02008D0376 — HR — 25.07.2021 — 002.001

Ovaj je tekst namijenjen isključivo dokumentiranju i nema pravni učinak. Institucije Unije nisu odgovorne za njegov sadržaj. Vjerodostojne inačice relevantnih akata, uključujući njihove preambule, one su koje su objavljene u Službenom listu Europske unije i dostupne u EUR-Lexu. Tim službenim tekstovima može se izravno pristupiti putem poveznica sadržanih u ovom dokumentu.

►B	ODLUKA VIJEĆA od 29. travnja 2008. o usvajanju istraživačkog programa Istraživačkog fonda za ugljen i čelik i o višegodišnjim tehničkim smjernicama za taj program (2008/376/EZ) ( L 130 20.5.2008, 7)

Koju je izmijenila:


		br.	stranica	datum
►M1	ODLUKA VIJEĆA (EU) 2017/955 od 29. svibnja 2017.	L 144	17	7.6.2017
►M2	ODLUKA VIJEĆA (EU) 2021/1094 od 28. lipnja 2021.	L 236	69	5.7.2021

▼B

ODLUKA VIJEĆA

od 29. travnja 2008.

o usvajanju istraživačkog programa Istraživačkog fonda za ugljen i čelik i o višegodišnjim tehničkim smjernicama za taj program

(2008/376/EZ)

POGLAVLJE I.

OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Predmet

Ovom Odlukom predviđa se usvajanje istraživačkog programa Istraživačkog fonda za ugljen i čelik i utvrđuju se višegodišnje tehničke smjernice za provedbu tog programa.

POGLAVLJE II.

ISTRAŽIVAČKI PROGRAM ISTRAŽIVAČKOG FONDA ZA UGLJEN I ČELIK

ODJELJAK 1.

Usvajanje istraživačkog programa

Članak 2.

Usvajanje

Ovim se usvaja istraživački program Istraživačkog fonda za ugljen i čelik (dalje u tekstu: „istraživački program”).

▼M2

Istraživačkim se programom podupiru suradnička istraživanja u sektorima ugljena i čelika. Njime se također podupiru projekti u području naprednih tehnologija koje dovode do proizvodnje čelika s gotovo nultim emisijama ugljika te istraživački projekti za upravljanje pravednom tranzicijom zatvorenih rudnika ugljena ili onih koji su u postupku zatvaranja i povezanom infrastrukturom u skladu s mehanizmom za pravednu tranziciju i člankom 4. stavkom 2. Odluke 2003/76/EZ. Istraživački program u skladu je s političkim, znanstvenim i tehnološkim ciljevima Unije te se njime nadopunjuju aktivnosti koje se provode u državama članicama i unutar postojećeg Unijinog okvirnog programa za istraživanje, tehnološki razvoj i demonstracijske aktivnosti („istraživački okvirni program”).

▼B

Potiče se koordinacija, komplementarnost i sinergija između tih programa te razmjena informacija između projekata koji se financiraju iz istraživačkog programa i onih koji se financiraju iz istraživačkog okvirnog programa.

Istraživački program podržava istraživačke aktivnosti usmjerene na ciljeve koji su određeni za ugljen u odjeljku 3. i za čelik u odjeljku 4.

ODJELJAK 2.

Definicije za ugljen i čelik

Članak 3.

Definicije

Za potrebe ove Odluke primjenjuju se sljedeće definicije:

Ugljen znači jedno od sljedećeg:

(a)

kameni ugljen, uključujući visoko i srednje kvalitetan „A” ugljen (pod-bitumenski ugljen) kako je određeno u međunarodnom sustavu kodifikacije ugljena Gospodarske komisije UN-a za Europu;

(b)

briket kamenog ugljena;

(c)

koks i polukoks dobiven iz kamenog ugljena;

(d)

lignit, uključujući i nisko kvalitetne „C” ugljene (ili orto-lignite) i nisko kvalitetne „B” ugljene (ili meta-lignite) kako je određeno u gore navedenoj kodifikaciji;

(e)

briketi lignita,

(f)

koks i polukoks dobiven iz lignita;

(g)

ulje od škriljca.

Čelik znači jedno od sljedećeg:

(a)

sirovine za proizvodnju željeza i čelika, kao što su željezna rudača, spužvasto željezo i željezni otpad;

(b)

sirovo željezo (uključujući vrući metal) i ferolegure;

(c)

kruti i poluproizvodi od željeza, običnog čelika ili posebnog čelika (uključujući proizvode za ponovnu upotrebu i ponovno valjanje), kao što je tekući čelik lijevan kontinuiranim lijevanjem ili na drugi način, i poluproizvodi kao što su kovano željezo, poluge, šipke, oplate i trake;

(d)

vruće valjani proizvoda od željeza, obični čelik ili posebni čelik (obloženi ili neobloženi proizvodi, osim čeličnih odljevaka, kovina i proizvoda metalurgije praha), kao što su tračnice, konstrukcije metalnih ploča, strukturni oblici, šipke, žice, ploče i univerzalne ploče, trake i limovi, kružne i četvrtaste cijevi;

(e)

krajnji proizvodi od željeza, običnog čelika ili posebnog čelika (obloženog ili neobloženog), kao što su hladno valjane trake i ploče i električne ploče;

(f)

proizvodi prvostupanjske prerade čelika koji mogu poboljšati konkurentan položaj gore navedenih proizvoda od željeza i čelika, kao što su cjevasti proizvodi, vučeni proizvodi i polirani proizvodi, hladno valjani i hladno oblikovani proizvodi.

ODJELJAK 3.

Istraživački ciljevi za ugljen

▼M2

Članak 4.

Podupiranje pravedne tranzicije sektora ugljena i rudarskih regija

Istraživačkim projektima podupire se prijelaz na klimatski neutralno gospodarstvo Unije do 2050. s ciljem podupiranja postupnog ukidanja fosilnih goriva, razvoja zamjenskih aktivnosti na području nekadašnjih rudnika te radi sprečavanja ili rješavanja štete u okolišu od rudnika u postupku zatvaranja, zatvorenih rudnika i njihove okoline. Projekti su posebno usmjereni na:

(a)

razvoj i ispitivanje tehnologija za hvatanje, upotrebu i skladištenje ugljikova dioksida;

(b)

upotrebu geotermalne energije na području nekadašnjih rudnika;

(c)

neenergetsku upotrebu i proizvodnju sirovina od rudarskog otpada i ostataka iz zatvorenih rudnika ugljena ili onih u postupku zatvaranja, pri čemu se na odgovarajući način osigurava da je njihov učinak na klimu, okoliš i zdravlje minimiziran i manji u odnosu na alternativna rješenja;

(d)

prenamjenu nekadašnjih rudnika ugljena i lignita te infrastrukture povezane s ugljenom, uključujući usluge napajanja električnom energijom, u skladu s klimatski neutralnom i okolišno prihvatljivom tranzicijom;

(e)

promicanje razvoja učinkovitih programa za prekvalifikaciju i usavršavanje radnika na koje je utjecalo postupno ukidanje ugljena, što uključuje istraživanja u području osposobljavanja i prekvalifikacije radnika koji su bili ili jesu zaposleni u sektoru ugljena.

Posebna pozornost posvećuje se učvršćivanju europskog vodstva u upravljanju tranzicijom zatvorenih rudnika i infrastrukturom povezanom s ugljenom s pomoću tehnoloških i netehnoloških rješenja, uz istodobno podupiranje tehnološkog i netehnološkog prijenosa. Istraživačke aktivnosti s tim ciljevima moraju donijeti konkretne koristi za klimu i okoliš u skladu s ciljem klimatske neutralnosti do 2050.

Članak 5.

Poboljšanje zdravlja i sigurnosti

U projektima koji obuhvaćaju aktivnosti iz članaka 4. i 6 u obzir se uzimaju pitanja povezana sa sigurnošću u rudnicima ugljena u postupku zatvaranja i zatvorenim rudnicima ugljena u cilju poboljšanja radnih uvjeta, sigurnosti i zdravlja na radu te pitanja u vezi s okolišem koja su štetna za zdravlje.

Istraživački projekti usmjereni su na bolesti povezane s rudarskim aktivnostima u cilju poboljšanja zdravlja ljudi koji žive u rudarskim regijama u tranziciji. Istraživačkim projektima osiguravaju se i zaštitne mjere pri zatvaranju rudnika i u već zatvorenim rudnicima.

Članak 6.

Minimiziranje učinaka rudnika ugljena u tranziciji na okoliš

Istraživačkim projektima nastoje se minimizirati učinci rudnika ugljena u postupku zatvaranja i zatvorenih rudnika na atmosferu, vodu i tla. Istraživanje je usmjereno na očuvanje i obnovu prirodnih resursa za buduće naraštaje i na minimiziranje učinka rudnika ugljena u postupku zatvaranja i zatvorenih rudnika na okoliš.

Prednost se daje projektima kojima se predviđa jedan od sljedećih aspekata ili više njih:

(a)

nove i poboljšane tehnologije za sprečavanje onečišćenja okoliša (uključujući atmosfere, zemljišta, tla i voda), uključujući istjecanje metana, koje uzrokuju rudnici ugljena u postupku zatvaranja, zatvoreni rudnici i njihova okolina;

(b)

hvatanje, sprečavanje i minimiziranje emisija stakleničkih plinova, osobito metana, iz ležišta ugljena u postupku zatvaranja;

(c)

upravljanje rudarskim otpadom, filterskom prašinom i proizvodima desumporizacije, prema potrebi zajedno s drugim oblicima otpada, iz rudnika ugljena u postupku zatvaranja i zatvorenih rudnika ugljena te njihova ponovna upotreba;

(d)

sanacija nagomilanog otpada i industrijska upotreba ostataka iz proizvodnje i potrošnje ugljena u rudarskim regijama u tranziciji;

(e)

zaštita razina vode i pročišćavanje drenažnih voda rudnika;

(f)

obnova okoliša nekadašnjih postrojenja ili postrojenja koja su u postupku zatvaranja, a u kojima se upotrebljavao ugljen, i njihove okoline, osobito vode, zemljišta, tla i bioraznolikosti;

(g)

zaštita površinske infrastrukture od kratkoročnih i dugoročnih učinaka slijeganja i pomicanja tla.

▼M2 —————

▼B

ODJELJAK 4.

Istraživački ciljevi za čelik

▼M2

Članak 8.

Novi, održivi i niskougljični postupci proizvodnje i završne obrade čelika

Cilj je istraživanja i tehnološkog razvoja razviti, demonstrirati i unaprijediti postupke proizvodnje čelika s gotovo nultim emisijama ugljika radi povećanja kvalitete proizvoda i produktivnosti. Znatno smanjenje emisija, potrošnje energije, ugljičnog otiska i drugih učinaka na okoliš te očuvanje resursa sastavni su dio aktivnosti kojima se teži. Istraživački projekti bave se jednim od sljedećih područja ili više njih:

(a)

novim i poboljšanim revolucionarnim postupcima i aktivnostima proizvodnje željeza i čelika s gotovo nultim emisijama ugljika, pri čemu se posebna pozornost posvećuje izravnom izbjegavanju ugljika ili pametnoj upotrebi ugljika, ili oboma;

(b)

optimizacijom načinâ dobivanja čelika i njegovih lanaca prerade (uključujući redukciju i pred-redukciju željezne rude, proizvodnju željeza i čelika, postupke utemeljene na taljenju recikliranog otpada, sekundarnu metalurgiju, lijevanje, aktivnosti valjanja, završne obrade i vanjskog oblaganja) putem instrumentacije, otkrivanja svojstava polugotovih i gotovih proizvoda, modeliranja, kontrole i automatizacije, uključujući digitalizaciju, primjenu velikih količina podataka, umjetnu inteligenciju ili bilo koju drugu naprednu tehnologiju;

(c)

integracijom načinâ dobivanja čelika i učinkovitošću procesa u proizvodnji čelika s gotovo nultim emisijama ugljika;

(d)

održavanjem i pouzdanošću alata za proizvodnju čelika;

(e)

tehnikama za povećanje mogućnosti recikliranja, sâmog recikliranja i ponovne upotrebe čelika te razvojem kružnoga gospodarstva;

(f)

tehnikama za povećanje energetske učinkovitosti proizvodnje čelika prikupljanjem otpadne topline, sprečavanjem gubitka energije, hibridnim tehnikama grijanja i rješenjima za upravljanje energijom;

(g)

inovativnim tehnologijama i rješenjima za postupke proizvodnje željeza i čelika kojima se potiču međusektorske djelatnosti, demonstracijski projekti koji uključuju proizvodnju energije s nultom stopom emisija ugljika ili kojima se doprinosi gospodarstvu utemeljenom na čistom vodiku.

Članak 9.

Napredni razredi čelika i njegove primjene

Istraživanje i tehnološki razvoj usmjereni su na ispunjavanje zahtjeva korisnika čelika povezanih s razvojem novih proizvoda s gotovo nultim emisija ugljika te na stvaranje novih tržišnih prilika uz istodobno smanjenje emisija i učinaka na okoliš. U kontekstu tehnologija iz članka 8. istraživački projekti bave se jednim od sljedećih područja ili više njih u cilju uvođenja održivih postupaka proizvodnje čelika s gotovo nultim emisijama ugljika u Uniju:

(a)

novim naprednim razredima čelika;

(b)

poboljšanjem svojstava čelika kao što su mehanička i fizikalna svojstva, prikladnost za daljnju preradu te prikladnost za razne primjene i razne uvjete rada;

(c)

produljenjem vijeka trajanja, posebno putem poboljšanja otpornosti čelikâ i čeličnih konstrukcija na toplinu i koroziju, mehanički i toplinski zamor i druge učinke smanjenja kvalitete;

(d)

prediktivnim simulacijskim modelima mikrostruktura, mehaničkih svojstava i proizvodnih procesa;

(e)

tehnologijama povezanima s oblikovanjem, zavarivanjem i spajanjem čelika i drugih materijala;

(f)

normizacijom metoda ispitivanja i evaluacije;

(g)

čelikom visokih performansi za primjene kao što su mobilnost, uključujući održivost, metode ekološkog dizajna, naknadnu ugradnju, lagani dizajn i sigurnosna rješenja.

Članak 10.

Očuvanje resursa, zaštita okoliša i kružno gospodarstvo

Očuvanje resursa i ekosustava, prijelaz na kružno gospodarstvo i pitanja sigurnosti sastavni su dio rada u području istraživanja i tehnološkog razvoja u okviru proizvodnje i upotrebe čelika. Istraživački projekti bave se jednim od sljedećih područja ili više njih:

(a)

tehnikama recikliranja zastarjelog čelika i nusproizvoda iz različitih izvora te poboljšanjem kvalitete čeličnog otpada;

(b)

obradom otpada i oporabom vrijednih sekundarnih sirovina, uključujući trosku, unutar i izvan čeličana;

(c)

kontrolom onečišćenja i zaštitom okoliša na radnome mjestu i u čeličani te oko njih (plinovitim, krutim ili tekućim emisijama, upravljanjem vodama, bukom, mirisima, prašinom itd.);

(d)

izradom razreda kvalitete čelika i dizajnom konstrukcija za lakše sakupljanje čelika radi recikliranja ili ponovne upotrebe;

(e)

upotrebom procesnih plinova i uklanjanjem emisija otpadnih plinova iz proizvodnje čelika;

(f)

procjenom i razmatranjem životnog ciklusa u proizvodnji i upotrebi čelika.

▼M2

Članak 10.a

Upravljanje radnom snagom i uvjeti rada

Istraživački projekti bave se jednim od sljedećih područja ili više njih:

(a)

razvojem i širenjem kompetencija kako bi se održao korak s novim postupcima proizvodnje čelika s gotovo nultim emisijama ugljika, kao što je digitalizacija, te kako bi se obuhvatilo načelo cjeloživotnog učenja;

(b)

poboljšanjem radnih uvjeta, uključujući zdravlje, sigurnost i ergonomiju na radnome mjestu i oko njega.

▼B

POGLAVLJE III.

VIŠEGODIŠNJE TEHNIČKE SMJERNICE

ODJELJAK 1.

Sudjelovanje

Članak 11.

Države članice

Poduzetnici, javna tijela, istraživačke organizacije ili institucije visokog ili srednjeg obrazovanja ili druge pravne osobe, uključujući fizičke osobe, osnovani na teritoriju države članice mogu sudjelovati u Istraživačkom programu i podnijeti zahtjev za financijsku pomoć, pod uvjetom da namjeravaju provesti aktivnosti ITR-a ili da mogu značajno doprinijeti takvoj aktivnosti.

Članak 12.

Zemlje kandidatkinje

Poduzeća, javna tijela, istraživačke organizacije ili institucije visokog ili srednjeg obrazovanja ili druge pravne osobe, uključujući fizičke osobe, u zemljama kandidatkinjama imaju pravo sudjelovanja bez primanja financijskog doprinosa u okviru Istraživačkog programa, osim ako je drukčije predviđeno prema važećim europskim sporazumima i njihovim dodatnim protokolima i u odlukama vijeća za pridruživanje.

Članak 13.

Treće zemlje

Poduzeća, javna tijela, istraživačke organizacije ili institucije visokog ili srednjeg obrazovanja ili druge pravne osobe, uključujući fizičke osobe, iz trećih zemalja imaju pravo sudjelovanja na temelju pojedinačnih projekata bez primanja financijskog doprinosa u okviru Istraživačkog programa, pod uvjetom da je takvo sudjelovanje u interesu Zajednice.

ODJELJAK 2.

Prihvatljive aktivnosti

Članak 14.

Istraživački projekti

Istraživački projekt namijenjen je za ispitivanje ili eksperimentalni rad s ciljem stjecanja daljnjeg znanja za lakše postizanje specifičnih praktičnih ciljeva, kao što su stvaranje ili razvoj proizvoda, proizvodnih procesa odnosno usluga.

Članak 15.

Pilot projekti

Pilot projekt karakterizira izgradnja, rad i razvoj instalacije ili značajnog dijela instalacije na odgovarajućoj razini i prikladno korištenje velikih komponenti s ciljem ispitivanja mogućnosti za praktično korištenje teorijskih ili laboratorijskih rezultata i/ili povećanja pouzdanosti tehničkih i ekonomskih podataka potrebnih za napredak na demonstracijskoj razini, te u određenim slučajevima na industrijskoj i/ili komercijalnoj razini.

Članak 16.

Demonstracijski projekti

Demonstracijski projekt karakterizira izgradnja i/ili rad instalacije industrijskih razmjera ili njenog značajnog dijela s ciljem objedinjavanja svih tehničkih i ekonomskih podataka kako bi se nastavilo s industrijskom i/ili komercijalnom eksploatacijom tehnologije uz najmanji mogući rizik.

Članak 17.

Prateće mjere

Prateće mjere odnose se na promicanje uporabe stečenog znanja ili na organizaciju namjenskih radionica ili konferencija u vezi s projektima ili prioritetima Istraživačkog programa.

▼M2

Članak 17.a

Europska partnerstva

Dio istraživačkog programa, odnosno istraživanja u području revolucionarnih tehnologija za smanjenje emisija CO2 u sektoru industrije čelika, može se provesti putem suprogramiranih europskih partnerstava uspostavljenih u skladu s pravilima iz članka 10. i Priloga III. Uredbe(EU) 2021/695 Europskog parlamenta i Vijeća ( 1 ).

Za potrebe ovog članka suprogramirano europsko partnerstvo znači inicijativu u čiju su se pripremu rano uključile države članice i u okviru koje se Unija i njezini privatni ili javni partneri ili oboje (kao što su industrija, sveučilišta, istraživačke organizacije, tijela koja pružaju javne usluge na lokalnoj, regionalnoj, nacionalnoj ili međunarodnoj razini te organizacije civilnog društva, uključujući zaklade i nevladine organizacije) obvezuju zajednički podupirati razvoj i provedbu programa istraživačkih aktivnosti. Suprogramirana europska partnerstva uspostavljaju se na temelju memorandumâ o razumijevanju ili ugovornih aranžmana između Komisije i navedenih privatnih ili javnih partnera ili oba u kojima se utvrđuju ciljevi partnerstva, povezane obveze za partnerske financijske doprinose ili doprinose u naravi, ili oba, ključni pokazatelji uspješnosti i učinka te rezultati koje treba ostvariti. U njih je uključeno i utvrđivanje komplementarnih istraživačkih aktivnosti koje provode partneri i koje se provode u okviru istraživačkog programa.

U okviru suprogramiranih europskih partnerstava istraživačkim programom može se pružiti financiranje aktivnosti prihvatljivih na temelju ovog odjeljka, u obliku predviđenom na temelju članka 30. Osim toga, njime se može pružiti financiranje u obliku nagrada.

Financiranje za aktivnosti na temelju ovog odjeljka u skladu je s namjenskim pozivima na podnošenje prijedloga iz članka 25. stavaka 2. i 3.

▼B

Članak 18.

Potporna i pripremna djelovanja

Potporna i pripremna djelovanja se odnose na pouzdano i učinkovito upravljanje Istraživačkim programom, kao što je evaluacija i odabir prijedloga kako je navedeno u člancima 27. i 28., periodično praćenje i procjena iz članka 38., studije, grupiranje ili umrežavanje srodnih projekata koji se financiraju u okviru Istraživačkog programa.

Komisija može, kada to smatra prikladnim, imenovati neovisne i visoko kvalificirane stručnjake da pomognu oko potpornih i pripremnih djelovanja.

ODJELJAK 3.

Upravljanje istraživačkim programom

Članak 19.

Upravljanje

Istraživačkim programom upravlja Komisija. Pomažu joj Odbor za ugljen i čelik, savjetodavne skupine za ugljen i čelik i tehničke skupine za ugljen i čelik.

Članak 20.

Osnivanje savjetodavnih skupina za ugljen i čelik

Savjetodavne skupine za ugljen i čelik (dalje u tekstu „savjetodavne skupine”) neovisne su tehničke savjetodavne skupine.

▼M1

Članak 21.

Zadaće savjetodavnih skupina

Za pitanja ITR-a koja se odnose na ugljen i čelik svaka savjetodavna skupina savjetuje Komisiju o sljedećem:

(a)

sveukupnom razvoju Istraživačkog programa, informacijskom paketu, kako je naveden u članku 25. stavku 3., i budućim smjernicama;

(b)

usklađenosti i mogućem dupliciranju s drugim programima ITR-a na razini Unije i na nacionalnoj razini;

(c)

utvrđivanju vodećih načela za praćenje projekata ITR-a;

(d)

relevantnosti rada koji se obavlja na pojedinim projektima;

(e)

ciljevima istraživanja Istraživačkog programa navedenima u odjeljcima 3. i 4. poglavlja II.;

(f)

godišnjim prioritetnim ciljevima navedenima u informacijskom paketu i, kada je to prikladno, prioritetnim ciljevima za namjenske pozive za podnošenje prijedloga kako je navedeno u članku 25. stavku 2.;

(g)

pripremi priručnika za vrednovanje i odabir ITR djelovanja, kako je navedeno u člancima 27. i 28.;

(h)

pravilima, postupcima i učinkovitosti povezanima s vrednovanjem prijedloga za ITR djelovanja;

(i)

broju, nadležnosti i organizaciji tehničkih skupina iz članka 24.;

(j)

sastavljanju namjenskih poziva za podnošenje prijedloga kako je navedeno u članku 25. stavku 2.;

(k)

drugim mjerama kada to zatraži Komisija.

Članak 22.

Sastav savjetodavnih skupina

Svaka savjetodavna skupina sastavljena je u skladu s tablicama iz Priloga. Članovi savjetodavnih skupina pojedinci su koje imenuje Komisija kako bi zastupali zajednički interes dionika. Ne predstavljaju pojedinačne dionike, već izražavaju mišljenje zajedničko različitim organizacijama dionika.

Imenuju se na razdoblje od 42 mjeseca. Članove koji više ne mogu uspješno doprinositi raspravama skupine, koji daju ostavku, ili koji nakon prestanka njihove dužnosti otkriju one podatke koji su obuhvaćeni obvezom čuvanja poslovne tajne, a osobito podatke o poduzećima, njihovim poslovnim odnosima ili troškovima, više se ne poziva na sudjelovanje na sastancima savjetodavnih skupina te ih se može zamijeniti za ostatak njihova mandata.

Članovi savjetodavnih skupina odabiru se među stručnjacima sa stručnim znanjem iz područja navedenih u poglavlju II. odjeljcima 3. i 4. koji su odgovorili na javne pozive na podnošenje prijava. Ti se stručnjaci mogu imenovati i na temelju prijedloga koje su iznijeli subjekti iz tablica u Prilogu ili države članice.

Moraju biti aktivni u dotičnom području i svjesni prioriteta industrije.

Komisija nastoji osigurati visoku razinu stručnosti u svakoj savjetodavnoj skupini kao i uravnoteženu zastupljenost relevantnih područja stručnosti i područja od interesa te, koliko je to moguće, uravnoteženu rodnu i geografsku zastupljenost, uzimajući u obzir posebne zadaće savjetodavnih skupina, vrstu potrebnog stručnog znanja i ishod postupka odabira stručnjaka.

▼B

Članak 23.

Sastanci savjetodavnih skupina

Komisija organizira i predsjedava sastancima savjetodavnih skupina, a također osigurava tajništvo.

Ako je potrebno, predsjednik može zatražiti glasovanje članova. Svaki član ima pravo na jedan glas. Predsjednik može pozvati gostujuće stručnjake ili promatrače da sudjeluju na sastancima kada je to prikladno. Gostujući stručnjaci i promatrači nemaju pravo glasa.

Ako je potrebno savjetodavne skupine održavaju zajedničke sastanke, na primjer radi pružanja savjeta o pitanjima od značaja za sektore ugljena i čelika.

▼M1

Članak 24.

Osnivanje i zadaće tehničkih skupina za ugljen i čelik

Tehničke skupine za ugljen i čelik („tehničke skupine”) podupiru Komisiju u praćenju istraživačkih projekata i pilot-projekata ili demonstracijskih projekata.

Članove tehničkih skupina imenuje u njihovo vlastito ime Komisija.

Članove koji više ne mogu uspješno doprinositi raspravama skupine, koji daju ostavku, ili koji nakon prestanka njihove dužnosti otkriju one podatke koji su obuhvaćeni obvezom čuvanja poslovne tajne, a osobito podatke o poduzećima, njihovim poslovnim odnosima ili troškovima, više se ne poziva na sudjelovanje na sastancima tehničkih skupina.

Članovi tehničkih skupina odabiru se među stručnjacima sa stručnim znanjem iz strategije istraživanja, upravljanja ili proizvodnje u područjima iz poglavlja II. odjeljaka 3. i 4. koji su odgovorili na javne pozive za podnošenje prijava.

Oni moraju biti aktivni u predmetnom području i biti odgovorni za strategiju istraživanja, upravljanje ili proizvodnju u povezanim sektorima.

Komisija u svakoj tehničkoj skupini nastoji osigurati visoku razinu stručnosti, uravnoteženu zastupljenost relevantnih područja stručnosti, te, koliko je to moguće, uravnoteženu rodnu i geografsku zastupljenost, uzimajući u obzir posebne zadaće tehničkih skupina, vrstu potrebnog stručnog znanja i ishod postupka odabira stručnjaka. Članstvo u tehničkoj skupini ne isključuje prihvatljivost člana kao stručnjaka za evaluaciju.

Komisija osigurava da su uspostavljena pravila i postupci kako bi se izbjegli i kontrolirali sukobi interesa članova tehničkih skupina kojima je povjereno procjenjivanje određenog projekta. Tim se postupcima osiguravaju i jednako postupanje i pravednost tijekom cijelog postupka praćenja projekata.

Kad god je to moguće, sastanci tehničkih skupina održavaju se u prostorima koji su izabrani tako da su praćenje projekata i procjenjivanje rezultata osigurani na najbolji način.

▼B

ODJELJAK 4.

Provedba istraživačkog programa

▼M1

Članak 25.

Poziv na podnošenje prijedloga

Svake se godine objavljuje godišnji poziv na podnošenje prijedloga. Datum početka podnošenja prijedloga objavljuje se u informacijskom paketu iz stavka 3. Osim ako je drukčije navedeno, 15. rujna svake godine krajnji je rok za podnošenje prijedloga na evaluaciju. Ako je 15. rujna vikend ili petak ili ponedjeljak, krajnji se rok automatski pomiče na prvi radni dan nakon 15. rujna. Krajnji se rok objavljuje u informacijskom paketu iz stavka 3.

Ako Komisija u skladu s člankom 41. točkama (d) i (e) odluči promijeniti krajnji rok za podnošenje prijedloga iz stavka 1. ovog članka ili pokrenuti namjenske pozive za podnošenje prijedloga, ona tu informaciju objavljuje u Službenom listu Europske unije.

U namjenskim pozivima za podnošenje prijedloga navode se datumi i načini podnošenja, uključujući i podatak odvija li se poziv u jednome koraku ili u dva koraka; kad je riječ o evaluaciji prijedloga, navode se prioriteti, vrsta prihvatljivih projekata iz članaka od 14. do 18., prema potrebi, i predviđena sredstva.

Komisija osigurava da su u vrijeme objave poziva na podnošenje prijedloga svim potencijalnim sudionicima dostupne dostatne smjernice i informacije, osobito putem informacijskog paketa dostupnog na internetskim stranicama Komisije. Od Komisije se na zahtjev može dobiti i tiskani primjerak tog informacijskog paketa.

U informacijskom se paketu navode informacije o detaljnim pravilima za sudjelovanje, metodama upravljanja prijedlozima i projektima, obrascima prijave, pravilima za podnošenje prijedloga, predlošcima sporazuma o dodjeli bespovratnih sredstava, prihvatljivim troškovima, najvišem dopuštenom financijskom doprinosu, načinima plaćanja i godišnjim prioritetnim ciljevima istraživačkog programa.

Prijave se podnose Komisiji u skladu s pravilima utvrđenima u informacijskom paketu.

▼B

Članak 26.

Sadržaj prijedloga

Prijedlozi se odnose na istraživačke ciljeve utvrđene u poglavlju II. odjeljcima 3. i 4. i, kada je to primjenjivo, na prioritetne ciljeve navedene u informacijskom paketu u skladu s člankom 25. stavkom 3. ili na prioritetne ciljeve određene za namjenske pozive za podnošenje prijedloga iz članka 25. stavka 2.

Svaki prijedlog mora sadržavati detaljan opis predloženog projekta i sadržavati potpune informacije o ciljevima, partnerstva, uključujući preciznu ulogu svakog partnera, strukturu upravljanja, očekivane rezultate, očekivane primjene i procjenu očekivane industrijske, ekonomske, socijalne i ekološke koristi.

Predloženi ukupni trošak i njegova raščlamba moraju biti realni i učinkoviti, a očekuje se da će projekt imati povoljan omjer troškova i koristi.

Članak 27.

Evaluacija prijedloga

Komisija osigurava povjerljivu, poštenu i pravičnu evaluaciju prijedloga.

▼M1

Komisija osigurava da je svim potencijalnim sudionicima dostupan priručnik za evaluaciju i odabir ITR djelovanja.

▼B

Članak 28.

Izbor prijedloga i praćenje projekata

Komisija evidentira zaprimljene prijedloge i provjerava njihovu prihvatljivost.

Komisija ocjenjuje prijedloge uz pomoć neovisnih stručnjaka.

▼M1

Komisija sastavlja listu usvojenih prijedloga poredanih prema vrijednosti.

▼B

Komisija odlučuje o izboru projekata i dodjeli sredstava. Kada je procijenjeni iznos doprinosa Zajednice u okviru Istraživačkog programa jednak ili veći od 0,6 milijuna EUR primjenjuje se članak 41. točka (a.).

Komisija uz pomoć tehničkih skupina iz članka 24. prati istraživačke projekte i aktivnosti.

Članak 29.

Ugovori o bespovratnim sredstvima

Projekti na temelju odabranih prijedloga i mjera i radnji kao što je navedeno u člancima od 14. do 18. čine predmet ugovora o bespovratnim sredstvima. Ugovori o bespovratnim sredstvima temelje se na relevantnom predlošku ugovora o bespovratnim sredstvima koji sastavlja Komisija, uzimajući u obzir prirodu aktivnosti prema potrebi.

Ugovori o bespovratnim sredstvima određuju financijski doprinos dodijeljen u okviru Istraživačkog programa na temelju prihvatljivih troškova, kao i pravila koja se tiču izvješćivanja o troškovima, zatvaranja računa te potvrdama o financijskim izvještajima. Osim toga, oni osiguravaju odredbe o pravima pristupa i diseminaciji i korištenju znanja.

▼M1

Članak 29.a

Provedba djelovanja

Sudionici provode djelovanja u skladu sa svim uvjetima i obvezama utvrđenima u ovoj Odluci, Uredbi (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća ( 2 ) i Delegiranoj uredbi Komisije (EU) br. 1268/2012 ( 3 ), pozivu na podnošenje prijedloga i sporazumu o dodjeli bespovratnih sredstava.

Sudionici ne preuzimaju obveze koje nisu u skladu s ovom Odlukom ili sporazumom o dodjeli bespovratnih sredstava. Ako jedan od sudionika ne ispuni svoje obveze u pogledu tehničke provedbe djelovanja, drugi sudionici nastavljaju poštovati obveze bez dodatnih sredstava Unije, osim ako ih Komisija izričito oslobodi te obveze. Sudionici osiguravaju da je Komisija pravovremeno obaviještena o svim zbivanjima koja bi mogla znatno utjecati na provedbu djelovanja ili na interese Unije.

Sudionici provode djelovanje i poduzimaju sve potrebne i razumne mjere u tu svrhu. Imaju odgovarajuće resurse ako i kada je to potrebno za provedbu djelovanja. Ako je to potrebno za provedbu djelovanja, mogu pozvati treće osobe, uključujući podugovaratelje, da obave radove u okviru djelovanja. Sudionici su za obavljeni rad i dalje odgovorni Komisiji i ostalim sudionicima.

Sklapanje podugovora za provedbu određenih elemenata djelovanja ograničeno je na slučajeve predviđene sporazumom o dodjeli bespovratnih sredstava i valjano opravdane slučajeve koje nije bilo moguće jasno predvidjeti u trenutku stupanja na snagu sporazuma o dodjeli bespovratnih sredstava.

Treće osobe koje nisu podugovaratelji mogu obaviti radove u okviru djelovanja pod uvjetima utvrđenima u sporazumu o dodjeli bespovratnih sredstava. Treća osoba i rad koji ona treba obaviti navode se u sporazumu o dodjeli bespovratnih sredstava.

Troškovi tih trećih osoba mogu se smatrati prihvatljivima ako treća osoba zadovoljava sve sljedeće uvjete:

(a)

ispunjavala bi uvjete za financiranje kad bi bila sudionik;

(b)

povezani je subjekt ili je pravno povezana sa sudionikom, što podrazumijeva suradnju koja nije ograničena na djelovanje;

(c)

navedena je u sporazumu o dodjeli bespovratnih sredstava; i

(d)

poštuje pravila za prihvatljivost troškova i kontrolu izdataka primjenjiva na sudionika u okviru sporazuma o dodjeli bespovratnih sredstava.

Sudionici poštuju nacionalno zakonodavstvo, propise i etička pravila u zemljama u kojima se provodi djelovanje. Prema potrebi, sudionici prije početka djelovanja traže odobrenje mjerodavnih nacionalnih ili lokalnih etičkih odbora.

▼B

Članak 30.

Financijski doprinos

Istraživački program temelj se na ugovorima o bespovratnim sredstvima ITR-a koji predviđaju podjelu troškova. Ukupni financijski doprinos uključujući i bilo koje drugo dodatno javno financiranje je u skladu s primjenjivim pravilima o državnim potporama.

Javni ugovori koriste se za opskrbu pokretne ili nepokretne imovine, izvršenje radova ili pružanje usluga koje su potrebne za provedbu potpore i pripremnih djelovanja.

Ne dovodeći u pitanje stavak 1. ovog članka, maksimalni ukupni financijski doprinos izražen kao postotak prihvatljivih troškova koji su određeni u člancima od 31. do 35. je:

(a)

za istraživačke projekte do 60 %;

(b)

za pilot projekte i demonstracijske projekte do 50 %;

(c)

za popratne mjere, potporu i pripremna djelovanja do 100 %.

Članak 31.

Prihvatljivi troškovi

Prihvatljivi troškovi sastoje se od:

(a)

troškova opreme;

(b)

troškova osoblja;

(c)

operativnih troškova;

(d)

neizravnih troškova.

Prihvatljivi troškovi će pokriti samo stvarne troškove nastale za izvršenje projekta pod uvjetima ugovora o bespovratnim sredstvima. Korisnici, pridruženi korisnici i pod-korisnici nemaju pravo potraživati proračunske ili komercijalne stope.

Članak 32.

Troškovi opreme

Troškovi kupnje ili unajmljivanja opreme koji se izravno odnose na izvršenje projekta obračunavaju se kao izravni troškovi. Prihvatljivi troškovi za najam opreme ne smiju biti veći od prihvatljivih troškova za kupnju opreme.

▼M1

Članak 33.

Troškovi osoblja

Prihvatljivi troškovi osoblja obuhvaćaju samo stvarne sate koje odrade osobe koje izravno obavljaju posao u okviru djelovanja.

Troškovi osoblja vlasnika malih i srednjih poduzeća i ostalih fizičkih osoba koje ne primaju plaću mogu se nadoknaditi na temelju jediničnih troškova.

▼B

Članak 34.

Operativni troškovi

Operativni troškovi izravno vezani za izvršenje projekta ograničeni su isključivo na troškove:

(a)

sirovina;

(b)

potrošnog materijala;

(c)

energije;

(d)

prijevoza sirovina, potrošnog materijala, opreme, proizvoda, repromaterijala ili goriva;

(e)

održavanja, popravaka, preinaka ili preoblikovanja postojeće opreme;

(f)

informatičkih i drugih posebnih usluga;

(g)

najma opreme;

(h)

analiza i ispitivanja;

(i)

organizacije namjenskih radionica;

(j)

potvrda o financijskim izvještajima i bankovnih garancija;

(k)

zaštite znanja;

(l)

pomoći od trećih strana.

Članak 35.

Neizravni troškovi

Svi ostali troškovi, kao što režijski troškovi, koji mogu nastati oko projekta a koji nisu posebno određeni u prethodnim kategorijama, uključujući putne troškove i dnevnice, bit će pokriveni jedinstvenom stopom u iznosu od 35 % prihvatljivih troškova osoblja kao što je navedeno u članku 33.

ODJELJAK 5.

Evaluacija i praćenje istraživačkih aktivnosti

Članak 36.

Tehnička izvješća

Za istraživačke, pilot i demonstracijske projekte iz članaka 14., 15. i 16. korisnik ili korisnici sastavljaju periodična izvješća. U tim izvješćima opisuje se učinjeni tehnički napredak.

Po završetku rada, korisnik ili korisnici sastavljaju završno izvješće koje sadržava ocjenu eksploatacije i utjecaja. To izviješće Komisija objavljuje u cijelosti ili u skraćenom obliku, ovisno o strateškoj važnosti projekta i nakon savjetovanja, ako je to potrebno, s relevantnom savjetodavnom skupinom.

Komisija može tražiti korisnika ili korisnike podnošenje završnog izvješća o pratećim mjerama iz članka 17., kao i o podršci i pripremnim djelovanjima iz članka 18. i može ih odlučiti objaviti.

Članak 37.

Godišnji pregled

Komisija provodi godišnji pregled aktivnosti u okviru Istraživačkog programa i napretka ITR rada. Izvješće koje sadrži pregled dostavlja se Odboru za ugljen i čelik.

Komisija može imenovati neovisne stručnjake i visoko kvalificirane stručnjake za pomoć u vezi s godišnjim pregledom.

Članak 38.

Praćenje i ocjena Istraživačkog programa

Komisija provodi praćenje Istraživačkog programa, uključujući procjenu očekivanih koristi. Izvješće o praćenju izdaje do kraja 2013., a nakon toga svakih sedam godina. Ova izvješća objavljuju se na Informacijskom servisu o istraživanjima i razvoju Zajednice (CORDIS) ili na odgovarajućoj internetskoj stranici.

Komisija ocjenjuje Istraživački program po završetku projekata koji se financiraju tijekom svakog razdoblja od sedam godina. Koristi ITR-a za društvo i relevantne sektore također se ocijenjenu. Izvješće o procjeni će se objaviti.

U obavljanju praćenja i ocjene iz stavaka 1. i 2. Komisiji pomažu paneli visoko kvalificiranih stručnjaka koje imenuje Komisija.

▼M2

Članak 39.

Imenovanje neovisnih i visoko kvalificiranih stručnjaka

Za imenovanje neovisnih i visoko kvalificiranih stručnjaka iz članka 18., članka 28. stavka 2. i članka 38. primjenjuju se odredbe iz članka 237. Uredbe (EU, Euratom) 2018/1046 Europskog parlamenta i Vijeća ( 4 ).

▼B

POGLAVLJE IV.

ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 40.

Preispitivanje višegodišnjih tehničkih smjernica

Višegodišnje tehničke smjernice utvrđene u poglavlju III. preispituju se svakih sedam godina, a prvo razdoblje završava 31. prosinca 2014. S tim ciljem, a najkasnije u prvih šest mjeseci zadnje godine svakog sedmogodišnjeg razdoblja, Komisija preispituje djelovanje i učinkovitost višegodišnjih tehničkih smjernica i, kada je to prikladno, predlaže izmjene.

Ako smatra prikladnim, Komisija može provoditi takvo preispitivanje i podnijeti Vijeću prijedloge za odgovarajuće izmjene prije isteka razdoblja od sedam godina.

Članak 41.

Provedbene mjere

Komisija u skladu s postupkom navedenim u članku 42. stavku 2. usvaja sljedeće provedbene mjere:

(a)

odobrenje financiranja kada je procijenjeni iznos doprinosa Zajednice u okviru Istraživačkog programa jednak ili veći od 0,6 milijuna EUR;

(b)

sastavljanje uvjeta za praćenje i ocjenu Istraživačkog programa iz članka 38.;

▼M2 —————

▼M1

(d)

promjene krajnjeg roka iz članka 25.;

▼B

(e)

sastavljanje namjenskih poziva za podnošenje prijedloga.

Članak 42.

Odbor

Komisiji pomaže Odbor za ugljen i čelik.

▼M1

Pri upućivanju na ovaj stavak primjenjuje se članak 5. Uredbe (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća ( 5 ).

▼B

Članak 43.

Stavljanje izvan snage i prijelazne mjere

Stavlja se izvan snage Odluka 2003/78/EZ. Međutim, Odluka 2003/78/EZ nastavlja se primjenjivati do 31. prosinca 2008. za financiranje djelovanja koja proizlaze iz prijedloga pristiglih do 15. rujna 2007.

Članak 44.

Primjenjivost

Ova Odluka stupa na snagu sljedećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Primjenjuje se od 16. rujna 2007.

Članak 45.

Adresati

Ova je Odluka upućena državama članicama.

PRILOG

Sastav Savjetodavne skupine za ugljen iz članka 22.:

Članovi	Najviše ukupno
(a) iz proizvođača ugljena/nacionalnih saveza ili povezanih istraživačkih centara	8
(b) iz organizacija koje predstavljaju proizvođače ugljena na europskoj razini	2
(c) iz korisnika ugljena ili povezanih istraživačkih centara	8
(d) iz organizacija koje predstavljaju korisnike ugljena na europskoj razini	2
(e) iz organizacija koje predstavljaju radnike	2
(f) iz organizacija koje predstavljaju nabavljače opreme	2
	24

Članovi moraju posjedovati široko temeljno znanje i osobnu stručnost u jednom ili više sljedećih područja: vađenje i iskorištavanje ugljena, pitanja okoliša i socijalna pitanja, uključujući i sigurnosne aspekte.

Sastav Savjetodavne skupine za čelik iz članka 22.:

članovi	najviše ukupno
(a) iz industrije čelika/nacionalnih saveza ili povezanih istraživačkih centara	21
(b) iz organizacija koje predstavljaju proizvođače na europskoj razini	2
(c) iz organizacija koje predstavljaju radnike	2
(d) iz organizacija koje predstavljaju industriju koja obrađuje čelik ili korisnike čelika	5
	30

Članovi moraju posjedovati široko temeljno znanje i stručnost u jednom ili više sljedećih područja: sirovine, proizvodnja željeza; proizvodnja čelika, stalno lijevanje, toplo i/ili hladno valjanje; završna obrada čelika i/ili obrada površine; razvoj stupnjevanja čelika i/ili čeličnih proizvoda; primjene i svojstva čelika; pitanja okoliša i socijalna pitanja, uključujući i sigurnosne aspekte.

( 1 ) Uredba (EU) 2021/695 Europskog parlamenta i Vijeća od 28. travnja 2021. o uspostavi Okvirnog programa za istraživanja i inovacije Obzor Europa, o utvrđivanju pravila za sudjelovanje i širenje rezultata te o stavljanju izvan snage uredbi (EU) br. 1290/2013 i (EU) br. 1291/2013 (SL L 170, 12.5.2021., str. 1.).

( 2 ) Uredba (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije i o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ, Euratom) br. 1605/2002 (SL L 298, 26.10.2012., str. 1.).

( 3 ) Delegirana uredba Komisije (EU) br. 1268/2012 od 29. listopada 2012. o pravilima za primjenu Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije (SL L 362, 31.12.2012., str. 1.).

( 4 ) Uredba (EU, Euratom) 2018/1046 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. srpnja 2018. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije, o izmjeni uredaba (EU) br. 1296/2013, (EU) br. 1301/2013, (EU) br. 1303/2013, (EU) br. 1304/2013, (EU) br. 1309/2013, (EU) br. 1316/2013, (EU) br. 223/2014, (EU) br. 283/2014 i Odluke br. 541/2014/EU te o stavljanju izvan snage Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012 (SL L 193, 30.7.2018., str. 1.).

( 5 ) Uredba (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. veljače 2011. o utvrđivanju pravila i općih načela u vezi s mehanizmima nadzora država članica nad izvršavanjem provedbenih ovlasti Komisije (SL L 55, 28.2.2011., str. 13.).