Ovaj je tekst namijenjen isključivo dokumentiranju i nema pravni učinak. Institucije Unije nisu odgovorne za njegov sadržaj. Vjerodostojne inačice relevantnih akata, uključujući njihove preambule, one su koje su objavljene u Službenom listu Europske unije i dostupne u EUR-Lexu. Tim službenim tekstovima može se izravno pristupiti putem poveznica sadržanih u ovom dokumentu.

Europska grupacija za teritorijalnu suradnju („EGTS”) može se osnovati na području Unije pod uvjetima i u skladu s načinima utvrđenim ovom Uredbom.

Cilj EGTS-a je olakšati i promicati posebno teritorijalnu suradnju, uključujući jednu ili više od sljedećih: prekograničnu, transnacionalnu i međuregionalnu komponentu suradnje među njegovim članovima kako je određeno u članku 3. stavku 1. s ciljem jačanja gospodarske, socijalne i teritorijalne kohezije.

EGTS ima pravnu osobnost.

EGTS u svakoj državi članici ima najširu pravnu sposobnost koju pravnim osobama priznaje nacionalno pravo države članice. Osobito može stjecati ili raspolagati pokretnom i nepokretnom imovinom i zapošljavati osoblje i biti stranka u pravnim postupcima.

Registrirano sjedište EGTS-a smješteno je u državi članici prema čijem je zakonodavstvu osnovan barem jedan član EGTS-a.

Djelovanje tijela EGTS-a uređeno je sljedećim:

(a)

ovom Uredbom;

(b)

konvencijom iz članka 8. kada je za to izričito ovlašteno ovom Uredbom; i

(c)

u slučaju predmeta koji nisu uređeni ovom Uredbom, ili su njome uređeni samo djelomično, nacionalnim pravom države članice u kojoj EGTS ima svoje registrirano sjedište.

Ako je to potrebno radi određivanja mjerodavnog prava u okviru prava Unije ili međunarodnog privatnog prava, EGTS se smatra subjektom države članice u kojoj ima registrirano sjedište.

1.a

Aktivnosti EGTS-a s obzirom na provođenje zadaća iz članka 7. stavaka 2. i 3. unutar Unije uređene su mjerodavnim pravom Unije i nacionalnim pravom utvrđenim konvencijom iz stavka 8.

Aktivnosti EGTS-a koje su sufinancirane sredstvima iz proračuna Unije u skladu su sa zahtjevima utvrđenima mjerodavnim pravom Unije i nacionalnim pravom koje se odnosi na primjenu tog prava Unije.

Ako država članica obuhvaća nekoliko teritorijalnih jedinica koje imaju svoja vlastita pravila o mjerodavnom pravu, upućivanje na pravo mjerodavno prema stavku 1. točki (c) uključuje pravo navedenih jedinica, vodeći računa o ustavnom uređenju predmetne države članice.

Sljedeći subjekti mogu postati članovi EGTS-a:

(a)

države članice ili tijela na nacionalnoj razini,

(b)

regionalna tijela,

(c)

lokalna tijela,

(d)

javna poduzeća u smislu članka 2. stavka 1. točke (b) Direktive 2004/17/EZ Europskog parlamenta i Vijeća ( 1 ) ili osobe javnog prava u smislu članka 1. stavka 9. drugog podstavka Direktive 2004/18/EZ Europskog parlamenta i Vijeća ( 2 );

(e)

poduzeća kojima su povjerene usluge od općega gospodarskog interesa u skladu s mjerodavnim pravom Unije i nacionalnim pravom;

▼C1

(f)

nacionalna, regionalna ili lokalna tijela, ili tijela ili poduzeća istovjetna onima iz točaka (d) i (e) iz trećih zemalja, u skladu s uvjetima utvrđenima u članku 3.a.

Udruženja koja se sastoje od tijela koja pripadaju jednoj ili više navedenih kategorija, također mogu biti članovi.

EGTS se sastoji od članova koji su smješteni na području najmanje dviju država članica, osim u slučajevima utvrđenima u članku 3.a stavcima 2. i 5.

Pristupanje članova iz trećih zemalja ili prekomorskih zemalja ili područja (PZP-ovi)

U skladu s člankom 4. stavkom 3.a EGTS se može sastojati od članova koji su smješteni na državnom području najmanje dviju država članica te jedne ili više trećih zemalja koje graniče s najmanje jednom od tih država članica, uključujući njihove najudaljenije regije, u slučaju kada te države članice i treće zemlje zajednički provode aktivnosti teritorijalne suradnje ili provode programe koje podupire Unija.

Za potrebe ove Uredbe, smatra se da treća zemlja ili PZP graniči s državom članicom uključujući njezine najudaljenije regije ako ta treća zemlja ili PZP i ta država članica imaju zajedničku kopnenu granicu ili ako i ta treća zemlja ili PZP i država članica ispunjavaju uvjete za zajednički program prekogranične ili transnacionalne pomorske suradnje u okviru cilja „Europska teritorijalna suradnja” ili ispunjavaju uvjete za drugi program prekogranične ili pomorske suradnje ili suradnje u okviru morskih bazena, uključujući i kad su odvojene međunarodnim vodama.

EGTS se može sastojati od članova koji su smješteni na području samo jedne države članice i jedne ili više trećih zemalja koje graniče s tom državom članicom, uključujući njezine najudaljenije regije, u slučaju kada dotična država članica smatra da je predmetni EGTS u skladu s opsegom njene teritorijalne suradnje u okviru prekogranične ili transnacionalne suradnje ili bilateralnih odnosa s dotičnim trećim zemljama.

Za potrebe stavaka 1. i 2. treće zemlje koje graniče s državom članicom, uključujući njezine najudaljenije regije, uključuju morske granice između predmetnih zemalja.

U skladu s člankom 4.a i podložno uvjetima određenima u stavku 1. ovog članka EGTS se također može sastojati od članova smještenih na državnom području barem dviju država članica uključujući njihove najudaljenije regije i jednog PZP-a ili više njih, s članovima iz jedne ili više trećih zemalja ili bez tih članova.

U skladu s člankom 4.a i podložno uvjetima iz stavka 2. ovog članka, EGTS se također može sastojati od članova smještenih na državnom području jedne države članice, uključujući njezine najudaljenije regije, i jednog PZP-a ili više njih, s članovima iz jedne ili više trećih zemalja ili bez tih članova.

EGTS ne može biti sastavljen samo od članova iz jedne države članice i jednog ili više PZP-a povezanih s istom državom članicom.

Odluka o osnivanju EGTS–a donosi se na inicijativu njezinih budućih članova.

Svaki budući član mora:

(a)

obavijestiti državu članicu prema čijem je pravu ustanovljen o namjeri sudjelovanja u EGTS–u; i

(b)

dostaviti državi članici presliku prijedloga konvencije i statuta iz članka 8. i 9.

Slijedom prijave na temelju stavka 2. od strane budućeg člana, država članica koja je primila tu prijavu, uzimajući u obzir njezin ustavni poredak, odobrava sudjelovanje budućeg člana u EGTS-u i u konvenciji, osim ako ta država članica smatra da:

(a)

takvo sudjelovanje ili konvencija nisu u skladu s bilo kojim od sljedećeg:

ovom Uredbom;

ii.

drugim zakonom Unije koji se odnosi na akte i aktivnosti EGTS-a;

iii.

nacionalnim zakonom koji se odnosi na ovlasti i nadležnosti budućeg člana;

(b)

takvo sudjelovanje nije opravdano razlozima javnog interesa ili javne politike države članice; ili

(c)

statuti nisu u skladu s konvencijom.

U slučaju neodobravanja, država članica izjašnjava se o razlozima uskraćivanja odobrenja i predlaže, prema potrebi, potrebne izmjene konvencije.

Država članica donosi odluku, u pogledu odobravanja, u razdoblju od šest mjeseci od primitka prijave u skladu sa stavkom 2. Ako država članica koja je primila prijavu ne uloži prigovor u tom razdoblju, smatra se da su odobreni sudjelovanje budućeg člana i konvencija. Međutim, država članica u kojoj će biti smješteno predloženo registrirano sjedište EGTS-a službeno potvrđuje konvenciju da bi EGTS mogao biti osnovan.

Svaki zahtjev za dodatnim informacijama od strane države članice budućem članu prekida rok iz trećeg podstavka. Razdoblje prekida počinje od dana koji slijedi nakon dana kada država članica pošalje svoje primjedbe budućem članu i traje dok budući član ne odgovori na primjedbe.

Međutim, prekid roka iz trećeg podstavka ne nastupa ako budući član odgovori na primjedbe države članice u roku od deset radnih dana nakon početka razdoblja prekida.

Pri odlučivanju o sudjelovanju budućeg člana u EGTS-u, države članice mogu primijeniti svoja nacionalna pravila.

3.a

U slučaju EGTS-a s budućim članovima iz jedne ili više trećih zemalja država članica u kojoj će predloženo registrirano sjedište EGTS-a biti smješteno u dogovoru s drugim državama članicama na koje se to odnosi uvjerava se u to da su uvjeti utvrđeni člankom 3.a ispunjeni i da je treća zemlja odobrila sudjelovanje budućeg člana u skladu s:

(a)

uvjetima i postupcima istovjetnima onima utvrđenima u ovoj Uredbi; ili

(b)

sporazumom sklopljenim između najmanje jedne države članice prema čijem je pravu osnovan budući član i dotične treće zemlje.

Države članice imenuje nadležna tijela koja primaju obavijesti i dokumente kako je utvrđeno u stavku 2.

Članovi se dogovaraju o konvenciji iz članka 8. pritom osiguravajući dosljednost s odobrenjem u skladu sa stavkom 3. ovog članka.

EGTS o svim izmjenama konvencije ili statuta obavješćuje države članice prema čijem su pravu članovi EGTS-a osnovani. Te države članice odobravaju sve izmjene konvencije, osim u slučajevima pristupanja novog člana predviđenog stavkom 6.a točkom (a), u skladu s postupkom utvrđenim u ovom članku.

6.a

Sljedeće odredbe primjenjuju se u slučaju pristupanja novih članova postojećem EGTS-u:

(a)

u slučaju pristupanja novog člana, koji je iz države članice koja je već odobrila konvenciju, predmetno pristupanje odobrava samo država članica prema čijem je zakonodavstvu osnovan novi član u skladu s postupkom određenim u stavku 3. i uz obavijest državi članici u kojoj EGTS ima registrirano sjedište;

(b)

u slučaju pristupanja novog člana, koji je iz države članice koja još nije odobrila konvenciju, primjenjuje se postupak određen u stavku 6.;

(c)

u slučaju pristupanja novog člana iz treće zemlje postojećem EGTS-u, dotično pristupanje predmet je ispitivanja države članice u kojoj EGTS ima registrirano sjedište u skladu s postupkom utvrđenim stavkom 3.a.

U slučaju EGTS-a s budućim članom iz PZP-a država članica s kojom je taj PZP povezan uvjerava se u to da su ispunjeni uvjeti članka 3.a te, uzimajući u obzir svoj odnos s PZP-om:

Konvencija i statut i sve naknadne izmjene istih registriraju se i/ili objavljuju u državi članici u kojoj predmetni EGTS ima registrirano sjedište, u skladu s mjerodavnim nacionalnim pravom te države članice. EGTS stječe pravnu osobnost na dan registracije ili objave konvencije i statuta, ovisno što prije nastupi. Članovi obavješćuju dotične države članice i Odbor regija o registraciji ili objavi konvencije i statuta.

EGTS osigurava da se u roku deset radnih dana od registracije ili objave konvencije i statuta pošalje zahtjev Odboru regija koristeći obrazac utvrđen u Prilogu ovoj Uredbi. Odbor regija potom prosljeđuje zahtjev Uredu za publikacije Europske unije za objavu obavijesti o osnivanju EGTS-a u seriji C Službenog lista Europske unije, s podacima navedenim u Prilogu ovoj Uredbi.

Kontrolu upravljanja javnim sredstvima u okviru EGTS–a organiziraju nadležna tijela države članice u kojoj EGTS ima registrirano sjedište. Država članica u kojoj EGTS ima registrirano sjedište imenuje nadležno tijelo za ovu zadaću prije nego što izda odobrenje za sudjelovanje u EGTS–u prema članku 4.

Ako to zahtijeva nacionalno pravo drugih predmetnih država članica, nadležna tijela države članice u kojoj EGTS ima registrirano sjedište uređuju sve potrebno kako bi odgovarajuća nadležna tijela u ostalim dotičnim državama članicama na svom području provodila kontrolu onih aktivnosti EGTS–a koja se provode u tim državama članicama te kako bi razmjenjivale sve odgovarajuće informacije.

Sve se kontrole obavljaju u skladu s međunarodno prihvaćenim standardima revizije.

Neovisno o stavcima 1., 2. i 3. ovog članka, kad zadaće EGTS-a iz članka 7. stavka 3. uključuju aktivnosti koje sufinancira Unija, primjenjuju se relevantno zakonodavstvo u vezi s kontrolom sredstava koja je pružila Unija.

Država članica u kojoj EGTS ima registrirano sjedište obavještava duge dotične države članice o poteškoćama koje se javljaju tijekom kontrola.

EGTS izvršava zadaće koje su mu dodijelili njegovi članovi u skladu s ovom Uredbom. Njegove zadaće se definiraju konvencijom o kojoj se dogovaraju svi njegovi članovi, sukladno člancima 4. i 8.

EGTS djeluje u okviru zadaća koje su mu dodijeljene, a to su olakšavanje i promicanje teritorijalne suradnje u svrhu jačanja gospodarske, socijalne i teritorijalne kohezije Unije, te savladavanje prepreka na unutarnjem tržištu. Svaku zadaću određuju njegovi članovi tako da je u okviru nadležnosti svakog člana, osim ako država članica ili treća zemlja odobri sudjelovanje člana osnovanog u skladu s nacionalnim pravom čak i ako taj član nije nadležan za sve zadaće navedene u konvenciju.

EGTS može provoditi posebne mjere teritorijalne suradnje među svojim članovima u svrhu ostvarenja cilja iz članka 1. stavka 2., sa ili bez financijske potpore Unije.

U prvom redu, zadaće EGTS-a mogu se odnositi na provedbu programa suradnje ili njihovih dijelova ili provedbu operacija koje podupire Unija kroz Europski fond za regionalni razvoj, Europski socijalni fond i/ili Kohezijski fond.

Države članice mogu ograničiti zadaće koje EGTS-ovi mogu izvršavati bez financijske potpore Unije. Međutim, ne dovodeći u pitanje članak 13., države članice ►C1 ne isključuju zadaće koje se odnose na investicijske prioritete iz članka 7. ◄ Uredbe (EU) br. 1299/2013 Europskog parlamenta i Vijeća ( 3 ).

Zadaće koje su članovi povjerili EGTS–u ne uključuju izvršenje ovlasti dodijeljenih na temelju javnog prava ili dužnosti čiji je cilj čuvanje općeg interesa države ili drugih javnih vlasti, kao što su policijske i zakonodavne ovlasti, pravosuđe i vanjska politika.

Međutim, u skladu s mjerodavnim pravom Unije i nacionalnim pravom, skupština EGTS-a iz članka 10. stavka 1. točke (a) može odrediti uvjete korištenja predmeta infrastrukture kojom EGTS upravlja, ili uvjete prema kojima se pruža usluga od općega gospodarskog interesa, uključujući tarife i naknade koje korisnici trebaju platiti.

Članovi EGTS–a mogu jednoglasno odlučiti o ovlašćivanju jednog od članova za izvršenje zadaća EGTS-a.

EGTS je uređen konvencijom koju jednoglasno sklapaju svi članovi u skladu s člankom 4.

Konvencija određuje:

(a)

naziv EGTS-a i njegovo registrirano sjedište;

(b)

opseg državnog područja na kojem EGTS može izvršavati svoje zadaće;

(c)

cilj i zadaće EGTS-a;

(d)

trajanje EGTS-a i uvjete za prestanak njegovog djelovanja;

(e)

popis članova EGTS-a;

(f)

popis tijela EGTS-a i nadležnosti svakog od njih;

(g)

mjerodavno pravo Unije i nacionalno zakonodavstvo države članice u kojoj EGTS ima registrirano sjedište za potrebe tumačenja i provođenja konvencije;

(h)

mjerodavno pravo Unije i mjerodavno nacionalno pravo države članice u kojoj djeluju tijela EGTS-a;

(i)

načine uključivanja članova iz trećih zemalja ili iz PZP-ova, prema potrebi, uključujući navođenje mjerodavnog prava ako EGTS obavlja zadaće u trećim zemljama ili u PZP-ovima;

(j)

mjerodavno pravo Unije i nacionalno pravo koje se izravno odnosi na aktivnosti EGTS-a izvršavane prema zadaćama specificiranim u konvenciji;

(k)

pravila koja se primjenjuju na osoblje EGTS-a te načela o načinima upravljanja osobljem i postupcima zapošljavanja;

(l)

mehanizme odgovornosti EGTS-a i njegovih članova u skladu s člankom 12.;

(m)

odgovarajuće mehanizme uzajamnog priznavanja, uključujući i mehanizme financijske kontrole upravljanja javnim sredstvima i

(n)

postupke za donošenje statuta i izmjena konvencije, koji poštuju obveze utvrđene u člancima 4. i 5.

Ako se zadaće EGTS-a odnose samo na upravljanje programom suradnje ili njegovim dijelom u okviru Uredbe (EU) br. 1299/2013, ili ako se EGTS bavi međuregionalnom suradnjom ili mrežama, informacija pod stavkom 2. točkom (b) nije potrebna.

Članovi EGTS-a jednoglasno donose statut EGTS-a na temelju konvencije i u skladu s njom.

Statutom EGTS-a određuje se najmanje sljedeće:

(a)

operativne odredbe tijela EGTS-a i ovlasti tih tijela kao i broj predstavnika članova u odgovarajućim tijelima;

(b)

postupke donošenja odluka;

(c)

radni jezik ili jezike;

(d)

detalje o načinu rada;

(e)

postupke u vezi s upravljanjem osobljem i zapošljavanjem;

(f)

mehanizme financijskih doprinosa članova;

(g)

primjenjiva računovodstvena i proračunska pravila za članove;

(h)

imenovanje neovisnog vanjskog revizora financijskih izvještaja; i

(i)

postupke izmjene statuta, koji poštuju obveze utvrđene u člancima 4. i 5.

EGTS ima najmanje sljedeća tijela:

(a)

skupštinu koja se sastoji od predstavnika članova;

(b)

direktora koji predstavlja EGTS i djeluje u njegovo ime.

Statut može odrediti dodatna tijela s jasno definiranim ovlastima.

EGTS je odgovoran za postupke svojih tijela u pogledu trećih osoba, čak i kada ti postupci nisu u okviru zadaća EGTS–a.

EGTS izrađuje godišnji proračun koji donosi skupština i koji osobito sadrži komponentu s tekućim troškovima te, ako je potrebno, i operativnu komponentu.

Priprema financijskih izvještaja, uključujući, prema potrebi, i prateće godišnje izvješće te reviziju i objavu tih financijskih izvještaja, uređuje se nacionalnim pravom države članice u kojoj EGTS ima registrirano sjedište.

U pogledu likvidacije, nesolventnosti, obustave plaćanja i sličnih postupaka, EGTS uređuje pravo države članice u kojoj ima registrirano sjedište, ako nije drukčije utvrđeno u stavku 2. i 3.

Ne dovodeći u pitanje stavak 3., ako je imovina EGTS-a nedostatna za ispunjavanje njegovih obveza, članovi EGTS-a odgovorni su za njegova dugovanja neovisno o prirodi tih dugovanja, a udio svakog člana utvrđuje se razmjerno njegovom financijskom doprinosu. Mehanizam financijskog doprinosa utvrđuje se u statutu.

Članovi EGTS-a mogu odrediti u statutu da će nakon što su prestali biti članovima nekog EGTS-a biti odgovorni za obveze nastale zbog aktivnosti EGTS-a provedenih tijekom njihovog članstva.

2.a

Ako je odgovornost najmanje jednog člana EGTS-a iz države članice ograničena zbog nacionalnog prava na temelju kojeg je on osnovan, ostali članovi mogu također u konvenciji ograničiti svoju odgovornost ako im to dopušta nacionalno pravo kojim se provodi ova Uredba.

Naziv EGTS-a čiji članovi imaju ograničenu odgovornost sadržava riječ „ograničen”.

Zahtjevi u vezi s objavom konvencije, statuta i financijskih izvještaja EGTS-a čiji članovi imaju ograničenu odgovornost, jednaki su u najmanju ruku onima koji se traže od drugih pravnih osoba čiji članovi imaju ograničenu odgovornost prema zakonodavstvu države članice u kojoj taj EGTS ima registrirano sjedište.

Ako članovi EGTS-a imaju ograničenu odgovornost, svaka država članica na koju se to odnosi može zatražiti da se EGTS prikladno osigura ili da ima jamstvo banke ili druge financijske ustanove s poslovnim nastanom u državi članici ili da postoji sredstvo koje služi kao jamstvo javnog tijela ili države članice, a sve kako bi se pokrili rizici specifični za aktivnosti EGTS-a.

Ne dovodeći u pitanje financijsku odgovornost država članica u pogledu financiranja EGTS–a iz strukturnih fondova i/ili Kohezijskog fonda, iz ove Uredbe ne proizlazi nikakva financijska odgovornost država članica u vezi s EGTS–om čiji nisu član.

Kad EGTS provodi neku aktivnost koja je u suprotnosti s odredbama države članice o javnoj politici, javnoj sigurnosti, zdravlju i javnom moralu, ili u suprotnosti s javnim interesom države članice, nadležno tijelo dotične države članice može zabraniti navedenu aktivnost na svom državnom području ili zahtijevati od članova koji su ustanovljeni prema zakonodavstvu predmetne države članice da istupe iz EGTS–a ako EGTS ne prekine s navedenom aktivnošću.

Navedene zabrane ne smiju biti sredstvo samovoljnog ili prikrivenog ograničavanja teritorijalne suradnje među članovima EGTS–a. Pravosudno tijelo može preispitati odluku nadležnog tijela.

Neovisno o odredbama o prestanku djelovanja koje sadrži konvencija, na zahtjev bilo kojeg nadležnog tijela koje ima opravdani interes, nadležni sud ili tijelo države članice u kojoj EGTS ima registrirano sjedište nalaže EGTS–u da prestane djelovati ako utvrdi da EGTS više ne poštuje zahtjeve utvrđene u članku 1. stavku 2. ili članku 7., ili posebno ako utvrdi da EGTS djeluje izvan granica zadaća koji su utvrđeni člankom 7. Nadležni sud ili tijelo o svakom zahtjevu za prestanak djelovanja EGTS–a obavještava sve države članice u skladu s čijim zakonodavstvom su članovi ustanovljeni.

Nadležni sud ili tijelo može dozvoliti EGTS–u da u određenome roku ispravi nepravilnosti. Ako EGTS ne uspije to učiniti u dozvoljenom vremenu, nadležni sud ili tijelo mu naređuje da prestane s djelovanjem.

Treće osobe koje smatraju da im je djelovanjem ili propustima EGTS–a nanesena šteta imaju pravo zaštitu svojih prava ostvariti u sudskom postupku.

Za sporove koji uključuju neki EGTS primjenjuje se pravo Unije o sudskoj nadležnosti, osim ako je drukčije predviđeno u ovoj Uredbi. Za slučajeve koji nisu predviđeni pravom Unije, nadležni sudovi za rješavanje sporova su sudovi države članice u kojoj EGTS ima registrirano sjedište.

Nadležni sudovi za rješavanje sporova iz članka 4. stavka 3. ili stavka 6. ili pak iz članka 13. su sudovi države članice čija se odluka osporava.

Ni jedna odredba ove Uredbe ne lišava građane prava da koriste svoje nacionalno ustavno pravo žalbe protiv javnih tijela koja su članovi EGTS–a u pogledu:

(a)

upravnih odluka u pogledu aktivnosti koje provodi EGTS;

(b)

pristupa uslugama na njihovom vlastitom jeziku; i

(c)

pristupa informacijama.

U navedenim slučajevima nadležni sudovi su sudovi države članice iz čijeg ustava proizlazi pravo na žalbu.

Države članice donose odredbe kako bi osigurale učinkovitu primjenu ove Uredbe, uključujući s obzirom na određivanje nadležnih tijela odgovornih za postupak odobrenja, u skladu s njihovim pravnim i upravnim postupcima.

Ako se to zahtijeva u skladu s nacionalnim pravom države članice, država članica može sastaviti iscrpni popis zadaća koje članovi EGTS-a u smislu članka 3. stavka 1. osnovani prema zakonodavstvu dotične države članice već imaju po pitanju teritorijalne suradnje unutar te države članice.

Država članica dostavlja Komisiji sve odredbe koje se donose prema ovom članku, kao i njihove izmjene. Komisija te odredbe prosljeđuje drugim državama članicama i Odboru regija.

1.a

Odredbama iz stavka 1., u mjeri u kojoj se odnose na državu članicu s kojom je povezan neki PZP te uzimajući u obzir njezin odnos s tim PZP-om, također se osigurava učinkovita primjena ove Uredbe s obzirom na taj PZP, druge susjedne države članice ili najudaljenije regije tih država članica.

Države članice mogu odrediti plaćanje pristojbi vezanih uz registraciju konvencija i statuta. Međutim, navedene pristojbe ne smiju premašiti s time vezane upravne troškove.

Komisija do 1. kolovoza 2018. Europskom parlamentu, Vijeću i Odboru regija prosljeđuje izvješće o primjeni ove Uredbe s na pokazateljima utemeljenom ocjenom njezine djelotvornosti, učinkovitosti, važnosti, europske dodane vrijednosti i mogućnosti pojednostavljenja.

Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 17.a u kojima se utvrđuje popis pokazatelja iz prvog stavka.

Ovlast za donošenje delegiranih akata dodjeljuje se Komisiji podložno uvjetima utvrđenima u ovom članku.

Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka 17. drugog stavka dodjeljuje se Komisiji na razdoblje od pet godina počevši od 21. prosinca 2013.

Europski parlament ili Vijeće mogu u svako trenutku opozvati delegiranje ovlasti iz članka 17. drugog stavka. Odlukom o opozivu prekida se delegiranje ovlasti koje je u njoj navedeno. Opoziv proizvoditi učinke dan nakon objave spomenute odluke u Službenom listu Europske unije ili na kasniji dan naveden u spomenutoj odluci. On ne utječe na valjanost delegiranih akata koji su već na snazi.

Čim donese delegirani akt, Komisija ga istodobno priopćuje Europskom parlamentu i Vijeću.

Delegirani akt doneseni na temelju članka 17. drugog stavka stupa na snagu samo ako Europski parlament ili u roku od tri mjeseca od priopćenja tog akta Europskom parlamentu i Vijeću na njega ne ulože nikakav prigovor ili ako su prije isteka tog roka i Europski parlament i Vijeće obavijestili Komisiju da neće uložiti prigovore. Taj se rok produljuje za tri mjeseca na inicijativu Europskog parlamenta ili Vijeća.

Ova Uredba stupa na snagu sljedećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Uredba se primjenjuje najkasnije do 1. kolovoza 2007., uz iznimku članka 16., koji se primjenjuje od 1. kolovoza 2006.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Naziv EGTS-a čiji članovi imaju ograničenu odgovornost sadržava riječ ‚ograničen’ (članak 12. stavak 2.a)

( 1 ) Direktiva 2004/17/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 31. ožujka 2004. o usklađivanju postupaka nabave subjekata koji djeluju u sektoru vodnoga gospodarstva, energetskom i prometnom sektoru te sektoru poštanskih usluga (SL L 134, 30.4.2004., str. 1).

( 2 ) Direktiva 2004/18/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 31. ožujka 2004. o usklađivanju postupaka za sklapanje ugovora o javnim radovima, ugovora o javnoj nabavi robe te ugovora o javnim uslugama (SL L 134, 30.4.2004., str. 114).

( 3 ) Uredba (EU) br. 1299/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o posebnim odredbama za potporu iz Europskog fonda za regionalni razvoj cilju „Europska teritorijalna suradnja” (SL 347 20.12.2013, str. 259).


		br.	stranica	datum
►M1	UREDBA (EU) br. 1302/2013 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA od 17. prosinca 2013.	L 347	303	20.12.2013