Ovaj je tekst namijenjen isključivo dokumentiranju i nema pravni učinak. Institucije Unije nisu odgovorne za njegov sadržaj. Vjerodostojne inačice relevantnih akata, uključujući njihove preambule, one su koje su objavljene u Službenom listu Europske unije i dostupne u EUR-Lexu. Tim službenim tekstovima može se izravno pristupiti putem poveznica sadržanih u ovom dokumentu.

o viznom informacijskom sustavu (VIS) i razmjeni podataka među državama članicama o vizama za kratkotrajni boravak (Uredba o VIS-u)

Ovom se Uredbom utvrđuju namjena, funkcionalnost i obveze viznog informacijskog sustava (VIS), kako je utvrđeno u članku 1. Odluke 2004/512/EZ. Njome se utvrđuju uvjeti i postupci razmjene podataka među državama članicama o zahtjevima za vize za kratkotrajan boravak te za odluke donesene u vezi s njima, uključujući odluke o poništavanju, oduzimanju ili produljenju vize da bi se pojednostavila obrada takvih zahtjeva i s njima povezanih odluka.

Pohranjivanjem podataka o identitetu, podataka o putnoj ispravi i biometrijskih podataka u zajednički repozitorij podataka o identitetu (CIR), uspostavljen člankom 17. stavkom 1. Uredbe (EU) 2019/817 Europskog parlamenta i Vijeća ( 1 ), VIS pridonosi olakšavanju točne identifikacije osoba registriranih u VIS-u i pomaže u toj identifikaciji pod uvjetima i za potrebe iz članka 20. te uredbe.

Namjena je VIS-a poboljšanje provođenja zajedničke vizne politike, konzularne suradnje i savjetovanja među središnjim tijelima nadležnim za vize olakšavanjem razmjene podataka među državama članicama o zahtjevima za izdavanje viza i s njima povezanim odlukama da bi se:

Raspoloživost podataka za sprečavanje, otkrivanje i istragu terorističkih djelovanja i drugih teških kaznenih djela

Imenovana nadležna tijela država članica mogu, u određenom slučaju i nakon obrazloženog pisanog zahtjeva ili zahtjeva u elektroničkom obliku, pristupiti podacima iz članaka 9. do 14. koji su pohranjeni u VIS-u, ako postoje opravdani razlozi za vjerovanje da će korištenje podataka iz VIS-a u znatnoj mjeri doprinijeti sprečavanju, otkrivanju ili istrazi terorističkih djelovanja i drugih teških kaznenih djela. Europol može pristupiti VIS-u u okvirima svog ovlaštenja i kada je to potrebno za izvršavanje svojih zadataka.

Korištenje podataka iz stavka 1. provodi se putem središnjih pristupnih točaka koje su odgovorne za jamčenje strogog poštovanja uvjeta pristupa podacima i postupaka utvrđenih u Odluci Vijeća 2008/633/PUP od 23. lipnja 2008. o pristupu korištenju viznog informacijskog sustava (VIS) od strane imenovanih nadležnih tijela država članica u svrhu sprečavanja, otkrivanja i istrage terorističkih djelovanja i drugih teških kaznenih djela ( 2 ). U okviru ispunjavanja svojih ustavnih ili zakonskih zahtjeva države članice mogu odrediti i više od jedne središnje pristupne točke, što odražava njihovu organizacijsku i upravnu strukturu. U iznimnim, hitnim slučajevima, središnje pristupne točke mogu zaprimiti pisane, elektroničke ili usmene zahtjeve te tek naknadno provjeriti jesu li svi uvjeti za pristup ispunjeni, uključujući i to je li se radilo o iznimno hitnom slučaju. Naknadna provjera odvija se nakon obrade zahtjeva bez nepotrebnog odgađanja.

Podaci zaprimljeni od VIS-a u skladu s Odlukom iz stavka 2. ne prenose se ili stavljaju na raspolaganje nekoj trećoj zemlji ili međunarodnoj organizaciji. Međutim, u iznimno hitnom slučaju, takvi se podaci mogu prenijeti ili staviti na raspolaganje nekoj trećoj zemlji ili međunarodnoj organizaciji isključivo s namjerom sprečavanja i otkrivanja terorističkih djelovanja i ostalih teških kaznenih djela i pod uvjetima utvrđenim u toj Odluci. U skladu s nacionalnim zakonodavstvom, države članice osiguravaju vođenje evidencije o takvom prenošenju podataka te ih na zahtjev nacionalnih tijela nadležnih za zaštitu podataka stavljaju na raspolaganje. Prijenos podataka od strane države članice koja je unijela te podatke u VIS podliježe nacionalnom pravu te države članice.

Ova Uredba ne dovodi u pitanje niti jednu obvezu prema važećem nacionalnom pravu da se s namjerom sprečavanja, istrage i kažnjavanja kaznenih djela nadležnom tijelu priopće informacije o takvim kriminalnim aktivnostima koje su tijekom obavljanja svojih dužnosti otkrila nadležna tijela iz članka 6.

U VIS se unose samo sljedeće kategorije podataka:

(a)

alfanumerički podaci iz članka 9. točaka od 1. do 4. i članaka 10. do 14. o podnositelju zahtjeva i vizama koje se traže, izdaju, odbijaju, poništavaju, oduzimaju ili produljuju;

(b)

fotografije iz članka 9. točke 5.;

(c)

otisci prstiju iz članka 9. točke 6.;

(d)

veze s ostalim zahtjevima, navedenim u članku 8. stavcima 3. i 4.

1.a

CIR sadržava podatke iz članka 9. stavka 4. točaka od (a) do (c), članka 9. stavaka 5. i 6. Preostali podaci iz VIS-a pohranjuju se u središnjem sustavu VIS-a.

Ne dovodeći u pitanje postupke obrade podataka iz članka 34., poruke koje se prenose putem infrastrukture VIS-a iz članka 16., članka 24. stavka 2. i članka 25. stavka 2. ne pohranjuju se u VIS.

Komisija donosi provedbene akte kako bi utvrdila detaljna pravila o upravljanju funkcionalnosti iz stavka 2. ovog članka. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 49. stavka 2.

Pristup VIS-u radi unošenja, izmjene ili brisanja podataka iz članka 5. stavka 1., u skladu s ovom Uredbom, ograničuje se izričito na propisno ovlašteno osoblje tijela nadležnih za vize.

Pristup VIS-u radi ostvarivanja uvida u podatke ograničen je isključivo na propisno ovlašteno osoblje:

(a)

nacionalnih tijela svake države članice i tijela Unije koja su nadležna za namjene iz članaka od 15. do 22., članaka od 22.g do 22.m i članka 45.e ove Uredbe;

(b)

središnje jedinice ETIAS-a i nacionalnih jedinica ETIAS-a imenovanih u skladu s člancima 7. i 8. Uredbe (EU) 2018/1240 za namjene iz članaka 18.c i 18.d ove Uredbe i za namjene iz Uredbe (EU) 2018/1240; i

(c)

nacionalnih tijela svake države članice i tijela Unije koja su nadležna za namjene iz članaka 20. i 21. Uredbe (EU) 2019/817.

Takav je pristup ograničen u mjeri u kojoj su podaci potrebni za izvršenje zadataka tih tijela i tijela Unije u skladu s tim namjenama i proporcionalni ciljevima koje se nastoji postići.

Svaka država članica imenuje nadležna tijela, čije propisno ovlašteno osoblje ima pristup VIS-u radi unošenja, izmjene, brisanja ili korištenja podataka. Svaka država članica bez odgode Komisiji prosljeđuje popis tih nadležnih tijela, uključujući one iz članka 41. stavka 4., i sve izmjene istog. U tom se popisu točno naznačuje s kojom svrhom svako od nadležnih tijela može obrađivati podatke u VIS-u.

U roku od 3 mjeseca nakon što VIS započne s radom u skladu s člankom 48. stavkom 1., Komisija objavljuje konsolidirani popis u Službenom listu Europske unije. U slučaju postojanja izmjena istog, Komisija jednom godišnje objavljuje ažurirani konsolidirani popis.

Komisija donosi provedbene akte kako bi utvrdila detaljna pravila o upravljanju funkcionalnosti za centralizirano upravljanje popisom iz stavka 3. ovog članka. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 49. stavka 2.

Svako nadležno tijelo koje je ovlašteno pristupati VIS-u u skladu s ovom Uredbom jamči da je korištenje VIS-a potrebno, prikladno i proporcionalno izvršavanju zadataka nadležnih tijela.

Svako nadležno tijelo jamči da se pri korištenju VIS-a ne diskriminira podnositelje zahtjeva za izdavanje viza i imatelje viza na temelju spola, rasnog ili etničkog podrijetla, religije ili vjere, invalidnosti, dobi ili spolnog opredjeljenja te da se u potpunosti poštuje ljudsko dostojanstvo i nepovredivost podnositelja zahtjeva za izdavanje viza ili imatelja viza.

►M1 Ako je zahtjev dopušten sukladno članku 19. Uredbe EZ-a br. 810/2009 ◄ , tijela nadležna za vize moraju odmah otvoriti dosje, na način da unose podatke iz članka 9. u VIS, ako se radi o podacima koje je podnositelj zahtjeva dužan podnijeti.

U skladu s člankom 15., tijela nadležna za vize pri otvaranju dosjea provjeravaju u VIS-u je li neka druga država članica već registrirala u VIS-u zahtjev pojedinog podnositelja.

Ako je prethodni zahtjev već registriran, nadležna tijela za vize svaki novi dosje povezuju s prethodnim dosjeom tog podnositelja zahtjeva.

Ako podnositelj zahtjeva putuje u skupini ili sa svojim bračnim drugom i/ili djecom, tijela nadležna za izdavanje viza otvaraju dosje za svakog podnositelja zahtjeva i povezuju dosjee osoba koje putuju zajedno.

U slučaju gdje iz zakonskih razloga ili činjenično nije moguće dostaviti određene podatke, u polja predviđena za posebne podatke unose se riječi „ne primjenjuje se”. U slučaju otisaka prstiju, sustavom se u smislu članka 17. dozvoljava razlikovanje između slučajeva gdje otisci prstiju iz zakonskih razloga nisu potrebni i onih slučajeva gdje iste nije moguće činjenično uzeti; po isteku roka od četiri godine ta se funkcija ukida osim ako se to ne potvrdi odlukom Komisije na temelju ocjenjivanja opisanog u članku 50. stavku 4.

Podnositelj zahtjeva navodi svoje aktualno zaposlenje (kategorija zaposlenja) na temelju unaprijed utvrđenog popisa.

Komisija donosi delegirane akte u skladu s člankom 48.a radi utvrđivanja tog unaprijed utvrđenog popisa zaposlenjâ (kategorije zaposlenja).

Komisija donosi delegirani akt u skladu s člankom 48.a kako bi u priručniku utvrdila postupke i pravila potrebne za upite, provjere i procjene.

Komisija donosi delegirani akt u skladu s člankom 48.a radi daljnjeg definiranja rizika povezanih sa sigurnošću ili s nezakonitom imigracijom ili visokog rizika od epidemije na osnovi:

(a)

statističkih podataka koje je proizveo EES koji ukazuju na neuobičajene stope prekoračenjâ trajanja dopuštenog boravka i odbijanjâ ulaska posebnoj skupini nositeljâ viza;

(b)

statističkih podataka koje je proizveo VIS skladu s člankom 45.a koji ukazuju na neuobičajene stope odbijenih zahtjeva za izdavanje vize zbog rizika povezanog sa sigurnošću, nezakonitom imigracijom ili visokog rizika od epidemije u vezi s posebnom skupinom nositelja vize;

(c)

statističkih podataka koje je proizveo VIS u skladu s člankom 45.a i EES koji ukazuju na povezanost između informacija prikupljenih s pomoću obrasca zahtjeva i prekoračenjâ trajanja dopuštenog boravka nositeljâ vize ili odbijanjâ ulaska;

(d)

informacija potkrijepljenih činjeničnim elementima utemeljenima na dokazima koje pružaju države članice u pogledu posebnih pokazatelja sigurnosnih rizika ili prijetnji koje je utvrdila država članica;

(e)

informacija potkrijepljenih činjeničnim elementima utemeljenima na dokazima koje pružaju države članice u pogledu neuobičajenih stopa prekoračenjâ trajanja dopuštenog boravka i odbijanjâ ulaska posebnoj skupini nositeljâ viza za pojedinu državu članicu;

(f)

informacija o posebnim visokim rizicima od epidemije koje su dostavile države članice, kao i informacija o epidemiološkom nadzoru i procjenama rizika koje je dostavio Europski centar za sprečavanje i kontrolu bolesti te o izbijanjima bolesti o kojima je izvijestila Svjetska zdravstvena organizacija.

Komisija donosi provedbeni akt kako bi utvrdila rizike, kako je definirano u ovoj Uredbi i u delegiranom aktu iz stavka 2. ovog članka, na kojima se temelje posebni pokazatelji rizika iz stavka 4. ovog članka. Taj se provedbeni akt donosi u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 49. stavka 2.

Posebne rizike iz prvog podstavka ovog stavka preispituje se najmanje svakih šest mjeseci, a Komisija prema potrebi donosi novi provedbeni akt u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 49. stavka 2.

U slučaju odluke o izdavanju vize, nadležna tijela za vize koja su vizu izdala, u dosje dodaju sljedeće podatke:

(a)

podatke o statusu, uz naznaku da je viza izdana;

(b)

nadležno tijelo koje je vizu izdalo, uključujući njegovu lokaciju te je li ju nadležno tijelo izdalo u ime neke druge države članice;

(c)

mjesto i datum odluke o izdavanju vize;

(d)

vrstu vize;

▼M3

(da)

ako je to primjenjivo, informacije kojima se naznačuje da je viza izdana s ograničenom prostornom valjanošću na temelju članka 25. stavka 1. točke (b) Uredbe (EZ) br. 810/2009;

▼B

(e)

broj naljepnice vize;

(f)

područje na koje vlasnik vize ima pravo putovati, u skladu s mjerodavnim odredbama Zajedničkih konzularnih uputa;

(g)

datumi početka i isteka važenja vize;

(h)

broj odobrenih ulazaka na vizi na područje na koje se viza odnosi;

(i)

trajanje boravka odobreno vizom;

(j)

ako je moguće, podatke kojima se naznačuje da je viza izdana na posebnom obrascu u skladu s Uredbom Vijeća (EZ) br. 333/2002 od 18. veljače 2002. o jedinstvenom obliku obrazaca za prilaganje viza izdanih od strane država članica imatelju putne isprave koja nije priznata od strane države članice koja je izradila obrazac ( 6 );

▼M1

(k)

ako je primjenjivo, informacije iz kojih je vidljivo da je naljepnica vize ručno popunjena;

▼M3

(l)

ako je to primjenjivo, status osobe kojim se naznačuje da je državljanin treće zemlje član obitelji građanina Unije na kojeg se primjenjuje Direktiva 2004/38/EZ Europskog parlamenta i Vijeća ( 7 ) ili državljanina treće zemlje s pravom slobodnog kretanja jednakovrijednim onom građana Unije na temelju sporazuma između Unije i njezinih država članica, s jedne strane, i treće zemlje, s druge strane.

▼B

Ako se zahtjev povuče ili podnositelj zahtjeva obustavi postupak podnošenja prije donošenja odluke o izdavanju vize, nadležne vlasti kod kojih je zahtjev podnesen naznačuju da je zahtjev zaključen iz tih razloga te upisuju datum zaključivanja zahtjeva.

Ako vizno tijelo države članice koja zastupa obustavi razmatranje zahtjeva, ono dodaje sljedeće podatke u predmet zahtjeva:

U slučaju odluke o odbijanju izdavanja vize, nadležno tijelo koje odbija izdati vizu u dosje dodaje sljedeće podatke:

▼M1

(a)

informacije o statusu iz kojih je vidljivo da je viza odbijena te je li je to tijelo odbilo u ime druge države članice;

▼B

(b)

nadležno tijelo koje je odbilo izdati vizu, uključujući njegovu lokaciju;

(c)

mjesto i datum odluke o odbijanju izdavanja vize.

U predmetu zahtjeva također mora biti vidljiv/vidljivi razlog/razlozi odbijanja vize, što može biti jedno ili više od sljedećeg:

(a)

podnositelj zahtjeva:

podnosi putnu ispravu koja je lažna ili krivotvorena;

ii.

ne opravdava svrhu i uvjete planiranog boravka;

iii.

ne daje dokaz o dostatnim sredstvima za uzdržavanje, kako za trajanje planiranog boravka tako i za povratak u zemlju podrijetla ili boravišta ili za tranzit u treću zemlju u koju je siguran da će biti prihvaćen ili nije u mogućnosti zakonito pribaviti ta sredstva;

▼M2

iv.

koji je već boravio 90 dana tijekom tekućeg razdoblja od 180 dana na državnom području država članica na temelju jedinstvene vize ili vize s ograničenom teritorijalnom valjanošću;

▼M1

je osoba za koju je izdano upozorenje u SIS-u u svrhu odbijanja ulaska;

vi.

predstavlja prijetnju javnom poretku, unutarnjoj sigurnosti ili javnom zdravlju, kako je utvrđeno člankom 2. stavkom 19. Zakonika o schengenskim granicama ili međunarodnim odnosima neke od država članica, posebno ako je izdano upozorenje u nacionalnoj bazi podataka država članica u svrhu odbijanja ulaska iz istih razloga;

vii.

ne daje dokaz o posjedovanju odgovarajućeg i valjanog putnog zdravstvenog osiguranja, ako je primjenjivo;

(b)

informacije dostavljene u vezi s opravdanjem svrhe i uvjeta planiranog boravka nisu pouzdane;

(c)

ne može se utvrditi namjera podnositelja da napusti područje država članica prije isteka vize;

(d)

nije podnesen dostatan dokaz da podnositelj nije bio u mogućnosti podnijeti zahtjev za vizu unaprijed koji bi opravdao podnošenje zahtjeva za vizu na granici.

Ako je donesena odluka o poništavanju ili ukidanju vize, vizno tijelo koje je donijelo odluku dodaje sljedeće podatke u predmet zahtjeva:

(a)

informacije o statusu iz kojih je vidljivo da je viza poništena ili ukinuta;

(b)

tijelo koje je poništilo ili ukinulo vizu, uključujući mjesto gdje se nalazi;

(c)

mjesto i datum odluke.

Predmet zahtjeva treba također sadržavati razlog/e poništenja ili ukidanja, koji su:

(a)

jedan ili više razloga iz članka 12. stavka 2.;

(b)

zahtjev nositelja vize za ukidanje vize.

Ako je donesena odluka o poništenju ili ukidanju vize, tijelo nadležno za vize koje je donijelo odluku odmah preuzima i izvozi iz VIS-a u sustav ulaska/izlaska uspostavljen Uredbom (EU) 2017/2226 Europskog parlamenta i Vijeća ( 8 ) (EES) podatke navedene u članku 19. stavku 1. te uredbe.

Ako je donesena odluka o produljenju roka valjanosti i/ili trajanja boravka izdane vize, vizno tijelo koje je produljilo vizu dodaje sljedeće podatke u predmet zahtjeva:

▼B

(a)

podatke o statusu, uz naznaku da je razdoblje važenja vize produljeno;

(b)

nadležno tijelo koje je produljilo razdoblje važenja vize, uključujući njegovu lokaciju;

(c)

mjesto i datum odluke;

▼M1

(d)

broj naljepnice vize produljene vize;

▼B

(e)

datume početka i isteka produljenog roka;

(f)

razdoblje za koje je dozvoljeni boravak produljen;

▼M1

(g)

područje na koje nositelj vize ima pravo putovati, ako se područna valjanost produljene vize razlikuje od one u prvoj vizi;

▼B

(h)

vrstu vize za produljeno razdoblje.

U dosjeu također valja naznačiti razloge za produljenje vize, a oni su jedan ili više sljedećih:

(a)

viša sila;

(b)

humanitarni razlozi;

▼M1 —————

▼B

(d)

ozbiljni osobni razlozi.

Tijelo nadležno za vize koje je donijelo odluku o produljenju roka valjanosti, trajanja boravka u vezi s izdanom vizom, ili produljenju obojeg, odmah preuzima i izvozi iz VIS-a u EES podatke navedene u članku 19. stavku 1. Uredbe (EU) 2017/2226.

Nadležno tijelo za izdavanje viza koristi VIS u svrhu obrade zahtjeva i donošenja odluka koje se tiču tih zahtjeva, uključujući odluku o tome treba li se viza poništiti, oduzeti, ►M1 ili produljiti ◄ u skladu s mjerodavnim odredbama.

Za svrhu iz stavka 1., nadležnom tijelu za vize omogućuje se pristup da bi pretraživalo jedan ili nekoliko sljedećih podataka:

(a)

broj zahtjeva;

▼M3

(b)

prezime (obiteljsko ime), ime ili imena (osobna imena); datum rođenja; državljanstvo ili državljanstva; spol;

(c)

vrstu i broj putne isprave; troslovnu oznaku zemlje koja je izdala putnu ispravu; i datum isteka valjanosti putne isprave;

▼C1

(d)

prezime, ime i adresu fizičke osobe ili naziv i adresu trgovačkog društva/druge organizacije iz članka 9. točke 4. podtočke (f);

▼B

(e)

otiske prstiju;

(f)

broj naljepnice za vizu i datum izdavanja svih prethodnih viza.

Ako se pretraživanjem jednog ili nekoliko podataka navedenih u stavku 2. pokaže da su podaci o podnositelju zahtjeva uneseni u VIS, nadležnom tijelu za izdavanje viza omogućuje se pristup dosjeu/dosjeima i povezanom dosjeu/dosjeima prema članku 8. stavcima 3. i 4., isključivo u svrhu navedenu u stavku 1.

Za potrebe ostvarivanja uvida u podatke iz EES-a radi razmatranja zahtjeva za izdavanje viza i donošenja odluka o njima u skladu s člankom 24. Uredbe (EU) 2017/2226, tijelu nadležnom za vize daje se pristup u svrhu pretraživanja EES-a izravno iz VIS-a s pomoću jednog podatka ili nekoliko podataka iz tog članka.

Ako se pri pretraživanju s pomoću podataka iz stavka 2. ovog članka pokaže da podaci o državljaninu treće zemlje nisu zabilježeni u VIS-u ili ako postoji sumnja u identitet državljanina treće zemlje, tijelo nadležno za vize ima pristup podacima u svrhu identifikacije u skladu s člankom 20.

U svrhu savjetovanja središnjih vlasti nadležnih za vize o zahtjevima u skladu s člankom 17. stavkom 2. Schengenske konvencije, zahtjev za savjetovanje i odgovori na isti prenose se u skladu sa stavkom 2. ovog članka.

Država članica odgovorna za razmatranje zahtjeva prenosi VIS-u zahtjev za savjetovanje zajedno s brojem zahtjeva, navodeći pritom državu članicu ili države članice s kojima će se savjetovati.

Država članica ili države članice koje se savjetuju prosljeđuju svoj odgovor u VIS koji taj odgovor prosljeđuje državi članici koja je uputila zahtjev.

Postupak utvrđen u stavku 2. moguće je također primijeniti na prijenos podataka o izdavanju viza s ograničenim teritorijalnim važenjem i ostalih poruka koje se odnose na konzularnu suradnju kao i na prijenos zahtjeva nadležnim tijelima za izdavanje viza za prosljeđivanje putnih isprava i drugih dokumenata priloženih zahtjevu te na prijenos elektronskih kopija tih dokumenata. Nadležna tijela za izdavanje viza bez odlaganja odgovaraju na zahtjev.

Osobni podaci koji se prenose prema ovom članku koriste se isključivo za savjetovanje između središnjih tijela nadležnih za izdavanje viza i konzularnu suradnju.

Isključivo radi izvješćivanja i u statističke svrhe, tijela nadležna za izdavanje viza imaju pristup korištenju sljedećih podataka, bez da se pritom omogućuje identifikacija pojedinih podnositelja zahtjeva:

Od početka rada EES-a, kako je predviđeno u članku 66. stavku 1. Uredbe (EU) 2017/2226, uspostavlja se interoperabilnost između EES-a i VIS-a s ciljem osiguravanja veće djelotvornosti i brzine tijekom graničnih kontrola. U tu svrhu agencija eu-LISA uspostavlja sigurni komunikacijski kanal između središnjeg sustava EES-a i središnjeg VIS-a. Izravno ostvarivanje uvida u podatke između EES-a i VIS-a moguće je samo ako je to predviđeno i ovom Uredbom i Uredbom (EU) 2017/2226. Preuzimanje podataka povezanih s vizama iz VIS-a, njihov izvoz u EES i ažuriranje podataka iz VIS-a u EES-u obavlja se automatizirano nakon što dotično tijelo pokrene predmetni postupak.

Interoperabilnošću se tijelima nadležnima za vize koja upotrebljavaju VIS omogućuje ostvarivanje uvida u EES iz VIS-a:

(a)

prilikom razmatranja zahtjeva za izdavanje viza i donošenja odluka o njima kako je navedeno u članku 24. Uredbe (EU) 2017/2226 i članku 15. stavku 4. ove Uredbe;

(b)

u svrhu preuzimanja i izvoza podataka povezanih s vizama izravno iz VIS-a u EES u slučaju kada je viza poništena, ukinuta ili produljena u skladu s člankom 19. Uredbe (EU) 2017/2226 i člancima 13. i 14. ove Uredbe.

Interoperabilnošću se graničnim tijelima koja upotrebljavaju EES omogućuje ostvarivanje uvida u VIS iz EES-a u svrhu:

(a)

preuzimanja podataka povezanih s vizama izravno iz VIS-a i njihovog uvoza u EES kako bi se u EES-u mogla otvoriti ili ažurirati bilješka o ulasku/izlasku ili bilješka o odbijanju ulaska nositelja vize u skladu s člancima 14., 16. i 18. Uredbe (EU) 2017/2226 i člankom 18.a ove Uredbe;

(b)

preuzimanja podataka povezanih s vizama izravno iz VIS-a i njihovog uvoza u EES u slučaju kada je viza poništena, ukinuta ili produljena u skladu s člankom 19. Uredbe (EU) 2017/2226 i člancima 13. i 14. ove Uredbe;

(c)

provjere vjerodostojnosti i valjanosti vize, provjere toga jesu li ispunjeni uvjeti za ulazak na državno područje država članica u skladu s člankom 6. Uredbe (EU) 2016/399 Europskog parlamenta i Vijeća ( 9 ), ili provjere obojeg, kako je navedeno u članku 18. stavku 2. ove Uredbe;

(d)

kontroliranja jesu li državljani trećih zemalja, koji su izuzeti od obveze posjedovanja vize i čiji osobni dosje nije zabilježen u EES-u, bili prethodno registrirani u VIS-u u skladu s člankom 23. Uredbe (EU) 2017/2226 i člankom 19.a ove Uredbe;

(e)

ako se identitet nositelja vize provjerava s pomoću otisaka prstiju, provjere identiteta nositelja vize pretraživanjem VIS-a s pomoću otisaka prstiju u skladu s člankom 23. stavcima 2. i 4. Uredbe (EU) 2017/2226 i člankom 18. stavkom 6. ove Uredbe.

Radi funkcioniranja mrežne usluge EES-a iz članka 13. Uredbe (EU) 2017/2226 zasebna baza podataka samo za čitanje iz stavka 13. stavka 5. te uredbe dnevno se ažurira putem VIS-a, jednosmjernom ekstrakcijom najmanjeg potrebnog podskupa podataka iz VIS-a.

U skladu s člankom 36. Uredbe (EU) 2017/2226 Komisija donosi mjere potrebne za uspostavu i visoku razinu modela interoperabilnosti. S ciljem uspostave interoperabilnosti s EES-om upravno tijelo razvija potrebne nadogradnje i prilagodbe središnjeg VIS-a, nacionalnog sučelja u svakoj državi članici i komunikacijske infrastrukture između središnjeg VIS-a i nacionalnih sučelja. Države članice prilagođavaju i razvijaju nacionalne infrastrukture.

Isključivo u svrhu provjere identiteta nositeljâ viza, vjerodostojnosti, vremenske i prostorne valjanosti te statusa vize ili provjere toga jesu li ispunjeni uvjeti za ulazak na državno područje država članica u skladu s člankom 6. Uredbe (EU) 2016/399, ili provjere obojeg, tijela nadležna za obavljanje kontrola na granicama na kojima se upotrebljava EES imaju pristup VIS-u u svrhu pretraživanja s pomoću sljedećih podataka:

(a)

prezimena (obiteljskog imena), imena ili imenâ (osobnih imena); datuma rođenja; državljanstva ili državljanstava; spola; vrste i broja putne isprave ili putnih isprava; troslovne oznake zemlje koja je izdala putnu ispravu ili putne isprave; i datuma isteka valjanosti putne isprave ili putnih isprava; ili

(b)

broja naljepnice vize.

Isključivo u svrhe iz stavka 1. ovog članka, ako se pokrene pretraživanje u EES-u u skladu s člankom 23. stavkom 2. Uredbe (EU) 2017/2226, nadležno granično tijelo pokreće pretraživanje u VIS-u izravno iz EES-a služeći se podacima iz stavka 1. točke (a) ovog članka.

Odstupajući od stavka 2. ovog članka, ako je u EES-u pokrenuto pretraživanje u skladu s člankom 23. stavkom 2. ili 4. Uredbe (EU) 2017/2226, nadležno granično tijelo može pretraživati VIS ne koristeći se interoperabilnošću s EES-om ako to nalažu posebne okolnosti, posebno ako je zbog posebne situacije državljanina treće zemlje prikladnije pretraživati služeći se podacima iz stavka 1. točke (b) ovog članka ili ako zbog tehničkih razloga privremeno nije moguće ostvarivati uvid u podatke iz EES-a ili u slučaju kvara EES-a.

Ako se pri pretraživanju s pomoću podataka navedenih u stavku 1. pokaže da su u VIS-u pohranjeni podaci o jednoj ili više izdanih ili produljenih viza čije razdoblje valjanosti nije isteklo te koje su prostorno valjane za granični prijelaz, tijelu nadležnom za obavljanje kontrola na granicama na kojima se upotrebljava EES daje se pristup u svrhu ostvarivanja uvida u sljedeće podatke iz dotičnog dosjea o zahtjevu te iz jednog ili više povezanih dosjea o zahtjevu u skladu s člankom 8. stavkom 4., isključivo u svrhe iz stavka 1. ovog članka:

(a)

informacije o statusu i podatke iz zahtjeva za izdavanje vize ►C3 navedene u članku 9. točkama 2. i 4.; ◄

(b)

fotografije;

(c)

unesene podatke iz članaka 10., 13. i 14. koji se odnose na vizu odnosno vize koje su izdane, poništene ili ukinute, ili vizu odnosno vize čiji je rok valjanosti produljen.

Povrh toga, kada se radi o nositeljima viza za koje zbog pravnih razloga nije potrebno dostaviti određene podatke ili ih činjenično nije moguće dostaviti, tijelo nadležno za obavljanje kontrola na granicama na kojima se upotrebljava EES prima obavijest u vezi s dotičnim posebnim poljem odnosno poljima za podatke u koje se unosi napomena „nije primjenjivo”.

Ako se pri pretraživanju podataka navedenih u stavku 1. ovog članka pokaže da su podaci o osobi zabilježeni u VIS-u, ali da nije zabilježena valjana viza, tijelu nadležnom za obavljanje kontrola na granicama na kojima se upotrebljava EES daje se pristup u svrhu ostvarivanja uvida u sljedeće podatke iz jednog ili više dosjea o zahtjevu te iz jednog ili više povezanih dosjea o zahtjevu u skladu s člankom 8. stavkom 4., isključivo u svrhe iz stavka 1. ovog članka:

(a)

informacije o statusu i podatke iz zahtjeva za izdavanje vize ►C3 navedene u članku 9. točkama 2. i 4.; ◄

(b)

fotografije;

(c)

unesene podatke iz članaka 10., 13. i 14. koji se odnose na vizu odnosno vize koje su izdane, poništene ili ukinute, ili vizu odnosno vize čiji je rok valjanosti produljen.

Uz ostvarivanje uvida u podatke u skladu sa stavkom 1. ovog članka tijelo nadležno za obavljanje kontrola na granicama na kojima se upotrebljava EES provjerava identitet osobe usporedbom s podacima u VIS-u ako se pri pretraživanju s pomoću podataka navedenih u stavku 1. ovog članka pokaže da su podaci o osobi zabilježeni u VIS-u, a jedan od sljedećih uvjeta je ispunjen:

(a)

identitet osobe nije moguće provjeriti usporedbom s podacima u EES-u u skladu s člankom 23. stavkom 2. Uredbe (EU) 2017/2226 jer:

nositelj vize još nije registriran u EES-u;

ii.

na dotičnom graničnom prijelazu identitet se provjerava s pomoću otisaka prstiju u skladu s člankom 23. stavkom 2. Uredbe (EU) 2017/2226;

iii.

postoje sumnje u identitet nositelja vize;

iv.

postoji bilo koji drugi razlog;

(b)

identitet osobe moguće je provjeriti usporedbom s podacima u EES-u, no primjenjuje se članak 23. stavak 5. Uredbe (EU) 2017/2226.

Tijela nadležna za obavljanje kontrola na granicama na kojima se upotrebljava EES provjeravaju otiske prstiju nositelja vize usporedbom s otiscima prstiju zabilježenima u VIS-u. Za nositelje viza čije otiske prstiju nije moguće upotrijebiti, pretraživanje iz stavka 1. obavlja se samo s pomoću alfanumeričkih podataka predviđenih stavkom 1.

Za provjeru otisaka prstiju usporedbom s otiscima prstiju u VIS-u kako je predviđeno u stavku 6. nadležno tijelo može iz EES-a pokrenuti pretraživanje u VIS-u.

Ako provjera nositelja vize ili same vize ne bude uspješna ili ako postoji sumnja u identitet nositelja vize ili u vjerodostojnost vize ili putne isprave, propisno ovlašteno osoblje tijela nadležnih za obavljanje kontrola na granicama na kojima se upotrebljava EES ima pristup podacima u skladu s člankom 20. stavcima 1. i 2.

Preuzimanje podataka iz VIS-a radi otvaranja ili ažuriranja bilješke o ulasku/izlasku ili bilješke o odbijanju ulaska nositelja vize u EES-u

Isključivo u svrhu otvaranja ili ažuriranja bilješke o ulasku/izlasku ili bilješke o odbijanju ulaska nositelja vize u EES-u u skladu s člankom 14. stavkom 2. te člancima 16. i 18. Uredbe (EU) 2017/2226, tijelu nadležnom za obavljanje kontrola na granicama na kojima se upotrebljava EES daje se pristup radi preuzimanja iz VIS-a i uvoza u EES podataka pohranjenih u VIS-u koji su navedeni u članku 16. stavku 2. točkama od (c) do (f) te uredbe.

Od datuma početka rada ETIAS-a, kako je utvrđeno u skladu s člankom 88. stavkom 1. Uredbe (EU) 2018/1240, VIS se povezuje s ESP-om kako bi se omogućile automatizirane provjere u skladu s člankom 20., člankom 24. stavkom 6. točkom (c) podtočkom ii. i člankom 54. stavkom 1. točkom (b) te uredbe.

Automatiziranim provjerama u skladu s člankom 20., člankom 24. stavkom 6. točkom (c) podtočkom ii. i člankom 54. stavkom 1. točkom (b) Uredbe (EU) 2018/1240 omogućuju se provjere predviđene člankom 20. te uredbe i naknadne provjere predviđene člancima 22. i 26. te uredbe.

U svrhu provođenja provjera iz članka 20. stavka 2. točke i. Uredbe (EU) 2018/1240, središnji sustav ETIAS-a koristi se ESP-om za usporedbu podataka pohranjenih u ETIAS-u s podacima pohranjenima u VIS-a, u skladu s člankom 11. stavkom 8. te uredbe, s pomoću podataka navedenih u tablici podudaranja utvrđenoj u Prilogu II. ovoj Uredbi.

Radi obavljanja zadaća koje su joj dodijeljene Uredbom (EU) 2018/1240, središnja jedinica ETIAS-a, ima pravo pristupati relevantnim podacima iz VIS-a i pretraživati te podatke u skladu s člankom 11. stavkom 8. te uredbe.

Ako središnja jedinica ETIAS-a provjerom u skladu s člankom 22. Uredbe (EU) 2018/1240 potvrdi podudarnost između podataka zabilježenih u dosjeu zahtjeva u ETIAS-u i podataka iz VIS-a ili ako nakon takve provjere postoji sumnja, primjenjuje se postupak iz članka 26. te uredbe.

Nacionalne jedinice ETIAS-a, kako je navedeno u članku 8. stavku 1. Uredbe (EU) 2018/1240, ostvaruju uvid u VIS upotrebljavajući alfanumeričke podatke jednake onima koji se upotrebljavaju za automatske provjere u skladu s člankom 20., člankom 24. stavkom 6. točkom (c) podtočkom ii. i člankom 54. stavkom 1. točkom (b) te uredbe.

Nacionalne jedinice ETIAS-a imaju privremeni pristup u svrhu ostvarivanja uvida u VIS, u formatu samo za čitanje, radi razmatranja zahtjeva za odobrenje putovanja u skladu s člankom 8. stavkom 2. Uredbe (EU) 2018/1240. Nacionalne jedinice ETIAS-a mogu ostvarivati uvid u podatke iz članaka od 9. do 14. te uredbe.

Nakon što nacionalne jedinice ETIAS-a, kako je navedeno u članku 8. stavku 1. Uredbe (EU) 2018/1240, ostvare uvid u VIS, propisno ovlašteno osoblje nacionalnih jedinica ETIAS-a bilježi samo rezultate uvida u dosjeima zahtjeva u ETIAS-u.

Isključivo u svrhu provjere identiteta imatelja vize i/ili vjerodostojnosti vize i/ili provjere jesu li ispunjeni uvjeti za ulazak, boravak ili boravište na državnom području države članice, tijela nadležna za izvršavanje provjera na državnim područjima država članica jesu li ispunjeni uvjeti za ulazak, boravak ili boravište na državnom području države članice, imaju pristup pretraživanju pomoću broja naljepnice vize u kombinaciji s provjerom otisaka prstiju imatelja vize.

Kod onih imatelja vize čiji se otisci prstiju ne mogu koristiti, pretraživanje se vrši samo pomoću broja naljepnice vize.

Ako se pretraživanjem podataka navedenih u stavku 1. pokaže da su podaci o podnositelju zahtjeva uneseni u VIS, nadležnom tijelu za izdavanje viza daje se pristup korištenju sljedećih podataka iz dosjea i povezanom dosjeu/dosjeima prema članku 8. isključivo u svrhu navedenu u stavku 1:

▼C1

(a)

podataka o statusu i podataka iz zahtjeva za izdavanje viza, navedenih u članku 9. točkama 2. i 4.;

▼B

(b)

fotografija;

(c)

unesenih podataka koji se odnose na vize koje su izdane, poništene, oduzete ili čiji je rok važenja produljen ►M1 ————— ◄ , a koji su navedeni u člancima 10., 13. i 14.

U okolnostima u kojima provjera imatelja vize ili same vize ne bude uspješna, odnosno ako postoji sumnja u identitet imatelja vize, vjerodostojnosti vize i/ili putne isprave, osoblju koje su nadležna tijela propisno ovlastila dozvoljava se pristup podacima u skladu s člankom 20. stavcima 1. i 2.

Upotreba VIS-a prije otvaranja u EES-u osobnih dosjea državljana trećih zemalja koji su izuzeti od obveze posjedovanja vize

Za potrebe provjere toga je li osoba prethodno već registrirana u VIS-u, tijela nadležna za obavljanje kontrola na graničnim prijelazima na vanjskim granicama u skladu s Uredbom (EU) 2016/399 ostvaruju uvid u podatke u VIS-u prije otvaranja u EES-u osobnih dosjea državljana trećih zemalja koji su izuzeti od obveze posjedovanja vize, kako je utvrđeno člankom 17. Uredbe (EU) 2017/2226.

Za potrebe stavka 1. ovog članka, ako se primjenjuje članak 23. stavak 4. Uredbe (EU) 2017/2226, a pri pretraživanju iz članka 27. te uredbe pokaže se da podaci o državljaninu treće zemlje nisu zabilježeni u EES-u, tijelo nadležno za obavljanje kontrola na granicama na kojima se upotrebljava EES ima pristup u svrhu pretraživanja VIS-a upotrebom sljedećih podataka: prezimena (obiteljskog imena); imena ili imenâ (osobnih imena); datuma rođenja; državljanstva ili državljanstava; spola; vrste i broja putne isprave; troslovne oznake zemlje koja je izdala putnu ispravu i datuma isteka valjanosti putne isprave.

Isključivo za potrebe iz stavka 1. ovog članka, nakon što pokrene pretraživanje u EES-u u skladu s člankom 23. stavkom 4. Uredbe (EU) 2017/2226, tijelo nadležno za obavljanje kontrola na granicama na kojima se upotrebljava EES može pokrenuti pretraživanje u VIS-u izravno iz EES-a upotrebom alfanumeričkih podataka predviđenih stavkom 2. ovog članka.

Povrh toga, ako se pri pretraživanju s pomoću podataka navedenih u stavku 2. pokaže da su podaci o državljaninu treće zemlje zabilježeni u VIS-u, tijelo nadležno za obavljanje kontrola na granicama na kojima se upotrebljava EES provjerava otiske prstiju državljanina treće zemlje usporedbom s otiscima prstiju zabilježenima u VIS-u. To tijelo može pokrenuti provjeru iz EES-a. Za državljane trećih zemalja čije otiske prstiju nije moguće upotrijebiti, pretraživanje se obavlja samo s pomoću alfanumeričkih podataka predviđenih stavkom 2.

Ako se pri pretraživanju na temelju podataka navedenih u stavku 2. ovog članka i pri provjeri koja se provodi na temelju stavka 4. ovog članka pokaže da su podaci o osobi zabilježeni u VIS-u, tijelu nadležnom za obavljanje kontrola na granicama na kojima se upotrebljava EES daje se pristup radi ostvarivanja uvida u sljedeće podatke iz dotičnog dosjea o zahtjevu te iz jednog ili više povezanih dosjea o zahtjevu u skladu s člankom 8. stavkom 4., isključivo u svrhe iz stavka 1. ovog članka:

(a)

informacije o statusu i podatke iz zahtjeva za izdavanje vize ►C3 navedene u članku 9. točkama 2. i 4.; ◄

(b)

fotografije;

(c)

unesene podatke iz članaka 10., 13. i 14. koji se odnose na vizu odnosno vize koje su izdane, poništene ili ukinute, ili vizu odnosno vize čiji je rok valjanosti produljen.

Ako provjera predviđena stavkom 4. ili 5. ovog članka ne bude uspješna ili ako postoji sumnja u identitet osobe ili u vjerodostojnost putne isprave, propisno ovlašteno osoblje tijela nadležnih za obavljanje kontrola na granicama na kojima se upotrebljava EES ima pristup podacima u skladu s člankom 20. stavcima 1. i 2. Tijelo nadležno za obavljanje kontrola na granicama na kojima se upotrebljava EES može iz EES-a pokrenuti identifikaciju iz članka 20.

Isključivo za potrebe identifikacije osobe koja je možda prethodno registrirana u VIS-u i koja možda ne ispunjava ili možda više ne ispunjava uvjete za ulazak na državno područje država članica, ili za boravak ili boravište na tom državnom području, tijelima nadležnima za obavljanje kontrola na granicama na kojima se upotrebljava EES ili unutar državnog područja država članica u vezi s ispunjavanjem uvjeta za ulazak na državno područje država članica, ili za boravak ili boravište na tom državnom području, daje se pristup radi pretraživanja VIS-a na temelju otisaka prstiju te osobe.

Tamo gdje nije moguće koristiti otiske prstiju te osobe ili ako pretraživanje na temelju otisaka prstiju ne bude uspješno, pretraživanje se obavlja na temelju podataka iz članka 9. točke 4. podtočke (a) i/ili (c); ovo je pretraživanje moguće izvršiti s podacima iz članka 9. točke 4. podtočke (b).

Ako pretraživanje s podacima navedenim u stavku 1. pokaže da su podaci o imatelju vize uneseni u VIS, nadležnim tijelima daje se pristup korištenju sljedećih podataka iz dosjea kao i povezanih dosjea prema članku 8. stavcima 3. i 4., isključivo u svrhu navedenu u stavku 1.:

(a)

broja zahtjeva, podataka o statusu i nadležnom tijelu kojem je zahtjev podnesen;

▼C1

(b)

podataka iz zahtjeva za izdavanje viza, navedenih u članku 9. točki 4.;

▼B

(c)

fotografija;

(d)

unesenih podataka koji se odnose na vize koje su izdane, poništene, oduzete ili čiji je rok važenja produljen ►M1 ————— ◄ , a koji su navedeni u člancima 10. do 14.

U slučaju kada osoba već posjeduje vizu, nadležnim se tijelima dozvoljava pristup VIS-u prije svega u skladu s člankom 18. ili 19.

Isključivo za svrhu utvrđivanja države članice odgovorne za razmatranje zahtjeva za traženje azila u skladu s člancima 9. i 21. Uredbe (EZ) br. 343/2003, tijela nadležna za odlučivanje o azilu imaju pristup pretraživanju na temelju otisaka prstiju tražitelja azila.

Tamo gdje nije moguće koristiti otiske prstiju tražitelja azila ili ako pretraživanje na temelju otisaka prstiju ne bude uspješno, pretraživanje se obavlja na temelju podataka iz članka 9. točke 4. podtočke (a) i/ili (c); ovo je pretraživanje moguće izvršiti s podacima iz članka 9. točke 4. podtočke (b).

Ako pretraživanje podataka iz stavka 1. pokaže da je viza čija valjanost istječe za najviše šest mjeseci prije zahtjeva za traženje azila i/ili viza čija je valjanost produljena do najviše šest mjeseci prije datuma podnošenja zahtjeva za traženje azila unesena u VIS, nadležnim tijelima za odlučivanje o azilu, isključivo s namjerom iz stavka 1., daje se pristup korištenju sljedećih podataka iz zahtjeva, a što se tiče podataka navedenih u točki (g) o bračnom drugu i djeci, prema članku 8. stavku 4.:

(a)

broja zahtjeva i nadležnog tijela koje je izdalo ili produljilo vizu te je li ju nadležno tijelo izdalo u ime neke druge države članice;

(b)

podataka iz zahtjeva navedenih u članku 9. točki 4. podtočkama (a) i (b);

(c)

vrste vize;

(d)

roka važenja vize;

(e)

trajanja planiranog boravka;

(f)

fotografija;

(g)

podataka iz članka 9. točke 4. podtočaka (a) i (b) i povezanih zahtjeva o bračnom drugu i djeci.

Sukladno stavcima 1. i 2. ovog članka, VIS smiju koristiti samo imenovana nacionalna tijela iz članka 21. stavka 6. Uredbe (EZ) br. 343/2003.

Isključivo za svrhu razmatranja zahtjeva za traženje azila, tijela nadležna za odlučivanje o azilu imaju pristup pretraživanju na temelju otisaka prstiju tražitelja azila u skladu s člankom 21. Uredbe (EZ) br. 343/2003.

Ako pretraživanje podataka iz stavka 1. pokaže da je viza unesena u VIS, nadležna tijela za odlučivanje o pružanju azila imaju pristup, isključivo s ciljem iz stavka 1., korištenju sljedećih podataka o podnositelju zahtjeva iz dosjea, prema članku 8. stavku 3., i povezanih dosjea, a što se tiče podataka navedenih u točki (e) o bračnom drugu i djeci, prema članku 8. stavku 4.:

(a)

broja zahtjeva;

▼C1

(b)

podataka iz zahtjeva navedenih u članku 9. točki 4. podtočkama (a), (b) i (c);

▼B

(c)

fotografija;

(d)

unesenih podataka koji se odnose na svaku izdanu, poništenu, oduzetu vizu ili vizu čija je valjanost produljena ►M1 ————— ◄ , a koji su navedeni u člancima 10., 13. i 14.;

▼C1

(e)

podataka iz članka 9. točke 4. podtočaka (a) i (b) povezanih dosjea o bračnom drugu i djeci.

▼B

Sukladno stavcima 1. i 2. ovog članka, VIS smiju koristiti samo imenovana nacionalna tijela iz članka 21. stavka 6. Uredbe (EZ) br. 343/2003.

UNOŠENJE I UPOTREBA PODATAKA O VIZAMA ZA DUGOTRAJNI BORAVAK I BORAVIŠNIM DOZVOLAMA

18.

Komisija donosi delegirani akt u skladu s člankom 48.a kako bi u priručniku utvrdila postupke i pravila potrebne za upite, provjere i procjene.

Svaki se zahtjev u VIS-u pohranjuje na najviše pet godina, ne dovodeći u pitanje brisanje podataka iz članaka 24. i 25. i vođenje evidencije iz članka 34.

To razdoblje započinje:

(a)

datumom isteka vize, ako se radi o izdanoj vizi;

(b)

novim datumom isteka vize, ako se radi o produljenju vize;

(c)

datumom otvaranja dosjea u VIS-u, ako je zahtjev povučen, zatvoren ili obrada obustavljena;

(d)

datumom odluke tijela nadležnog za izdavanje vize, ako je viza odbijena, poništena , odnosno njen rok ►M1 ————— ◄ ili ako je viza oduzeta.

Nakon isteka roka iz stavka 1., VIS automatski briše dosje i dokumente povezane s tim dosjeom, kako je navedeno u članku 8. stavcima 3. i 4.

Pravo na izmjenu podataka ima samo odgovorna država članica koja ih je proslijedila VIS-u i to ispravljanjem ili brisanjem tih podataka.

Ako država članica posjeduje dokaz kojim bi se dalo naslutiti da su podaci obrađeni u VIS-u netočni ili da su podaci u VIS-u obrađivani u suprotnosti s ovom Uredbom, ona smjesta o tome izvješćuje odgovornu državu članicu. Takva se poruka može prenijeti putem infrastrukture VIS-a.

Odgovorna država članica provjerava dotične podatke i, ako je to potrebno, odmah ih ispravlja ili briše.

U slučaju gdje je podnositelj zahtjeva prije isteka roka iz članka 23. stavka 1. stekao državljanstvo države članice, država članica bez odlaganja briše iz VIS-a dosje i povezane dokumente iz članka 8. stavaka 3. i 4. koji se odnose na podnositelja/podnositeljicu zahtjeva, a koje je ta država članica otvorila.

Svaka država članica bez odlaganja izvješćuje odgovornu(-e) državu(-e) članicu(-e) ako je podnositelj zahtjeva dobio njezino državljanstvo. Takva se poruka može prenijeti putem infrastrukture VIS-a.

Ako je odbijanje vize poništio sud ili žalbeno tijelo, država članica koja je odbila vizu bez odlaganja briše podatke iz članka 12. čim odluka o ukidanju odluke o neizdavanju vize postane pravomoćna.

Nakon prijelaznog roka upravno tijelo („upravno tijelo”), koje se financira iz općeg proračuna Europske unije, odgovorno je za operativno upravljanje središnjim VIS-om i nacionalnim sučeljima. Upravno tijelo jamči, u suradnji s državama članicama, da se u svakom trenutku za središnji VIS i nacionalna sučelja koristi najbolja dostupna tehnologija koja podliježe procjeni troškova i koristi.

Upravno tijelo također je odgovorno za sljedeće zadatke koji se odnose na komunikacijsku infrastrukturu između središnjeg VIS-a i nacionalnih sučelja:

(a)

nadzor;

(b)

sigurnost;

(c)

usklađivanje odnosa između država članica i pružatelja usluga.

Komisija je odgovorna za sve ostale zadatke koji se odnose na komunikacijsku infrastrukturu između središnjeg VIS-a i nacionalnih sučelja, a naročito:

(a)

zadatke koji se odnose na provedbu proračuna;

(b)

nabavu i obnovu;

(c)

ugovorna pitanja.

3.a

Od 30. lipnja 2018. upravno tijelo preuzima odgovornost za zadaće iz stavka 3.

Tijekom prijelaznog razdoblja prije nego što upravno tijelo preuzme svoje odgovornosti, Komisija je odgovorna za operativno upravljanje VIS-om. Komisija može taj zadatak ili zadatke koji se odnose na provedbu proračuna povjeriti nacionalnim tijelima javnog sektora u dvije različite države članice, u skladu s Uredbom Vijeća (EZ, Euratom) br. 1605/2002 od 25. lipnja 2002. o Financijskoj uredbi koja se primjenjuje na opći proračun Europskih zajednica ( 10 ).

Svako nacionalno tijelo javnog sektora iz stavka 4. ispunjava sljedeće izborne kriterije:

(a)

mora pokazati značajno iskustvo u upravljanju opsežnim informacijskim sustavom;

(b)

mora raspolagati stručnim znanjem o radu i sigurnosnim zahtjevima opsežnog informacijskog sustava;

(c)

mora imati dovoljan broj iskusnog osoblja s odgovarajućim stručnim znanjem i jezičnim vještinama potrebnim za rad u okružju međunarodne suradnje, kao što je ono koje zahtijeva VIS;

(d)

mora posjedovati sigurnosnu i posebno prilagođenu opremu koja naročito zajamčuje potporu i neprekinut rad opsežnih IT sustava; i

(e)

djelovati u upravnom okruženju koje mu omogućuje da na prikladan način izvršava zadatke i izbjegava sukobe interesa.

Prije bilo kojeg delegiranja zadataka iz stavka 4. te u redovitim vremenskim razdobljima nakon toga, Komisija izvješćuje Europski parlament i Vijeće o uvjetima delegiranja zadataka, njihovom točnom opsegu i organima kojima se zadaci delegiraju.

Ako Komisija u skladu sa stavkom 4. delegira svoju odgovornost tijekom prijelaznog razdoblja, ona osigurava da se tim delegiranjem zadataka poštuju ograničenja postavljena institucionalnim sustavom utvrđenim u Ugovoru. Ona naročito osigurava da delegiranje posla ne šteti niti jednom važećem nadzornom mehanizmu u okviru zakonodavstva Zajednice, bilo da se radi o Sudu, Revizorskom sudu ili europskom nadzorniku za zaštitu podataka.

Operativno upravljanje VIS-om sastoji se od svih zadataka u skladu s ovom Uredbom, potrebnih za 24-satni rad VIS-a sedam dana u tjednu, naročito što se tiče rada na održavanju i tehničkog razvoja koji su neophodni radi zajamčivanja rada sustava na zadovoljavajućoj razini, a posebno u smislu vremena koje je konzularnim predstavništvima potrebno za istraživanje središnje baze podataka, a koje bi trebalo biti što je moguće kraće.

Ne dovodeći u pitanje članak 17. Pravilnika o osoblju za dužnosnike Europskih zajednica, donesenog Uredbom (EEZ, Euratom, EZUČ) br. 259/68 ( 11 ), upravno tijelo primjenjuje odgovarajuća pravila čuvanja profesionalne tajne ili drugih ekvivalentnih obveza povjerljivosti na cjelokupno osoblje koje mora raditi s podacima u VIS-u. Ova se obveza nastavlja primjenjivati i nakon što takvo osoblje napusti radno mjesto ili zaposlenje, ali i po prestanku njihovih aktivnosti.

Glavni središnji VIS, koji obavlja tehnički nadzor i administrativne poslove, nalazi se u Strasbourgu (Francuska), a sigurnosna kopija središnjeg VIS-a, koji može jamčiti sve funkcije glavnog središnjeg VIS-a u slučaju pada sustava, nalazi se u mjestu Sankt Johann im Pongau (Austrija).

VIS je povezan s nacionalnim sustavom svake države članice preko sučelja dotične države članice.

Svaka država članica imenuje nacionalno nadležno tijelo koje nadležnim tijelima iz članka 6. stavaka 1. i 2. pruža pristup VIS-u i povezuje to nacionalno tijelo s nacionalnim sučeljem.

Svaka država članica pridržava se automatskih postupaka obrade podataka.

Svaka je država članica odgovorna za:

(a)

razvoj nacionalnog sustava i/ili njegovu prilagodbu VIS-u u skladu s člankom 2. stavkom 2. Odluke 2004/512/EZ;

(b)

organizaciju, upravljanje, rad i održavanje svog nacionalnog sustava;

(c)

upravljanje i dogovore vezane uz pristup propisno ovlaštenom osoblju nadležnih nacionalnih tijela VIS-u u skladu s ovom Uredbom te za uspostavljanje i redovito ažuriranje popisa takvog osoblja i njihovog profila;

(d)

pokrivanje troškova koji nastaju pri održavanju nacionalnog sustava i troškova njihovog povezivanja s nacionalnim sučeljima, uključujući troškove ulaganja i operativne troškove komunikacijske infrastrukture između nacionalnog sučelja i nacionalnog sustava.

Prije no što postane ovlašteno za obradu podataka pohranjenih u VIS-u, osoblje nadležnih tijela, koja imaju pravo pristupa VIS-u, obučava se na odgovarajući način o pravilima sigurnosti i zaštite podataka te se informira o svim relevantnim kaznenim djelima i sankcijama.

Svaka država članica osigurava zakonitu obradu podataka, a naročito da samo propisno ovlašteno osoblje ima pristup podacima koji se obrađuju u VIS-u pri izvršavanju svojih zadataka u skladu s ovom Uredbom. Odgovorna država članica naročito jamči:

(a)

zakonito prikupljanje podataka;

(b)

zakonit prijenos podataka u VIS;

(c)

točnost i ažuriranost podataka kada se prenesu u VIS.

Upravno tijelo jamči da upravljanje VIS-om teče u skladu s ovom Uredbom i njezinim provedbenim propisima iz članka 45. stavka 2. Upravno tijelo naročito:

(a)

poduzima potrebne mjere da bi zajamčilo zaštitu središnjeg VIS-a i komunikacijske infrastrukture između središnjeg VIS-a i nacionalnih sučelja, ne dovodeći u pitanje odgovornosti svake države članice;

(b)

osigurava da samo propisno ovlašteno osoblje ima pristup podacima koji se obrađuju u VIS-u pri izvršavanju zadataka upravnog tijela u skladu s ovom Uredbom.

2.a

Komisija donosi provedbene akte radi utvrđivanja i razvoja mehanizma i postupaka za provedbu provjere kvalitete te odgovarajućih zahtjeva u pogledu usklađenosti s kvalitetom podataka. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 49. stavka 2.

Upravno tijelo obavješćuje Europski parlament, Vijeće i Komisiju o mjerama koje poduzima u skladu sa stavkom 2.

Komisija donosi provedbene akte kako bi utvrdila specifikaciju tih standarda kvalitete. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 49. stavka 2.

Podaci preuzeti iz VIS-a mogu se čuvati u nacionalnim datotekama samo ako je to potrebno u pojedinačnim slučajevima u skladu s namjenom VIS-a i s mjerodavnim zakonskim propisima, uključujući one koji se odnose na zaštitu podataka, ali ne dulje nego što je potrebno u tom pojedinačnom slučaju.

Stavak 1. ne dovodi u pitanje pravo države članice da u svojim nacionalnim datotekama čuva podatke koje je ta država članica unijela u VIS.

Svako korištenje podataka koje nije u skladu sa stavcima 1. i 2. smatra se zloporabom prema nacionalnom pravu svake države članice.

Podaci obrađeni u VIS-u u skladu s ovom Uredbom ne prenose se ni stavljaju na raspolaganje trećoj zemlji ili međunarodnoj organizaciji.

Odstupajući od stavka 1., podaci iz članka 9. točke 4. podtočaka (a), (b), (c), (k) i (m) mogu se u pojedinačnim slučajevima, kada je to potrebno radi dokazivanja identiteta državljana treće zemlje, uključujući i radi vraćanja, prenositi ili staviti na raspolaganje trećoj zemlji ili međunarodnoj organizaciji koja se nalazi na popisu u Prilogu, samo kada su ispunjeni sljedeći uvjeti:

▼B

(a)

Komisija je donijela odluku o odgovarajućoj zaštiti osobnih podataka u toj trećoj zemlji u skladu s člankom 25. stavkom 6. Direktive 95/46/EZ ili je na snazi sporazum o ponovnom prihvatu između Zajednice i te treće zemlje ili se primjenjuju odredbe članka 26. stavka 1. točke (d) Direktive 95/46/EZ;

(b)

treća zemlja ili međunarodna organizacija suglasna je s tim da koristi podatke samo u svrhu za koju su ti podaci dostavljeni;

(c)

podaci su preneseni ili stavljeni na raspolaganje u skladu s mjerodavnim odredbama prava Zajednice, naročito sporazuma o ponovnom prihvatu te nacionalnog prava države članice koja je podatke prenijela ili ih stavila na raspolaganje, uključujući i zakonske odredbe koje su od važnosti za sigurnost i zaštitu podataka; i

(d)

država članica koja je unijela podatke u VIS dala je svoju suglasnost.

Takvo prenošenje osobnih podataka trećim zemljama ili međunarodnim organizacijama ne dovodi u pitanje prava izbjeglica i osoba koje traže međunarodnu zaštitu, naročito što se tiče zabrane vraćanja (non refoulement).

Odgovorna država članica jamči sigurnost podataka prije i tijekom prijenosa do nacionalnog sučelja. Svaka država članica osigurava sigurnost podataka koje ona primi iz VIS-a.

Svaka država članica u odnosu na svoj nacionalni sustav donosi potrebne mjere, uključujući sigurnosni plan, da bi:

(a)

fizički zaštitila podatke, između ostalog i izradila plan mjera zaštite ključne infrastrukture za slučaj nepredvidivih događaja;

(b)

zabranila neovlaštenim osobama pristup nacionalnim objektima, u kojima država članica provodi djelatnosti u skladu s namjenom VIS-a (kontrola pri ulasku u objekte);

(c)

spriječila neovlašteno čitanje, umnožavanje, izmjene ili brisanje nositelja podataka (nadzor nad nositeljima podataka);

(d)

spriječila neovlašten unos podataka i neovlašteno pregledavanje, izmjene ili brisanje pohranjenih osobnih podataka (nadzor nad pohranjenim podacima);

(e)

spriječila neovlaštenu obradu podataka u VIS-u i svaku neovlaštenu promjenu ili brisanje podataka obrađenih u VIS-u (nadzor nad unosom podataka);

(f)

osigurala da osobe ovlaštene za pristup VIS-u imaju pristup samo onim podacima koje pokriva njihovo ovlaštenje, i to putem pojedinačnih i jedinstvenih korisničkih identiteta i tajnih načina pristupa (nadzor nad pristupom podacima);

(g)

osigurala da sva nadležna tijela koja imaju pravo pristupa VIS-u izrade profile koji opisuju funkciju i odgovornost osoba koje su ovlaštene za pristup podacima, unos, ažuriranje, brisanje i pretraživanje podataka te da te profile bez odlaganja stave na raspolaganje nacionalnim nadzornim tijelima iz članka 41. na njihov zahtjev (profili osoblja);

(h)

osigurala da je moguće provjeriti i utvrditi kojim je tijelima dozvoljen prijenos podataka uz korištenje opreme za priopćavanje podataka (nadzor nad priopćavanjem);

(i)

osigurala da je moguće provjeriti i utvrditi koji su podaci obrađeni u VIS-u, kada, tko ih je obradio i s kojom namjenom (nadzor nad bilježenjem podataka);

(j)

spriječila neovlašteno čitanje, umnožavanje, izmjene ili brisanje osobnih podataka tijekom prijenosa osobnih podataka u VIS ili iz njega za vrijeme prijenosa nositelja podataka, naročito uz pomoć odgovarajućih tehnika šifriranja (nadzor nad prijenosom);

(k)

pratila učinkovitost sigurnosnih mjera iz ovog stavka i poduzela potrebne organizacijske mjere koje se odnose na unutarnju kontrolu da bi zajamčila sukladnost s ovom Uredbom (interna revizija).

Upravno tijelo poduzima potrebne mjere radi postizanja ciljeva utvrđenih u stavku 2., a koji se tiču rada VIS-a, uključujući i donošenje sigurnosnog plana.

Svaka osoba ili država članica koja je pretrpjela štetu zbog nezakonitih postupaka obrade ili bilo kojeg drugog čina koji nije u skladu s ovom Uredbom ima pravo na odštetu od države članice odgovorne za pretrpljenu štetu. Ta se država članica, u cijelosti ili dijelom, izuzima od svoje odgovornosti ako dokaže da nije odgovorna za događaj koji je doveo do nastanka štete.

Ako neka država članica ne ispuni svoje obveze prema ovoj Uredbi i time nanese štetu VIS-u, ta se država članica smatra odgovornom za takvu štetu, ako i u mjeri u kojoj upravno tijelo ili neka druga država članica nisu poduzele razumne mjere radi sprečavanja nastanka štete ili svođenja njezinih posljedica na najmanju mjeru.

Zahtjevi za odštetu upućeni državi članici zbog štete iz stavaka 1. i 2. podliježu odredbama nacionalnog prava tužene države članice.

Svaka država članica i upravno tijelo vode evidenciju o svim postupcima obrade podataka u okviru VIS-a. U toj se evidenciji navodi:

(a)

svrha pristupa iz članka 6. stavka 1. i članaka od 15. do 22.;

(b)

datum i vrijeme;

(c)

vrsta prenesenih podataka kako je navedeno u člancima od 9. do 14.;

(d)

vrsta podataka upotrijebljenih za ispitivanje kako je navedeno u članku 15. stavku 2., članku 17., članku 18. stavcima 1. i 6., članku 19. stavku 1., članku 19.a stavcima 2. i 4., članku 20. stavku 1., članku 21. stavku 1. i članku 22. stavku 1.; i

(e)

naziv tijela koje unosi ili preuzima podatke.

Povrh toga, svaka država članica vodi evidenciju o osoblju koje je propisno ovlašteno unositi ili preuzimati podatke.

1.a

Kad je riječ o postupcima navedenima u članku 17.a, svaki se postupak obrade podataka u VIS-u i EES-u evidentira u skladu s ovim člankom i člankom 46. Uredbe (EU) 2017/2226.

Takva se evidencija može koristiti samo za kontrolu zaštite podataka u okviru dozvoljenih načina obrade podataka i osiguravanja njihove sigurnosti. Evidencija se zaštićuje odgovarajućim mjerama protiv neovlaštenog pristupa te briše godinu dana od isteka roka čuvanja podataka iz članka 23. stavka 1., ako ista nije potrebna za nadzor postupaka koji su već započeli.

O svakom postupku obrade podataka provedenom unutar VIS-a i ETIAS-a u skladu s člankom 20., člankom 24. stavkom 6. točkom (c) podtočkom ii. i člankom 54. stavkom 1. točkom (b) Uredbe (EU) 2018/1240 vodi se evidencija u skladu s člankom 34. ove Uredbe i člankom 69. Uredbe (EU) 2018/1240.

Države članice osigurava da svako nadležno tijelo koje je ovlašteno za pristup podacima u VIS-u poduzima mjere potrebne za usklađivanje s ovom Uredbom te surađuje, ako je to potrebno, s nacionalnim nadzornim tijelom.

Države članice poduzimaju potrebne mjere da bi zajamčile kažnjivost svake zloporabe podataka unesenih u VIS, uključujući administrativne i/ili kaznene sankcije u skladu s nacionalnim pravom, a koje su učinkovite, proporcionalne i koje odgovaraju od daljnjih počinjenja istih.

Na obradu osobnih podataka koju u skladu s ovom Uredbom provode Agencija za europsku graničnu i obalnu stražu i agencija eu-LISA primjenjuje se Uredba (EU) 2018/1725.

Uredba (EU) 2016/679 primjenjuje se na obradu osobnih podataka koju pri izvršavanju svojih zadataka u skladu s ovom Uredbom provode tijela nadležna za vize, granice, azil i imigraciju.

Direktiva (EU) 2016/680 primjenjuje se na obradu osobnih podataka pohranjenih u VIS-u, uključujući pristup imenovanih tijela država članica u skladu s poglavljem III.b ove Uredbe tim podacima u svrhe iz tog poglavlja.

Uredba (EU) 2016/794 primjenjuje se na obradu osobnih podataka koju provodi Europol u skladu s ovom Uredbom.

Ne dovodeći u pitanje pravo na informacije iz članaka 15. i 16. Uredbe (EU) 2018/1725, članaka 13. i 14. Uredbe (EU) 2016/679 i članka 13. Direktive (EU) 2016/680, odgovorna država članica obavješćuje podnositelje zahtjeva i osobe iz članka 9. točke (4) podtočke (f) ove Uredbe o sljedećem:

(a)

identitetu voditelja obrade iz članka 29. stavka 4., uključujući podatke za kontakt voditelja obrade;

▼C1

(b)

namjenama zbog kojih se podaci obrađuju unutar VIS-a;

▼M5

(c)

kategorijama primatelja podataka, uključujući tijela iz članka 22.l i Europol;

(ca)

činjenici da države članice i Europol mogu pristupiti VIS-u za potrebe izvršavanja zakonodavstva;

▼C1

(d)

rokovima čuvanja podataka;

(e)

da je prikupljanje podataka za obradu zahtjeva obvezno;

▼M5

(ea)

činjenici da se osobni podaci pohranjeni u VIS-u mogu prenositi trećoj zemlji ili međunarodnoj organizaciji u skladu s člankom 31. ove Uredbe te državama članicama u skladu s Odlukom Vijeća (EU) 2017/1908 ( 12 );

▼M5

(f)

postojanju prava da se zatraži pristup podacima koji se na njih odnose, prava da se zatraži ispravak netočnih podataka o njima, da se dopune nepotpuni osobni podaci koji se na njih odnose, da se nezakonito obrađeni osobni podaci o njima izbrišu ili da se njihova obrada ograniči, kao i prava na primanje informacija o postupcima za ostvarivanje tih prava, uključujući podatke za kontakt nadzornih tijela ili, ako je to primjenjivo, Europskog nadzornika za zaštitu podataka, koji primaju pritužbe u vezi sa zaštitom osobnih podataka.

Pri prikupljanju podataka, prikaza lica i otisaka prstiju kako je navedeno u člancima 9. i 22.a informacije iz stavka 1. ovog članka pružaju se podnositelju zahtjeva u pisanom, sažetom, transparentnom, razumljivom i lako dostupnom obliku, uz upotrebu jasnog i jednostavnog jezika. Djecu se obavješćuje na način koji je primjeren njihovoj dobi, među ostalim i upotrebom vizualnih alata kako bi se objasnio postupak uzimanja otisaka prstiju.

Podaci iz stavka 1. dostavljaju se osobama iz članka 9. točke 4. podtočke (f) na obrascima koje potpisuju osobe koje pružaju dokaz o pozivu, jamstvu i smještaju.

Ako ne postoji takav obrazac koji su potpisale navedene osobe, te se informacije pružaju u skladu s člankom 14. Uredbe (EU) 2016/679.

Pravo na pristup osobnim podacima, njihov ispravak, dopunu i brisanje te pravo na ograničavanje obrade osobnih podataka

Kako bi ostvarila svoja prava iz članaka od 15. do 18. Uredbe (EU) 2016/679, svaka osoba ima pravo biti obaviještena o podacima zabilježenima u VIS-u koji se na nju odnose i o državi članici koja ih je unijela u VIS. Država članica koja primi zahtjev razmatra ga i odgovara na njega što prije, a najkasnije u roku od mjesec dana od primitka zahtjeva.

Svaka osoba može zatražiti da se isprave netočni podaci koji se na nju odnose te da se izbrišu podaci koji su nezakonito zabilježeni.

Ako je zahtjev upućen odgovornoj državi članici i ako se utvrdi da su podaci iz VIS-a činjenično netočni ili nezakonito zabilježeni, odgovorna država članica u skladu s člankom 24. stavkom 3. bez odgode ispravlja ili briše te podatke u VIS-u, a najkasnije u roku od mjesec dana od primitka zahtjeva. Odgovorna država članica u pisanom obliku bez odgode potvrđuje dotičnoj osobi da je poduzela radnje za ispravak ili brisanje podataka koji se na nju odnose.

Ako je zahtjev upućen državi članici koja nije odgovorna država članica, tijela države članice kojoj je zahtjev upućen stupaju u kontakt s tijelima odgovorne države članice u roku od sedam dana. Odgovorna država članica postupa u skladu s drugim podstavkom ovog stavka. Država članica koja je stupila u kontakt s tijelom odgovorne države članice obavješćuje dotičnu osobu o tome da je njezin zahtjev proslijeđen, o tome kojoj državi članici je proslijeđen i o daljnjem postupku.

Ako se odgovorna država članica ne slaže s tvrdnjom da su podaci zabilježeni u VIS-u činjenično netočni ili da su nezakonito uneseni, ona bez odgode donosi administrativnu odluku kojom se u pisanom obliku dotičnoj osobi objašnjava zbog čega odgovorna država članica ne namjerava ispraviti ili izbrisati podatke koji se odnose na tu osobu.

Administrativnom odlukom iz stavka 3. dotičnoj osobi pružaju se i informacije o mogućnosti osporavanja te odluke i, prema potrebi, informacije o tome kako podnijeti tužbu ili pritužbu nadležnim tijelima ili sudovima te informacije o svakoj pomoći koja je dostupna toj osobi, među ostalim i o pomoći nadležnih nadzornih tijela.

Svaki zahtjev podnesen u skladu sa stavkom 1. ili 2. mora sadržavati potrebne informacije za identificiranje dotične osobe. Te se informacije upotrebljavaju isključivo kako bi se omogućilo ostvarivanje prava iz stavka 1. ili stavka 2.

Odgovorna država članica vodi evidenciju u obliku pisanog dokumenta o podnošenju zahtjeva kako je navedeno u stavku 1. ili stavku 2. i načinu njegova rješavanja. Taj dokument ona stavlja na raspolaganje nadležnim nadzornim tijelima bez odgode, a najkasnije sedam dana nakon odluke o ispravku ili brisanju podataka iz stavka 2. drugog podstavka ili nakon administrativne odluke iz stavka 3.

Odstupajući od stavaka od 1. do 6. ovog članka i samo u pogledu podataka sadržanih u obrazloženim mišljenjima koja su zabilježena u VIS-u u skladu s člankom 9.e stavkom 6., člankom 9.g stavkom 6. i člankom 22.b stavcima 14. i 16., kao rezultat upitâ u skladu s člancima 9.a i 22.b država članica donosi odluku o nepružanju informacija dotičnoj osobi, u cijelosti ili djelomično, u skladu s nacionalnim pravom ili pravom Unije, u mjeri i trajanju u kojima takvo djelomično ili potpuno ograničenje čini nužnu i razmjernu mjeru u demokratskom društvu, uzimajući u obzir temeljna prava i legitimne interese dotične osobe kako bi se:

(a)

izbjeglo ometanje službenih ili pravnih ispitivanja, istraga ili postupaka;

(b)

izbjeglo nanošenje štete sprečavanju, otkrivanju, istrazi ili progonu kaznenih djela ili izvršavanju kaznenih sankcija;

(c)

zaštitila javna sigurnost;

(d)

zaštitila nacionalna sigurnost; ili

(e)

zaštitila prava i slobode drugih.

U slučajevima iz prvog podstavka države članice bez nepotrebne odgode u pisanom obliku obavješćuju dotičnu osobu o svim odbijanjima ili ograničavanjima pristupa te o razlozima za odbijanje ili ograničavanje. Takve se informacije mogu izostaviti ako bi se njihovim pružanjem doveo u pitanje bilo koji od razloga navedenih u prvom podstavku točkama od (a) do (e). Država članica obavješćuje dotičnu osobu o mogućnosti podnošenja pritužbe nadzornom tijelu ili primjene pravnog sredstva.

Država članica dokumentira činjenične ili pravne razloge na kojima se temelji odluka da se dotičnoj osobi ne pruže informacije. Te se informacije stavljaju na raspolaganje nadzornim tijelima.

U takvim slučajevima dotična osoba može ostvariti svoja prava i putem nadležnih nadzornih tijela.

Nadležna tijela država članica aktivno surađuju radi izvršavanja prava utvrđenih u članku 38.

U svakoj državi članici nadzorno tijelo iz članka 51. stavka 1. Uredbe (EU) 2016/679 na zahtjev pruža pomoć i savjetuje ispitanika o ostvarivanju njegovih prava na ispravak, dopunu ili brisanje osobnih podataka koji se na njega odnose ili na ograničavanje obrade takvih podataka u skladu s Uredbom (EU) 2016/679.

U svrhu ostvarivanja ciljeva iz prvog podstavka nadzorno tijelo odgovorne države članice surađuje s nadzornim tijelom države članice kojoj je zahtjev podnesen.

Ne dovodeći u pitanje članke 77. i 79. Uredbe (EU) 2016/679, svaka osoba ima pravo podnijeti tužbu ili pritužbu nadležnim tijelima ili sudovima u državi članici koja je odbila pravo na pristup podacima koji se na tu osobu odnose ili pravo na njihov ispravak, dopunu ili brisanje, predviđeno u članku 38. i članku 39. stavku 2. ove Uredbe. Pravo na podnošenje takve tužbe ili pritužbe također se primjenjuje ako na zahtjeve za pristup, ispravak, dopunu ili brisanje nije odgovoreno u rokovima predviđenima u članku 38. ili ako ih voditelj obrade podataka nikada nije obradio.

Pomoć nadzornog tijela iz članka 51. stavka 1. Uredbe (EU) 2016/679 ostaje dostupna tijekom cijelog postupka.

Svaka država članica osigurava da nadzorno tijelo iz članka 51. stavka 1. Uredbe (EU) 2016/679 neovisno prati zakonitost obrade osobnih podataka u skladu s ovom Uredbom, koju provodi dotična država članica.

Nadzorno tijelo iz članka 41. stavka 1. Direktive (EU) 2016/680 prati zakonitost obrade osobnih podataka koju provode države članice u skladu s poglavljem III.b, uključujući pristup država članica osobnim podacima i njihov prijenos u VIS i iz njega.

Nadzorno tijelo iz članka 51. stavka 1. Uredbe (EU) 2016/679 osigurava da se revizija postupaka obrade podataka koje obavljaju odgovorna nacionalna tijela provodi u skladu s relevantnim međunarodnim revizijskim standardima najmanje svake četiri godine. Rezultate revizije moguće je uzeti u obzir u evaluacijama koje se provode u okviru mehanizma uspostavljenog Uredbom Vijeća (EU) br. 1053/2013 ( 13 ). Nadzorno tijelo iz članka 51. stavka 1. Uredbe (EU) 2016/679 svake godine objavljuje informacije o broju zahtjeva za ispravak, dopunu ili brisanje podataka, ili za ograničavanje njihove obrade, o radnjama poduzetima nakon toga i broju ispravaka, dopuna i brisanja podataka te ograničavanja obrade podataka provedenih slijedom zahtjevâ dotičnih osoba.

Države članice osiguravaju da njihova nadzorna tijela imaju dostatne resurse za ispunjavanje zadataka koji su im povjereni u skladu s ovom Uredbom te da imaju pristup savjetima osoba koje imaju dovoljno znanja o biometrijskim podacima.

Države članice dostavljaju sve informacije koje zatraže nadzorna tijela, a posebno im pružaju informacije o aktivnostima koje se provode u skladu s njihovim odgovornostima u okviru ove Uredbe. Države članice nadzornim tijelima odobravaju pristup svojoj evidenciji te im u svakom trenutku omogućuju pristup svim svojim prostorima povezanima s VIS-om.

Europski nadzornik za zaštitu podataka odgovoran je za praćenje aktivnosti obrade osobnih podataka koje u skladu s ovom Uredbom provode agencija eu-LISA, Europol i Agencija za europsku graničnu i obalnu stražu i za osiguravanje toga da se takve aktivnosti provode u skladu s ovom Uredbom i Uredbom (EU) 2018/1725 ili, u pogledu Europola, s Uredbom (EU) 2016/794.

Europski nadzornik za zaštitu podataka osigurava da se revizija aktivnosti obrade osobnih podataka agencije eu-LISA provodi u skladu s relevantnim međunarodnim revizijskim standardima najmanje svake četiri godine. Izvješće o toj reviziji šalje se Europskom parlamentu, Vijeću, agenciji eu-LISA, Komisiji i nadzornim tijelima. Agencija eu-LISA ima mogućnost davanja primjedbi prije usvajanja izvješćâ.

Agencija eu-LISA dostavlja informacije koje je zatražio Europski nadzornik za zaštitu podataka, daje mu pristup svim dokumentima i svojoj evidenciji kako je navedeno u člancima 22.s, 34. i 45.c te u svakom trenutku Europskom nadzorniku za zaštitu podataka omogućuje pristup svim svojim prostorima.

Nadzorna tijela i Europski nadzornik za zaštitu podataka, svaki djelujući u okviru svojih nadležnosti, aktivno surađuju u okviru svojih odgovornosti kako bi osigurali koordiniran nadzor nad VIS-om i nacionalnim sustavima.

Europski nadzornik za zaštitu podataka i nadzorna tijela razmjenjuju relevantne informacije, pomažu si međusobno u provođenju revizija i inspekcija, razmatraju sve poteškoće pri tumačenju ili primjeni ove Uredbe, procjenjuju probleme koji nastaju pri obavljanju neovisnog nadzora ili pri ostvarivanju pravâ ispitanika, sastavljaju usklađene prijedloge za zajednička rješenja svih problema te prema potrebi promiču osviještenost o pravima na zaštitu podataka.

Za potrebe stavka 2. nadzorna tijela i Europski nadzornik za zaštitu podataka sastaju se najmanje dvaput godišnje u okviru Europskog odbora za zaštitu podataka. Europski odbor za zaštitu podataka snosi troškove tih sastanaka i zadužen je za njihovu organizaciju. Poslovnik se donosi na prvom sastanku. Daljnje metode rada razvijaju se zajednički prema potrebi.

Europski odbor za zaštitu podataka svake dvije godine šalje zajedničko izvješće o aktivnostima poduzetima u skladu s ovim člankom Europskom parlamentu, Vijeću, Komisiji, Europolu, Agenciji za europsku graničnu i obalnu stražu te agenciji eu-LISA. To izvješće uključuje poglavlje o svakoj državi članici koje je pripremilo nadzorno tijelo te države članice.

Komisija donosi provedbene akte radi utvrđivanja mjera potrebnih za razvoj središnjeg sustava VIS-a, NUI-ja u svakoj državi članici i komunikacijske infrastrukture između središnjeg sustava VIS-a i NUI-ja u pogledu sljedećeg:

(a)

oblikovanja fizičke arhitekture središnjeg sustava VIS-a, uključujući njegovu komunikacijsku mrežu;

(b)

tehničkih aspekata koji utječu na zaštitu osobnih podataka;

(c)

tehničkih aspekata koji imaju ozbiljne financijske posljedice na proračune država članica ili koji imaju ozbiljne tehničke posljedice za nacionalne sustave;

(d)

razvoja sigurnosnih zahtjeva, uključujući biometrijske aspekte.

Komisija donosi provedbene akte radi utvrđivanja mjera potrebnih za tehničku provedbu funkcionalnosti središnjeg sustava VIS-a, a posebno:

(a)

za unos podataka i povezivanje zahtjevâ u skladu s člankom 8., člancima od 10. do 14., člankom 22.a i člancima od 22.c do 22.f;

(b)

za pristup podacima u skladu s člankom 15., člancima od 18. do 22., člancima od 22.g do 22.k, člancima od 22.n do 22.r i člancima 45.e i 45.f;

(c)

za ispravljanje, brisanje i prethodno brisanje podataka u skladu s člancima 23., 24. i 25.;

(d)

za vođenje evidencije i pristup evidenciji u skladu s člankom 34.;

(e)

za mehanizam savjetovanja i postupke iz članka 16.;

(f)

za pristup podacima u svrhu izvješćivanja i statistike u skladu s člankom 45.a.

Komisija donosi provedbene akte radi utvrđivanja tehničkih specifikacija za kvalitetu, razlučivost i upotrebu otisaka prstiju i prikaza lica za biometrijsku provjeru i identifikaciju u VIS-u.

Provedbeni akti iz stavaka 1., 2. i 3. ovog članka donose se u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 49. stavka 2.

Komisija donosi provedbene akte radi utvrđivanja detaljnih pravila o uvjetima funkcioniranja portala za prijevoznike te primjenjiva pravila o zaštiti podataka i sigurnosti. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 49. stavka 2.

Komisija donosi provedbene akte radi utvrđivanja sustava za autentifikaciju za prijevoznike. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 49. stavka 2.

Rezervni postupci u slučaju da prijevoznici iz tehničkih razloga ne mogu pristupiti podacima

Komisija donosi provedbeni akt radi utvrđivanja pojedinosti rezervnih postupaka u slučaju da prijevoznici tehnički ne mogu pristupiti podacima. Taj se provedbeni akt donosi u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 49. stavka 2.

Savjetodavni mehanizmi iz članka 16. zamjenjuju Schengensku savjetodavnu mrežu od datuma koji je utvrđen u skladu s postupkom iz članka 49. stavka 3. kada sve te države članice, koje se na dan stupanja na snagu ove Uredbe koriste Schengenskom savjetodavnom mrežom, notificiraju zakonske i tehničke mjere za uporabu VIS-a u svrhu savjetovanja između središnjih tijela nadležnih za izdavanje viza o zahtjevima za vize u skladu s člankom 17. stavkom 2. Schengenske konvencije.

Svaka država članica obavješćuje Komisiju da je obavila sve potrebne tehničke i zakonske mjere za prijenos podataka iz članka 5. stavka 1. u središnji VIS putem nacionalnog sučelja.

Komisija određuje datum početka rada VIS-a, kada:

(a)

se donesu mjere iz članka 45. stavka 2.;

(b)

Komisija proglasi uspješno okončanje opsežnog testiranja VIS-a koje zajednički provode Komisija i države članice;

(c)

države članice nakon provjere tehničkih mjera obavijeste Komisiju da su obavile sve potrebne tehničke i zakonske mjere prikupljanja i prijenosa podataka iz članka 5. stavka 1. u VIS za sve zahtjeve iz prve regije, utvrđene u skladu sa stavkom 4., uključujući i mjere za prikupljanje i/ili prijenos podataka u ime neke druge države članice.

Komisija izvješćuje Europski parlament o rezultatima provedenog testiranja u skladu sa stavkom 1. točkom (b).

U svakoj drugoj regiji Komisija određuje datum od kojeg prijenos podataka iz članka 5. stavka 1. postaje obveznim nakon što države članice obavijeste Komisiju da su provele potrebne tehničke i zakonske mjere za prikupljanje i prijenos podataka iz članka 5. stavka 1. u VIS za sve zahtjeve u dotičnoj regiji, uključujući i mjere za prikupljanje i/ili prijenos podataka u ime neke druge države članice. Svaka država članica može započeti s aktivnostima i prije tog datuma, čim obavijesti Komisiju da je poduzela potrebne tehničke i zakonske mjere za prikupljanje i prijenos najmanje onih podataka u VIS koji su navedeni u članku 5. stavku 1. točkama (a) i (b).

Regije iz stavaka 1. i 3. utvrđuju se u skladu s postupkom iz članka 49. stavka 3. Kriteriji za utvrđivanje tih regija predstavljaju rizik nezakonitog useljenja, opasnost po unutarnju sigurnost države članice i izvedivost prikupljanja biometričkih podataka sa svih lokacija u toj regiji.

Komisija objavljuje datume početka rada u svakoj regiji u Službenom listu Europske unije.

Niti jedna država članica ne smije koristiti podatke koje je druga država članica prenijela u VIS prije nego što ista ili druga država članica koja predstavlja tu državu članicu ne započne unositi podatke u skladu sa stavcima 1. i 3.

Ovlast za donošenje delegiranih akata dodjeljuje se Komisiji podložno uvjetima utvrđenima u ovom članku.

Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka 9., članka 9.h stavka 2., članka 9.j stavka 2. i članka 22.b stavka 18. dodjeljuje se Komisiji na razdoblje od pet godina počevši od 2. kolovoza 2021. Komisija izrađuje izvješće o delegiranju ovlasti najkasnije devet mjeseci prije kraja razdoblja od pet godina. Delegiranje ovlasti prešutno se produljuje za razdoblja jednakog trajanja, osim ako se Europski parlament ili Vijeće tom produljenju usprotive najkasnije tri mjeseca prije kraja svakog razdoblja.

Europski parlament ili Vijeće u svakom trenutku mogu opozvati delegiranje ovlasti iz članka 9., članka 9.h stavka 2., članka 9.j stavka 2. i članka 22.b stavka 18. Odlukom o opozivu prekida se delegiranje ovlasti koje je u njoj navedeno. Opoziv počinje proizvoditi učinke sljedećeg dana od dana objave spomenute odluke u Službenom listu Europske unije ili na kasniji dan naveden u spomenutoj odluci. On ne utječe na valjanost delegiranih akata koji su već na snazi.

Prije donošenja delegiranog akta Komisija se savjetuje sa stručnjacima koje je imenovala svaka država članica u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016.

Čim donese delegirani akt, Komisija ga istodobno priopćuje Europskom parlamentu i Vijeću.

Delegirani akt donesen na temelju članka 9., članka 9.h stavka 2., članka 9.j stavka 2. ili članka 22.b stavka 18. stupa na snagu samo ako ni Europski parlament ni Vijeće u roku od dva mjeseca od priopćenja tog akta Europskom parlamentu i Vijeću na njega ne podnesu prigovor ili ako su prije isteka tog roka i Europski parlament i Vijeće obavijestili Komisiju da neće podnijeti prigovore. Taj se rok produljuje za dva mjeseca na inicijativu Europskog parlamenta ili Vijeća.

Komisiji pomaže odbor osnovan člankom 68. stavkom 1. Uredbe (EU) 2017/2226. Navedeni odbor je odbor u smislu Uredbe (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća ( 14 ).

Pri upućivanju na ovaj stavak primjenjuje se članak 5. Uredbe (EU) br. 182/2011.

Upravno tijelo jamči uspostavu postupaka za nadzor rada VIS-a s obzirom na postizanje ciljeva koji se odnose na rezultate, isplativost, sigurnost i kakvoću usluga.

Za namjene tehničkog održavanja upravno tijelo ima pristup potrebnim podacima koji se odnose na djelatnosti obrade koje se provode u VIS-u.

Dvije godine nakon što VIS započne s radom i svake dvije godine nakon toga, upravno tijelo podnosi Europskom parlamentu, Vijeću i Komisiji izvješće o tehničkom funkcioniranju VIS-a, uključujući i njegovu sigurnost.

Tri godine nakon što VIS započne s radom i svake četiri godine nakon toga, Komisija provodi cjelovito ocjenjivanje VIS-a. To cjelovito ocjenjivanje uključuje pregled postignutih rezultata s obzirom na ciljeve te procjenu važenja temeljnih načela, primjene ove Uredbe s obzirom na VIS, sigurnost VIS-a, primjene odredbi iz članka 31. i svih učinaka na budući rad. Komisija prosljeđuje ocjenu Europskom parlamentu i Vijeću.

Državama članicama na raspolaganje se stavlja tehničko rješenje kako bi se olakšalo prikupljanje tih podataka u skladu s poglavljem III.b u svrhu proizvodnje statističkih podataka iz ovog stavka. Komisija provedbenim aktima donosi specifikacije tehničkog rješenja. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 49. stavka 2.

Prije isteka rokova navedenih u članku 18. stavku 2. Komisija izvješćuje o tehničkom napretku u vezi s korištenjem otisaka prstiju na vanjskim granicama i učincima istog na trajanje pretraživanja uz pomoć broja naljepnice vize u kombinaciji s provjerom otisaka prstiju imatelja vize, uključujući i to podrazumijeva li očekivano trajanje takvog pretraživanja i predugo čekanje na graničnim prijelazima. Na temelju te ocjene, Europski parlament i Vijeće mogu pozvati Komisiju da se, ako to bude potrebno, na odgovarajući način izmijeni ova Uredba.

Države članice dostavljaju upravnom tijelu i Komisiji potrebne podatke za sastavljanje izvješća iz stavaka 3., 4. i 5.

Upravno tijelo Komisiji dostavlja podatke potrebne za provođenje cjelovitog ocjenjivanja iz stavka 4.

Tijekom prijelaznog razdoblja prije nego što upravno tijelo preuzme svoje odgovornosti, Komisija je odgovorna za izradu i podnošenje izvješća iz stavka 3.

Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Ova se Uredba primjenjuje od datuma iz članka 48. stavka 1.

Članci 26., 27., 32., 45., 48. stavci 1., 2. i 4. te članak 49. primjenjuju se od 2. rujna 2008.

Tijekom prijelaznog razdoblja iz članka 26. stavka 4. pod upućivanjem na upravno tijelo u ovoj Uredbi podrazumijeva se upućivanje na Komisiju.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama u skladu s Ugovorom o osnivanju Europske zajednice.

Podaci iz članka 17. stavka 2. Uredbe (EU) 2018/1240 koje šalje središnji sustav ETIAS-a	Podudarajući podaci iz VIS-a iz članka 9. stavka 4. ove Uredbe s kojima se uspoređuju podaci iz ETIAS-a
prezime	prezimena (obiteljsko ime)
prezime pri rođenju	prezime pri rođenju (bivše obiteljsko ime ili imena);
ime (imena)	ime (imena)
datum rođenja	datum rođenja
mjesto rođenja	mjesto rođenja
zemlja rođenja	zemlja rođenja
spol	spol
trenutačno državljanstvo	trenutačno državljanstvo ili državljanstva i državljanstvo pri rođenju
druga državljanstva (ako ih ima)	sadašnje državljanstvo ili državljanstva i državljanstvo pri rođenju
vrsta putne isprave	vrsta putne isprave
broj putne isprave	broj putne isprave
zemlja koja je izdala putnu ispravu	zemlja koja je izdala putnu ispravu

( 1 ) Uredba (EU) 2019/817 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. svibnja 2019. o uspostavi okvira za interoperabilnost informacijskih sustava EU-a u području granica i viza i izmjeni uredaba (EZ) br. 767/2008, (EU) 2016/399, (EU) 2017/2226, (EU) 2018/1240, (EU) 2018/1726, i (EU) 2018/1861 Europskog parlamenta i Vijeća te odluka Vijeća 2004/512/EZ i 2008/633/PUP (SL L 135, 22.5.2019., str. 27.).

( 5 ) SL L 81, 21.3.2001., str. 1. Uredba kako je zadnje izmijenjena Uredbom (EZ) br. 1932/2006 (SL L 405, 30.12.2006., str. 23.).

( 7 ) Direktiva 2004/38/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 29. travnja 2004. o pravu građana Unije i članova njihovih obitelji slobodno se kretati i boraviti na državnom području država članica, o izmjeni Uredbe (EEZ) br. 1612/68 i stavljanju izvan snage direktiva 64/221/EEZ, 68/360/EEZ, 72/194/EEZ, 73/148/EEZ, 75/34/EEZ, 75/35/EEZ, 90/364/EEZ, 90/365/EEZ i 93/96/EEZ (SL L 158, 30.4.2004., str. 77.).

( 8 ) Uredba (EU) 2017/2226 Europskog parlamenta i Vijeća od 30. studenoga 2017. o uspostavi sustava ulaska/izlaska (EES) za registraciju podataka o ulasku i izlasku te podataka o odbijanju ulaska za državljane trećih zemalja koji prelaze vanjske granice država članica i određivanju uvjeta za pristup EES-u za potrebe izvršavanja zakonodavstva te o izmjeni Konvencije o provedbi Schengenskog sporazuma i uredbi (EZ) br. 767/2008 i (EU) br. 1077/2011 (SL L 327, 9.12.2017., str. 20).

( 9 ) Uredba (EU) 2016/399 Europskog parlamenta i Vijeća od 9. ožujka 2016. o Zakoniku Unije o pravilima kojima se uređuje kretanje osoba preko granica (Zakonik o schengenskim granicama) (SL L 77, 23.3.2016., str. 1.).

( 10 ) SL L 248, 16.9.2002., str. 1. Uredba kako je zadnje izmijenjena Uredbom (EZ) br. 1525/2007 (SL L 343, 27.12.2007., str. 9.).

( 11 ) SL L 56, 4.3.1968., str. 1. Uredba kako je zadnje izmijenjena Uredbom (EZ, Euratom) br. 337/2007 (SL L 90, 30.3.2007., str. 1.).

( 12 ) Odluka Vijeća (EU) 2017/1908 od 12. listopada 2017. o provedbi određenih odredaba schengenske pravne stečevine koje se odnose na vizni informacijski sustav u Republici Bugarskoj i Rumunjskoj (SL L 269, 19.10.2017., str. 39.).

( 13 ) Uredba Vijeća (EU) br. 1053/2013 od 7. listopada 2013. o uspostavi mehanizma evaluacije i praćenja za provjeru primjene schengenske pravne stečevine i stavljanju izvan snage Odluke Izvršnog odbora od 16. rujna 1998. o uspostavi Stalnog odbora za ocjenu i provedbu Schengena (SL L 295, 6.11.2013., str. 27.).

( 14 ) Uredba (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. veljače 2011. o utvrđivanju pravila i općih načela u vezi s mehanizmima nadzora država članica nad izvršavanjem provedbenih ovlasti Komisije (SL L 55, 28.2.2011., str. 13.).


		br.	stranica	datum
►M1	UREDBA (EZ) br. 810/2009 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA od 13. srpnja 2009.	L 243	1	15.9.2009
►M2	UREDBA (EU) br. 610/2013 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA od 26. lipnja 2013.	L 182	1	29.6.2013
►M3	UREDBA (EU) 2017/2226 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA od 30. studenoga 2017.	L 327	20	9.12.2017
►M4	UREDBA (EU) 2019/817 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA od 20. svibnja 2019.	L 135	27	22.5.2019
►M5	UREDBA (EU) 2021/1134 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA od 7. srpnja 2021.	L 248	11	13.7.2021
►M6	UREDBA (EU) 2021/1152 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA od 7. srpnja 2021.	L 249	15	14.7.2021

►C1	Ispravak, L 284, 12.11.2018, 39 (br. 767/2008)
C2	Ispravak, L 284, 12.11.2018, 38 (br. 810/2009)
►C3	Ispravak, L 117, 3.5.2019, 13 (2017/2226)