02008R1099 — HR — 20.02.2022 — 006.001

Ovaj je tekst namijenjen isključivo dokumentiranju i nema pravni učinak. Institucije Unije nisu odgovorne za njegov sadržaj. Vjerodostojne inačice relevantnih akata, uključujući njihove preambule, one su koje su objavljene u Službenom listu Europske unije i dostupne u EUR-Lexu. Tim službenim tekstovima može se izravno pristupiti putem poveznica sadržanih u ovom dokumentu.

Koju je izmijenila:

Koju je ispravio:

▼B

UREDBA (EZ) br. 1099/2008 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

od 22. listopada 2008.

o energetskoj statistici

(Tekst značajan za EGP)

Članak 1.

Predmet i područje primjene

Članak 2.

Definicije

Za potrebe ove Uredbe primjenjuju se sljedeće definicije:

Članak 3.

Izvori podataka

Članak 4.

Agregati, energenti i učestalost prosljeđivanja nacionalnih statističkih podataka

Članak 5.

Prosljeđivanje i diseminacija

Članak 6.

Ocjena kvalitete i izvješća

Članak 7.

Vremenski plan i učestalost

Države članice kompiliraju sve podatke navedene u ovoj Uredbi od početka kalendarske godine koja slijedi nakon donošenja ove Uredbe te ih od tada prosljeđuju u vremenskim razmacima utvrđenima u članku 4. stavku 1.

Članak 8.

Godišnje statistike o nuklearnoj energiji

Komisija (Eurostat) u suradnji sa sektorom nuklearne energije u EU-u utvrđuje skup godišnjih statistika o nuklearnoj energiji o kojima se izvješćuje i koje se diseminiraju od 2009. godine, pri čemu ta godina predstavlja prvo izvještajno razdoblje, ne dovodeći u pitanje povjerljivost kada je ona potrebna te izbjegavajući dvostruko prikupljanje podataka, istodobno održavajući proizvodne troškove niskima i opterećenje povezano s izvješćivanjem razumnim.

Skup godišnjih statistika o nuklearnoj energiji uspostavlja se i može se izmijeniti u skladu s regulatornim postupkom s kontrolom iz članka 11. stavka 2.

Članak 9.

Statistike o obnovljivoj energiji i statistike o krajnjoj potrošnji energije

Članak 10.

Provedbene mjere

Članak 11.

Odbor

Rok predviđen u članku 5. stavku 6. Odluke 1999/468/EZ jest tri mjeseca.

Članak 12.

Stupanje na snagu

Ova Direktiva stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

▼M6

PRILOG A

OBJAŠNJENJE POJMOVA

U ovom su Prilogu navedena objašnjenja, zemljopisne napomene i definicije pojmova koji se upotrebljavaju u drugim prilozima, ako nije drukčije navedeno u tim prilozima.

1.    ZEMLJOPISNE NAPOMENE

Sljedeće zemljopisne definicije primjenjuju se samo za potrebe statističkog izvješćivanja:

2.    AGREGATI

Proizvođači električne i toplinske energije razvrstani su s obzirom na svrhu proizvodnje:

2.1.    Opskrba

2.1.1.   PROIZVODNJA/DOMAĆA PROIZVODNJA

Količine izvađenog ili proizvedenoga goriva izračunane su nakon postupka kojim se uklanjaju inertne tvari. Proizvodnja uključuje količine koje je proizvođač potrošio tijekom procesa proizvodnje (npr. za grijanje ili rad strojeva i pomoćnih uređaja) te količine isporučene drugim proizvođačima energije za pretvorbu ili druge namjene.

„Domaća proizvodnja” znači proizvodnja od resursa unutar određenog područja – državnog područja zemlje izvjestiteljice.

2.1.2.   REKUPERIRANI PROIZVODI

Primjenjuje se samo na kameni ugljen. Mulj i škriljevac iz rudnika.

2.1.3.   PRIMLJENE KOLIČINE IZ DRUGIH IZVORA

Količine goriva čija je proizvodnja obuhvaćena drugim izvješćivanjem o gorivu, ali su pomiješane s drugim gorivom i potrošene kao mješavina. Dodatne pojedinosti o ovoj stavci navode se kao:

2.1.4.   UVOZ/IZVOZ

Ako nije drukčije navedeno, „uvoz” se odnosi na zemlju izvornog podrijetla (zemlja u kojoj je energent proizveden) za upotrebu u toj zemlji, a „izvoz” se odnosi na zemlju krajnje potrošnje proizvedenog energenta. Količine se smatraju uvezenima ili izvezenima kada prijeđu političke granice zemlje, bez obzira na to je li došlo do carinjenja ili ne.

Ako nije moguće utvrditi podrijetlo ili odredište, može se primijeniti kategorija „Nespecificirano/Ostalo”.

2.1.5.   MEĐUNARODNI POMORSKI SPREMNICI

Količine goriva isporučene brodovima svih zastava u međunarodnoj plovidbi. Međunarodna plovidba može se odvijati na moru, unutrašnjim jezerima i plovnim putovima te obalnim vodama. Sljedeće je isključeno:

2.1.6.   MEĐUNARODNI ZRAČNI PROMET

Količine goriva isporučene zrakoplovima u međunarodnom zračnom prometu. Razlika između unutarnjeg i međunarodnog zračnog prometa određuje se na temelju mjesta polijetanja i mjesta slijetanja, a ne na temelju državne pripadnosti zračnog prijevoznika. Ne uključuje goriva koja su zračni prijevoznici upotrijebili za svoja cestovna vozila (navesti u kategoriji „Drugdje nespomenuto – promet”) i goriva za zračni promet u vojne svrhe (navesti u kategoriji „Drugdje nespomenuto – ostalo”).

2.1.7.   PROMJENE ZALIHA

Razlika između početne i završne razine zaliha na državnom području. Ako nije drukčije navedeno, povećanje zaliha prikazuje se kao negativan broj, a smanjenje zaliha prikazuje se kao pozitivan broj.

2.1.8.   UKUPNE POČETNE I ZAVRŠNE ZALIHE NA DRŽAVNOM PODRUČJU

Sve zalihe na državnom području, uključujući zalihe vlade, zalihe glavnih potrošača i zalihe organizacija koje skladište zalihe, zalihe na prispjelim prekooceanskim brodovima, zalihe na područjima pod carinskim nadzorom i zalihe za treće osobe, bez obzira na to jesu li dio bilateralnih državnih sporazuma ili ne. Početna i završna razina odnosi se na prvi, odnosno na zadnji dan izvještajnog razdoblja. U zalihe su uključene zalihe koje su uskladištene u svim vrstama posebnih skladišnih prostora, površinskih ili podzemnih.

2.1.9.   NEPOSREDNA UPOTREBA

Nafta (sirova nafta i naftni derivati) koji se upotrebljavaju neposredno, bez prerade u rafinerijama nafte. Uključena je sirova nafta za proizvodnju električne energije.

2.1.10.   PRIMLJENE SIROVINE

Uključene su količine domaće ili uvezene sirove nafte (uključujući kondenzate) i domaćeg NGL-a ( 3 ) koje se upotrebljavaju neposredno, bez prerade u rafinerijama nafte, te količine povrataka iz petrokemijske industrije koje se upotrebljavaju neposredno iako nisu primarno gorivo.

2.1.11.   BRUTO PROIZVODNJA RAFINERIJE

Proizvodnja gotovih proizvoda u rafineriji ili postrojenju za miješanje. Nisu uključeni gubici u rafinerijama, ali je uključeno gorivo koje je rafinerija potrošila za vlastite potrebe.

2.1.12.   RECIKLIRANI PROIZVODI

Gotovi proizvodi koji su ponovno stavljeni na tržište nakon što su isporučeni krajnjim potrošačima (npr. upotrijebljena maziva koja su ponovno prerađena). Ove bi količine trebalo razlikovati od povrataka iz petrokemijske industrije.

2.1.13.   POVRATCI

Gotovi proizvodi ili poluproizvodi koje krajnji potrošači vraćaju u rafinerije u svrhu obrade, miješanja ili prodaje. To su uglavnom nusproizvodi u petrokemijskoj industriji.

2.1.14.   REKLASIFIKACIJA PROIZVODA

Količine reklasificirane zbog promjene specifikacije ili zbog miješanja s drugim proizvodom. Negativna vrijednost jednog proizvoda nadoknađuje se s jednom ili više pozitivnih vrijednosti za jedan ili više proizvoda i obrnuto; ukupni neto učinak trebao bi biti jednak nuli.

2.1.15.   PRIJENOS PROIZVODA

Uvezeni naftni derivati koji su reklasificirani kao sirovine za daljnju preradu u rafineriji, bez isporuke krajnjim potrošačima.

2.1.16.   STATISTIČKE RAZLIKE

Vrijednost koja se izračunava kao razlika između izračuna na temelju opskrbe (pristup „odozgo prema dolje”) i izračuna na temelju potrošnje (pristup „odozdo prema gore”). Trebalo bi objasniti svaku veću razliku u statističkim podacima.

2.2.    Sektor pretvorbe

U sektoru pretvorbe trebalo bi izvješćivati samo o količinama goriva koja su pretvorena u druga goriva. Količine goriva upotrijebljene za grijanje, rad strojeva te općenito za potrebe pretvorbe trebalo bi prijaviti u sektoru energetike.

2.2.1.   SAMO PROIZVOĐAČI KOJIMA JE PROIZVODNJA ELEKTRIČNE ENERGIJE GLAVNA DJELATNOST

Količine goriva koje proizvođači kojima je to glavna djelatnost upotrebljavaju za proizvodnju električne energije u jedinicama/postrojenjima za isključivu proizvodnju električne energije.

2.2.2.   PROIZVOĐAČI KOJIMA JE TO GLAVNA DJELATNOST – JEDINICE ZA KOMBINIRANU PROIZVODNJU TOPLINSKE I ELEKTRIČNE ENERGIJE (KOGENERACIJSKA POSTROJENJA)

Količine goriva koje proizvođači kojima je to glavna djelatnost upotrebljavaju za proizvodnju električne i/ili toplinske energije u kogeneracijskim postrojenjima.

2.2.3.   SAMO PROIZVOĐAČI KOJIMA JE PROIZVODNJA TOPLINSKE ENERGIJE GLAVNA DJELATNOST

Količine goriva koje proizvođači kojima je to glavna djelatnost upotrebljavaju za proizvodnju toplinske energije u jedinicama/postrojenjima za isključivu proizvodnju toplinske energije.

2.2.4.   SAMO SAMOSTALNI PROIZVOĐAČI ELEKTRIČNE ENERGIJE

Količine goriva koje samostalni proizvođači upotrebljavaju za proizvodnju električne energije u jedinicama/postrojenjima za isključivu proizvodnju električne energije.

2.2.5.   SAMOSTALNI PROIZVOĐAČI – JEDINICE ZA KOMBINIRANU PROIZVODNJU TOPLINSKE I ELEKTRIČNE ENERGIJE (KOGENERACIJSKA POSTROJENJA)

Sve količine goriva koje samostalni proizvođači upotrebljavaju za proizvodnju električne energije i razmjeran udio goriva koje se upotrebljava za proizvodnju toplinske energije za prodaju u kogeneracijskim postrojenjima. O razmjernom udjelu goriva koja se upotrebljavaju za proizvodnju toplinske energije koja nije prodana (utrošena toplinska energija) izvješćuje se u relevantnom sektoru krajnje potrošnje energije na temelju klasifikacije NACE. O toplinskoj energiji koja nije prodana nego isporučena drugim subjektima u okviru nefinancijskih ugovora ili subjektima s drukčijim vlasništvom trebalo bi izvješćivati na temelju istog načela kao o prodanoj toplinskoj energiji.

2.2.6.   SAMO SAMOSTALNI PROIZVOĐAČI TOPLINSKE ENERGIJE

Razmjeran udio goriva koja su samostalni proizvođači upotrijebili za proizvodnju toplinske energije za prodaju u jedinicama/postrojenjima za isključivu proizvodnju toplinske energije. O razmjernom udjelu goriva koja se upotrebljavaju za proizvodnju toplinske energije koja nije prodana (utrošena toplinska energija) izvješćuje se u relevantnom sektoru krajnje potrošnje energije na temelju klasifikacije NACE. O toplinskoj energiji koja nije prodana nego isporučena drugim subjektima u okviru nefinancijskih ugovora ili subjektima s drukčijim vlasništvom trebalo bi izvješćivati na temelju istog načela kao o prodanoj toplinskoj energiji.

2.2.7.   POSTROJENJA ZA PROIZVODNJU BRIKETA

Količine goriva upotrijebljene u postrojenjima za proizvodnju briketa.

2.2.8.   KOKSARE

Količine goriva upotrijebljene u koksarama za proizvodnju koksa iz koksnih peći i plina iz koksnih peći.

2.2.9.   POSTROJENJA ZA PROIZVODNJU BRIKETA OD SMEĐEG UGLJENA (BKB)/BRIKETA OD TRESETA (PB)

Količine goriva upotrijebljene za proizvodnju briketa od smeđeg ugljena (BKB) u postrojenjima za proizvodnju BKB-a i količine goriva upotrijebljene u postrojenjima za proizvodnju briketa od treseta za potrebe proizvodnje briketa od treseta (PB).

2.2.10.   PLINARE

Količine goriva upotrijebljene za proizvodnju plina iz plinara u plinarama i postrojenjima za uplinjavanje ugljena.

2.2.11.   VISOKE PEĆI

Količine goriva koje ulaze u spremnik visoke peći, kroz vrh zajedno sa željeznom rudom ili kroz otvore na dnu zajedno sa zagrijanim zrakom.

2.2.12.   UKAPLJIVANJE UGLJENA

Količine goriva upotrijebljene za proizvodnju sintetskog ulja.

2.2.13.   POSTROJENJA ZA PRETVORBU PLINA U TEKUĆINU

Količine plinovitih goriva pretvorenih u tekuća goriva.

2.2.14.   POSTROJENJA ZA PROIZVODNJU DRVENOG UGLJENA

Količine krutih biogoriva pretvorenih u drveni ugljen.

2.2.15.   RAFINERIJE NAFTE

Količine goriva upotrijebljene za proizvodnju naftnih derivata.

2.2.16.   POSTROJENJA ZA MIJEŠANJE S PRIRODNIM PLINOM (ZA MIJEŠANI PRIRODNI PLIN)

Količine plinova pomiješanih s prirodnim plinom u plinsku mrežu (mrežu za prijenos plina).

2.2.17.   ZA MIJEŠANJE S MOTORNIM BENZINOM/DIZELOM/KEROZINOM:

Količine tekućih biogoriva pomiješanih s njihovim fosilnim inačicama.

2.2.18.   DRUGDJE NESPOMENUTO

Količine goriva upotrijebljene za aktivnosti pretvorbe koje nisu uključene drugdje. Ako se ova kategorija upotrebljava, u izvješću bi trebalo objasniti što je njome obuhvaćeno.

2.3.    Energetski sektor

Količine potrošene u energetici za dobivanje energije (rudarstvo, proizvodnja nafte i plina) ili za rad postrojenja u vezi s aktivnostima pretvorbe energije. Odgovara odjeljcima 05, 06, 19 i 35 klasifikacije NACE Rev. 2, skupini 09.1 klasifikacije NACE Rev. 2 i razredima 07.21 i 08.92 klasifikacije NACE Rev. 2.

Nisu uključene količine goriva transformirane u neki drugi oblik energije (koje bi trebalo navesti u sektoru pretvorbe) ili upotrijebljene za rad naftovoda, plinovoda i cjevovoda za ugljeni mulj (koje bi trebalo navesti u sektoru prometa).

Uključena je proizvodnja kemijskih materijala za nuklearnu fisiju i fuziju te proizvodi tih procesa.

2.3.1.   ELEKTRANE, KOGENERACIJSKA POSTROJENJA I TOPLANE ZA PROIZVODNJU ZA VLASTITU UPOTREBU

Količine goriva utrošenog kao energent za rad postrojenja s jedinicama za isključivu proizvodnju električne energije, isključivu proizvodnju toplinske energije i kogeneraciju.

2.3.2.   RUDNICI UGLJENA

Količine goriva utrošenog u rudarstvu kao energent za vađenje i pripremu ugljena. Ugljen izgorio u rudničkim elektranama trebalo bi navesti u sektoru pretvorbe.

2.3.3.   POSTROJENJA ZA PROIZVODNJU BRIKETA

Količine goriva utrošenog kao energent za rad postrojenja za proizvodnju briketa.

2.3.4.   KOKSARE

Količine goriva utrošenog kao energent za rad koksnih peći (koksara).

2.3.5.   POSTROJENJA ZA PROIZVODNJU BRIKETA OD SMEĐEG UGLJENA (BKB)/BRIKETA OD TRESETA (PB)

Količine goriva upotrijebljene kao energija za rad postrojenja za proizvodnju briketa od smeđeg ugljena/briketa od treseta (postrojenja za proizvodnju briketa).

2.3.6.   PLINARE/POSTROJENJA ZA UPLINJAVANJE

Količine goriva utrošenog kao energent za rad plinara i postrojenja za uplinjavanje ugljena.

2.3.7.   VISOKE PEĆI

Količine goriva utrošenog kao energent za rad visokih peći.

2.3.8.   UKAPLJIVANJE UGLJENA

Količine goriva utrošenog kao energent za rad postrojenja za ukapljivanje ugljena.

2.3.9.   UKAPLJIVANJE (LNG)/UPLINJAVANJE

Količine goriva utrošenog kao energent za rad postrojenja za ukapljivanje i uplinjavanje prirodnog plina.

2.3.10.   POSTROJENJA ZA UPLINJAVANJE (BIOPLIN)

Količine goriva utrošenog kao energent za rad postrojenja za uplinjavanje bioplina.

2.3.11.   POSTROJENJA ZA UKAPLJIVANJE (GTL)

Količine goriva utrošenog kao energent za rad postrojenja za ukapljivanje plina.

2.3.12.   POSTROJENJA ZA PROIZVODNJU DRVENOG UGLJENA

Količine goriva utrošenog kao energent za rad postrojenja za proizvodnju drvenog ugljena.

2.3.13.   RAFINERIJE NAFTE

Količine goriva utrošenog kao energent za rad rafinerija nafte.

2.3.14.   VAĐENJE NAFTE I PLINA

Količine goriva potrošene u postrojenjima za vađenje nafte i prirodnog plina. Nisu uključeni gubici cjevovoda (navesti kao gubitke u distribuciji) i količine energije upotrijebljene za rad cjevovoda (navesti u sektoru prometa).

2.3.15.   DRUGDJE NESPOMENUTO – ENERGETIKA

Količine goriva povezane s energetskim djelatnostima koje nisu uključene drugdje. Ako se ova kategorija upotrebljava, u izvješću bi trebalo objasniti što je njome obuhvaćeno.

2.4.    Gubici u prijenosu i distribuciji

2.4.1.   GUBICI U PRIJENOSU

Količine gubitaka goriva uslijed prijenosa na dijelu sustava kojim upravlja operator prijenosnog sustava. Uključuje tehničke i netehničke gubitke. Za električnu energiju uključuje gubitke u transformatorima koji se ne smatraju sastavnim dijelovima elektrana. Za plin uključuje ispuhane i spaljene količine tijekom prijenosa.

2.4.2.   GUBICI U DISTRIBUCIJI

Količine gubitaka goriva uslijed distribucije na dijelu sustava kojim upravlja operator distribucijskog sustava. Uključuje tehničke i netehničke gubitke. Za plin uključuje ispuhane i spaljene količine tijekom distribucije.

2.5.    Krajnja neenergetska potrošnja

Količine fosilnih goriva upotrijebljene za neenergetske potrebe – neizgorena goriva.

2.6.    Krajnja potrošnja energije (specifikacija krajnje upotrebe)

2.6.1.   SEKTOR INDUSTRIJE

Odnosi se na količine goriva potrošene u industrijskim poduzećima u vezi s njihovim glavnim djelatnostima.

Za jedinice koje proizvode isključivo toplinsku energiju ili kogeneracijska postrojenja izvješćuje se samo o količinama goriva potrošenima za proizvodnju toplinske energije koju upotrebljava sam subjekt (utrošena toplinska energija). Količine goriva potrošene za proizvodnju toplinske energije za prodaju i za proizvodnju električne energije treba navesti u odgovarajućem sektoru pretvorbe.

2.6.2.   SEKTOR PROMETA

Energija upotrijebljena u svim djelatnostima prometa bez obzira na NACE kategoriju (ekonomski sektor) u kojoj se ta djelatnost odvija. O gorivima upotrijebljenima za zagrijavanje i rasvjetu na željezničkim i autobusnim stanicama, lukama i zračnim lukama trebalo bi izvješćivati u sektoru Komercijalne i javne usluge, a ne u sektoru prometa.

2.6.2.1.   Željeznica

Količine goriva koje se upotrebljavaju u željezničkom prometu, uključujući industrijske željeznice i željeznički promet kao dio gradskih ili prigradskih prometnih sustava (na primjer vlakovi, tramvaji, podzemna željeznica).

2.6.2.1.1   Željeznica velikih brzina

Energija koju upotrebljavaju vlakovi koji voze na linijama na kojima brzina može biti veća od 200 kilometara na sat.

2.6.2.1.2   Konvencionalna željeznica

Energija potrošena u željezničkom prometu, isključujući željeznicu velikih brzina, podzemnu željeznicu i tramvaj.

2.6.2.1.2.1   Putnički promet konvencionalnom željeznicom

Energija potrošena u željezničkom prijevozu putnika, tj. za putovanje željezničkim vozilima od mjesta ukrcaja do mjesta iskrcaja. Putnik je svaka osoba, osim posade vlaka, koja putuje vlakom.

2.6.2.1.2.2   Prijevoz tereta konvencionalnom željeznicom

Energija potrošena u željezničkom prijevozu robe, tj. za kretanje robe u željezničkim vozilima od mjesta utovara do mjesta istovara.

2.6.2.1.3   Podzemna željeznica i tramvaj

Energija koju upotrebljavaju podzemna željeznica, tramvaj, laka željeznica i drugi sustavi nadzemne ili podzemne gradske željeznice.

2.6.2.2.   Unutarnja plovidba

Količine goriva isporučene plovilima svih zastava koja nisu uključena u međunarodnu plovidbu (vidjeti kategoriju „Međunarodni pomorski spremnici”). Razliku između unutarnje i međunarodne plovidbe trebalo bi odrediti na temelju luke isplovljavanja i luke uplovljavanja, a ne prema zastavi ili državnoj pripadnosti broda.

2.6.2.3.   Cestovni promet

Količine goriva upotrijebljene za cestovna vozila. Uključeno je gorivo upotrijebljeno za poljoprivredna vozila na autocestama i maziva koja se upotrebljavaju u cestovnim vozilima.

Nije uključena energija upotrijebljena u stacionarnim motorima (vidjeti „Druge sektore”), za traktore izvan autocesta (vidjeti „Poljoprivredu”), za cestovna vozila u vojne svrhe (vidjeti „Druge sektore – drugdje nespomenuto”), bitumen upotrijebljen za površinski sloj ceste i energija upotrijebljena za strojeve na gradilištima (vidjeti „Industrija”, podsektor „Građevinarstvo”).

2.6.2.3.1   Teška vozila koja prevoze teret

Količine goriva potrošene u kamionima nosivosti veće od 3,5 tona koji prevoze teret (kategorije vozila N2 i N3 prema europskoj klasifikaciji kategorija vozila, utemeljenoj na standardima UNECE-a).

2.6.2.3.2   Kolektivni prijevoz

Količine goriva potrošene u velikim vozilima koja prevoze putnike, kao što su autobusi, veliki kombiji itd. (kategorije vozila M2 i M3 prema europskoj klasifikaciji kategorija vozila, utemeljenoj na standardima UNECE-a).

2.6.2.3.3   Automobili i kombiji

Količine goriva potrošene u malim vozilima, kao što su automobili i kombiji, koja prevoze putnike ili teret (kategorije vozila N1 i M1 prema europskoj klasifikaciji kategorija vozila, utemeljenoj na standardima UNECE-a).

2.6.2.3.4   Ostali cestovni prijevoz:

Količine goriva potrošene u svim oblicima cestovnog prijevoza osim teških vozila koja prevoze teret, kolektivnog prijevoza, automobila i kombija.

2.6.2.4.   Prijevoz cjevovodima

Količine goriva upotrijebljene kao energija za rad cjevovoda za prijenos plina, tekućina, mulja i druge robe. Uključuje energiju upotrijebljenu za crpne stanice i održavanje cjevovoda. Ne uključuje energiju upotrijebljenu za distribuciju cjevovodom prirodnog ili industrijskog plina, tople vode ili pare od distributera do krajnjih korisnika (navesti u energetskom sektoru), energiju upotrijebljenu za krajnju distribuciju vode kućanstvima, industrijskim, komercijalnim i drugim korisnicima (navesti u kategoriji „Komercijalne i javne usluge”) i gubitke do kojih dolazi tijekom prijevoza između distributera i krajnjih korisnika (navesti kao gubitke u distribuciji).

2.6.2.5.   Unutarnji zračni promet

Količine goriva za zračni promet isporučene zrakoplovima u unutarnjem zračnom prometu. Uključuje gorivo za namjene koje se ne odnose na letenje, npr. ispitivanje motora na ispitnom stolu. Razlika između unutarnjeg i međunarodnog zračnog prometa određuje se na temelju mjesta polijetanja i mjesta slijetanja, a ne na temelju državne pripadnosti zračnog prijevoznika. U to su uključena razmjerno duga putovanja između dvaju zračnih luka u zemlji s prekomorskim područjima. Ne uključuje goriva koja su zračni prijevoznici upotrijebili za svoja cestovna vozila (navesti u kategoriji „Drugdje nespomenuto – promet”) i goriva za zračni promet u vojne svrhe (navesti u kategoriji „Drugdje nespomenuto – ostalo”).

2.6.2.6.   Drugdje nespomenuto – promet

Količine upotrijebljene za prometne djelatnosti koje nisu uključene drugdje. Uključuje goriva koja su zračni prijevoznici upotrebljavali za svoja cestovna vozila i goriva upotrebljavana u lukama za istovarivače brodova, razne vrste lučkih dizalica. Ako se ova kategorija upotrebljava, u izvješću bi trebalo objasniti što je njome obuhvaćeno.

2.6.3.   Drugi sektori

Ovom su kategorijom obuhvaćene količine goriva upotrijebljene u sektorima koji nisu posebno spomenuti ili nisu obuhvaćeni sektorima pretvorbe, energetike, industrije ili prometa.

2.6.3.1.   Komercijalne i javne usluge

Količine goriva koje su potrošila poduzeća i uredi u javnom i privatnom sektoru. Odjeljci 33, 36, 37, 38, 39, 45, 46, 47, 52, 53, 55, 56, 58, 59, 60, 61, 62, 63, 64, 65, 66, 68, 69, 70, 71, 72, 73, 74, 75, 77, 78, 79, 80, 81, 82, 84 (isključujući razred 84.22), 85, 86, 87, 88, 90, 91, 92, 93, 94, 95, 96 i 99 klasifikacije NACE Rev. 2. O gorivima upotrijebljenima za zagrijavanje i rasvjetu na željezničkim i autobusnim stanicama, u lukama i zračnim lukama trebalo bi izvješćivati u ovoj kategoriji. To uključuje goriva upotrijebljena za sve djelatnosti koje nisu povezane s prijevozom iz odjeljaka 49, 50 i 51 klasifikacije NACE Rev. 2.

2.6.3.2.   Kućanstva

Količine goriva koje su potrošila sva kućanstva, uključujući „kućanstva sa zaposlenim osobama”. odjeljci 97 i 98 klasifikacije NACE Rev. 2.

Za sektor kućanstava primjenjuju se sljedeće posebne definicije:

Kućanstvo znači osoba koja živi sama ili skupina ljudi koji žive zajedno u istom privatnom stanu i dijele troškove komunalnih usluga i drugih osnovnih životnih potreba. Sektor kućanstva, poznat i kao stambeni sektor, stoga označuje skup svih kućanstava jedne zemlje.

Zajedničke stambene objekte, bilo trajne (npr. zatvori) ili privremene (npr. bolnice), trebalo bi isključiti s obzirom na to da su obuhvaćeni potrošnjom u uslužnom sektoru. Energiju upotrijebljenu u svim djelatnostima prometa trebalo bi navesti u sektoru prometa, a ne u sektoru kućanstva.

Potrošnju energije povezanu sa značajnim gospodarskim aktivnostima kućanstava isto bi tako trebalo isključiti iz ukupne potrošnje energije u kućanstvima. Te aktivnosti uključuju djelatnosti malih poljoprivrednih gospodarstava i druge gospodarske aktivnosti koje se izvode na mjestu gdje se kućanstvo nalazi te bi ih trebalo navesti u odgovarajućem sektoru krajnje potrošnje.

2.6.3.2.1.   Grijanje prostora

Ova se energetska usluga odnosi na upotrebu energije za potrebe grijanja unutrašnjosti stana.

2.6.3.2.2.   Hlađenje prostora

Ova se energetska usluga odnosi na upotrebu energije za hlađenje stambenih prostorija rashladnim sustavom i/ili jedinicom.

Ventilatori, puhala i drugi uređaji koji nisu priključeni na rashladnu jedinicu isključeni su iz ovog dijela, ali bi ih trebalo obuhvatiti dijelom koji se odnosi na osvjetljenje i električne uređaje.

2.6.3.2.3.   grijanje vode

Ova se energetska usluga odnosi na upotrebu energije za grijanje tople tekuće vode, kupanje, čišćenje i drugu upotrebu osim kuhanja.

Grijanje bazena nije uključeno, ali bi ga trebalo obuhvatiti dijelom koji se odnosi na druge vrste konačne namjene.

2.6.3.2.4.   Kuhanje

Ova se energetska usluga odnosi na upotrebu energije za pripremu obroka.

Isključeni su pomoćni kuhinjski uređaji (mikrovalne pećnice, kuhala za vodu, aparati za kavu itd.) te bi njih trebalo obuhvatiti dijelom koji se odnosi na uređaje za osvjetljenje i električne uređaje.

2.6.3.2.5.   Osvjetljenje i električni uređaji (samo električna energija):

Upotreba električne energije za osvjetljenje i sve druge električne uređaje u stanu koja se ne smatra drugom vrstom krajnje namjene.

2.6.3.2.6.   Druge vrste konačne namjene

Sva druga potrošnja energije u kućanstvima, npr. upotreba energije izvan stambenih prostorija i sve druge aktivnosti koje nisu navedene u pet prethodno navedenih vrsta krajnje namjene (npr. kosilice, grijanje bazena, vanjske grijalice, vanjski roštilji, saune itd.).

2.6.3.3.   Poljoprivreda

Količine goriva koje su potrošili korisnici razvrstani pod biljnu i stočarsku proizvodnju, lovstvo i uslužne djelatnosti povezane s njima; Odjeljak 01 klasifikacije NACE Rev. 2.

2.6.3.4.   Šumarstvo

Količine goriva koje su potrošili korisnici razvrstani u sektore šumarstva i sječe drva; odjeljak 02 klasifikacije NACE Rev. 2.

2.6.3.5.   Ribarstvo

Količine goriva isporučene za slatkovodno, morsko i dubokomorsko ribarstvo. Ribolovom bi trebalo obuhvatiti goriva isporučena brodovima svih zastava koji su se opskrbili gorivom u zemlji (uključujući međunarodni ribolov) te energiju upotrijebljenu u ribarstvenoj industriji. Odjeljak 03 klasifikacije NACE Rev. 2.

2.6.3.6.   Drugdje nespomenuto – ostalo

Količine goriva upotrijebljene za djelatnosti koje nisu uključene drugdje (poput razreda 84.22 klasifikacije NACE Rev. 2). Ova kategorija uključuje potrošnju goriva u vojne svrhe mobilnog i stacionarnog karaktera (npr. za brodove, zrakoplove, cestovna vozila i energiju upotrijebljenu u stambenim prostorima), bez obzira na to je li gorivo isporučeno za vojsku te zemlje ili neke druge zemlje. Ako se ova kategorija upotrebljava, u izvješću bi trebalo objasniti što je njome obuhvaćeno.

3.    PROIZVODI

3.1.    UGLJEN (kruta fosilna goriva i industrijski plinovi)

3.1.1.   KAMENI UGLJEN

Kameni ugljen jest agregat nastao od antracita, koksnog ugljena i drugog bituminoznog ugljena.

3.1.2.   ANTRACIT

Ugljen visokog stupnja karbonizacije za upotrebu u industriji i kućanstvima. Obično sadržava manje od 10 % hlapljive tvari i visok udio ugljika (oko 90 % fiksnog ugljika). Njegova je bruto kalorijska vrijednost veća od 24 000 kJ/kg na bazi vlažnog uzorka bez pepela.

3.1.3.   KOKSNI UGLJEN

Bituminozni ugljen pogodan za proizvodnju koksa (koksa iz koksnih peći) prikladnog za punjenje visoke peći. Njegova je bruto kalorijska vrijednost veća od 24 000 kJ/kg na bazi vlažnog uzorka bez pepela.

3.1.4.   DRUGI BITUMINOZNI UGLJEN

Ugljen koji se upotrebljava za proizvodnju pare, uključujući sve vrste bituminoznog ugljena koje nisu uključene ni pod koksni ugljen ni pod antracit. Odlikuje se većim udjelom hlapljive tvari nego kod antracita (više od 10 %) i manjim udjelom ugljika (manje od 90 % fiksnog ugljika). Njegova je bruto kalorijska vrijednost veća od 24 000 kJ/kg na bazi vlažnog uzorka bez pepela.

3.1.5.   SMEĐI UGLJEN

Smeđi ugljen jest agregat nastao od sub-bituminoznog ugljena i lignita.

3.1.6.   SUB-BITUMINOZNI UGLJEN

Odnosi se na neaglomerirani ugljen čija bruto kalorijska vrijednost iznosi između 20 000 kJ/kg i 24 000 kJ/kg te sadržava više od 31 % hlapljive tvari na bazi suhog uzorka bez mineralnih tvari.

3.1.7.   LIGNIT

Neaglomerirani ugljen čija bruto kalorijska vrijednost iznosi manje od 20 000 kJ/kg i sadržava više od 31 % hlapljive tvari na bazi suhog uzorka bez mineralnih tvari.

3.1.8.   Briket

Složeno gorivo proizvedeno od praha kamenog ugljena uz dodatak vezivnog sredstva. Količina briketa proizvedenog od kamenog ugljena može stoga biti malo veća od stvarne količine ugljena koji je potrošen u procesu pretvorbe.

3.1.9.   Koks iz koksnih peći

Kruti proizvod koji se dobiva karbonizacijom ugljena, prvenstveno koksnog ugljena, pri visokoj temperaturi; ima malen udio vlage i hlapljivih tvari. Koks iz koksnih peći uglavnom se upotrebljava u industriji željeza i čelika kao izvor energije i kemijsko sredstvo.

U ovoj se kategoriji navode koksni ostatak i ljevaonički koks.

U ovoj bi kategoriji trebalo navesti i polukoks (kruti proizvod koji se dobiva karbonizacijom ugljena na niskoj temperaturi). Polukoks se upotrebljava kao gorivo za grijanje ili u samim postrojenjima za pretvorbu.

U ovu su kategoriju uključeni i koks, koksni ostatak i polukoks koji se dobiva od lignita.

3.1.10.   Koksni plin

Nusproizvod kamenog ugljena koji se upotrebljava za proizvodnju gradskog plina u plinarama. Koksni plin upotrebljava se za grijanje.

3.1.11.   Ugljeni katran

Proizvodi se destruktivnom destilacijom bituminoznog ugljena. Ugljeni katran tekući je nusproizvod destilacije ugljena koji se upotrebljava za dobivanje koksa u koksarama ili se proizvodi od smeđeg ugljena („katran otporan na niske temperature”).

3.1.12.   BKB (briket od smeđeg ugljena)

BKB je složeno gorivo proizvedeno od lignita ili sub-bituminoznog ugljena briketiranjem pod visokim tlakom bez dodavanja vezivnog sredstva, uključujući osušeni fini lignit i prah lignita.

3.1.13.   INDUSTRIJSKI PLINOVI

Industrijski plinovi agregat su nastao od plina iz plinare, plina iz koksnih peći, plina iz visokih peći i drugih oporabljenih plinova.

3.1.14.   PLIN IZ PLINARE

Obuhvaća sve vrste plina koji je proizveden u postrojenjima javnih poduzeća ili u privatnim postrojenjima, čija je glavna djelatnost proizvodnja, transport i distribucija plina. Uključuje plin proizveden karbonizacijom (uključujući plin proizveden u koksarama i modificiran u plin iz plinare) potpunim uplinjavanjem, obogaćen ili neobogaćen naftnim derivatima (ukapljeni naftni plin, ostaci loživog ulja itd.) te preoblikovanjem i jednostavnim miješanjem plinova i/ili zraka, uključujući miješanjem s prirodnim plinom, čija će se distribucija i opskrba odvijati kroz mrežu za prirodni plin. Količinu plina koja nastaje kao rezultat reklasificiranja drugih ugljenih plinova u plin iz plinare trebalo bi prijaviti kao proizvodnju plina iz plinare.

3.1.15.   PLIN IZ KOKSNIH PEĆI

Plin iz koksnih peći plin je koji se dobiva kao nusproizvod u proizvodnji koksa iz koksnih peći za proizvodnju željeza i čelika.

3.1.16.   PLIN IZ VISOKIH PEĆI

Plin iz visokih peći proizvodi se tijekom izgaranja koksa u visokim pećima u industriji željeza i čelika. Rekuperira se i upotrebljava kao gorivo dijelom unutar samog postrojenja, a dijelom u drugim procesima u industriji čelika ili u elektranama koje su opremljene za njegovo sagorijevanje.

3.1.17.   DRUGI OPORABLJENI PLINOVI

Nusproizvod u proizvodnji čelika u pećima s kisikom, dobiva se pri izlasku iz peći. Plinovi su poznati i kao konvertorski plin, plin LD ili plin BOS. Količinu rekuperiranoga goriva trebalo bi navesti na temelju bruto kalorijske vrijednosti. Ovom su kategorijom obuhvaćeni i nespecificirani industrijski plinovi koji nisu prethodno navedeni, poput zapaljivih plinova od čvrstog izvora ugljika dobivenih industrijskim i kemijskim postupcima koji nisu drugdje definirani.

3.1.18.   TRESET

Treset je gorivi, meki, porozni ili komprimirani fosilni sedimentni talog biljnog podrijetla s visokim udjelom vlage (do 90 % u neobrađenom stanju), koji se lako reže te je svjetlosmeđe do tamnosmeđe boje. U treset su uključeni rezani i mljeveni treset. Treset za neenergetsku upotrebu nije obuhvaćen ovom kategorijom.

3.1.19.   PROIZVODI OD TRESETA

Proizvodi poput briketa od treseta dobiveni izravno ili neizravno od rezanog i mljevenog treseta.

3.1.20.   NAFTNI ŠKRILJEVAC I NAFTNI PIJESAK

Naftni škriljevac i naftni pijesak sedimentne su stijene koje sadržavaju organsku tvar u obliku kerogena. Kerogen je voskasti materijal bogat ugljikovodikom koji se smatra prethodnikom nafte. Naftni škriljevac može sagorjeti izravno ili preradom zagrijavanjem radi dobivanja nafte iz škriljevca. Naftu iz škriljevca i druge proizvode dobivene ukapljivanjem trebalo bi navesti kao druge ugljikovodike u okviru naftnih derivata.

3.2.    Prirodni plin

3.2.1.   PRIRODNI PLIN

U prirodni plin uključeni su plinovi iz podzemnih nalazišta, u tekućem ili plinovitom stanju, koji se uglavnom sastoje od metana, neovisno o metodi njihova vađenja (konvencionalno i nekonvencionalno). Ovdje su uključeni i „nevezani” plin s polja na kojima se ugljikovodici pojavljuju samo u plinovitom stanju i „vezani” plin proizveden zajedno sa sirovom naftom te metan dobiven u rudnicima ugljena (plin iz rudnika) ili iz slojeva ugljena (plin iz slojeva ugljena). U prirodni plin nisu uključeni bioplin i industrijski plinovi. Prijenos tih plinova u plinsku mrežu navodi se odvojeno od prirodnog plina. U prirodni plin uključeni su ukapljeni prirodni plin (LNG) i komprimirani prirodni plin (CNG).

3.3.    ELEKTRIČNA I TOPLINSKA ENERGIJA

3.3.1.   ELEKTRIČNA ENERGIJA

Pojam električna energija odnosi se na prijenos energije u okviru fizičkog fenomena koji uključuje električne naboje i njihovo djelovanje u mirovanju i pokretu. Navodi se sva upotrijebljena, proizvedena i potrošena električna energija, uključujući izvanmrežnu i onu za vlastitu potrošnju. Izvanmrežna električna energija proizvedena je u postrojenjima koja nisu priključena na mrežu za proizvodnju električne energije; postrojenje ne može isporučiti proizvedenu električnu energiju u mrežu. Električna energija za vlastite potrebe je električna energija koju je potrošio proizvođač prije isporuke u mrežu.

3.3.2.   TOPLINSKA ENERGIJA (DOBIVENA TOPLINSKA ENERGIJA)

Pojam toplinska energija odnosi se na energiju dobivenu iz translacijskog, rotacijskog ili vibracijskog gibanja sastavnica tvari te promjena njezina fizičkog stanja. Navodi se sva proizvedena toplinska energija, osim one koju samostalni proizvođači proizvedu za vlastitu potrošnju i koju ne prodaju; svi drugi oblici toplinske energije prijavljuju se kao potrošnja proizvoda od kojih je proizvedena toplinska energija.

3.4.    NAFTA (sirova nafta i naftni derivati)

3.4.1.   SIROVA NAFTA

Sirova nafta jest mineralno ulje prirodnog podrijetla koje sadržava mješavinu ugljikovodika i s njima povezanih nečistoća poput sumpora. Pri normalnoj temperaturi okoliša i atmosferskom tlaku u tekućem je stanju, a njezina su fizička svojstva (gustoća, viskoznost itd.) vrlo promjenjiva. U ovu su kategoriju uključeni kondenzati s polja te pogonski kondenzati iz vezanog i nevezanog plina koji se miješaju s komercijalnom sirovom naftom. Količine bi trebalo navesti neovisno o metodi vađenja (konvencionalno i nekonvencionalno). U sirovu naftu ne uključuju se kondenzati prirodnog plina (NGL).

3.4.2.   KONDENZATI PRIRODNOG PLINA (NGL)

NGL su tekući ili ukapljeni ugljikovodici dobiveni iz prirodnog plina u postrojenjima za separaciju ili u pogonima za preradu plina. Kondenzati prirodnog plina uključuju etan, propan, butan (normalni i izobutan), (izo)pentan te različite pentane i više ugljikovodike (ponekad ih se naziva prirodnim benzinima ili kondenzatima postrojenja za obradu (preradu) plina).

3.4.3.   RAFINERIJSKE SIROVINE

Rafinerijska sirovina obrađena je nafta namijenjena daljnjoj preradi (npr. loživo ulje dobiveno primarnom destilacijom ili vakuumsko plinsko ulje), ali bez miješanja. U daljnjoj se preradi pretvara u jedan dio ili više njih i/ili u gotove proizvode. Ovom su definicijom obuhvaćeni i povratci iz petrokemijske industrije u rafineriju (npr. pirolitički benzin, C4 frakcije, frakcije plinskog i loživog ulja).

3.4.4.   ADITIVI/OKSIGENATI

Aditivi su neugljikovodični spojevi dodani naftnom derivatu ili pomiješani s njime radi poboljšanja njegovih svojstava (oktanski i cetanski broj, ponašanje na hladnoći itd.). U aditive su uključeni oksigenati (kao što su alkoholi (metanol, etanol), eteri (metil tercijarni butileter (MTBE), etil tercijarni butileter (ETBE), tercijarni amil metileter (TAME) itd.), esteri (npr. ulje uljane repice ili dimetilester itd.), kemijski spojevi (npr. tetrametil olovo (TML), tetraetil olovo (TEL) i deterdženti). Količine aditiva/oksigenata (alkohola, etera, estera i drugih kemijskih spojeva) navedene u ovoj kategoriji trebale bi se odnositi na količine namijenjene miješanju s gorivima ili one upotrijebljene kao gorivo. Ova kategorija uključuje biogoriva koja se miješaju s tekućim fosilnim gorivima.

3.4.5.   BIOGORIVA U ADITIVIMA/OKSIGENATIMA

Količine tekućih biogoriva navedene u ovoj kategoriji odnose se na miješana tekuća biogoriva i samo na udio tekućeg biogoriva, a ne na ukupni volumen tekućina koji nastaje miješanjem s biogorivima. Isključena su sva tekuća nemiješana biogoriva.

3.4.6.   DRUGI UGLJIKOVODICI

Sintetska nafta koja je dobivena iz katranskog pijeska, nafte iz škriljevca itd., tekućine iz ukapljivanja ugljena, proizvodnja tekućina pretvorbom prirodnog plina u benzin, vodik i emulgirana ulja (npr. Orimulsion); isključen je naftni škriljevac; uključena je nafta iz škriljevca (sekundarni proizvod).

3.4.7.   NAFTNI DERIVATI

Naftni derivati agregat su nastao od rafinerijskog plina, etana, ukapljenog naftnog plina, lake nafte, motornog benzina, avionskog benzina, mlaznog goriva benzinskog tipa, mlaznog goriva kerozinskog tipa, drugih kerozina, plinskog ulja/dizelskog goriva, loživog ulja, bijelog špirita i SPB-a, maziva, bitumena, parafinskih voskova, naftnog koksa i drugih proizvoda.

3.4.8.   RAFINERIJSKI PLIN

Rafinerijski plin uključuje mješavinu nekondenziranih plinova koji se uglavnom sastoje od vodika, metana, etana i olefinskih ugljikovodika dobivenih destilacijom sirove nafte ili obradom naftnih derivata (npr. krekiranje) u rafinerijama. Ovdje su uključeni i povratni plinovi iz petrokemijske industrije.

3.4.9.   ETAN

Prirodno plinoviti ugljikovodik s nerazgranatim lancima (C2H6) koji se dobiva iz prirodnog i rafinerijskog plina.

3.4.10.   UKAPLJENI NAFTNI PLINOVI (LPG)

LPG su laki parafinski ugljikovodici dobiveni rafiniranjem te u postrojenjima za stabilizaciju sirove nafte i postrojenjima za obradu prirodnog plina. Uglavnom se sastoje od propana (C3H8) i butana (C4H10) ili njihove kombinacije. Oni mogu uključivati i propilen, butilen, izopropilen i izobutilen. LPG se za transport i uskladištenje obično ukapljuju pod tlakom.

3.4.11.   LAKA NAFTA

Laka nafta sirovina je za petrokemijsku industriju (npr. proizvodnju etilena ili aromata) ili za proizvodnju benzina reformiranjem ili izomerizacijom u rafineriji. Pojmom laka nafta obuhvaćeni su materijali u području destilacije između 30 °C i 210 °C, odnosno u dijelu tog područja.

3.4.12.   MOTORNI BENZIN

Motorni benzin sastoji se od mješavine lakih ugljikovodika dobivenih destilacijom na temperaturi između 35 °C i 215 °C. Upotrebljava se kao gorivo za motore za kopneni promet s paljenjem električnom iskrom. Motorni benzin može uključivati aditive, oksigenate i sredstva za povećanje oktanskog broja, uključujući spojeve s olovom. Uključen je i motorni benzin s komponentama za miješanje (isključujući aditive/oksigenate), npr. alkilatima, izomeratima, reformatima i krekiranim benzinom namijenjenim upotrebi kao gotovi motorni benzin. Motorni benzin jest agregat nastao od miješanog biobenzina (biobenzin u motornom benzinu) i nebiološkog benzina.

3.4.12.1.   Miješani biobenzin (biobenzin u motornom benzinu)

Biobenzin koji je umiješan u motorni benzin.

3.4.12.2.   Nebiološki benzin

Preostali dio motornog benzina – motorni benzin bez miješanog biobenzina (uglavnom motorni benzin fosilnog podrijetla).

3.4.13.   Avionski benzin

Motorni benzin posebno pripremljen za klipne avionske motore, s oktanskim brojem prikladnim za motor, ledištem na –60 °C i područjem destilacije obično između 30 °C i 180 °C.

3.4.14.   MLAZNO GORIVO BENZINSKOG TIPA (NA BAZI LAKE NAFTE ILI JP4)

Ovdje su uključena sva laka ulja na bazi ugljikovodika za pogon turbina zrakoplova koja su dobivena destilacijom na temperaturi između 100 °C i 250 °C. Dobivaju se miješanjem kerozina i benzina ili lake nafte tako da udio aromata ne bude veći od 25 % volumena, a tlak pare je između 13,7 kPa i 20,6 kPa.

3.4.15.   MLAZNO GORIVO KEROZINSKOG TIPA

Destilat koji se upotrebljava za pogon avionskih turbina. Ima jednake značajke destilacije između 150 °C i 300 °C (obično ne iznad 250 °C) i žarište kao kerozin. Osim toga, ima i neke posebnosti (npr. ledište) koje je utvrdila Međunarodna udruga zračnih prijevoznika. Uključuje komponente za miješanje s kerozinom. Mlazno gorivo kerozinskog tipa agregat je nastao od miješanog biološkog mlaznog kerozina (biološki mlazni kerozin u mlaznom gorivu kerozinskog tipa) i nebiološkog mlaznog kerozina.

3.4.15.1.   Miješani biološki mlazni kerozin (biološki mlazni kerozin u mlaznom gorivu kerozinskog tipa)

Biološki mlazni kerozin umiješan u mlazno gorivo kerozinskog tipa.

3.4.15.2.   Nebiološki mlazni kerozin

Preostali dio mlaznog goriva kerozinskog tipa – mlazno gorivo kerozinskog tipa miješano s biološkim mlaznim kerozinom (uglavnom mlazno gorivo kerozinskog tipa fosilnog podrijetla).

3.4.16.   DRUGI KEROZINI

Rafinirani destilati nafte koji se koriste u drugim sektorima, osim u zračnom prometu. Temperatura destilacije iznosi između 150 °C i 300 °C.

3.4.17.   PLINSKO ULJE/DIZELSKO GORIVO (DESTILIRANO LOŽIVO ULJE)

Plinsko ulje/dizelsko gorivo prvenstveno je srednji destilat dobiven destilacijom u području između 180 °C i 380 °C. Uključuje komponente za miješanje. Ovisno o upotrebi, na raspolaganju je nekoliko stupnjeva. Plinsko ulje/dizelsko gorivo uključuje dizelsko gorivo za automobile i kamione s dizelskim motorom s kompresijskim paljenjem. U plinsko ulje/dizelsko gorivo uključeno je lako ulje za grijanje za industrijsku i komercijalnu upotrebu, dizelsko gorivo za pogon plovila i dizelsko gorivo za željeznički promet, druga plinska ulja, uključujući teška plinska ulja dobivena destilacijom između 380 °C i 540 °C i koja se upotrebljavaju kao sirovine u petrokemijskoj industriji. Plinsko ulje/dizelsko gorivo agregat je nastao od miješanih biodizela (biodizeli u plinskom ulju/dizelskom gorivu) i nebioloških dizela.

3.4.17.1.   Miješani biodizeli (biodizeli u plinskom ulju/dizelskom gorivu)

Biodizeli koji su umiješani u plinska ulja/dizelska goriva.

3.4.17.2.   Nebiološki dizeli

Preostali dio plinskog ulja/dizelskog goriva, isključujući miješane biodizele (uglavnom plinsko ulje/dizelsko gorivo fosilnog podrijetla).

3.4.18.   LOŽIVO ULJE (TEŠKO LOŽIVO ULJE)

Sva rezidualna (teška) loživa ulja (uključujući ona dobivena miješanjem). Kinematička viskoznost je iznad 10 cSt pri temperaturi od 80 °C. Žarište je uvijek iznad 50 °C, a gustoća je uvijek veća od 0,90 kg/l. Loživo ulje agregat je nastao od loživog ulja s niskim udjelom sumpora i loživog ulja s visokim udjelom sumpora.

3.4.18.1.   Loživo ulje s niskim udjelom sumpora (LSFO)

Loživo ulje s udjelom sumpora manjim od 1 %.

3.4.18.2.   Loživo ulje s visokim udjelom sumpora (HSFO)

Loživo ulje s udjelom sumpora od 1 % i više.

3.4.19.   Bijeli špirit i SBP

Bijeli špirit i SBP definirani su kao rafinirani srednji destilati s destilacijom u rasponu između lake nafte i kerozina. Oni uključuju industrijski špirit (koji se naziva i SBP; laka ulja koja se dobivaju destilacijom između 30 °C i 200 °C u 7 ili 8 stupnjeva industrijskog špirita s obzirom na granice područja destilacije – stupnjevi su utvrđeni u skladu s temperaturnom razlikom između destilacijskih točaka od 5 % volumena i 90 % volumena, koja ne iznosi više od 60 °C) i bijeli špirit (industrijski špirit sa žarištem iznad 30 °C i destilacijskim područjem između 135 °C i 200 °C).

3.4.20.   MAZIVA

Ugljikovodici nastali iz destilata nusproizvoda. Uglavnom se koriste za smanjivanje trenja među površinama. Uključuju sve konačne oblike mazivih ulja, od ulja za vretena do ulja za cilindre, ulja koja se upotrebljavaju u mastima za podmazivanje, motorna ulja i sve vrste sirovina za maziva ulja.

3.4.21.   BITUMEN

Čvrsti (tvrdi), polučvrsti (polutvrdi) ili viskozni ugljikovodik koloidne strukture, smeđe do crne boje, dobiva se kao ostatak destilacijom sirove nafte, vakuumskom destilacijom ostataka nafte od atmosferske destilacije. Bitumen se često naziva asfaltom i prije svega se upotrebljava za gradnju cesta i kao materijal za pokrivanje krovova. Uključen je tekući i rezani bitumen.

3.4.22.   PARAFINSKI VOSAK

Riječ je o zasićenim alifatskim ugljikovodicima. Taj je vosak ostatak dobiven pri odstranjivanju voska iz mazivih ulja. Ima kristalnu strukturu koja je više ili manje fina ovisno o stupnju kvalitete. Njegove su glavne značajke sljedeće: bez boje je i mirisa, propušta svjetlo, s talištem iznad 45 °C.

3.4.23.   NAFTNI KOKS

Crni kruti nusproizvod dobiven uglavnom krekiranjem i karbonizacijom ostataka sirovina, ostataka vakuumske destilacije, katrana i smole u procesima kao što je kontinuirano ili diskontinuirano koksiranje. Sastoji se uglavnom od ugljika (90–95 %) i ima mali udio pepela. Upotrebljava se kao sirovina u koksarama u industriji čelika, za grijanje, za proizvodnju elektroda i za proizvodnju kemikalija. Dvije su najvažnije vrste „zeleni koks” i „kalcinirani koks”. Uključuje „koks na katalizatoru” koji se tijekom procesa rafiniranja taloži na katalizatoru; taj koks ne može se oporabiti i obično se koristi kao gorivo u rafineriji.

3.4.24.   DRUGI PROIZVODI

Svi drugi proizvodi koji prethodno nisu posebno navedeni, na primjer: katran i sumpor. Uključuju aromate (npr. BTX ili benzen, toluen i ksilen) i olefinske ugljikovodike (npr. propilen) koji su proizvedeni u rafinerijama.

3.5.    Obnovljivi izvori energije i otpad

3.5.1.   HIDROENERGIJA

Potencijalna i kinetička energija vode pretvorena u električnu energiju u hidroelektranama. Hidroenergija jest agregat koji odgovara ukupnoj energiji nastaloj u konvencionalnim hidroelektranama, mješovitim hidroelektranama i isključivo reverzibilnim hidroelektranama.

3.5.1.1.   Konvencionalne hidroelektrane

Hidroelektrane koje upotrebljavaju isključivo izravni prirodni dotok vode i nisu reverzibilne hidroelektrane (crpljenje vode uzbrdo).

3.5.1.2.   Mješovite hidroelektrane

Hidroelektrane s prirodnim dotokom vode u gornji spremnik pri čemu se dio opreme ili sva oprema može upotrebljavati za crpljenje vode uzbrdo; električna energija koja tako nastaje posljedica je i prirodnog dotoka vode i vode koja je prethodno crpljena uzbrdo.

3.5.1.3.   Isključivo crpne hidroelektrane

Hidroelektrane bez prirodnog dotoka vode u gornji spremnik; velika većina vode od koje nastaje električna energija prethodno je crpljena uzbrdo, ne uključujući kišne i snježne padaline.

3.5.2.   GEOTERMALNA ENERGIJA

Energija dostupna kao toplinska energija koja isijava iz unutrašnjosti Zemljine kore, uglavnom u obliku vruće vode ili pare; isključujući okolnu toplinsku energiju koju sakupljaju toplinske crpke iz tla. Proizvodnja geotermalne energije predstavlja razliku između entalpije tekućine dobivene iz bušotine i krajnje otpadne tekućine.

3.5.3.   Solarna energija

Solarna energija agregat je nastao od solarne fotonaponske energije i solarne toplinske energije.

3.5.3.1.   Solarna fotonaponska energija

Sunčeva svjetlost pretvorena u električnu energiju s pomoću solarnih ćelija koje proizvode električnu energiju kad su izložene svjetlosti. Navodi se sva proizvedena električna energija (uključujući malu proizvodnju i izvanmrežna postrojenja).

3.5.3.1.1.   Krovovi

Navodi se količina energije koju proizvode solarne fotonaponske ploče na građevinskim konstrukcijama koje imaju drugu primarnu svrhu osim proizvodnje energije. Uključuje i fotonaponske sustave integrirane u zgradi (BIPV) ako se fotonaponske ploče ne nalaze na krovu, nego su, npr. pričvršćene na zgradu. Solarne fotonaponske ploče ne smatraju se krovnima ako su postavljene na širokom području na tlu i zauzimaju dodatni prostor (npr. poljoprivredne površine).

3.5.3.1.2.   Izvanmrežna električna energija

Navesti izvanmrežnu električnu energiju kako je utvrđena u odjeljku 3.3.1. Priloga A.

3.5.3.2.   Solarna toplinska energija

Toplinska energija nastala iz zračenja sunca (Sunčeva svjetlost) namijenjena korisnoj energetskoj upotrebi. Na primjer, u to su uključene solarne toplinske elektrane i aktivni sustavi za proizvodnju sanitarne tople vode ili za grijanje prostora u zgradama. Ta je proizvodnja energije toplinska energija dostupna prijenosniku topline, tj. nastala solarna energija umanjena za optičke gubitke i gubitke kolektora. Ne uključuje se solarna energija sakupljena pasivnim sustavima grijanja, hlađenja i osvjetljenja zgrada; uključuje se samo solarna energija povezana s aktivnim sustavima.

3.5.4.   ENERGIJA PLIME I OSEKE, VALOVA I OCEANA

Mehanička energija dobivena gibanjem plime, valova ili oceanskih struja, upotrebljava se za proizvodnju električne energije.

3.5.5.   ENERGIJA VJETRA

Kinetička energija vjetra koja se upotrebljava za proizvodnju električne energije u vjetroturbinama. Energija vjetra agregat je nastao u kopnenim i odobalnim vjetroelektranama.

3.5.5.1.   Kopnene vjetroelektrane

Proizvodnja električne energije iz vjetra na kopnenim područjima (unutrašnjost, uključujući jezera i druga vodna tijela koja se nalaze u unutrašnjosti).

3.5.5.2.   Odobalne vjetroelektrane

Proizvodnja električne energije na odobalnim lokacijama (npr. more, oceani i umjetni otoci). Za proizvodnju energije iz vjetra na moru izvan teritorijalnih voda predmetnog područja, uzimaju se u obzir svi pogoni koji se nalaze u isključivoj gospodarskoj zoni određene zemlje.

3.5.6.   INDUSTRIJSKI OTPAD (NEOBNOVLJIVI DIO)

Navodi se neobnovljivi otpad industrijskog podrijetla koji se spaljuje izravno u posebnim pogonima radi značajne energetske upotrebe. Količinu upotrijebljenoga goriva trebalo bi navesti kao neto kalorijsku vrijednost. Isključuje se otpad koji se spaljuje bez oporabe energije. Obnovljivi dio industrijskog otpada trebalo bi navesti u onoj kategoriji biogoriva koja ga najbolje opisuje.

3.5.7.   KOMUNALNI OTPAD:

Otpad koji nastaje u kućanstvima, bolnicama i tercijarnom sektoru (općenito, sav otpad koji nalikuje otpadu iz kućanstava) i spaljuje se izravno u posebnim pogonima radi značajne energetske upotrebe. Količinu upotrijebljenoga goriva trebalo bi navesti kao neto kalorijsku vrijednost. Isključuje se otpad koji se spaljuje bez oporabe energije. Komunalni otpad agregat je nastao od obnovljivog komunalnog otpada i neobnovljivog komunalnog otpada.

3.5.7.1.   Obnovljivi komunalni otpad

Količina komunalnog otpada biološkog podrijetla.

3.5.7.2.   Neobnovljivi komunalni otpad

Količina komunalnog otpada nebiološkog podrijetla.

3.5.8.   BIOGORIVA

Biogoriva su agregat nastao od krutih biogoriva, bioplina i tekućih biogoriva. Biogoriva koja se upotrebljavaju za neenergetske svrhe isključuju se iz područja primjene energetske statistike (na primjer drvo upotrijebljeno u izgradnji ili za namještaj, biološka maziva za podmazivanje motora i biološki bitumen za površinski sloj ceste).

3.5.8.1.   Kruta biogoriva

Uključuju kruti organski, nefosilni materijal biološkog podrijetla (poznat i kao biomasa) koji se može upotrijebiti kao gorivo za proizvodnju toplinske ili električne energije. Kruta biogoriva agregat su nastao od drvenog ugljena, ogrjevnog drva, drvnih ostataka i nusproizvoda, crnog luga, ostataka šećerne trske, otpada životinjskog podrijetla, drugih biljnih materijala i ostataka te obnovljivog dijela industrijskog otpada.

3.5.8.1.1.   Drveni ugljen

Drveni ugljen je gorivo proizvedeno od krutih biogoriva – kruti ostatak destruktivne destilacije i pirolize drva i drugih biljnih materijala.

3.5.8.1.2.   Ogrjevno drvo, drvni ostaci i nusproizvodi

Ogrjevno drvo (u obliku cjepanica, pruća, peleta ili iverja) dobiveno iz prirodnih šuma ili šuma kojima se gospodari ili od izoliranih stabala. Uključeni su drvni ostaci koji se upotrebljavaju kao gorivo i u kojima je očuvan izvorni sastav drva; uključene su drvene pelete. Isključeni su drveni ugljen i crni lug. Količinu upotrijebljenoga goriva trebalo bi navesti kao neto kalorijsku vrijednost.

3.5.8.1.2.1.   Drvene pelete

Drvene pelete cilindričan su proizvod aglomeriran kompresijom drvnih ostataka.

3.5.8.1.3.   Crni lug

Energija iz alkalno istrošenog crnog luga dobivenog iz digestora tijekom proizvodnje sulfata ili natrona potrebnih za proizvodnju papira. Količinu upotrijebljenoga goriva trebalo bi navesti kao neto kalorijsku vrijednost.

3.5.8.1.4.   Otpaci šećerne trske

Gorivo dobiveno od vlakana preostalih nakon ekstrakcije soka u okviru prerade šećerne trske. Količinu upotrijebljenoga goriva trebalo bi navesti kao neto kalorijsku vrijednost.

3.5.8.1.5.   Otpad životinjskog podrijetla

Energija iz životinjskog izmeta, ostataka mesa i ribe koji se izravno upotrebljavaju kao gorivo kad su suhi. Isključen je otpad koji se upotrebljava u postrojenjima za anaerobnu fermentaciju. Ogrjevni plinovi iz tih postrojenja uključuju se pod bioplinove. Količinu upotrijebljenoga goriva trebalo bi navesti kao neto kalorijsku vrijednost.

3.5.8.1.6.   Ostali biljni materijali i ostaci

Biogoriva koja nisu navedena drugdje, a uključuju slamu, lupine povrća, mljevene ljuske orašastih plodova, pruće dobiveno podrezivanjem, kominu maslina i drugi otpad koji proizlazi iz održavanja, obrezivanja i prerade biljaka. Količinu upotrijebljenoga goriva trebalo bi navesti kao neto kalorijsku vrijednost.

3.5.8.1.7.   Obnovljivi dio industrijskog otpada

Kruti obnovljivi dio industrijskog otpada koji se spaljuje izravno u posebnim pogonima radi značajne energetske upotrebe (na primjer, bez ograničenja, dio prirodne gume u otpadnim gumama ili dio prirodnih vlakana u otpadu od tekstila, iz kategorija otpada 07.3 odnosno 07.6, kako su definirane u Uredbi (EZ) br. 2150/2002 o statističkim podacima o otpadu). Količinu upotrijebljenoga goriva trebalo bi navesti kao neto kalorijsku vrijednost.

3.5.8.2.   Bioplin

Plin sastavljen uglavnom od metana i ugljičnog dioksida, proizveden anaerobnom digestijom biomase ili toplinskim procesima iz biomase, uključujući biomasu u otpadu. Količinu upotrijebljenoga goriva trebalo bi navesti kao neto kalorijsku vrijednost. Bioplin jest agregat nastao od deponijskog plina, plina kanalizacijskog mulja, drugih bioplinova nastalih anaerobnom digestijom te bioplinova iz toplinskih procesa.

3.5.8.2.1.   Deponijski plin

Bioplin dobiven anaerobnom digestijom deponijskog otpada.

3.5.8.2.2.   Plin kanalizacijskog mulja

Bioplin dobiven anaerobnom fermentacijom kanalizacijskog mulja.

3.5.8.2.3.   Drugi bioplinovi dobiveni anaerobnom digestijom

Bioplin dobiven anaerobnom fermentacijom životinjskog mulja i otpada iz klaonica, pivovara i druge poljoprivredno-prehrambene industrije.

3.5.8.2.4.   Bioplinovi dobiveni toplinskim procesima

Bioplin dobiven toplinskim procesima (uplinjavanjem ili pirolizom) iz biomase.

3.5.8.3.   Tekuća biogoriva

U ovu su kategoriju uključena sva tekuća goriva prirodnog podrijetla (na primjer, dobivena iz biomase i/ili biorazgradivog dijela otpada) prikladna za miješanje s tekućim gorivima fosilnog podrijetla ili njihovu zamjenu. Količine tekućih biogoriva navedene u ovoj kategoriji trebale bi uključivati količine čistog biogoriva koje nisu pomiješane s fosilnim gorivima. U posebnim slučajevima uvoza i izvoza tekućih biogoriva uzima se u obzir samo trgovina biogorivima koja nisu pomiješana s transportnim gorivima (tj. biogoriva u čistom obliku); trgovina tekućim biogorivima koja su pomiješana s transportnim gorivima trebala bi se navoditi u kategoriji naftnih proizvoda. Trebalo bi navesti samo tekuća biogoriva upotrijebljena za energetske svrhe, koja sagorijevaju izravno ili se miješaju s fosilnim gorivima. Tekuća biogoriva agregat su nastao od biobenzina, biodizela, biološkog mlaznog kerozina i drugih tekućih biogoriva.

3.5.8.3.1.   Biobenzin

Tekuća biogoriva prikladna za miješanje s motornim benzinom fosilnog podrijetla ili njegovu zamjenu.

3.5.8.3.1.1.   Bioetanol

Etanol kao dio biobenzina.

3.5.8.3.2.   Biodizel

Tekuća biogoriva prikladna za miješanje s plinskim uljem/dizelskim gorivom fosilnog podrijetla ili njihovu zamjenu.

3.5.8.3.3.   Biokerozin za mlazne motore

Tekuća biogoriva prikladna za miješanje s mlaznim kerozinom fosilnog podrijetla ili njegovu zamjenu.

3.5.8.3.4.   Druga tekuća biogoriva

Tekuća biogoriva koja nisu uključena ni u jednu od prethodnih kategorija.

3.5.9.   OKOLNA TOPLINSKA ENERGIJA

Toplinska energija na korisnoj temperaturnoj razini dobivena (sakupljena) s pomoću toplinskih crpki kojima je za rad potrebna električna energija ili neka druga pomoćna vrsta energije. Ta toplinska energija može se nalaziti u okolnom zraku, ispod površine krutog tla ili u površinskoj vodi. Vrijednosti bi se trebale prijavljivati primjenom iste metodologije koja se upotrebljava za prijavljivanje toplinske energije uhvaćene toplinskim crpkama u skladu s Direktivom 2009/28/EZ i Direktivom (EU) 2018/2001, ali moraju se uključiti sve toplinske crpke bez obzira na njihov radni učinak.

3.6.    Vodik

Prijavljuje se vodik koji se upotrebljava kao sirovina, gorivo ili kao nositelj energije/za skladištenje energije. Prijavljuje se sav vodik, neovisno o tome prodaje li se. Vodik u smjesama trebalo bi prijavljivati samo ako je glavni sastojak s visokim stupnjem čistoće.

PRILOG B

GODIŠNJA ENERGETSKA STATISTIKA

U ovom su Prilogu opisani područje primjene, jedinice, izvještajno razdoblje, učestalost, rokovi i načini dostave za godišnje prikupljanje energetske statistike.

Ako nije drukčije utvrđeno, sljedeće se odredbe primjenjuju na sva prikupljanja podataka navedena u ovom Prilogu:

Prilog A sadržava objašnjenja pojmova koji nisu objašnjeni u ovom Prilogu.

1.    KRUTA FOSILNA GORIVA I INDUSTRIJSKI PLINOVI

1.1.    Primjenjivi energenti

Ako nije drukčije navedeno, ovo se prikupljanje podataka primjenjuje na sve energente navedene u Prilogu A, poglavlju 3.1. UGLJEN (kruta fosilna goriva i industrijski plinovi).

1.2.    Popis agregata

Ako nije drukčije navedeno, sljedeći popis agregata mora se prijaviti za sve energente navedene u prethodnom stavku.

1.2.1.   OPSKRBA

Primjenjuje se samo na antracit, koksni ugljen, drugi bituminozni ugljen, sub-bituminozni ugljen i lignit.

Primjenjuje se samo na antracit, koksni ugljen, drugi bituminozni ugljen, sub-bituminozni ugljen i lignit.

Postoje dvije potkategorije:

Ne primjenjuje se na antracit, koksni ugljen, drugi bituminozni ugljen, sub-bituminozni ugljen, lignit, treset, naftni škriljevac i naftni pijesak.

Ne primjenjuje se na antracit, koksni ugljen, drugi bituminozni ugljen, sub-bituminozni ugljen, lignit, treset, naftni škriljevac i naftni pijesak.

Ne primjenjuje se na antracit, koksni ugljen, drugi bituminozni ugljen, sub-bituminozni ugljen, lignit, treset, naftni škriljevac i naftni pijesak.

1.2.2.   SEKTOR PRETVORBE

1.2.3.   ENERGETSKI SEKTOR

1.2.4.   GUBICI U PRIJENOSU I DISTRIBUCIJI

1.2.5.   NEENERGETSKA UPOTREBA

Neenergetska upotreba u svim podsektorima industrije, pretvorbe i energetike, npr. ugljen za proizvodnju metanola ili amonijaka.

Odjeljci 20 i 21 klasifikacije NACE Rev. 2; u neenergetsku upotrebu ugljena uključuje se njegova upotreba kao sirovine za proizvodnju umjetnih gnojiva te kao sirovine za ostale proizvode petrokemijske industrije.

Neenergetska upotreba u svim podsektorima prometa.

Neenergetska upotreba u komercijalnim i javnim službama, kućanstvima, poljoprivredi i sektorima „drugdje nespomenuto – drugi sektori”.

1.2.6.   KRAJNJA POTROŠNJA ENERGIJE – SEKTOR INDUSTRIJE

1.2.7.   KRAJNJA POTROŠNJA ENERGIJE – SEKTOR PROMETA

1.2.8.   KRAJNJA POTROŠNJA ENERGIJE – DRUGI SEKTORI

1.2.9.   UVOZ PREMA ZEMLJI PODRIJETLA I IZVOZ PREMA ZEMLJI ODREDIŠTA

Trebalo bi prijavljivati uvoz prema zemlji podrijetla i izvoz prema zemlji odredišta. Primjenjuje se na antracit, koksni ugljen, drugi bituminozni ugljen, sub-bituminozni ugljen, lignit, briket, koks iz koksnih peći, ugljeni katran, BKB, treset, proizvode od treseta, naftni škriljevac i naftni pijesak.

1.2.10.   KALORIJSKE VRIJEDNOSTI

Primjenjuje se na antracit, koksni ugljen, drugi bituminozni ugljen, sub-bituminozni ugljen, lignit, briket, koks iz koksnih peći, koksni plin, ugljeni katran, BKB, treset, proizvode od treseta, naftni škriljevac i naftni pijesak.

Za sljedeće agregate treba prijaviti bruto i neto kalorijsku vrijednost:

1.3.    Mjerne jedinice

Količine o kojima se izvješćuje moraju se prijaviti u kilotonama (kt), osim u slučaju industrijskih plinova (plina iz plinare, plina iz koksnih peći, plina iz visoke peći, drugih oporabljenih plinova) za koje se količina o kojoj se izvješćuje mora prijaviti u teradžulima na temelju bruto kalorijskih vrijednosti (TJ GCV).

Kalorijske vrijednosti moraju se prijaviti u megadžulima po toni (MJ/t).

1.4.    Odstupanja i izuzeća

Nije primjenjivo.

2.    PRIRODNI PLIN

2.1.    Primjenjivi energenti

Ovo se poglavlje odnosi na izvješćivanje o prirodnom plinu.

2.2.    Popis agregata

Sljedeći se popis agregata mora prijavljivati kao prirodni plin.

2.2.1.   SEKTOR OPSKRBE

Prijavljene količine u sektoru opskrbe moraju biti izražene u jedinicama za obujam i energiju, uključujući bruto i neto kalorijske vrijednosti.

Uključuje odobalnu proizvodnju.

Prirodni plin proizveden zajedno sa sirovom naftom.

Prirodni plin koji potječe iz nalazišta koja daju ugljikovodike samo u plinovitom stanju.

Metan dobiven u rudnicima ugljena ili iz slojeva ugljena koji se cjevovodima dovodi na površinu i troši se u ugljenokopima ili se cjevovodima dovodi do potrošača.

Početne i završne razine zaliha trebale bi se prijavljivati odvojeno kao zalihe na državnom području i zalihe u inozemstvu. „Razine zaliha” znači količine plina raspoložive za isporuku tijekom ciklusa povećanja i smanjenja zaliha. To se odnosi na obnovljivi prirodni plin uskladišten u posebnim skladišnim prostorima (iscrpljena plinska i/ili naftna polja, vodonosni bazen napajanja, solna jama, miješane špilje i drugo) te na uskladištenje ukapljenog prirodnog plina. Ne bi trebalo uključiti plinski jastuk. Ovdje se ne primjenjuje zahtjev u pogledu prijavljivanja kalorijskih vrijednosti.

Količina plina koji je ispušten u atmosferu na crpilištu ili u pogonu za preradu plina. Ovdje se ne primjenjuje zahtjev u pogledu prijavljivanja kalorijskih vrijednosti.

Količina plina koji je izgorio na crpilištu ili u pogonu za preradu plina. Ovdje se ne primjenjuje zahtjev u pogledu prijavljivanja kalorijskih vrijednosti.

2.2.2.   SEKTOR PRETVORBE

2.2.3.   Energetski sektor

2.2.4.   GUBICI U PRIJENOSU

2.2.5.   GUBICI U DISTRIBUCIJI

2.2.6.   SEKTOR PROMETA

Krajnja energetska potrošnja i krajnja neenergetska potrošnja trebale bi se prijavljivati odvojeno za sljedeće agregate.

2.2.7.   SEKTOR INDUSTRIJE

Krajnja energetska potrošnja i krajnja neenergetska potrošnja trebale bi se prijavljivati odvojeno za sljedeće agregate.

2.2.8.   DRUGI SEKTORI

Krajnja energetska potrošnja i krajnja neenergetska potrošnja trebale bi se prijavljivati odvojeno za sljedeće agregate.

2.2.9.   UVOZ PREMA ZEMLJI PODRIJETLA I IZVOZ PREMA ZEMLJI ODREDIŠTA

Trebalo bi prijavljivati i ukupne količine prirodnog plina i udio ukapljenog prirodnog plina (LNG) i to prema zemlji podrijetla za uvoz i prema zemlji odredišta za izvoz.

2.2.10.   MOGUĆNOSTI USKLADIŠTENJA PLINA

Navode se odvojeno kao pogoni za skladištenje plinova u plinovitom stanju i terminala za ukapljeni prirodni plin (koji se dalje razlikuju kao terminali za ukapljeni prirodni plin koji se uvozi i terminali za ukapljeni prirodni plin koji se izvozi).

Naziv lokacije pogona za skladištenje ili terminala za prirodni ukapljeni plin.

Vrsta skladištenja, npr. iscrpljeno plinsko polje, vodonosni bazen napajanja, solna jama itd.

Za pogone za skladištenje plinova u plinovitom stanju: ukupni kapacitet za skladištenje plina, od čega se oduzima plinski jastuk. Plinski jastuk jest ukupan volumen plina koji je stalno potreban za održavanje odgovarajućega tlaka u podzemnom skladištu plina i stopa isporuke tijekom ciklusa smanjenja zaliha.

Za terminale za prirodni ukapljeni plin: ukupni kapacitet za skladištenje plina izražen u ekvivalentu plina u plinovitom stanju.

Najviša razina na kojoj se plin može iscrpljivati iz dotičnog skladišnog prostora; odgovara najvećem kapacitetu crpljenja.

Kapacitet uplinjavanja mora se prijaviti za uvozne terminale, a kapacitet ukapljivanja mora se prijaviti za izvozne terminale.

2.3.    Mjerne jedinice

Količine prirodnog plina trebalo bi prijavljivati prema njegovoj energetskoj vrijednosti, tj. u TJ, na temelju bruto kalorijske vrijednosti. Ako su potrebne fizičke količine, jedinica je u 106 m3 uz referentne uvjete za plin (15 °C, 101 325 Pa).

Kalorijske vrijednosti trebalo bi prijavljivati u kJ/m3, uz referentne uvjete za plin (15 °C, 101 325 Pa).

Radni obujam trebalo bi prijavljivati u 106 m3, uz referentne uvjete za plin (15 °C, 101 325 Pa).

Vršno opterećenje te kapacitet uplinjavanja i ukapljivanja trebalo bi prijavljivati u 106 m3/dan, uz referentne uvjete za plin (15 °C, 101 325 Pa).

3.    ELEKTRIČNA I TOPLINSKA ENERGIJA

3.1.    Primjenjivi energenti

Ovo se poglavlje odnosi na toplinsku i električnu energiju.

3.2.    Popis agregata

Ako nije drukčije navedeno, za toplinsku i električnu energiju trebalo bi prijavljivati sljedeći popis agregata.

3.2.1.   PROIZVODNJA ELEKTRIČNE I TOPLINSKE ENERGIJE

Sljedeće posebne definicije primjenjuju se na agregate za električnu i toplinsku energiju na koje se odnosi ovo poglavlje:

Agregati iz poglavlja 3.2.1.1. do 3.2.1.11. moraju se prijaviti zasebno za proizvođače kojima je to glavna djelatnost i za samostalne proizvođače. U okviru tih dviju vrsta postrojenja bruto i neto proizvodnja električne i toplinske energije moraju se prijaviti zasebno, kada je to primjenjivo, za elektrane, toplane i kogeneracijska postrojenja. Bruto električna energija proizvedena u kogeneracijskim postrojenjima trebala bi uključivati potkategoriju „Od čega u kogeneracijskom načinu rada”. Neto toplinska energija proizvedena u kogeneracijskim postrojenjima trebala bi uključivati zasebnu stavku o utrošenoj toplinskoj energiji.

Zapaljive i gorive tekućine, tj. one kod kojih se pri reakciji s kisikom oslobađa znatna količina toplinske energije i koje se primjenjuju izravno za proizvodnju električne i/ili toplinske energije.

Toplinska energija koja nastaje u egzotermičkim procesima poput kemijskih reakcija. Ne uključuje otpadnu toplinsku energiju koja nastaje u energetskim procesima i koju bi trebalo navesti kao toplinsku energiju proizvedenu iz odgovarajućega goriva.

3.2.2.   Opskrba

Za točke 3.2.2.1. i 3.2.2.2. prijavljene količine trebale bi biti usklađene s vrijednostima prijavljenima za agregate iz točaka od 3.2.1.1. do 3.2.1.11.

Količine električne energije smatraju se uvezenima ili izvezenima kada prijeđu političke granice zemlje bez obzira na to jesu li ocarinjene ili ne. Ako električna energija prolazi kroz zemlju, količina te energije prijavljuje se i kao uvoz i kao izvoz.

Vidjeti objašnjenje u točki 3.2.2.3. „Uvoz”.

3.2.3.   GUBICI U PRIJENOSU

3.2.4.   GUBICI U DISTRIBUCIJI

3.2.5.   KRAJNJA POTROŠNJA ENERGIJE – SEKTOR PROMETA

Krajnja energetska potrošnja i krajnja neenergetska potrošnja trebale bi se prijavljivati odvojeno za sljedeće agregate.

3.2.6.   KRAJNJA POTROŠNJA ENERGIJE – DRUGI SEKTORI

3.2.7.   ENERGETSKI SEKTOR

Ne uključuje vlastitu upotrebu postrojenja u crpnim hidroelektranama, toplinskim crpkama i električnim kotlovima.

3.2.8.   SEKTOR INDUSTRIJE

3.2.9.   UVOZ I IZVOZ

Potrebno je izvijestiti o uvozu i izvozu količina električne i toplinske energije prema zemlji podrijetla odnosno zemlji odredišta. Vidjeti objašnjenje u točki 3.2.2.3. „Uvoz”.

3.2.10.   NETO PROIZVODNJA SAMOSTALNIH PROIZVOĐAČA

Za sljedeća postrojenja ili aktivnosti, neto proizvodnja električne energije i neto proizvodnja toplinske energije samostalnih proizvođača trebali bi se prijavljivati zasebno za elektrane, toplane i kogeneracijska postrojenja:

3.2.11.   NETO PROIZVODNJA ELEKTRIČNE ENERGIJE PO SEKTORIMA

Ukupna neto proizvodnja električne energije i dio utrošene električne energije (bez raščlambe na proizvođače kojima je to glavna djelatnost i samostalne proizvođače) moraju se prijaviti odvojeno za kućanstva, komercijalne i javne usluge, energetski sektor, sektor industrije i druge sektore za svaku od sljedećih skupina goriva:

3.2.12.   BRUTO PROIZVODNJA ELEKTRIČNE ENERGIJE I TOPLINSKE ENERGIJE OD GORIVA

Bruto proizvedena električna energija, toplinska energija za prodaju i upotrijebljene količine goriva, uključujući njihovu odgovarajuću ukupnu energiju iz goriva navedenih u nastavku moraju se prijaviti zasebno za proizvođače kojima je to glavna djelatnost i za samostalne proizvođače. Za ove dvije vrste proizvođača, proizvodnja električne i toplinske energije mora se prijaviti zasebno, kada je to primjenjivo, za elektrane, toplane i kogeneracijska postrojenja.

3.2.13.   INSTALIRANA ELEKTRIČNA SNAGA

Za instaliranu električnu snagu trebalo bi prijaviti stanje na dan 31. prosinca odgovarajuće izvještajne godine, kao i za goriva navedena u nastavku. Uključena je električna snaga elektrana i kogeneracijskih postrojenja. Instalirana električna snaga mora se prijaviti i za proizvođače kojima je to glavna djelatnost i za samostalne proizvođače. Ona je zbroj instaliranih električnih snaga svih pojedinačnih postrojenja tijekom određenog razdoblja rada. Razdoblje rada koje se pretpostavlja u svrhu ovih statistika traje neprekidno: u praksi je to 15 sati dnevno ili više. Instalirana snaga najveća je snaga koja se u punom pogonu postrojenja neprekidno isporučuje na izlazu iz elektrane u mrežu.

3.2.14.   INSTALIRANA ELEKTRIČNA SNAGA POSTROJENJA NA GORIVO

Instalirana električna snaga postrojenja na gorivo mora se prijaviti i za proizvođače kojima je to glavna djelatnost i za samostalne proizvođače te zasebno za svaku vrstu postrojenja na jednu ili na više vrsta goriva koji se navode u nastavku. Sustavi s pogonom na više vrsta goriva uključuju samo one jedinice koje kontinuirano mogu sagorijevati više od jedne vrste goriva. Postrojenja s odvojenim jedinicama koje upotrebljavaju različite vrste goriva treba razvrstati u odgovarajuće kategorije postrojenja s pogonom na jednu vrstu goriva. Za sva postrojenja na više vrsta goriva moraju se dodati podaci o tome koje se vrste goriva koriste kao primarne, a koje kao alternativne.

3.2.15.   NOVOINSTALIRANA ELEKTRIČNA SNAGA I ELEKTRIČNA SNAGA STAVLJENA IZVAN POGONA

Novoinstalirana snaga instalirana je električna snaga proizvodnih jedinica puštenih u rad u referentnoj godini. Snaga stavljena izvan pogona instalirana je električna snaga koja više nije u pogonu u referentnoj godini.

Novoinstalirana snaga i snaga stavljena izvan pogona trebale bi se prijavljivati za referentnu godinu za sva goriva navedena pod 3.2.13 i 3.2.14.

3.2.16.   BATERIJE

Kapacitet za skladištenje ili kapacitet za energiju baterije ukupna je količina energije koju baterija može pohraniti. Nazivni kapacitet najviša je stopa pražnjenja koju potpuno napunjena baterija može ostvariti. Informacije u nastavku trebale bi se prijavljivati za baterije priključene na mrežu koje se upotrebljavaju za skladištenje/uravnoteženje. Potrebno je prijaviti samo baterije kapaciteta za skladištenje od 1 MWh ili više i samo razmjene s mrežom.

Svi prethodno navedeni elementi trebali bi se raščlaniti na sljedeće skupine kapaciteta za skladištenje:

3.3.    Mjerne jedinice

Električna energija trebala bi se prijavljivati u gigavat satima (GWh), toplinska energija u teradžulima (TJ), a snaga u megavatima (MW). Kapacitet za skladištenje baterija trebao bi se prijavljivati u MWh, a nazivni kapacitet u MW.

Ako je potrebno prijaviti druga goriva, primjenjive jedinice utvrđene su u odgovarajućim poglavljima ovog Priloga.

4.    NAFTA I NAFTNI DERIVATI

4.1.    Primjenjivi energenti

Ako nije drukčije navedeno, ovo se prikupljanje podataka primjenjuje na sve energente navedene u Prilogu A, poglavlju 3.4. NAFTA (sirova nafta i naftni derivati)

4.2.    Popis agregata

Ako nije drukčije navedeno, za sve energente navedene u prethodnom stavku trebalo bi prijaviti sljedeći popis agregata.

4.2.1.   OPSKRBA SIROVOM NAFTOM, KONDENZATIMA PRIRODNOG PLINA (NGL), RAFINERIJSKIM SIROVINAMA, ADITIVIMA I DRUGIM UGLJIKOVODICIMA

Za sirovu naftu, kondenzate prirodnog plina, rafinerijske sirovine, aditive/oksigenate, biogoriva u aditivima/oksigenatima i druge ugljikovodike trebalo bi prijaviti sljedeće agregate:

Ne primjenjuje se za rafinerijske sirovine i za biogoriva.

Ne primjenjuje se za sirovu naftu, NGL i rafinerijske sirovine.

Primjenjuje se samo za rafinerijske sirovine.

Primjenjuje se samo za rafinerijske sirovine.

Uključuje količine sirove nafte i proizvoda koji su uvezeni ili izvezeni na temelju sporazuma o procesima obrade (tj. rafiniranje na temelju računa). Kod sirove nafte i NGL-a treba navesti zemlju izvornog podrijetla; kod rafinerijskih sirovina i gotovih proizvoda treba navesti zemlju posljednjeg slanja. Uključeni su svi ukapljeni plinovi (npr. LPG) dobiveni uplinjavanjem uvezenog ukapljenog prirodnog plina i naftni derivati koje je izravno uvezla ili izvezla petrokemijska industrija. Napomena: ovdje ne bi trebalo izvješćivati o trgovini biogorivima koja nisu pomiješana s transportnim gorivima (tj. biogoriva u čistom obliku). Ponovni izvoz nafte uvezene u svrhu procesa prerade na području pod carinskim nadzorom trebalo bi navesti kao izvoz proizvoda iz zemlje u kojoj je prerada obavljena u zemlju konačnog odredišta.

Napomena za uvoz (4.2.1.5.) primjenjuje se i na izvoz.

Izmjerena količina ulaznih elemenata u rafineriji

Razlika između zabilježenog inputa u rafinerije i bruto proizvodnje rafinerije. Gubici se mogu pojaviti za vrijeme procesa destilacije zbog ishlapljivanja. Navedeni gubici prikazuju se pozitivnom brojkom. Moguća su povećanja volumena, ali ne i mase.

4.2.2.   OPSKRBA NAFTNIM DERIVATIMA

Sljedeći se agregati primjenjuju na gotove proizvode (rafinerijski plin, etan, LPG, laka nafta, motorni benzin uključujući biobenzin, avionski benzin, mlazno gorivo benzinskog tipa, mlazno gorivo kerozinskog tipa uključujući biogorivo, ostali kerozini, plinsko ulje/dizelsko gorivo, loživo ulje s malim i s velikim udjelom sumpora, bijeli špirit i SBP, maziva, bitumen, parafinski vosak, naftni koks i drugi proizvodi). Neposredna primjena sirove nafte i NGL-a navodi se pod isporuku gotovih proizvoda i reklasifikaciju proizvoda.

U ovu bi kategoriju trebalo uključiti goriva koja se upotrebljavaju u rafinerijama za proizvodnju električne i toplinske energije za prodaju.

Napomena za uvoz iz odjeljka 4.2.1.5. primjenjuje se i ovdje.

Napomena za uvoz iz odjeljka 4.2.1.5. primjenjuje se i ovdje.

Promjene zaliha koje drže javna poduzeća, a koje nisu uključene u drugdje navedene razine zaliha i promjene zaliha. Povećanje zaliha prikazuje se kao negativan broj, a smanjenje zaliha prikazuje se kao pozitivan broj.

4.2.3.   ISPORUKE SEKTORU PETROKEMIJE

Zabilježena isporuka gotovih naftnih derivata iz primarnih izvora (npr. rafinerije, postrojenja za miješanje itd.) na unutarnje tržište.

Količine nafte potrošene kao gorivo za petrokemijske procese kao što je parno krekiranje.

Količine nafte potrošene u sektoru petrokemije za proizvodnju etilena, propilena, butilena, sintetičkog plina, aromata, butadiena i drugih sirovina na bazi ugljikovodika, u procesima kao što su parno krekiranje i parno reformiranje te u pogonima za proizvodnju aromata. Nisu uključene količine nafte koje se koriste kao gorivo.

4.2.4.   SEKTOR PRETVORBE

Prijavljuju se količine i za energetsku i za neenergetsku upotrebu.

4.2.5.   ENERGETSKI SEKTOR

Prijavljuju se količine i za energetsku i za neenergetsku upotrebu.

4.2.6.   GUBICI U PRIJENOSU I DISTRIBUCIJI

Prijavljuju se količine i za energetsku i za neenergetsku upotrebu.

4.2.7.   KRAJNJA POTROŠNJA ENERGIJE – SEKTOR INDUSTRIJE

Prijavljuju se količine i za energetsku i za neenergetsku upotrebu.

4.2.8.   KRAJNJA POTROŠNJA ENERGIJE – SEKTOR PROMETA

Prijavljuju se količine i za energetsku i za neenergetsku upotrebu.

4.2.9.   KRAJNJA POTROŠNJA ENERGIJE – DRUGI SEKTORI

Prijavljuju se količine i za energetsku i za neenergetsku upotrebu.

4.2.10.   UVOZ PREMA ZEMLJI PODRIJETLA I IZVOZ PREMA ZEMLJI ODREDIŠTA

Uvoz bi trebalo prijavljivati prema zemlji podrijetla, a izvoz prema zemlji odredišta. Napomena za uvoz iz odjeljka 4.2.1.5. primjenjuje se i ovdje.

4.2.11.   KAPACITET RAFINERIJE

Izvješćuje se o nacionalnom ukupnom kapacitetu rafinerija i raščlanjuje se godišnji kapacitet po rafineriji u tisućama metričkih tona godišnje. Prijavljuju se sljedeće stavke:

4.3.    Mjerne jedinice

Količine o kojima se izvješćuje moraju se prijaviti u kilotonama (kt). Kalorijske vrijednosti moraju se prijaviti u megadžulima po toni (MJ/t).

4.4.    Izuzeća

Cipar je izuzet iz obveze izvješćivanja o agregatima navedenima u odjeljku 4.2.9. (Krajnja potrošnja energije – drugi sektori); trebalo bi prijavljivati samo ukupne vrijednosti. Cipar je izuzet i iz obveze izvješćivanja o neenergetskoj upotrebi iz odjeljaka 4.2.4. (Sektor pretvorbe), 4.2.5. (Energetski sektor), 4.2.7. (Industrija), 4.2.7.2. (Sektor industrije – kemijska i petrokemijska industrija), 4.2.8. (Promet) i 4.2.9. (Drugi sektori).

5.    OBNOVLJIVA ENERGIJA I ENERGIJA IZ OTPADA

5.1.    Primjenjivi energenti

Ako nije drukčije navedeno, ovo se prikupljanje podataka primjenjuje na sve energente navedene u Prilogu A, poglavlju 3.5. OBNOVLJIVI IZVORI ENERGIJE I OTPAD. Trebalo bi prijaviti samo količine goriva upotrijebljene za energetske svrhe (na primjer u proizvodnji električne i toplinske energije, sagorijevanju s oporabom energije, u mobilnim motorima tijekom prijevoza i za upotrebu u stacionarnim motorima). Količine energije iz obnovljivih izvora koje se upotrebljavaju kao zamjena za fosilna goriva za neenergetske potrebe trebale bi se prijavljivati u odjeljku 5.2.9., ali ne bi trebale biti uključene u ostale odjeljke ovog poglavlja. U odjeljku 5.2.9. trebalo bi isključiti obnovljive izvore energije koji nisu razvijeni da zamijene fosilna goriva, kao što su kruta biogoriva koja se upotrebljavaju za proizvodnju namještaja, gradnju i proizvodnju papira/kartona, alkohol koji se upotrebljava u prehrambenoj industriji te pamuk/prirodna vlakna koja se upotrebljavaju u tekstilnoj industriji. Iz izvješćivanja u poglavlju 5. trebalo bi isključiti pasivnu toplinsku energiju (na primjer pasivno solarno grijanje zgrada).

5.2.    Popis agregata

Ako nije drukčije navedeno, za sve energente navedene u prethodnom stavku trebalo bi prijaviti sljedeći popis agregata. Okolna toplinska energija (toplinske crpke) treba se prijaviti samo za sljedeće sektore: pretvorba (samo za agregate u vezi s toplinskom energijom za prodaju), energetika (samo ukupna količina, bez potkategorija), ukupno u industrijskom sektoru (samo ukupna količina, bez potkategorija), komercijalne i javne usluge, kućanstva i drugdje nespomenuto – ostalo. Za okolnu toplinsku energiju (toplinske crpke) potkategorije aerotermalne, geotermalne i hidrotermalne energije trebalo bi prijavljivati u okviru domaće proizvodnje. Za svaku od te tri kategorije trebalo bi prijaviti potkategoriju „Od čega iz toplinskih crpki sa SPF-om iznad praga”. Prag sezonskog faktora učinkovitosti (SPF) trebao bi biti u skladu s Direktivom 2009/28/EZ i Direktivom (EU) 2018/2001 o promicanju uporabe energije iz obnovljivih izvora.

5.2.1.   BRUTO PROIZVODNJA ELEKTRIČNE I TOPLINSKE ENERGIJE

Primjenjuju se definicije iz poglavlja 3.2.1. Agregati iz poglavlja 5.2.1.1. do 5.2.1.18. moraju se prijaviti zasebno za proizvođače kojima je to glavna djelatnost i za samostalne proizvođače. U okviru tih dviju vrsta postrojenja, bruto proizvodnja električne energije i bruto proizvodnja toplinske energije moraju se prijaviti zasebno, kada je to primjenjivo, za elektrane, toplane i kogeneracijska postrojenja.

Za solarnu fotonaponsku energiju trebalo bi prijaviti sljedeće potkategorije veličine:

Za odjeljke od 5.2.1.5.1. do 5.2.1.5.3. trebalo bi prijaviti potkategorije energije iz krovnih i izvanmrežnih instalacija. Kategorija izvanmrežna električna energija obvezna je samo ako čini 1 % ili više fotonaponske snage u odgovarajućoj kategoriji veličine.

5.2.2.   Opskrba

5.2.3.   Sektor pretvorbe

5.2.4.   Energetski sektor

5.2.5.   GUBICI U PRIJENOSU I DISTRIBUCIJI

5.2.6.   KRAJNJA POTROŠNJA ENERGIJE – SEKTOR INDUSTRIJE

5.2.7.   KRAJNJA POTROŠNJA ENERGIJE – SEKTOR PROMETA

5.2.8.   KRAJNJA POTROŠNJA ENERGIJE – DRUGI SEKTORI

5.2.9.   KRAJNJA POTROŠNJA – NEENERGETSKA UPOTREBA

Za sljedeće stavke:

Krajnja potrošnja – neenergetska upotreba trebala bi se prijavljivati za sljedeće skupine goriva:

Prva referentna godina za koju se prijavljuju elementi iz odjeljka 5.2.9. je 2024. Do referentne godine 2027. može se prijavljivati samo agregat ukupne krajnje potrošnje – neenergetska upotreba, umjesto da se zasebno prijavljuju stavke iz odjeljaka od 5.2.9.1. do 5.2.9.3. Količine koje se prijavljuju za odjeljak 5.2.9. ne bi trebale biti uključene u odjeljke od 5.2.2. do 5.2.8.

5.2.10.   INSTALIRANA ELEKTRIČNA SNAGA

Za instaliranu električnu snagu trebalo bi prijavljivati stanje na dan 31. prosinca odgovarajuće izvještajne godine. Uključena je električna snaga elektrana i kogeneracijskih postrojenja. Instalirana električna snaga jest zbroj instaliranih električnih snaga svih pojedinačnih postrojenja tijekom određenog razdoblja rada. Razdoblje rada koje se pretpostavlja u svrhu ovih statistika traje neprekidno: u praksi je to 15 sati dnevno ili više. Instalirana snaga najveća je snaga koja se u punom pogonu postrojenja neprekidno isporučuje na izlazu iz elektrane u mrežu.

Za solarnu fotonaponsku energiju trebalo bi prijaviti sljedeće potkategorije veličine:

Za odjeljke od 5.2.10.5.1. do 5.2.10.5.3. trebalo bi prijaviti potkategorije energije iz krovnih i izvanmrežnih instalacija. Kategorija izvanmrežne električne energije obvezna je samo ako čini 1 % ili više kapaciteta u odgovarajućoj kategoriji veličine.

5.2.11.   TEHNIČKE ZNAČAJKE

Treba prijaviti ukupnu površinu pod instaliranim solarnim kolektorima. Površina solarnih kolektora odnosi se samo na solarne kolektore za proizvodnju solarne toplinske energije; površine solarnih kolektora upotrijebljene za proizvodnju električne energije ne moraju se prijaviti ovdje (solarna fotonaponska energija i koncentrirana solarna energija). Trebalo bi uključiti površinu svih solarnih kolektora: kolektori s ostakljenjem i bez njega, pločasti kolektori i kolektori s vakuumskim cijevima s tekućinom ili zrakom kao nositeljem energije.

Za sve stavke od 5.2.11.12. do 5.2.11.14.2. trebalo bi prijaviti potkategoriju „Od čega toplinske crpke sa SPF-om iznad praga”. Prag sezonskog faktora učinkovitosti (SPF) trebao bi biti u skladu s Direktivom 2009/28/EZ i Direktivom (EU) 2018/2001 Europskog parlamenta i Vijeća ( 4 ) o promicanju uporabe energije iz obnovljivih izvora.

5.2.12.   Proizvodnja krutih biogoriva i bioplinova

Ukupna proizvodnja krutih biogoriva (isključujući drveni ugljen) trebala bi se raščlaniti na sljedeća goriva:

Ukupna proizvodnja bioplina trebala bi se raščlaniti na sljedeće načine proizvodnje:

5.2.13.   Uvoz prema zemlji podrijetla I izvoz prema zemlji odredišta

Uvoz bi trebalo prijavljivati prema zemlji podrijetla, a izvoz prema zemlji odredišta. Primjenjuje se za biobenzine, bioetanol, biološki mlazni kerozin, biodizele, druga tekuća biogoriva, drvene pelete.

5.3.    Mjerne jedinice

Električna energija prijavljuje se u gigavat satima (GWh), toplinska energija u teradžulima (TJ), a električna snaga u megavatima (MW).

Količine se prijavljuju u teradžulima na temelju neto kalorijske vrijednosti (TJ NCV), osim u slučaju drvenog ugljena, biobenzina, bioetanola, biološkog mlaznog kerozina, biodizela i drugih tekućih biogoriva koji se prijavljuju u kilotonama (kt).

Kalorijske vrijednosti moraju se prijaviti u megadžulima po toni (MJ/t).

Površine prekrivene solarnim kolektorima prijavljuju se u 1 000  m2.

Kapacitet proizvodnje prijavljuje se u kilotonama (kt) po godini.

6.    Godišnje statistike o nuklearnoj energiji

Moraju se prijaviti sljedeći podaci o civilnoj upotrebi nuklearne energije:

6.1.    Popis agregata

6.1.1.   KAPACITET OBOGAĆIVANJA

Godišnji separacijski radni kapacitet operativnih postrojenja za obogaćivanje (izotopska separacija urana).

6.1.2.   PROIZVODNI KAPACITET SVJEŽIH GORIVNIH ELEMENATA

Godišnji proizvodni kapacitet postrojenja za proizvodnju goriva. Nisu uključena postrojenja za proizvodnju goriva MOX.

6.1.3.   PROIZVODNI KAPACITET POSTROJENJA ZA PROIZVODNJU GORIVA MOX

Godišnji proizvodni kapacitet postrojenja za proizvodnju goriva MOX.

Gorivo MOX sadržava mješavinu plutonija i urana (miješani oksid).

6.1.4.   PROIZVODNJA SVJEŽIH GORIVNIH ELEMENATA

Proizvodnja gotovih svježih gorivnih elemenata u postrojenjima za proizvodnju nuklearnoga goriva. Gorivne šipke i drugi nedovršeni proizvodi nisu uključeni. Nisu uključena ni postrojenja za proizvodnju goriva MOX.

6.1.5.   PROIZVODNJA GORIVNIH ELEMENATA MOX-A

Proizvodnja gotovih svježih gorivnih elemenata u postrojenjima za proizvodnju goriva MOX. Gorivne šipke i drugi nedovršeni proizvodi nisu uključeni.

6.1.6.   PROIZVODNJA NUKLEARNE TOPLINSKE ENERGIJE

Ukupna količina toplinske energije proizvedene u nuklearnim reaktorima za proizvodnju električne energije ili za drugu korisnu uporabu toplinske energije.

6.1.7.   PROSJEČNO GODIŠNJE IZGARANJE KONAČNO ISTROŠENIH OZRAČENIH GORIVNIH ELEMENATA

Izračunano prosječno izgaranje gorivnih elemenata koji su konačno istrošeni u nuklearnim reaktorima tijekom dotične referentne godine. Ne uključuje privremeno istrošene gorivne elemente koji će kasnije vjerojatno biti ponovno napunjeni.

6.1.8.   PROIZVODNJA URANA I PLUTONIJA U POSTROJENJIMA ZA PRERADU

Uran i plutonij proizvedeni u postrojenjima za preradu tijekom referentne godine.

6.1.9.   KAPACITET (URAN I PLUTONIJ) POSTROJENJA ZA PRERADU

Godišnji kapacitet prerade urana i plutonija.

6.2.    Mjerne jedinice

tSWU (tone separacijskih radnih jedinica) za 6.1.1.

tHM (tone teških metala) za 6.1.4., 6.1.5., 6.1.8.

tHM (tone teških metala) godišnje za 6.1.2., 6.1.3., 6.1.9.

TJ (teradžuli) za 6.1.6.

GWd/tHM (gigavat-dan po toni teških metala) za 6.1.7.

7.    VODIK

Sljedeći podaci o vodiku moraju se prvi put prijaviti za referentnu godinu 2024.:

7.1.    Popis agregata

7.2.    Proizvodni kapacitet

Kapacitet za proizvodnju vodika na dan 31. prosinca referentne godine mora se prijaviti jednako detaljno kao proizvodnja iz stavki od 7.1.1.1.do 7.1.1.6.

7.3.    Mjerne jedinice

Količine se moraju prijaviti u TJ (GVC), a proizvodni kapacitet u TJ (GVC) godišnje.

8.    Detaljni statistički podaci o konačnoj potrošnji energije

Moraju se prijaviti sljedeći raščlanjeni podaci koji se odnose na konačnu potrošnju energije.

8.1.    Popis agregata

8.1.1.   Sektor industrije

Prijavljuje se u skladu s definicijama iz odjeljka 2.6.1. Priloga A.

8.1.2.   Sektor prometa

Prijavljuje se u skladu s definicijama iz odjeljka 2.6.2. Priloga A.

8.1.3.   Komercijalne i javne usluge

Prijavljuje se u skladu s definicijama iz odjeljka 2.6.3.1. Priloga A.

8.1.4.   Sektor kućanstava

Prijavljuje se u skladu s definicijama iz odjeljka 2.6.3.2. Priloga A.

Odnosi se samo na električnu energiju

8.2.    Primjenjivi energenti

Ako nije drukčije navedeno, ovo se prikupljanje podataka primjenjuje na sve energente navedene u Prilogu A.

Eurostat će navesti stvarni popis energenata za koje bi u obrascu za izvješćivanje trebalo navesti podatke iz točke 7. Priloga B, kao podskup onih navedenih u točki 3. Priloga A.

8.3.    Mjerne jedinice

Količine krutih fosilnih goriva moraju se prijaviti u kilotonama (kt).

Količine sirove nafte i naftnih derivata moraju se prijaviti u kilotonama (kt).

Količine prirodnog plina i industrijskih plinova (plin iz plinare, plin iz koksnih peći, plin iz visokih peći, drugi oporabljeni plinovi) moraju se prijaviti prema energetskom sadržaju, u teradžulima na temelju bruto kalorijske vrijednosti (TJ GCV).

Količine električne energije moraju se prijaviti u gigavat-satima (GWh).

Količine toplinske energije moraju se prijaviti u teradžulima (TJ) na temelju bruto kalorijske vrijednosti.

Količine obnovljivih izvora i otpada moraju se prijaviti u teradžulima na temelju neto kalorijske vrijednosti (TJ NCV), osim u slučaju drvenog ugljena, biobenzina, bioetanola, biološkog mlaznog kerozina, biodizela i drugih tekućih biogoriva koji se prijavljuju u kilotonama (kt).

Kalorijske vrijednosti za kruta fosilna goriva, sirovu naftu i naftne proizvode te obnovljive izvore i otpad moraju se prijaviti u megadžulima po toni (MJ/t).

Kalorijske vrijednosti za prirodni plin i industrijske plinove moraju se prijaviti u kJ/m3, uz referentne uvjete za plin (15 °C, 101 325 Pa).

Primjenjive jedinice za druge energente o kojima se izvješćuje utvrđuju se u odgovarajućim poglavljima ovog Priloga.

8.4.    Rok za dostavu podataka:

Podaci bi se trebali dostaviti do 31. ožujka druge godine nakon izvještajne godine.

8.5.    Izuzeća

Cipar se izuzima od prijavljivanja raščlanjene konačne potrošnje sirove nafte i naftnih derivata (kako su definirani u odjeljku 3.4. Priloga A) za sve agregate obuhvaćene odjeljkom 8.1.4. ovog Priloga (Kućanstva).

9.    PRIVREMENI GODIŠNJI PODACI

9.1.    Primjenjivi energenti

Podaci se prikupljaju za sve energente opisane u odjeljcima 1.1., 2.1., 3.1., 4.1. i 5.1. ovog Priloga.

9.2.    Popis agregata

Mora se prijaviti sljedeći popis agregata:

9.3.    Mjerne jedinice

Količine se moraju prijaviti u jedinicama utvrđenima u odjeljcima 1.3., 2.3., 3.3., 4.3. i 5.3. ovog Priloga.

9.4.    Rok za dostavu podataka

Podaci bi se trebali dostaviti do 31. svibnja godine koja slijedi nakon izvještajne godine.

PRILOG C

MJESEČNA ENERGETSKA STATISTIKA

U ovom su Prilogu opisani područje primjene, jedinice, izvještajno razdoblje, učestalost, rokovi i načini dostave za mjesečno prikupljanje energetske statistike.

Prilog A sadržava objašnjenja pojmova koji nisu objašnjeni u ovom Prilogu.

Sljedeće se odredbe primjenjuju na sva prikupljanja podataka navedena u ovom Prilogu:

1.    KRUTA FOSILNA GORIVA

1.1.    Primjenjivi energenti

Ovo se poglavlje odnosi na izvješćivanje o:

1.2.    Popis agregata

Količine koje drže rudnici, uvoznici i potrošači koji uvoze izravno.

Količine koje drže rudnici, uvoznici i potrošači koji uvoze izravno.

Količine koje drže rudnici, uvoznici i potrošači koji uvoze izravno.

Količine koje drže rudnici, uvoznici i potrošači koji uvoze izravno.

Količine koje drže proizvođači, uvoznici i potrošači koji uvoze izravno.

Količine koje drže proizvođači, uvoznici i potrošači koji uvoze izravno.

1.3.    Mjerne jedinice

Količine o kojima se izvješćuje moraju se prijaviti u kilotonama (kt).

1.4.    Rok za dostavu podataka

U roku od dva mjeseca od isteka izvještajnog mjeseca.

2.    ELEKTRIČNA ENERGIJA

2.1.    Primjenjivi energenti

Ovo se poglavlje odnosi na izvješćivanje o električnoj energiji.

2.2.    Popis agregata

Sljedeći se agregati moraju prijaviti za električnu energiju:

2.3.    Mjerne jedinice

Količine o kojima se izvješćuje moraju se prijaviti u gigavat-satima (GWh).

2.4.    Rok za dostavu podataka

U roku od dva mjeseca od isteka izvještajnog mjeseca.

3.    NAFTA I NAFTNI DERIVATI

3.1.    Primjenjivi energenti

Ako nije drukčije navedeno, ovo se prikupljanje podataka primjenjuje na sve energente navedene u Prilogu A, poglavlju 3.4. NAFTA (sirova nafta i naftni derivati).

Kategorijom „Drugi proizvodi” obuhvaćene su količine koje odgovaraju definiciji u poglavlju 3.4. Priloga A te količine bijelog špirita i SBP-a, maziva, bitumena i parafinskog voska; ovi se proizvodi ne bi trebali prijaviti zasebno.

3.2.    Popis agregata

Ako nije drukčije navedeno, za sve energente navedene u prethodnom stavku moraju se navesti sljedeći agregati.

3.2.1.   OPSKRBA SIROVOM NAFTOM, KONDENZATIMA PRIRODNOG PLINA, RAFINERIJSKIM SIROVINAMA, ADITIVIMA I DRUGIM UGLJIKOVODICIMA

Napomena za aditive i biogoriva: ovdje treba uključiti već umiješane količine, ali i sve količine namijenjene miješanju.

Za sirovu naftu, kondenzate prirodnog plina, rafinerijske sirovine, aditive/oksigenate, biogoriva i druge ugljikovodike moraju se prijaviti sljedeći agregati:

Gotovi proizvodi ili poluproizvodi koje krajnji potrošači vraćaju u rafinerije u svrhu obrade, miješanja ili prodaje. To su uglavnom nusproizvodi u petrokemijskoj industriji. Primjenjuje se samo za rafinerijske sirovine.

Uvezeni naftni derivati koji su reklasificirani kao sirovine za daljnju preradu u rafineriji, bez isporuke krajnjim potrošačima. Primjenjuje se samo za rafinerijske sirovine.

Napomena za uvoz i izvoz: Uključuje količine sirove nafte i proizvoda koji su uvezeni ili izvezeni na temelju sporazuma o procesima obrade (tj. rafiniranje na temelju računa). Kod sirove nafte i NGL-a treba navesti zemlju izvornog podrijetla; kod rafinerijskih sirovina i gotovih proizvoda treba navesti zemlju posljednjeg slanja. Uključeni su svi ukapljeni plinovi (npr. LPG) dobiveni uplinjavanjem uvezenog ukapljenog prirodnog plina i naftni derivati koje je izravno uvezla ili izvezla petrokemijska industrija.

Povećanje zaliha prikazuje se kao pozitivan broj, a smanjenje zaliha prikazuje se kao negativan broj.

Definira se kao ukupna količina nafte (uključujući Druge ugljikovodike i Aditive) za koju je utvrđeno da je ušla u rafinerijski proces (ulazni elementi u rafinerijama).

Razlika između zabilježenog inputa u rafinerije i bruto proizvodnje rafinerije. Gubici se mogu pojaviti za vrijeme procesa destilacije zbog ishlapljivanja. Navedeni gubici prikazuju se pozitivnom brojkom. Moguća su povećanja volumena, ali ne i mase.

3.2.2.   OPSKRBA GOTOVIM PROIZVODIMA

Sljedeći se agregati moraju se prijaviti za sirovu naftu, kondenzate prirodnog plina, rafinerijski plin, etan, ukapljeni naftni plin, laku naftu, biobenzin, nebiološki benzin, avionski benzin, mlazno gorivo benzinskog tipa, biološki mlazni kerozin, nebiološki mlazni kerozin, drugi kerozin, biodizele, nebiološko plinsko ulje/dizelsko gorivo, loživo ulje s niskim udjelom sumpora, loživo ulje s visokim udjelom sumpora, naftni koks i druge proizvode:

Prilog A Poglavlje 2.3. Energetski sektor – rafinerije nafte; uključena su goriva potrošena u rafinerijama za proizvodnju električne i toplinske energije za prodaju.

Napomena za uvoz i izvoz iz odjeljka 3.2.1. primjenjuje se i ovdje.

Povećanje zaliha prikazuje se kao pozitivan broj, a smanjenje zaliha prikazuje se kao negativan broj.

Zabilježena isporuka gotovih naftnih derivata iz primarnih izvora (npr. rafinerije, postrojenja za miješanje itd.) na unutarnje tržište.

3.2.3.   UVOZ PREMA PODRIJETLU – IZVOZ PREMA ODREDIŠTU

Uvoz bi trebalo prijavljivati prema zemlji podrijetla, a izvoz prema zemlji odredišta. Napomena za uvoz i izvoz iz odjeljka 3.2.1. primjenjuje se i ovdje.

3.2.4.   RAZINE ZALIHA

Sljedeće se početne i završne zalihe moraju prijaviti za sve energente, uključujući aditive/oksigenate, ali isključujući rafinerijski plin:

Zalihe na sljedećim lokacijama: cisterne u rafinerijama, terminali za utovar rasutog tereta, cjevovodni rezervoari, tegljači i obalni tankeri (ako su polazišna i odredišna luka u istoj zemlji), tankeri u luci države članice (ako se njihov teret istovaruje u luci), spremnici na brodovima u unutarnjoj plovidbi. Nisu uključene zalihe nafte u cjevovodima, željezničkim cisternama, cestovnim cisternama, spremnicima na prekooceanskim brodovima, benzinskim crpkama, trgovinama na malo i spremnicima na moru.

Zalihe na državnom području koje pripadaju drugoj zemlji i kojima je zajamčen pristup na temelju sporazuma između dotičnih vlada.

Zalihe na državnom području koje nisu uključene pod točku 3.2.4.2., koje pripadaju drugoj zemlji i njoj su namijenjene. Te zalihe mogu biti smještene unutar ili izvan područja pod carinskim nadzorom.

Uključene su zalihe koje nisu navedene u točkama 3.2.4.2. i 3.2.4.3., bez obzira na to jesu li ocarinjene ili ne.

Uključene su zalihe koje su podložne nadzoru vlade. Ovom definicijom nisu obuhvaćene zalihe drugih potrošača.

Zalihe bez obzira na to jesu li ocarinjene ili ne. Ova kategorija ne uključuje zalihe brodova na pučini.

Uključena je nafta na obalnim tankerima ako su njihova polazišna i odredišna luka u istoj zemlji. U slučaju dolazećih brodova s više od jedne luke istovara, navodi se samo količina koja će se istovariti u zemlji izvjestiteljici.

Uključene su zalihe za nevojne svrhe koje vlada skladišti na državnom području i koje su u vlasništvu ili pod nadzorom vlade, a skladište se isključivo za hitne slučajeve.

Nisu uključene zalihe koje skladište državne naftne kompanije ili javna elektroprivredna poduzeća niti zalihe koje neposredno skladište naftne kompanije u ime vlada.

Zalihe javnih i privatnih društava koja su osnovana u svrhu održavanja zaliha isključivo za hitne slučajeve.

Ne uključuju obvezne zalihe privatnih poduzeća.

Sve druge zalihe koje ispunjavaju uvjete opisane u prethodno navedenoj točki 3.2.4.1.

Zalihe koje pripadaju zemlji izvjestiteljici, ali su uskladištene u drugoj zemlji, kojima je zajamčen pristup na temelju sporazuma između dotičnih vlada.

Zalihe koje nisu uključene u kategoriju 10., koje pripadaju zemlji izvjestiteljici, ali su uskladištene u drugoj zemlji i tamo čekaju uvoz.

Druge zalihe na državnom području koje nisu uključene u prethodno navedene kategorije.

Nafta (sirova nafta i naftni derivati) sadržana u cjevovodima, potrebna za održavanje protoka u cjevovodima.

Osim toga, mora se prijaviti raspodjela količina prema odgovarajućoj zemlji za:

„Početne zalihe” označavaju zalihe zadnjeg dana mjeseca prije izvještajnog mjeseca. „Završne zalihe” odnose se na zalihe zadnjeg dana izvještajnog mjeseca.

3.3.    Mjerne jedinice

Količine o kojima se izvješćuje moraju se prijaviti u kilotonama (kt).

3.4.    Rok za dostavu podataka

U roku od 55 dana od isteka izvještajnog mjeseca.

3.5.    Zemljopisne napomene

Samo za potrebe statističkog izvješćivanja primjenjuju se objašnjenja iz poglavlja 1. Priloga A, uz sljedeće posebne iznimke: Švicarska uključuje Lihtenštajn.

4.    PRIRODNI PLIN

4.1.    Primjenjivi energenti

Ovo se poglavlje odnosi na izvješćivanje o prirodnom plinu.

4.2.    Popis agregata

Sljedeći se agregati moraju prijaviti za prirodni plin.

Sve suhe utržive količine unutar nacionalnih granica uključujući odobalnu proizvodnju. Proizvodnja se mjeri nakon pročišćavanja i ekstrakcije NGL-a i sumpora. Nisu uključeni gubici koji nastaju u procesima vađenja i količine koje su ponovno injektirane, ispuštene ili zapaljene. Uključene su količine koje se upotrebljavaju u okviru industrije prirodnog plina; za vađenje plina, u cjevovodima i postrojenjima za preradu.

Napomena za uvoz i izvoz: izvješćuje se o svim količinama prirodnog plina koje su fizički prešle državne granice zemlje, bez obzira na to jesu li ocarinjene ili ne. To uključuje količine koje su u provozu kroz vašu zemlju; količine u provozu trebalo bi uključiti i kao uvoz i kao izvoz. Uvoz ukapljenog prirodnog plina trebao bi obuhvatiti samo suhi utrživi ekvivalent, uključujući količine upotrijebljene za vlastitu potrošnju u postupku uplinjavanja. Količine upotrijebljene za vlastitu potrošnju tijekom postupka uplinjavanja trebalo bi navesti pod Vlastitom upotrebom i gubicima u industriji prirodnog plina (vidjeti odjeljak 4.2.11.). Sve kondenzate plina (npr. ukapljeni naftni plin) izvađeni tijekom postupka uplinjavanja uvezenog ukapljenog prirodnog plina trebalo bi prijaviti u okviru „Primljenih količina iz drugih izvora” pod „Drugi ugljikovodici” kako je definirano u poglavlju 3. ovog Priloga (NAFTA I NAFTNI DERIVATI).

Povećanje zaliha prikazuje se kao pozitivan broj, a smanjenje zaliha prikazuje se kao negativan broj.

Ova se kategorija odnosi na isporuke utrživog plina na unutarnjem tržištu, uključujući plin koji se upotrebljava u plinskoj industriji za grijanje i rad opreme (tj. potrošnja za vađenje plina, za cjevovode i postrojenja za preradu); trebalo bi uključiti i gubitke u prijenosu i distribuciji.

Napomena za razine zaliha: uključuju prirodni plin uskladišten u plinovitom stanju i u tekućem stanju.

Količine upotrijebljene u plinskoj industriji za grijanje i rad opreme (tj. potrošnja za vađenje plina, za cjevovode i postrojenja za preradu); uključuju se gubici u prijenosu i distribuciji.

Uvoz (ulasci) bi se trebao prijavljivati prema zemlji podrijetla, a izvoz (izlasci) prema zemlji odredišta. Napomena za uvoz i izvoz iz odjeljka 4.2.3. primjenjuje se i ovdje. Uvoz i izvoz prijavljuju se samo za susjedne zemlje ili zemlje s izravnim priključkom na cjevovod ili, u slučaju ukapljenog prirodnog plina, za zemlju u kojoj je plin utovaren na brod za prijevoz.

4.3.    Mjerne jedinice

Količine se moraju prijaviti u dvjema jedinicama:

4.4.    Rok za dostavu podataka

U roku od 55 dana od isteka izvještajnog mjeseca.

PRILOG D

KRATKOROČNA MJESEČNA STATISTIKA

U ovom su Prilogu opisani područje primjene, jedinice, izvještajno razdoblje, učestalost, rokovi i načini dostave za kratkoročno mjesečno prikupljanje energetske statistike.

Prilog A sadržava objašnjenja pojmova koji nisu objašnjeni u ovom Prilogu.

Sljedeće se odredbe primjenjuju na sva prikupljanja podataka navedena u ovom Prilogu:

1.    UVOZ I OPSKRBA SIROVOM NAFTOM

1.1.    Primjenjivi energenti

Ovo se poglavlje odnosi na izvješćivanje o sirovoj nafti.

1.2.    Definicije

1.2.1.   Uvoz

Uvoz obuhvaća svaku količinu sirove nafte koja ulazi na carinsko područje države članice ili dolazi iz druge države članice u druge svrhe osim provoza. Uključuje se sirova nafta koja se koristi za povećanje zaliha.

Iz uvoza bi trebalo isključiti naftu koja je dobivena iz morskog dna nad kojim država članica ima isključiva prava na iskorištavanje i koja ulazi na carinsko područje Zajednice.

1.2.2.   Opskrba

Opskrba obuhvaća uvezenu sirovu naftu i sirovu naftu proizvedenu u državi članici tijekom referentnog razdoblja. Isključuje se opskrba sirovom naftom iz prethodnih zaliha.

1.2.3.   Cijena CIF

Cijena CIF (troškovi, osiguranje, vozarina) uključuje cijenu FOB (franko brod), koja je stvarno fakturirana cijena u luci/mjestu utovara uz troškove prijevoza, osiguranja i naknada za prijevoz sirove nafte.

Cijena CIF sirove nafte proizvedene u državi članici izračunava se franko u luci istovara ili franko na granici, tj. u trenutku kada sirova nafta dospije pod carinsku nadležnost zemlje uvoznice.

1.2.4.   Gustoća prema API-ju

Gustoća prema API-ju mjera je usporedbe teškog/lakog sirovog ulja s vodom. Gustoća prema API-ju prijavljuje se u skladu sa sljedećom formulom, s obzirom na specifičnu gustoću (SG): API = (141,5 ÷ SG) – 131,5

1.3.    Popis agregata

1.4.    Mjerne jedinice

1.5.    Primjenjive odredbe

( ) SL L 55, 1.3.2005., str. 57.

( 1 ) NACE Rev. 2 – statistička klasifikacija ekonomskih djelatnosti u Europskoj zajednici, Rev. 2 (2008.)

( 2 ) Kondenzati prirodnog plina.

( 3 ) Direktiva (EU) 2018/2001 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2018. o promicanju uporabe energije iz obnovljivih izvora (SL L 328, 21.12.2018., str. 82.).