o utvrđivanju detaljnih pravila za provedbu Uredbe Vijeća (EZ, Euratom) br. 1605/2002 o Financijskoj uredbi koja se primjenjuje na opći proračun Europskih zajednica

KOMISIJA EUROPSKIH ZAJEDNICA,

uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice,

uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice za atomsku energiju,

uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EZ, Euratom) br. 1605/2002 od 25. lipnja 2002. o Financijskoj uredbi koja se primjenjuje na opći proračun Europskih zajednica ( 1 ), a posebno njezin članak 183.,

nakon savjetovanja s Europskim parlamentom, Vijećem, Sudom Europskih zajednica, Revizorskim sudom, Europskim gospodarskim i socijalnim odborom, Odborom regija, Europskim ombudsmanom i Europskim nadzornikom za zaštitu podataka,

budući da:

(1)	Odredbe Uredbe (EZ, Euratom) br. 1605/2002 (dalje u tekstu „Financijska uredba”) pojednostavljene su kako bi se Uredba ograničila na temeljna načela i određenja u vezi s donošenjem, izvršenjem i kontrolom općeg proračuna Europskih zajednica (dalje u tekstu „proračun”).

(2)

Ova provedbena pravila stoga ne bi trebala samo nadopunjivati odredbe Financijske uredbe, u kojima se izričito upućuje na provedbena pravila, već i odredbe čija primjena zahtijeva da se unaprijed odrede provedbene mjere. Radi jasnoće, potrebno je zamijeniti Uredbu Komisije (Euratom, EZUČ, EZ) br. 3418/93 od 9. prosinca 1993. o utvrđivanju detaljnih pravila za provedbu Financijske uredbe od 21. prosinca 1977. ( 2 ), kako je zadnje izmijenjena Uredbom (EZ) br. 1687/2001 ( 3 ).

(3)	Radi osiguranja dosljednosti sektorskih propisa proračunskim načelima navedenima u Financijskoj uredbi, trebalo bi pripremiti pregled svih regulatornih instrumenata koji se odnose na izvršenje proračuna i predvidjeti da taj pregled izradi Komisija, te ga podnese proračunskom tijelu.

(4)

U vezi s proračunskim načelima, a osobito načelom jedinstva, zahtjev da se identificiraju kamate za pretfinanciranje koje se trebaju vratiti u proračun znači da se svako pretfinanciranje koje ostaje vlasništvo Zajednice mora identificirati. Takvo pretfinanciranje ostaje vlasništvo institucija, osim ako je drukčije predviđeno temeljnim aktom u smislu članka 49. Financijske uredbe, ili ako je plaćeno u okviru javne nabave ili osoblju ili članovima institucija, ili državama članicama. To bi se pravilo trebalo precizirati obzirom na vrstu upravljanja (izravno ili neizravno centralizirano upravljanje i podijeljeno upravljanje). Ne odnosi se na zajedničko upravljanje budući da se u takvim slučajevima sredstva Zajednice udružuju sa sredstvima međunarodne organizacije. Kada pretfinanciranje, koje ostaje vlasništvo Zajednice donosi kamatu, ta se kamata uplaćuje u proračun kao ostali prihod.

(5)

U vezi s načelom jedne godine potrebno je pojasniti značenje godišnjih odobrenih sredstava i pripremnih faza u postupku preuzimanja obveza, koje, ako su završene do 31. prosinca, mogu dopustiti prijenos odobrenih sredstva za preuzete obveze, koje je zatim potrebno iskoristiti do 31. ožujka sljedeće financijske godine.

(6)	U vezi s načelom obračunske jedinice trebalo bi odrediti tečajeve za konverziju između eura i drugih valuta za potrebe upravljanja novčanim tokom i za potrebe računovodstva.

(7)	U vezi s odstupanjem od načela univerzalnosti trebalo bi odrediti proračunski tretman namjenskih prihodima, osobito doprinosa država članica ili trećih zemalja za određene programe Zajednice, kao i ograničenja pri izravnavanju rahoda i prihoda.

(8)

U vezi s načelom specifikacije trebalo bi točno odrediti način izračuna postotka odobrenih sredstava, kojeg su institucije ovlaštene prenijeti na temelju svoje autonomije te bi trebalo predvidjeti da se proračunskom tijelu dostave sve informacije putem detaljnog obrazloženja zahtjeva za prijenos koji se njemu podnose.

(9)	U vezi s dobrim financijskim upravljanjem potrebno je odrediti ciljeve ex ante, privremene i ex post evaluacije programa i aktivnosti, minimalnu učestalost takvih evaluacija, te podatke koje treba iskazati u zakonodavnom financijskom izvještaju.

(10)

U vezi s donošenjem i prikazom proračuna potrebno je odrediti sadržaj općeg uvoda u proračun te radne dokumente koji prate proračun i primjedbe uz proračun kako bi se osigurala potpuna obavještenost proračunskog tijela. U novom sustavu prikazivanja proračuna koji se temelji na aktivnostima (sustav ABB) također je potrebno utvrditi definiciju i klasifikaciju administrativnih odobrenih sredstava.

(11)

U vezi s izvršavanjem proračuna primjereno je najprije pojasniti kakve oblike mogu imati temeljni akti u području Zajednice i u područjima koje obuhvaća Ugovor o Europskoj uniji. Trebalo bi utvrditi najviše iznose odobrenih sredstava koja se mogu primijeniti na pripremna djelovanja i pilot programe, ako ne postoji temeljni akt, kao i navesti odredbe Ugovora kojima se specifične ovlasti dodjeljuju izravno Komisiji.

(12)	Trebalo bi odrediti i akte koji bi mogli predstavljati sukob interesa, te postupak koji se treba primjenjivati u takvim slučajevima.

(13)

U vezi s različitim načinima izvršavanja proračuna trebalo bi utvrditi da Komisija mora, kada proračun ne izvršava izravno putem svojih uprava, najprije osigurati da subjekti kojima namjerava povjeriti izvršenje zadaća izvršavanja imaju postupke upravljanja i sustave kontrole te računovodstvene sustave primjerene i odgovarajuće obzirom na zahtjeve dobrog financijskog upravljanja.

(14)

U vezi s neizravnim centraliziranim upravljanjem, odnosno upravljanjem kojeg Komisija delegira na izvršne agencije ili tijela uređena pravom Zajednice ili na nacionalna tijela javnog sektora ili tijela koja pružaju javne usluge također je potrebno utvrditi okvir za takvu delegaciju ovlasti i način njegova provođenja na temelju akta ili sporazuma o delegaciji ovlasti. Izvršne agencije koje ostaju pod kontrolom Komisije trebale bi se priznati kao dužnosnici za ovjeravanje na osnovi delegiranja ovlasti te institucije za izvršenje proračuna Zajednice. Kada nacionalna tijela provode aktivnosti izvršenja proračuna, trebala bi podnijeti odgovarajuća financijska jamstva, te bi trebala biti izabrana na transparentan način, na temelju analize isplativosti koja pokazuje razloge za delegiranje upravljanja na takvo tijelo. Prije delegiranja ovlasti na nacionalna tijela, Komisija bi trebala zatražiti mišljenje odgovarajućeg odbora, u skladu s temeljnim aktom za izvršenje dotičnih odobrenih sredstava. Subjekti privatnog prava koji obavljaju pripremne ili pomoćne zadaće za Komisiju odabiru se u skladu s postupcima javne nabave.

(15)	Za podijeljeno upravljanje s državama članicama ili decentralizirano upravljanje s trećim zemljama trebalo bi odrediti faze i ciljeve postupka za poravnavanje računa, ne dovodeći u pitanje posebne odredbe sadržane u odgovarajućim sektorskim propisima.

(16)

Konačno, za zajedničko upravljanje trebalo bi jasno navesti da ne treba odrediti udio doprinosa svakog donatora za svaku vrstu rashoda, već da subvencionirana djelovanja trebaju podlijegati detaljnim kontrolama; također trebalo bi odrediti međunarodne organizacije prihvatljive za ovu vrstu upravljanja.

(17)

U vezi s ulogom financijskih izvršitelja, reforma financijskog upravljanja zajedno s uklanjanjem centraliziranih ex ante kontrola povećava odgovornost dužnosnika za ovjeravanje u svim radnjama u vezi s prihodima i rashodima, uključujući radnje u smislu sustava unutarnje kontrole. Proračunsko tijelo za ubuduće bi trebalo obavješćivati o imenovanju ili razrješenju dužnosti dužnosnika za ovjeravanje na osnovi delegiranja. Slijedom toga, trebalo bi odrediti zadaće, odgovornosti i načela postupaka, koje treba poštovati. Internalizacija ex ante kontrola osobito zahtijeva jasno razlikovanje između zadaće vezanih za započinjanje radnji izvršavanja proračuna i zadaća u vezi s provjerom takvih radnji. Pored toga, svaka bi institucija trebala donijeti kodeks o stručnom postupanju za osoblje odgovorno za ex ante i ex post ovjere. Trebalo bi odrediti i odgovornosti, za koje se pretpostavlja da su uzete u obzir u godišnjem izvješću za institucije, koje između ostalog prikazuje rezultate ex post provjera; isto tako trebalo bi dogovoriti čuvanje prateće dokumentacije u vezi s obavljenim radnjama. Konačno, o različitim oblicima pregovaračkih postupaka za sklapanje ugovora o javnoj nabavi, obzirom da predstavljaju odstupanja, trebalo bi pripremiti posebno izvješće za instituciju i obavijestiti proračunsko tijelo.

(18)

Radi pojašnjenja odgovornosti trebalo bi jasno odrediti zadaće i odgovornosti računovodstvenog službenika u vezi s računovodstvenim sustavima, upravljanjem riznicom, upravljanjem bankovnim računima i dokumentacijom trećih osoba. Također bi trebalo odrediti način razrješenja računovodstvenog službenika njegovih dužnosti.

(19)

Trebalo bi odrediti i uvjete za korištenje knjiga blagajne, sustav upravljanja kojima predstavlja iznimku od uobičajenih proračunskih postupaka, te zadaće i odgovornosti blagajnika, kao i zadaće i odgovornosti dužnosnika za ovjeravanje i računovodstvenog službenika u vezi s kontrolom knjiga blagajne. Proračunsko tijelo trebalo bi obavijestiti o svakom imenovanju ili razrješenju dužnosti.

(20)

Nakon što se zadaće i odgovornosti svakog financijskog izvršitelja odrede, oni odgovaraju samo prema uvjetima, predviđenima Pravilnikom o osoblju za dužnosnike Europskih Zajednica i Uvjetima zaposlenja ostalih službenika. Međutim, u svakoj bi instituciji na odgovarajući način trebalo ustanoviti novo posebno povjerenstvo za financijske nepravilnosti, koje utvrđuje jesu li se dogodile financijske nepravilnosti. Trebalo bi odrediti i postupak, putem kojeg dužnosnik za ovjeravanje može tražiti potvrdu upute i tako biti razriješen od svake odgovornosti.

(21)

U vezi s prihodom, osim u posebnom slučaju vlastitih sredstava koji je obuhvaćen Uredbom Vijeća (EZ, Euratom) br. 1150/2000 od 22. svibnja 2000. o provedbi Odluke 94/728/EZ, Euratom, o sustavu vlastitih sredstava Zajednice ( 4 ), potrebno je odrediti zadaće i kontrole za koje su odgovorni dužnosnici za ovjeravanje u različitim fazama postupka: procjena iznosa potraživanja te zatim nalog za povrat; slanje obavijesti o terećenju kojom se dužnika obavješćuje da je utvrđen iznos potraživanja; izračun mogućih dospjelih zateznih kamata i, konačno, odluka, prema potrebi, o odricanju od dodijeljenih prava uzimajući u obzir kriterije koji jamče usklađenost s načelom dobrog financijskog upravljanja. Također bi trebalo odrediti ulogu računovodstvenog službenika u naplati prihoda i prilikom odobravanja dodatnog roka za plaćanje.

(22)

U vezi s izdacima trebalo bi definirati odnos između odluka o financiranju, ukupnih obveza i pojedinačnih obveza, kao i značajke tih različitih faza. Razlika između ukupnih obveza i pojedinačnih obveza ovisi o mjeri u kojoj su utvrđeni uključeni korisnici i iznosi. Okvirne obveze ograničene su na redovne administrativne rashode, te rashode u vezi s Europskim fondom za smjernice i jamstva u poljoprivredi (EFSJP). Radi ograničenja opsega neiskorištenih obveza, odobrena sredstava koja odgovaraju obvezama za koje nije izvršeno plaćanje tijekom tri godine trebalo bi opozvati.

(23)

Zatim je potrebno pojasniti odnos između radnji potvrđivanja, odobravanja i plaćanja te kontrola koje treba izvršiti dužnosnik za ovjeravanje kada potvrdi rashode s naznakom „odobreno za plaćanje” i kada odobri plaćanje provjerom valjanosti oslobađanja od svih odgovornosti za koje dužnosnik za ovjeravanje sad snosi isključivu odgovornost. Trebalo bi odrediti popratnu dokumentaciju, koju je potrebno priložiti kao dokaz plaćanja, kao i pravila za poravnanje pretfinanciranja i privremenih plaćanja. Konačno, trebalo bi odrediti rokove za potvrđivanje i izvršenje plaćanja, pri čemu treba uzeti u obzir Direktivu 2000/35/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 29. lipnja 2000. o suzbijanju zakašnjelih plaćanja u komercijalnim poslovima ( 5 ).

(24)	Za unutarnju reviziju je potrebno odrediti postupak za imenovanje revizora i zajamčiti njegovu neovisnost u instituciji koja ga je imenovala i koju je dužan izvješćivati o svojem djelovanju; proračunsko tijelo trebalo bi obavijestiti o svakom imenovanju ili razrješenju dužnosti.

(25)

U vezi s javnom nabavom odlučeno je da se u ovu Uredbu uključe odredbe direktiva Vijeća 92/50/EEZ ( 6 ), 93/36/EEZ ( 7 ) i 93/37/EEZ ( 8 ), kako je zadnje izmijenjena direktivom Komisije 2001/78/EZ ( 9 ), koje se odnose na postupke za sklapanje ugovora o uslugama, o nabavi robe i o radovima. Stoga je najprije potrebno odrediti različite vrste ugovora o javnoj nabavi; mjere o oglašavanju i objavljivanju koje se primjenjuju; uvjete pod kojima se može koristiti određena vrsta postupka i glavne značajke postojećih postupaka; određivanje uvjeta sposobnosti i moguća pravila za sklapanje ugovora; pravila pristupa dokumentaciji za nadmetanje, te za obavješćivanje ponuditelja ili natjecatelja; te, za slučajeve kada Komisija provodi javnu nabavu za svoj račun, različite granične vrijednosti i pravila za procjenu vrijednosti ugovora koji se trebaju sklopiti.

(26)

Svrha postupaka za sklapanje ugovora o javnoj nabavi je udovoljavanje potrebama institucija pod najboljim mogućim uvjetima, osiguravajući mogućnost jednakog pristupa ugovorima o javnoj nabavi te poštujući načela transparentnosti i nediskriminacije. Za osiguranje transparentnosti i jednakog postupanja prema natjecateljima, te potpune odgovornosti dužnosnika za ovjeravanje kod konačnog odabira, potrebno je utvrditi postupak za otvaranje, te potom, postupak za evaluaciju ponuda i zahtjeva za sudjelovanje, od imenovanja odbora do utemeljene i dokumentirane odluke o sklapanju ugovora, koju konačno donosi javni naručitelj. Također bi trebalo navesti financijska jamstva potrebna da bi se zaštitili financijski interesi Zajednica.

(27)	Konačno, potrebno je odrediti granice ovlasti javnog naručitelja za izricanje upravnih sankcija kako bi se osiguralo da su sankcije proporcionalne i odvraćajuće te jednako postupanje među različitim institucijama kao i među različitim službama.

(28)

Trebalo bi pojasniti područje primjene glave o bespovratnim sredstvima, osobito u pogledu različitih metoda izvršavanja proračuna, kao i u pogledu različitih vrsta djelovanja ili tijela, koja su od općih europskih interesa prihvatljivi za bespovratna sredstva. Potrebno je navesti značajke godišnjeg programa rada i poziva za podnošenje prijedloga, kao i moguće iznimke u ovom kontekstu i moguće retroaktivne učinke, osobito u području humanitarne pomoći i upravljanja krizama za koje su ograničenja vrlo specifična.

(29)

Ponovno u vezi sa zahtjevima transparentnosti trebalo bi utvrditi jednako postupanje prema podnositeljima prijedloga i povećati odgovornost dužnosnika za ovjeravanje, utvrditi postupak dodjele od podnošenja prijedloga za bespovratno sredstvo do njegove evaluacije koju obavlja odbor, na temelju unaprijed određenih uvjeta sposobnosti i kriterija za odabir ponude, prije nego što dužnosnik za ovjeravanje donese svoju konačnu i odgovarajuće dokumentiranu odluku.

(30)

Dobro financijsko upravljanje zahtijeva da se Komisija zaštiti jamstvima; u fazi prijedloga za bespovratna sredstva organiziranjem financijskih revizija za prijedloge koji uključuju veće iznose; zatim u fazi isplate pretfinanciranja, traženjem prethodnih financijskih jamstava; te, konačno, u fazi konačnog plaćanja, organiziranjem financijskih revizija za prijedloge koji uključuju najveće iznose i predstavljaju najveći rizik. Dobro upravljanje i usklađenost s načelima neprofitnosti i sufinanciranja također zahtijevaju utvrđivanje pravila o određuju granice mogućeg korištenja paušalnih plaćanja. Konačno, dobro upravljanje sredstvima Zajednice znači da sami korisnici bespovratnih sredstava moraju poštovati načela transparentnosti i jednakog postupanja prema potencijalnim izvoditeljima, kao i načela da se ugovor mora sklopiti na temelju ponude koja pruža najbolju vrijednost za novac kada djelovanje djelomično izvode podizvoditelji.

(31)	Konačno, ovlasti za izricanje sankcija u tom kontekstu trebalo bi uskladiti s ovlastima dodijeljenima u kontekstu javne nabave.

(32)

U vezi s računovodstvom i financijskim izvještavanjem trebalo bi odrediti svako od opće prihvaćenih računovodstvenih načela na kojima se moraju temeljiti financijski izvještaji. Također, potrebno je odrediti uvjete za knjiženje transakcija u knjige i pravila za vrednovanje imovine i obveza te za formiranje rezervacija.

(33)

Trebalo bi odrediti da se financijskim izvještajima institucija prilažu izvješća o proračunskom i financijskom upravljanju, te bi trebalo dati podatke o sadržaju i prikazu sastavnih elemenata financijskih izvještaja (bilanca stanja, izvještaj o poslovnom rezultatu, tablica novčanog toka i Prilog) te izvještaj o izvršenju proračuna (izvještaj o realizaciji proračuna i Prilog).

(34)

U vezi s računovodstvenim pitanjima potrebno je odrediti da računovodstveni službenik svake institucije mora predočiti dokumente koji opisuju organizaciju računovodstva i računovodstvene postupke te institucije, te odrediti uvjete koje treba poštovati u slučaju računalne evidencije računovodstvenih sustava, osobito u pogledu sigurnosti pristupa i postupka pri reviziji za sve promjene u sustavima.

(35)

U vezi s računovodstvom potrebno je odrediti načela koja se primjenjuju na poslovne knjige, bruto bilancu, periodička usklađivanja stanja te bilance i popisa imovine te odrediti sastavne dijelove kontnog plana kojeg usvaja računovodstveni službenik Komisije. Trebalo bi utvrditi pravila koja se primjenjuju na evidentiranje radnji, a osobito za načelo dvojnog knjigovodstva, pravila za konverziju radnji koje nisu izražene u eurima i za popratnu dokumentaciju za knjiženje. Također bi trebalo odrediti sadržaj računovodstvenih evidencija.

(36)	Konačno, potrebno je utvrditi pravila za popis imovine i pojasniti odgovarajuće odgovornosti računovodstvenog službenika i dužnosnika za ovjeravanje u tom području, kao i pravila koja se primjenjuju na ponovnu prodaju imovine koja se vodi u evidenciji.

(37)	U vezi sa strukturnim fondovima trebalo bi odrediti da vraćanje avansnog plaćanja u vezi određene radnje nema za učinak smanjenje doprinosa iz fonda za navedenu radnju.

(38)	Trebalo bi odrediti vrste izravnih i neizravnih djelovanja u području istraživanja koja se mogu financirati.

(39)	U vezi s vanjskim djelovanjima, provedbena pravila poput same Financijske uredbe imaju za cilj previdjeti iznimke koje odražavaju posebna obilježja poslovanja u tom sektoru, uglavnom u pogledu javne nabave i dodjele bespovratnih sredstava.

(40)

U vezi s javnom nabavom ova provedbena pravila preuzimaju suštinu odredbi Odluke Komisije od 10. studenoga 1999. o pojednostavljivanju sustava upravljanja za sklapanje ugovora u okviru programa suradnje koje provode glavne uprave za vanjske odnose ( 10 ), što rezultira time da se pravila za javnu nabavu razlikuju od standardnih pravila na temelju različitih utvrđenih graničnih vrijednosti i postupaka upravljanja koji su prilagođeni za vanjska djelovanja.

(41)	U vezi s bespovratnim sredstvima potrebno je navesti vrste djelovanja za koje je moguće odstupanje od načela sufinanciranja iz članka 109. Financijske uredbe. Ovo se osobito primjenjuje na humanitarnu pomoć i pomoć u krizi i djelovanjima za zaštitu zdravlja i temeljnih ljudskih prava.

(42)	Kako bi se zajamčilo dobro upravljanje odobrenim sredstvima Zajednice, također je potrebno odrediti preduvjete i pravila sadržana u sporazumima, kada je upravljanje odobrenim sredstvima decentralizirano ili ako se koriste blagajne.

(43)

Odredbe Financijske uredbe u vezi s europskim uredima trebalo bi dopuniti posebnim pravilima Ureda za službene publikacije Europskih zajednica, te odredbama kojima se ovlašćuje računovodstveni službenik Komisije na delegiranje nekih svojih zadaća osoblju tih ureda. Također bi trebalo utvrditi operativne postupke za bankovne račune, koje europski uredi mogu biti ovlašteni otvoriti u ime Komisije.

(44)	U vezi s administrativnim odobrenim sredstvima, svaka institucija trebala bi obavijestiti proračunsko tijelo o značajnim građevinskim projektima koji su u tijeku, odnosno, o onima koji povećavaju fond nekretnina.

(45)	Potrebno je odrediti tijela koja mogu primati bespovratna sredstva na teret proračuna, te za njih odrediti pravila u skladu s uvjetima iz članka 185. Financijske uredbe.

(46)	Različite granične vrijednosti i iznose iz ove uredbe trebalo bi redovito ažurirati obzirom na inflaciju koja se zabilježi u Zajednici, izuzev graničnih iznosa koji se primjenjuju na javnu nabavu,

DONIJELA JE OVU UREDBU:

Ovom Uredbom propisuju se pravila za provedbu odredaba Uredbe (EZ, Euratom) br. 1605/2002 (dalje u tekstu „Financijska uredba”).

Institucije na koje se odnosi ova Uredba su institucije u smislu Financijske uredbe.

Komisija svake godine u prednacrtu proračuna ažurira informacije o aktima iz članka 2. Financijske Uredbe.

Svi prijedlozi ili izmjene prijedloga koji se podnose zakonodavnom tijelu jasno navode odredbe koje uključuju odstupanja od Financijske uredbe ili ove Uredbe te u relevantnom obrazloženju navode posebne razloge na kojima se temelje spomenuta odstupanja.

1. Kod izravnog centraliziranog upravljanja u kojem sudjeluje više partnera, neizravnog centraliziranog upravljanja i decentraliziranog upravljanja u smislu članka 53. Financijske uredbe, pravila utvrđena u članku 5.a Financijske uredbe primjenjuju se samo na subjekte koji primaju predfinanciranje izravno od Komisije.

2. Smatra se da predfinanciranje predstavlja značajan iznos u smislu članka 5.a stavka 2. točke (a) Financijske uredbe ako prelazi 50 000 EUR.

Međutim, kod vanjskih djelovanja, smatra se da predfinanciranje predstavlja značajan iznos ako prelazi 250 000 EUR. Što se tiče pomoći za upravljanje krizama i djelovanja humanitarne pomoći, smatra se da predfinanciranje predstavlja značajan iznos ako prelazi 750 000 EUR po ugovoru na kraju svake financijske godine te je namijenjeno za projekte koji traju duže od 12 mjeseci.

1. Odgovorni dužnosnik za ovjeravanja za svako izvještajno razdoblje nakon provedbe odluke ili sporazuma osigurava povrat iznosa kamata na predfinanciranje u iznosu većem od 750 000 EUR po ugovoru na kraju svake proračunske godine.

2. Odgovorni dužnosnik za ovjeravanja može najmanje jednom godišnje osigurati povrat iznos kamata ostvarenih na temelju iznosa predfinanciranja koji je niži od iznosa iz stavka 1., uzimajući u obzir rizike povezane s upravljačkim okruženjem i vrstu financiranog djelovanja.

3. Odgovorni dužnosnik za ovjeravanja osigurava povrat iznosa kamata ostvarenih na temelju iznosa predfinanciranja koji prelazi preostali dospjeli iznos iznosa iz članka 5.a stavka 1. Financijske uredbe.

1. Dužnosnik za ovjeravanje osigurava da pri odlukama o bespovratnim sredstvima ili sporazumima o bespovratnim sredstvima s korisnicima i posrednicima, sredstva predfinanciranja budu uplaćena na bankovne račune ili podračune, koji omogućuju razlikovanje sredstava i povezanih kamata. U protivnom, računovodstvene metode korisnika ili posrednika moraju omogućavati razlikovanje sredstava koje je uplatila Zajednica i kamata ili drugih koristi koje donesu ta sredstva.

2. U slučajevima iz članka 5.a stavka 1. drugog podstavka Financijske uredbe, odgovorni dužnosnik za ovjeravanje prije kraja svake proračunske godine priprema procjenu iznosa kamata ili istovrsnih koristi koje donose ta sredstava te unosi rezervaciju za taj iznos. Ta rezervacija knjiži se u računima te se obračunava nakon uspješnog povrata, nakon provedbe odluke ili sporazuma.

Kad se predfinanciranje plaća iz iste proračunske linije na temelju istog temeljnog akta i korisnicima na koje se odnosi isti postupak sklapanja ugovora, dužnosnik za ovjeravanje može pripremiti jednu procjenu iznosa potraživanja za više dužnika.

3. Članci 3. i 4. te stavci 1. i 2. ovog članka ne dovode u pitanje knjiženje iznosa predfinanciranja u aktivi financijskih izvještaja, kako je utvrđeno računovodstvenim pravilima iz članka 133. Financijske uredbe.

Odobrena sredstva za preuzimanje obveza i odobrena sredstva za plaćanja, unesena u proračun za financijsku godinu i koje treba iskoristiti u toj godini, sastoje se od sredstava odobrenih za tu financijsku godinu. Sredstva odobrena za financijsku godinu su:

1. Odobrena sredstva za preuzimanje obveza iz članka 9. stavka 2. točke (a) Financijske uredbe mogu se prenijeti samo ako obvezu nije moguće preuzeti do 31. prosinca financijske godine zbog razloga koji se ne mogu pripisati dužnosniku za ovjeravanje, te ako su pripremne faze izvedene do te mjere da je opravdano pretpostaviti da će obveza biti preuzeta najkasnije do 31. ožujka sljedeće godine.

2. Pripremne faze iz članka 9. stavka 2. točke (a) Financijske uredbe, koje bi trebale biti dovršene do 31. prosinca tekuće financijske godine kako bi se omogućio prijenos u sljedeću godinu, su posebno:

3. Odobrena sredstva prenesena u skladu s člankom 9. stavkom 2. točkom (a) Financijske uredbe, za koje nije preuzeta obveza do 31. ožujka sljedeće proračunske godine, automatski se ukidaju.

Do ►M2 30. travnja ◄ Komisija obavješćuje proračunsko tijelo o proračunskim sredstvima koja su na ovaj način ukinuta.

4. Odobrena sredstva prenesena u skladu s člankom 9. stavkom 2. točkom (b) Financijske uredbe, mogu se koristiti do 31. prosinca sljedeće financijske godine.

5. Računovodstvo omogućuje identifikaciju prenesenih odobrenih sredstava na taj način.

6. Odobrena sredstva za rashode za osoblje iz članka 9. stavka 6. Financijske uredbe su primici od rada i naknade članovima i osoblju institucija.

Ukupna dodijeljena odobrena sredstva prethodne financijske godine, kako je navedeno u članku 13. stavku 2. Financijske uredbe, potrebno je razumjeti kao odobrena sredstva za financijsku godinu iz članka 5. ove Uredbe, nakon ispravaka za prijenose obavljene tijekom navedene financijske godine.

1. Ne dovodeći u pitanje posebne odredbe koje proizlaze iz primjene posebnih sektorskih propisa, nadležni dužnosnik za ovjeravanje konverzije između eura i drugih valuta obavlja koristeći se dnevnim tečajem za euro, koji se objavljuje u seriji C Službenog lista Europske unije.

Ako konverziju između eura i drugih valuta moraju obavljati izvoditelji ili korisnici, primjenjuju se posebne odredbe za zamjenu iz ugovora o nabavi, ugovora o bespovratnom sredstvu ili financijskih sporazuma.

1.a Kako bi se izbjegao značajan utjecaj radnji konverzije na razinu sufinanciranja Zajednice ili štetan utjecaj na proračun Zajednice, posebnim odredbama o konverziji iz stavka 1. osigurava se, prema potrebi, tečaj konverzije između eura i drugih valuta koji se izračunava uporabom prosjeka dnevnog tečaja tijekom određenog razdoblja.

2. Ako dnevni tečaj za euro nije objavljen za određenu valutu u Službenom listu Europske unije, nadležni dužnosnik za ovjeravanje koristi računovodstveni tečaj iz stavka 3. ovog članka.

3. Za potrebe računovodstva iz članaka 132. do 137. Financijske uredbe te podložno članku 213. ove Uredbe, konverzija između eura i neke druge valute obavlja se na temelju mjesečnog računovodstvenog tečaja za euro. Taj računovodstveni tečaj utvrđuje računovodstveni službenik Komisije na temelju izvora informacija koje smatra pouzdanim, a na temelju tečaja za pretposljednji radni dan u mjesecu koji je prethodio onom za koji se tečaj utvrđuje.

1. Ne dovodeći u pitanje posebne odredbe koje proizlaze iz primjene posebnih sektorskih propisa ili iz posebnih ugovora o javnoj nabavi, ugovora o bespovratnim sredstvima i financijskih sporazuma, tečaj koja se koristi za konverziju između eura i drugih valuta, u slučajevima kad konverziju obavlja nadležan dužnosnik za ovjeravanje, jest tečaj na dan kad služba za ovjeravanje pripremi nalog za plaćanje ili nalog za povrat.

2. U slučaju knjiga blagajne u eurima, tečaj koji je potrebno koristiti za konverziju između eura i drugih valuta određuje se na temelju datuma kad banka izvrši plaćanje.

3. Za reguliranje knjiga blagajne u nacionalnim valutama iz članka 16. Financijske uredbe, tečaj koji se koristi za konverziju između eura i drugih valuta je tečaj koji se primjenjuje u mjesecu rashoda iz navedene knjige blagajne.

4. Za naknadu paušalnih rashoda ili rashoda koji proizlaze iz Pravilnika o osoblju za dužnosnike i Uvjeta zaposlenja ostalih službenika, (dalje u tekstu „Pravilnik o osoblju”), za što je određena gornja granica te koja se isplaćuje u valutama koje nisu euro, koristi se tečaj koji se upotrebljava u trenutku nastanka prava.

Informacije o gotovinskim prijenosima između različitih valuta koje izvršava Komisija

Komisija svako tromjesečje šalje državama članicama izvješće o prijenosima izvršenima između različitih valuta.

1. Ne dovodeći u pitanje članke 12. i 13. struktura namjenskih prihoda u proračunu obuhvaća:

U slučaju iz točke (a) prvog podstavka bilježi se oznaka (p.m.) te se procijenjeni prihod iskazuje samo kao informacija u bilješkama.

2. Ako prihod prima institucija, odobrena sredstva u visini namjenskih prihoda mogu se staviti na raspolaganje kao odobrena sredstva za preuzimanje obveza i kao odobrena sredstva za plaćanje, osim u slučaju iz ►M3 članka 160. stavka 1.a i članka 161. stavka 2. Financijske uredbe. ◄ Odobrena sredstva stavljaju se na raspolaganje automatski, osim u slučaju vraćanja avansnih plaćanja iz članka 156. Financijske uredbe, te u slučaju financijskih ispravaka u vezi sa strukturnim fondovima.

1. Doprinosi država članica za financiranje određenih dopunskih istraživačkih programa iz članka 5. Uredbe (EZ, Euratom) br. 1150/2000 plaćaju se na sljedeći način:

2. Kada proračun nije potpuno usvojen prije početka financijske godine, doprinosi iz stavka 1. temelje se na iznosu koji je unijet u proračun za prethodnu financijsku godinu.

3. Svaki doprinos ili dodatno plaćanje koje u proračun duguju države članice, knjiži se u računu ili računima Komisije u roku trideset dana od poziva za sredstva.

4. Plaćanja se knjiže na računu utvrđenom Uredbom (EZ, Euratom) br. 1150/2000 te podliježu uvjetima utvrđenima istom uredbom.

Namjenski prihodi koji proizlaze iz sudjelovanja država EFTA-e u određenim programima Zajednice

1. Da bi se u proračun moglo uključiti sudjelovanje država EFTA-e u određenim programima Zajednice, struktura proračuna je sljedeća:

Prilog iz prvog podstavka točke (b) podtočke ii. odražava i dio je strukture za potrebe odobrenih sredstva koja odgovaraju takvom sudjelovanju, kako je to predviđeno stavkom 2. te za izvršenje takvih rashoda.

2. Na temelju članka 82. Sporazuma o Europskom gospodarskom prostoru (EGP) iznosi godišnjeg sudjelovanja država EFTA-e, kako je to Komisiji potvrdio Zajednički odbor EGP-a u skladu s člankom 1. stavkom 5. Protokola 32. uz navedeni sporazum, na početku financijske godine osigurava se cijeli iznos odgovarajućih odobrenih sredstava za preuzimanje obveza i odobrenih sredstava za plaćanja.

3. Ako se u tijeku financijske godine osiguraju dodatna odobrena sredstva na proračunskim linijama uz sudjelovanje država članica EFTA-e, a da države članice EFTA-e nisu tijekom godine u mogućnosti na odgovarajući način prilagoditi svoje doprinose kao bi udovoljile „čimbeniku proporcionalnosti” iz članka 82. Sporazuma o Europskom gospodarskom prostoru, Komisija može kao privremenu i iznimnu mjeru koristiti svoja gotovinska sredstva za pretfinanciranje udjela država članica EFTA-e. Uvijek kada su predviđena takva dodatna odobrena sredstva, Komisija što je prije moguće traži odgovarajuće doprinose od država članica EFTA-e. Komisija svake godine obavješćuje proračunsko tijelo o tako donesenim odlukama.

Pretfinanciranje se u proračunu za sljedeću financijsku godinu određuje što je prije moguće.

4. U skladu s člankom 18. stavkom 1. točkom (d) Financijske uredbe, financijski doprinosi država članica EFTA-e predstavljaju namjenski prihod. Računovodstveni službenik usvaja odgovarajuće mjere kako bi se osiguralo da se posebno nadzire korištenje prihoda koji proizlazi iz doprinosa i odgovarajućih odobrenih sredstava.

U izvješću iz članka 131. stavka 2. Financijske uredbe Komisija posebno prikazuje faze izvršenja prihoda i rashoda, koje se odnose na sudjelovanje država članica EFTA-e.

Prihodi od sankcija izrečenih državama članicama koje su izjavile da imaju prekomjerni manjak

Struktura proračuna za uključivanje prihoda od sankcija iz odjeljka 4. Uredbe Vijeća (EZ) br. 1467/97 ( 11 ) je sljedeća:

Za potrebe dobivanja odobrenja Europskog parlamenta i Vijeća iz članka 19. stavka 2. Financijske uredbe, Komisija procjenjuje i pojašnjava financijske troškove, uključujući naknadne troškove, koji proizlaze iz prihvaćanja donacija Zajednicama.

Na temelju članka 20. stavka 1. Financijske uredbe, iz zahtjeva za plaćanje, faktura ili izvješća, moguće je izvršiti sljedeće odbitke, koji se zatim prosljeđuju na plaćanje u neto iznosu:

Svi porezi koje Zajednice snose u skladu s člankom 20. stavkom 2. Financijske uredbe unose se na privremenom računu dok ih predmetne države ne vrate.

1. Postoci iz članka 22. Financijske uredbe izračunavaju se u trenutku podnošenja zahtjeva za prijenosom u skladu s odobrenim sredstvima predviđenim u proračunu, uključujući ona u izmjenama proračuna.

2. Iznos koji treba uzeti u obzir je ukupan iznos koji je zbroj namjeravanih prijenosa na liniji s koje se izvršava prijenos, nakon prilagodbe za prethodno izvršene prijenose.

Iznos koji odgovara prijenosima koje pojedina institucija može obaviti samostalno bez odluke proračunskog tijela ne uzima se u obzir.

1. Postoci iz članka 23. stavka 1. Financijske uredbe izračunavaju se u trenutku podnošenja zahtjeva za prijenos te upućivanjem na odobrena sredstva u proračunu, uključujući u izmjenama proračuna.

2. Iznos koji treba uzeti u obzir je iznos koji je zbroj namjeravanih prijenosa na liniji s koje se izvršava prijenos, nakon prilagodbe za prethodno izvršene prijenose.

Iznos koji odgovara prijenosima koje pojedina institucija može obaviti samostalno bez odluke proračunskog tijela ne uzima se u obzir.

Rashodi iz članka 23. stavka 1. prvog podstavka točke (b) Financijske uredbe za svako područje politike pokrivaju stavke iz članka 27.

Prijedlogu za prijenos i sve informacijama za proračunsko tijelo u vezi s prijenosima izvršenima na temelju članaka 22. i 23. Financijske uredbe prilaže se odgovarajuća i detaljna popratna dokumentacija koja pokazuje izvršenje odobrenih sredstava i procjene potreba do kraja financijske godine, kako za linije na koje se odobrena sredstva prenose, tako i za one s kojih se prenose.

Prijedlozi za prijenos koji bi omogućili korištenje pričuve za pomoć u nuždi iz ►M3 članka 26. Financijske uredbe ◄ trebaju biti popraćeni prikladnim i detaljnim dokumentima koji pokazuju:

1. Svi prijedlozi za programe i aktivnosti, na temelju kojih dolazi do proračunskih rashoda, podliježu ex ante evaluaciji koja utvrđuje:

2. Prijedlog određuje mjere za praćenje, izvješćivanje i evaluaciju, uzimajući u obzir odgovornosti svih razina države koje sudjeluju pri provedbi predloženog programa ili aktivnosti.

3. Za sve programe ili aktivnosti, uključujući pilot projekte ili pripremne aktivnosti, gdje uključena sredstva prelaze 5 000 000 eura primjenjuje se privremena i/ili ex post evaluacija dodijeljenih ljudskih i financijskih resursa te ostvarenih rezultata kako bi se potvrdilo da su oni bili u skladu s postavljenim ciljevima:

Podstavak 1. točke (a) i (b) ovog stavka ne primjenjuju se na pojedinačne projekte ili djelovanja koji se obavljaju u okviru aktivnosti, za koje zahtjev može biti ispunjen putem konačnih izvješća koja šalju tijela koja su provela djelovanje.

4. Evaluacije iz stavaka 1. i 3. ovog članka moraju biti razmjerne s uključenim resursima te učinku predmetne aktivnosti ili programa.

Financijski izvještaj sadrži financijske i ekonomske podatke koji omogućuju zakonodavnom tijelu da procijene potrebu za djelovanjem Zajednice. Financijski izvještaj sadrži korisne informacije o usklađenosti s drugim financijskim instrumentima i mogućoj sinergiji.

U slučaju višegodišnjih operacija, financijski izvještaj sadrži pregled godišnjih potreba u smislu odobrenih sredstava i radnih mjesta, te procjenu njihovih srednjoročnog financijskog učinka.

2. Radi sprečavanja rizika prijevare ili nepravilnosti, koji bi mogli imati negativan utjecaj na zaštitu financijskih interesa Zajednice, financijski izvještaj daje informacije o postojećim i planiranim mjerama sprečavanja prijevara i zaštite.

1. Učinkovita unutarnja kontrola temelji se na najboljim međunarodnim praksama i uključuje posebno sljedeće:

Što je prije moguće, a najkasnije četiri tjedna nakon konačnog donošenja proračuna, konačni detaljni iznosi proračuna objavljuju se, na inicijativu Komisije, na svim jezicima na internetskim stranicama institucija, do službene objave u Službenom listu Europske Unije.

Svaki odjeljak prednacrta proračuna ima uvod koji sastavlja predmetna institucija.

Prednacrt izmjene proračuna popraćen je izvještajima o razlozima i raspoloživim informacijama o izvršenju proračuna za prethodnu i tekuću financijsku godinu, koje su dostupne u vrijeme pripreme izmjene proračuna.

Kada je izvještaj o rashodima za odjeljak proračuna prikazan prema nomenklaturi koja se temelji na razvrstavanju prema namjeni, administrativna odobrena sredstva dijele se na posebne naslove prema glavama, sukladno sljedećem razvrstavanju:

Administrativni rashodi Komisije koji su zajednički za sve glave također se navode u posebnom sažetom izvještaju, razvrstani po vrstama rashoda.

Stvarni rashodi za zadnju financijsku godinu za koju je bio pripremljen završni račun

Za potrebe utvrđivanja proračuna stvarni rashodi za zadnju financijsku godinu za koju je pripremljen završni račun utvrđuju se na sljedeći način:

Osoblje u Agenciji za opskrbu prikazuju se posebno u planu radnih mjesta Komisije.

1. Cjelokupni iznos odobrenih sredstava za pilot projekte iz ►M3 članka 49. stavka 6. točke (a) ◄ Financijske uredbe ne smije prelaziti iznos od ►M3 40 milijuna EUR ◄ u bilo kojoj financijskoj godini.

2. Cjelokupni iznos odobrenih sredstava za nova pripremna djelovanja iz ►M3 članka 49. stavka 6. točke (b) ◄ Financijske uredbe ne smije prelaziti iznos od ►M3 50 milijuna EUR ◄ u bilo kojoj financijskoj godini, a cjelokupan iznos odobrenih sredstava za koje je preuzeta obveza za pripremna djelovanja ne smije prijeći iznos od ►M3 100 milijuna EUR ◄ .

Financiranje mjera usuglašenih od strane Vijeća za pripremu operacija EU-a za upravljanje krizama u skladu s glavom V. Ugovora o Europskoj uniji pokriva dodatne troškove koji izravno nastaju slanjem na teren misije ili tima, uključujući između ostalog osoblje institucija EU-a, te obuhvaćaju osiguranje od visokog rizika, putne troškove, troškove smještaja i dnevnica.

1. Članci Ugovora o EZ-u kojima se izravno dodjeljuju posebne ovlasti Komisiji su:

2. Članci Ugovora o Euratomu kojima se izravno dodjeljuju posebne ovlasti Komisiji su sljedeći:

3. Prilikom predstavljanja prijedloga proračuna, popisi iz stavaka 1. i 2. mogu se dopuniti daljnjim pojedinostima, uz naznaku predmetnih članaka i uključenih iznosa.

1. Radnje koje bi mogle predstavljati sukob interesa u smislu članka 52. stavka 2. Financijske uredbe mogu, među ostalim, imati jedan od sljedećih oblika:

2. Nadležno tijelo iz članka 52. stavka 1. Financijske uredbe mora biti hijerarhijski nadređeno predmetnom članu osoblja. Hijerarhijski nadređeni član osoblja potvrđuje pisanim putem postoji li sukob interesa ili ne. Ako sukob interesa postoji, hijerarhijski nadređeni član osoblja osobno donosi odgovarajuću odluku.

3. Smatra se da postoji sukob interesa ako je podnositelj zahtjeva, natjecatelj ili ponuditelj član osoblja na koje se odnose Pravilnik o osoblju, osim ako je njegovo sudjelovanje u postupku unaprijed odobreno od strane nadređene osobe.

(Članak 53.d, članak 54. stavak 2. točka (c) i članak 56. Financijske uredbe)

1. Odluke o povjeravanju zadaća izvršavanja subjektima ili osobama iz članka 56. Financijske uredbe sadrže sve potrebne mjere za osiguravanje transparentnosti djelovanja.

Komisija preispituje takve mjere prema potrebi pri svakoj značajnoj promjeni postupaka ili sustava koje primjenjuju spomenuti subjekti ili osobe, kako bi se osiguralo kontinuirano ispunjavanje uvjeta iz članka 56.

2. Dotični subjekti ili osobe u određenom roku dostavljaju Komisiji sve zatražene informacije te ju bez odlaganja obavješćuju o svim značajnim promjenama svojih postupaka ili sustava.

Komisija prema potrebi određuje obveze odlukama iz stavka 1. ili sporazumima zaključenim s tim subjektima ili osobama.

3. Komisija može uz poštivanje međunarodno priznatih standarda priznati postupke javne nabave tijela iz članka 54. stavka 2. točke (c) te korisnika iz članka 166. stavka 1. točke (a) Financijske uredbe kao ekvivalentne svojim postupcima.

4. Kada Komisija izvršava proračun zajedničkim upravljanjem, primjenjuju se sporazumi o provjeri zaključeni s međunarodnim organizacijama.

5. Neovisnu vanjsku reviziju iz članka 56. stavka 1. točke (d) Financijske uredbe provodi revizor koji je funkcionalno neovisan od subjekta kojem je Komisija povjerila zadaće izvršavanja te obavlja svoje dužnosti u skladu s međunarodno priznatim revizorskim standardima.

Komisija sastavlja registar tijela odgovornih za upravljanje, ovjeravanje i reviziju na temelju sektorskih propisa. Kako bi se promicale najbolje prakse u provedbi Strukturnih fondova i Europskog fonda za ribarstvo, Komisija za informaciju onima koji su odgovorni za upravljanje i kontrolu stavlja na raspolaganje metodološki priručnik u kojem određuje vlastitu strategiju kontrole i pristup, uključujući kontrolne popise te utvrđene primjere najboljih praksi.

Kada Komisija izvršava proračun centralizirano, izravno u svojim upravama, zadaće izvršenja obavljaju financijski izvršitelji u smislu članaka 58. do 68. Financijske uredbe i sukladno s uvjetima utvrđenim u ovoj Uredbi.

1. Odluke o delegiranju ovlasti ovlašćuju izvršne agencije kao ovlaštene dužnosnike na osnovi delegiranja za izvršavanje odobrenih sredstava u vezi s programom Zajednice, koji im je povjeren na upravljanje.

3. Instrument Komisije o delegiranju sadrži iste odredbe kao one navedene u članku 41. stavku 2. Formalni prihvat dokumenta u ime izvršne agencije pisanim putem daje njezin direktor.

Prihvatljivost nacionalnih i međunarodnih tijela javnog sektora ili subjekata uređenih privatnim pravom koji pružaju javne usluge za prijenos ovlasti i s tim povezani uvjeti

1. Komisija može delegirati zadaće koje uključuju izvršavanje javne ovlasti:

2. Komisija osigurava da tijela ili subjekti iz stavka 1. daju odgovarajuća financijska jamstva, koja po mogućnosti izdaje tijelo javne vlasti, osobito za povrat cjelokupnog iznosa koji duguju Komisiji.

3. Kada Komisija namjerava povjeriti zadaće koje uključuju izvršavanje javne ovlasti, a osobito zadaću izvršavanja proračuna tijelu iz članka 54. stavka 2. točke (c) Financijske uredbe, provodi analizu poštovanja načela ekonomičnosti, učinkovitosti i djelotvornosti.

Određivanje nacionalnih ili međunarodnih tijela javnog sektora ili subjekata uređenih privatnim pravom koji pružaju javne usluge

1. Za nacionalna tijela javnog sektora ili subjekte uređene privatnim pravom koji pružaju javne usluge primjenjuje se pravo države članice ili države u kojoj su osnovani.

2. ►M3 Tijela ili subjekti iz stavka 1. ili međunarodna tijela javnog sektora odabiru se na objektivan i transparentan način, u skladu s načelom dobrog financijskog upravljanja, kako bi se ispunili provedbeni zahtjevi koje je odredila Komisija. ◄ Ovaj izbor ne smije dovesti do diskriminacije između različitih država članica ili predmetnih zemalja.

3. U slučajevima upravljanja putem mreže, koje zahtijeva da država članica ili predmetna zemlja imenuje barem jedno tijelo ili subjekt, to tijelo ili subjekt određuje država članica ili predmetna zemlja u skladu s odredbama temeljnog akta.

U svim ostalim slučajevima, Komisija određuje takva tijela ili subjekte u dogovoru s odnosnim državama članicama ili drugim državama.

4. Kada Komisija povjeri provedbene zadaće tijelima iz članka 54. stavka 2. točke (c) Financijske uredbe, svake godine obavješćuje zakonodavno tijelo o slučajevima i tijelima pružajući razmjerno obrazloženje za uporabu spomenutih tijela.

Osobe kojima je povjereno upravljanje posebnim djelovanjima u skladu s glavom V. Ugovora o Europskoj uniji

Osobe kojima je povjereno upravljanje posebnim djelovanjima iz članka 54. stavka 2. točke (d) Financijske uredbe uspostavljaju prikladne strukture i postupke kako bi preuzele odgovornost za sredstva kojima će upravljati. Te osobe imaju status posebnih savjetnika Komisije za zajedničku vanjsku i sigurnosnu politiku u skladu s člancima 1. i 5. Uvjeta zapošljavanja ostalih službenika Europskih zajednica.

Kada Komisija povjerava zadaće privatnim tijelima iz članka 57. stavka 2. Financijske uredbe, ona s njima sklapa ugovor u skladu s odredbama glave V. dijela prvog Financijske uredbe.

1. Kada Komisija povjeri provedbene zadaće tijelima, subjektima ili osobama iz članka 54. stavka 2. točaka (b), (c) i (d) Financijske uredbe, s njima sklapa sporazum, kojim se utvrđuju detaljno uređenje upravljanja i kontrole sredstava i zaštita financijskih interesa Zajednice.

3. Tijela, subjekti ili osobe iz stavka 1. nemaju status ovlaštenog službenika za ovjeravanje.

Postupci za poravnavanje računa u decentraliziranom ili podijeljenom upravljanju

1. Svrha je postupaka za poravnavanje računa iz ►M3 članaka 53.b i 53.c ◄ Financijske uredbe osigurati da su rashodi država članica u okviru podijeljenog upravljanja ili trećih zemalja u okviru decentraliziranog upravljanja, a koji mogu teretiti proračun Zajednice, ispravno izvršeni i u skladu s mjerodavnim pravilima Zajednice.

2. Ne dovodeći u pitanje posebne odredbe sadržane u sektorskim propisima, postupak poravnavanja računa sastoji se od:

3. U okviru decentraliziranog upravljanja postupak za poravnavanje računa opisan u stavcima 1. i 2. primjenjuje se u skladu sa stupnjem dogovorene decentralizacije.

1. Sažeti pregled dostavlja odgovarajuće tijelo ili organ koji je imenovala država članica za područje predmetnih troškova u skladu sa sektorskim pravilima.

1. Komisija osigurava postojanje prikladnih odredbi za kontrolu i reviziju djelovanja u cjelini.

Za potrebe članka 53.d Financijske uredbe Europska investicijska banka i Europski investicijski fond smatraju se međunarodnim organizacijama.

3. Kada se proračun izvršava zajedničkim upravljanjem s međunarodnim organizacijama, u skladu s člancima 53.d i 165. Financijske uredbe, organizacije i djelovanja koje je potrebno financirati odabiru se na objektivan i transparentan način.

4. Ne dovodeći u pitanje članak 35. ove Uredbe, sporazumi sklopljeni s međunarodnim organizacijama iz članka 53.d Financijske uredbe sadrže osobito sljedeće:

5. Projekt ili program smatraju se zajednički pripremljenima kad Komisija i međunarodno tijelo javnog sektora zajednički procjene njihovu izvedivost i utvrde provedbene sporazume.

6. Pri provedbi projekata u okviru zajedničkog upravljanja, međunarodne organizacije obvezne su udovoljiti sljedećim zahtjevima:

Spomenuti zahtjevi izričito se navode u sporazumima koji se sklapaju s međunarodnim organizacijama.

Potencijalni korisnici, natjecatelji i ponuditelji se u svim pozivima u kontekstu bespovratnih sredstava ili javne nabave u sklopu izravnog centraliziranog upravljanja, u skladu s Uredbom (EZ) br. 45/2001 Europskog parlamenta i Vijeća ( 12 ) obavješćuju da s ciljem zaštite financijskih interesa Zajednice njihovi osobni podaci mogu biti proslijeđeni službama interne revizije, Europskom revizorskom sudu, povjerenstvu za financijske nepravilnosti ili Europskom uredu za borbu protiv prijevara (dalje u tekstu: OLAF).

Svaka institucija osigurava financijskom izvršitelju potrebna sredstva za izvršavanje dužnosti i dokument koji detaljno opisuje njegove zadaće, prava i obveze.

1. ►M2 Odgovornom dužnosniku za ovjeravanje pri obavljanju dužnosti mogu pomagati osobe na koje se odnosi Pravilnik o osoblju, (dalje u tekstu „osoblje”), kojima u okviru svoje odgovornosti povjerava određene poslove potrebne za izvršavanje proračuna i pripremu financijskih i poslovnih informacija. ◄ Kako bi se spriječio bilo kakav sukob interesa, osoblje koje pomaže dužnosnicima za ovjeravanje na osnovi delegiranja ili daljnjeg delegiranja podliježe obvezama iz članka 52. Financijske uredbe.

2. Svaka institucija obavješćuje proračunsko tijelo kad god dužnosnik za ovjeravanje na osnovi delegiranja počne obavljati svoje dužnosti, preuzme nove dužnosti ili prestane obavljati svoje dužnosti.

U skladu s Financijskom uredbom i ovom Uredbom, svaka institucija određuje u svojim internim pravilima mjere za upravljanje odobrenim sredstvima za koje smatra da su potrebne za pravilno izvršavanje svojeg odjeljka proračuna.

1. Podrazumijeva se da početak radnje uključuje sve radnje koje obično obavlja osoblje iz članka 45. i koji su pripremne prirode da bi nadležni dužnosnik za ovjeravanje na osnovi delegiranja ili daljnjeg delegiranja ovlasti mogao usvojiti akte kojima se izvršava proračun.

2. Podrazumijeva se da ex ante provjera radnje uključuje sve ex ante provjere koje uspostavi dužnosnik za ovjeravanje odgovoran za provjeru poslovnih i financijskih aspekata.

3. Svaka radnja podliježe barem jednoj ex ante provjeri. Svrha te provjere je osigurati da:

Za potrebe ex ante provjere, nadležni dužnosnik za ovjeravanje može smatrati niz sličnih pojedinačnih transakcija u vezi s plaćama, mirovinama, naknadama za putne troškove i troškove zdravstvene zaštite kao jednu transakciju.

U slučaju iz podstavka 2., nadležan dužnosnik za ovjeravanje, ovisno o svojoj analizi rizika, obavlja primjerenu ex post provjeru, u skladu sa stavkom 4.

4. Ex post provjerama na temelju dokumenata i, prema potrebi, na licu mjesta provjerava se jesu li radnje financirane iz proračuna pravilno provedene, a osobito jesu li ispunjeni kriteriji iz stavka 3. Te se provjere mogu izvesti na temelju uzorka u okviru analize rizika.

5. Članovi osoblja odgovorni za provjere iz stavaka 2. i 4. razlikuju se od članova osoblja koji obavljaju zadaće započinjanja iz stavka 1. te ne smiju biti podređeni potonjem.

Sustavi upravljanja i postupci u vezi s čuvanjem izvorne popratne dokumentacije predviđaju:

Dokumente u vezi s radnjama koje nisu završene čuvaju se na duži rok od onog utvrđenog u prvom podstavku točki (d), odnosno, do kraja godine koja slijedi iza godine kada su navedene radnje završene.

Osobni podaci iz popratne dokumentacije brišu se u slučajevima kad oni nisu potrebni za davanje razrješnice proračuna, kontrolu i reviziju. U svakom slučaju, vezano uz pohranu podataka o prometu primjenjuje se članak 37. stavak 2. Uredbe (EZ) br. 45/2001.

1. Osoblje odgovorno za provjeru financijskih radnji koje određuje dužnosnik za ovjeravanje bira se na temelju znanja, vještina i određene osposobljenosti koja se dokazuje diplomama ili odgovarajućim stručnim iskustvom, ili onim stečenim na temelju odgovarajućeg programa izobrazbe.

2. Svaka institucija donosi kodeks profesionalnih standarda koji u vezi s poslovima unutarnje kontrole određuje:

3. Svaka institucija uspostavlja odgovarajuće strukture kako bi službama za ovjeravanje prenijela informacije o standardima kontrole, te metodama i tehnikama koje su na raspolaganju u tu svrhu, a koje se periodički ažuriraju.

Nepoduzimanje radnji od strane dužnosnika za ovjeravanje na osnovi delegiranja ovlasti

Nepoduzimanje radnji od strane dužnosnika za ovjeravanje na osnovi delegiranja ovlasti iz članka 60. stavka 6. Financijske uredbe znači da u razumnom roku nema nikakvog odgovora obzirom na okolnosti slučaja, a u svakom slučaju, u roku od mjesec dana.

Rezultat ex post provjera iznosi se zajedno s drugom materijom u godišnjem izvješću o radu koji dužnosnik za ovjeravanje na osnovi delegiranja ovlasti predlaže svojoj instituciji.

Dužnosnik za ovjeravanje na osnovi delegiranja ovlasti šalje računovodstvenom službeniku financijske i upravljačke informacije potrebne za obavljanje dužnosti računovodstvenog službenika, u skladu s pravilima koje je računovodstveni službenik usvojio.

►M2 Dužnosnici za ovjeravanje na osnovi delegiranja za svaku financijsku godinu pripremaju izvješće o ugovorima na temelju pregovaračkog postupka iz članka 126. stavka 1. točaka (a) do (g), članka 127. stavka 1. točaka (a) do (d), članka 242., članka 244. i članka 246. ◄ Ako se udio pregovaračkih postupaka u odnosu na broj ugovora koje sklopi isti dužnosnik za ovjeravanje na osnovi delegiranja ovlasti znatno poveća u odnosu na ranije godine ili ako je taj udio znatno veći od prosjeka institucije, odgovorni dužnosnik za ovjeravanje podnosi izvješće instituciji navodeći sve mjere koju su poduzete kako bi taj trend promijenio. Svaka institucija šalje proračunskom tijelu izvješće o pregovaračkim postupcima. U slučaju Komisije, to se izvješće prilaže sažetku godišnjeg izvješća o radu iz članka 60. stavka 7. Financijske uredbe.

Svaka institucija imenuje računovodstvenog službenika između dužnosnika na koje se primjenjuje za koje važe Pravilnici o osoblju za dužnosnike Europskih zajednica.

Institucija obavezno odabire računovodstvenog službenika na temelju njegove posebne osposobljenosti koja se dokazuje diplomama ili odgovarajućim stručnim iskustvom.

1. U slučaju prestanka dužnosti računovodstvenog službenika, bez odlaganja se sastavlja bruto bilanca.

2. Računovodstveni službenik kojem prestaju dužnosti ili, ako to nije moguće, službena osoba iz njegova ureda novom računovodstvenom službeniku dostavlja bruto bilancu kojoj je priloženo i izvješće o primopredaji.

Novi računovodstveni službenik potpisuje bruto bilancu u znak primitka u roku od jednog mjeseca od datuma slanja te može izraziti rezerve.

Izvješće o primopredaji također sadrži rezultat bruto bilance i sve izražene rezerve.

3. Svaka institucija obavješćuje proračunsko tijelo o imenovanju ili prestanku dužnosti svojeg računovodstvenog službenika.

Kada sustavi za financijsko upravljanje koje uspostavi dužnosnik za ovjeravanje osiguravaju podatke za računovodstvo institucije ili se koriste kako bi se potkrijepili podaci u tom računovodstvu, računovodstveni službenik mora dati suglasnost za uvođenje ili izmjenu takvih sustava.

Dužnosnik za ovjeravanje odgovoran za sustave popisa imovine i sustave za procjenu imovine i obveza mora se savjetovati s računovodstvenim službenikom kada takve sustave uvodi ili mijenja.

1. Računovodstveni službenik osigurava da njegova institucija raspolaže dostatnim sredstvima za pokrivanje potreba za gotovinom u izvršavanju proračuna.

2. Za potrebe stavka 1. računovodstveni službenik uspostavlja sustave za gotovinsko poslovanje koji mu omogućuju da izrađuje predviđanja novčanog toka.

3. Računovodstveni službenik Komisije razdjeljuje raspoloživa sredstva u skladu s Uredbom (EZ, Euratom) br. 1150/2000.

1. Za potrebe upravljanja riznicom računovodstveni službenik može otvoriti račune na ime institucije kod financijskih institucija ili nacionalnih centralnih banaka, ili dati da se takvi računi otvore. U opravdanim slučajevima može otvoriti račune i u drugim valutama koje nisu euro.

2. Računovodstveni službenik dogovara se s financijskim institucijama o uvjetima vođenja računa u skladu s načelima dobrog financijskog upravljanja, učinkovitosti i konkurentnog nadmetanja.

3. Računovodstveni službenik ponovno provodi postupak konkurentnog nadmetanja najmanje svakih pet godina između financijskih institucija kod kojih su otvoreni računi.

4. Računovodstveni službenik vodi brigu o striktnom poštovanju uvjeta poslovanja po računima otvornim kod financijskih institucija.

5. Nakon savjetovanja s računovodstvenim službenicima drugih institucija računovodstveni službenik Komisije je odgovoran za usklađivanje uvjeta poslovanja po otvorenim računima različitih institucija.

Uvjeti za otvaranje, poslovanje i korištenje računa predviđaju, ovisno o zahtjevima za unutarnjom kontrolom, da čekove, virmanske naloge banke, ili bilo koje druge poslove banke mora potpisati jedan ili više valjano ovlaštenih članova osoblja.

S tim ciljem, računovodstveni službenik svake institucije priopćava svim financijskim institucijama kod kojih predmetna institucija ima otvorene račune imena i primjerke potpisa ovlaštenih članova osoblja.

1. Računovodstveni službenik osigurava da stanje na bankovnim računima predviđenim u članku 59. znatno ne odstupa od predviđenih novčanih tokova iz članka 58. stavka 2. i u svakom slučaju:

2. Računovodstveni službenik ne smije voditi sredstva na računima u drugim valutama, tako da izazove velike gubitke za instituciju zbog tečajnih razlika.

Ne dovodeći u pitanje članak 69. računovodstveni službenik izvršava prijenose između računa otvorenih na ime institucije kod financijskih institucija te obavlja radnje konverzije.

1. Računovodstveni službenik može izvršiti plaćanje putem bankovnog prijenosa samo ako institucija u zajedničku datoteku unese pojedinosti o bankovnom računu primatelja plaćanja, koji potvrđuju njegov identitet, ili bilo kakvu izmjenu.

Svi se navedeni unosi podataka o bankovnom računu primatelja plaćanja, njegovi pravni podaci ili izmjena navedenih podataka u datoteci obavljaju na temelju odgovarajuće dokumentacije čiji oblik utvrđuje računovodstveni službenik Komisije.

2. U namjeri da se plaćanje izvrši virmanskim nalogom banke, dužnosnici za ovjeravanje mogu unijeti preuzetu obvezu prema trećim osobama u ime svoje institucije samo ako je ta treća osoba dostavila dokumentaciju potrebnu za unos u bazu podataka.

Dužnosnici za ovjeravanje obavješćuju računovodstvenog službenika o svim promjenama pravnih pojedinosti i pojedinosti o bankovnom računu ili izmjenama tih podataka koje je priopćio primatelj plaćanja te provjeravaju jesu li ti detalji važeći prije izvršavanja plaćanja.

U vezi s pretpristupnom pomoći, pojedinačne preuzete obveze mogu se sklopiti sa tijelima s javnim ovlastima u državama koje se prijavljuju za pristupanje Europskoj uniji bez prethodnog unosa u bazu podataka trećih osoba. U takvim slučajevima dužnosnik za ovjeravanje dužan je učiniti sve što je u njegovoj moći kako bi se takvi podaci što prije unijeli. Sporazumi moraju predvidjeti da je priopćenje pojedinosti o bankovnom računu primatelja plaćanja Komisiji uvjet koji je potrebno ispuniti prije nego što se izvrši prvo plaćanje.

Popratna dokumentacija za računovodstveni sustav i pripremu financijskih izvještaja iz članka 121. Financijske uredbe čuva se najmanje pet godina od datuma kada Europski parlament da razrješnicu za financijsku godinu na koju se dokumenti odnose.

Međutim, dokumenti u vezi s radnjama koje nisu završene čuvaju se na duži rok, odnosno, do kraja godine koja slijedi iza godine kada su navedene radnje završene.

1. Kada je zbog ograničenih predmetnih iznosa fizički nemoguće ili neučinkovito izvršiti plaćanja prema proračunskim postupcima, mogu se otvoriti knjige blagajne za plaćanja takvih rashoda.

2. Blagajnik može na temelju detaljnog okvira utvrđenog u uputama odgovornog dužnosnika za ovjeravanje privremeno odobriti i platiti rashode. Navedene upute određuju pravila i uvjete koji važe za izvršavanje privremenog odobravanja i plaćanja i, ako je primjereno, uvjete za sklapanje pravnih obveza u smislu članka 94. stavka 1. točke (e) ove Uredbe.

3. Uspostava knjige blagajne i imenovanje blagajnika podliježe odluci računovodstvenog službenika na temelju valjano potkrijepljenog prijedloga odgovornog dužnosnika za ovjeravanje. Ta odluka utvrđuje odgovarajuće odgovornosti i obveze blagajnika i dužnosnika za ovjeravanje.

Izmjena uvjeta poslovanja po knjizi blagajne također podliježe odluci računovodstvenog službenika na temelju valjano potkrijepljenog prijedloga odgovornog dužnosnika za ovjeravanje.

1. U odluci o uspostavi knjige blagajne i imenovanju blagajnika, te odluci o izmjeni uvjeta poslovanja po knjizi blagajne, osobito se navodi:

2. U prijedlozima odluka kojima se uspostavljaju knjige blagajne odgovorni dužnosnik za ovjeravanje osigurava:

Najviši iznos koji može isplatiti blagajnik, kad je izvršavanje plaćanja putem proračunskog postupka materijalno nemoguće ili neučinkovito, ne smije prelaziti 60 000 eura za svaku stavku rashoda.

3. Blagajnik može izvršiti plaćanja trećim osobama na temelju i u okviru ograničenja:

4. Blagajnička plaćanja mogu se izvršiti virmanskim nalozima banke, uključujući sustav izravnog terećenja iz članka 80. Financijske uredbe, čekovima ili drugim sredstvima plaćanja u skladu s uputama koje je utvrdio računovodstveni službenik.

5. Izvršena plaćanja popraćena su formalnim konačnim odlukama o potvrđivanju i/ili nalozima za plaćanje koje potpisuje odgovorni dužnosnik za ovjeravanje

►M2 Blagajnik se odabire među dužnosnicima ili, ako se pojavi potreba te samo u opravdanim slučajevima, među drugim članovima osoblja. ◄ Blagajnici se biraju na temelju njihova znanja, vještina i posebne stručne osposobljenosti koja se dokazuje diplomama ili odgovarajućim stručnim iskustvom, ili onim stečenim na temelju odgovarajućeg programa izobrazbe.

1. Računovodstveni službenik izvršava uplate čime osigurava sredstva za knjige blagajne i nadzire ih u pogledu otvaranja bankovnih računa i delegiranja potpisivanja i kontrole na licu mjesta i u centraliziranim računovodstvenim evidencijama. Računovodstveni službenik osigurava sredstva za knjige blagajne. Predujmovi se uplaćuju na račun banke otvoren za knjigu blagajne.

Sredstva za knjige blagajne također se mogu osigurati izravno iz raznih lokalnih prihoda koji proizlaze od:

Plaćanja se obračunavaju u smislu rashoda, raznih ili namjenskih prihoda, u skladu s odlukom kojom se uspostavlja knjiga blagajne iz članka 67. i odredbama Financijske uredbe. Dužnosnik za ovjeravanje oduzima predmetne iznose u trenutku naknadnog obnavljanja sredstava za iste knjige blagajne.

2. Blagajnik može prenositi sredstva između različitih bankovnih računa koji se odnose na istu knjigu blagajne, posebno da se izbjegnu negativne tečajne razlike.

Provjere koje obavljaju dužnosnici za ovjeravanje i računovodstveni službenici

1. Blagajnik vodi računovodstvenu evidenciju sredstava koja su mu na raspolaganju u gotovini i na bankovnim računima, te o izvršenim plaćanjima i primljenim iznosima u skladu s pravilima i uputama računovodstvenog službenika. ►M2 Izvještaji po tom računi moraju biti dostupni nadležnom dužnosniku za ovjeravanje u svakom trenutku te blagajnik dostavlja popis transakcija, koji se sastavlja najmanje jednom mjesečno, sljedeći mjesec zajedno s popratnom dokumentacijom zbog obračuna u knjizi blagajne. ◄

2. ►M2 Računovodstveni službenik obavlja provjere, ili povjerava obavljanje provjere članu osoblja svoje službe ili službe za ovjeravanje koja je za to ovlaštena, koje se u pravilu izvršavaju na licu mjesta i bez prethodne najave, kako bi se provjerilo postojanje sredstava koja su dodijeljena blagajniku i knjigovodstvu te provjerava jesu li blagajničke transakcije obračunate u za to predviđenom roku. ◄ Računovodstveni službenik priopćava nalaze takvih provjera odgovornom dužnosniku za ovjeravanje.

Blagajnička plaćanja mogu se, u okviru granica utvrđenih člankom 129. stavkom 4., sastojati od plaćanja troškova po fakturama, bez prethodnog prihvaćanja ponude.

Podrazumijeva se da su nadležna tijela iz članka 60. stavka 6. i članka 65. stavka 2. Financijske uredbe, tijela određena na temelju ►M3 Pravilnika o osoblju ◄ i odlukama institucija Zajednice u vezi s uvjetima i načinom obavljanja internih istraga u vezi sa sprečavanjem prijevare, korupcije, te drugih nezakonitih aktivnosti koje štete interesima Zajednica.

Pravila koja se primjenjuju na dužnosnike za ovjeravanje na osnovi delegiranja i daljnjeg delegiranja ovlasti

1. Dužnosnik za ovjeravanje na osnovi delegiranja ili daljnjeg delegiranja ovlasti koji primi obvezujuću uputu za koju smatra da je nepravilna ili da je u suprotnosti s načelima dobrog financijskog upravljanja, osobito, jer se uputa ne može izvršiti sa sredstvima koja su mu dodijeljena, o tome pisanim putem obavješćuje nadležno tijelo od kojeg je primio delegiranje ili daljnje delegiranje. ►M2 Ako je navedena uputa potvrđena pisanim putem i ta se potvrda primi pravodobno te je iz nje dovoljno jasno da se izričito odnosi na točke koje dužnosnik za ovjeravanje na osnovi delegiranja ili daljnjeg delegiranja ovlasti dovodi u pitanje, dužnosnik za ovjeravanje se ne može smatrati odgovornim; on izvršava uputu, osim ako je ona očito nezakonita ili predstavlja kršenje valjanih sigurnosnih standarda. ◄

2. Stavak 1. se također primjenjuje u slučajevima kada dužnosnik za ovjeravanje tijekom izvršavanja obvezujuće upute sazna da bi okolnosti slučaja mogle dovesti do nepravilnosti.

3. Sve upute koje se potvrđene na način opisan u članku 66. stavku 2. Financijske uredbe evidentira odgovorni dužnosnik za ovjeravanje na osnovi delegiranja ovlasti i navodi to u svom godišnjem izvješću o radu.

Ne dovodeći u pitanje ovlasti OLAF-a, povjerenstvo iz članka 43.a (dalje u tekstu:,povjerenstvo') nadležno je za sve povrede odredbi Financijske uredbe ili odredbi koje se odnesi na financijsko upravljanje ili provjeru poslovanja, a koje proizlaze iz činjenja ili propusta člana osoblja.

1. Slučajeve financijskih nepravilnosti iz članka 74. ove Uredbe tijelo za imenovanja prosljeđuje povjerenstvu radi donošenja mišljenja iz drugog podstavka članka 66. stavka 4. Financijske uredbe.

Dužnosnik za ovjeravanje može uputiti predmet povjerenstvu ako smatra da je došlo do financijske nepravilnosti. Povjerenstvo donosi mišljenje ocjenjujući postojanje nepravilnosti u smislu članka 74., koliko su one ozbiljne i koje su njihove moguće posljedice. Ako analiza povjerenstva pokaže da je dotični predmet u nadležnosti OLAF-a, ono bez odgode prosljeđuje spis tijelu za imenovanja i o tome odmah obavješćuje OLAF.

Kada član osoblja izravno obavijesti povjerenstvo u skladu s člankom 60. stavkom 6. Financijske uredbe, povjerenstvo dostavlja spis tijelu za imenovanje i o tome obavješćuje člana osoblja. Tijelo za imenovanje može od povjerenstva zatražiti mišljenje o slučaju.

2. Institucija ili, u slučaju zajedničkog povjerenstva, institucije koje u njemu sudjeluju, ovisno o njihovoj unutarnjoj organizaciji, određuju načine djelovanja povjerenstva i njezin sastav, koji uključuje vanjskog sudionika s traženom osposobljenošću i stručnim iskustvom.

Dužnosnik za ovjeravanje izrađuje raspored koji pokazuje kada se vlastita sredstva definirana u Odluci o sustavu vlastitih sredstva Europskih zajednica stavljaju na raspolaganje Komisiji.

Vlastita sredstva se određuju i naplaćuju u skladu s usvojenim pravilima na temelju odluke iz prvog stavka.

1. Procjene iznosa potraživanja sadrže vrstu prihoda i proračunsku stavku na koju se trebaju knjižiti, te u mjeri u kojoj je to moguće, podatke o dužniku i procijenjenom iznosu.

Prilikom izrade procjene iznosa potraživanja odgovorni dužnosnik za ovjeravanje osobito provjerava:

2. ►M3 Podložno članku 160. stavku 1.a i članku 161. stavku 2. Financijske uredbe, procjene iznosa potraživanja nemaju učinak da su odobrena sredstva za preuzimanje obveza na raspolaganju. ◄ U slučajevima iz članka 18. Financijske uredbe, odobrena sredstva mogu se staviti na raspolaganje samo nakon što Zajednice zaista osiguraju povrat dugovanih iznosa.

1. Utvrđivanje iznosa potraživanja od strane odgovornog dužnosnika za ovjeravanje predstavlja priznavanje prava Zajednica u odnosu na dužnika i uspostavu prava na zahtjev da dužnik plati dug.

2. Nalogom za povrat odgovorni dužnosnik za ovjeravanje daje uputu računovodstvenom službeniku da osiguraju povrat utvrđenog iznosa.

Dužnosnik za ovjeravanje šalje obavijest o terećenju dužniku, a presliku računovodstvenom službeniku.

Da bi se utvrdio iznos potraživanja odgovorni dužnosnik za ovjeravanje osigurava:

1. Utvrđivanje iznosa potraživanja temelji se na popratnoj dokumentaciji koja potvrđuje pravo Zajednica.

2. Prije utvrđivanja iznosa potraživanja odgovoran dužnosnik za ovjeravanje osobno provjerava popratnu dokumentaciju ili potvrđuje svojom odgovornošću da je pregledana.

3. Dužnosnik za ovjeravanje čuva popratnu dokumentaciju u skladu s člancima 48. i 49.

2. Nalog za povrat datira i potpisuje odgovorni dužnosnik za ovjeravanje, te zatim šalje računovodstvenom službeniku.

3. Računovodstveni službenik svake institucije vodi popis iznosa dugovanja za koja je potrebno osigurati povrat. Potraživanja Zajednice na popisu grupiraju se prema datumu izdavanja naloga za povrat. On dostavlja taj popis računovodstvenom službeniku Komisije.

Računovodstveni službenik Komisije priprema konsolidirani popis koji prikazuje iznos dugovanja prema instituciji i prema datumu izdavanja naloga za povrat. Popis se prilaže Izvješću Komisije o proračunskom i financijskom upravljanju.

4. Komisija sastavlja popis potraživanja Zajednice navodeći imena dužnika i iznos duga u slučajevima kad je dužniku plaćanje naloženo pravomoćnom sudskom presudom, a nikakva ili nikakva značajna uplata nije izvršena u razdoblju od godine dana od njezina donošenja. Taj popis objavljuje se uzimajući u obzir relevantno zakonodavstvo koje se odnosi na zaštitu podataka.

1. Po povratu iznosa potraživanja računovodstveni službenik ga odmah knjiži i o tome obavješćuje odgovornog dužnosnika za ovjeravanje.

2. Za svaku gotovinsku uplatu izvršenu računovodstvenom službeniku ili blagajniku izdaje se potvrda o plaćanju.

1. Ako dužnik ima potraživanja prema Zajednicama koja su nedvojbena, u fiksnom iznosu te su dospjela u vezi s iznosom određenim nalogom za plaćanje, računovodstveni službenik po isteku roka iz članka 78. stavka 3. točke (b) osigurava povrat utvrđenih iznosa potraživanja prijebojem.

U iznimnim slučajevima računovodstveni službenik osigurava povrat sredstava prijebojem prije isteka roka iz članka 78. stavka 3. točke (b) kad je potrebno zaštititi financijske interese Zajednice i ako računovodstveni službenik opravdano smatra da bi iznos koji se duguje Zajednicama bio izgubljen.

2. Prije svake naplate u skladu sa stavkom 1. računovodstveni službenik se savjetuje s odgovornim dužnosnikom za ovjeravanje i obavješćuje dužnike na koje se to odnosi.

Ako je dužnik nacionalno tijelo ili neko od njegovih upravnih tijela, računovodstveni službenik također obavješćuje predmetnu državu članicu najmanje 10 radnih dana unaprijed o svojoj namjeri osiguravanja povrata sredstava prijebojem. Međutim, u dogovoru s državom članicom ili predmetnim upravnim tijelom računovodstveni službenik može osigurati povrat sredstava prijebojem prije isteka tog roka.

3. Prijeboj iz stavka 1. ima jednak učinak kao i plaćanje te oslobađanje Zajednica iznosa duga te, gdje je potrebno, dospjelih kamata.

1. Ne dovodeći u pitanje članak 83. ako do isteka roka iz članka 78. stavka 3. točke (b) ove Uredbe i utvrđenog u obavijesti o terećenju, nije osiguran povrat cjelokupnog iznosa, računovodstveni službenik obavješćuje nadležnog dužnosnika za ovjeravanje te bez odgađanja započinje postupak za osiguravanje povrata sredstava u okviru zakonskih mogućnosti, uključujući, ako je to primjereno, naplatom bilo kakvog unaprijed podnesenog jamstva.

2. Ne dovodeći u pitanje članak 83., kada nije moguće koristiti način osiguravanja povrata iz stavka 1., a dužnik ne plati dug unatoč formalnoj opomeni koju mu je poslao računovodstveni službenik, računovodstveni službenik izvršava odluku o povratu koja je osigurana u skladu s člankom 72. stavkom 2. Financijske uredbe ili sudskim postupkom.

U dogovoru s odgovornim dužnosnikom za ovjeravanje računovodstveni službenik može dozvoliti produženje roka plaćanja samo na primjereno obrazložen pisani zahtjev dužnika, te pod uvjetom da su ispunjena sljedeća dva uvjeta:

Osiguranje iz stavka 1. točke (b) može se zamijeniti solidarnim jamstvom treće osobe koje odobri računovodstveni službenik institucije.

1. Ako se podnese tužba Sudu Zajednice protiv odluke Komisije o uvođenju novčane kazne, periodične novčane kazne ili drugih penala u skladu s Ugovorom o EZ-u i Ugovorom o Euratomu te dok nisu iscrpljena sva pravna sredstva, računovodstveni službenik privremeno naplaćuje odnosne iznose od dužnika ili od njega zahtjeva da ponudi financijsko jamstvo. Traženo jamstvo je neovisno od obveze plaćanja novčane kazne, periodične novčane kazne ili drugih penala te se može izvršiti po prvom pozivu. Ona obuhvaća potraživanje u vezi s glavnicom i pripadajućim kamatama kako je navedeno u članku 86. stavku 5.

2. Nakon što su iscrpljena sva pravna sredstva, privremeno naplaćeni iznosi i kamate koje su na temelju njih ostvarene uključuju se u proračun ili vraćaju dužniku. U slučaju financijskog jamstva, ono se naplaćuje ili vraća.

1. Rok zastare za potraživanja Zajednica prema trećim osobama počinje teći od isteka roka o kojem je dužnik obaviješten obaviješću o terećenju, kako je navedeno u članku 78. stavku 3. točki (b).

Rok zastare za potraživanja trećih osoba prema Zajednicama počinje teći od dana na koji dospijeva plaćanje na koje treća osoba ima pravo, u skladu s odgovarajućom pravnom obvezom.

2. Rok zastare za potraživanja Zajednica prema trećim osobama prekida se svakim činom institucije ili države članice koja postupa na zahtjev institucije o kojem je obaviještena treća strana, a kojim se nastoji vratiti dug.

Rok zastare za potraživanja trećih osoba prema Zajednicama prekida se svakim činom o kojem je obaviještena Zajednica od strane ili u ime njezinih vjerovnika, a kojim se nastoji vratiti dug.

3. Novi rok zastare u trajanju od pet godina počinje teći na dan nakon prekida iz stavka 2.

4. Svaki sudski postupak koji se odnosi na iznos potraživanja iz stavka 1., uključujući postupke pred sudom koji se kasnije proglase nenadležnim, prekida rok zastare. Novo razdoblje zastare od pet godina ne počinje teći dok nije donesena pravomoćna presuda ili ne dođe do izvansudske nagodbe između stranaka u istom postupku.

5. Kada računovodstveni službenik dužniku odobri dodatan rok za plaćanje u skladu s člankom 85., to se smatra prekidom roka zastare. Novi rok zastare od pet godina počinje teći dan nakon isteka produženog roka za plaćanje.

6. Potraživanja se ne vraćaju nakon isteka roka zastare, kako je navedeno u stavcima od 1. do 5.

1. Ne dovodeći u pitanje bilo koje posebne odredbe koje proizlaze iz primjene posebnih sektorskih propisa, na svaki iznos potraživanja koji nije bio plaćen u roku iz članka 78. stavka 3. točke (b) obračunavaju se kamate u skladu sa stavcima 2. i 3.

2. Kamatna stopa na iznose potraživanja koji nisu plaćeni u roku iz članka 78. stavka 3. točke (b) je stopa koju upotrebljava Europska središnja banka za refinanciranje glavnice, objavljena u seriji C Službenog lista Europske unije, a koja je važeća prvog kalendarskog dana mjeseca u kojem iznos dospijeva, uvećana za:

3. Kamate se obračunavaju od kalendarskog dana koji slijedi dan dospijeća iz članka 78. stavka 3. točke (b) i navedenog u obavijesti o terećenju, do kalendarskog dana kad je dug u cijelosti podmiren.

4. Kod svakog djelomičnog plaćanja najprije se pokriva kamata utvrđena u skladu sa stavcima 2. i 3.

5. U slučaju novčanih kazni, kada dužnik ponudi financijsko jamstvo koje računovodstveni službenik prihvati umjesto privremenog plaćanja, kamatna stopa koja se primjenjuje od datuma dospijeća iz članka 78. stavka 3. točke (b) ove Uredbe je stopa iz stavka 2. ovog članka, uvećana samo za jedan i pol postotni bod.

1. Odgovorni dužnosnik za ovjeravanje može se odreći povrata svih ili dijela utvrđenog iznosa potraživanja samo u sljedećim slučajevima:

2. U slučaju iz stavka 1. točke (c) odgovorni dužnosnik za ovjeravanje djeluje u skladu s unaprijed utvrđenim postupcima utvrđenima u svakoj instituciji i primjenjuje sljedeće obvezne kriterije u svim okolnostima:

Ovisno o okolnostima slučaja, odgovorni dužnosnik za ovjeravanje može također voditi računa o sljedećim dodatnim kriterijima:

3. Odluka o odricanju iz članka 73. stavka 2. Financijske uredbe mora biti obrazložena i u njoj se navode mjere dužne pažnje, koje su poduzete s ciljem osiguranja povrata, te pravna i činjenična osnova odricanja. ►M3 Dužnosnik za ovjeravanje odriče se povrata u skladu s člankom 81. ◄

4. Institucija ne može delegirati ovlast za odricanje od povrata kada je iznos od kojega odreklo:

Za potraživanja ispod granične vrijednosti iz prvog podstavka, svaka institucija u svojim internim pravilima utvrđuje uvjete i postupak za delegiranje ovlasti za odricanje od povrata utvrđenog duga.

5. Svaka institucija svake godine šalje proračunskom tijelu izvješće o odricanjima iz stavaka od 1. do 4. koja uključuju iznose jednake ili veće od 100 000 EUR. U slučaju Komisije, ovo se izvješće prilaže sažetku godišnjeg izvješća o radu iz članka 60. stavka 7. Financijske uredbe.

1. U slučaju pogreške u vezi s pravnom osnovom, odgovorni dužnosnik za ovjeravanje poništava utvrđeni iznos potraživanja u skladu s člancima 80. i 81.; poništenje mora biti odgovarajuće obrazloženo.

2. Svaka institucija u svojim internim pravilima utvrđuje uvjete i postupak za delegiranje ovlasti za poništavanje utvrđenog iznosa potraživanja.

1. Odgovorni dužnosnik za ovjeravanje prilagođava utvrđeni iznos potraživanja prema gore ili prema dolje, ako otkriće činjenične pogreške zahtijeva promjenu iznosa, pod uvjetom da prilagodba ne podrazumijeva odricanje od utvrđenog prava Zajednica. Takva prilagodba provodi se u skladu s člancima 80. i 81. i mora biti prikladno obrazložen.

2. Svaka institucija u svojim internim pravilima utvrđuje uvjete i postupak za delegiranje ovlasti za provedbu tehničke i računovodstvene prilagodbe utvrđenog iznosa potraživanja.

1. Odluka o financiranju određuje bitne elemente djelovanja koje uključuje rashode na teret proračuna.

2. Za bespovratna sredstva se odluka o donošenju godišnjeg programa rada iz članka 110. Financijske uredbe smatra odlukom o financiranju u smislu članka 75. Financijske uredbe, pod uvjetom da predstavlja dovoljno detaljno određen okvir.

U vezi s javnim nabavama, kad je izvršenje odgovarajućih odobrenih sredstava osigurano godišnjim programom rada koji predstavlja dovoljno detaljan okvir, taj program rada smatra se odlukom o financiranju u vezi s predmetnim ugovorima o javnoj nabavi.

3. Da bi se smatrao dovoljno detaljnim okvirom, program rada koji je donijela Komisija određuje kako slijedi:

Ako godišnji program rada ne pruža taj detaljan okvir za jedno ili više djelovanja, on mora biti prikladno izmijenjen ili je potrebno donijeti posebnu financijsku odluku koja sadrži informacije iz prvog podstavka točaka (a) i (b) ovog stavka za odnosna djelovanja.

4. Ne dovodeći u pitanje bilo koju određenu odredbu temeljnog akta, za svaku promjenu u već donesenoj odluci o financiranju primjenjuje se jednak postupak kao za inicijalnu odluku.

1. Ukupne proračunske obveze izvršavaju se na temelju sklopljenog sporazuma o financiranju, koji predviđa naknadno preuzimanje jedne ili više pravnih obveza, ili preuzimanjem jedne ili više pravnih obveza.

Sporazumi o financiranju u području financijske pomoći i proračunske potpore, koji predstavljaju pravnu obvezu, mogu biti osnova plaćanja bez preuzimanja druge pravne obveze.

2. Okvirne proračunske obveze izvršavaju se preuzimanjem jedne ili više pravnih obveza, na temelju kojih nastaje pravo na naknadna plaćanja ili, u slučaju rashoda za osoblje ili za obavješćivanje javnosti o događajima Zajednice u koje se uključene institucije, putem izravnih plaćanja.

Opoziva se iznos proračunske obveze koja odgovara pravnoj obvezi za koju plaćanje u smislu članka 81. Financijske uredbe nije izvršeno u razdoblju od tri godine od preuzimanja pravne obveze.

1. Od pravila da može biti samo jedan potpisnik za proračunske obveze i za odgovarajuće pravne obveze, moguć je odstupiti samo u sljedećim slučajevima:

2. Ako odgovorni dužnosnik za ovjeravanje koji je potpisao proračunsku obvezu nije dostupan ili ostane nedostupan tijekom razdoblja koje nije spojivo s rokom za preuzimanje pravne obveze, tu pravnu obvezu preuzima osoba određena prema pravilima imenovanja zamjenika koje usvaja svaka institucija, pod uvjetom da takva osoba ima status dužnosnika za ovjeravanje u skladu s člankom 59. stavkom 2. Financijske uredbe.

U slučaju ukupne proračunske obveze iza koje slijedi nekoliko pojedinačnih pravnih obveza, odgovorni dužnosnik za ovjeravanje evidentira u centralnoj računovodstvenoj evidenciji iznose tih naknadnih pojedinačnih pravnih obveza. Odgovorni dužnosnik za ovjeravanje provjerava da sveukupan iznos ne prijeđe iznos ukupne obveze koja ih pokriva.

Evidentiranje u računovodstvenim evidencijama sadrži upućivanje na ukupnu obvezu prema kojoj se pojedinačne obveze knjiže.

Odgovorni dužnosnik za ovjeravanje evidentira iznose u računovodstvenoj evidenciji prije nego što se potpiše odgovarajuća pojedinačna pravna obveza.

Stavke koje se smatraju redovnim administrativnim rashodima, a koje mogu dovesti do okvirnih obveza, uključuju osobito sljedeće:

1. Potvrđivanje izdataka temelji se na popratnoj dokumentaciji u smislu članka 104., koja potvrđuje pravo vjerovnika na temelju izjave o stvarno pruženim uslugama, stvarno isporučenoj robi ili stvarno izvršenim radovima, ili na temelju drugih dokumenata koji opravdavaju plaćanje.

2. Odgovorni dužnosnik za ovjeravanje osobno provjerava popratnu dokumentaciju ili na temelju vlastite odgovornosti potvrđuje da je to učinjeno, prije nego što donese odluku kojom se potvrđuje rashod.

3. Odluka o potvrđivanju iskazuje se tako da odgovorni dužnosnik za ovjeravanje ili drugi dužnosnik ili drugi stručno osposobljen službenik, ovlašten formalnom odlukom odgovornog dužnosnika za ovjeravanje, potpiše potvrdu „odobreno za plaćanje”. Takve odluke o davanju ovlaštenja čuvaju se za moguće kasnije korištenje.

Kod plaćanja prema ugovorima o javnoj nabavi, potvrda „odobreno za plaćanje” potvrđuje:

Potvrda „potvrđeno kao ispravno” iz stavka 1. točke (b) potvrđuje da su usluge iz ugovora pravilno pružene, ili da je roba iz ugovora pravilno isporučena, ili da su radovi iz ugovora pravilno izvršeni. Za robu i radove, dužnosnik ili drugi stručno osposobljen službenik priprema privremenu potvrdu o preuzimanju, zatim konačnu potvrdu o preuzimanju na kraju jamstvenog razdoblja utvrđenog u ugovoru. Ove dvije ovjere imaju vrijednost potvrde „potvrđeno kao ispravno”.

Kod plaćanja koja odgovaraju bespovratnim sredstvima, potvrda „odobreno za plaćanje” potvrđuje:

Kod plaćanja koja odgovaraju rashodima za osoblje, potvrda „odobreno za plaćanje” potvrđuje da postoji sljedeća popratna dokumentacija:

Ako sustav nema računalnu podršku, „odobreno za plaćanje” ima oblik pečata s potpisom odgovornog dužnosnika za ovjeravanje ili člana osoblja koji je za to stručno osposobljen te ga je valjano ovlastio odgovorni dužnosnik za ovjeravanje u skladu s člankom 97. U sustavu s računalnom podrškom, „odobreno za plaćanje” ima oblik elektronički sigurne potvrde odgovornog dužnosnika za ovjeravanje ili stručno osposobljenog člana osoblja kojeg je ovlastio odgovorni dužnosnik za ovjeravanje.

Kod sastavljanja naloga za plaćanje odgovorni dužnosnik za ovjeravanje osigurava:

Obvezni podaci na nalozima za plaćanje i njihov prijenos na računovodstvenog službenika

2. Na nalog za plaćanje odgovorni dužnosnik za ovjeravanje stavlja datum i potpis, te ga prosljeđuje računovodstvenom službeniku.

1. Predfinanciranje, uključujući slučajeve kada je ono podijeljeno na više plaćanja, plaća se na temelju ugovora, odluke, sporazuma ili temeljnog akta ili na temelju popratne dokumentacije koja omogućuje provjeru usklađenosti financiranih aktivnosti s uvjetima predmetnog ugovora, odluke ili sporazuma. Ako je u tim instrumentima određen datum plaćanja za predfinanciranje, plaćanje dugovanog iznosa nije uvjetovano daljnjim zahtjevima.

Privremena plaćanja i plaćanja preostalih iznosa temelje se na popratnoj dokumentaciji koja omogućuje provjeru je li financirana aktivnost izvršena u skladu s temeljnim aktom, odlukom u korist korisnika ili u skladu s uvjetima ugovora ili sporazuma sklopljenog s korisnikom.

2. U skladu s načelom dobrog financijskog upravljanja odgovorni dužnosnik za ovjeravanje utvrđuje prirodu popratne dokumentacije iz stavka 1. u skladu s temeljnim aktom, te ugovorima i sporazumima zaključenima s korisnikom. Privremena i konačna tehnička i financijska izvješća o izvršenju predstavljaju popratnu dokumentaciju u svrhu stavka 1.

3. Popratnu dokumentaciju čuva odgovorni dužnosnik za ovjeravanje u skladu s člancima 48. i 49.

1. Svrha pretfinanciranja je osigurati korisniku likvidna sredstva. Ona se mogu podijeliti na više plaćanja.

2. Privremeno plaćanje koje se može plaćati višekratno, a čija je svrha nadoknaditi rashode koje je korisnik imao tijekom izvođenja djelovanja, na temelju izvještaja o rashodu. S privremenim plaćanjem se može u cijelosti ili djelomično poravnati pretfinanciranje, ne dovodeći u pitanje odredbe temeljnog akta.

3. Zaključivanje rashoda ima oblik plaćanja preostalog iznosa, koje nije moguće plaćati višekratno i s kojim se poravnavaju sva prethodna plaćanja ili nalog za povrat.

1. Plaćanje dospjelih iznosa izvršava se u roku od najviše četrdeset i pet kalendarskih dana od datuma kada je služba koju je ovlastio odgovorni dužnosnik za ovjeravanje evidentirala zahtjev za plaćanje, a podrazumijeva se da datum za plaćanje znači datum kada je terećen račun institucije.

Zahtjev za plaćanje nije prihvatljiv, ako nije ispunjen jedan od osnovnih zahtjeva.

Kada zahtjev za plaćanje nije prihvatljiv, dužnosnik za ovjeravanje o tome obavješćuje izvoditelja ili korisnika u roku od 30 kalendarskih dana od dana na koji je zahtjev za plaćanje prvobitno zaprimljen. Ta obavijest uključuje opis svih nedostataka.

2. Rok za plaćanje iz stavka 1. je trideset kalendarskih dana za plaćanja u vezi s ugovorom o uslugama ili o nabavi robe, osim ako ugovor predviđa drukčije.

3. Za ugovore, sporazume o bespovratnim sredstvima i odluke prema kojima plaćanja ovise o odobravanju izvješća ili potvrda, rok za plaćanje iz stavka 1. i 2. ne počinje teći dok predmetno izvješće ili potvrda nisu odobreni. Korisnika se o tome obavješćuje bez odgode.

U svakom slučaju, izvoditelj ili korisnik unaprijed se obavješćuju o mogućnosti odgode plaćanja radi postupka odobravanja izvješća.

Odgovorni dužnosnik za ovjeravanje putem formalnog dokumenta obavješćuje korisnika o svakoj suspenziji dopuštenog roka za odobravanje izvješća ili potvrda.

Odgovorni dužnosnik za ovjeravanje može odlučiti da se na odobravanje izvješća i potvrda te na plaćanje primjenjuje jedinstveni rok. Taj jedinstveni rok ne smije biti duži od zbroja najdužih primjenjivih rokova za odobravanje izvješća, potvrda i plaćanja.

4. Odgovorni dužnosnik za ovjeravanje može suspendirati rok za plaćanje ako obavijesti vjerovnike u bilo kojem trenutku tijekom razdoblja iz stavka 1. da zahtjev za plaćanje nije moguće ispuniti, bilo zbog toga što iznos nije dospio ili zato što nije dostavljena odgovarajuća popratna dokumentacija. Ako odgovorni dužnosnik za ovjeravanje sazna informacije zbog kojih može posumnjati u prihvatljivost rashoda iz zahtjeva za plaćanje, on može suspendirati rok za plaćanje u svrhu daljnje provjere koja uključuju provjere na licu mjesta kako bi se prije plaćanja potvrdilo da je rashod stvarno prihvatljiv. ►M3 Dužnosnik za ovjeravanje što je prije moguće obavješćuje dotičnog izvoditelja ili korisnika i navodi razloge suspenzije. ◄

Preostali dio roka za plaćanje počinje teći od datuma kada je po prvi put evidentiran pravilno postavljen zahtjev za plaćanje.

5. Po isteku rokova iz stavaka 1., 2. i 3. vjerovnik ima pravo na kamate u skladu sa sljedećim odredbama:

Iznimno, kada su kamate obračunate u skladu s odredbama prvog podstavka niže ili jednake 200 EUR, one se isplaćuju vjerovniku samo na zahtjev podnesen u roku od dva mjeseca od primitka zakašnjelog plaćanja.

6. Svaka institucija podnosi proračunskom tijelu izvješće o poštovanju rokova i suspenziji rokova utvrđenih u stavcima od 1. do 5. Izvješću Komisije se prilaže sažeti pregled godišnjih izvješća o radu iz članka 60. stavka 7. Financijske uredbe.

Kada se za obradu poslova izvršavanja proračuna koriste računalni sustavi i podsustavi, potreban je potpun i ažuran opis svakog sustava ili podsustava.

Svaki opis određuje sadržaj svih polja s podacima i opis kako sustav obrađuje svaku pojedinu radnju. Opis detaljno prikazuje kako sustav jamči postojanje potpunog revizijskog postupka za svaku radnju.

Podaci se u računalne sustave i podsustave pohranjuju periodički i čuvaju na sigurnom mjestu.

1. Svaka institucija imenuje svojeg unutarnjeg revizora u skladu s pravilima koja su prilagođena njenim posebnostima i zahtjevima. Institucija obavješćuje proračunsko tijelo o imenovanju unutarnjeg revizora.

2. Svaka institucija u skladu sa svojim posebnostima i zahtjevima određuje opseg uloge unutarnjeg revizora i detaljno utvrđuje ciljeve i postupke za izvršavanje dužnosti unutarnjeg revizora, uz dužno uvažavanje međunarodnih standarda unutarnjeg revidiranja.

3. Za unutarnjeg revizora institucija može imenovati dužnosnika ili drugog službenika, na temelju njegove posebne osposobljenosti, na koje se primjenjuju Pravilnici o osoblju, i koji je državljanin države članice.

4. Ako dvije ili više institucija imenuju istog unutarnjeg revizora, one se dogovaraju za način uređenja da revizor odgovara za svoje djelovanje u skladu s člankom 114.

5. Kada unutarnji revizor prestane obavljati svoje dužnosti, institucija o tome obavješćuje proračunsko tijelo.

Institucija osigurava potrebna sredstva kako bi unutarnji revizor mogao pravilno izvršavati svoju revizijsku dužnost i dokument koji detaljno opisuje njegove zadaće, prava i obveze.

2. Institucija može zatražiti od unutarnjeg revizora izvršavanje revizija koje nisu uključene u program rada iz stavka 1.

1. Unutarnji revizor podnosi instituciji godišnje izvješće o unutarnjoj reviziji iz članka 86. stavka 3. Financijske uredbe, koje navodi broj i vrstu provedenih unutarnjih revizija, glavne preporuke koje je dao i radnje poduzete na temelju takvih preporuka.

U tom se godišnjem izvješću također navode svi problemi sustava koje utvrdi posebno povjerenstvo uspostavljeno na temelju članka 66. stavka 4. Financijske uredbe.

2. Svaka institucija razmatra jesu li preporuke dane u izvješćima unutarnjeg revizora prikladne za razmjenu najboljih praksi s drugim institucijama.

3. Interni revizor se prilikom sastavljanja svog izvješća posebno usredotočuje na cjelokupno poštivanje načela dobrog financijskog upravljana i osigurava poduzimanje prikladnih mjera s ciljem kontinuiranog poboljšavanja i osnaživanja njegove primjene.

Unutarnji revizor pri izvršavanju svojih revizorskih zadaća uživa potpunu neovisnost. Unutarnjem revizoru ne smiju se davati nikakve upute, niti ga se smije na bilo koji način ograničavati pri obavljanju dužnosti koje su mu na temelju njegova imenovanja dodijeljene Financijskom uredbom.

Samo institucija, postupajući u skladu s ovim člankom, može pokrenuti postupak za utvrđivanje odgovornosti unutarnjeg revizora koji je dužnosnik ili drugi službenik koji podliježe Pravilnicima o osoblju, za svoje djelovanje.

Institucija donosi obrazloženu odluku o otvaranju istrage. Ta se odluka priopćava predmetnom dužnosniku ili službeniku u postupku. Institucija može pod svojom izravnom odgovornošću zadužiti za istragu jednog ili više dužnosnika istog ili višeg razreda od dotičnog člana osoblja. Tijekom istrage, saslušava se zainteresirana strana.

Izvješće o istrazi priopćava se zainteresiranoj strani, koju zatim saslušava institucija o predmetu tog izvješća.

Na temelju izvješća i saslušanja, institucija donosi obrazloženu odluku kojom se okončava postupak ili obrazloženu odluku u skladu s člancima 22. i 86. te Prilogom IX. Pravilniku o osoblju. Odluke kojima se izriču disciplinske mjere ili financijske sankcije službeno se dostavljaju zainteresiranim stranama i priopćavaju drugim institucijama te Revizorskom sudu.

U vezi s takvim odlukama, zainteresirana strana može u skladu s odredbama Pravilnika o osoblju izjaviti žalbu Sudu Europskih zajednica.

Ne dovodeći u pitanje pravna sredstva koja predviđaju Pravilnici o osoblju, unutarnji revizor može pokrenuti postupak izravno pred Sudom Europskih zajednica u vezi s bilo kojom radnjom, koja se odnosi na izvršavanje njegovih dužnosti unutarnjeg revizora. Takav se postupak mora pokrenuti u roku od tri mjeseca koji počinje teći od kalendarskog dana službene obavijesti o predmetnoj radnji.

Istraživanja i saslušanja u takvom postupku provode se u skladu s člankom 91. stavkom 5. ►M3 Pravilnika o osoblju za dužnosnike Europskih zajednica. ◄

1. Ugovori u vezi s nekretninama obuhvaćaju kupoprodaju, dugoročni zakup, plodouživanje, leasing, najam ili najam sa ili bez prava na kupoprodaju ili kupoprodaju s obročnom otplatom cijene, zemljišta, postojećih zgrada ili drugih nekretnina.

2. Ugovori o nabavi robe obuhvaćaju kupoprodaju, leasing, najam ili najam sa ili bez prava na kupoprodaju ili kupoprodaju s obročnom otplatom cijene, robe. ►M1 Ugovor za nabavu robe, koji uključuje postavljanje i instalaciju, smatra se ugovorom o nabavi robe. ◄

3. ►M1 Ugovori o radovima obuhvaćaju izvršavanje, ili i izvršavanje i plan rada ili radova koji se odnose na jednu ili više aktivnosti navedenih u Prilogu I. Direktivi 2004/18/EZ Europskog parlamenta i Vijeća ( 13 ) ili realizaciju na bilo koji način rada koji odgovara zahtjevima naručitelja. ◄ „Rad” znači rezultat radova u niskogradnji i građevinarstvu uzetih u cjelini, koji je sam po sebi dovoljan da ispuni ekonomsku ili tehničku funkciju.

4. Ugovori o uslugama obuhvaćaju sve intelektualne i neintelektualne usluge, osim onih koje su obuhvaćene ugovorima o robi, radovima i nekretninama. ►M1 Te su usluge navedene u prilozima II.A i II.B Direktivi 2004/18/EZ. ◄

5. Ugovor koji obuhvaća i robe i usluge smatraju se nabavom usluga kada vrijednost predmetnih usluga prelazi vrijednost robe, koja je uključena u nabavu.

Ugovor, čiji su predmet usluge i uključuje radove koji su samo uzgredni u odnosu na glavni predmet ugovora, smatraju se ugovorom o uslugama.

Ugovor čiji su predmet usluge obuhvaćene Prilogom II.A Direktivi 2004/18/EZ i usluge obuhvaćene njezinim Prilogom II.B, smatraju se obuhvaćenim Prilogom II.A ako vrijednost usluga navedenih u tom Prilogu prelazi vrijednost usluga navedenih u Prilogu II.B.

5.a Opis različitih vrsta ugovora temelji se na referentnoj nomenklaturi koja je dio jedinstvenog rječnika javne nabave (CPV) u smislu Uredbe (EZ) br. 2195/2002 Europskog parlamenta i Vijeća ( 14 ).

U slučaju razlika između CPV-a i statističke klasifikacije gospodarskih djelatnosti u Europskoj zajednici (NACE), iz Priloga I. Direktivi 2004/18/EZ ili razlika između CPV-a i Središnje klasifikacije proizvoda (CPC) (privremena verzija), navedene u Prilogu II. toj istoj Direktivi, prednost ima nomenklatura NACE, odnosno nomenklatura CPC, tim redoslijedom.

6. Pojmovi „izvoditelj”, „dobavljač” i „pružatelj usluga” odnose se na svaku fizičku ili pravnu osobu ili javne subjekte ili konzorcije takvih osoba i/ili tijela koji izvršavaju radove, isporučuju robu ili pružaju usluge. Pojam „gospodarski subjekt” obuhvaća „izvoditelje”, „dobavljače” i „pružatelje usluga”. Gospodarski subjekti koji su podnijeli ponude nazivaju se „ponuditelji”. ►M3 Za osobe koje traže da im se odobri sudjelovanje u ograničenom postupku, konkurentskom dijalogu ili pregovaračkom postupku koristi se izraz „natjecatelji”. ◄

Konzorciji gospodarskih subjekata ovlašteni su podnositi ponude ili sudjelovati kao natjecatelji. Za podnošenje ponude ili zahtjeva za sudjelovanje javni naručitelji ne mogu zahtijevati da konzorciji gospodarskih subjekata moraju imati određeni pravni oblik, ali se od odabranog konzorcija može zahtijevati da prihvati određeni pravni oblik nakon što je s njim sklopljen ugovor, ako je takva promjena potrebna za pravilno izvršavanje ugovora.

7. Službe institucija Zajednice smatraju se javnim naručiteljima, osim ako između sebe donesu administrativne mjere o pružanju usluga, isporuci roba ili izvršavanju radova.

1. Kada se sklapa okvirni ugovor s više gospodarskih subjekata, on se sklapa s najmanje tri subjekta, pod uvjetom da postoji dostatan broj gospodarskih subjekata koji udovoljavaju uvjetima sposobnosti ili dostatan broj prihvatljivih ponuditelja koji udovoljavaju kriterijima odabira.

Okvirni ugovor s više gospodarskih subjekata može biti sklopljen u obliku ugovora koji su odvojeni, ali s jednakim uvjetima.

Rok na koji se zaključuje okvirni ugovor ne smije biti duži od četiri godine, osim u iznimnim slučajevima, opravdanima posebno predmetom okvirnog ugovora.

U sektorima s brzim promjenama cijena i tehnološkim razvojem, okvirni ugovori bez ponovnog otvaranja natječaja sadrže odredbu o srednjoročnoj reviziji ili sustavu referentnih vrijednosti. Ako prvotno utvrđeni uvjeti nakon srednjoročne revizije više ne odgovaraju kretanju cijena ili tehnološkom razvoju, javni naručitelj ne smije koristiti okvirni ugovor te mora poduzeti odgovarajuće mjere za njegovo otkazivanje.

2. Posebni ugovori, koji se temelje na okvirnim ugovorima sklapaju se u skladu s uvjetima okvirnog ugovora, isključivo između javnih naručitelja i gospodarskih subjekata koji su izvorno bili strane okvirnog ugovora.

Prilikom sklapanja posebnih ugovora, ugovorne strane ne smiju bitno mijenjati uvjete utvrđene u tom okvirnom ugovoru, posebno u slučaju iz stavka 3.

3. Kad se okvirni ugovor sklapa s jednim gospodarskim subjektom, posebni ugovori sklapaju se u okviru uvjeta utvrđenih u okvirnom ugovoru.

Za sklapanje tih posebnih ugovora, javni naručitelji se mogu u pisanom obliku posavjetovati s gospodarskim subjektom koji je ugovorna strana okvirnog ugovora, te od njega prema potrebi zahtijevati dopunu ponude.

4. Posebni ugovori koji se temelje na okvirnim ugovorima sklopljenim s više gospodarskih subjekata sklapaju se u skladu sa sljedećim postupcima:

Za svaki posebni ugovor, koji se sklapa u skladu s uvjetima navedenima u točki (b) prvog podstavka, javni naručitelji se u pisanom obliku savjetuju s gospodarskim subjektima sposobnima za izvršavanje ugovora, određujući dovoljno dug rok za podnošenje ponuda. Ponude se podnose u pisanom obliku. Javni naručitelji sklapaju svaki posebni ugovor s ponuditeljem koji je dostavio najbolju ponudu na temelju kriterija odabira određenih u specifikacijama okvirnog sporazuma.

5. Proračunske obveze predviđaju se samo za posebne ugovore sklopljene na temelju okvirnih ugovora.

Objave u vezi s ugovorima koji su obuhvaćeni Direktivom 2004/18/EZ, izuzev ugovora iz njezina Priloga II. B

1. Objavljivanje u vezi s ugovorima čija je vrijednost jednaka ili veća od graničnih vrijednosti iz članaka 157. i 158. sastoji se od prethodne obavijesti, poziva na nadmetanje ili pojednostavljene obavijesti, te obavijesti o sklopljenom ugovoru.

2. Prethodna obavijest je obavijest kojom javni naručitelji objavljuju indikativne procijenjene ukupne vrijednosti ugovora i okvirnih ugovora po kategorijama usluge ili grupama robe i bitnim karakteristikama ugovora o radovima koje namjeravaju sklopiti u financijskoj godini, ali isključujući ugovore koji su u pregovaračkom postupku javne nabave bez prethodnog objavljivanja poziva na nadmetanje. Prethodna obavijest je obvezna samo ako je procijenjena ukupna vrijednost nabave jednaka ili veća od graničnih vrijednosti utvrđenih u članku 157. i ako javni naručitelj namjerava iskoristiti mogućnost skraćivanja rokova za primanje ponuda u skladu s člankom 140. stavkom 4.

Prethodnu obavijest objavljuje Ured za službene publikacije Europskih zajednica (OPOCE) ili javni naručitelji u svojem „profilu kupca” kako je navedeno u točki 2.b Priloga VIII. Direktivi 2004/18/EZ.

Prethodna obavijest šalje se OPOCE-u ili se objavljuje na profilu kupca čim prije, a najkasnije do 31. ožujka svake financijske godine u slučaju ugovora o nabavi robe i usluga, a u slučaju ugovora o radovima čim je to prije moguće nakon odluke kojom se odobrava program za te ugovore.

Javni naručitelji koji objavljuju prethodnu obavijest na svojem profilu kupca, šalju OPOCE-u elektronički i u skladu s formatom i načinom slanja koji je naveden u točki 3. Priloga VIII. Direktivi 2004/18/EZ, obavijest o objavi prethodne obavijesti na profilu kupca.

3. Poziv na nadmetanje je način na koji javni naručitelji objavljuju svoju namjeru pokretanja postupka za sklapanje ugovora o javnoj nabavi ili okvirnog ugovora ili uspostavljanja dinamičkog sustava nabave u skladu s člankom 125a. ►M2 Ne dovodeći u pitanje ugovore sklopljene nakon pregovaračkog postupka iz članka 126. objava poziva za nadmetanje obavezna je za sljedeće ugovore: ugovore čije je procijenjena vrijednost jednaka ili viša od graničnih vrijednosti iz članka 158. stavka 1. točke (a) i (c) ove Uredbe; ugovora u području istraživanja i razvoja iz kategorije 8. Priloga II. A Direktivi 2004/18/EZ čija je procijenjena vrijednost jednaka ili viša od graničnih vrijednosti iz članka 158. stavka 1. točke (b) ove Uredbe za navedene ugovore u području istraživanja i razvoja. ◄ Postupak nije obvezan za posebne ugovore, sklopljene na temelju okvirnih ugovora.

Javni naručitelji koji žele sklopiti poseban ugovor koji se temelji na dinamičkom sustavu nabave svoju namjeru objavljuju putem pojednostavljene obavijesti.

U otvorenom postupku poziv na nadmetanje mora sadržavati datum, vrijeme i, kada je potrebno, mjesto sastanka komisije za otvaranje ponuda, na kojem mogu prisustvovati ponuditelji.

Javni naručitelji izjavljuju odobravaju li ili ne varijante ponude, te određuju minimalnu razinu stupnjeva sposobnosti koju zahtijevaju ako koriste mogućnost predviđenu u članku 135. stavku 2., drugom podstavku. Oni navode uvjete sposobnosti iz članka 135. koje namjeravaju koristiti, najmanji broj natjecatelja koje namjeravaju pozvati za podnošenje ponuda i, prema potrebi, njihov najveći broj, te objektivne i nediskriminirajuće kriterije koje namjeravaju primijeniti radi ograničavanja broja, u skladu s člankom 123. stavkom 1., drugim podstavkom.

Ako postoji neograničen, izravan i potpun pristup pozivu za podnošenje ponuda elektroničkim sredstvima, posebno u dinamičkim sustavima nabave iz članka 125.a., internetska adresa na kojoj se može proučiti dokumentacija treba se nalaziti u pozivu na nadmetanje.

Javni naručitelji, koji žele organizirati natječaj objavljuju obavijest o svojoj namjeri.

Javni naručitelji, prema potrebi, u pozivu na nadmetanje navode da je postupak javne nabave međuinstitucionalni postupak javne nabave. U tom slučaju, poziv na nadmetanje također navodi institucije, izvršne agencije ili tijela iz članka 185. Financijske uredbe koja su uključena u postupak javne nabave, instituciju odgovornu za postupak javne nabave i cjelokupnu vrijednost javne nabave za sve navedene institucije, izvršne agencije ili tijela.

4. U obavijesti o sklopljenom ugovoru objavljuje se ishod postupka sklapanja ugovora, okvirnih ugovora ili ugovora koji se temelje na dinamičkom sustavu nabave. U slučaju ugovora čija je vrijednost jednaka ili veća od graničnih vrijednosti utvrđenih u članku 158., obavijest o sklopljenom ugovoru je obvezna. Ona nije obvezna za posebne ugovore koji se temelje na okvirnim ugovorima.

Obavijest o sklopljenom ugovoru dostavlja se Uredu za publikacije najkasnije 48 kalendarskih dana od dana potpisivanja ugovora ili okvirnog ugovora. Međutim, obavijesti koje se odnose na ugovore koji se temelje na dinamičkom sustavu nabave mogu se grupirati na tromjesečnoj osnovi. U takvim slučajevima, oni se dostavljaju Uredu za publikacije najkasnije 48 kalendarskih dana nakon kraja svakog tromjesečja.

Javni naručitelji koji su održali natječaj šalju OPOCE-u obavijest o rezultatima natječaja.

Obavijest o sklopljenom ugovoru također se pravovremeno dostavlja Uredu za publikacije u slučaju ugovora ili okvirnih ugovora čija vrijednost je jednaka ili prelazi prag utvrđen u članku 158., a koji su sklopljeni pregovaračkim postupkom bez prethodne objave poziva na nadmetanje, kako bi objava bila moguća prije potpisivanja ugovora u skladu s uvjetima iz članka 158.a stavka 1.

Informacije o vrijednosti i izvoditeljima posebnih ugovora koji se temelje na okvirnom ugovoru tijekom proračunske godine objavljuju se na internatskoj stranici javnog naručitelja najkasnije do 31. ožujka po isteku te proračunske godine ako, kao posljedica sklapanja posebnog ugovora ili zbog ukupnog opsega posebnih ugovora, dođe do prekoračenja praga iz članka 158.

5. Obavijesti se sastavljaju u skladu sa standardnim obrascima koje je Komisija donijela u skladu s Direktivom 2004/18/EZ.

Objava u vezi s ugovorima koji nisu obuhvaćeni Direktivom 2004/18/EZ, te s ugovorima iz njezina Priloga II. B

1. ►M1 Ugovori čija je vrijednost niža od graničnih vrijednosti iz članka 158. te ugovori o uslugama iz Priloga II.B Direktivi 2004/18/EZ objavljuju se na odgovarajući način kako bi se osiguralo konkurentno nadmetanje i nepristranost prilikom postupka javne nabave. ◄ To objavljivanje uključuje:

2. Popis izvoditelja s kojima su sklopljeni ugovori u vezi s nekretninama i tajni ugovori iz članka 126. stavka 1. točke (j) objavljuje se jednom godišnje s naznakom predmeta i vrijednosti sklopljenog ugovora. Taj se popis šalje proračunskom tijelu. U slučaju Komisije, popis se prilaže sažetku godišnjeg izvješća o radu iz članka 60. stavka 7. Financijske uredbe.

3. Informacije u vezi s ugovorima čija je vrijednost ►M3 ————— ◄ veća od iznosa iz članka 128. stavka 1. šalju se Uredu za službene publikacije Europskih zajednica; godišnji popisi izvoditelja šalju se najkasnije do 31. ožujka, koji slijedi nakon završetka financijske godine.

Ex ante oglašavanje i godišnje objavljivanje popisa izvoditelja za druge ugovore objavljuje se na internetskoj stranici institucije; ex post objavljivanje obavlja se najkasnije do 31. ožujka sljedeće financijske godine. Može se objaviti i u Službenom listu Europskih zajednica.

1. Ured za službene publikacije Europskih zajednica objavljuje obavijesti iz članaka 118. i 119. u Službenom listu Europskih zajednica najkasnije u roku od dvanaest kalendarskih dana od dana njihova slanja.

Rok iz prvog podstavka skraćuje se na pet kalendarskih dana u slučaju ubrzanih postupaka iz članka 142.

2. Javni naručitelji moraju biti u mogućnosti osigurati dokaz o datumu slanja obavijesti.

Pored objavljivanja iz članaka 118., 119. i 120. nabave se mogu objaviti i na bilo koji drugi način, osobito u elektroničkom obliku. Svako takvo objavljivanje odnosi se na obavijest objavljenu u Službenom listu Europskih zajednica u skladu s člankom 120., ako je ona objavljena, te ne može prethoditi objavljivanju te, jedino vjerodostojne obavijesti.

Kod takvog objavljivanja ne smije biti diskriminacije između natjecatelja ili ponuditelja, niti ono smije sadržavati druge pojedinosti osim onih sadržanih u pozivu na nadmetanje, ako je objavljen.

1. Ugovori se sklapaju pozivom za podnošenje ponuda u otvorenom, ograničenom ili pregovaračkom postupku nakon objavljivanja poziva na nadmetanje ili u pregovaračkom postupku bez prethodnog objavljivanja poziva na nadmetanje na temelju natječaja, ako je to primjereno.

2. Pozivi za podnošenje ponuda otvoreni su ako svi zainteresirani gospodarski subjekti mogu dostaviti ponudu. To također vrijedi i u slučaju dinamičkih sustava nabave iz članka 125.a.

Pozivi za podnošenje ponuda ograničeni su ako se svi gospodarski subjekti mogu prijaviti za sudjelovanje, ali samo natjecatelji koji zadovoljavaju uvjete sposobnosti iz članka 135. i koji su istodobno pisanim putem pozvani od strane javnog naručitelja mogu podnijeti ponudu ili rješenje u okviru postupka natjecateljskog dijaloga iz članka 125.b.

Faza odabira može se ponoviti za svaki pojedini ugovor, također i u slučaju natjecateljskog dijaloga ili može uključivati sastavljanje popisa potencijalnih natjecatelja u okviru ograničenog postupka iz članka 128.

3. U pregovaračkom postupku javni naručitelji savjetuju se s natjecateljima prema njihovom izboru, koji ispunjavaju uvjete sposobnosti iz članka 135. i pregovaraju o uvjetima ugovora s jednim ili više njih.

Kada je u pregovaračkom postupku objavljen poziv na nadmetanje u skladu s člankom 127., javni naručitelji istodobno i pisanim putem pozivaju odabrane natjecatelje na pregovore.

4. Natječaji su postupci koji javnim naručiteljima omogućuju da steknu, uglavnom u području arhitekture i građevinarstva ili obrade podataka, plan ili nacrt koji predloži povjerenstvo za odabir nakon konkurentnog nadmetanja, uz nagradu ili bez dodjele nagrada.

1. U ograničenom postupku, uključujući postupak iz članka 128., broj natjecatelja pozvanih na podnošenje ponuda ne može biti manji od pet, pod uvjetom da dovoljan broj natjecatelja ispunjava uvjete sposobnosti.

Javni naručitelj može također predvidjeti najviše dvadeset natjecatelja obzirom na predmet ugovora, te na temelju objektivnih i nediskriminirajućih uvjeta sposobnosti. U takvim se slučajevima područje primjene i uvjeti navode u pozivu na nadmetanje ili u pozivu za iskaz interesa iz članaka 118. i 119.

U svakom slučaju, broj natjecatelja pozvanih da podnesu ponude mora biti dovoljan da osigura istinsko nadmetanje.

2. ►M3 U pregovaračkom postupku te nakon konkurentskog dijaloga, broj natjecatelja koji se pozivaju na pregovore ili dostavu ponuda ne smije biti manji od tri, pod uvjetom da dostatan broj natjecatelja zadovoljava uvjete sposobnosti. ◄

Broj natjecatelja pozvanih na podnošenje ponuda mora biti dovoljan da osigura istinsko nadmetanje.

3. Ako je broj natjecatelja koji ispunjavaju uvjete sposobnosti i koji imaju minimalni stupanj osposobljenosti ispod minimalnog broja natjecatelja iz stavaka 1. i 2., javni naručitelj može nastaviti postupak pozivanjem jednog ili više natjecatelja koji imaju potrebnu osposobljenost. Međutim, javni naručitelj ne smije uključiti druge gospodarske subjekte koji nisu zatražili sudjelovanje, ili natjecatelje koji nemaju potrebnu osposobljenost.

Javni naručitelji pregovaraju s ponuditeljima o ponudama koje su podnijeli kako bi se prilagodili zahtjevima iz poziva na nadmetanje iz članka 118. ili u specifikacijama i u svim dodatnim dokumentima, kako bi se izabrala ponuda koja daje najbolju vrijednost za novac.

Tijekom pregovora, javni naručitelji osiguravaju jednak odnos prema svim ponuditeljima.

Ako naručitelji mogu u skladu s člankom 127. sklapati ugovore putem pregovaračkog postupka nakon objavljivanja poziva na nadmetanje, oni mogu urediti da se pregovarački postupak provodi u fazama, i da se smanji broj ponuda o kojima će se pregovarati tako da se primjenjuju kriteriji za odabir iz poziva na nadmetanje ili specifikacija.

Korištenje te mogućnosti navodi se u pozivu na nadmetanje ili u specifikacijama.

1. Pravila za organizaciju natječaja priopćavaju se zainteresiranima za sudjelovanje.

Broj natjecatelja pozvanih da sudjeluju mora biti dovoljan da osigura istinsko nadmetanje.

2. Odgovorni dužnosnik za ovjeravanje imenuje povjerenstvo za odabir. Njega čine isključivo fizičke osobe, koje su nezavisne od sudionika natječaja. Ako se traži posebna stručna osposobljenost za sudjelovanje u natječaju, barem jedna trećina članova povjerenstva za odabir mora imati iste ili istovrsne kvalifikacije.

Povjerenstvo za odabir samostalno je u davanju mišljenja. Povjerenstvo donosi mišljenje na temelju projekata koje podnesu anonimni natjecatelji, isključivo na temelju uvjeta navedenih u obavijesti o natječaju.

3. Prijedlozi povjerenstva za odabir, koji se temelje na sadržaju svakog projekta, te njegova opažanja evidentiraju u izvješću koje potpisuju svi članovi povjerenstva.

Natjecatelji ostaju anonimni sve dok povjerenstvo za odabir ne donese svoje mišljenje.

Povjerenstvo za odabir može tražiti od natjecatelja da radi pojašnjenja projekta odgovore na pitanja koja su evidentirana u izvješću. Sastavlja se cjelovito izvješće o proizašlom dijalogu.

4. Javni naručitelj zatim donosi odluku navodeći ime i adresu odabranog natjecatelja, te razloge za taj odabir, pozivajući se prilikom odabira na kriterije najavljene u pozivu na nadmetanje, osobito ako se odstupa od prijedloga navedenih u mišljenju povjerenstva za odabir.

1. Dinamički sustav nabave, kako je naveden u članku 1. stavku 6. i članku 33. Direktive 2004/18/EZ, u potpunosti je elektronički postupak za uobičajene nabave, koji je otvoren tijekom čitavog trajanja svakom gospodarskom subjektu koji zadovoljava uvjete sposobnosti i koji je dostavio indikativnu ponudu koja je u skladu sa specifikacijama i svom dodatnom dokumentacijom. Indikativne ponude mogu se poboljšati u svakom trenutku pod uvjetom da su i dalje u skladu sa specifikacijama.

2. Za potrebe uspostavljanja dinamičkog sustava nabave, javni naručitelji objavljuju poziv na nadmetanje u kojem se navodi da se koristi dinamički sustav nabave i koji sadrži uputu na internetsku adresu koja nudi neograničen, izravan i potpun pristup specifikacijama i svim dodatnim dokumentima od trenutka objavljivanja poziva do isteka sustava.

U specifikacijama, između ostalog, javni naručitelji navode vrstu nabava predviđenih u okviru tog sustava, kao i sve potrebne informacije u vezi sa sustavom nabave, korištenu elektroničku opremu te rješenja i specifikacije o tehničkim vezama.

3. Javni naručitelji tijekom trajanja dinamičkog sustava nabave svakom gospodarskom subjektu pružaju mogućnost podnošenja indikativne ponude radi primanja u sustav prema uvjetima iz stavka 1. Procjenu završavaju u roku najviše 15 dana od dana podnošenja indikativne ponude. Međutim, mogu produljiti razdoblje evaluacije pod uvjetom da u međuvremenu nije upućen niti jedan poziv na dostavu ponuda.

Naručitelj u najkraćem mogućem roku obavješćuje ponuditelje da su primljeni u dinamički sustav nabave ili da je njihova ponuda odbijena.

4. Svaki posebni ugovor predmet je poziva na dostavu ponuda. Prije upućivanja tog poziva, naručitelji objavljuju pojednostavljenu obavijest u dinamičkom sustavu nabave kojom se pozivaju svi zainteresirani gospodarski subjekti da dostave indikativne ponude u roku koji ne smije biti kraći od 15 dana od dana slanja pojednostavljene obavijesti. Javni naručitelji ne mogu nastaviti s nadmetanjem dok ne završe ocjenjivanje svih indikativnih ponuda zaprimljenih u tom roku.

Javni naručitelji pozivaju sve ponuditelje primljene u sustav da podnesu ponudu u razumnom roku. Na temelju kriterija za odabir utvrđenih u pozivu na nadmetanje za uspostavljanje dinamičkog sustava nabave, javni naručitelji sklapaju ugovor s ponuditeljem koji je ponudio najbolju vrijednost za novac. Ti se kriteriji mogu, ako je potrebno, točnije odrediti u pozivu na dostavu ponuda.

5. Dinamički sustav nabave ne smije trajati duže od četiri godine, osim u iznimnim opravdanim slučajevima.

Javni naručitelji ne smiju koristiti taj sustav kako bi spriječili, ograničili ili narušili tržišno natjecanje.

Zainteresiranim gospodarskim subjektima ili sudionicima u sustavu ne smiju se zaračunati nikakvi troškovi.

1. U slučaju posebno složenih ugovora, ako javni naručitelj smatra da izravno korištenje otvorenog postupka ili postojećih pravila koja važe za ograničeni postupak neće omogućiti sklapanje ugovora o javnoj nabavi koji nudi najbolju vrijednost za novac, naručitelj može primijeniti natjecateljski dijalog iz članka 29. Direktive 2004/18/EZ.

Ugovor se smatra „posebno složenim” ako javni naručitelj nije objektivno u mogućnosti utvrditi tehnička sredstva potrebna za ispunjavanje zahtjeva ili ciljeva, ili ne može odrediti pravnu ili financijsku strukturu projekta.

2. Javni naručitelji objavljuju poziv na nadmetanje kojim utvrđuju svoje potrebe i zahtjeve određene u tom pozivu i/ili u opisnoj dokumentaciji.

3. Javni naručitelji započinju dijalog s natjecateljima koji zadovoljavaju uvjete sposobnosti iz članka 135. kako bi prepoznali i utvrdili odgovarajuća sredstva za zadovoljavanje svojih potreba.

Javni naručitelji tijekom dijaloga trebaju osigurati jednak tretman svim ponuditeljima i povjerljivost predloženih rješenja ili drugih informacija koje su natjecatelji koji sudjeluju u dijalogu priopćili, osim ako oni ne pristanu na njihovo objavljivanje.

Javni naručitelji mogu omogućiti da se postupak odvija u uzastopnim fazama, kako bi se smanjio broj rješenja o kojima se treba raspravljati tijekom faze dijaloga, primjenjujući kriterije za odabir u pozivu na nadmetanje ili u opisnoj dokumentaciji, ako je ta mogućnost predviđena u pozivu na nadmetanje ili opisnoj dokumentaciji.

4. Nakon obavješćivanja sudionika o završetku dijaloga, javni naručitelji ih pozivaju na predaju konačne ponude na temelju jednog ili više rješenja koja su predstavili i odredili tijekom dijaloga. Te ponude moraju sadržavati sve zahtijevane i potrebne elemente za izvršavanje projekta.

Na zahtjev javnog naručitelja te se ponude pojašnjavaju, utvrđuju i usklađuju, pod uvjetom da se time ne promijene temeljni elementi ponude ili poziva za dostavu ponuda, čije bi promjene mogle narušiti tržišno natjecanje ili imati diskriminirajući učinak.

Na zahtjev javnog naručitelja može se od ponuditelja, za kojeg se utvrdilo da je predao ponudu s najboljom vrijednosti za novac, zatražiti da pojasni sve aspekte ponude ili potvrdi obveze sadržane u ponudi, pod uvjetom da se kao posljedica toga ne promijene bitni aspekti ponude ili poziva na dostavu ponuda, te de se time ne prouzroči narušavanje tržišnog natjecanja ili nastanak diskriminacije.

5. Javni naručitelji mogu odrediti nagrade ili plaćanja sudionicima u dijalogu.

U slučaju zajedničkog postupka nabave između institucije i javnog naručitelja iz jedne ili više država članica, primjenjuju se postupovne odredbe koje se primjenjuju na instituciju.

Institucija može, kada je udjel u ukupnoj procijenjenoj vrijednosti ugovora koji se odnosi na javnog naručitelja iz države članice ili kojim on upravlja jednak ili viši od 50 %, ili u drugim opravdanim slučajevima, odlučiti da se primjenjuju postupovna pravila koja se primjenjuju na javnog naručitelja iz države članice, ako se ona smatraju ekvivalentnima pravilima institucije.

U zajedničkom postupku nabave javna institucija i naručitelj iz države članice dogovaraju praktične načine evaluacije zahtjeva za sudjelovanje ili ponuda i sklapanja ugovora, pravu koje se primjenjuje na ugovor i sudu nadležnom za rješavanje sporova.

1. ►M1 Bez obzira na procijenjenu vrijednost ugovora, javni naručitelji mogu koristiti pregovarački postupak bez prethodnog objavljivanja poziva na nadmetanje u sljedećim slučajevima:

Javni naručitelj može kod ugovora čija je vrijednost manja ili jednaka 60 000 eura koristiti pregovarački postupak bez prethodne objave poziva za nadmetanje.

2. Za dodatne usluge i radove iz stavka 1. točke (e) javni naručitelj može koristiti pregovarački postupak bez prethodnog objavljivanja poziva na nadmetanje, pod uvjetom da ugovor sklopi s izvoditeljem koji izvršava ugovor:

3. ►M1 U slučajevima iz točke (f) prvog podstavka stavka 1. mogućnost korištenja pregovaračkog postupka navodi se čim se objavi konkurentno nadmetanje za prvi ugovor, te se ukupni procijenjeni iznos za sljedeće usluge ili radove uzima u obzir prilikom obračuna graničnih vrijednosti iz članka 158. ◄ Taj se postupak može koristiti samo tijekom tri godine od zaključenja prvotnog ugovora.

1. ►M1 Javni naručitelji mogu koristiti pregovarački postupak nakon što objave poziv na nadmetanje, bez obzira na procijenjenu vrijednost ugovora, u sljedećim slučajevima:

2. U slučajevima iz stavka 1. točke (a) javni naručitelji ne trebaju objaviti poziv na nadmetanje, ako u pregovarački postupak uključe sve ponuditelje i samo one ponuditelje koji ispunjavaju uvjete sposobnosti koji su tijekom prethodnog postupka podnijeli ponude u skladu s formalnim zahtjevima postupka javne nabave.

1. Poziv na iskaz interesa predstavlja način predodabira natjecatelja koji će biti pozvani da podnesu ponude u budućem ograničenom pozivu za dostavu ponuda za ugovore čija je vrijednost viša od 60 000 eura, podložno člancima 126. i 127. ove Uredbe.

2. Popis koji se sastavlja nakon poziva za iskaz interesa važi najviše tri godine od datuma kada je obavijest iz članka 119. stavka 1. točke (a) poslana Uredu za službene publikacije Europskih zajednica.

Svaka zainteresirana osoba može podnijeti svoj iskaz interesa bilo kada tijekom važenja popisa, izuzev posljednja tri mjeseca tog razdoblja.

3. Kada se sklapa neki poseban ugovor, javni naručitelj na temelju objektivnih i nediskriminacijskih uvjeta sposobnosti svojstvenih tom ugovoru poziva sve natjecatelje na popisu ili samo neke od njih da podnesu ponudu.

1. Za ugovore čija je vrijednost manja ili jednaka 60 000 eura može se koristiti pregovarački postupak pri čemu se najmanje pet natjecatelja uzima u razmatranje.

Ako nakon razmatranja natjecatelja javni naručitelj primi samo jednu ponudu koja je administrativno i tehnički valjana, ugovor se može sklopiti pod uvjetom da su zadovoljeni svi kriteriji za odabir.

2. Za ugovore čija je vrijednost manja ili jednaka 25 000 eura, može se koristiti postupak iz stavka 1. ovog članka pri čemu se najmanje tri natjecatelja uzima u razmatranje.

3. Ugovori čija je vrijednost niža ili jednaka 5 000 EUR mogu se dodijeliti na temelju jedne ponude.

4. Plaćanja stavki rashoda čiji je iznos manji ili jednak 500 EUR mogu se sastojati od plaćanja troškova po fakturama, bez prethodnog prihvaćanja ponude.

1. Dokumentacija koja se odnosi na poziv za podnošenje ponuda sadrži najmanje:

Dokumentacija koja se odnosi na poziv za podnošenje ponuda sadrži upućivanje na način objavljivanja na temelju članaka 118. do 121.

2. ►M1 Pozivi za podnošenje ponuda, pregovaranje, ili sudjelovanje u dijalogu najmanje:

5. Javni naručitelji mogu zahtijevati informacije od ponuditelja o bilo kojem dijelu ugovora kojeg ponuditelj namjerava dati trećim osobama u podizvođenje i o identitetu podizvoditelja. ►M3 Uz informacije iz članka 134., javni naručitelj od natjecatelja ili ponuditelja može zahtijevati podnošenje informacija o financijskim, ekonomskim, tehničkim i stručnim sposobnostima predviđenog podizvoditelja, kako je navedeno u člancima 135., 136. i 137., osobito kad poslovanje s podizvoditeljima čini značajan dio ugovora. ◄

1. Tehničke specifikacije moraju omogućiti jednak pristup natjecateljima i ponuditeljima, te ne smiju stvarati neopravdane prepreke za konkurentno nadmetanje.

Tehničke specifikacije određuju zahtijevane karakteristike nekog proizvoda, usluge, materijala ili rada, obzirom na svrhu za koju ih je namijenio javni naručitelj.

4. Kada javni naručitelji koriste mogućnost upućivanja specifikacije iz stavka 3. točke (a), oni ne smiju odbiti ponudu na temelju toga što nije u skladu s tim specifikacijama, ako ponuditelj ili natjecatelj dokaže pomoću odgovarajućih sredstava i na način koji je zadovoljavajući za javnog naručitelja da ponuda na istovrsan način ispunjava utvrđene zahtjeve.

Odgovarajućim sredstvom smatra se tehnička dokumentacija proizvođača ili izvješće o testiranju koje je izdalo priznato tijelo.

5. Kada javni naručitelji koriste mogućnost iz stavka 3. točke (b) kojom se pripisuju specifikacije u pogledu izvršenja ili funkcionalnih zahtjeva, oni ne smiju odbiti ponudu koja je u skladu s nacionalnim standardima kojima se prenose europski standard, europsko tehničko odobrenje ili zajedničke tehničke specifikacije, međunarodni standard ili tehnički referentni materijal europskog tijela za standardizaciju, ako se te standardizacije odnose na potrebno izvršenje ili funkcionalne zahtjeve.

Ponuditelj mora javnom naručitelju na zadovoljavajući način dokazati bilo kojim odgovarajućim sredstvima da njegova ponuda zadovoljava izvedbene ili funkcionalne zahtjeve koje je utvrdio javni naručitelj. Odgovarajućim sredstvom smatra se tehnička dokumentacija proizvođača ili izvješće o testiranju koje je izdalo priznato tijelo.

5.a Ako javni naručitelji utvrde ekološke karakteristike u obliku izvedbenih ili funkcionalnih zahtjeva, mogu koristiti detaljne specifikacije ili, prema potrebi, njihove dijelove kako je utvrđeno europskim, multinacionalnim ili nacionalnim eko-oznakama ili bilo kojim drugim eko-oznakama, pod uvjetom da su zadovoljeni sljedeći uvjeti:

Javni naručitelji mogu naznačiti da se za usluge ili proizvode koji imaju eko-oznaku podrazumijeva da su u skladu s tehničkim specifikacijama utvrđenima u ugovornoj dokumentaciji. Naručitelji prihvaćaju bilo koje drugo odgovarajuće sredstvo dokazivanja, kao na primjer tehničku dokumentaciju proizvođača ili izvješće o testiranju koje izdaje priznato tijelo.

5.b Za potrebe stavaka 4., 5. i 5.a, priznato tijelo je laboratorij za testiranje i kalibraciju ili tijelo za izdavanje potvrde i inspekcije koje udovoljava primjenjivim europskim standardima.

6. Osim u iznimnim slučajevima valjano opravdanima predmetom ugovora, te specifikacije ne mogu upućivati na specifičnu izradu ili izvor, ili na neki poseban postupak ili na žigove, patente, vrste ili specifično podrijetlo ili proizvodnju, koji bi mogli imati utjecaj ne favoriziranje ili eliminaciju neke robe ili gospodarskih subjekata.

U slučajevima u kojima nije moguće dovoljno detaljno i razumljivo opisati predmet ugovora, upućivanje se popraćuje izrazom „ili ekvivalentno”.

1. U dokumentaciji koja se odnosi na poziv za podnošenje ponuda treba jasno navesti navodi li se u ponudi konačna cijena ili ju je moguće mijenjati.

2. U suprotnom, u dokumentaciji za nadmetanje utvrđuju se uvjeti i/ili formule za promjenu cijena za vrijeme trajanja ugovora. U takvim slučajevima javni naručitelj osobito vodi računa o:

1. Kako bi se odredilo trajanje isključenja te s ciljem osiguravanja poštovanja načela proporcionalnosti, odgovorna institucija uzima u obzir ozbiljnost činjenica, uključujući njihov utjecaj na financijske interese Zajednica, njihov ugled te vrijeme koje je prošlo, trajanje i ponavljanje povrede, namjeru ili stupanj nehaja dotičnog subjekta i mjere koje je subjekt poduzeo za ispravljanje situacije.

Pri određivanju razdoblja isključenja, odgovorna institucija daje natjecatelju ili ponuditelju mogućnost izražavanja svojih stavova.

Ako trajanje razdoblja isključenja u skladu s pravom koje se primjenjuje određuju tijela ili organi iz članka 95. stavka 2. Financijske uredbe, Komisija to trajanje primjenjuje do najduljeg maksimalnog trajanja utvrđenog u članku 93. stavku 3. Financijske uredbe.

2. Razdoblje iz članka 93. stavka 3. Financijske uredbe može biti najdulje pet godina, pri čemu se za izračun koriste sljedeći datumi:

Razdoblje isključenja može se produžiti na deset godina u slučaju ponovljene povrede u roku od pet godina iz točaka (a) i (b), podložno stavku 1.

3. Natjecatelji i ponuditelji isključuju se iz postupaka javne nabave ili dodjele bespovratnih sredstava sve dok se nalaze u nekoj od situacija iz članka 93. stavka 1. točaka (a) i (d) Financijske uredbe.

1. Natjecatelji i ponuditelji prilažu časnu izjavu, koja sadrži potpis i datum u kojoj navode da nisu ni u jednoj od situacija opisanih u člancima 93. ili 94. Financijske uredbe.

Međutim u slučaju ograničenih postupaka, konkurentnog dijaloga i pregovaračkih postupaka nakon objave poziva na nadmetanje, kad god javni naručitelj ograniči broj natjecatelja koji se pozivaju na pregovaranje ili na podnošenje ponude, svi natjecatelji podnose potvrde iz stavka 3.

Na temelju svoje procjene rizika, javni naručitelj može odustati od zahtijevanja izjave iz prvog podstavka za ugovore čija je vrijednost manja ili jednaka 5 000 EUR. Međutim, za ugovore iz članka 241. stavka 1., članka 243. stavka 1. i članka 245. stavka 1. javni naručitelj može odustati od zahtijevanja izjave za ugovore čija je vrijednost manja ili jednaka 10 000 EUR.

2. Ponuditelj s kojim je sklopljen ugovor, u okviru roka koji određuje javni naručitelj te prije potpisivanja ugovora, podnosi dokaze iz stavka 3. ovog članka koji potvrđuju izjavu iz stavka 1. ovog članka u sljedećim slučajevima:

Za ugovore čija je vrijednost manja od graničnih vrijednosti iz točaka (a) i (b), javni naručitelj može, ako dvoji je li ponuditelj s kojim želi sklopiti ugovor u jednoj od situacija koja bi uzrokovala isključenje, zahtijevati od ponuditelja da mu podnese dokaze iz stavka 3.

3. Javni naručitelj prihvaća kao zadovoljavajući dokaz, da se ponuditelj s kojim želi sklopiti ugovor ne nalazi ni u jednoj od situacija iz članka 93. stavka 1. točaka (a), (b) ili (e) Financijske uredbe, izvadak iz sudskog registra novijeg datuma ili, ako to ne može dostaviti, odgovarajući dokument koji je izdalo sudsko ili upravno tijelo matične države ili države podrijetla, koji dokazuje da su ti zahtjevi ispunjeni. Javni naručitelj prihvaća kao zadovoljavajući dokaz da natjecatelj ili ponuditelj nije u situaciji opisanoj u članku 93. stavku 1. točke (d) Financijske uredbe, potvrdu novijeg datuma koju je izdalo nadležno tijelo predmetne države.

Ako ta država ne izda dokument ili potvrdu iz podstavka 1. te u drugim primjerima koji dovode do isključenja iz članka 93. Financijske uredbe, nju može zamijeniti izjava pod prisegom ili, ako to nije moguće, svečana izjava pred sudskim ili upravnim tijelom, bilježnikom ili osposobljenim strukovnim tijelom u njegovoj matičnoj državi ili državi podrijetla.

4. Ovisno o nacionalnom zakonodavstvu države u kojoj su natjecatelj ili ponuditelj osnovani, dokumenti iz stavaka 1. i 3. ovog članka odnose se na pravne i/ili fizičke osobe, uključujući, kad javni naručitelj smatra da je do potrebno, direktore poduzeća ili bilo koju drugu osobu ovlaštenu za zastupanje, odlučivanje ili nadzor u vezi s natjecateljem ili ponuditeljem.

5. Ako dvoje jesu li natjecatelji ili ponuditelji u nekoj od situacija za isključenje, javni naručitelji mogu sami stupiti u kontakt s nadležnim tijelima iz stavka 3. ovog članka kako bi došli do podataka koje smatraju potrebnim u vezi s tom situacijom.

6. Javni naručitelj može natjecatelja ili ponuditelja osloboditi obveze podnošenja dokaza iz stavka 3. ako su mu navedeni dokazi već bili podneseni u okviru drugog postupka javne nabave te pod uvjetom da dokumenti nisu stariji od godine dana počevši od datuma kad su izdani te da su još uvijek važeći.

U takvom slučaju natjecatelj ili ponuditelj časno izjavljuje da su dokazi već podneseni u prijašnjem postupku javne nabave te potvrđuje da nije došlo ni do kakvih promjena u njegovoj situaciji.

7. Natjecatelj ili ponuditelj na zahtjev javnog naručitelja dostavlja časnu izjavu svog predviđenog podizvoditelja da se ne nalazi u nekoj od situacija iz članaka 93. i 94. Financijske uredbe.

U slučaju sumnje u tu časnu izjavu, javni naručitelj traži dokaze iz stavaka 3. i 4. Stavak 5. primjenjuje se prema potrebi.

1. Institucije, izvršne agencije i tijela iz članka 95. stavka 1. Financijske uredbe dostavljaju Komisiji, u obliku koji odredi Komisija, informacije o gospodarskim subjektima koji su u nekoj od situacija iz članaka 93. i 94., članka 96. stavka 1. točke (b) i članka 96. stavka 2. točke (a) Financijske uredbe, o razlozima za isključenje i trajanju razdoblja isključenja.

Oni također dostavljaju informacije o osobama koje su ovlaštene zastupati gospodarske subjekte, koje imaju ovlasti donošenja odluka te imaju kontrolu nad gospodarskim subjektima koji su pravne osobe, a našli su se u nekoj od situacija iz članaka 93. i 94., članka 96. stavka 1. točke (b) i članka 96. stavka 2. točke (a) Financijske uredbe.

Tijela i organi iz članka 95. stavka 2. Financijske uredbe dostavljaju Komisiji, u obliku koji odredi Komisija:

2. Institucije, agencije, tijela i organi iz stavka 1. imenuju osobe ovlaštene za obavješćivanje Komisije i primanje od Komisije informacija koje se čuvaju u bazi podataka.

U slučaju institucija, agencija, tijela i organi iz članka 95. stavka 1. Financijske uredbe, imenovane osobe, što je prije moguće, dostavljaju informacije računovodstvenom službeniku Komisije te, prema potrebi, zahtijevaju unos, izmjenu ili uklanjanje podataka iz baze podataka.

U slučaju tijela i organa iz članka 95. stavka 2. Financijske uredbe, imenovane osobe u roku od tri mjeseca od donošenja relevantne presude dostavljaju zahtijevane informacije dužnosniku za ovjeravanje Komisije koji je odgovoran za dotičan program ili djelovanje.

Računovodstveni službenik Komisije unosi, mijenja ili uklanja podatke iz baze podataka. On na mjesečnoj osnovi, putem sigurnog protokola dostavlja provjerene podatke iz baze podataka osobama koje imenuju institucije.

3. Institucije, agencije, tijela i organi iz stavka 1. Komisiji potvrđuju da su proslijeđene informacije pripremljene i dostavljene u skladu s načelima određenim u Uredbi (EZ) 45/2001 i Direktivi 95/46/EZ Europskog parlamenta i Vijeća ( 19 ) o zaštiti osobnih podataka.

Oni osobito unaprijed obavješćuju sve gospodarske subjekte ili osobe iz stavka 1. da njihovi podaci mogu biti uključeni u bazu podataka te ih Komisija može dostaviti imenovanim osobama iz stavka 2. Oni, prema potrebi, ažuriraju dostavljene informacije nakon ispravaka, brisanja ili izmjene podataka.

Svaki subjekt unesen u bazu ima pravo na svoj zahtjev računovodstvenom službeniku Komisije biti obaviješten o pohranjenim podacima koji se na njega odnose.

4. Države članice u skladu s Direktivom 95/46/EZ poduzimaju odgovarajuće mjere za pomoć Komisiji u učinkovitom upravljanju bazom podataka.

U sporazumima s tijelima trećih zemalja i svim tijelima iz članka 95. stavka 2. Financijske uredbe utvrđuju se odgovarajuće odredbe s ciljem osiguravanja poštovanja tih odredbi i načela koja se odnose na zaštitu osobnih podataka.

1. Ne dovodeći u pitanje primjenu kazni utvrđenih u ugovoru, natjecatelje, ponuditelje i izvoditelje koji su dali lažne izjave, počinili značajne pogreške ili nepravilnosti ili prijevare ili za koje je ustanovljeno da su značajno prekršili ugovorne odredbe može se isključiti iz svih ugovora ili bespovratnih sredstava koji se financiraju iz proračuna Zajednice najduže tijekom razdoblja od pet godina od dana ustanovljenja prekršaja kako je potvrđeno u kontradiktornom postupku s izvoditeljem.

To razdoblje može biti produženo na deset godina u slučaju ponovnog prekršaja tijekom razdoblja od pet godina od dana iz prvog podstavka.

2. Ponuditeljima ili natjecateljima koji su dali lažne izjave, počinili značajne pogreške, nepravilnosti ili prijevare mogu biti izrečene novčane kazne u iznosu od 2 % do 10 % ukupne procijenjene vrijednosti ugovora koji se sklapa.

Izvoditeljima za koje se ustanovilo da su značajno prekršili ugovorne odredbe mogu biti izrečene novčane kazne u iznosu od 2 % do 10 % ukupne vrijednosti dotičnog ugovora.

Ta stopa može se povećati na 4 % do 20 % u slučaju ponovnog kršenja u roku od pet godina iz stavka 1. prvog podstavka.

3. Institucija određuje administrativne ili novčane kazne uzimajući u obzir posebno elemente iz članka 133.a stavka 1.

1. Javni naručitelji sastavljaju jasne i nediskriminirajuće uvjete sposobnosti.

2. U svakom postupku javne nabave primjenjuju se sljedeći uvjeti sposobnosti radi ocjenjivanja financijske, ekonomske, tehničke i stručne sposobnosti natjecatelja ili ponuditelja.

Javni naručitelj može odrediti minimalne stupnjeve osposobljenosti ispod koje natjecatelji ne mogu biti odabrani.

3. Od svakog ponuditelja ili natjecatelja može se tražiti da dokaže da je ovlašten za izvršavanje ugovora po nacionalnom zakonodavstvu, što se dokazuje upisom u trgovački ili strukovni registar ili izjavom danom pod prisegom ili potvrdom, članstvom u posebnoj organizaciji, izraženim ovlaštenjem ili upisom u registar PDV-a.

4. Javni naručitelji navode u pozivu na nadmetanje, u pozivu za iskaz interesa ili u pozivima za podnošenje ponuda reference za ispitivanje statusa i pravne sposobnosti ponuditelja ili natjecatelja.

5. Informacije koje zahtijeva javni naručitelj kao dokaz financijske, ekonomske, tehničke i stručne sposobnosti natjecatelja ili ponuditelja i minimalni stupnjevi osposobljenosti potrebni u skladu sa stavkom 2., ne smiju izlaziti iz okvira predmeta ugovora i moraju voditi računa o zakonitim interesima gospodarskih subjekata, posebno s obzirom na zaštitu tehničkih i poslovnih tajni poduzeća.

6. Javni naručitelj se kod sljedećih ugovora ovisno o svojoj procjeni rizika može odlučiti da neće zahtijevati dokaze financijske, ekonomske, tehničke ili stručne osposobljenosti natjecatelja ili ponuditelja:

Ako se javni naručitelj odluči da neće zahtijevati dokaze financijske, ekonomske, tehničke i stručne osposobljenosti natjecatelja ili ponuditelja, ne smije postojati nikakvo pretfinanciranje osim ako nije dano financijsko jamstvo u jednakom iznosu.

1. ►M1 Dokaz o ekonomskoj i financijskoj sposobnosti može se posebno dostaviti u obliku jednog ili više sljedećih dokumenata: ◄

2. Ako zbog nekog iznimnog razloga za koji javni naručitelj smatra da je opravdan, ponuditelj ili natjecatelj ne može dostaviti tražene dokaze, on može dokazati svoju ekonomsku i financijsku sposobnost na drugi način, za koji javni naručitelj smatra da je prikladan.

3. Kada je to primjerno slučaju i za određeni ugovor, gospodarski subjekt se može osloniti na sposobnosti drugih subjekata, bez obzira na pravnu prirodu veza koje ima s njima. U tom slučaju mora dokazati javnom naručitelju da će imati na raspolaganju potrebna sredstva za izvršenje ugovora, na primjer, preuzimanjem obveze od strane tih subjekata da mu daju ta sredstva na raspolaganje.

Pod istim uvjetima konzorcij gospodarskih subjekata iz članka 116. stavka 6., može se osloniti na sposobnost članova konzorcija ili drugih subjekata.

1. Tehnička i stručna sposobnost gospodarskih subjekata ocjenjuje se i provjerava u skladu sa stavcima 2. i 3. U postupku javne nabave za isporuke koje zahtijevaju poslove, usluge i/ili radove smještanja ili instalacije, takva se sposobnost procjenjuje osobito u pogledu njihovog znanja, učinkovitosti, iskustva i pouzdanosti.

2. ►M1 Dokaz o tehničkoj i stručnoj sposobnosti gospodarskih subjekata može se dostaviti na temelju sljedećih dokumenata, ovisno o prirodi, količini ili opsegu i svrsi isporuka, usluga, ili radova koji se trebaju izvršiti: ◄

Ako su usluge ili roba iz točke (b) podtočke i. prvog podstavka isporučene javnom naručitelju, dokaz o izvršenju je u obliku potvrda koje izdaje ili supotpisuje nadležno tijelo.

3. Ako su usluge ili roba koje treba isporučiti složeni ili se iznimno naručuju za posebnu namjenu, dokazi o tehničkoj ili stručnoj sposobnosti mogu se osigurati putem provjere koju obavlja javni naručitelj, ili u njegovo ime nadležno službeno tijelo države u kojoj je pružatelj usluge ili dobavljač osnovan, podložno suglasnosti tog tijela. Takve se provjere odnose na tehničku sposobnost dobavljača ili njegovu proizvodnu sposobnost, te, prema potrebi, njegove studijske ili istraživačke mogućnosti i mjere za kontrolu kvalitete.

3.a Ako javni naručitelji zahtijevaju da se prilože potvrde izdane od neovisnih tijela koja potvrđuju da se gospodarski subjekt pridržava određenih normi osiguranja kvalitete, te se potvrde moraju odnositi na sustave za osiguranje kvalitete koji se temelje na odgovarajućem nizu europskih standarda koje potvrđuju tijela u skladu s nizom europskih standarda koji se odnose na izdavanje potvrda.

3.b Ako javni naručitelji zahtijevaju da se prilože potvrde neovisnih tijela, nadležnih za potvrđivanje da se gospodarski subjekt pridržava određenih normi upravljanja zaštitom okoliša, one se moraju odnositi na Program Zajednice za gospodarenje okolišem i reviziju okoliša (EMAS), kako je utvrđeno u Uredbi (EZ) br. 761/2001 Europskog parlamenta i Vijeća ( 20 ), ili na norme gospodarenja okolišem koji se temelje na odgovarajućim europskim ili međunarodnim normama potvrđenima od strane tijela u skladu sa zakonodavstvom Zajednice ili u skladu s europskim ili međunarodnim normama koje se odnose na izdavanje potvrda. Naručitelji priznaju jednake potvrde tijela osnovanih u drugim državama članicama. Također prihvaćaju druge dokaze s jednakim mjerama gospodarenja okolišem, koje predlažu gospodarski subjekti.

4. Gospodarski subjekt se može, kada je to primjereno slučaju i za određeni ugovor, osloniti na sposobnosti drugih subjekata, bez obzira na pravnu prirodu veza koje ima s njima. U tom slučaju mora dokazati javnom naručitelju da će imati na raspolaganju potrebna sredstva za izvršenje ugovora, na primjer, preuzimanjem obveze od strane tih subjekata da će mu dati ta sredstva na raspolaganje.

Pod istim uvjetima konzorcij gospodarskih subjekata iz članka 116. stavka 6., može se osloniti na sposobnost članova konzorcija ili drugih subjekata.

1. ►M2 Ne dovodeći u pitanje članak 94. Financijske uredbe, ugovori se sklapaju na jedan od sljedeća dva načina: ◄

2. Ponuda koja nudi najbolju vrijednost za novac je ona koja ima najbolji omjer cijene i kvalitete, vodeći računa o kriterijima koji su opravdani predmetom ugovora, poput ponuđene cijene, tehničke vrijednosti, estetskih i funkcionalnih obilježja, ekoloških obilježja, tekućih troškova, rentabilnosti, dovršenja ili vremena isporuke, usluga nakon prodaje i tehničke pomoći.

3. ►M1 Javni naručitelj u pozivu na nadmetanje, u specifikaciji ili opisnoj dokumentaciji navodi relativni značaj koji pridaje svakom kriteriju za određivanje najbolje vrijednosti za novac. Taj značaj može biti izraženo kao niz vrijednosti s odgovarajućim maksimalnim rasponom.

Relativni značaj koji se pridaje cijeni u odnosu na druge kriterije ne smije dovesti do toga da cijena nema utjecaja na izbor izvoditelja, ne dovodeći u pitanje raspon naknada određenih usluga koje su institucije utvrdile, kao što su one namijenjene stručnjacima za potrebe ocjenjivanja. ◄

Ako je, u iznimnim slučajevima, nije tehnički moguće navesti relativni značaj kriterija, osobito zbog predmeta ugovora, javni naručitelj samo navodi kriterije koje primjenjuje, prema redoslijedu važnost, počevši od najvažnijeg do najmanje važnog.

1. U otvorenim, ograničenim ili pregovaračkim postupcima iz članka 127. stavka l. točke (a), javni naručitelji mogu odlučiti da elektronička dražba prethodi sklapanju ugovora o javnoj nabavi, kako je predviđeno u članku 54. Direktive 2004/18/EZ, kada je moguće specifikacije ugovora precizno utvrditi.

Elektroničku dražbu je moguće izvesti pod tim istim okolnostima pri ponovnoj provedbi nadmetanja za stranke okvirnog ugovora iz članka 117. stavka 4. točke (b) ove Uredbe, kao i prilikom nadmetanja za sklapanje ugovora u okviru dinamičkog sustava nabave iz članka 125a.

Elektronička dražba temelji se ili isključivo na cijenama, u kojem slučaju se ugovor sklapa s ponuditeljem s najnižom cijenom, ili na cijenama i/ili vrijednostima svojstava ponuda navedenih u specifikacijama, kad se ugovor sklapa s ponuditeljem koji nudi najbolju vrijednost za novac.

2. Javni naručitelji koji odluče održati elektroničku dražbu taj podatak navode u pozivu na nadmetanje.

3. Javni naručitelji prije provođenja elektroničke dražbe obavljaju potpunu početnu procjenu ponuda u skladu s utvrđenim kriterijima za odabir i njihovog vrednovanja.

Svi ponuditelji koji su predali prihvatljive ponude, istodobno se elektroničkim putem pozivaju da ponude nove cijene i/ili nove vrijednosti; poziv sadržava sve bitne informacije za pojedinačno priključenje na korištenu elektroničku opremu, te se navodi datum i vrijeme početka elektroničke dražbe. Elektronička se dražba može odvijati u više uzastopnih faza. Elektronička dražba ne smije započeti prije isteka dva radna dana nakon datuma slanja poziva.

4. Kada se sklapa ugovor na temelju ponude koja nudi najbolju vrijednost za novac, pozivu se prilažu rezultati potpune procjene relevantne ponude, provedene u skladu s vrednovanjem kako je utvrđeno u prvom podstavku članka 138. stavka 3.

U pozivu se također navodi matematička formula koja se primjenjuje u elektroničkoj dražbi za utvrđivanje automatskih promjena u redoslijedu na temelju novih cijena i/ili novih vrijednosti koje su podnesene. Ta formula uključuje važnost svih fiksnih kriterija za utvrđivanje ponude koja nudi najbolju vrijednost za novac, kako je navedeno u pozivu na nadmetanje ili u specifikacijama; za tu potrebu se svi rasponi unaprijed umanjuju na određenu vrijednost.

U slučajevima, kada su odobrene varijante ponude, za svaku varijantu ponude osigurava se zasebna formula.

5. Tijekom svake pojedine faze elektroničke dražbe, javni naručitelji svim ponuditeljima trenutačno šalju dovoljno podataka kako bi barem u svakom trenutku mogli utvrditi svoj relativni položaj. Također mogu priopćavati i druge informacije u vezi s ostalim podnesenim cijenama ili vrijednostima, pod uvjetom da je tako navedeno u specifikacijama. Također mogu u bilo kojem trenutku objaviti broj sudionika u toj fazi dražbe. Međutim, ni u kojem slučaju ne smiju se otkriti identiteti ponuditelja tijekom bilo koje faze elektroničke dražbe.

6. Javni naručitelji zatvaraju elektroničku dražbu na jedan ili više sljedećih načina:

U slučaju da javni naručitelji odluče zatvoriti elektroničku dražbu u skladu s točkom (c), i prema potrebi u kombinaciji s aranžmanima iz točke (b), vremenski plan za svaku fazu dražbe navodi se u pozivu za sudjelovanje na dražbi.

7. Nakon zatvaranja elektroničke dražbe, javni naručitelji sklapaju ugovor u skladu s člankom 138. na temelju rezultata elektroničke dražbe.

Javni naručitelji ne smiju zloupotrebljavati elektroničke dražbe, ili ih koristiti s ciljem sprečavanja, ograničavanja ili narušavanja tržišnog natjecanja ili izmjene predmeta ugovora, kako je stavljen na nadmetanje putem objavljenog poziva na nadmetanje i određen u specifikaciji.

1. Ako su za određeni ugovor ponude izuzetno niske, prije nego što odbije takve ponude samo iz tog razloga, javni naručitelj mora zatražiti pisanim putem podatke u vezi sa sastavnim elementima ponude koje smatra bitnima, i provjeriti te sastavne elemente nakon odgovarajućeg saslušanja uključenih stranaka, uzimajući u obzir dobivena obrazloženja. ►M1 Ova obrazloženja mogu se odnositi posebno na poštovanje važećih propisa u vezi sa zaštitom na radu i radnim uvjetima koji su na snazi na mjestu gdje se obavlja rad, usluga ili opskrba. ◄

2. Ako javni naručitelj ustanovi da je ponuda izuzetno niska zbog dobivene državne potpore, on može odbiti ponudu samo iz tog razloga ako ponuditelj u razumnom roku, koji odredi javni naručitelj, ne dokaže da je predmetna potpora dodijeljena konačno i u skladu s postupcima i odlukama koje su navedene u pravilima Zajednice o državnoj potpori.

1. Rokovi za primanje ponuda i zahtjeva za sudjelovanje, koje javni naručitelj utvrđuje u kalendarskim danima, moraju biti dovoljno dugi da omogućuju zainteresiranim stranama razumno i odgovarajuće razdoblje za pripremu i podnošenje ponuda, vodeći računa o složenosti ugovora ili o potrebi posjete lokaciji ili da se na licu mjesta pregledaju dokumenti priloženi specifikacijama.

2. U otvorenom postupku čija je vrijednost jednaka ili iznad graničnih vrijednosti iz članka 158., rok za primanje ponuda ne smije biti kraći od 52 dana od dana kada je poslan poziv na nadmetanje.

3. ►M3 U ograničenim postupcima, u slučajevima uporabe konkurentskog dijaloga iz članka 125.b i u pregovaračkim postupcima s objavom poziva na nadmetanje za ugovore iznad praga određenog u članku 158., vremenski rok za zaprimanje zahtjeva za sudjelovanje ne smije biti kraći od 37 dana od dana slanja poziva na nadmetanje. ◄

U ograničenom postupku za ugovore čija je vrijednosti jednaka ili iznad graničnih vrijednosti iz članka158., rok za primanje ponuda ne smije biti kraći od 40 dana od dana kada je poslan poziv na dostavu ponuda.

Međutim, u ograničenim postupcima nakon poziva za iskaz interesa iz članka 128., rok za podnošenje ponuda ne smije biti kraći od 21 dan od dana kada je poslan poziv na dostavu ponuda.

4. Ako je javni naručitelj u skladu s člankom 118. stavkom 2. poslao na objavljivanje prethodnu obavijest ili je sam objavio prethodnu obavijest u profilu kupca, općenito vrijedi da se rok za podnošenje ponuda može skratiti na 36 dana, ali nikako ne može biti kraći od 22 dana od dana kad je poslan poziv na nadmetanje ili poziv na dostavu ponuda.

Skraćeni rokovi iz prvog podstavka su dozvoljeni samo ako prethodna obavijest zadovoljava sljedeće uvjete:

5. Rokovi za primitak ponuda mogu se skratiti za pet dana ako je elektroničkim putem omogućen neograničen i izravan pristup dokumentaciji vezanoj za poziv na nadmetanje, od dana objavljivanja poziva na nadmetanje ili poziva na iskaz interesa.

1. Uz uvjet da je zahtjev podnesen dovoljno prije roka za podnošenje ponuda, specifikacije ili opisna dokumentacija iz postupka navedenog u članku 125.b te dodatna dokumentacija šalju se u roku šest kalendarskih dana od primitka zahtjeva svim gospodarskim subjektima koji su zatražili specifikacije ili iskazali interes za sudjelovanje u dijalogu ili podnošenju ponuda, podložno odredbama stavka 4. Javni naručitelji nisu dužni odgovoriti na zahtjeve za slanje dokumentacije koji su podneseni manje od pet radnih dana prije isteka roka za podnošenje ponuda.

2. Uz uvjet da je zahtjev podnesen dovoljno prije roka za podnošenje ponuda, dodatne informacije koje se odnose na specifikacije, opisnu dokumentaciju ili dodatnu dokumentaciju dostavljaju se istodobno svim gospodarskim subjektima koji su zatražili specifikacije ili su izrazili interes za sudjelovanje u dijalogu ili za podnošenje ponuda najkasnije u roku od šest dana prije isteka roka za primitak ponuda, ili u slučaju zahtjeva za informacijama koji se prime u roku kraćem od osam kalendarskih dana prije isteka roka za primitak ponuda, čim je to prije moguće nakon primitka zahtjeva. Javni naručitelji nisu dužni odgovoriti na zahtjeve za dodatnim informacijama koji su podneseni manje od pet radnih dana prije isteka roka za podnošenje ponuda.

3. Ako se iz bilo kojeg razloga specifikacije i dodatni dokumenti ili informacije ne mogu dostaviti u rokovima iz stavaka 1. i 2., ili ako se ponude mogu dati tek nakon posjete lokaciji ili nakon što se na licu mjesta pregleda dokumentacija priložena specifikacijama, rokovi za primanje ponuda iz članka 140. produžuju se kako bi se omogućilo svim gospodarskim subjektima da se upoznaju sa svim informacijama potrebnima za pripremu ponuda, podložno odredbi članka 240. To se produženje objavljuje na odgovarajući način, u skladu s odredbama iz članaka 118. do 121.

4. Kod otvorenog postupka, uključujući dinamičke sustave nabave iz članka 125.a, ako je pristup pozivu na dostavu ponuda i cijeloj dodatnoj dokumentaciji potpuno i izravno dostupan elektroničkim putem, odredbe stavka 1. se ne primjenjuju. U pozivu na nadmetanje iz članka 118. stavka 3. navodi se internetska adresa na kojoj je omogućen pristup toj dokumentaciji.

1. Kod ograničenih postupaka i pregovaračkih postupaka s prethodnom objavom poziva na nadmetanje, kada opravdana hitnost dovede do nemogućnosti ispunjenja minimalnih rokova iz članka 140. stavka 3., javni naručitelji mogu odrediti sljedeće rokove, izražene u kalendarskim danima:

2. Kod ograničenih postupaka i ubrzanih pregovaračkih postupaka, pod uvjetom da su pravodobno zatražene, dodatne informacije o specifikacijama priopćavaju se svim natjecateljima ili ponuditeljima najkasnije četiri kalendarska dana prije isteka roka za primanje ponuda.

1. Postupke za podnošenje ponuda i zahtjeva za sudjelovanje određuje javni naručitelj koji može odabrati isključiv način podnošenja. Ponude i zahtjevi za sudjelovanje mogu se dostaviti pismom ili elektroničkim putem. Zahtjevi za sudjelovanje također se mogu dostaviti i telefaksom.

Odabrano sredstvo komunikacije nije diskriminirajuće i ne ograničava gospodarskim subjektima pristup postupku sklapanja ugovora.

Odabrano sredstvo komunikacije je takvo da osigurava da su sljedeći uvjeti zadovoljeni:

Kada je to potrebno za potrebe pravnog dokaza, tijela za imenovanja mogu odlučiti da zahtjevi za sudjelovanje koje su podneseni telefaksom moraju biti potvrđeni pismom ili elektronički, što je prije moguće, a svakako prije roka utvrđenog u člancima 140. i 251.

Javni naručitelji mogu zahtijevati da se elektronički poslanim ponudama doda napredni elektronički potpis za potrebe Direktive 1999/93/EZ Europskog parlamenta i Vijeća ( 21 ).

1.a U slučajevima kada javni naručitelj odobri podnošenje ponuda i zahtjeva za sudjelovanje elektroničkim putem, korišteni alati i njihova tehnička obilježja ne smiju biti diskriminirajući, moraju biti općenito dostupni i interoperabilni s proizvodima informacijske i komunikacijske tehnologije koji su u općoj upotrebi. Ponuditeljima ili natjecateljima moraju biti dostupne informacije koje se odnose na specifikacije potrebne za podnošenje ponuda i zahtjeva za sudjelovanje, uključujući enkripciju.

Uređaji za elektroničko primanje ponuda i zahtjeva za sudjelovanje moraju odgovarati uvjetima iz Priloga X. Direktivi 2004/18/EZ.

3. Zbog čuvanja tajnosti te da bi se izbjegle poteškoće, kada se ponude šalju poštom poziv za podnošenje ponuda mora sadržavati sljedeću odredbu:

„Ponude moraju biti dostavljene u zatvorenoj omotnici koja mora biti uložena u drugu zatvorenu omotnicu. Na unutarnjoj omotnici, pored naziva službe na koju je naslovljena i koja je bila navedena u pozivi za podnošenje ponuda, mora stajati: ‚Poziv na nadmetanje – ne otvaraj’. Ako se koriste samoljepive omotnice, one moraju biti zatvorene ljepljivom trakom, a pošiljatelj se mora potpisati preko nje.”

Javni naručitelj može tražiti jamstvo za ozbiljnost ponude koje se podnosi u skladu s člankom 150. i predstavlja 1 % do 2 % ukupne vrijednosti ugovora.

Jamstvo za ozbiljnost ponude vraća se kada se sklopi ugovor. Jamstvo se zadržava ako se ponuda ne dostavi do utvrđenog roka, ili ako se ponuda naknadno povuče.

1. Svi zahtjevi za sudjelovanje i ponude koje ispunjavaju zahtjeve iz članka 143. otvaraju se.

2. ►M2 Ako vrijednost ugovora prelazi graničnu vrijednost iz članka 129. stavka 1. ove Uredbe, nadležni dužnosnik za ovjeravanje imenuje komisiju za otvaranje ponuda. ◄

Komisija za otvaranje ponuda sastavljena je od najmanje tri osobe koje predstavljaju najmanje dvije organizacijske jedinice odgovarajuće institucije, koje nisu međusobno hijerarhijski povezane, od kojih barem jedna nije odgovorna dužnosniku za ovjeravanje. Kako bi se izbjegao sukob interesa, te osobe podliježu obvezama utvrđenim u članku 52. Financijske uredbe.

U predstavništvima i lokalnim jedinicama iz članka 254. ili odvojenim jedinicama u državama članicama, ako nema posebnih jedinica, ne primjenjuje se zahtjev u vezi s organizacijskim jedinicama koje nisu međusobno hijerarhijski povezane.

U slučajevima postupka javne nabave na međuinstitucionalnoj osnovi, odgovorni dužnosnik za ovjeravanje institucije odgovorne za postupak javne nabave imenuje komisiju za otvaranje ponuda. Sastav komisije za otvaranje ponuda, u najvećoj mogućoj mjeri, odražava međuinstitucionalni značaj postupka nabave.

3. U slučajevima kada se ponude dostavljaju poštom, jedan ili više članova komisije za otvaranje ponuda parafira dokumente, koji dokazuju datum i vrijeme slanja svake ponude.

Kada se ugovor sklapa prema automatskom postupku u skladu s člankom 138. stavkom 1. točkom (a), cijene iz ponuda koje ispunjavaju uvjete se objavljuju.

Članovi komisije potpisuju zapisnik o otvaranju primljenih ponuda u kojem se navode one ponude koje ispunjavaju i one koje ne ispunjavaju uvjete, te navode razloge zbog kojih su ponude odbijene, pri čemu upućuju na načine za podnošenje ponuda iz članka 143.

1. ►M1 Sve zahtjeve za sudjelovanje i ponude za koje je proglašeno da ispunjavaju formalne uvjete evaluira i rangira komisija za evaluaciju, koja se imenuje za svaku od te dvije faze na temelju prethodno objavljenih razloga za isključenje, uvjeta sposobnosti, odnosno kriterija za odabir. ◄

Komisiju imenuje dužnosnik za ovjeravanje koji je odgovoran za davanje savjetodavnog mišljenja za ugovore čija je vrijednost iznad granične vrijednosti iz članka 129. stavka 1.

Međutim, odgovorni dužnosnik za ovjeravanje može odlučiti da komisija za evaluaciju ocjeni i rangira ponude samo na temelju kriterija za odabir te da se razlozi za isključenje i uvjeti sposobnosti ocjenjuju na drugi odgovarajući način što osigurava nepostojanje sukoba interesa.

2. ►M1 Komisija za evaluaciju sastavljena je od najmanje tri osobe koje predstavljaju najmanje dvije organizacijska jedinice odgovarajuće institucije, koje nisu međusobno hijerarhijski povezane, od kojih barem jedna nije odgovorna dužnosniku za ovjeravanje.

Kako bi se izbjegao sukob interesa, te osobe podliježu obvezama utvrđenim u članku 52. Financijske uredbe.

U komisiji za evaluaciju mogu biti isti članovi kao i u komisiji za otvaranje ponuda.

Na temelju odluke odgovornog dužnosnika za ovjeravanje, komisiji mogu pomagati vanjski stručnjaci. Odgovorni dužnosnik za ovjeravanje osigurava da ti stručnjaci zadovoljavaju obveze iz članka 52. Financijske uredbe.

U slučajevima postupka nabave na međuinstitucionalnoj osnovi, odgovorni dužnosnik za ovjeravanje institucije odgovorne za postupak nabave imenuje komisiju za otvaranje ponuda. Sastav komisije za otvaranje ponuda, u najvećoj mogućoj mjeri, odražava međuinstitucionalni značaj postupka za nabave.

3. Zahtjevi za sudjelovanje i ponude koje ne ispunjavaju sve bitne uvjete iz popratne dokumentacije poziva za podnošenje ponuda ili tamo navedene posebne zahtjeve isključuju se.

Međutim, komisija za evaluaciju ili javni naručitelj mogu od natjecatelja ili ponuditelja zatražiti da dostavi dodatnu dokumentaciju ili da pojasni predanu popratnu dokumentaciju, u vezi s razlozima za isključenje i uvjetima sposobnosti, unutar roka koji odredi.

Prihvatljivima se smatraju zahtjevi za sudjelovanje i ponude koji nisu isključeni i koji zadovoljavaju uvjete sposobnosti.

4. Kod izuzetno niske ponude iz članka 139. ove Uredbe, komisija za evaluaciju zahtijeva odgovarajuće informacije o sastavu ponude.

1. Sastavlja se i datira pisani zapisnik o evaluaciji i rangiranju zahtjeva za sudjelovanje i ponuda za koje je proglašeno da ispunjavaju uvjete.

Ako komisija za evaluaciju nije bila odgovorna za evaluaciju i rangiranje ponuda na temelju razloga za isključenje i uvjeta sposobnosti, pisani zapisnik također potpisuju sve osobe kojima je odgovorni dužnosnik za ovjeravanje dao tu odgovornost. Pisani zapisnik pohranjuje se buduće potrebe.

U slučaju postupka nabave na međuinstitucionalnoj osnovi, odluke iz prvog podstavka donosi odgovoran dužnosnik za ovjeravanje za postupak nabave.

1. Kontakt između javnih naručitelja i ponuditelja u postupku sklapanja ugovora iznimno se može ostvariti pod uvjetima iz stavaka 2. i 3.

2. U vezi s dodatnim dokumentima i informacijama iz članka 141. javni naručitelj može prije zadnjeg dana roka za dostavu ponuda:

3. Ako su nakon otvaranja ponuda potrebna neka pojašnjenja u vezi s ponudom ili ako u ponudi treba ispraviti očitu administrativnu pogrešku, javni naručitelj može kontaktirati ponuditelja, ali takav kontakt ne smije dovesti do bilo kakve izmjene uvjeta ponude.

4. U svakom slučaju kad je uspostavljen kontakt sastavlja se „bilješka za spis”.

5. U slučaju ugovora o pravnim uslugama u smislu Priloga II.B Direktivi 2004/18/EZ, javni naručitelj može stupiti u vezu s ponuditeljima radi provjere uvjeta sposobnosti i/ili kriterija za odabir.

1. Javni naručitelji u najkraćem mogućem roku obavješćuju natjecatelje i ponuditelje o odlukama koje donesu u vezi sa sklapanjem ugovora ili okvirnog ugovora, ili primanjem u dinamički sustav nabave, uključujući razloge za svaku negativnu odluku o sklapanju ugovora ili okvirnog ugovora, ili uspostavu dinamičkog sustava nabave koji je bio predmet konkurentnog nadmetanja ili uključujući razloge za ponavljanje postupka.

2. Javni naručitelj priopćava informacije iz članka 100. stavka 2. Financijske uredbe u roku od petnaest kalendarskih dana od datuma kada je primljen pisani zahtjev.

3. ►M3 U slučaju ugovora koje institucije Zajednice sklapaju u vlastito ime, čija je vrijednost jednaka ili veća od praga iz članka 158. te koji nisu isključeni iz područja primjene Direktive 2004/18/EZ, javni naručitelji obavješćuju sve neuspješne ponuditelje ili natjecatelje istodobno i pojedinačno, putem pošte, faksa ili elektroničke pošte o neprihvaćanju njihova zahtjeva ili ponude u jednoj od sljedećih faza:

U svakom slučaju, javni naručitelj navodi razloge zašto ponuda ili zahtjev nije prihvaćen te raspoloživi pravni lijek. ◄

Uz obavješćivanje neuspješnih natjecatelja ili ponuditelja o neprihvaćanju njihovih ponuda ili prijava, javni naručitelj istodobno obavješćuje uspješnog ponuditelja o odluci o sklapanju ugovora, uz navođenje činjenica da ta odluka ne čini obvezu za javnog naručitelja.

Neuspješni ponuditelji ili natjecatelji mogu zatražiti dodatne informacije o razlozima za njihovo odbijanje u pisanom obliku poštom, telefaksom ili elektroničkom poštom, a svi ponuditelji koji su dostavili prihvatljivu ponudu imaju pravo dobiti informacije o obilježjima i relativnim vrijednostima prihvaćene ponude i nazivu uspješnog ponuditelja, ne dovodeći u pitanje drugi podstavak članka 100. stavka 2. Financijske uredbe. Javni naručitelj odgovara najkasnije u roku od petnaest kalendarskih dana od primitka zahtjeva.

1. Kada dobavljači, izvoditelji ili pružatelji usluga moraju unaprijed podnijeti jamstvo, ono mora biti izdano na dovoljno visok iznos i vrijediti dovoljno dugo, da je javni naručitelj može aktivirati.

2. Jamstvo daje banka ili ovlaštena financijska institucija. Jamstvo se može zamijeniti solidarnim jamstvom treće osobe.

S jamstvom, banka ili financijska institucija ili treća osoba neopozivo se obvezuju da će na prvi poziv ispuniti obveze izvođača.

1. Pridržavajući se članka 250., dužnosnik za ovjeravanje može za ugovore o nabavi robe i ugovore o uslugama zatražiti jamstvo za ispunjavanje obveza u skladu s uobičajenim tržišnim uvjetima i u skladu s posebnim specifikacijama za ugovore o radovima.

To jamstvo obavezno je za ugovore o radovima čija je vrijednosti iznad 345 000 eura.

2. Jamstvo u visini 10 % ukupne vrijednosti ugovora može se osigurati tako da se pri plaćanju odbije iznos koji predstavlja taj dio.

Jamstvo može biti nadomješteno iznosom, koji se zadržava od konačnog plaćanja i koji predstavlja jamstvo do konačnog prihvaćanja usluga, robe ili radova.

3. Jamstva se vraćaju u skladu s uvjetima ugovora, osim ako ugovor nije ispunjen ili je nepravilno ispunjen ili ispunjenje kasni. U takvim se slučajevima zadržava udio jamstva razmjeran ozbiljnosti prouzročene štete.

Za isplatu iznosa pretfinanciranja, koje prelazi 150 000 eura ili u slučaju iz članka 135. stavka 6. podstavka 2., zahtijeva se jamstvo.

Međutim, ako je javni naručitelj javno tijelo, nadležni dužnosnik za ovjeravanje može, ovisno o svojoj procjeni rizika, ukinuti tu obvezu.

Jamstvo se oprašta, ako i kada se pretfinanciranje oduzme od privremenih plaćanja ili plaćanja preostalog iznosa javnom naručitelju u skladu s uvjetima iz ugovora.

1. U skladu s člankom 103. Financijske uredbe ispunjenje ugovora obustavlja se kako bi se provjerilo jesu li se stvarno dogodile pretpostavljene značajne pogreške, nepravilnosti ili prijevare. Ako one nisu potvrđene, ispunjenje ugovora nastavlja se čim je to moguće.

2. Značajna pogreška ili nepravilnost je svaka povreda odredbi ugovora ili propisa koja proizlazi iz činjenja ili propuštanja, a koje može prouzročiti štetu za proračun Zajednice.

Odredbe koje se primjenjuju na ugovore koje institucije Zajednica sklapaju u svoje ime

Dužnosnik za ovjeravanje na osnovi delegiranja ili daljnjeg delegiranja ovlasti u svakoj instituciji ocjenjuje jesu li postignute granične vrijednosti utvrđene u članku 105. Financijske uredbe.

1. Procijenjena vrijednost ugovora ne smije se utvrditi s ciljem izbjegavanja zahtjeva, koji su utvrđeni u ovoj uredbi, niti se u tu svrhu nabava smije razdijeliti.

Kada je to primjereno, tehnički izvedivo i troškovno učinkovito, ugovori čija je vrijednost jednaka ili veća od praga iz članka 158. sklapaju se istodobno u obliku zasebnih dijelova.

2. U slučajevima kada se predmet ugovora o robama, uslugama ili radovima razdijeli u više dijelova, svaki je dio predmet zasebnog ugovora i vrijednost svakog dijela uzima se u obzir kod ukupne procjene primjenjive granične vrijednosti.

U slučajevima kada je ukupna vrijednost dijelova jednaka ili viša od graničnih vrijednosti utvrđenih u članku 158., na svaki se dio primjenjuju odredbe članka 90. stavka 1. i članka 91. stavaka 1. i 2. Financijske uredbe, osim na one s procijenjenom vrijednošću manjom od 80 000 eura u slučaju ugovora o uslugama ili robama, ili ugovora čija je vrijednost manja od milijun eura u slučaju ugovora o radovima, pod uvjetom da ukupan iznos tih dijelova ne prelazi 20 % sveukupne vrijednosti svih dijelova predmetnog ugovora.

3. Kada planirana kupovina standardne robe može dovesti do istodobnih ugovora u zasebnim dijelovima, procijenjena vrijednost svih tih dijelova uzima se kao osnova za određivanje odgovarajuće granične vrijednosti.

4. Kada se ugovor sklapa u obliku zasebnih dijelova, ponude se procjenjuju zasebno za svaki dio. Ako je nekoliko dijelova dodijeljeno istom ponuditelju, može se potpisati jedan ugovor koji obuhvaća sve dijelove.

1. Javni naručitelj pri izračunu procijenjene vrijednosti ugovora uključuje ukupnu procijenjenu naknadu izvoditelju.

U slučajevima kada ugovor uključuje opciju ili mogućnost obnove ugovora, osnova za izračun je najviša odobrena vrijednost, uključujući korištenje opcijskih klauzula i obnove.

Ova procjena se vrši pri slanju poziva na nadmetanje, a u slučajevima kada nema takve objave, kada javni naručitelj pokrene postupak sklapanja ugovora.

1.a Za okvirne ugovore i dinamički sustav nabave vrijednost koja se uzima u obzir je najviša vrijednost svih ugovora predviđenih tijekom ukupnog trajanja okvirnog ugovora ili dinamičkog sustava nabave.

3. U slučaju ugovora o uslugama kod kojih nije moguće procijeniti ukupnu cijenu ili kod ugovora o nabavi robe na temelju leasinga, najma ili kupoprodaje s obročnom otplatom cijene, vrijednost koja se uzima kao osnovica za izračun procjenjene vrijednosti jest:

4. U slučaju ugovora o uslugama ili o nabavi robe koji se sklapaju redovno, ili kod ugovora koje je potrebno u određeno vrijeme obnoviti, vrijednost ugovora određuje se na temelju:

5. U slučaju ugovora o radovima, uzima se u obzir ne samo vrijednost radova, nego i procijenjena ukupna vrijednost nabave robe koja je potrebna da se izvrše radovi, koju javni naručitelj daje na raspolaganje izvoditelju.

2. Rokovi iz članka 105. Financijske uredbe su rokovi utvrđeni u člancima 140., 141. i 142.

1. Javni naručitelj s uspješnim ponuditeljem ne potpisuje ugovor ili okvirni ugovor na koje se odnosi Direktiva 2004/18/EZ prije isteka razdoblja od četrnaest kalendarskih dana.

Prema potrebi, javni naručitelj može suspendirati potpisivanje ugovora radi dodatnog pregleda, ako je to opravdano zahtjevima ili komentarima neuspješnih ponuditelja ili natjecatelja, ili na temelju primljenih drugih relevantnih informacija. Zahtjevi, komentari ili informacije moraju biti zaprimljeni u roku određenom prvim podstavkom. U slučaju suspenzije obavješćuju se svi natjecatelji ili ponuditelji u roku od tri radna dana nakon odluke o suspenziji.

Osim u slučajevima iz stavka 2., svi ugovori potpisani prije isteka razdoblja iz prvog podstavka smatraju se ništavima.

Kada ugovor ili okvirni ugovor nije moguće sklopiti s predviđenom uspješnim ponuditeljem, javni naručitelj ga može dodijeliti sljedećem najboljem ponuditelju.

2. Razdoblje određeno u stavku 1. prvom podstavku ne primjenjuje se u sljedećim slučajevima:

U specifikacijama se zahtijeva da ponuditelji navedu u kojoj državi imaju sjedište ili domicil, te da dostave dokaze prihvatljive prema njihovom vlastitom pravu.

1. Odredbe ove glave ne primjenjuju se na postupak u kojem Komisija dodjeljuje bespovratna sredstva i sklapa ugovore s tijelima iz članka 54. Financijske uredbe u vezi sa sufinanciranjem njihovih rashoda poslovanja, a u svrhu stavljanja na raspolaganje odobrenih sredstava za poslovanje, za koja su delegirana da mogu njima upravljati, te s korisnicima po sporazumima o financiranju iz članka 166. te uredbe.

Doprinosi iz članka 108. stavka 2. točke (d) Financijske uredbe su iznosi koji se plaćaju tijelima čiji je Zajednica član u skladu s proračunskim odlukama i uvjetima plaćanja koje je odredilo dotično tijelo.

Za potrebe članka 108. stavaka 2. i 3. Financijske uredbe, primjenjuju se sljedeće definicije:

1. Kada Komisija dodjeljuje bespovratna sredstva iz članka 108. stavka 3. Financijske uredbe putem neizravnog centraliziranog upravljanja, na njih se primjenjuju odredbe ove glave, uz iznimku sljedeći odredbi:

Prvi podstavak primjenjuje se ne dovodeći u pitanje računovodstveni tretman predmetnih bespovratnih sredstava, što određuje računovodstveni službenik u skladu s međunarodnim računovodstvenim standardima.

2. U svim slučajevima davanja financijskog doprinosa, odgovorni dužnosnik za ovjeravanje osigurava prikladan dogovor s primateljem doprinosa vezano uz način plaćanja i kontrolu.

Za potrebe članka 109. stavka 3. točke (b) Financijske uredbe, nagrade su nagrade za sudjelovanje na natjecanjima.

Nagrade dodjeljuje odbor koji slobodno odlučuje o dodjeli nagrada ovisno o njihovoj procjeni kvalitete učesnika na temelju pravila natjecanja.

1. Za svaki program ili djelovanje Zajednice godišnji program rada određuje hoće li bespovratna sredstva biti obuhvaćena odlukom ili pisanim sporazumom.

3. U slučaju programa kojima upravlja više dužnosnika za ovjeravanje, treba koristiti instrument određen međusobnim savjetovanjem tih dužnosnika za ovjeravanje.

Rashodi za članove institucija iz članka 108. stavka 2. točke (a) Financijske uredbe uključuju doprinose udrugama sadašnjih i budućih članova Europskog parlamenta. Plaćanje tih doprinosa provodi se u skladu s internim administrativnim pravilima Europskog parlamenta.

Djelovanje za koje se može odobriti bespovratno sredstvo u smislu članka 108. Financijske uredbe, mora biti jasno određeno.

Ni jedno djelovanje ne smije se razdijeliti na manje dijelove radi izbjegavanja financijskih pravila iz te uredbe.

2. Okvirno partnerstvo može se uspostaviti kao dugoročni mehanizam suradnje između Komisije i korisnika bespovratnih sredstava. Ono može imati oblik sporazuma ili odluke.

Okvirni sporazum o partnerstvu ili odluka određuju zajedničke ciljeve, vrstu planiranih djelovanja, jednokratnih ili djelovanja koja su dio odobrenoga godišnjeg plana rada, postupak za dodjeljivanje posebnih bespovratnih sredstava u skladu s načelima i postupovnim pravilima iz ove glave te opća prava i obveze svih stranaka prema posebnim sporazumima ili odlukama.

Partnerstvo ne smije trajati duže od četiri godine osim u iznimnim slučajevima, koji su opravdani predmetom okvirnog partnerstva.

Dužnosnici za ovjeravanje ne smiju neopravdano koristiti okvirne sporazume ili odluke o partnerstvu ili ih koristiti tako da namjena ili učinak bude u suprotnosti s načelima transparentnosti ili jednakog postupanja prema podnositeljima.

3. Za potrebe postupka sklapanja ugovora, okvirni sporazumi ili odluke o partnerstvu smatraju se bespovratnim sredstvima. Oni podliježu postupku ex ante objave iz članka 167.

4. Posebna bespovratna sredstva koja se temelje na okvirnim sporazumima ili odlukama o partnerstvu dodjeljuju se u skladu s postupcima utvrđenim u tim sporazumima ili odlukama te u skladu s ovom glavom.

1.a Sporazum o bespovratnim sredstvima može odrediti način i rokove za suspenziju u skladu s člankom 183.

2. U slučajevima iz članka 163., okvirni sporazum o partnerstvu ili odluka određuje informacije iz stavka 1. točaka (a) i (b), točke (c) podtočke i., točke (d) podtočke i., točke (f) i točaka od (h) do (k) ovog članka.

Posebna odluka ili sporazum sadrži informacije iz stavka 1. točaka (a) do (e), točaka (g) i (k) i, prema potrebi, iz točke (i) navedenog stavka.

3. Sporazumi o bespovratnim sredstvima mogu se mijenjati samo dodatnim pismenim sporazumom. Svrha ili učinak takvih dodatnih sporazuma ne smije biti takav da dovela u pitanje odluku o dodjeli bespovratnog sredstva ili bila protivna jednakom postupanju s podnositeljima zahtjeva.

4. Stavci 1. do 3. primjenjuju se mutatis mutandis na odluke o bespovratnim sredstvima.

Neke se od informacija iz stavka 1. mogu navesti u pozivu za podnošenje prijedloga ili nekom drugom povezanom dokumentu umjesto u odluci o bespovratnim sredstvima.

2. Jednokratni iznosi i paušalno financiranje određuju se u skladu s člankom 181. na temelju troškova ili kategorije troškova na koje se odnose, utvrđeno na temelju statističkih podataka i sličnih objektivnih pokazatelja, koji isključuju dobit unaprijed. Komisija svake dvije godine ponovo procjenjuje te iznose na jednakim osnovama te ih prema potrebi prilagođava.

U tom slučaju, za svako bespovratno sredstvo, neostvarivanje dobiti se potvrđuje u trenutku određivanja iznosa.

Ako ex post kontrola financiranog događaja otkrije da se događaj nije dogodio te da je korisnik primio neopravdanu isplatu jednokratnog iznosa ili paušalnog financiranja, Komisija ima pravo povrata do visine jednokratnog iznosa ili paušalnog financiranja te može u slučaju lažnih izjava o jednokratnim iznosima ili paušalnom financiranju naložiti novčanu kaznu u visini do 50 % ukupnog jednokratnog iznosa ili paušalnog financiranja.

Takve kontrole ne dovode u pitanje provjeru i potvrđivanje stvarnih troškova koji su potrebni za isplatu bespovratnih sredstava ili za bespovratna sredstva koje se sastoje od povrata određenog udjela prihvatljivih troškova.

3. Kod bespovratnih sredstava za poslovanje, koja se dodjeljuju tijelima čiji su ciljevi od općeg europskog interesa, Komisija ima pravo osigurati povrat postotka iz godišnje dobiti u vrijednosti koja odgovara doprinosu Zajednice proračunu za poslovanje tih tijela, ako ta tijela također financiraju javna tijela koja i sama moraju osigurati povrat određenog postotka godišnje dobiti u vrijednosti koja odgovara njihovom doprinosu. Za potrebe izračuna iznosa za povrat, postotak koji odgovara doprinosima u naravi proračunu za poslovanje ne uzima se u obzir.

1. Sufinanciranje nalaže da dio troškova djelovanja ili tekućih troškova subjekta preuzme korisnik bespovratnih sredstava ili da se pokrivaju iz doprinosa koji nisu doprinosi Zajednice.

2. U slučaju bespovratnih sredstava u jednom od oblika iz članka 108.a točaka (b) ili (c) Financijske uredbe ili njihovoj kombinaciji, sufinanciranje se ocjenjuje samo u fazi evaluacije zahtjeva za bespovratnim sredstvom.

1. ►M3 Godišnji program rada za bespovratna sredstva priprema svaki odgovorni dužnosnik za ovjeravanje. Institucija usvaja taj program rada te ga, što je prije moguće, ako je potrebno tijekom godine koja prethodi izvršenju proračuna, a najkasnije do 31. ožujka u godini izvršenja, objavljuje na internetskoj stranici za bespovratna sredstva dotične institucije. ◄

Program rada navodi temeljni akt, ciljeve, terminski plan za pozive za podnošenje ponuda, s indikativnim iznosom i očekivanim rezultatima.

2. Sve bitne promjene u programu rada tijekom godine također se usvajaju i objavljuju kako je to određeno u stavku 1.

2. Pozivi za podnošenje prijedloga objavljuju se na internetskim stranicama institucija Zajednice i po mogućnosti u nekom drugom prikladnom mediju, uključujući Službeni list Europske unije kako bi se osiguravala što bolja obaviještenost potencijalnih korisnika. Pozivi za podnošenje prijedloga mogu se objaviti u godini koja prethodi izvršenju proračuna. Sve izmjene sadržaja poziva za podnošenje prijedloga objavljuju se u skladu s istim uvjetima.

1. Bespovratna sredstva mogu se dodijeliti bez poziva za podnošenje prijedloga samo u sljedećim slučajevima:

Slučajeve iz točke (f) prvog podstavka potrebno je temeljito potkrijepiti u odluci o dodjeli.

2. Podrazumijeva se da krizne situacije za treće države znače stanje koje predstavlja prijetnju zakonu i redu, zaštiti i sigurnosti pojedinca, koje prijeti da eskalira u oružani sukob ili destabilizaciju države i koje bi moglo ozbiljno naštetiti:

1. Sva bespovratna sredstva dodijeljena tijekom proračunske godine, osim stipendija isplaćenih fizičkim osobama, objavljuju se prema standardiziranom načinu prikazivanja na za to namijenjenom i brzo dostupnom mjestu na internetskoj stranici institucije Zajednice u prvoj polovici godine nakon završetka proračunske godine za koju su bile dodijeljene.

Kada je upravljanje delegirano tijelima iz članka 54. Financijske uredbe, navodi se najmanje internetska adresa stranice na kojoj je ta informacija dostupna, ako nije objavljena izravno na za to namijenjenom mjestu na internetskoj stranici institucija Zajednice.

Informacije se također mogu objaviti, prema standardiziranom načinu prikazivanja, u bilo kojem drugom prikladnom mediju, uključujući Službeni list Europske unije.

2. U dogovoru s korisnikom, u skladu s člankom 164. stavkom 1. točkom (f) objavljuju se i sljedeće:

Obvezu iz prvog podstavka ne treba se poštovati ako bi objavljivanje informacija moglo ugroziti sigurnost korisnika ili naštetiti njihovim poslovnim interesima

3. Nakon objave u skladu sa stavkom 2. Komisija na zahtjev proračunskog tijela tom tijelu dostavlja izvješće o:

Više dužnosnika za ovjeravanje mogu zajednički financirati djelovanje iz različitih proračunskih linija.

Radi osiguravanja učinkovitog provođenja djelovanja humanitarne pomoći i djelovanja u kriznim situacijama u smislu članka 168. stavka 2. rashodi koje je korisnik imao prije datuma podnošenja zahtjeva prihvatljivi su za financiranje Zajednice samo u sljedećim slučajevima:

1. Korisnik dostavlja dokaz o osiguranom sufinanciranju, bilo iz vlastitih sredstava, u obliku sufinanciranja od strane trećih osoba, ili u naravi, osim u slučajevima doprinosa u paušalnom iznosu i troškova po jedinici iz članka 181. stavka 1.

2. ►M2 Odgovorni dužnosnik za ovjeravanje može prihvatiti sufinanciranje u naravi, ako smatra da je to potrebno ili prikladno. ◄ U takvom slučaju vrijednost takvog doprinosa ne smije prelaziti:

Doprinosi koji uključuju nekretnine kako je predviđeno u članku 116. stavku 1. isključuju se iz izračuna iznosa sufinanciranja.

3. Za bespovratna sredstva u ukupnoj vrijednosti koja je manja ili jednaka 25 000 eura, odgovorni dužnosnik za ovjeravanje može, ovisno o svojoj ocjeni rizika, ukinuti obvezu predočavanja dokaza za sufinanciranje iz stavka 1.

Ako je jednom korisniku dodijeljeno nekoliko bespovratnih sredstava tijekom financijske godine, na ukupan iznos tih bespovratnih sredstava primjenjuje se granična vrijednost u visini od 25 000 eura.

4. Smatra se da je udovoljeno načelu sufinanciranja, kada je pri upravljanju projektom ili programom koji predstavlja nedjeljivu cjelinu, doprinos Zajednice namijenjen pokriću određenih administrativnih troškova financijske institucije, uključujući prema potrebi varijabilnu naknadu za poticaj koja je povezana s uspješnošću.

1. Prihvatljivi troškovi su troškovi koje je ostvario korisnik bespovratnog sredstva i koji udovoljavaju sljedećim kriterijima:

2. Ne dovodeći u pitanje stavak 1. i temeljni akt, odgovorni dužnosnik za ovjeravanje može smatrati prihvatljivima sljedeće troškove:

Ako se bespovratna sredstva za poslovanje postupno smanjuju, smanjuju se proporcionalno i pravedno.

1. Odredbe za podnošenje zahtjeva za bespovratna sredstva određuje odgovorni dužnosnik za ovjeravanje, koji može odabrati način podnošenja. Zahtjevi za bespovratna sredstva mogu se podnijeti pisanim putem ili u elektroničkom obliku.

Odabrana sredstva komunikacije ne smiju biti diskriminirajuća te ne smiju ograničavati pristup podnositeljima u postupku sklapanja ugovora.

Odabrana sredstva komunikacije moraju osigurati udovoljavanje sljedećim uvjetima:

Za potrebe točke (c), odgovorni dužnosnik za ovjeravanje pregledava sadržaj zahtjeva tek nakon isteka roka za njihovo podnošenje.

Odgovorni dužnosnik za ovjeravanje može zahtijevati da elektroničko podnošenje sadrži napredni elektronički potpis u smislu Direktive 1999/93/EZ.

2. Kad odgovorni dužnosnik za ovjeravanje odobri elektroničko podnošenje zahtjeva, alati koji se koriste i njihove tehničke značajke moraju biti nediskriminirajuće, javno dostupni te kompatibilni s informacijskom i komunikacijskom tehnologijom u općoj uporabi. Podnositeljima se dostavljaju informacije koje se odnose na specifikacije potrebne za prezentaciju zahtjeva, uključujući šifriranje.

Dodatno, uređaji za elektronički primitak zahtjeva jamče sigurnost i povjerljivost.

3. Kod podnošenja pisanim putem, podnositelji mogu odabrati jedan od sljedećih načina:

1. Zahtjevi se podnose na obrascu koji je određen u skladu sa zajedničkim standardima utvrđenim u članku 169.a točki (a), a koji se dobiva od odgovornog dužnosnika za ovjeravanje u skladu s kriterijima utvrđenim u temeljnom aktu i u pozivu za podnošenje prijedloga.

2. Zahtjev mora prikazivati pravni položaj podnositelja te njegovu financijsku i operativnu sposobnost za izvršavanje predloženog djelovanja ili programa rada u skladu s člankom 176. stavkom 4.

S tim ciljem podnositelj podnosi časnu izjavu i u slučaju zahtjeva za bespovratnim sredstvima u vrijednosti preko 25 000 eura, svu popratnu dokumentaciju koju, na temelju svoje ocjene rizika, zahtijeva dužnosnik za ovjeravanje. Zahtjev u vezi s navedenim dokumentima navodi se u pozivu za podnošenje prijedloga.

Popratna dokumentacija se osobito može sastojati od računa dobiti i gubitka te bilance stanja za zadnju financijsku godinu za koju je pripremljen završni račun.

3. Proračun za djelovanje ili proračun za poslovanje koji se dostavlja priložen prijavi ima uravnotežene prihode i rashode uzimajući u obzir moguće promjene tečaja te prikaz troškova prihvatljivih za financiranje iz proračuna Zajednice.

4. ►M2 Ako se zahtjev odnosi na bespovratna sredstva za djelovanje za koje iznos prelazi 500 000 eura ili bespovratna sredstva za poslovanje koja prelaze 100 000 eura, podnosi se revizorsko izvješće koje sastavlja ovlašten vanjski revizor. Navedeno izvješće potvrđuje završni račun za posljednju financijsku godinu za koju su dostupni podaci. ◄

Odredbe prvog podstavka primjenjuju se samo za prvi zahtjev koji korisnik podnese dužnosniku za ovjeravanje u bilo kojoj financijskoj godini.

U slučaju sporazuma koji povezuju Komisiju i više korisnika, te se granične vrijednosti primjenjuju na svakog korisnika.

U slučaju partnerstava iz članka 163., revizorsko izvješće iz podstavka 1. koje obuhvaća posljednje dvije financijske godine za koje postoji obračun mora biti sastavljeno prije sklapanja okvirnog sporazuma.

Odgovorni dužnosnik za ovjeravanje, ovisno o svojoj analizi rizika, može odustati od obveze provođenja revizije iz podstavka 1. za srednjoškolske i visokoškolske ustanove i korisnike koji su u slučaju sporazuma s više korisnika već prihvatili solidarnu odgovornost.

Prvi podstavak se ne primjenjuje na javna tijela i međunarodne organizacije iz članka 43. stavka 2.

5. Podnositelj navodi izvore i visinu svakog drugog financiranja koje primi ili zatraži u istoj financijskoj godini za isto djelovanje ili bilo koje drugo djelovanje ili redovne aktivnosti.

Podnositelji daju časnu izjavu da se ne nalaze u nekoj od situacija iz članka 93. stavka 1. i članka 94. Financijske uredbe. Odgovorni dužnosnik za ovjeravanje može, ovisno o svojoj analizi rizika, zatražiti dokaze iz članka 134. Podnositelji su obvezni dostaviti takav dokaz, osim ako dokažu da to nije moguće i odgovorni dužnosnik za ovjeravanje to prihvati.

Kad podnositelj koji nema pravnu osobnost podnese zahtjev za bespovratna sredstva u skladu s člankom 114. stavkom 2. točkom (a) Financijske uredbe, predstavnici tog podnositelja obvezni su dokazati da imaju ovlasti za preuzimanje pravnih obveza u ime podnositelja te dostavljaju financijska jamstva istovjetna onima pravnih osoba.

Novčane ili administrativne kazne mogu biti izrečene podnositeljima koji su dali lažne izjave, počinili značajne pogreške, nepravilnosti ili prijevaru u skladu s uvjetima utvrđenim u članku 134.b razmjerno vrijednosti predmetnih bespovratnih sredstava.

Te novčane i/ili administrativne kazne mogu biti izrečene korisnicima za koje se ustanovilo da su ozbiljno povrijedili svoje ugovorne obveze.

2. Kriteriji prihvatljivosti određuju uvjete za sudjelovanje u pozivu za podnošenje prijedloga. Ti kriteriji određuju se uz poštovanje ciljeva djelovanja te udovoljavaju načelima transparentnosti i nediskriminacije.

Bespovratnim sredstvima vrlo male vrijednosti smatraju se bespovratna sredstva koje ne prelaze 5 000 EUR.

1. Uvjeti sposobnosti objavljuju se u pozivu za podnošenje prijedloga i trebaju biti takvi da omogućuju procjenu financijske i operativne sposobnosti podnositelja za dovršenje predloženog djelovanja ili programa rada.

2. Podnositelj mora imati stalne i dovoljne izvore sredstava za izvođenje svojeg djelovanja u cijelom razdoblju izvođenja djelovanja, ili u godini za koju je dodijeljeno bespovratno sredstvo i mora doprinositi njegovom financiranju. Podnositelj mora imati stručnu osposobljenost i kvalifikacije potrebne da se dovrši predloženo djelovanje ili program rada, osim ako je izričito drukčije određeno u temeljnom aktu.

3. Financijska i poslovna sposobnost potvrđuju se posebno na temelju analize popratne dokumentacije iz članka 173. ove Uredbe te ju zahtijeva odgovorni dužnosnik za ovjeravanje u pozivu za podnošenje prijedloga.

Ako u pozivu za podnošenje prijedloga nije zatražena popratna dokumentacija, a odgovorni dužnosnik za ovjeravanje dvoji o financijskoj ili poslovnoj sposobnosti podnositelja, on im nalaže dostavu odgovarajuće dokumentacije.

4. ►M2 Financijska sposobnost ne provjerava se u skladu sa stavkom 3. kod fizičkih osoba koje primaju stipendije, niti kod javnih tijela ili međunarodnih organizacija iz članka 43. stavka 2. ◄

U slučaju partnerstava iz članka 163. takva se provjera obavlja prije sklapanja okvirnog sporazuma.

2. Kriteriji za odabir takvi su da omogućuju dodjelu bespovratnih sredstava za djelovanja koja najviše povećavaju ukupnu učinkovitost programa Zajednice koje provode ili tijelima čiji je program rada namijenjen postizanju istog rezultata. Ti se kriteriji određuju tako da osiguravaju pravilno upravljanje sredstvima Zajednice.

Ti se kriteriji primjenjuju tako da omogućuju odabir planiranih djelovanja i programa rada za koje je Komisija sigurna da su u skladu s njezinim ciljevima i prioritetima te jamče vidljivost financiranja Zajednice.

3. Kriteriji za odabir utvrđuju se tako da je naknado moguće izvršiti evaluaciju.

1. ►M3 Odgovorni dužnosnik za ovjeravanje imenuje komisiju za evaluaciju prijedloga, osim ako Komisija odluči drukčije u okviru posebnog sektorskog programa. Dužnosnik za ovjeravanje može imenovati tu komisiju prije konačnog datuma za podnošenje prijedloga iz članka 167. točke (d). ◄

Komisija se sastoji od najmanje tri osobe koje predstavljaju najmanje dvije organizacijske jedinice Komisije, koje nisu međusobno hijerarhijski povezane. Zbog izbjegavanja sukoba interesa, te osobe podliježu obvezama utvrđenima u članku 52. Financijske uredbe.

Ako predstavništva i lokalne jedinice iz članka 254. i tijela na koje se delegiraju ovlasti iz članka 160. stavka 1., ako nema posebnih jedinica, ne primjenjuje se zahtjev u vezi s organizacijskim jedinicama koje nisu međusobno hijerarhijski povezane.

Na temelju odluke odgovornog dužnosnika za ovjeravanje, komisiji mogu pomagati vanjski stručnjaci.

1.a Odgovorni dužnosnik za ovjeravanje prema potrebi dijeli postupak na nekoliko postupovnih faza. Pravila koja uređuju postupak objavljuju se u pozivu za podnošenje prijedloga.

Kada poziv za podnošenje prijedloga predviđa postupak podnošenja zahtjeva u dvije faze, u drugu fazu podnošenja cjelokupnog zahtjeva pozivaju se samo oni podnositelji koji ispunjavaju kriterije evaluacije iz prve faze.

Kada poziv za podnošenje prijedloga navodi postupak evaluacije prijedloga u dvije faze, na daljnju evaluaciju idu samo oni prijedlozi koji su u prvoj fazi ispunili određeni skup kriterija.

Podnositelji čije su prijedlozi odbijeni u bilo kojoj od faza obavješćuju se u skladu s člankom 116. stavkom 3. Financijske uredbe.

Tijekom istog postupka ne smije se zahtijevati dostava istih dokumenata i informacija više puta.

2. Komisija za evaluaciju ili, gdje je primjereno, odgovorni dužnosnik za ovjeravanje može od podnositelja zahtijevati dostavu dodatnih informacija ili pojašnjavanje popratne dokumentacije dostavljenih u vezi sa zahtjevom, posebno u slučajevima očitih administrativnih pogrešaka.

Dužnosnik za ovjeravanje vodi odgovarajuću evidenciju o kontaktima s podnositeljima tijekom postupka.

3. Po dovršenju rada članovi komisije za evaluaciju potpisuju zapisnik o svim pregledanim prijedlozima, koji sadrži ocjenu kvalitete i utvrđuje one koji bi mogli dobiti financiranje. U zapisniku se, prema potrebi se, mogu rangirati pregledani prijedlozi.

4. Odgovorni dužnosnik za ovjeravanje zatim donosi svoju odluku, pri čemu navodi najmanje sljedeće:

5. Odredbe stavaka 1. do 4. ne primjenjuju se na korisnike bespovratnih sredstava koji su navedeni u temeljnom aktu.

Podnositelji se obavješćuju što je prije moguće te u svakom slučaju 15 kalendarskih dana nakon što je odluka o dodjeli bespovratnih sredstava poslana korisnicima.

1. Za svako bespovratno sredstvo pretfinanciranje se može podijeliti na više dijelova.

Isplata u cijelosti novog iznosa pretfinanciranja podliježe potrošnji najmanje 70 % ukupnog iznosa bilo kojeg prethodnog pretfinanciranja.

Ako je korištenje pretfinanciranje manje od 70 %, iznos novog pretfinanciranja umanjuje se za neiskorišteni iznos prijašnjeg iznosa pretfinanciranja.

1.a Ne dovodeći u pitanje članak 104., korisnik jamči da su informacije u zahtjevu za plaćanje potpune, pouzdane i istinite. Također potvrđuje da se mogući nastali troškovi mogu smatrati prihvatljivima u skladu sa sporazumom o bespovratnim sredstvima, te da su zahtjevi za plaćanje potkrijepljeni odgovarajućom popratnom dokumentacijom, koju je moguće provjeriti.

2. ►M1 ►M2 Odgovorni dužnosnik za ovjeravanje može na temelju svoje analize rizika za bilo koju isplatu zahtijevati potvrdu o financijskim izvještajima i odnosnim računima, koju izdaje ovlašten revizor ili, u slučaju javnih tijela, stručni i neovisni javni službenik. Kod bespovratnih sredstava za djelovanje ili bespovratnih sredstava za poslovanje, potvrda se prilaže zahtjevu za plaćanje. Potvrda, u skladu s metodologijom koju odobri odgovorni dužnosnik za ovjeravanje, potvrđuje da su troškovi koje prijavi korisnik u financijskim izvještajima, na kojima se temelji zahtjev za plaćanje stvarni, točni i opravdani u skladu sa sporazumom o bespovratnim sredstvima. ◄

Osim u primjeru jednokratnih iznosa i paušalnog financiranja potvrda o financijskim izvještajima i s njima povezani računi obvezni su za privremena plaćanja po financijskoj godini i za plaćanja preostalog iznosa u sljedećim slučajevima:

Ovisno o analizi rizika odgovorni dužnosnik za ovjeravanje može također odustati od obveze podnošenja navedene potvrde o financijskim izvještajima i s njima povezanim računima u slučaju:

U slučaju sporazuma koji povezuju Komisiju s više korisnika, granične vrijednosti iz točke (a) i (b) drugog podstavka primjenjuju se na svakog korisnika.

1. Bespovratna sredstva Zajednice u obliku iz članka 108.a stavka 1. točke (a) Financijske uredbe izračunavaju se na temelju prihvatljivih troškova koji se određuju kao stvarno nastali troškovi korisnika, a na koje se primjenjuje preliminarna projekcija proračuna koja se podnosi zajedno s prijedlogom i uključuje u odluku ili sporazum o bespovratnim sredstvima.

2. Jednokratni iznosi iz članka 108.a stavka 1. točke (b) Financijske uredbe u skladu s uvjetima ugovora i na temelju procjene okvirno pokrivaju određene troškove koji su potrebni za obavljanje djelovanja ili za godišnje poslovanje korisnika.

3. Paušalno financiranje iz članka 108.a stavka 1. točke (c) Financijske uredbe pokriva posebne kategorije rashoda koji su jasno unaprijed određeni ili pomoću postotnog udjela ili primjenom standardnog troška po jedinici.

Odlukom se određuje najviši iznos ukupno odobrenog financiranja za pojedino bespovratno sredstvo ili vrstu bespovratnog sredstva.

2. Kada je primjereno, jednokratni iznosi koji prelaze vrijednost jedinice od 25 000 EUR odobravaju se temeljnim aktom koji utvrđuje uvjete dodjeljivanja i najviše moguće iznose.

Komisija svake dvije godine prilagođava te iznose na temelju statističkih podataka i sličnih objektivnih pokazatelja iz članka 165. stavka 2.

3. Odluka ili sporazum o bespovratnim sredstvima mogu odobriti financiranje neizravnih troškova korisnika u obliku paušalnog financiranja do najviše 7 % ukupnih izravnih prihvatljivih troškova korisnika, osim ako korisnik prima bespovratna sredstva za poslovanje koja se financiraju iz proračuna Zajednice. Gornju granicu od 7 % može se prekoračiti na temelju obrazložene odluke Komisije.

4. Odluka ili sporazum o bespovratnim sredstvima sadrži sve potrebne odredbe kako bi se moglo potvrditi poštivanje uvjeta za dodjelu jednokratnih iznosa ili paušalnog financiranja.

1. Kako bi se ograničili financijski rizici povezani s plaćanjima pretfinanciranja, odgovorni dužnosnik za ovjeravanje na temelju svoje ocjene rizika može zahtijevati da korisnik unaprijed podnese jamstvo u visini jednakoj vrijednosti iznosa pretfinanciranja ili plaćanja podijeliti na više dijelova.

Međutim, za bespovratna sredstva u vrijednosti manjoj ili jednakoj 10 000 eura odgovorni dužnosnik za ovjeravanje može unaprijed zahtijevati jamstvo samo u jasno opravdanim slučajevima.

Navedeno jamstvo odgovorni dužnosnik za ovjeravanje može zahtijevati na temelju svoje analize rizika u vezi s načinom financiranja utvrđenim u sporazumu o bespovratnim sredstvima.

Kad se zahtijeva jamstvo, mora ga ocijeniti i prihvatiti odgovorni dužnosnik za ovjeravanje.

2. ►M2 Ako pretfinanciranje predstavlja više od 80 % ukupnog iznosa bespovratnog sredstva te ako prelazi 60 000 eura, zahtijeva se jamstvo. ◄

Za nevladine organizacije koje djeluju u području vanjskog djelovanja, jamstvo se traži u vezi s pretfinanciranjem koje je iznad 1 000 000 eura ili predstavlja više od 90 % ukupnog iznosa bespovratnog sredstva.

3. ►M1 Jamstvo polaže ovlaštena banka ili financijska institucija osnovana u jednoj od država članica. Ako korisnik ima sjedište u trećoj zemlji, odgovorni dužnosnik za ovjeravanje može pristati da banka ili financijska institucija osnovana u toj trećoj zemlji položi jamstvo ako smatra da banka ili financijska institucija nude jednaku sigurnost i svojstva kao i banka ili financijska institucija sa sjedištem u državi članici.

Na zahtjev korisnika i po odobrenju odgovornog dužnosnika za ovjeravanje to se jamstvo može zamijeniti zajedničkim i pojedinačnim jamstvom treće strane ili neopozivim i bezuvjetnim zajedničkim jamstvom korisnika aktivnosti koji su ujedno i ugovorne strane istog sporazuma o bespovratnom sredstvu. ◄

S jamstvom, banka, financijska institucija, treća osoba ili drugi korisnici neopozivo se obvezuju, da će na prvi poziv ispuniti obveze korisnika potpore.

4. Jamstvo se vraća prema tome kako se pretfinanciranje postupno poravnava s privremenim plaćanjima ili plaćanjem preostalih iznosa, u skladu s uvjetima utvrđenima u sporazumu o bespovratnom sredstvu.

U slučajevima iz drugog podstavka stavka 1., jamstvo se vraća nakon plaćanja preostalog iznosa.

5. Odgovorni dužnosnik za ovjeravanje može ne zahtijevati ispunjenje obveza iz stavka 2. u slučaju tijela javnog sektora i međunarodnih organizacija iz članka 43.

Odgovorni dužnosnik za ovjeravanje može također izuzeti od obveze korisnike koji su sklopili okvirni sporazum o partnerstvu iz članka 163.

Odgovorni dužnosnik za ovjeravanje suspendira plaćanja u sljedećim slučajevima:

Ovisno o fazi u postupku, dužnosnik za ovjeravanje nakon pružanja prilike korisniku ili korisnicima da iznesu svoje napomene, smanjuje bespovratna sredstva ili traži vraćanje u proporcionalnom iznosu.

1. Ne dovodeći u pitanje primjenu Direktive 2004/18/EZ kada provedba djelovanja za koje je odobrena pomoć zahtijeva sklapanje ugovora o javnoj nabavi, korisnici bespovratnih sredstava sklapaju ugovore s onim ponuditeljem koji nudi troškovno najučinkovitiju ponudu, što znači prihvaćaju ponudu koja ima najbolju vrijednost za novac, pri čemu je potrebno paziti na izbjegavanje sukoba interesa.

2. Kada provedba djelovanja za koje je odobrena pomoć zahtijeva sklapanje ugovora o javnoj nabavi čija je vrijednost veća od 60 000 EUR, odgovorni dužnosnik za ovjeravanje može uz pravila iz stavka 1. od korisnika zahtijevati poštovanje posebnih pravila.

Ta posebna pravila temelje se na pravilima iz Financijske uredbe te ih se određuje vodeći računa o vrijednosti predmetnog ugovora, relativnom opsegu doprinosa Zajednice u odnosu na ukupan trošak djelovanja i riziku. Takva posebna pravila uključuju se u odluku ili sporazum o bespovratnim sredstvima.

1. Ako su ciljevi ili rezultati koje treba ostvariti dovoljno detaljno određeni u uvjetima iz članka 120. stavka 2. točke (b) Financijske uredbe, mogućnost diskrecionog prava može se smatrati iscrpljenom ako odluka ili sporazum o bespovratnim sredstvima također određuju:

2. Za potrebe članka 120. stavka 2. točke (c) Financijske uredbe, najviši iznos financijske potpore koji korisnik može isplatiti trećim osobama je 100 000 EUR, uz najviši iznos od 10 000 EUR za svaku treću osobu.

Izvješće o proračunskom i financijskom upravljanju tijekom godine mora sadržavati točan opis:

Izvješće o proračunskom i financijskom upravljanju odvojeno je od izvješća o izvršenju proračuna iz članka 121. Financijske uredbe.

Kada u posebnim slučajevima računovodstveni službenici smatraju da je potrebno dozvoliti iznimku prilikom primjene jednog ili više računovodstvenih načela utvrđenih u člancima od 187. do 194., ta iznimka mora biti valjano utemeljena i o njoj je potrebno izvijestiti u Prilogu financijskom izvještaju iz članka 203.

1. Načelo trajnosti poslovanja znači da za potrebe pripreme financijskih izvještaja, smatra da su institucije i tijela iz ►M3 članka 121. ◄ Financijske uredbe osnovani na neodređeno vrijeme.

2. Ako postoje objektivni pokazatelji da će institucija ili tijelo iz ►M3 članka 121. ◄ Financijske uredbe prestati obavljati svoje aktivnosti, računovodstveni službenik iskazuje tu informaciju u Prilogu, navodeći razloge. Računovodstveni službenik primjenjuje računovodstvena pravila kako bi odredio likvidacijsku vrijednost predmetne institucije ili tijela.

Načelo opreznosti znači da sredstva i dohodak ne smiju biti iskazani u višim iznosima, a obveze i troškovi ne smiju biti iskazani u manjim iznosima. Međutim, načelo opreznosti ne dozvoljava stvaranje skrivenih rezervi ili neprimjerenih rezervacija.

1. Načelo dosljednosti računovodstvenih metoda znači da se struktura sastavnih dijelova financijskih izvještaja i računovodstvenih metoda i pravila za vrednovanje ne smiju mijenjati iz godine u godinu.

2. Računovodstveni službenik Komisije ne smije odstupiti od načela dosljednosti računovodstvenih metoda, osim u iznimnim okolnostima, osobito:

1. Načelo usporedivosti informacija znači da financijski izvještaji moraju iskazivati za svaku stavku iznos odgovarajuće stavke iz prethodne godine.

2. Kada se u skladu sa stavkom 1. izvještavanje ili razvrstavanje jednog od sastavnih dijelova financijskog izvještaja promijeni, odgovarajući iznosi za prethodnu godinu iskazuju se tako da su usporedivi i da se mogu ponovno razvrstati.

Kada je nemoguće ponovno razvrstati stavke, to treba objasniti u Prilogu iz članka 203.

1. Načelo materijalnosti znači da su u obzir uzete sve radnje koje imaju značaj za pripremu potrebnih informacija. Materijalnost se osobito procjenjuje upućivanjem na narav transakcije ili iznosa.

Načelo bruto iskazivanja znači da se ne dopušta prijeboj između potraživanja i dugovanja, ni između troškova i prihoda, osim ako troškovi i prihodi proizlaze iz istih transakcija, sličnih transakcija ili radnji zaštite, pod uvjetom da pojedinačne transakcije nisu značajne.

Načelo prevage sadržaja nad formom znači da se računovodstveni događaji evidentirani u financijskim izvještajima prezentiraju prema svojoj ekonomskoj naravi.

1. Načelo nastanka poslovnog događaja znači da se transakcije i poslovni događaji knjiže kada se dogode, a ne kada se iznosi uistinu plate ili prime. Oni se knjiže u financijske godine na koje se odnose.

2. Računovodstvene metode iz članka 133. Financijske uredbe za svaku transakciju navode događaj koji uzrokuje obvezu knjiženja.

Izvještaj o poslovnom rezultatu prikazuje prihod i troškove za tekuću godinu, razvrstani po vrsti.

Prilog iz članka 126. Financijske uredbe čini sastavni dio financijskog izvještaja. On sadrži najmanje sljedeće informacije:

Objašnjenja se prikazuju kao upućivanje na stavke u financijskim izvješćima na koja se odnose, redom kako su prikazana.

2. U vezi s informacijama o prihodu prilaže se i izvještaj koji prikazuje za svaku državu članicu raščlambu iznosa vlastitih sredstava čiji je povrat još potrebno osigurati na kraju financijske godine, a za koje je izdan nalog za povrat.

Prilog izvještaju o realizaciji proračuna iz članka 127. Financijske uredbe sadrži najmanje:

1. Računovodstveni službenik svake institucije i tijela iz ►M3 članka 121. ◄ Financijske uredbe sastavlja i ažurira dokumente o organizaciji računovodstva i računovodstvenim postupcima svoje institucije.

2. Prilikom sastavljanja financijskih izvještaja, u najmanjoj se mogućoj mjeri koriste informacije koje dolaze izvan računovodstvenog sustava.

3. Proračunski prihodi i rashodi bilježe se u računalnom sustavu iz članka 208. prema ekonomskoj prirodi radnje kao tekući prihod ili rashod ili kao kapital.

1. Računovodstvene evidencije vode se pomoću integriranog računalnog sustava.

2. Ako se računovodstvene evidencije vode pomoću računalnih sustava i podsustava, takve je sustave i podsustave potrebno u cijelosti opisati.

Taj opis određuje sadržaj svih polja podataka i navodi kako sustav obrađuje pojedinačne radnje. U opisu se mora navesti na koji način sustav jamči postojanje potpunog revizijskog praćenja za sve promjene koje se učine u računalnim sustavima i podsustavima, tako da je moguće uvijek utvrditi vrstu promjene i osobu koja je izvršila promjenu.

Opis računalnih računovodstvenih sustava i podsustava ukazuje na svaku povezanost između tih sustava i središnjeg računovodstvenog sustava, osobito u pogledu prijenosa podataka i usklađivanja stanja.

3. Pristup računalnim sustavima i podsustavima ograničen je na osobe navedene u popisu ovlaštenih korisnika koji vodi i ažurira svaka institucija.

1. Svaka institucija i svako tijelo iz ►M3 članka 121. ◄ Financijske uredbe vodi dnevnik, glavnu knjigu i popis imovine.

2. Poslovne knjige se sastoje od elektroničkih isprava koje odredi računovodstveni službenik, a koje daju potpuna jamstva kada se koriste kao dokazno sredstvo.

3. Knjiženja u dnevniku prenose se u glavnu knjigu koja je podijeljena na stavke u skladu s kontnim planom iz članka 212.

4. Dnevnik i glavna knjiga mogu se razdijeliti na toliko pomoćnih dnevnika i pomoćnih knjiga, koliko ih je potrebno obzirom na zahtjeve.

5. Knjiženja u pomoćnim dnevnicima i pomoćnim knjigama najmanje se jednom mjesečno prenose u dnevnik i glavnu knjigu.

Svaka institucija i svako tijelo iz ►M3 članka 121. ◄ Financijske uredbe priprema bruto bilancu, koja obuhvaća sve račune iz glavne knjige, uključujući račune koji su bili poravnatii tijekom godine, i koji sadrže:

1. Podaci u općoj knjizi vode se i organiziraju tako da opravdavaju sadržaj svakog računa uključenog u bruto bilancu.

2. U vezi s popisom dugotrajne imovine primjenjuju se odredbe članaka 220. do 227.

1. Pri knjiženju se koristi metoda dvojnog knjigovodstva, pri čemu svaki promet ili promjena evidentirana u poslovnim knjigama predstavlja knjiženje s kojim se uspostavlja usklađenost između iznosa dugovanja i iznosa potraživanja na različitim kontima na koje se to knjiženje odnosi.

2. Za transakcije koje su iskazane u valuti koja nije euro, obračunava se protuvrijednost u eurima i knjiži u računovodstvenu evidenciju.

Transakcije u stranoj valuti na računima koje se mogu ponovno vrednovati, ponovno se vrednuju najmanje svaki put kada se priprema završni račun.

To se ponovno vrednovanje temelji na utvrđenim tečajevima u skladu s člankom 8.

Tečaj za konverziju između eura i drugih valuta za pripremu bilance na dan 31. prosinca godine N, je tečaj na zadnji radni dan godine N.

3. Računovodstvena pravila donesena u skladu s člankom 133. Financijske uredbe određuju pravila za konverziju i ponovnu evaluaciju koja se predlažu za potrebe načela nastanka poslovnog događaja.

Sve računovodstvene evidencije moraju prikazati izvor, sadržaj i knjigovodstvenu referencu svakog podatka i brojeve odgovarajućih popratnih isprava.

1. Svako knjiženje temelji se na popratnom dokumentu, koji je datiran i numeriran te su na papiru ili mediju koji osigurava pouzdanost i zaštitu sadržaja u razdobljima utvrđenima u članku 49.

2. Radnje iste vrste koje se izvode na istom mjestu i istoga dana, mogu se pribrojiti u jedan popratni dokument.

Računovodstvene radnje evidentiraju se u dnevnik na jedan od sljedećih načina koji se međusobno isključuju:

1. Knjiženje u dnevnik i u knjigu imovine provodi se postupkom ovjere koji zabranjuje bilo kakvu izmjenu ili brisanje knjiženja.

2. Postupak zaključivanja s kojim se zaključuje unos knjiženja i osigurava da se knjiženje ne mijenja, provodi se najkasnije prije konačne prezentacije financijskih izvještaja.

1. Stanje računa u bruto bilanci periodično se usklađuje, a minimalno kod godišnjeg završnog računa s podacima iz poslovnih sustava koje koriste ovlašteni dužnosnici za ovjeravanje za upravljanje imovinom i obvezama, te za dnevne unose podataka u računovodstveni sustav.

2. Periodično, i barem kod pripreme završnog računa, računovodstveni službenik provjerava odgovaraju li podaci u knjizi imovine iz članka 209. stvarnom stanju, osobito u pogledu:

4. Privremene račune pregledava računovodstveni službenik jednom godišnje, tako da se mogu čim prije poravnati.

Odobrena sredstava za preuzimanje obveza i odobrena sredstva za plaćanja iz podstavka 1. točke (a) knjiže se i prikazuju posebno.

Ukupne okvirne obveze koje se odnose na ►M3 EFSP ◄ i odgovarajuća plaćanja također se evidentiraju u proračunskom računovodstvu.

Te preuzete obveze prikazuju se u odnosu na ukupna odobrena sredstva za ►M3 EFSP ◄ .

Na prihodovnoj strani posebno se prikazuju iznosi iz ranijih proračunskih godina čiji povrat treba osigurati.

3. Proračunsko računovodstvo može se organizirati tako da se razvije u sustav troškovnog računovodstva.

4. Proračunsko računovodstvo vodi se pomoću računalnog sustava, u knjigama ili na karticama.

Dužnosnik za ovjeravanje uspostavlja sustav vođenja popisa imovine uz stručnu pomoć računovodstvenog službenika. Taj sustav popisa mora davati sve informacije koje su potrebne za knjigovodstvo i za zaštitu imovine.

Svaka institucija donosi odredbe o zaštiti imovine uključene u odgovarajuće bilance stanja i odlučuje koje su administrativne službe odgovorne za popis.

Sva nabavljena sredstva s rokom korištenja dužim od jedne godine, a koja nisu potrošni materijal te čija je nabavna vrijednost ili trošak proizvodnje viši od navedenog u računovodstvenim pravilima donesenim u skladu s člankom 133. Financijske uredbe, unose se u popis i bilježe na kontima dugotrajne imovine.

Popis imovine sadrži odgovarajući opis svake stavke dugotrajne imovine, njezinu lokaciju, datum nabave i jediničnu cijenu.

Svaka organizacija vrši inventure tako da se osigura da svaka stavka fizički postoji i da je u skladu s odgovarajućim unosom u popis imovine. Takve se inventure obavljaju prema godišnjem programu provjere, osim za materijalnu i nematerijalnu dugotrajnu imovinu koja se provjerava najmanje svake tri godine.

Članovi, dužnosnici ili drugi službenici i sve drugo osoblje institucija i tijela iz ►M3 članka 121. ◄ Financijske uredbe ne smiju steći sredstva koja te institucije i tijela prodaju, osim kada se ta sredstva prodaju u postupku javnog natječaja.

1. Prodaja dugotrajne imovine na odgovarajući se način oglašava lokalno, ako je jedinična nabavna vrijednost 8 100 eura ili viša. Razdoblje između objave posljednje obavijesti i sklapanja kupoprodajnog ugovora ne smije biti kraće od četrnaest kalendarskih dana.

Ako je jedinična nabavna vrijednost veća od 391 100 eura, prodaja podliježe objavi u Službenom listu Europskih zajednica. Odgovarajući oglas može se objaviti i u tisku država članica. Razdoblje između objave obavijesti u Službenom listu Europskih zajednica i sklapanja kupoprodajnog ugovora ne smije biti kraće od jednog mjeseca.

2. Institucije mogu propustiti oglašavanje ako troškovi oglašavanja premašuju očekivani prihod od prodaje.

3. Institucije uvijek nastoje postići najbolju cijenu za prodaju dugotrajne imovine.

Dužnosnik za ovjeravanje priprema izjavu ili zapisnik uvijek kada se imovina iz popisa imovine proda, riješi bez naknade, da na otpad, u najam ili ako manjka zboga gubitka, krađe ili bilo kojeg drugog razloga.

U izjavi ili zapisniku posebno se navodi je li sredstvo potrebno zamijeniti na teret dužnosnika ili drugog službenika Zajednica ili druge osobe.

Kada se nekretnina ili drugi veći objekt stavljaju na raspolaganje bez naknade, potrebno je pripremiti ugovor i o tome u godišnjem izvješću izvijestiti Europski parlament i Vijeće prilikom prikaza prednacrta proračuna.

STRUKTURNI FONDOVI, KOHEZIJSKI FOND, EUROPKI FOND ZA RIBARSTVO I EUROPSKI POLJOPRIVREDNI FOND ZA RURALNI RAZVOJ

U skladu s uredbama o ►M3 strukturnim fondovima, Kohezijskom fondu, Europskom fondu za ribarstvo i Europskom poljoprivrednom fond za ruralni razvoj ◄ , vraćanje cjelokupnog ili djelomičnog plaćanja u vezi s određenim aktivnostima ne smije imati učinak smanjenja doprinosa iz Fonda za tu operaciju.

Vraćeni iznos smatra se namjenskim prihodom u skladu s člankom 18. stavkom 1. točkom (f) Financijske uredbe.

1. Odobrena sredstva za istraživanje i tehnološki razvoj koriste se za izvođenje izravnog djelovanja, neizravnog djelovanja na temelju okvirnog programa za istraživanje iz članka 166. Ugovora o EZ-u, i djelovanja iz članka 165. toga Ugovora sudjelovanjem u programima i konkurentnim aktivnostima koje provodi Zajednički istraživački centar (ZIC).

2. Ustanove Zajedničkog istraživačkog centara izvode izravna djelovanja i u načelu se u cijelosti financiraju iz proračuna. Izravne aktivnosti sadržavaju:

3. Neizravna djelovanja sastoje se od programa izvršenih na temelju ugovora sklopljenih s trećim osobama. Zajednički istraživački centar može sudjelovati u tim aktivnostima na istoj osnovi kao i treće osobe.

4. Za osiguranje međusobne usklađenosti nacionalnih istraživačkih politika i istraživačke politike Zajednice, Komisija može poduzeti inicijative u skladu s člankom 165. Ugovora o EZ-u, da za administrativne rashode tereti proračun.

5. Pored posebnih programa navedenih u članku 166. stavku 3. Ugovora o EZ-u, Zajednica može usvojiti:

6. Konkurentne aktivnosti, koje izvodi Zajednički istraživački centar obuhvaćaju:

7. Procjena iznosa potraživanja iz članka 160. stavka 1.a Financijske uredbe dostavlja se računovodstvenom službeniku radi evidentiranja.

1. Procjene iznosa potraživanja iz članka 161. stavka 2. Financijske uredbe šalju se računovodstvenom službeniku radi evidencije.

2. Kada aktivnosti koje izvodi Zajednički istraživački centar za treće osobe uključuju javnu nabavu, postupak javne nabave mora biti u skladu s načelima transparentnosti i jednakog postupanja.

Odobrena sredstva za djelovanja iz glave IV. poglavlja 1. dijela drugog Financijske uredbe mogu se osobito primijeniti za ugovore o financiranju javnih nabava, bespovratnih sredstava, uključujući potpore kamatnih stopa, posebne zajmove, jamstva za zajmove i financijsku pomoć, proračunsku podršku i druge posebne oblike proračunske pomoći.

1. Prije sklapanja sporazuma o financiranju za djelovanje na koje se primjenjuje decentralizirano upravljanje, odgovorni dužnosnik za ovjeravanje osigurava na temelju provjere dokumenata i provjere na licu mjesta da je sustav upravljanja i kontrole za upravljanje sredstvima Zajednice koji je uspostavila treća zemlja korisnik u skladu s člankom 56. Financijske uredbe.

2. Svaki sklopljeni sporazum o financiranju u okviru decentraliziranog upravljanja izričito, u cijelosti ili djelomično, ovisno o stupnju decentraliziranog dogovora, sadrži odredbe:

3. Odredbe iz stavka 2. točke (e) nalažu trećoj zemlji objavu informacija iz članka 169. stavka 2. prema standardiziranom načinu prikazivanja, na tome namijenjenoj i lako dostupnoj internetskoj stranici. Ako ta internetska objava nije moguća, informacije se objavljuju putem dugog prikladnog medija uključujući i nacionalni službeni list.

Informacije se objavljuju u prvoj polovici godine nakon zaključivanja proračunske godine tijekom koje su sredstva dodijeljena trećoj zemlji.

Treća zemlja Komisiju obavješćuje o adresi objave te navodi istu adresu na tome namijenjenoj internetskoj stranici institucija Komisije iz članka 169. stavka 1. Ako se informacije objavljuju na drugačiji način, treća zemlja Komisiju obavješćuje o svim detaljima načina objave.

U vezi s financiranjem investicijskog projekta posebnim zajmom, sastavlja se ugovor o zajmu između Komisije koja zastupa Zajednicu i korisnika zajma.

1. Sljedeći elementi ne uključuju se u izračun automatskog opoziva predviđenog člankom 166. stavkom 3. točkom (a) Financijske uredbe:

Nacionalna tijela koja se pozivaju na višu silu iz prvog podstavka točke (b) moraju dokazati njezine izravne posljedice na provedbu cjelokupnog ili djela programa.

2. Komisija pravodobno obavješćuje države korisnike i relevantna tijela ako postoji rizik automatskog opoziva. Obavješćuje ih o relevantnim iznosima, sukladno informacijama kojima raspolaže. Države korisnice u roku od dva mjeseca od primitka obavijesti daju pristanak na iznos ili podnose primjedbe. Komisija obavlja automatski opoziv najkasnije devet mjeseci nakon rokova utvrđenih u članku 166. stavku 3. točkama (a) i (b) Financijske uredbe.

3. U slučaju automatskog opoziva, financijski doprinos Komisije za dotične programe se za predmetnu godinu smanjuje za automatski opozvan iznos. Država korisnica priprema revidirani financijski plan koji prema potrebi smanjenu pomoć raspoređuje prema prioritetima i mjerama. Ako to ne učini, Komisija razmjerno umanjuje iznose dodijeljene svakom prioritetu ili prioritetnoj mjeri.

1. ►M1 Za plaćanja u valuti države primateljice računi u eurima otvaraju se kod financijske institucije u državi primatelja ili u jednoj od država članica u ime Komisije ili zajedničkom suglasnošću u ime primatelja. ◄ Nazivi tih računa moraju biti takvi da je ta sredstva moguće utvrditi.

2. Na račune iz stavka 1. uplaćuje se sredstva za pokrivanje stvarnih potreba za gotovinom. Prijenosi se vrše u eurima i pretvaraju, prema potrebi, u valutu države primateljice kada plaćanja dospijevaju, u skladu s člancima 7. i 8.

Iz odobrenih sredstava za poslovanje za vanjsko djelovanje mogu se financirati samo ugovori u vezi s nekretninama koji se odnose na iznajmljivanje zgrada koje su već bile izgrađene u trenutku potpisivanja ugovora o najmu. Ti se ugovori objavljuju kako je to utvrđeno u članku 119.

Ugovor o studiji je ugovor o uslugama sklopljen između dobavljača i javnog naručitelja koji uključuje studije za identificiranje i pripremu projekata, studije izvedivosti, gospodarske i tržišne studije, tehničke studije i revizije.

Ugovor o tehničkoj pomoći je ugovor u kojem dobavljač ima savjetodavnu funkciju da upravlja ili nadzire projekt, ili osigura savjetovanja navedena u ugovoru.

2. Kada treća zemlja ima osposobljeno rukovodeće osoblje u svojim službama ili jedinicama sa sudjelovanjem javnog sektora, nabave mogu izvršiti izravnim radom te službe ili jedinice.

Posebne odredbe u vezi s graničnim vrijednostima i načinom sklapanja vanjskih ugovora

1. ►M3 Članci od 118. do 121. osim definicije, članak 122. stavci 3. i 4., članci 123., 126. do 129., članak 131. stavci od 3. do 6., članak 139. stavak 2., članci od 140. do 146., članak 148. i članci 151., 152. i 158.a ove Uredbe ne primjenjuju se na ugovore o javnoj nabavi sklopljene između ili u ime javnih naručitelja iz članka 167. stavka 1. točaka (a) i (b) Financijske uredbe. ◄

2. U slučaju nepoštovanja postupaka iz stavka 1., rashodi za predmetne operacije nisu prihvatljivi za financiranje Zajednice.

4. Ovo se poglavlje ne primjenjuje na javne naručitelje iz članka 167. stavka 1. točke (b) Financijske uredbe, kada ih na temelju provjera iz članka 35. Komisija ovlasti na primijenu vlastitih postupaka nabave u okviru decentraliziranog upravljanja.

1. Odredbe ovog poglavlja ne primjenjuju se na javnu nabavu koju javnog naručitelja iz članka 167. stavka 1. točke (c) Financijske uredbe.

2. Odredbe ovog poglavlja se ne primjenjuju na djelovanja koje se temelje na Uredbi (EZ) br. 1257/96.

3. O posebnim postupcima javne nabave koji se primjenjuju u slučajevima iz stavaka 1. i 2. odluku donosi Komisija u skladu s načelima iz članka 184.

4. U slučaju nepoštovanja postupaka iz stavka 3., rashodi za predmetne operacije nisu prihvatljivi za financiranje Zajednice.

Komisija poduzima potrebne provedbene mjere kako bi zajamčila što šire sudjelovanje pod jednakim uvjetima u konkurentnom nadmetanju, za sklapanje ugovora koje financira Zajednica. U tu se svrhu posebno vodi briga:

1. Prethodna obavijest za međunarodne pozive za dostavu ponuda šalje se Uredu za službene publikacije Europskih zajednica što je prije moguće nakon donošenja odluke kojom se potvrđuje program za ugovore o radovima.

Ako se poziv na nadmetanje objavljuje i lokalno, mora biti identičan objavljenom u Službenom listu Europskih zajednica i na internetu te mora biti objavljen istodobno. Komisija je odgovorna za objavu u Službenom listu Europskih zajednica i na internetu. Ako se poziv objavljuje lokalno, to može učiniti korisnik.

3. Obavijest o sklopljenom ugovoru šalje se kada je ugovor potpisan osim, prema potrebi, ako je ugovor proglašen tajnim ili kada izvršenje ugovora uključuje posebne sigurnosne mjere ili kada to nalaže zašita ključnih interesa Europske unije ili države korisnice te kad se objava obavijesti o sklopljenom ugovoru ne smatra prikladnom.

1. Granične vrijednosti i postupci iz članka 167. Financijske uredbe za ugovore o uslugama su sljedeći:

Ugovori čija je vrijednost manja od ili jednaka 10 000 EUR, mogu se sklopiti na temelju jedne ponude.

2. U međunarodnom ograničenom postupku iz stavka 1. točke (a) u pozivu na nadmetanje navodi se broj natjecatelja pozvanih na podnošenje ponude. Za ugovore o uslugama broj ponuditelja je u rasponu od četiri do osam. Broj natjecatelja kojima je dozvoljeno da podnesu ponude mora biti dovoljan tako da se osigura istinsko nadmetanje.

Ako je broj natjecatelja koji ispunjavaju uvjete sposobnosti ili minimalne stupnjeve osposobljenosti niži od najnižeg dopuštenog broja, javni naručitelj može pozvati na dostavu ponude samo one natjecatelje koji ispunjavaju uvjete za dostavu ponude.

3. U okviru postupka iz stavka 1. točke (b) javni naručitelj priprema popis od najmanje tri ponuditelja po svom izboru. Postupak uključuje ograničeno konkurentno nadmetanje bez objave poziva te se smatra konkurentnim pregovaračkim postupkom koji nije obuhvaćen člankom 124.

Ponude se otvaraju te ih ocjenjuje komisija za evaluaciju koja mora imati potrebno stručno i administrativno znanje. Članovi komisije za evaluaciju moraju potpisati izjavu o nepristranosti.

Ako po savjetovanju s ponuditeljima javni naručitelj primi samo jednu ponudu, koja je administrativno i tehnički valjana, može se sklopiti ugovor pod uvjetom da su ispunjeni svi kriteriji za odabir.

4. Ponude se šalju u paketu ili u vanjskoj omotnici koja sadrži dvije posebne zatvorene omotnice, od kojih je na jednoj napisano Omotnica A – Tehnička ponuda, na drugoj Omotnica B – Financijska ponuda. Na vanjskoj omotnici mora biti navedeno:

Ako su u dokumentaciji za nadmetanje bili predviđeni razgovori, komisija za evaluaciju može razgovarati s glavnim članovima skupine stručnjaka, predloženih u formalno prihvatljivim ponudama, nakon utvrđivanja pisanih privremenih zaključaka, a prije konačnog zaključivanja evaluacije tehničkih ponuda. U takvim slučajevima sa stručnjacima razgovara komisija za evaluaciju, po mogućnosti kolektivno, ako čine skupinu, i u dovoljno kratkim vremenskim razmacima da omoguće usporedbe. Razgovori se vode po standardnom postupku koji je komisija za evaluaciju dogovorila unaprijed, a primjenjuje se na sve stručnjake ili skupine pozvane na razgovor. Datum i vrijeme razgovora mora se priopćiti ponuditeljima najmanje deset kalendarskih dana unaprijed. U slučajevima više sile, koja spriječi ponuditelje da prisustvuju razgovoru, ponuditelju je potrebno poslati novi datum i vrijeme za razgovor.

5. Kriteriji za odabir ponude služe kako bi se identificirala ponuda koja daje najbolju vrijednost za novac.

Ponuda koja daje najbolju vrijednost za novac odabire se korištenjem pondera tehničke kvalitete i cijene na temelju ključa raspodjele 80/20. U tu svrhu:

1. ►M2 Za ugovore o uslugama, javni naručitelji mogu primijeniti pregovarački postupak s jednom ponudom u sljedećim slučajevima: ◄

Za potrebe točke (a) prvog podstavka smatra se da operacije koje se izvrše u kriznim situacijama iz članka 168. stavka 2. ispunjavaju test velike hitnosti. Dužnosnik za ovjeravanje na osnovi delegiranja ovlasti, ako je to primjereno, zajedno s drugim ovlaštenim dužnosnicima za ovjeravanje na osnovi delegiranja utvrđuje da postoji stanje velike hitnosti, i svoju odluku redovito preispituje obzirom na načelo dobrog financijskog upravljanja.

Kad javni naručitelj nije Komisija, za primjenu pregovaračkog postupka potrebna je prethodna suglasnost odgovornog dužnosnika za ovjeravanje.

2. Usluge koje su proširenje već započetih usluga, kao što je navedeno u stavku 1. točke (c), jesu:

1. Granične vrijednosti i postupci iz članka 167. Financijske uredbe za ugovore o nabavi robe jesu:

Ugovori čija je vrijednost manja od ili jednaka 10 000 EUR mogu se sklopiti na temelju jedne ponude.

2. U okviru postupka iz stavka 1. točke (c) javni naručitelj sastavlja popis od najmanje tri dobavljača po svom izboru. Postupak uključuje ograničeno konkurentno nadmetanje bez objave poziva, te se smatra konkurentnim pregovaračkim postupkom koji nije obuhvaćen člankom 124.

Ponude otvara i evaluira komisija za evaluaciju koja mora imati potrebno stručno i administrativno znanje. Članovi komisije za evaluaciju moraju potpisati izjavu o nepristranosti.

Ako nakon savjetovanja s dobavljačima javni naručitelj primi samo jednu ponudu koja je administrativno i tehnički valjana, moguće je sklopiti ugovor pod uvjetom da su ispunjeni kriteriji za odabir.

3. Svaka tehnička i financijska ponuda mora biti uložena u posebnu zatvorenu omotnicu, koja se stavlja u paket ili vanjsku omotnicu. Na unutarnjoj omotnici navode se:

Ponude javno otvara komisija za evaluaciju na mjestu i u vrijeme koje određeno u dokumentaciji za nadmetanje. Na sastanku za javno otvaranje ponuda moraju se javno objaviti imena ponuditelja, ponuđene cijene, je li priloženo potrebno jamstvo, te sve ostale formalnosti za koje javni naručitelj smatra da su primjerene.

4. U slučaju ugovora o nabavi robe koja ne zahtijeva pružanje usluga nakon prodaje, jedini je kriterij za odabir ponude cijena.

Kada su prijedlozi za usluge nakon prodaje ili za osposobljavanje posebno značajni, ponuditelj odabire ponudu koja daje najbolju vrijednost za novac s dužnim uvažavanjem tehničke kvalitete ponuđene usluge i cijene.

1. ►M2 Ugovori o uslugama mogu se dodijeliti u pregovaračkom postupku sa samo jednim ponuditeljem u sljedećim slučajevima: ◄

Kad Komisija nije javni naručitelj, primjena pregovaračkog postupka podliježe prethodnoj suglasnosti odgovornog dužnosnika za ovjeravanje.

2. Za potrebe stavka 1 točke (a). smatra se da operacije koje se izvrše u kriznim situacijama iz članka 168. stavka 2. zadovoljavaju test velike hitnosti. Dužnosnik za ovjeravanje na osnovi delegiranja, kad je to primjereno, zajedno s drugim ovlaštenim dužnosnicima na osnovi delegiranja utvrđuje da postoji stanje velike hitnosti i svoju odluku redovito preispituju obzirom na načelo dobrog financijskog upravljanja.

1. Granične vrijednosti i postupci iz članka 167. Financijske uredbe za ugovore o radovima jesu:

Ugovori čija je vrijednost manja od ili jednaka 10 000 EUR, mogu se sklopiti na temelju jedne ponude.

2. U okviru postupka iz stavka 1. točke (c) javni naručitelj sastavlja popis od najmanje tri izvoditelja po svojem izboru. Postupak uključuje ograničeno konkurentno nadmetanje bez objave poziva, te se smatra konkurentnim pregovaračkim postupkom koji nije obuhvaćen člankom 124.

Ponude otvara i evaluira komisija za evaluaciju koja mora imati potrebno stručno i administrativno znanje. Članovi komisije za evaluaciju moraju potpisati izjavu o nepristranosti.

Ako nakon savjetovanja s izvoditeljima javni naručitelj primi samo jednu ponudu koja je administrativno i tehnički valjana, moguće je sklopiti ugovor pod uvjetom da su ispunjeni kriteriji za odabir.

3. Uvjeti sposobnosti obuhvaćaju sposobnost ponuditelja da izvrši slični ugovor, osobito upućivanjem na radove izvršene posljednjih godina. Zbog takvog način odabira, a budući da su neprihvatljive ponude već bile odbačene, jedini kriterij za odabir ponude je cijena.

4. Svaka tehnička i financijska ponuda mora se uložiti u posebnu zatvorenu omotnicu, a ona sama mora biti uložena u paket ili vanjsku omotnicu. Na unutarnjoj omotnici mora biti navedeno:

1. ►M2 Ugovor o radovima može se sklopiti u pregovaračkom postupku s jednim ponuditeljem u sljedećim slučajevima: ◄

Za potrebe stavka 1. točke (a) smatra se da operacije koje se izvrše u kriznim situacijama iz članka 168. stavka 2. zadovoljavaju test velike hitnosti. Dužnosnik za ovjeravanje na osnovi delegiranja, ako je to primjereno, zajedno s drugim ovlaštenim dužnosnicima na osnovi ovlaštenja utvrđuje da postoji slučaj velike hitnosti i redovito preispituje svoju odluku obzirom na načelo dobrog financijskog upravljanja.

Kad Komisija nije javni naručitelj, primjena pregovaračkog postupka podliježe prethodnoj suglasnosti odgovornog dužnosnika za ovjeravanje.

2. Dodatni radovi iz stavka 1. točke (b) dodjeljuju se izvoditelju koji već izvodi radove:

Za ugovore u vezi s nekretninama iz članka 235. javni naručitelj može primijeniti pregovarački postupak sa samo jednim ponuditeljem, nakon što je istraženo lokalno tržište i nakon što je Komisija, ako sama nije javni naručitelj, dala svoju suglasnost.

U slučaju ugovora koji uključuju i nabavu usluga i nabavu robe ili izvršenje radova, nakon što je Komisija dala svoju suglasnost, ako sama nije javni naručitelj, javni naručitelj određuje granične vrijednosti i postupke koji se primjenjuju upućivanjem na prevladavajući aspekt procijenjen na temelju relativne vrijednosti i poslovnog značenja različitih sastavnih dijelova ugovora.

1. Dokumentacija za nadmetanje iz članka 130. priprema se na temelju najbolje međunarodne prakse i u skladu s odredbama ovog poglavlja o objavljivanju i kontaktima između javnog naručitelja i ponuditelja.

2. Za ugovore o uslugama dokumentacija za nadmetanje mora sadržavati sljedeće dokumente:

3. Za ugovore o nabavi robe dokumentacija za nadmetanje mora sadržavati sljedeće dokumente:

4. Za ugovore o radovima dokumentacija za nadmetanje mora sadržavati sljedeće dokumente:

5. U slučaju proturječnosti, posebni uvjeti iz stavka 2. točke (d), stavka 3. točke (c) i stavka 4. točke (c) imaju prednost pred općim uvjetima.

1. Odstupajući od članka 150., unaprijed dana jamstva izražavaju se u eurima ili u valuti ugovora koje ona pokrivaju.

2. Javni naručitelj može tražiti jamstvo za ozbiljnost ponude u smislu ovog poglavlja, koje predstavlja 1 % do 2 % ukupne vrijednosti ugovora za ugovore o nabavi robe i ugovore o radovima i mora biti u skladu s odredbama članka 150. Jamstvo se vraća kada je ugovor sklopljen. Jamstvo se zadržava ako ponuda koja je dostavljena do roka za konačno podnošenje ponuda bude kasnije povučena.

3. Ako pretfinanciranje prelazi 150 000 eura, zahtjeva se jamstvo. Međutim, ako je javni naručitelj javno tijelo, odgovorni dužnosnik za ovjeravanje na temelju svoje analize rizika može odustati od te obveze.

Jamstvo se vraća kad se pretfinanciranje odbije od privremenih plaćanja ili plaćanja preostalih iznosa izvoditelju, u skladu s uvjetima iz ugovora.

4. Naručitelj može zahtijevati jamstvo za ispunjenje obveza u iznosu koji je određen u dokumentaciji za nadmetanje te koji iznosi između 5 i 10 % ukupne vrijednosti ugovora. Jamstvo se utvrđuje na temelju objektivnih mjerila kao što su vrsta i vrijednost ugovora.

Međutim, u slučajevima kad su premašene sljedeće granične vrijednosti potrebno je zahtijevati jamstvo za ispunjenje obveza:

Jamstvo mora važiti barem do konačnog prihvaćanja robe ili radova. Ako ugovor nije valjano izvršen, cjelokupno se jamstvo zadržava.

1. Ponude moraju doći do javnog naručitelja na adresu najkasnije do datuma i vremena koje je navedeno u pozivu na podnošenje ponuda. Rok za primanje ponuda i zahtjeva za sudjelovanje kojeg utvrdi javni naručitelj, mora biti dovoljno dug da se omogući zainteresiranim stranama razumno i primjereno razdoblje za pripremu i podnošenje svojih ponuda.

Za ugovore o uslugama, minimalni rok od datuma slanja pisma s pozivom za podnošenje ponuda do konačnog datuma primitka ponuda je pedeset dana. Međutim, u hitnim slučajevima i uz prethodno odobrenje Komisije mogu se odobriti drugačiji rokovi.

2. Ponuditelji mogu postaviti pisana pitanja u roku od dvadeset i jednog dana prije krajnjeg datuma za primitak ponuda. Javni naručitelj odgovora na pitanja u roku jedanaest dana prije krajnjeg datuma za primitak ponuda.

3. U međunarodnom ograničenom postupku rok za primanje ponuda je najmanje trideset dana od datuma objavljivanja poziva na nadmetanje. Razdoblje između datuma kada je poslano pismo s pozivom i konačnog datum primitka ponuda ne može biti kraći od pedeset dana. Međutim, u nekim iznimnim slučajevima i uz prethodno odobrenje Komisije mogu se odobriti drugi rokovi.

4. U međunarodnom otvorenom postupku rokovi za primanje ponuda koji teku od datuma kada je poslan poziv na nadmetanje iznose najmanje:

Međutim, u nekim iznimnim slučajevima i uz prethodno odobrenje Komisije mogu se odobriti neki drugi rokovi.

5. U lokalnom otvorenom postupku rokovi za primanje ponuda koji teku od datuma kada je objavljen poziv na nadmetanje iznose najmanje:

Međutim, u nekim iznimnim slučajevima i uz prethodno odobrenje Komisije mogu se odobriti drugi rokovi.

6. Za konkurentne pregovaračke postupke iz članka 241. stavka 1. točke (b), članka 243. stavka 1. točke (c) i članka 245. stavka 1. točke (c), natjecateljima se može odobriti najmanje trideset dana od datuma slanja pisma s pozivom za podnošenje ponuda na koje oni dostavljaju svoje ponude.

7. Za ugovore o uslugama razdoblje važenja ponuda je devedeset kalendarskih dana od krajnjeg datuma za podnošenje ponuda. U iznimnim slučajevima, prije isteka važenja javni naručitelj može zatražiti od ponuditelja da se produži rok za neki određeni broj dana do najviše četrdeset kalendarskih dana. Ponuditelj čija je ponuda izabrana mora održavati rok važenja ponude još daljnjih šezdeset kalendarskih dana od datuma obavijesti o sklopljenom ugovoru.

8. Za ugovore o nabavi robe razdoblje važenja ponuda je devedeset kalendarskih dana od krajnjeg datuma za podnošenje ponuda. U iznimnim slučajevima, prije isteka važenja javni naručitelj može zatražiti od ponuditelja da se produži rok za neki određeni broj dana do najviše četrdeset kalendarskih dana. Ponuditelj čija je ponuda izabrana, mora održavati rok važenja ponude još daljnjih šezdeset kalendarskih dana od datuma obavijesti o sklapanju ugovora.

9. Za ugovore o radovima razdoblje važenja ponuda je devedeset kalendarskih dana od konačnog datuma za podnošenje ponuda. U iznimnim slučajevima prije isteka važenja, javni naručitelj može zatražiti od ponuditelja da se produži rok za neki određeni broj dana do najviše četrdeset kalendarskih dana. Ponuditelj čija je ponuda izabrana, mora održavati rok važenja ponude još daljnjih šezdeset kalendarskih dana od datuma obavijesti o sklapanju ugovora.

1. Sve zahtjeve za sudjelovanje i ponude za koje je objavljeno da ispunjavaju uvjete, evaluira i rangira komisija za evaluaciju na temelju unaprijed objavljenih razloga za isključenje, uvjeta sposobnosti i kriterija za odabir ponude. Komisija ima neparan broj članova, najmanje tri, koji imaju svu potrebnu tehničku i administrativnu stručnost za evaluaciju ponude.

2. Ako Komisija nije javni naručitelj, potrebno ju je sustavno obavješćivati. Komisiju se uvijek poziva kao promatrača prilikom otvaranja i evaluacije ponuda i ona dobiva presliku svake ponude. Javni naručitelj šalje rezultate evaluacije ponuda i prijedlog za sklapanje ugovora Komisiji, na suglasnosti. Kada javni naručitelj primi suglasnost, potpisuje ugovore i šalje ih Komisiji.

3. Ponude koje ne sadrže sve bitne zahtijevane elemente iz dokumentacije za nadmetanje ili koje ne odgovaraju posebnim uvjetima isključuju se.

Komisija za evaluaciju ili javni naručitelj mogu od natjecatelja ili ponuditelja zahtijevati da u određenom roku i uz poštovanje načela jednakog tretmana prilože dodatne materijale ili pojašnjenja popratne dokumentacije u vezi s razlozima za isključenje i uvjetima sposobnosti.

4. U slučaju izuzetno niskih ponuda iz članka 139., komisija za evaluaciju zahtijeva sva potrebna pojašnjenja u vezi sa sastavom ponude.

1. Odstupajući od zahtjeva o sufinanciranju u vezi s bespovratnim sredstvima iz članka 109. Financijske uredbe, može se dopustiti financiranje aktivnosti u cijelosti u sljedećim slučajevima, osim ako je to zabranjeno temeljnim aktom:

2. U odluci o dodjeli bespovratnih sredstava u vezi s predmetnim djelovanjem potrebno je navesti razloge u slučaju bilo kojeg odstupanja od zahtjeva za sufinanciranjem u skladu sa stavkom 1.

Dužnosnik za ovjeravanje mora biti u stanju prikazati da je financiranje u cijelosti bitno za izvršenje predmetnog djelovanja.

Međutim, u slučaju iz stavka 1. točke (e) potrebno je navesti razloge u odluci o financiranju Komisije.

Za plaćanja određenih kategorija rashoda, u skladu s člankom 63. Financijske uredbe uspostavlja se jedna ili više knjiga blagajne za svaku lokalnu jedinicu izvan Zajednice. Lokalna jedinica je na primjer delegacija, ured ili podružnica Zajednice u trećoj zemlji.

Odluka o uspostavi takve knjige blagajne utvrđuje i njezine uvjete poslovanja u skladu s člankom 67. i na temelju posebnih potreba svake lokalne jedinice.

Svaka institucija utvrđuje uvjete u skladu s kojima je osoblje, koje odredi i ovlasti za vođenje računovodstva u lokalnim jedinicama iz članka 254., ovlašteno priopćiti imena i deponirati potpise u lokalnim financijskim institucijama.

1. U slučaju delegacija, trajni popisi pokretne imovine koja pripada Zajednicama vode se na lokalnoj razini. U skladu s pravilima koja donosi svaka institucija, ti se popisi redovito šalju središnjim službama.

Prije unosa na trajne popise, pokretnine u prijenosu na delegacije unose se u privremene popise.

2. Prodaja pokretne imovine delegacija objavljuje se u skladu s lokalnim pravilima.

Jedna ili više institucija mogu ustanoviti dodatne urede, ako se to može opravdati na temelju studije troškova i koristi, te kada se jamči preglednost djelovanja Zajednice.

Svaka institucija je odgovorna za preuzete proračunske obveze. Institucije mogu na direktora međuinstitucionalnog europskog ureda prenijeti sva naknadna djelovanja, a posebno pravne obveze, potvrđivanje rashoda, odobravanje plaćanja i izvršenje prihoda te su obvezne postaviti ograničenja i uvjete za spomenut prijenos ovlasti.

U vezi s Uredom za službene publikacije (Ured za publikacije), svaka institucija odlučuje o svojoj izdavačkoj politici.

Neto prihod od prodaje publikacija koristi se kao namjenski prihod institucije koja je autor tih publikacija, u skladu s člankom 18. Financijske uredbe.

Računovodstveni službenik Komisije može na prijedlog upravljačkog odbora predmetnog ureda delegirati na pojedinog člana osoblja ureda zadataka u vezi s naplatom prihoda i plaćanja rashoda, koje izravno obavlja predmetni ured.

Za zadovoljavanje potreba međuinstitucionalnog ureda za gotovinom, Komisija može na prijedlog upravljačkog odbora u svoje ime otvoriti bankovne ili žiro račune.

Administrativna odobrena sredstva iz ove glave su sredstva koja su definirana u članku 27.

Proračunske obveze koje odgovaraju administrativnim odobrenim sredstvima koja su zajednička za sve glave te kojima se globalno upravlja mogu se globalno evidentirati u proračunskom računovodstvu nakon razvrstavanja kako je određeno u članku 27.

Odgovarajući rashodi knjiže se u proračunske linije svake glave u skladu s istom raspodjelom koja važi za odobrena sredstva.

Prije sklapanja ugovora iz članka 179. stavka 3. Financijske uredbe svaka institucija podnosi priopćenje proračunskom tijelu u kojem predstavlja sve značajne informacije o planiranoj operaciji, troškovima za proračun za tekuću financijsku godinu i za buduće godine, svoje opravdanje obzirom na načelo dobrog financijskog upravljanja i njegova utjecaja na financijski plan.

Predmetna institucija istodobno obavješćuje proračunsko tijelo o svojem planu u vezi s građevinskim projektima.

Jamstva za najam koja daje Komisija imaju oblik bankovnog jamstva ili depozita na blokiranom bankovnom računu, otvorenom u ime Komisije i najmodavca, izraženom u eurima, osim u odgovarajuće obrazloženim slučajevima.

Međutim, kad za transakcije u trećim zemljama nije moguće koristiti te oblike jamstava za najam, odgovorni dužnosnik za ovjeravanje može primiti jamstvo u drugim oblicima pod uvjetom da oni osiguravaju jednaku zaštitu financijskih interesa Zajednice.

Predujmi se mogu platiti osoblju i članovima institucija u skladu s uvjetima utvrđenim u Pravilnicima o osoblju.

1. Za vrijednosti ispod graničnih vrijednosti iz članka 158. stavka 1. točke (a) mogu se odabrati vanjski stručnjaci na temelju postupka utvrđenog u stavku 2. ovog članka za zadaće koje uključuju posebno evaluaciju prijedloga i tehničku pomoć.

2. Poziv za iskaz interesa objavljuje se u Službenom listu Europske unije ili na internetskoj stranici dotične institucije kako bi se osigurala što je bolja obaviještenost mogućih kandidata, a s ciljem sastavljanja popisa stručnjaka.

Popis koji se priprema nakon poziva za iskaz interesa važeći je samo tijekom razdoblja višegodišnjeg programa.

Svaka zainteresirana osoba može podnijeti zahtjev tijekom razdoblja u kojem je popis važeći, osim tijekom posljednja tri mjeseca tog razdoblja.

3. Vanjski stručnjaci ne stavljaju se na popis iz stavka 2. ako se nalaze u nekoj od situacija za isključenje iz članka 93. Financijske uredbe.

4. Vanjski stručnjaci na popisu iz stavka 2. odabiru se na temelju njihove sposobnosti za obavljanje zadaća iz stavka 1. te u skladu s načelima nediskriminacije, jednakog postupanja i nepostojanja sukoba interesa.

Za izravne i neizravne aktivnosti u području istraživanja iz članka 229. stavaka 2. do 5. postupak prijenosa odobrenih sredstava za financijsku godinu 2003. uređuje članak 95. stavci 1. i 2. Financijske uredbe od 21. prosinca 1977.

1. Potražni saldo na jamstvenom računu koji se vodi u općem računovodstvu u ime svakog računovodstvenog službenika ili pomoćnika računovodstvenog službenika, a kome su odobrene posebne naknade priznate u skladu s člankom 75. Financijske uredbe od 21. prosinca 1977., plaća se dotičnim osobama ili onima koje su te osobe ovlastile na temelju odluke institucija, nakon što im je dana razrješnica za financijske godine 2001. i 2002. u skladu s mišljenjem računovodstvenog službenika kada on nije osobno uključen.

2. Potražni saldo na jamstvenom računu koji se vodi u općem računovodstvu u ime svakog blagajnika i kome su odobrene posebne naknade priznate u skladu s člankom 75. Financijske uredbe od 21. prosinca 1977., plaća se dotičnim osobama ili onima koje su te osobe ovlastile na temelju sporazuma, a nakon suglasnosti računovodstvenog službenika i predmetnog dužnosnika za ovjeravanje.

3. Na jamstveni račun odobravaju se kamate koje odgovaraju godišnjem prosjeku mjesečnih stopa koje primjenjuje Europska središnja banka za refinanciranje glavnice u eurima, kako je objavljeno u seriji C Službenog lista Europskih zajednica do datuma likvidacije.

Pretvaranje preuzetih obveza ili procjena iznosa potraživanja u eure prije 1. siječnja 2003.

Proračunske obveze i procjene iznosa potraživanja iz članka 161. stavka 2. Financijske uredbe, koje su napravljene prije 1. siječnja 2003. u valuti koja nije euro, preračunavaju se u eure najkasnije do 1. lipnja 2003. po tečaju iz članka 7., koji se primjenjuje 1. siječnja 2003.

U vezi s pretpristupnom pomoći iz Uredbe Vijeća (EEZ) br. 3906/89 ( 24 ) i Uredbe Vijeća (EZ) br. 555/2000 ( 25 ), pravila koja se odnose na prethodne provjere utvrđene u članku 35. ne utječu na decentralizirano upravljanje koje se već primjenjuje u predmetnim državama kandidatkinjama.

Za tijela, koja stvarno primaju bespovratna sredstva na teret proračuna Zajednice, a nalaze se na popisu kojeg sastavlja Komisija, priloženom prednacrtu proračuna za svaku financijsku godinu podliježu obvezi iz članka 14. stavka 2., članka 46. stavka 1. točke 3. podtočke (d) i članka 185. Financijske uredbe.

1. Granične vrijednosti i iznosi utvrđeni u člancima 54., 67., 119., 126., 128., 129., 130., 135., 151., 152., 164., 172., 173., 175.b, 180., 181., 182., 226., 241., 243., 245. i 250. ažuriraju se svake tri godine u skladu s kretanjem indeksa potrošačkih cijena u Zajednici.

2. Granične vrijednosti iz članka 157. točke (b) i članka 158. stavka 1. ove Uredbe u vezi s ugovorima o javnoj nabavi prilagođavaju se svake dvije godine u skladu s člankom 78. stavkom 1. Direktive 2004/18/EZ.

3. Komisija koja utvrđuje nove iznose i granične vrijednosti u skladu s rasporedom i u skladu s kriterijima iz stavaka 1. i 2., o tome obavješćuje druge institucije i te iznose i granične vrijednosti objavljuje u Službenom listu Europskih zajednica.

Upućivanja na uredbu stavljenu izvan snage smatraju se upućivanjima na ovu Uredbu.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.


		No	page	date
►M1	UREDBA KOMISIJE (EZ, EURATOM) br. 1261/2005 od 20. srpnja 2005.	L 201	3	2.8.2005
►M2	UREDBA KOMISIJE (EZ, EURATOM) br. 1248/2006 od 7. kolovoza 2006.	L 227	3	19.8.2006
►M3	UREDBA VIJEĆA (EZ, EURATOM) br. 478/2007 od 23. travnja 2007.	L 111	13	28.4.2007

SADRŽAJ
PRVI DIO	ZAJEDNIČKE ODREDBE
GLAVA I.	PREDMET UREDBE
GLAVA II.	PRORAČUNSKA NAČELA
Poglavlje 1.	Načela jedinstva i točnosti proračuna
Poglavlje 2.	Načelo jedne godine
Poglavlje 3.	(Poglavlje 4. Financijske uredbe) Načelo obračunske jedinice
Poglavlje 4.	(Poglavlje 5. Financijske uredbe) Načelo univerzalnosti
Poglavlje 5.	(Poglavlje 6. Financijske uredbe) Načelo specifikacije
Poglavlje 6.	(Poglavlje 7. Financijske uredbe) Načelo dobrog financijskog upravljanja
Poglavlje 7.	(Poglavlje 8. Financijske uredbe) Načelo transparentnosti
GLAVA III.	DONOŠENJE I STRUKTURA PRORAČUNA
Poglavlje 1.	Donošenje proračuna
Poglavlje 2.	Struktura i prikaz proračuna
GLAVA IV.	IZVRŠENJE PRORAČUNA
Poglavlje 1.	Opće odredbe
Poglavlje 2.	Načini izvršenja
Odjeljak 1.	Opće odredbe
Odjeljak 2.	Posebne odredbe
Poglavlje 3.	Financijski izvršitelji
Odjeljak 1.	Prava i obveze financijskih izvršitelja
Odjeljak 2.	Dužnosnik za ovjeravanje
Odjeljak 3.	Računovodstveni službenik
Odjeljak 4.	Blagajnik
Poglavlje 4.	Odgovornost financijskih izvršitelja
Odjeljak 1.	Opća pravila
Odjeljak 2.	Pravila koja se primjenjuju na dužnosnike za ovjeravanje na osnovi delegiranja i daljnjeg delegiranja ovlasti
Poglavlje 5.	Prihodi
Odjeljak 1.	Vlastita sredstva
Odjeljak 2.	Procjena iznosa potraživanja
Odjeljak 3.	Utvrđivanje iznosa potraživanja
Odjeljak 4.	Odobravanje povrata
Odjeljak 5.	Povrat
Poglavlje 6.	Rashodi
Odjeljak 1.	Preuzimanje obveze za rashode
Odjeljak 2.	Potvrđivanje rashoda
Odjeljak 3.	Odobravanje plaćanja
Odjeljak 4.	Plaćanje rashoda
Odjeljak 5.	Rokovi za izvršenje rashoda
Poglavlje 7.	Informacijski sustavi
Poglavlje 8.	Unutarnji revizor
GLAVA V.	JAVNA NABAVA
Poglavlje 1.	Opće odredbe
Odjeljak 1.	Područje primjene i načela sklapanja ugovora
Odjeljak 2.	Objava
Odjeljak 3.	Postupci javne nabave
Odjeljak 4.	Jamstva i nadzor
Poglavlje 2.	Odredbe koje se primjenjuju na ugovore koje institucije Zajednica sklapaju u svoje ime
GLAVA VI.	BESPOVRATNA SREDSTVA
Poglavlje 1.	Područje primjene
Poglavlje 2.	Načela dodjele
Poglavlje 3.	Postupak dodjele
Poglavlje 4	Plaćanje i kontrola
Poglavlje 5.	Provedba
GLAVA VII.	FINANCIJSKO IZVJEŠTAVANJE I RAČUNOVODSTVO
Poglavlje 1.	Financijsko izvještavanje
Poglavlje 2	(Poglavlje 3. Financijske uredbe) Računovodstvo
Odjeljak 1.	Organizacija računovodstva
Odjeljak 2.	Poslovne knjige
Odjeljak 3.	Kontni plan
Odjeljak 4.	Knjiženje
Odjeljak 5.	Usklađivanje i ovjera
Odjeljak 6.	Proračunsko računovodstvo
Poglavlje 3.	(Poglavlje 4. Financijske uredbe) Popisi imovine
DRUGI DIO	POSEBNE ODREDBE
GLAVA I.	(GLAVA II. DRUGOG DIJELA FINANCIJSKE UREDBE)
GLAVA II.	(GLAVA III. FINANCIJSKE UREDBE) ISTRAŽIVANJE
GLAVA III.	(GLAVA IV. FINANCIJSKE UREDBE) VANJSKA DJELOVANJA
Poglavlje 1.	OPĆE ODREDBE
Poglavlje 2	Provedba djelovanja
Poglavlje 3.	Javna nabava
Poglavlje 4.	Bespovratna sredstva
Poglavlje 5.	Knjige blagajne i popisi imovine
GLAVA IV.	(GLAVA V. FINANCIJSKE UREDBE) EUROPSKI UREDI
GLAVA V.	(GLAVA VI. FINANCIJSKE UREDBE) ADMINISTRATIVNA ODOBRENA SREDSTVA
GLAVA VI.	(GLAVA VII. DRUGOG DIJELA FINANCIJSKE UREDBE)
TREĆI DIO	PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
GLAVA I.	PRIJELAZNE ODREDBE
GLAVA II.	ZAVRŠNE ODREDBE