u Prilogu II. sklapaju se u skladu s člancima od 18. do 54. kad je vrijednost usluga navedenih u Prilogu I. veća od vrijednosti usluga navedenih u Prilogu II. U ostalim slučajevima ugovori se sklapaju u skladu s člankom 18. i člankom 30. stavkom 3.

POGLAVLJE IV.

Posebna pravila koja se odnose na ugovornu dokumentaciju

Članak 18.

Tehničke specifikacije

1.  Tehničke specifikacije kako su definirane u točki 1. Priloga III. navode se u ugovornoj dokumentaciji (poziv na nadmetanje, dokumentacija za nadmetanje, opisna dokumentacija ili dodatna dokumentacija).

2.  Tehničke specifikacije moraju omogućiti jednak pristup ponuditeljima i ne smiju imati učinak stvaranja neopravdanih prepreka otvaranju nabave konkurenciji.

3.  Ne dovodeći u pitanje obvezna nacionalna tehnička pravila (uključujući ona vezana uz sigurnost proizvoda) ni tehničke zahtjeve koje države članice moraju ispuniti prema međunarodnim sporazumima o normizaciji, kako bi se zajamčila interoperabilnost koju zahtijevaju takvi sporazumi i pod uvjetom da su u skladu s pravom Zajednice, tehničke se specifikacije izrađuju:

4.  Ako javni naručitelj/naručitelj koristi opciju upućivanja na specifikacije spomenute u stavku 3. točki (a), on ne smije odbiti ponudu s obrazloženjem da ponuđeni proizvodi i usluge nisu u skladu sa specifikacijama na koje je uputio, kad ponuditelj u svojoj ponudi na zadovoljavajući način za javnog naručitelja/naručitelja, dokaže bilo kojim prikladnim sredstvom, da rješenja koja predlaže na jednakovrijedan način zadovoljavaju zahtjeve definirane tehničkim specifikacijama.

Prikladnim sredstvom može se smatrati se tehnička dokumentacija proizvođača ili izvješće o ispitivanju priznatog tijela.

5.  Ako javni naručitelj/naručitelj koristi opciju predviđenu stavkom 3. kako bi propisao izvedbene ili funkcionalne zahtjeve, on ne smije odbiti ponudu za radove, robu ili usluge koji su u skladu s nacionalnom normom kojom se prihvaća europska norma, s europskim tehničkim odobrenjem, zajedničkom tehničkom specifikacijom, međunarodnom normom ili tehničkim referentnim sustavom koji je utvrdilo europsko normizacijsko tijelo, ako se te specifikacije odnose na izvedbene ili funkcionalne zahtjeve koje je on propisao.

U svojoj ponudi, ponuditelj mora na zadovoljavajući način za javnog naručitelja/naručitelja dokazati i bilo kojim prikladnim sredstvom dokazati da radovi, roba ili usluga koji su u skladu sa standardom udovoljavaju izvedbenim ili funkcionalnim zahtjevima javnog naručitelja/naručitelja.

Prikladnim sredstvom može se smatrati se tehnička dokumentacija proizvođača ili izvješće o ispitivanju priznatog tijela.

6.  Ako javni naručitelji/naručitelji odrede karakteristike koje se odnose na okoliš u smislu izvedbenih ili funkcionalnih zahtjeva kako su navedeni u stavku 3. točki (b), oni mogu koristiti detaljne specifikacije ili, ako je to nužno, njihove dijelove, kako je definirano europskim ili (multi)nacionalnim eko-oznakama, ili pomoću bilo koje druge eko-oznake, pod uvjetom da su:

Javni naručitelji/naručitelji mogu navesti da se za proizvode i usluge koje nose eko-oznaku pretpostavlja da udovoljavaju tehničkim specifikacijama određenima u ugovornoj dokumentaciji; oni moraju prihvatiti bilo koje drugo prikladno sredstvo dokazivanja, kao što je tehnička dokumentacija proizvođača ili izvješće o ispitivanju priznatog tijela.

7.  „Priznata tijela” u smislu ovog članka su ispitni i umjerni laboratoriji te potvrdbena i inspekcijska tijela koja su usklađena s primjenjivim europskim normama.

Javni naručitelji/naručitelji moraju prihvatiti potvrde priznatih tijela sa sjedištem u drugim državama članicama.

8.  Osim ako je to opravdano predmetom ugovora, tehničke specifikacije ne smiju upućivati na posebnu marku ili izvor, ili određeni proces, zaštićene znakove, patente, tipove ili posebno podrijetlo ili proizvodnju, ako bi to imalo učinak pogodovanja ili isključivanja određenih poduzeća ili određenih proizvoda. Takva uputa je dopuštena samo u iznimnim slučajevima kada se predmet ugovora ne može dovoljno precizno i razumljivo opisati na temelju stavaka 3. i 4.; takvo se upućivanje mora popratiti riječima „ili jednakovrijedan”.

Članak 19.

Varijante

1.  Ako je kriterij za odabir ponude ekonomski najpovoljnija ponuda, javni naručitelji/naručitelji mogu dopustiti ponuditeljima da podnesu varijante.

2.  Javni naručitelji/naručitelji obvezni su u pozivu na nadmetanje izrijekom navesti dopuštaju li varijante ili ne. Varijante bez te napomene nisu dopuštene.

3.  Javni naručitelji/naručitelji koji dopuštaju varijante obvezni su u dokumentaciji za nadmetanje odrediti minimalne zahtjeve koje varijante moraju ispunjavati i bilo koje posebne zahtjeve za njihovo podnošenje.

Javni naručitelji/naručitelji smiju uzeti u obzir samo one varijante koje ispunjavaju minimalne zahtjeve koje su odredili.

4.  U postupcima sklapanja ugovora o nabavi robe ili usluga, javni naručitelji/naručitelji koji su dopustili varijante, ne smiju odbiti varijantu samo zbog toga što bi, bude li uspješna, došlo do ugovora o uslugama, a ne do ugovora o nabavi robe, ili do ugovora o nabavi robe, a ne do ugovora o uslugama.

Članak 20.

Uvjeti za izvršenje ugovora

Javni naručitelji/naručitelji mogu odrediti posebne uvjete u vezi s izvršenjem ugovora, pod uvjetom da su oni u skladu s pravom Zajednice i navedeni u ugovornoj dokumentaciji (pozivi na nadmetanje, dokumentacija za nadmetanje, opisna dokumentacija ili dodatna dokumentacija). Ti se uvjeti mogu posebno odnositi na podugovaranje ili se njima može nastojati osigurati sigurnost klasificiranih podataka i sigurnost opskrbe koju traži javni naručitelj/naručitelj u skladu s člancima 21., 22. i 23. ili se njima mogu uzeti u obzir ekološki ili socijalni aspekti.

Članak 21.

Podugovaranje

1.  Uspješni ponuditelj može slobodno odabrati svoje podizvoditelje za sve podugovore na koje se ne odnose zahtjevi iz stavaka 3. i 4., ali ne smije diskriminirati potencijalne podizvoditelje na temelju njihove nacionalnosti.

2.  Javni naručitelj/naručitelj može zatražiti ili ga država članica može obvezati da od ponuditelja zatraži:

3.  Javni naručitelj/naručitelj može obvezati ili ga država članica može obvezati da zahtijeva od uspješnog ponuditelja da primjenjuje odredbe navedene u glavi III. na sve ili neke podugovore koje uspješni ponuditelj namjerava dati u podugovor trećim stranama.

4.  Države članice mogu predvidjeti da javni naručitelj/naručitelj može ili da ima obvezu od uspješnog ponuditelja zahtijevati podugovaranje dijela ugovora s trećim stranama. Javni naručitelj/naručitelj koji zahtijeva takvo podugovaranje navest će taj minimalni postotak u obliku raspona vrijednosti, koji uključuje najniži i najviši postotak. Najviši postotak ne smije prijeći 30 % vrijednosti ugovora. Takav raspon mora biti razmjeran predmetu i vrijednosti ugovora te prirodi gospodarske grane o kojoj se radi, uključujući i razinu konkurencije na tom tržištu i odgovarajuće tehničke mogućnosti industrijske baze.

Smatra se da svaki postotak podugovora koji odgovara rasponu vrijednosti određenom od strane javnog naručitelja/naručitelja zadovoljava zahtjeve za podugovaranjem navedene u ovom stavku.

Ponuditelji mogu predložiti podugovaranje dijela ukupne vrijednosti koji je iznad raspona zahtijevanog od strane javnog naručitelja/naručitelja.

Javni naručitelj/naručitelj mora tražiti ponuditelje da u svojim ponudama navedu koji dio ili koje dijelove svoje ponude namjeravaju dati u podugovor kako bi ispunili zahtjev naveden u prvom podstavku.

Javni naručitelj/naručitelj može obvezati ponuditelja ili ga država članica može obvezati da od ponuditelja zatraži da navedu i koji dio ili koje dijelove svoje ponude namjeravaju dati u podugovor iznad zahtijevanog postotka, kao i podizvoditelje koje su već odredili.

Uspješni ponuditelj obvezan je sklapati podugovore u postotku koji javni naručitelj/naručitelj od njega zahtijeva da podugovara u skladu s odredbama glave III.

5.  U svim slučajevima kada država članica predviđa da javni naručitelji/naručitelji mogu odbiti podizvoditelje odabrane od strane ponuditelja tijekom postupka sklapanja glavnog ugovora ili od strane uspješnog ponuditelja tijekom izvršenja ugovora, takvo se odbijanje smije temeljiti isključivo na kriterijima koji su primijenjeni za odabir ponuditelja za glavni ugovor. Ako javni naručitelj/naručitelj odbije podizvoditelja, on mora ponuditelju ili uspješnom ponuditelju pisanim putem obrazložiti zašto smatra da podizvoditelj ne zadovoljava kriterije.

6.  Zahtjevi navedeni u stavcima od 2. do 5. moraju biti navedeni u pozivu na nadmetanje.

7.  Stavci od 1. do 5. ne dovode u pitanje glavnu odgovornost gospodarskog subjekta.

Članak 22.

Sigurnost podataka

Kada ugovori uključuju, zahtijevaju i/ili sadrže klasificirane podatke, javni naručitelj/naručitelj u ugovornoj dokumentaciji (pozivi na nadmetanje, dokumentacija za nadmetanje, opisna dokumentacija ili dodatna dokumentacija) mora navesti mjere i zahtjeve koji su nužni za zaštitu sigurnosti takvih podataka na traženoj razini.

U tu svrhu javni naručitelj/naručitelj može tražiti da ponuda, između ostaloga, sadrži sljedeće pojedinosti:

Kad nisu usklađeni sustavi nacionalne sigurnosne provjere na razini Zajednice, države članice mogu odrediti da mjere i zahtjevi iz drugog podstavka moraju odgovarati njihovim nacionalnim odredbama o sigurnosnoj provjeri. Države članice priznaju sigurnosne provjere koje one smatraju jednakovrijednima kao i one koje su izdane u skladu s njihovim nacionalnim pravom, premda imaju mogućnost provesti i uzeti u obzir svoje daljnje istrage, ako ih smatraju potrebnima.

Članak 23.

Sigurnost opskrbe

Javni naručitelj/naručitelj obvezan je odrediti u ugovornoj dokumentaciji (pozivi na nadmetanje, dokumentacija za nadmetanje, opisna dokumentacija ili dodatna dokumentacija) svoje zahtjeve u vezi sa sigurnošću opskrbe.

U tu svrhu javni naručitelj/naručitelj može tražiti da ponuda, između ostaloga, sadrži sljedeće pojedinosti:

Od ponuditelja se ne smije zahtijevati da obveže državu članicu što bi prejudiciralo slobodu te države članice da primjenjuje, u skladu s odgovarajućim međunarodnim pravom ili pravom Zajednice, svoje nacionalne kriterije za izdavanje dozvola za izvoz, prijenos ili provoz u okolnostima koje prevladavaju u trenutku donošenja odluke o licenciranju.

Članak 24.

Obveze koje se odnose na poreze, zaštitu okoliša, odredbe o zaštiti radnog mjesta i radne uvjete

1.  Javni naručitelj/naručitelj može u dokumentaciji za nadmetanje navesti, ili ga država članica može obvezati da navede, tijelo ili tijela od kojih natjecatelj ili ponuditelj može dobiti odgovarajuće podatke o obvezama koje se odnose na poreze, zaštitu okoliša, odredbe o zaštiti radnog mjesta i uvjete rada koji su na snazi u državi članici, regiji, mjestu ili trećoj zemlji u kojoj će se izvoditi radovi ili pružati usluge i koje će biti primjenjive na radove koji se izvode na licu mjesta ili na usluge koje će se pružati tijekom izvršenja ugovora.

2.  Javni naručitelj/naručitelj koji navodi podatke iz stavka 1. mora od ponuditelja zatražiti da naznače da su pri sastavljanju ponude uzeli u obzir obveze vezane uz odredbe o zaštiti radnog mjesta i odredbe o radnim uvjetima koje su na snazi u mjestu gdje će se izvoditi radovi ili u kojem će se pružati usluge.

Prvi podstavak ne dovodi u pitanje primjenu odredaba iz članka 49. koje se tiču razmatranja neuobičajeno niskih ponuda.

POGLAVLJE V.

Postupci

Članak 25.

Primjenjivi postupci

Pri sklapanju ugovora javni naručitelji/naručitelji primjenjuju nacionalne postupke prilagođene potrebama ove Direktive.

Javni naručitelji/naručitelji mogu za sklapanje ugovora odabrati primjenu ograničenog postupka ili pregovaračkog postupka s objavom poziva na nadmetanje.

Pod okolnostima iz članka 27. oni smiju sklapati ugovore putem natjecateljskog dijaloga.

U posebnim slučajevima i okolnostima koje se izričito navode u članku 28. javni naručitelji/naručitelji smiju primijeniti pregovarački postupak bez objave poziva na nadmetanje.

Članak 26.

Pregovarački postupak s objavom poziva na nadmetanje

1.  U pregovaračkim postupcima s objavom poziva na nadmetanje, javni naručitelj/naručitelj pregovara s ponuditeljima o ponudama koje su podnijeli kako bi ih prilagodili zahtjevima koje su odredili u pozivu na nadmetanje, dokumentaciji za nadmetanje i dodatnoj dokumentaciji, ako postoji, i kako bi dobili najbolju ponudu u skladu s člankom 47.

2.  Tijekom pregovora, javni naručitelji/naručitelji dužni su osigurati jednaki tretman svim ponuditeljima. Posebice, ne smiju dati na uvid podatke na diskriminatoran način koji bi nekim ponuditeljima mogli dati prednost u odnosu na druge.

3.  Javni naručitelji/naručitelji mogu predvidjeti da se pregovarački postupak odvija u uzastopnim fazama kako bi smanjili broj ponuda o kojima treba pregovarati, primjenjujući kriterije odabira koji su određeni u pozivu na nadmetanje ili dokumentaciji za nadmetanje. U pozivu na nadmetanje ili dokumentaciji za nadmetanje navodi se je li korištena ta mogućnost.

Članak 27.

Natjecateljski dijalog

1.  U slučaju posebno složenih ugovora, države članice mogu predvidjeti da javni naručitelji/naručitelji koriste natjecateljski dijalog u skladu s ovim člankom ako smatraju da sklapanje ugovora nije moguće putem ograničenog ili pregovaračkog postupka s objavom poziva na nadmetanje.

Ugovor se sklapa isključivo prema kriteriju ekonomski najpovoljnije ponude.

2.  Javni naručitelji/naručitelji dužni su objaviti poziv na nadmetanje u kojem navode svoje potrebe i zahtjeve koje definiraju u tom pozivu na nadmetanje i/ili opisnoj dokumentaciji.

3.  Javni naručitelji/naručitelji započinju, s natjecateljima odabranima u skladu s odgovarajućim odredbama članaka od 38. do 46., dijalog s ciljem pronalaženja i utvrđivanja sredstva koja su najbolja za ispunjavanje njihovih potreba. Tijekom tog dijaloga oni mogu s odabranim natjecateljima raspravljati o svim aspektima ugovora.

Tijekom dijaloga javni naručitelji/naručitelji dužni su osigurati jednaki tretman svim ponuditeljima. Posebice, ne smiju davati podatke na diskriminirajući način koji bi nekim ponuditeljima mogao dati prednost u odnosu na druge.

Javni naručitelji/naručitelji ne smiju ostalim sudionicima otkriti predložena rješenja niti druge povjerljive podatke koje im je priopćio natjecatelj koji sudjeluje u dijalogu, bez pristanka tog natjecatelja.

4.  Javni naručitelji/naručitelji mogu odrediti da se postupak odvija u sukcesivnim fazama kako bi se smanjio broj rješenja o kojima se raspravlja tijekom faze dijaloga, primjenjujući kriterije odabira koji su određeni u pozivu na nadmetanje ili opisnoj dokumentaciji. Poziv na nadmetanje ili opisna dokumentacija mora sadržavati navod da se može pribjeći ovoj opciji.

5.  Javni naručitelj/naručitelj nastavlja takav dijalog sve dok ne dođe do jednog rješenja ili više njih, ako je potrebno i nakon njihove usporedbe, koja su najprimjerenija za ispunjavanje njegovih potreba.

6.  Nakon što objave da je dijalog zaključen i o tome obavijeste sudionike, javni naručitelji/naručitelji ih pozivaju da podnesu svoje konačne ponude na temelju jednog ili više rješenja koja su predstavljena i precizirana tijekom dijaloga. Te ponude moraju sadržavati sve tražene elemente koji su nužni za izvođenje projekta.

Te se ponude na zahtjev javnog naručitelja/naručitelja mogu razjasniti, precizirati i podesiti. Međutim, takva razjašnjenja, preciziranja, podešavanja ili dopunske informacije ne smiju uključivati promjene koje se odnose na osnovne odrednice ponude ili poziva na dostavu ponuda, varijacije kojih bi vjerojatno mogle dovesti do narušavanja tržišnog natjecanja ili imati diskriminatorni učinak.

7.  Javni naručitelji/naručitelji ocjenjuju zaprimljene ponude na temelju kriterija odabira koji su određeni u pozivu na nadmetanje ili opisnoj dokumentaciji te odabiru ekonomski najpovoljniju ponudu u skladu s člankom 47.

Na zahtjev javnog naručitelja/naručitelja, od ponuditelja za kojeg se utvrdi da je podnio ekonomski najpovoljniju ponudu, može se zatražiti da razjasni aspekte ponude ili potvrdi obveze koje su sadržane u ponudi, pod uvjetom da se time ne mijenjaju osnovni aspekti ponude ili poziva na dostavu ponude te da to ne utječe na narušavanje tržišnog natjecanja ili prouzroči diskriminaciju.

8.  Javni naručitelji/naručitelji mogu odrediti cijene ili isplate za sudionike u dijalogu.

Članak 28.

Slučajevi koji opravdavaju korištenje pregovaračkog postupka bez objave poziva na nadmetanje

U sljedećim slučajevima javni naručitelji/naručitelji smiju sklapati ugovore putem pregovaračkog postupka bez prethodne objave poziva na nadmetanje, a u obavijesti o sklopljenim ugovorima moraju opravdati korištenje tog postupka kako je propisano člankom 30. stavkom 3.:

Članak 29.

Okvirni sporazumi

1.  Države članice mogu predvidjeti da javni naručitelji/naručitelji mogu sklapati okvirne sporazume.

2.  U svrhu sklapanja okvirnog sporazuma, javni naručitelji/naručitelji slijede postupovna pravila iz ove Direktive za sve faze do sklapanja ugovora na temelju tog okvirnog sporazuma. Strane okvirnog sporazuma odabiru se primjenom kriterija odabira određenih u skladu s člankom 47.

Ugovori utemeljeni na okvirnom sporazumu sklapaju se u skladu s postupcima predviđenima u stavcima 3. i 4. Ti se postupci mogu primijeniti samo između javnih naručitelja/naručitelja i gospodarskih subjekata koji su izvorno strane okvirnog sporazuma.

Pri sklapanju ugovora utemeljenih na okvirnom sporazumu, strane ni pod kojim okolnostima ne smiju mijenjati bitne uvjete određene u tomu okvirnom sporazumu, a posebno u slučaju iz stavka 3.

Trajanje okvirnog sporazuma ne smije premašiti sedam godina, osim u iznimno opravdanim okolnostima koje se utvrđuju uzimajući u obzir očekivani životni vijek bilo kojeg isporučenog proizvoda, instalacije ili sustava te tehničke poteškoće koje može prouzročiti promjena isporučitelja.

U takvim iznimnim okolnostima, javni naručitelji/naručitelji moraju dati odgovarajuće obrazloženje tih okolnosti u obavijesti iz članka 30. stavka 3.

Javni naručitelji/naručitelji ne smiju okvirne sporazume koristiti nepropisno ili tako da spriječe, ograniče ili naruše konkurenciju.

3.  Ako je okvirni sporazum sklopljen s jednim gospodarskim subjektom, ugovori utemeljeni na tom sporazumu sklapaju se u granicama uvjeta određenih u okvirnom sporazumu.

Za sklapanje tih ugovora, javni naručitelji/naručitelji mogu pisanim putem konzultirati gospodarskog subjekta stranu okvirnog sporazuma te od njega zahtijevati da prema potrebi nadopuni svoju ponudu.

4.  Kad je okvirni sporazum sklopljen s više gospodarskih subjekata, mora ih biti najmanje tri, pod uvjetom da ima dovoljan broj gospodarskih subjekata koji udovoljavaju uvjetima sposobnosti i/ili prihvatljivih ponuda koje ispunjavaju kriterije odabira.

Ugovori utemeljeni na okvirnim sporazumima sklopljenima s nekoliko gospodarskih subjekata mogu se sklapati ili:

POGLAVLJE VI.

Pravila o objavljivanju i transparentnosti

Odjeljak 1.

Objava obavijesti

Članak 30.

Obavijesti

1.  Javni naručitelji/naručitelji mogu objaviti, putem prethodne informativne obavijesti koju objavljuje Komisija ili oni sami na svojem „profilu kupca”, kako je opisano u točki 2. Priloga VI.:

Obavijesti iz prvog podstavka šalju se Komisiji ili se objavljuju na profilu kupca prvom prilikom nakon odluke kojom se odobrava projekt za čije izvođenje javni naručitelji/naručitelji namjeravaju sklopiti ugovore ili okvirne sporazume.

Javni naručitelji/naručitelji koji objavljuju prethodnu informativnu obavijest na svojem profilu kupca, šalju Komisiji, elektroničkim putem, obavijest o objavi prethodne informativne obavijesti na profilu kupca, u skladu s formatom i detaljnim postupcima za slanje obavijesti naznačenima u točki 3. Priloga VI.

Objava obavijesti iz prvog podstavka obvezna je samo kada javni naručitelji/naručitelji koriste mogućnost skraćenja rokova za primitak ponuda kako je propisano u članku 33. stavku 3.

Ovaj se stavak ne primjenjuje na pregovaračke postupke bez prethodne objave poziva na nadmetanje.

2.  Javni naručitelji/naručitelji koji žele sklopiti ugovor ili okvirni sporazum putem ograničenog postupka, pregovaračkog postupka s objavom poziva na nadmetanje ili natjecateljskog dijaloga, moraju objaviti svoju namjeru putem poziva na nadmetanje.

3.  Javni naručitelji/naručitelji koji su sklopili ugovor ili okvirni sporazum obvezni su poslati obavijest o rezultatima postupka nabave najkasnije 48 dana nakon sklapanja ugovora ili sklapanja okvirnog sporazuma.

U slučaju okvirnih sporazuma sklopljenih u skladu s člankom 29., javni naručitelji/naručitelji nisu obvezni slati obavijest o rezultatima postupka nabave za svaki ugovor utemeljen na tom sporazumu.

Objava određenih podataka o sklapanju ugovora ili okvirnog sporazuma može se izostaviti, ako bi otkrivanje takvih podataka ometalo provođenje zakona ili na neki drugi način bilo suprotno javnom interesu, posebno obrambenom i/ili sigurnosnom interesu, ako bi štetilo legitimnim trgovinskim interesima gospodarskih subjekata, javnim ili privatnim, ili bi ugrozilo pošteno tržišno natjecanje među njima.

Članak 31.

Neobvezno objavljivanje

Javni naručitelji/naručitelji mogu objaviti, u skladu s člankom 32., obavijesti koje se tiču ugovora koji nisu podložni zahtjevima objavljivanja određenima ovom Direktivom.

Članak 32.

Oblik i način objavljivanja obavijesti

1.  Obavijesti uključuju podatke navedene u Prilogu IV. i, kad je potrebno, bilo koje druge podatke koje javni naručitelj/naručitelj smatra korisnima, u formatu standardnih obrazaca koje je Komisija donijela u skladu s postupkom iz članka 67. stavka 2.

2.  Obavijesti koje javni naručitelji/naručitelji šalju Komisiji šalju se ili elektronički u skladu s formatom i postupcima za prijenos podataka naznačenim u točki 3. Priloga VI. ili na drugi način. U slučaju korištenja ubrzanog postupka propisanog u članku 33. stavku 7. obavijesti se moraju slati ili telefaksom ili elektronički u skladu s formatom i postupcima za prijenos podataka naznačenim u točki 3. Priloga VI.

Obavijesti se objavljuju u skladu s tehničkim karakteristikama za objavljivanje navedenim u točki 1. podtočki (a) i (b) Priloga VI.

3.  Obavijesti sastavljene i prenesene elektronički u skladu s formatom i postupcima za prijenos podataka navedenim u točki 3. Priloga VI. objavljuju se najkasnije pet dana nakon što su poslane.

Obavijesti koje nisu prenesene elektronički u skladu s formatom i postupcima za prijenos podataka navedenim u točki 3. Priloga VI., objavljuju se najkasnije 12 dana nakon što su poslane, ili u slučaju ubrzanog postupka iz članka 33. stavka 7. najkasnije pet dana nakon što su poslane.

4.  Pozivi na nadmetanje objavljuju se u potpunosti na jednomu službenom jeziku Zajednice prema izboru javnog naručitelja/naručitelja, pri čemu ova izvorna jezična verzija predstavlja jedini autentičan tekst. Sažetak važnih elemenata svakog poziva na nadmetanje objavljuje se na ostalim službenim jezicima.

Trošak Komisije za objavljivanje takvih obavijesti snosi Zajednica.

5.  Obavijesti i njihov sadržaj ne smiju biti objavljeni na nacionalnoj razini ili na profilu kupca prije datuma slanja Komisiji.

Obavijesti koje naručitelj objavljuje na nacionalnoj razini ne smiju sadržavati druge podatke osim onih koji su sadržani u obavijestima koje su poslane Komisiji ili objavljeni na profilu kupca u skladu s člankom 30. stavkom 1., prvim podstavkom i moraju navoditi datum slanja obavijesti Komisiji ili njihove objave na profilu kupca.

Prethodna informativna obavijest ne smije biti objavljena na profilu kupca prije slanja obavijesti o njezinu objavljivanju Komisiji u tom obliku; ona obvezno sadrži datum tog slanja.

6.  Sadržaj obavijesti koje se ne šalju elektroničkim putem u skladu s formatom i postupcima za prijenos podataka navedenim u točki 3. Priloga VI. ograničavaju se na približno 650 riječi.

7.  Javni naručitelji/naručitelji moraju biti u mogućnosti podnijeti dokaz o datumima kada su obavijesti poslane.

8.  Komisija izdaje javnom naručitelju/naručitelju potvrdu o objavi poslanih podataka i navodi datum te objave. Takva je potvrda dokaz objave.

Odjeljak 2.

Rokovi

Članak 33.

Rokovi za primitak zahtjeva za sudjelovanje i za primitak ponuda

1.  Pri određivanju rokova za primitak zahtjeva za sudjelovanje i ponuda, javni naručitelji/naručitelji posebno uzimaju u obzir složenost ugovora i vrijeme potrebno za izradu ponuda, ne dovodeći u pitanje minimalne rokove određene ovim člankom.

2.  U ograničenim postupcima, pregovaračkim postupcima s objavom poziva na nadmetanje i uporabe natjecateljskog dijaloga, minimalni rok za primitak zahtjeva za sudjelovanje iznosi 37 dana od datuma slanja poziva na nadmetanje.

U slučaju ograničenih postupaka, minimalni rok za primitak ponuda iznosi 40 dana od datuma slanja poziva.

3.  Ako su javni naručitelji/naručitelji objavili prethodnu informativnu obavijest, minimalni rok za primitak ponuda prema stavku 2., drugom podstavku u pravilu se može skratiti na 36 dana, ali ni pod kojim uvjetima ne na manje od 22 dana.

Rok počinje teći od datuma kada je poslan poziv na dostavu ponuda.

Skraćeni rokovi iz prvog podstavka dopušteni su, pod uvjetom da su u prethodnoj informativnoj obavijesti uključeni svi podaci koji prema Prilogu IV. moraju biti uključeni u poziv na nadmetanje, pod uvjetom da su ti podaci dostupni u vrijeme objavljivanja obavijesti te da je prethodna informativna obavijest poslana na objavljivanje između 52 dana i 12 mjeseci prije datuma kada je poslan poziv na nadmetanje.

4.  Ako su obavijesti sastavljene i poslane elektroničkim putem u skladu s formatom i postupkom za slanje obavijesti navedenim u točki 3. Priloga VI., rok za primitak zahtjeva za sudjelovanje iz stavka 2., prvog podstavka može se skratiti za sedam dana.

5.  Rokovi za primitak ponuda iz stavka 2., drugog podstavka mogu se skratiti za pet dana kad javni naručitelj/naručitelj elektroničkim putem ponudi neograničen i potpun izravan pristup dokumentaciji za nadmetanje i svim dodatnim dokumentima od datuma objave poziva u skladu s Prilogom VI., navodeći u tekstu poziva internet adresu na kojoj je ta dokumentacija dostupna.

Ovo se skraćivanje može dodati skraćivanju iz stavka 4.

6.  Ako, iz bilo kojeg razloga, dokumentacija za nadmetanje i prateća dokumentacija ili dodatne informacije, iako pravovremeno zatražene, nisu dostavljene unutar rokova određenih u članku 34. ili ako se ponude mogu izraditi samo nakon posjeta lokaciji ili nakon neposrednog pregleda dokumentacije koja potkrepljuje dokumentaciju za nadmetanje, rokovi za primitak ponuda produžuju se tako da svi zainteresirani gospodarski subjekti mogu biti upoznati sa svim informacijama potrebnima za izradu ponuda.

7.  Kad se kod ograničenih postupaka i pregovaračkih postupaka s objavom poziva na nadmetanje, radi žurnosti pokaže da se rokovi iz ovog članka ne mogu poštovati, javni naručitelji/naručitelji mogu odrediti:

Odjeljak 3.

Sadržaj informacija i sredstva prijenosa

Članak 34.

Pozivi na dostavu ponuda, na pregovaranje ili na sudjelovanje u dijalogu

1.  U ograničenim postupcima, pregovaračkim postupcima s objavom poziva na nadmetanje i natjecateljskom dijalogu, javni naručitelji/naručitelji istovremeno pisanim putem pozivaju odabrane natjecatelje da dostave svoje ponude ili da pregovaraju ili, u slučaju natjecateljskog dijaloga, da sudjeluju u dijalogu.

2.  Poziv natjecateljima uključuje ili:

3.  Kad drugi subjekt, a ne javni naručitelj/naručitelj koji je odgovoran za postupak javne nabave, ima dokumentaciju za nadmetanje, opisnu dokumentaciju i/ili prateću dokumentaciju, u pozivu se navodi adresa na kojoj se ta dokumentacija može zatražiti i, ako je to potrebno, krajnji rok za traženje te dokumentacije, iznos koji se treba platiti za dobivanje dokumentacije te način plaćanja. Nadležni odjel obvezan je nakon primitka zahtjeva tu dokumentaciju bez odgode poslati gospodarskom subjektu.

4.  Dodatne informacije o dokumentaciji za nadmetanje, opisnoj dokumentaciji i/ili pratećoj dokumentaciji javni naručitelj/naručitelj ili nadležni odjel obvezno šalje najkasnije 6 dana prije isteka roka određenog za dostavu ponuda, pod uvjetom da su zatraženi pravodobno. U slučaju ograničenog ili ubrzanog postupka, taj je rok 4 dana.

5.  Uz pojedinosti predviđene stavcima 2., 3. i 4. poziv sadrži barem:

Članak 35.

Podaci za natjecatelje i ponuditelje

1.  Javni naručitelji/naručitelji dužni su, što je prije moguće, obavijestiti natjecatelje i ponuditelje o odlukama koje su donijeli u odnosu na sklapanje ugovora ili okvirnog sporazuma, uključujući razloge za bilo koju odluku o nesklapanju ugovora ili okvirnog sporazuma za koji je proveden kompetitivni postupak ili za ponovno pokretanje postupka; ta se informacija daje pisanim putem na zahtjev upućen javnim naručiteljima/naručiteljima.

2.  Na zahtjev zainteresirane strane, javni naručitelj/naručitelj sukladno stavku 3. što je prije moguće, a najkasnije u roku 15 dana nakon zaprimanja pisanog zahtjeva obavještava strane kako slijedi:

3.  Javni naručitelji/naručitelji mogu odlučiti uskratiti određene podatke o sklopljenom ugovoru ili okvirnom sporazumu, kako je određeno u stavku 1., kada bi odavanje takvih podataka spriječilo provedbu zakona ili na drugi način bilo suprotno javnom interesu, posebno obrambenom i/ili sigurnosnom interesu, ili bi dovelo u pitanje legitimne poslovne interese gospodarskih subjekata, javnih ili privatnih, ili bi moglo dovesti u pitanje tržišno natjecanje među njima.

Odjeljak 4.

Komunikacija

Članak 36.

Pravila koja se primjenjuju na komunikaciju

1.  Sva komunikacija i razmjena podataka koja se spominje u ovoj glavi može se odvijati poštom, telefaksom, elektroničkim putem u skladu sa stavcima 4. i 5., telefonom u slučajevima i okolnostima koji se spominju u stavku 6. ili kombinacijom tih sredstava, prema izboru javnog naručitelja/naručitelja.

2.  Izabrana sredstva komunikacije moraju biti opće dostupna i stoga ne smiju ograničavati pristup gospodarskih subjekata postupku nabave.

3.  Komunikacija te razmjena i pohrana podataka provodi se na način da se osigura da su cjelovitost podataka i povjerljivost zahtjeva za sudjelovanje i ponuda očuvani te da javni naručitelji/naručitelji pregledaju sadržaj zahtjeva za sudjelovanje i ponuda tek nakon isteka roka određenog za njihovu dostavu.

4.  Alati koji se trebaju koristiti za komunikaciju elektroničkim sredstvima, kao i njihove tehničke karakteristike, moraju biti nediskriminirajući, opće dostupni i interoperabilni s informacijskim i komunikacijskim tehnološkim proizvodima u općoj uporabi.

5.  Sljedeća se pravila primjenjuju na uređaje za elektroničko slanje i zaprimanje ponuda i na uređaje za elektroničko zaprimanje zahtjeva za sudjelovanje:

6.  Na prijenos zahtjeva za sudjelovanje odnose se sljedeća pravila:

Odjeljak 5.

Izvješća

Članak 37.

Sadržaj izvješća

1.  Za svaki ugovor i okvirni sporazum javni naručitelji/naručitelji sastavljaju pisano izvješće koje potvrđuje da je postupak odabira proveden na transparentan i nediskriminirajući način, koje uključuje barem sljedeće:

2.  Javni naručitelji/naručitelji poduzimaju potrebne mjere da dokumentiraju postupak nabave proveden elektroničkim sredstvima.

3.  Izvješće, ili njegove glavne stavke, dostavljaju se Komisiji, ako ona to zatraži.

POGLAVLJE VII.

Provedba postupka

Odjeljak 1.

Opće odredbe

Članak 38.

Provjera sposobnosti i odabir sudionika te sklapanje ugovora

1.  Ugovori se sklapaju na temelju kriterija utvrđenih u člancima 47. i 49. i uzimajući u obzir članak 19., nakon što su javni naručitelji/naručitelji provjerili da su gospodarski subjekti koji nisu isključeni na temelju članaka 39. ili 40. sposobni u skladu s kriterijima ekonomske i financijske sposobnosti, stručnog i tehničkog znanja ili sposobnosti navedenih u člancima od 41. do 46. i, ako je to potrebno, u skladu s nediskriminirajućim pravilima i kriterijima navedenim u stavku 3.

2.  Javni naručitelji/naručitelji mogu od natjecatelja zahtijevati da zadovolje minimalnu razinu sposobnosti u skladu s člancima 41. i 42.

Opseg informacija iz članaka 41. i 42. i minimalna razina sposobnosti koja se zahtijeva za određeni ugovor mora biti povezana s predmetom nabave i razmjerna predmetu nabave.

Te se minimalne razine navode u pozivu na nadmetanje.

3.  U ograničenim postupcima, pregovaračkim postupcima s objavom poziva na nadmetanje i u natjecateljskom dijalogu, javni naručitelji/naručitelji mogu ograničiti broj sposobnih natjecatelja koje će pozvati na dostavu ponuda ili na sudjelovanje u dijalogu. U tom slučaju:

Ako je broj natjecatelja koji zadovoljavaju kriterije sposobnosti i minimalnu razinu sposobnosti manji od minimalnog broja, javni naručitelj/naručitelj može nastaviti postupak pozivajući natjecatelja ili natjecatelje s traženim sposobnostima.

Ako javni naručitelj/naručitelj smatra da je broj odgovarajućih natjecatelja prenizak da osigura istinsko natjecanje, on može obustaviti postupak i ponovo objaviti početni poziv na nadmetanje u skladu s člankom 30. stavkom 2. i člankom 32. u kojem određuje novi rok za dostavu zahtjeva za sudjelovanje. U tom slučaju natjecatelji koji su odabrani nakon prvog poziva na nadmetanje te oni koji su odabrani nakon drugog poziva na nadmetanje moraju biti pozvani u skladu s člankom 34. Ova opcija ne dovodi u pitanje mogućnost javnog naručitelja/naručitelja da poništi postupak koji je u tijeku i pokrene novi postupak.

4.  U okviru postupka nabave, javni naručitelj/naručitelj ne smije uključiti gospodarske subjekte koji nisu dostavili zahtjev za sudjelovanje ili natjecatelje koji nemaju tražene sposobnosti.

5.  U slučaju kada javni naručitelji/naručitelji koriste opciju smanjivanja broja rješenja o kojima se treba raspravljati ili ponuda o kojima se treba pregovarati, kako je predviđeno člankom 26. stavkom 3. i člankom 27. stavkom 4., oni to čine primjenom kriterija odabira navedenih u pozivu na nadmetanje ili dokumentaciji za nadmetanje. U konačnoj fazi broj do kojeg se došlo mora omogućiti pravo natjecanje, ako postoji dovoljan broj rješenja ili sposobnih natjecatelja.

Odjeljak 2.

Kriteriji za kvalitativni odabir

Članak 39.

Osobna situacija natjecatelja ili ponuditelja

1.  Svaki natjecatelj ili ponuditelj kojemu je izrečena pravomoćna presuda s kojom je javni naručitelj/naručitelj upoznat zbog jednog ili više dolje navedenih razloga, isključuje se iz sudjelovanja u ugovoru:

Države članice, u skladu sa svojim nacionalnim zakonodavstvom i uzimajući u obzir zakonodavstvo Zajednice, navode provedbene uvjete za ovaj stavak.

One mogu predvidjeti odstupanje od zahtjeva navedenog u prvom podstavku zbog prevladavajućih zahtjeva u općem interesu.

Za potrebe ovog stavka, javni naručitelji/naručitelji, ako je potrebno, traže od natjecatelja ili ponuditelja da dostave dokumente navedene u stavku 3. i mogu se, ako imaju sumnji u vezi s osobnom situacijom tih natjecatelja ili ponuditelja, također obratiti nadležnim tijelima vlasti radi pribavljanja podataka o osobnom položaju dotičnih natjecatelja ili ponuditelja, koje smatraju nužnima. Ako se podaci tiču natjecatelja ili ponuditelja s poslovnim nastanom u državi koja nije država javnog naručitelja/naručitelja, javni naručitelj/naručitelj može zatražiti suradnju nadležnih tijela vlasti. Uzimajući u obzir nacionalno zakonodavstvo države članice u kojoj natjecatelj ili ponuditelj ima poslovni nastan, takvi se zahtjevi odnose na pravne i/ili fizičke osobe, uključujući, po potrebi, direktore trgovačkih društava i bilo koje osobe koje imaju ovlasti zastupanja, odlučivanja ili kontrole u odnosu na natjecatelja ili ponuditelja.

2.  Bilo koji gospodarski subjekt može se isključiti iz sudjelovanja u ugovoru kad je taj gospodarski subjekt:

Države članice, u skladu sa svojim nacionalnim propisima i uzimajući u obzir pravo Zajednice, određuju provedbene uvjete za ovaj stavak.

3.  Javni naručitelji/naručitelji prihvaćaju sljedeće kao dostatan dokaz da se nijedan slučaj naveden u stavku 1. ili stavku 2. točkama (a), (b), (c), (f) ili (g) ne odnosi na gospodarski subjekt:

Ako dotična zemlja ne izdaje takve dokumente ili potvrde, ili ako oni ne obuhvaćaju sve slučajeve navedene u stavku 1. i stavku 2. točkama (a), (b) i (c), oni mogu biti zamijenjeni izjavom pod prisegom ili, u državama članicama u kojima ne postoje odredbe koje se tiču izjava pod prisegom, svečanom izjavom dotične osobe dane pred nadležnom sudskom ili upravnom vlasti, javnim bilježnikom ili nadležnim strukovnim ili gospodarskim tijelom, u zemlji podrijetla ili zemlji iz koje ta osoba dolazi.

4.  Države članice određuju vlasti i tijela nadležna za izdavanje dokumenata, potvrda ili izjava iz stavka 3. i o tome obavješćuju Komisiju. Takvo obavješćivanje ne dovodi u pitanje zakon o zaštiti podataka.

Članak 40.

Sposobnost za obavljanje stručne djelatnosti

Ako natjecatelj mora biti upisan u profesionalni ili u trgovački registar u državi članici svojeg podrijetla ili poslovnog nastana kako bi obavljao svoju profesionalnu djelatnost, od njega se može tražiti da dokaže svoj upis u takav registar ili da podnese izjavu pod prisegom ili potvrdu kako je opisano u dijelu A Priloga VII. za ugovore o radovima, u dijelu B Priloga VII. za ugovore o nabavi robe i u dijelu C Priloga VII. za ugovore o uslugama. Popisi određeni u Prilogu VII. su okvirni. Države članice obavještavaju Komisiju i ostale države članice o svakoj promjeni koja se tiče njihovih registara i o sredstvima dokazivanja iz tih popisa.

U postupcima za sklapanje ugovora o uslugama, kad natjecatelji moraju imati određeno odobrenje ili biti članovi određene organizacije kako bi mogli pružati usluge u zemlji njihova podrijetla, javni naručitelj/naručitelj može od njih tražiti da dokažu kako imaju takvo odobrenje ili članstvo.

Ovaj članak ne dovodi u pitanje pravo Zajednice vezano uz slobodu poslovnog nastana i slobodu pružanja usluga.

Članak 41.

Ekonomska i financijska sposobnost

1.  Kao dokaz ekonomske i financijske sposobnosti gospodarskog subjekta, u pravilu je moguće podnijeti jedan ili više sljedećih dokaza:

2.  Gospodarski se subjekt može, prema potrebi i za određeni ugovor, osloniti na sposobnost drugih tijela, bez obzira na pravnu prirodu veza koje ima s njima. U tom slučaju, on mora javnom naručitelju/naručitelju dokazati da će imati na raspolaganju nužne resurse, na primjer prihvaćanjem obveze tih tijela u tu svrhu.

3.  Pod jednakim uvjetima, grupa gospodarskih subjekata iz članka 4. može se osloniti na sposobnost sudionika u grupi ili drugih tijela.

4.  Javni naručitelji/naručitelji navode, u pozivu na nadmetanje, koji dokaz ili dokaze iz stavka 1. traže i koje druge dokaze moraju dostaviti.

5.  Ako, iz valjanih razloga, gospodarski subjekt nije u mogućnosti dostaviti dokaze koje traži javni naručitelj/naručitelj, on može svoje ekonomsku i financijsku sposobnost dokazati bilo kojim drugim dokumentom koji javni naručitelj/naručitelj smatra primjerenim.

Članak 42.

Tehnička i/ili stručna sposobnost

1.  Kao dokaz tehničke sposobnosti gospodarskog subjekta, u pravilu je moguće podnijeti jedan ili više sljedećih dokaza prema prirodi, količini ili važnosti, te uporabi radova, robe ili usluga:

2.  Gospodarski se subjekt može, prema potrebi i za određeni ugovor, osloniti na sposobnost drugih tijela, bez obzira na pravnu prirodu veza koje ima s njima. U tom slučaju, on mora javnom naručitelju/naručitelju dokazati da će imati na raspolaganju resurse nužne za izvršenje ugovora, primjerice, prihvaćanjem obveze tih tijela da će nužne resurse staviti na raspolaganje gospodarskom subjektu.

3.  Pod istim se uvjetima grupa gospodarskih subjekata iz članka 5. može se osloniti na sposobnost sudionika u grupi ili drugih tijela.

4.  U postupcima sklapanja ugovora čiji je predmet roba koja zahtijeva poslove postavljanje ili instalacije, pružanje usluga i/ili izvođenje radova, sposobnost gospodarskih subjekata da pruži uslugu ili izvrši instalaciju ili izvede radove može se ocjenjivati posebno s obzirom na njihove vještine, učinkovitost, iskustvo i pouzdanost.

5.  Javni naručitelj/naručitelj u pozivu na nadmetanje navodi koje dokaze iz prvog stavka je odabrao i koji se još ostali dokazi moraju podnijeti.

6.  Ako iz bilo kojeg valjanog razloga, gospodarski subjekt nije u mogućnosti dostaviti dokaze koje traži javni naručitelj/naručitelj, on može svoju tehničku i/ili stručnu sposobnost dokazati bilo kojim drugim dokumentom koji javni naručitelj/naručitelj smatra primjerenim.

Članak 43.

Norme sustava za upravljanje kakvoćom

Ako javni naručitelji/naručitelji zahtijevaju podnošenje potvrda koje su sastavila neovisna akreditirana tijela koje potvrđuju sukladnost gospodarskog subjekta s određenim normama sustava za upravljanje kakvoćom, javni naručitelji/naručitelji moraju uputiti na sustave za upravljanje kakvoćom koji se temelje na odgovarajućim europskim normama koje su potvrdila neovisna ovlaštena tijela koja udovoljavaju europskim normama u pogledu akreditacije i potvrđivanja. Oni moraju priznati jednakovrijedne potvrde neovisnih akreditiranih tijela osnovanih u drugim državama članicama. Oni također moraju prihvatiti druge dokaze o jednakovrijednim sustavima za upravljanje kakvoćom od gospodarskih subjekata.

Članak 44.

Norme za upravljanje okolišem

Ako javni naručitelji/naručitelji, u slučajevima koji se spominju u članku 42. stavku 1. točki (f), zahtijevaju podnošenje potvrda koje su sastavila neovisna tijela koje potvrđuju sukladnost gospodarskog subjekta s određenim normama za upravljanje okolišem, oni moraju uputiti na Sustav ekološkog upravljanja i revizije (Eco-Management i Audit Scheme) (EMAS) Zajednice ili na norme za upravljanje okolišem koje se temelje na odgovarajućim europskim ili međunarodnim normama koje su potvrdila tijela koja udovoljavaju pravu Zajednice ili odgovarajućim europskim ili međunarodnim normama u pogledu potvrđivanja. Oni moraju priznati jednakovrijedne potvrde tijela osnovanih u drugim državama članicama. Oni također moraju prihvatiti i druge dokaze o jednakovrijednim mjerama upravljanja okolišem od gospodarskih subjekata.

Članak 45.

Dodatna dokumentacija i informacije

Javni naručitelj/naručitelj može pozvati gospodarske subjekte da dopune ili pojasne potvrde i dokumente koje su podnijeli sukladno člancima od 39. do 44.

Članak 46.

Službeni popisi odobrenih gospodarskih subjekata i potvrđivanje od tijela osnovanih sukladno javnom ili privatnom pravu

1.  Države članice mogu uvesti ili službene popise odobrenih ugovaratelja, isporučitelja ili pružatelja usluga ili potvrđivanje od strane potvrdbenih tijela osnovanih prema javnom ili privatnom pravu.

Države članice prilagođavaju uvjete za registraciju na ove popise i za izdavanje potvrda od strane potvrdbenih tijela odredbama članka 39. stavka 1. i stavka 2. točaka od (a) do (d) i točke (h), članka 40., članka 41. stavaka 1., 4. i 5., članka 42. stavka 1. točaka od (a) do (i), stavaka 2. i 4., članka 43. i, ako je potrebno, članka 44.

Države članice također prilagođavaju te uvjete članku 41. stavku 2. i članku 42. stavku 2. u pogledu prijava za registraciju koje podnose gospodarski subjekti koji pripadaju grupi i polažu pravo na resurse koje im druga društva u grupi stavljaju na raspolaganje. U takvom slučaju, ti gospodarski subjekti moraju dokazati tijelu koje uspostavlja službeni popis da će oni te resurse imati na raspolaganju tijekom cjelokupnog razdoblja valjanosti potvrde koja potvrđuje njihovu registraciju na službeni popis te da će tijekom istog razdoblja ta društva nastaviti ispunjavati zahtjeve kvalitativnog odabira, utvrđene u člancima navedenim u drugom podstavku na koje se gospodarski subjekti oslanjaju za svoju registraciju.

2.  Gospodarski subjekti koji su registrirani na službenim popisima ili koji imaju potvrdu mogu, za svaki ugovor, podnijeti javnom naručitelju/naručitelju potvrdu o registraciji koju je izdalo nadležno tijelo ili potvrdu koju je izdalo nadležno potvrdbeno tijelo. Potvrde sadrže dokaze koji su im omogućili registraciju na popis ili dobivanje potvrde te klasifikaciju na tom popisu.

3.  Registracija na službene popise potvrđena od strane nadležnih tijela ili potvrda koju je izdalo potvrdbeno tijelo ne predstavlja, za potrebe javnih naručitelja/naručitelja drugih država članica, presumpciju sposobnosti, osim u pogledu članka 39. stavaka 1. i 2. točaka od (a) do (d) i točke (h), članka 40., članka 41. stavka 1. točaka (b) i (c) i članka 42. stavka 1. točke (a) podtočke i. i točaka od (b) do (g) u slučaju ugovaratelja, članka 42. stavka 1. točke (a) podtočke ii., točaka od (b) do (e) i točke (i) u slučaju isporučitelja i članka 42. stavka 1. točke (a) podtočke ii., točaka od (b) do (e) i točke (g) u slučaju pružatelja usluga.

4.  Informacije koje je moguće utvrditi iz registracije na službene popise ili iz potvrde ne smije se provjeravati bez obrazloženja. Što se tiče uplate doprinosa za socijalno osiguranje i poreza, od bilo kojeg registriranoga gospodarskog subjekta može se zatražiti dodatna potvrda kada se ponudi ugovor.

Javni naručitelji/naručitelji drugih država članica primjenjuju stavak 3. i prvi podstavak ovog stavka samo na gospodarske subjekte koji imaju poslovni nastan u državi članici koja vodi službeni popis.

5.  Za bilo koju registraciju gospodarskih subjekata drugih država članica na službeni popis ili za izdavanje potvrde od strane tijela navedenih u stavku 1., ne smije se tražiti daljnji dokaz ili izjava, osim onih koji se traže od nacionalnih gospodarskih subjekata i, u svakom slučaju, samo onih koji su predviđeni u člancima od 39. do 43. i, po potrebi, članku 44.

Međutim, gospodarske subjekte iz drugih država članica ne može se obvezivati da se registriraju ili potvrđuju kako bi sudjelovali u postupku nabave. Javni naručitelji/naručitelji moraju priznati jednakovrijedne potvrde tijela osnovanih u drugim državama članicama. Oni također moraju prihvatiti druga jednakovrijedna dokazna sredstva.

6.  Gospodarski subjekti mogu zatražiti u svakom trenutku registraciju na službeni popis ili izdavanje potvrde. U razumno kratkom razdoblju mora ih se obavijestiti o odluci tijela koje sastavlja popis ili tijela nadležnog za izdavanje potvrda.

7.  Potvrdbena tijela navedena u stavku 1. su tijela koja udovoljavaju europskim normama za potvrđivanje.

8.  Države članice koje imaju službene popise ili potvrdbena tijela kako je navedeno u stavku 1. obvezne su obavještavati Komisiju i druge države članice o adresama tijela na koja se trebaju slati prijave.

Odjeljak 3.

Sklapanje ugovora

Članak 47.

Kriteriji odabira

1.  Ne dovodeći u pitanje nacionalne zakone, druge propise ili upravne odredbe o plaćanju naknada za određene usluge, kriteriji na kojima javni naručitelji/naručitelji temelje sklapanje ugovora su ili:

2.  Ne dovodeći u pitanje odredbe trećeg podstavka, u slučaju navedenom u stavku 1. točki (a) javni naručitelj/naručitelj navodi u ugovornoj dokumentaciji (pozivi na nadmetanje, dokumentacija za nadmetanje, opisna dokumentacija ili dodatna dokumentacija) relativni značaj koji pridaje svakom pojedinom kriteriju izabranom da odredi ekonomski najpovoljniju ponudu.

Ti se značaji mogu izraziti određivanjem raspona s odgovarajućom maksimalnom razlikom.

Ako, prema mišljenju javnog naručitelj/naručitelja, određivanje značaja nije moguće iz dokazivih razloga, javni naručitelj/naručitelj u ugovornoj dokumentaciji (pozivi na nadmetanje, dokumentaciji za nadmetanje, opisna dokumentacija ili dodatna dokumentacija) navodi kriterije razvrstane od najvažnijeg prema najmanje važnom.

Članak 48.

Uporaba elektroničkih dražba

1.  Države članice mogu predvidjeti da se javni naručitelji/naručitelji mogu služiti elektroničkim dražbama.

2.  U ograničenim ili pregovaračkim postupcima s objavom poziva na nadmetanje, javni naručitelji/naručitelji mogu odlučiti da se prije sklapanja ugovora provede elektronička dražba, kad se specifikacije ugovora mogu precizno odrediti.

U istim okolnostima, elektronička dražba može se provesti prilikom ponovnog otvaranja nadmetanja između strana okvirnog sporazuma kako je predviđeno člankom 29. stavkom 4., drugim podstavkom.

Elektronička se dražba temelji:

3.  Javni naručitelji/naručitelji koji odluče provesti elektroničku dražbu navode tu činjenicu u pozivu na nadmetanje.

Dokumentacija za nadmetanje među ostalim uključuje sljedeće pojedinosti:

4.  Prije započinjanja elektroničke dražbe javni naručitelji/naručitelji donose punu početnu procjenu ponuda u skladu s određenim kriterijem/kriterijima odabira i značajem koji im je pridan.

Svi ponuditelji koji su podnijeli prihvatljive ponude istovremeno se pozivaju elektroničkim putem da podnesu nove cijene i/ili nove vrijednosti; poziv sadrži sve bitne informacije koje se tiču individualnog povezivanja s elektroničkom opremom koja se koristi i navodi datum i vrijeme početka elektroničke dražbe. Elektronička se dražba može provesti u više uzastopnih faza. Elektronička dražba smije početi najranije dva radna dana nakon datuma slanja poziva.

5.  Kada se ugovor sklapa na temelju ekonomski najpovoljnije ponude, poziv mora biti popraćen rezultatom potpune ocjene odgovarajućeg ponuditelja, koja je provedena u skladu sa značajem kriterija predviđenim u članku 47. stavku 2., prvom podstavku.

Poziv također sadrži matematičku formulu koja će se koristiti u elektroničkoj dražbi kako bi se odredile automatske promjene u rangiranju na temelju ponuđenih novih cijena i/ili novih vrijednosti. Ta formula sadrži značaj svih kriterija koji su određeni kako bi se odredila ekonomski najpovoljnija ponuda, kako je navedeno u pozivu na nadmetanje ili specifikacijama; u tu svrhu, svi se rasponi, međutim, unaprijed smanjuju na određenu vrijednost.

Ako su dopuštene varijante, osigurava se različita formula za svaku varijantu.

6.  Tijekom svake faze elektroničke dražbe javni naručitelj/naručitelj svim ponuditeljima odmah šalje, u najmanju ruku, dovoljno informacija kako bi im omogućio da odrede svoj relativni rang u bilo kojem trenutku. Oni mogu također slati druge informacije koje se tiču drugih podnesenih cijena ili vrijednosti, pod uvjetom da je to navedeno u dokumentaciji za nadmetanje. Oni mogu također u bilo kojem trenutku objaviti broj sudionika u toj fazi dražbe. Međutim, ni u kom slučaju ne smiju otkriti identitet ponuditelja tijekom bilo koje faze elektroničke dražbe.

7.  Javni naručitelji/naručitelji završavaju elektroničku dražbu na jedan ili na više sljedećih načina:

Kada javni naručitelji/naručitelji odluče završiti elektroničku dražbu u skladu s točkom (c), moguće u kombinaciji s odredbama navedenim u točki (b), poziv na sudjelovanje u dražbi navodi raspored za svaku fazu dražbe.

8.  Nakon završetka elektroničke dražbe, javni naručitelji/naručitelji sklapaju ugovor u skladu s člankom 47. na temelju rezultata elektroničke dražbe.

Javni naručitelji/naručitelji ne smiju upotrebljavati elektroničke dražbe nepropisno ili na takav način da sprečavaju, ograničavaju ili narušavaju tržišno natjecanje ili mijenjaju predmet nabave, kako je navedeno u objavljenom pozivu na nadmetanje i kako je definiran u dokumentaciji za nadmetanje.

Članak 49.

Neuobičajeno niske ponude

1.  Ako se za neki ugovor pokaže da su ponude neuobičajeno niske u odnosu na robu, radove ili usluge, javni naručitelj/naručitelj, prije nego što odbije takve ponude, zahtijeva u pisanom obliku pojedinosti sastavnih elemenata ponude koje smatra važnima.

Te se pojedinosti mogu ponajprije odnositi na:

2.  Javni naručitelj/naručitelj provjerava te sastavne elemente konzultirajući se s ponuditeljem, uzimajući u obzir priložene dokaze.

3.  Ako javni naručitelj/naručitelj ustanovi da je ponuda neuobičajeno niska jer je ponuditelj dobio državnu potporu, ponuda se može odbiti na temelju tog razloga samo nakon konzultacije s ponuditeljem tijekom koje on nije u mogućnosti dokazati, u primjerenom roku koji mu je odredio javni naručitelj/naručitelj, da je ta potpora dodijeljena legalno. Ako javni naručitelj/naručitelj u tim okolnostima odbije ponudu, on o tome obavještava Komisiju.

GLAVA III.

PRAVILA KOJA SE PRIMJENJUJU NA PODUGOVARANJE

POGLAVLJE I.

Podugovori koje sklapaju uspješni ponuditelji koji nisu javni naručitelji/naručitelji

Članak 50.

Područje primjene

1.  Kada se ova glava primjenjuje sukladno članku 21. stavcima 3. i 4., države članice poduzimaju potrebne mjere kako bi osigurale da uspješni ponuditelji koji nisu javni naručitelji/naručitelji primjenjuju pravila iz članaka od 51. do 53. kada sklapaju podugovore s trećim stranama.

2.  Za potrebe stavka 1. grupe gospodarskih subjekata koje su formirane radi dobivanja ugovora ili društva povezana s njima ne smatraju se trećim stranama.

Ponuditelj u svoju ponudu uključuje iscrpan popis takvih društava. Taj se popis usklađuje nakon svake kasnije izmjene odnosa među društvima.

Članak 51.

Načela

Uspješni ponuditelj mora djelovati transparentno i postupati prema svim potencijalnim podizvoditeljima na jednak i nediskriminirajući način.

Članak 52.

Pragovi i pravila objavljivanja

1.  Kada uspješni ponuditelj koji nije javni naručitelj/naručitelj sklapa podugovor koji ima procijenjenu vrijednost, bez PDV-a, jednaku ili veću od pragova određenih člankom 8., on svoju namjeru objavljuje putem poziva na podugovaranje.

2.  Pozivi na podugovaranje sadrže podatke navedene u Prilogu V. i sve druge podatke koje uspješni ponuditelj smatra korisnim, ako je potrebno uz suglasnost javnog naručitelja/naručitelja.

Pozivi na podugovaranje sastavljaju se u skladu sa standardnim obrascem koji donosi Komisija u skladu sa savjetodavnim postupkom iz članka 67. stavka 2.

3.  Pozivi na podugovaranje objavljuju se u skladu s člankom 32. stavcima 2. do 5.

4.  Kada podugovor zadovoljava uvjete iz članka 28., poziv na podugovaranje nije obvezan.

5.  Uspješni ponuditelji mogu u skladu s člankom 32. objaviti poziv na podugovaranje čija objava nije obvezna.

6.  Države članice mogu također predvidjeti da uspješni ponuditelj može ispuniti zahtjeve za podugovaranjem koji su propisani u članku 21. stavku 3. ili stavku 4. sklapanjem podugovora na temelju okvirnog sporazuma sklopljenog u skladu s pravilima propisanim u člancima 51. i 53. te u stavcima od 1. do 5. ovog članka.

Podugovori na temelju takvog okvirnog sporazuma sklapaju se u granicama uvjeta određenih u okvirnom sporazumu. Smiju se sklopiti samo s onim gospodarskim subjektima koji su izvorne strane okvirnog sporazuma. Kada sklapaju ugovore, strane su obvezne u svim okolnostima predlagati uvjete koji su u skladu s onima iz okvirnog sporazuma.

Rok trajanja okvirnog sporazuma ne smije biti duži od sedam godina, osim u iznimnim okolnostima koje se utvrđuju uzimajući u obzir očekivani životni vijek bilo kojeg isporučenog proizvoda, instalacije ili sustava i tehničke poteškoće koje bi promjena isporučitelja mogla prouzročiti.

Okvirni se sporazumi ne smiju koristiti na neodgovarajući način ili na način kojim bi se natjecanje spriječilo, ograničilo ili narušilo.

7.  Za sklapanje podugovora čija je procijenjena vrijednost, bez PDV-a, manja od pragova iz članka 8. uspješni ponuditelji primjenjuju načela Ugovora koja se odnose na transparentnost i tržišno natjecanje.

8.  Odredbe članka 9. primjenjuju se na izračun procijenjene vrijednosti podugovora.

Članak 53.

Kriteriji za kvalitativni odabir podizvoditelja

U pozivu na podugovaranje, uspješni ponuditelj navodi kriterije za kvalitativan odabir koje je propisao javni naručitelj/naručitelj kao i ostale kriterije koje će primijeniti za kvalitativan odabir podizvoditelja. Svi ti kriteriji moraju biti objektivni, nediskriminirajući i sukladni kriterijima koje je javni naručitelj/naručitelj primijenio za odabir ponuditelja za glavni ugovor. Tražene sposobnosti moraju biti izravno povezane s predmetom nabave podugovora, a tražene razine sposobnosti moraju biti primjerene predmetu nabave.

Od uspješnog ponuditelja ne smije se zahtijevati da sklapa podugovor ako on, na način zadovoljavajući način javnom naručitelju/naručitelju, dokaže da nijedan podizvoditelj koji sudjeluje u nadmetanju ili njihove ponude ne zadovoljavaju kriterije navedene u pozivu na podugovaranje, te stoga onemogućuju uspješnom ponuditelju da ispuni zahtjeve određene u glavnom ugovoru.

POGLAVLJE II.

Podugovori koje sklapaju uspješni ponuditelji koji su javni naručitelji/naručitelji

Članak 54.

Pravila koja se primjenjuju

Kada su uspješni ponuditelji javni naručitelji/naručitelji, oni su pri sklapanju podugovora obvezni primjenjivati odredbe o glavnim ugovorima određene u glavama I. i II.

GLAVA IV.

PRAVILA KOJA SE PRIMJENJUJU NA PRAVNU ZAŠTITU

Članak 55.

Područje primjene i dostupnost pravne zaštite

1.  Postupci pravne zaštite predviđeni u ovoj glavi primjenjuju se na ugovore navedene u članku 2., uz iznimke predviđene člancima 12. i 13.

2.  Države članice poduzimaju mjere potrebne kako bi osigurale da odluke koje donose javni naručitelji/naručitelji budu učinkovito preispitane i, posebno, što je brže moguće u skladu s uvjetima određenima u člancima od 56. do 62., iz razloga što se takvim odlukama krši pravo Zajednice u području nabave ili nacionalni propisi u koje je to pravo preneseno.

3.  Države članice moraju osigurati da nema diskriminacije među poduzetnicima koji tvrde da su u postupku za sklapanje ugovora oštećeni jer u skladu s ovom glavom postoji razlika između nacionalnih pravila kojima se implementira pravo Zajednice i drugih nacionalnih pravila.

4.  Države članice moraju osigurati da su postupci pravne zaštite dostupni, prema podrobnim pravilima koje država članica može utvrditi, barem svakoj osobi koja ima ili je imala interes za dobivanje određenog ugovora i koja je pretrpila ili je u opasnosti da pretrpi štetu zbog navodnog kršenja.

5.  Države članice mogu zahtijevati da osoba koja namjerava koristiti postupak pravne zaštite obavijesti javnog naručitelja/naručitelja o navodnom kršenju te o svojoj namjeri da zatraži pravnu zaštitu, pod uvjetom da to ne utječe na rok mirovanja iz članka 57. stavka 2. ili bilo koji drugi rok za podnošenje zahtjeva za pravnu zaštitu iz članka 59.

6.  Države članice mogu zahtijevati da dotična osoba najprije zatraži pravnu zaštitu kod javnog naručitelja/naručitelja. U tom slučaju, države članice moraju osigurati da podnošenje takvog zahtjeva za pravnu zaštitu rezultira trenutačnom obustavom mogućnosti da se sklopi ugovor.

Države članice odlučuju o primjerenim sredstvima komunikacije, uključujući telefaks ili elektronička sredstva, koja se koriste za podnošenje zahtjeva za pravnu zaštitu u skladu s prvim podstavkom.

Obustava iz prvog podstavka ne prestaje prije isteka roka od najmanje 10 kalendarskih dana, računajući od dana poslije datuma kad je javni naručitelj/naručitelj poslao odgovor, ako se koriste telefaks ili elektronička sredstva ili, ako se koriste druga sredstva komunikacije, prije isteka najmanje 15 kalendarskih dana računajući od dana poslije datuma kad je javni naručitelj/naručitelj poslao odgovor, ili najmanje 10 kalendarskih dana računajući od dana poslije datuma primitka odgovora.

Članak 56.

Zahtjevi za postupke pravne zaštite

1.  Države članice moraju osigurati da mjere poduzete u vezi s postupcima pravne zaštite navedene u članku 55. uključuju pravo ovlasti da se:

U oba navedena slučaja, predviđene ovlasti uključuju i ovlast da se osobama naknadi šteta koja im je nanesena kršenjem.

2.  Ovlasti navedene u stavku 1. i člancima 60. i 61. mogu se prenijeti na više odvojenih tijela koja su nadležna za različite aspekte pravne zaštite.

3.  Ako prvostupanjsko tijelo, neovisno o javnome naručitelju/naručitelju, preispituje odluku o odabiru, države članice moraju osigurati da javni naručitelj/naručitelj ne smije sklopiti ugovor prije nego što tijelo koje provodi pravnu zaštitu ne donese odluku o primjeni privremenih mjera ili o žalbi. Obustava ne prestaje prije isteka roka mirovanja određenog u članku 57. stavku 2. i članku 60. stavku 4. i stavku 5.

4.  Osim u slučajevima predviđenim u stavku 3. ovog članka i članku 55. stavku 6., postupak pravne zaštite ne mora automatski imati suspenzivan učinak na postupke nabave na koje se odnose.

5.  Države članice mogu predvidjeti da tijelo nadležno za postupak pravne zaštite može uzimati u obzir moguće posljedice privremenih mjera za sve interese koji bi mogli biti oštećeni, kao i javni interes, posebno obrambeni i/ili sigurnosni interes, te može odlučiti da takve mjere ne odredi, ako bi negativne posljedice nadmašile njihovu korist.

Odluka da se ne odrede privremene mjere ne dovodi u pitanje bilo koje drugo pravo osobe koja zahtijeva takve mjere.

6.  Države članice mogu predvidjeti da, kad je podnesen zahtjev za naknadu štete na temelju nezakonito donesene odluke, osporenu odluku mora najprije poništiti tijelo koje ima potrebne ovlasti.

7.  Osim u slučajevima predviđenim u člancima od 60. do 62., učinci provedbe ovlasti, koje su navedene u stavku 1. ovog članka, na ugovor sklopljen nakon odabira, utvrđuju se na temelju nacionalnog prava.

Nadalje, osim u slučaju kad se odluka mora poništiti prije dodjele naknade štete, država članica može predvidjeti da se nakon sklapanja ugovora u skladu s člankom 55. stavkom 6., stavkom 3. ovog članka ili člancima od 57. do 62., ovlasti tijela nadležnog za postupak pravne zaštite ograniče na dodjelu naknade štete svakoj osobi oštećenoj kršenjem.

8.  Države članice osiguravaju da se odluke koje donosi tijelo nadležno za postupak pravne zaštite učinkovito provode.

9.  Kad tijela nadležna za postupke pravne zaštite nisu pravosudne naravi, uvijek se moraju pisano navesti obrazloženja njihovih odluka. Nadalje, u takvu se slučaju moraju predvidjeti postupci kojima se svaka navodno nezakonita mjera koju poduzme tijelo nadležno za pravnu zaštitu, ili bilo koja navodna nepravilnost u provođenju ovlasti koje su mu prenesene, može podvrgnuti sudskoj reviziji ili reviziji drugog tijela, koje je sud ili sudsko vijeće u smislu članka 234. Ugovora, i koje je neovisno o javnome naručitelju/naručitelju i o tijelu nadležnome za pravnu zaštitu.

Članovi takvog neovisnog tijela imenuju se i razrješuju dužnosti pod istim uvjetima kao i članovi sudbene vlasti u pogledu tijela nadležnog za njihovo imenovanje, trajanja njihova mandat i njihova razrješenja. Barem predsjednik tog neovisnog tijela mora imati iste pravne i stručne kvalifikacije kao članovi sudbene vlasti. Odluke koje donosi neovisno tijelo pravno su obvezujuće kako to odredi svaka pojedina država članica.

10.  Države članice osiguravaju da tijela nadležna za pravnu zaštitu jamče odgovarajuću razinu povjerljivosti klasificiranih podataka ili drugih podataka sadržanih u predmetima koje im dostavljaju stranke i da postupaju u skladu s obrambenim i/ili sigurnosnim interesima tijekom cijelog trajanja postupka.

S tim ciljem, države članice mogu odlučiti da posebno tijelo ima isključivu nadležnost za pravnu zaštitu ugovora u području obrane i sigurnosti.

U svakom slučaju, države članice mogu predvidjeti da samo oni članovi tijela nadležnih za pravnu zaštitu koji su osobno ovlašteni za postupanje s klasificiranim podacima smiju istraživati zahtjeve za pravnu zaštitu koji uključuju takve podatke. One također mogu nametnuti posebne sigurnosne mjere koje se odnose na registraciju zahtjeva za pravnu zaštitu, zaprimanje dokumentacije i pohranu predmeta.

Države članice određuju kako tijela nadležna za pravnu zaštitu usklađuju povjerljivost klasificiranih podataka u odnosu na prava obrane i, u slučaju sudske zaštite ili zaštite tijela koje je sud ili sudsko vijeće u smislu članka 234. Ugovora, to čine tako da je postupak u cjelini u skladu s pravom na pravedno i pošteno suđenje.

Članak 57.

Razdoblje mirovanja

1.  Države članice osiguravaju da osobe navedene u članku 55. stavku 4. imaju dovoljno vremena za učinkovitu pravnu zaštitu nad odlukama o odabiru koje donose javni naručitelji/naručitelji, donošenjem potrebnih odredbi kojima se poštuju minimalni uvjeti navedeni u stavku 2. ovog članka i u članku 59.

2.  Ugovor se nakon donošenja odluke o odabiru za ugovor iz područja primjene ove Direktive ne smije sklopiti prije isteka roka od najmanje 10 kalendarskih dana računajući od dana poslije datuma kad je odluka o odabiru poslana zainteresiranim ponuditeljima i natjecateljima, ako se koristi telefaks ili elektronička sredstva priopćavanja, ili ako se koriste druga sredstva komunikacije, prije isteka roka od najmanje 15 kalendarskih dana računajući od dana poslije datuma kada je odluka o odabiru poslana zainteresiranim ponuditeljima i natjecateljima, ili najmanje 10 kalendarskih dana računajući od dana poslije datuma primitka odluke o odabiru.

Smatra se da su ponuditelji zainteresirani ako još nisu konačno isključeni. Isključenje je konačno, ako su o njemu obaviješteni zainteresirani ponuditelji te ako ga zakonitim smatra neovisno tijelo nadležno za pravnu zaštitu ili ako više ne može biti podvrgnuto postupku pravne zaštite.

Smatra se da su natjecatelji zainteresirani ako im javni naručitelj/naručitelj nije dao informacije o odbijanju njihovih zahtjeva prije nego što je obavijesti o odluci o odabiru zainteresiranim ponuditeljima.

Svakom zainteresiranom ponuditelju i natjecatelju uz odluku o odabiru mora se dostaviti:

Članak 58.

Izuzeća od razdoblja mirovanja

Države članice mogu predvidjeti da se rokovi navedeni u članku 57. stavku 2. ne primjenjuju u sljedećim slučajevima:

Članak 59.

Rokovi za podnošenje zahtjeva za pravnu zaštitu

Kad država članica propiše da se svi zahtjevi za pravnu zaštitu odluke javnog naručitelja/naručitelja donesene u smislu ili u odnosu na postupak nabave iz područja primjene ove Direktive, moraju podnijeti prije isteka određenog roka, taj je rok najmanje 10 kalendarskih dana računajući od dana poslije datuma kad je odluka javnog naručitelja/naručitelja poslana ponuditelju ili natjecatelju, ako se koristi telefaks ili elektronička sredstva komunikacije, odnosno ako se koriste druga sredstva komunikacije, taj je rok najmanje 15 kalendarskih dana računajući od dana poslije datuma kad je odluka javnog naručitelja/naručitelja poslana ponuditelju ili natjecatelju, ili najmanje 10 kalendarskih dana računajući od dana poslije datuma kad je primljena odluka javnog naručitelja/naručitelja. Uz obavijest o odluci javnog naručitelja/naručitelja svakom ponuditelju ili natjecatelju mora se priložiti sažetak odgovarajućih razloga. U slučaju zahtjeva za pravnu zaštitu vezano uz odluke navedene u članku 56. stavku 1. točki (b), a koje ne podliježu posebnoj obvezi obavještavanja, rok je najmanje 10 kalendarskih dana od datuma objave odluke u pitanju.

Članak 60.

Nevaženje

1.  Države članice moraju osigurati da tijelo nadležno za pravnu zaštitu, neovisno o javnome naručitelju/naručitelju,može ugovor smatrati nevažećim ili da je njegovo nevaženje posljedica odluke takvog tijela nadležnog za pravnu zaštitu u svakom od sljedećih slučajeva:

2.  Posljedice nevaženja ugovora predvidjet će se nacionalnim pravom. U nacionalnom pravu može se predvidjeti retroaktivno poništavanje svih ugovornih obveza ili ograničiti područje primjene poništenja samo na one obveze koje se još moraju ispuniti. U potonjem slučaju države članice moraju predvidjeti primjenu alternativnih kazni u smislu članka 61. stavka 2.

3.  Države članice mogu predvidjeti da tijelo nadležno za pravnu zaštitu, neovisno o javnome naručitelju/naručitelju, ne mora smatrati ugovor nevažećim, čak ako je bio i nezakonito sklopljen iz razloga navedenih u stavku 1., ako tijelo nadležno za pravnu zaštitu nakon što je ispitalo sve relevantne aspekte utvrdi da je zbog prevladavajućih razloga vezanih uz opći interes, poglavito u vezi s obrambenim i/ili sigurnosnim interesima, potrebno zadržati važenje učinka ugovora.

Gospodarski interesi u važenju ugovora mogu se smatrati prevladavajućim razlozima povezanim s općim interesom u smislu prvog podstavka samo ako bi nevaženje ugovora dovelo do nerazmjernih posljedica.

Međutim, gospodarski interesi izravno povezani s dotičnim ugovorom ne predstavljaju prevladavajuće razloge vezane uz opći interes u smislu prvog podstavka. U gospodarske interese u izravnoj vezi s ugovorom između ostalog spadaju troškovi koji proizlaze iz odgode izvršenja ugovora, troškovi nastali zbog pokretanja novog postupka nabave, troškovi prouzročeni promjenom gospodarskog subjekta koji izvršava ugovor i troškovi pravnih obveza koje proizlaze iz nevaženja.

U svakom slučaju, ugovor se neće smatrati nevažećim ako bi posljedice njegova nevaženja ozbiljno ugrozile postojanje šireg obrambenog ili sigurnosnog programa koji je bitan za sigurnosne interese države članice.

U svim gore navedenim slučajevima, države članice predviđaju alternativne kazne u smislu članka 61. stavka 2. koje će se primjenjivati umjesto toga.

4.  Države članice određuju da se stavak 1. točka (a) ovog članka ne primjenjuje ako:

5.  Države članice predviđaju da se stavak 1. točka (c) ovog članka ne primjenjuje ako:

Članak 61.

Kršenja ove glave i alternativne kazne

1.  Za slučaj kršenja članka 55. stavka 6., članka 56. stavka 3. ili članka 57. stavka 2., koja nisu obuhvaćena člankom 60. stavkom 1. točkom (b), države članice predviđaju nevaženje u skladu s člankom 60. stavcima od 1. do 3. ili alternativne kazne. Države članice mogu predvidjeti da tijelo nadležno za pravnu zaštitu, neovisno o javnom naručitelju/naručitelju, nakon procjene svih relevantnih aspekata, odlučuje hoće li se ugovor smatrati nevažećim ili će se odrediti alternativne kazne.

2.  Alternativne kazne moraju biti učinkovite, razmjerne i odvraćati od daljnjeg kršenja. Alternativne su kazne:

Države članice mogu tijelu nadležnom za pravnu zaštitu dodijeliti šira diskrecijska prava kako bi uzimalo u obzir sve relevantne čimbenike, uključujući ozbiljnost kršenja, ponašanje javnog naručitelja/naručitelja i, u slučajevima navedenim u članku 60. stavku 2., u kojoj mjeri ugovor ostaje na snazi.

Dodjela naknade štete ne predstavlja primjerenu kaznu u smislu ovog stavka.

Članak 62.

Rokovi

1.  Države članice mogu predvidjeti da se u skladu s člankom 60. stavkom 1. zahtjev za pravnu zaštitu mora podnijeti:

2.  U svim ostalim slučajevima, uključujući zahtjeve za pravnu zaštitu u skladu s člankom 61. stavkom 1., rokovi za podnošenje zahtjeva za pravnu zaštitu utvrđuju se prema nacionalnom pravu, podložno odredbama članka 59.

Članak 63.

Korektivni mehanizam

1.  Komisija se može pozvati na postupak predviđen u stavcima od 2. do 5., ako je prije sklapanja ugovora procijenila da je došlo do ozbiljnog kršenja prava Zajednice u području nabave tijekom postupka nabave koji je u području primjene ove Direktive.

2.  Komisija obavještava državu članicu na koju se to odnosi o razlozima zbog kojih je zaključila da je počinjeno ozbiljno kršenje i traži njegovo ispravljanje primjenom odgovarajućih mjera.

3.  U roku 21 kalendarskog dana od primitka obavijesti navedene u stavku 2., država članica na koju se to odnosi dostavlja Komisiji:

4.  Utemeljeno obrazloženje dostavljeno sukladno stavku 3. točki (b) može se između ostalog pozvati na činjenicu da je navodno kršenje već predmet sudskog ili nekog drugog postupka pravne zaštite ili pravne zaštite kako je navedeno u članku 56. stavku 9. U takvom slučaju, država članica obavještava Komisiju o rezultatu tih postupaka čim on postane poznat.

5.  Kad je dana obavijest da je postupak nabave obustavljen u skladu sa stavkom 3. točkom (c), država članica u pitanju obavještava Komisiju kad je obustava ukinuta ili kad započinje drugi postupak nabave koji se odnosi na cijeli ili na dio istog predmeta nabave. U toj novoj obavijesti potvrđuje se da je navodno kršenje otklonjeno ili se prilaže utemeljeno obrazloženje zašto nije otklonjeno.

Članak 64.

Sadržaj obavijesti za dobrovoljnu ex ante transparentnost

Obavijest navedena u članku 60. stavku 4. alineji 2., čiji format utvrđuje Komisija u skladu sa savjetodavnim postupkom kako je navedeno u članku 67. stavku 2., sadrži sljedeće podatke:

GLAVA V.

STATISTIČKE OBVEZE, IZVRŠNE OVLASTI I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 65.

Statističke obveze

Kako bi se omogućila procjena rezultata primjene ove Direktive, države članice Komisiji najkasnije do 31. listopada svake godine prosljeđuju statističko izvješće pripremljeno u skladu s člankom 66. koje se odnosi na ugovore o nabavi robe, usluga i radova koje su sklopili javni naručitelji/naručitelji tijekom prethodne godine.

Članak 66.

Sadržaj statističkog izvješća

U statističkom se izviješću navode broj i vrijednost sklopljenih ugovora, po državi članici ili trećoj zemlji uspješnog ponuditelja. Izvješća posebno obrađuju ugovore o nabavi robe, usluga i radova.

Podaci iz prvog stavka raščlanjuju se po postupcima koji su korišteni i za svaki od tih postupaka, navode se roba, usluge i radovi prema grupi nomenklature CPV-a.

Ako su ugovori bili sklopljeni na temelju pregovaračkog postupka bez objave poziva na nadmetanje, podaci koji se spominju u prvom stavku raščlanjuju se i na temelju okolnosti iz članka 28.

Sadržaj statističkog izvješća određuje se u skladu sa savjetodavnim postupkom iz članka 67. stavka 2.

Članak 67.

Odborska procedura

1.  Komisiji pomaže Savjetodavni odbor za javne ugovore uspostavljen člankom 1. Odluke Vijeća 71/306/EEZ ( 26 ) (u daljnjem tekstu Odbor).

2.  Prilikom pozivanja na ovaj stavak primjenjuju se članci 3. i 7. Odluke 1999/468/EZ, uzimajući pritom u obzir odredbe njezinog članka 8.

3.  Prilikom pozivanja na ovaj stavak primjenjuje se članak 5.a stavci od 1. do 4. i članak 7. Odluke 1999/468/EZ, uzimajući pritom u obzir odredbe njezinog članka 8.

Uzimajući u obzir reviziju pragova predviđenih u članku 8., rokovi predviđeni u članku 5.a stavku 3. točki (c), stavku 4. točkama (b) i (e) Odluke 1999/468/EZ određuju se na četiri, dva i šest tjedana, s obzirom na vremenska ograničenja koji proizlaze iz izračuna i metoda objavljivanja predviđenih u članku 69. stavku 1., drugom podstavku i članku 69. stavku 3. Direktive 2004/17/EZ.

4.  Prilikom pozivanja na ovaj stavak primjenjuje se članak 5.a stavci 1., 2., 4. i 6. i članak 7. Odluke 1999/468/EZ uzimajući pritom u obzir odredbe njezinog članka 8.

Članak 68.

Revizija pragova

1.  Komisija pri reviziji pragova određenih u Direktivi 2004/17/EZ, koja se spominje u njezinom članku 69. revidira i pragove predviđene člankom 8. ove Direktive, usklađujući:

Takva revizija i usklađivanje, predviđeni za izmjene nebitnih elemenata ove Direktive, provodi se u skladu s regulatornim postupkom s pregledom iz članka 67. stavka 3. Zbog žurnih razloga, Komisija može primijeniti žurni postupak iz članka 67. stavka 4.

2.  Vrijednost pragova određenih na temelju stavka 1. u nacionalnoj valuti država članica koje ne koriste euro usklađuje se s vrijednostima pragova određenih u Direktivi 2004/17/EZ prema stavku 1., izračunato u skladu s člankom 69. stavkom 2., drugom podstavku Direktive 2004/17/EZ.

3.  Revidirane pragove iz stavka 1. i njihove odgovarajuće vrijednosti u nacionalnim valutama objavljuje Komisija u Službenom listu Europske unije početkom mjeseca studenoga nakon njihove revizije.

Članak 69.

Izmjene

1.  U skladu sa savjetodavnim postupkom iz članka 67. stavka 2., Komisija može izmijeniti:

2.  Komisija može djelujući u skladu s regulatornim postupkom s kontrolom predviđenim u članku 67. stavku 3. izmijeniti sljedeće nebitne odredbe ove Direktive:

Iz razloga žurnosti, Komisija može primijeniti postupak žurnosti iz članka 67. stavka 4.

Članak 70.

Izmjena Direktive 2004/17/EZ

Umeće se sljedeći članak u Direktivu 2004/17/EZ:

„Članak 22.a

Ugovori u području obrane i sigurnosti

Ova se Direktiva ne primjenjuje na ugovore na koje se primjenjuje Direktiva 2009/81/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 13. srpnja 2009. o usklađivanju postupaka nabave za određene ugovore o radovima, ugovore o nabavi robe i ugovore o uslugama u području obrane i sigurnosti koje sklapaju javni naručitelji ili naručitelji ( 27 ), ni na ugovore na koje se ta Direktiva ne primjenjuje sukladno njezinim člancima 8., 12. i 13.

Članak 71.

Izmjena Direktive 2004/18/EZ

Članak 10. Direktive 2004/18/EZ zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 10.

Ugovori u području obrane i sigurnosti

Podložno članku 296. Ugovora, ova se Direktiva primjenjuje na ugovore o javnoj nabavi sklopljene u području obrane i sigurnosti, osim ugovora na koje se primjenjuje Direktiva 2009/81/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 13. srpnja 2009. o usklađivanju postupaka nabave za određene ugovore o radovima, ugovore o nabavi robe i ugovore o uslugama u području obrane i sigurnosti koje sklapaju javni naručitelji ili naručitelji ( 28 ).

Ova Direktiva se ne primjenjuje na ugovore na koje se Direktiva 2009/81/EZ ne primjenjuje sukladno njezinim člancima 8., 12. i 13.

Članak 72.

Prenošenje

1.  Do 21. kolovoza 2011. države članice dužne su donijeti i objaviti potrebne zakone, druge propise i upravne odredbe potrebne za usklađivanje s ovom Direktivom. One će odmah obavijestiti Komisiju o tekstu tih mjera.

Kada države članice donesu ove mjere, te će mjere prilikom njihove službene objave sadržavati uputu na ovu Direktivu ili će se uz njih navesti takva uputa prilikom njihova službena objavljivanja. Načine tog upućivanja određuju države članice.

2.  Države članice Komisiji dostavljaju tekst glavnih odredaba nacionalnog prava koji će donijeti u području na koje se odnosi ova Direktiva.

Članak 73.

Revizija i izvješćivanje

1.  Do 21. kolovoza 2012. Komisija izvješćuje o mjerama koje su poduzele države članice u pogledu prenošenja ove Direktive, a ponajprije njezinog članka 21. i članaka od 50. do 54.

2.  Komisija će revidirati primjenu ove Direktive i o tome izvijestiti Europski parlament i Vijeće do 21. kolovoza 2016. U prvome će redu procijeniti jesu li i u kojoj mjeri ostvareni ciljevi ove Direktive u odnosu na djelovanje unutarnjeg tržišta i razvoj europskog tržišta za obrambenu opremu i europske obrambene tehnološke i industrijske baze, uzimajući u obzir, između ostalog, sposobnost malih i srednjih poduzeća. Ako je potrebno, uz izvješće predlaže daljnje zakonodavne promjene.

3.  Komisija pregledava i primjenu članka 39. stavka 1. i posebno ispituje izvedivost usklađivanja uvjeta za ponovno uvođenje prethodno osuđenih natjecatelja i ponuditelja zbog kojih se isključuju iz sudjelovanja u javnoj nabavi te, ako je potrebno, u tom smislu predlaže zakonski akt.

Članak 74.

Stupanje na snagu

Ova Direktiva stupa na snagu sljedećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Članak 75.

Adresati

Ova je Direktiva upućena državama članicama.

PRILOG I.

Usluge koje se navode u člancima 2. i 15.

PRILOG II.

Usluge koje se navode u člancima 2. i 16.

PRILOG III.

Definicija određenih tehničkih specifikacija koje se navode u članku 18.

Za potrebe ove Direktive primjenjuju se sljedeće definicije:

PRILOG IV.

Podaci koji se trebaju uključiti u obavijesti iz članka 30.

OBAVIJEST O OBJAVI PRETHODNE INFORMATIVNE OBAVIJESTI NA PROFILU KUPCA

PRETHODNA INFORMATIVNA OBAVIJEST

POZIVI NA NADMETANJE

Ograničeni postupci, pregovarački postupci s objavom poziva na nadmetanje i natjecateljski dijalog:

OBAVIJEST O SKLOPLJENOM UGOVORU

PRILOG V.

Podaci koji s trebaju uključiti u pozive na podugovaranje iz članka 52.

PRILOG VI.

OBILJEŽJA OBJAVLJIVANJA

PRILOG VII.

REGISTRI ( 29 )

DIO A

Ugovori o radovima

Profesionalni registri i odgovarajuće izjave i potvrde za svaku državu članicu:

▼M3

▼B

DIO B

Ugovori o nabavi robe

Odgovarajući profesionalni registri i trgovački registri te izjave i potvrde:

▼M3

▼B

DIO C

Ugovori o uslugama

Odgovarajući profesionalni registri i trgovački registri i izjave i potvrde:

▼M3

▼B

PRILOG VIII.

Zahtjevi koji se odnose na uređaje za elektroničko zaprimanje zahtjeva za sudjelovanje i ponuda

Uređaji za elektroničko zaprimanje zahtjeva za sudjelovanje i ponuda moraju, kroz primjerena tehnička sredstva i postupke jamčiti barem da:

( 1 ) SL C 100, 30.4.2009., str. 114.

( 2 ) Mišljenje Europskog parlamenta od 14. siječnja 2009. (još nije objavljeno u Službenom listu) i Odluka Vijeća od 7. srpnja 2009.

( 3 ) SL C 280 E, 18.11.2006., str. 463.

( 4 ) Odluka kojom se definira popis proizvoda (oružja, municije i vojnog materijala) na koje se odnose odredbe članka 223. stavka 1. točke (b) – sada članak 296. stavak 1. točka (b) – Ugovora (doc. 255/58). Zapisnik od 15. travnja 1958.: doc. 368/58.

( 5 ) SL L 134, 30.4.2004., str. 1.

( 6 ) SL L 134, 30.4.2004., str. 114.

( 7 ) SL L 340, 16.12.2002., str. 1.

( 8 ) SL L 317, 3.12.2001., str. 1.

( 9 ) SL L 101, 11.4.2001., str. 1.

( 10 ) SL L 18, 21.1.1997., str. 1.

( 11 ) SL L 13, 19.1.2000., str. 12.

( 12 ) SL L 178, 17.7.2000., str. 1.

( 13 ) SL L 303, 2.12.2000., str. 16.

( 14 ) SL L 39, 14.2.1976., str. 40.

( 15 ) Direktiva Vijeća 89/665/EEZ od 21. prosinca 1989. o usklađivanju zakona, propisa i upravnih odredbi u odnosu na primjenu postupaka kontrole na sklapanje ugovora o javnoj nabavi robe i javnim radovima (SL L 395, 30.12.1989., str. 33.).

( 16 ) Direktiva Vijeća 92/13/EEZ od 25. veljače 1992. o usklađivanju zakona i drugih propisa u odnosu na primjenu pravila Zajednice o postupcima nabave subjekata u sektorima vodoopskrbe, energetike, prometa i telekomunikacija (SL L 76, 23.3.1992., str. 14.).

( 17 ) Direktiva 2007/66/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2007. o izmjeni direktiva Vijeća 89/665/EEZ i 92/13/EEZ s obzirom na veću učinkovitost postupaka pravne zaštite o sklapanju javnih ugovora (SL L 335, 20.12.2007., str. 31.).

( 18 ) SL L 184, 17.7.1999., str. 23.

( 19 ) SL C 321, 31.12.2003., str. 1.

( 20 ) Zajednička akcija 98/733/PUP od 21. prosinca 1998. koju je Vijeće donijelo na temelju članka K.3 Ugovora o Europskoj uniji u skladu s kojom je sudjelovanje u zločinačkoj organizaciji u državama članicama Europske unije kazneno djelo (SL L 351, 29.12.1998., str. 1.).

( 21 ) Akt Vijeća od 26. svibnja 1997. o pripremi Konvencije o ratu protiv korupcije službenika Europskih zajednica ili službenika država članica Europske unije na temelju članka K.3 stavka 2. točke (c) Ugovora Europske unije (SL C 195, 25.6.1997., str. 1.).

( 22 ) Okvirna odluka Vijeća 2003/568/PUP od 22. srpnja 2003. o borbi protiv korupcije u privatnom sektoru (SL L 192, 31.7.2003., str. 54.).

( 23 ) SL C 316, 27.11.1995., str. 49.

( 24 ) Okvirna odluka Vijeća 2002/475/PUP od 13. lipnja 2002. o borbi protiv terorizma (SL L 164, 22.6.2002., str. 3.).

( 25 ) Direktiva 2005/60/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 26. listopada 2005. o sprečavanju korištenja financijskog sustava u svrhu pranja novca i financiranja terorizma (SL L 309, 25.11.2005., str. 15.).

( 26 ) SL L 185, 16.8.1971., str. 15.

( 27 ) SL L 217, 20.8.2009., str. 76.”.

( 28 ) SL L 217, 20.8.2009., str. 76.”.

( 29 ) U smislu članka 40. „registri” su oni navedeni u ovom Prilogu i, ukoliko su promjene učinjene na nacionalnoj razini, registri koji su ih zamijenili. Ovaj je Prilog indikativan i ne prejudicira sukladnost ovih registara s pravom Zajednice o slobodi poslovnog nastana i slobodi pružanja usluga.