02002L0056 — HR — 16.02.2020 — 010.001


Ovaj je tekst namijenjen isključivo dokumentiranju i nema pravni učinak. Institucije Unije nisu odgovorne za njegov sadržaj. Vjerodostojne inačice relevantnih akata, uključujući njihove preambule, one su koje su objavljene u Službenom listu Europske unije i dostupne u EUR-Lexu. Tim službenim tekstovima može se izravno pristupiti putem poveznica sadržanih u ovom dokumentu.

►B

DIREKTIVA VIJEĆA 2002/56/EZ

od 13. lipnja 2002.

o stavljanju na tržište sjemenskog krumpira

( L 193 20.7.2002, 60)

Koju je izmijenila:

 

 

  br.

stranica

datum

 M1

COMMISSION DECISION 2003/66/EC of 28 January 2003 (*)

  L 25

42

30.1.2003

►M2

DIREKTIVA VIJEĆA 2003/61/EZ od 18. lipnja 2003.

  L 165

23

3.7.2003

 M3

ODLUKA KOMISIJE 2005/908/EZ od 14. prosinca 2005.

  L 329

37

16.12.2005

 M4

ODLUKA KOMISIJE 2008/973/EZ od 15. prosinca 2008.

  L 345

90

23.12.2008

 M5

PROVEDBENA ODLUKA KOMISIJE 2011/820/EU od 7. prosinca 2011.

  L 327

66

9.12.2011

 M6

PROVEDBENA DIREKTIVA KOMISIJE 2013/63/EU Tekst značajan za EGP оd 17. prosinca 2013.

  L 341

52

18.12.2013

 M7

PROVEDBENA ODLUKA KOMISIJE 2014/367/EU оd 16. lipnja 2014.

  L 178

26

18.6.2014

►M8

PROVEDBENA DIREKTIVA KOMISIJE (EU) 2016/317 Tekst značajan za EGP оd 3. ožujka 2016.

  L 60

72

5.3.2016

►M9

PROVEDBENA ODLUKA KOMISIJE (EU) 2019/119 priopćeno pod brojem dokumenta C(2019 оd 24. siječnja 2019.

  L 24

26

28.1.2019

►M10

PROVEDBENA DIREKTIVA KOMISIJE (EU) 2020/177 Tekst značajan za EGP оd 11. veljače 2020.

  L 41

1

13.2.2020



(*)

Ovaj akt nije nikada objavljen na hrvatskome.




▼B

DIREKTIVA VIJEĆA 2002/56/EZ

od 13. lipnja 2002.

o stavljanju na tržište sjemenskog krumpira



Članak 1.

Ova se Direktiva primjenjuje na proizvodnju s ciljem stavljanja na tržište i na stavljanje na tržište sjemenskog krumpira unutar Zajednice.

Ona se ne primjenjuje na sjemenski krumpir za koji se pokaže namjera izvoza u treće zemlje.

Članak 2.

Za potrebe ove Direktive:

(a)

„stavljanje na tržište” :

znači prodaja, posjedovanje s namjerom prodaje, nuđenje na prodaju i bilo kakvo raspolaganje, opskrbu ili prijenos trećim stranama usmjeren na komercijalnu uporabu sjemenskog krumpira, uz naknadu ili bez naknade.

Stavljanjem na tržište se ne smatra ona trgovina sjemenskim krumpirom koja nije usmjerena na komercijalnu uporabu sorte, poput sljedećih postupaka:

— 
dostava sjemenskog krumpira službenim tijelima za ispitivanje i provjeru,
— 
dostava sjemenskog krumpira pružateljima usluga prerade i pakiranja,

pod uvjetom da pružatelj usluga ne stječe pravo vlasništva na tako stečeni sjemenski krumpir.

Pod određenim uvjetima, dostava sjemenskog krumpira pružateljima usluga za proizvodnju određenih poljoprivrednih sirovina u industrijske svrhe, ili razmnožavanje sjemena u tu svrhu, ne smatra se stavljanjem na tržište, pod uvjetom da pružatelj usluga ne stječe pravo vlasništva niti na tako dostavljeno sjeme, niti na proizvod sadnje. Dostavljač sjemenskog krumpira dostavlja certifikacijskom tijelu presliku odgovarajućih dijelova ugovora sklopljenog s pružateljem usluga, uključujući i standarde i uvjete kojima u tom trenutku udovoljava dostavljeni sjemenski krumpir.

Uvjeti za primjenu ove odredbe utvrđuju se u skladu sa postupkom iz članka 25. stavka 2.;

(b)

„osnovni sjemenski krumpir” :

znači gomolji krumpira

i. 

koji su uzgojeni prema općeprihvaćenoj praksi za očuvanje sorte i zdravlja;

ii. 

koji su uglavnom namijenjeni proizvodnji certificiranog sjemenskog krumpira;

iii. 

koji ispunjavanju najmanje uvjete utvrđene u prilozima I. i II. za osnovni sjemenski krumpir; i

iv. 

za koje je službenom provjerom utvrđeno da ispunjavaju najmanje uvjete utvrđene gore u tekstu;

(c)

„certificirani sjemenski krumpir” :

znači gomolji krumpira

i. 

koji su proizvedeni izravno od osnovnog sjemena ili certificiranog sjemena, ili iz sjemena generacije koja prethodi osnovnom sjemenu, a koje, prema službenom pregledu, ispunjava uvjete utvrđene za osnovno sjeme;

ii. 

koji su uglavnom namijenjeni uzgoju krumpira koji nije sjemenski krumpir;

iii. 

koji ispunjavaju najmanje uvjete za certificirani sjemenski krumpir utvrđene u prilozima I. i II.; i

iv. 

za koje je službenim pregledom utvrđeno da ispunjavaju najmanje gore navedene uvjete;

(d)

„službene mjere” :

znači mjere koje su poduzela

i. 

državna tijela; ili

ii. 

pravna osoba koja podliježe bilo javnom ili privatnom pravu, a koja djeluje pod odgovornošću države; ili

iii. 

u slučaju pomoćnih aktivnosti koje su također podložne državnoj kontroli, bilo koja fizička osoba koja je propisno određena za to,

pod uvjetom da osobe navedene pod alinejama ii. i iii. iz takvih mjera ne steknu privatnu dobit.

Članak 3.

1.  Države članice predviđaju da se sjemenski krumpir ne smije stavljati na tržište ako nije službeno certificiran kao „osnovni sjemenski krumpir” ili „certificirani sjemenski krumpir” i ako ne ispunjava najmanje uvjete utvrđene u prilozima I. i II. Države članice predviđaju sortiranje krumpira za sadnju koji tijekom stavljanja na tržište ne ispunjava najmanje uvjete utvrđene u Prilogu II. Gomolji koji se ne odbace podvrgavaju se daljnjem službenom pregledu.

2.  Države članice mogu razvrstati kategorije sjemenskog krumpira predviđene u članku 2. u klase koje udovoljavaju različitim zahtjevima.

3.  U skladu s postupkom iz članka 25. stavka 2., za službeno certificirani sjemenski krumpir može se utvrditi sljedeće:

— 
klase Zajednice,
— 
uvjeti koji se mogu primijeniti na takve klase,
— 
označivanje koje se može primijeniti na takve klase.

Države članice propisuju u kojem se omjeru primjenjuju ove klase Zajednice prilikom certificiranja vlastite proizvodnje.

4.  Za sjemenski krumpir koji je uzgojen metodama mikropropagacije i koji ne udovoljava zahtjevima veličine iz ove Direktive, u skladu sa postupkom iz članka 25. stavka 2. može se utvrditi sljedeće:

— 
odstupanje od određenih odredbi ove Direktive,
— 
uvjeti koji se mogu primijeniti na takav sjemenski krumpir,
— 
označivanje koje se može primijeniti na takav sjemenski krumpir.

Članak 4.

Neovisno o članku 3. stavku 1., države članice predviđaju da se uzgojen sjemenski krumpir od generacija koje su prethodile osnovnom sjemenskom krumpiru može stavljati na tržište.

Članak 5.

Države članice mogu, s obzirom na najmanje uvjete utvrđene u prilozima I. i II., uvesti dodatne ili strože zahtjeve za certificiranje sjemenskog krumpira uzgojenog na njihovom državnom području.

Članak 6.

1.  Neovisno o članku 3. stavku 1., države članice mogu odobriti proizvođačima na svom državnom području stavljanje na tržište:

(a) 

male količine sjemenskog krumpira u znanstvene ili selekcijske svrhe;

(b) 

prikladne količine sjemenskog krumpira u svrhu drugih ispitivanja ili pokusa, pod uvjetom da pripada onim sortama za koje je predan zahtjev za unos u katalog u dotičnoj državi članici.

U slučaju genetski modificiranog materijala, takvo se odobrenje može izdati samo ako su poduzete sve odgovarajuće mjere kako bi se izbjegli štetni učinci na zdravlje ljudi i okoliš. Kako bi se u tom pogledu izvršila procjena rizika za okoliš, u skladu s tim se primjenjuju odredbe članka 7. stavka 4. Direktive 2002/53/EZ.

2.  Svrhe za koje se može izdati odobrenje iz stavka 1. točke (b), odredbe koje se odnose na označivanje pakiranja te količine i uvjeti pod kojima države članice mogu izdavati takva odobrenja donose se u skladu s postupkom iz članka 25. stavka 2.

3.  Odobrenja koja su do 14. prosinca 1998. godine izdale države članice proizvođačima na svom državnom području za svrhe određene u stavku 1. ostaju na snazi do utvrđivanja odredbi iz stavka 2. Nakon toga, sva odobrenja moraju poštovati odredbe utvrđene u skladu sa stavkom 2.

Članak 7.

Države članice traže da se za pregled gomolja sjemenskog krumpira radi certificiranja uzorci uzmu službeno u skladu s odgovarajućim metodama.

Članak 8.

1.  Države članice mogu tražiti da se sjemenski krumpir uzgojen na njihovom državnom području tijekom proizvodnje odvoji od ostalih krumpira radi zdravlja bilja.

2.  Zahtjevi predviđeni u stavku 1. mogu uključivati i mjere za:

— 
odvajanje proizvodnje sjemenskog krumpira od ostalih krumpira,
— 
odvojeno razvrstavanje, skladištenje, prijevoz i obradu sjemenskog krumpira od ostalog krumpira.

Članak 9.

Države članice osiguravaju da se sjemenski krumpir ne stavlja na tržište ako je tretiran inhibitorima klijanja.

Članak 10.

1.  Države članice osiguravaju da se sjemenski krumpir ne smije stavljati na tržište ako ne može proći kroz kvadratni otvor mreže veličine 25 × 25 mm. U slučaju da su gomolji preveliki i ne mogu proći kroz kvadratni otvor mreže veličine 35 × 35 mm, najveća i najmanja granica veličine izražavaju se višekratnicima broja pet.

Najveća razlika u veličini gomolja u seriji je da razlika između dimenzija dva kvadratna otvora mreže ne prelazi 25 mm. Ovi standardi veličine mogu se izmijeniti u skladu sa postupkom iz članka 25. stavka 2.

2.  Serija ne smije sadržavati više od 3 masena % gomolja manjih od navedene donje granice veličine, niti više od 3 masena % gomolja većih od navedene gornje granice veličine.

3.  Države članice mogu za sjemenski krumpir uzgojen na njihovom državnom području dodatno smanjiti dozvoljeni razliku u veličini gomolja u seriji.

Članak 11.

1.  Države članice traže da se osnovni sjemenski krumpir i certificirani sjemenski krumpir stavljaju na tržište samo u dovoljno homogenim serijama te u zatvorenim pakiranjima ili spremnicima koji moraju biti plombirani i na sebi nositi, kako je propisano u člancima 12. i 13., plombu i oznake. Pakiranja moraju biti nova; spremnici moraju biti čisti.

2.  Države članice mogu za stavljanje na tržište manjih količina namijenjenih krajnjem korisniku predvidjeti odstupanja od odredaba iz stavka 1. vezanih za pakiranje, plombiranje i označivanje.

Članak 12.

1.  Države članice traže da se pakiranja i spremnici osnovnog sjemenskog krumpira i certificiranog krumpira plombiraju službeno ili pod službenim nadzorom, i to na takav način da se ne mogu otvoriti bez oštećenja plombe ili ostavljanja traga oštećenja bilo na službenoj oznaci predviđenoj u članku 13. stavku 1. ili na pakiranju.

Kako bi se osiguralo plombiranje, pakiranje ili spremnik sadrži barem službenu oznaku ili pričvršćenu službenu plombu.

Mjere predviđene u gore navedenom drugom podstavku nisu potrebne tamo gdje se koristi sustav plombiranja koji nije moguće višekratno upotrijebiti.

U skladu sa postupkom iz članka 25. stavka 2., može se utvrditi udovoljava li pojedini sustav plombiranja odredbama ovog stavka.

2.  Službeno plombirana pakiranja i spremnici ne plombiraju se ponovno, bilo jednom ili više puta, osim službeno ili pod službenim nadzorom. Ako se pakiranja ponovno plombiraju, na oznaci koja se traži na temelju članka 13. stavka 1. ta činjenica mora biti navedena uz naznačivanje datuma zadnjeg plombiranja i tijela koje je za to odgovorno.

3.  Države članice mogu predvidjeti odstupanja od stavka 1. u slučaju malih pakiranja koja su plombirana na njihovom državnom području. Uvjeti tih odstupanja mogu se utvrditi u skladu s postupkom iz članka 25. stavka 2.

Članak 13.

1.  Države članice traže da pakiranja i spremnici osnovnog sjemenskog krumpira i certificiranog sjemenskog krumpira:

(a) 

se izvana označe službenom oznakom koja nije prethodno već bila korištena, a koja ispunjava uvjete utvrđene u Prilogu III. i na kojoj su podaci navedeni na jednom od službenih jezika Zajednice. Boja oznake je bijela za osnovni sjemenski krumpir, a plava za certificirani sjemenski krumpir. Kada se koristi oznaka s rupicom za uzicu, pričvršćuje se službenom plombom. Odobrava se korištenje službenih samoljepivih oznaka. U skladu s postupkom iz članka 25. stavka 2., može se odobriti uporaba neizbrisivog tiska propisanih pojedinosti na pakiranju koje je u skladu s obrascem oznake, i to pod službenim nadzorom;

(b) 

sadržavaju službeni dokument iste boje kao i oznaka, na kojem se navode barem one pojedinosti oznake koje se traže na temelju Priloga III. dijela A stavaka 3., 4. i 6. Ovaj dokument mora biti sastavljen na takav način da ga se ne može zamijeniti sa službenom oznakom iz točke (a).

Ovaj dokument nije potreban ako su pojedinosti neizbrisivo tiskane na pakiranju ili ako se, u skladu s odredbama pod točkom (a), koristi samoljepiva oznaka ili oznaka od nepoderivog materijala.

2.  Države članice mogu predvidjeti odstupanja od stavka 1. u slučaju malih pakiranja plombiranih na njihovom državnom području. Uvjeti koji se odnose na ta odstupanja utvrđuju se u skladu s postupkom iz članka 25. stavka 2.

Članak 14.

U skladu s postupkom iz članka 25. stavka 2., može se predvidjeti da, u slučajevima koji nisu predviđeni u ovoj Direktivi, pakiranja ili spremnici osnovnog sjemenskog krumpira ili certificiranog sjemenskog krumpira nose oznaku dobavljača (koja može biti ili oznaka odvojena od službene oznake ili imati oblik dobavljačevih podataka otisnutih na samom pakiranju ili spremniku). Pojedinosti koje trebaju biti navedene na bilo kojoj takvoj oznaci također se utvrđuju u skladu s postupkom iz članka 25. stavka 2.

Članak 15.

U slučaju sjemenskog krumpira genetski modificirane sorte, na bilo kakvoj oznaci ili dokumentu, službenom ili ne, koji je pričvršćen za seriju sjemenskog krumpira ili je prati, prema odredbama ove Direktive, jasno se navodi da se radi o genetski modificiranoj sorti.

Članak 16.

Države članice traže da se bilo kakvo kemijsko tretiranje osnovnog sjemenskog krumpira ili certificiranog sjemenskog krumpira, naznači bilo na službenoj oznaci ili na oznaci dobavljača te na pakiranju, unutar pakiranja ili na spremniku.

Članak 17.

1.  Države članice osiguravaju da sjemenski krumpir koji se stavlja na tržište prema odredbama ove Direktive, bilo obvezno ili ne, ne podliježe nikakvim tržišnim ograničenjima s obzirom na njegove osobine, zahtjeve ispitivanja, označivanje i plombiranja, osim onima utvrđenima u ovoj ili bilo kojoj drugoj Direktivi.

2.  Komisija, u skladu s postupkom iz članka 25. stavka 2., i s obzirom na stavljanje na tržište sjemenskog krumpira na cijelom državnom području ili jednom njegovom dijelu jedne ili više država članica, dozvoljava poduzimanje strožih mjera od onih predviđenih u prilozima I. i II. protiv štetnih organizama koji ne postoje u tim područjima ili koji se pokažu posebno štetnima za usjeve na tim područjima. U slučaju kada postoji neposredna opasnost od pojavljivanja ili širenja takvih štetnih organizama i dok Komisija ne donese konačnu odluku tom pitanju, dotična država članica može poduzeti takve mjere čim preda svoj zahtjev.

Članak 18.

Uvjeti pod kojima se sjemenski krumpir uzgojen od generacija koje prethode osnovnom sjemenskom krumpiru može stavljati na tržište prema članku 4. su sljedeći:

(a) 

mora biti proizveden u skladu s prihvaćenom praksom za održavanje sorte i zdravstvenog stanja;

(b) 

mora biti uglavnom namijenjen proizvodnji osnovnog sjemenskog krumpira;

(c) 

mora ispunjavati najmanje uvjete koji se utvrđuju postupkom iz članka 25. stavka 2 za predosnovni sjemenski krumpir;

(d) 

mora biti stručnim nadzorom utvrđeno da ispunjava najmanje uvjete iz točke (c);

(e) 

moraju biti stavljen u pakiranja ili spremnike u skladu s ovom Direktivom;

i

(f) 

pakiranja ili spremnici moraju imati službenu oznaku s najmanje sljedećim pojedinostima:

— 
certifikacijsko tijelo država članica ili njihova prepoznatljiva kratica,
— 
jedinstveni registracijski broj proizvođača ili broj serije,
— 
mjesec i godina plombiranja,
— 
vrsta, naznačena barem latinicom, pod svojim botaničkim nazivom koji može biti naveden u skraćenom obliku i bez imena autora, ili pod svojim uobičajenim imenom, ili pod oba navedena imena,
— 
sorta, naznačena barem latinicom,
— 
opis „predosnovno sjeme”.

Oznaka je bijele boje s dijagonalnom ljubičastom linijom.

Članak 19.

S ciljem pronalaženja poboljšanih alternativa određenim odredbama utvrđenima u ovoj Direktivi, osim onih koje se odnose na zdravstveno stanje bilja, može se odlučiti o provedbi privremenih pokusa pod određenim uvjetima na razini Zajednice, a u skladu s odredbama iz članka 25. stavka 2.

U okviru takvih pokusa, države članice mogu se osloboditi od određenih obveza utvrđenih u ovoj Direktivi. Opseg tog oslobađanja određuje se s obzirom na odredbe na koje se primjenjuje. Trajanje pokusa ne smije biti dulje od sedam godina.

▼M2

Članak 20.

1.  Usporedna ispitivanja i pokusi Zajednice provode se unutar Zajednice radi naknadne kontrole uzoraka sjemenskog krumpira stavljenog na tržište prema odredbama ove Direktive, obvezujućim ili neobvezujućim, kao i prema onima koje se odnose na zdravlje bilja, a koji su uzeti tijekom uzorkovanja. Usporedna ispitivanja i pokusi mogu uključivati sljedeće:

— 
sjemenski krumpir proizveden u trećim zemljama,
— 
sjemenski krumpir prikladan za ekološki uzgoj,
— 
sjemenski krumpir kojim se trguje u vezi s očuvanjem in situ i održivim iskorištavanjem biljnih genetskih resursa.

2.  Ta će se usporedna ispitivanja i pokusi koristiti za usklađivanje tehničkih metoda certificiranja te za provjeru ispunjava li sjeme uvjete kojima mora udovoljavati.

3.  U skladu s postupkom iz članka 25. stavka 2., Komisija donosi mjere potrebne za provedbu usporednih ispitivanja i pokusa. O tehničkim mjerama za provedbu ispitivanja i pokusa te o njihovim rezultatima Komisija izvješćuje odbor iz članka 25. stavka 1. U slučaju pojave problema vezanih uz zdravlje bilja, Komisija o tome obavješćuje Stalni odbor za biljno zdravstvo.

4.  Zajednica može za provedbu ispitivanja i pokusa predviđenih u stavcima 1. i 2. dati financijski doprinos.

Financijski doprinos ne smije prelaziti iznos koji je za to u godišnjem proračunu odredilo proračunsko tijelo.

5.  Ispitivanja i pokusi za koje se mogu koristiti sredstva doprinosa Zajednice i detaljna pravila za dobivanje tih financijskih doprinosa određuju se u skladu s postupkom utvrđenim u članku 25. stavku 2.

6.  Ispitivanja i pokuse predviđene u stavcima 1. i 2. provode samo državna tijela ili pravne osobe koje djeluju pod nadležnosti države.

7.  U skladu s postupkom iz članka 25. stavka 2. Komisija može zabraniti, potpuno ili djelomično, trgovinu sjemenskim krumpirom proizvedenim u određenom području Zajednice ako je krumpir koji je uzgojen iz službeno uzetih uzoraka osnovnog sjemenskog krumpira ili iz certificiranog sjemenskog krumpira proizvedenog u tom određenom području i uzgojenog u okviru jednog ili više ispitivanja i pokusa Zajednice tijekom tri uzastopne godine znatno odstupao od najmanjih uvjeta utvrđenih u Prilogu 1. točki 1. podtočki (c), točki 2. podtočki (c) i točkama 3. i 4.

8.  Sve mjere poduzete u skladu sa stavkom 7. Komisija povlači čim se s dovoljnom sigurnošću utvrdi da će osnovni sjemenski krumpir i certificirani sjemenski krumpir proizveden u dotičnom području ubuduće udovoljavati najmanjim uvjetima iz stavka 7.

▼B

Članak 21.

1.  Odlučujući kvalificiranom većinom na prijedlog Komisije, Vijeće utvrđuje je li sjemenski krumpir pobran iz treće zemlje, koji pruža ista jamstva s obzirom na svoje osobine i postupke provjere, osiguranja identiteta, označivanja i kontrole, u ovom pogledu jednakovrijedan osnovnom sjemenskom krumpiru ili certificiranom sjemenskom krumpiru pobranom unutar Zajednice koji udovoljava odredbama ove Direktive.

2.  Dok Vijeće ne donese odluku na temelju stavka 1., države članice su slobodne samostalno donositi takve odluke. Ovo pravo istječe 1. srpnja 1975.

3.  Države članice se ovime ovlašćuju da do ►M9  31. ožujka 2024. ◄ produže valjanost odluka donesenih u skladu sa stavkom 2., podrazumijevajući da se ove odluke mogu koristiti samo u skladu s obvezama država članica prema zajedničkim pravilima o zdravstvenom stanju bilja utvrđenima Direktivom Vijeća 2000/29/EZ od 8. svibnja 2000. o zaštitnim mjerama protiv unošenja u Zajednicu organizama štetnih za bilje ili biljne proizvode i protiv njihovog širenja unutar Zajednice ( 1 ).

Razdoblje iz prve točke može se produljiti za treće zemlje, u skladu s postupkom utvrđenim u članku 25. stavku 2., ako dostupne informacije ne dopuštaju određivanje u skladu sa stavkom 1. i toliko dugo dok takve informacije ne dopuste takvo određivanje.

4.  Stavci 1. i 2. također se primjenjuju na bilo koju novu državu članicu od datuma njezinog pristupanja do datuma do kojeg bi trebali stupiti na snagu zakoni i drugi propisi potrebni za usklađivanje s ovom Direktivom.

Članak 22.

1.  Kako bi se uklonile bilo kakve privremene poteškoće u općoj opskrbi osnovnim sjemenskim krumpirom ili certificiranim sjemenskim krumpirom koje se pojave u Zajednici, a ne mogu se riješiti ni na kakav drugi način, može se u skladu sa postupkom iz članka 25. stavka 2. odlučiti da države članice tijekom određenog razdoblja dozvoljavaju stavljanje na tržište u Zajednici sjemenskog krumpira one kategorije koja zadovoljava manje stroge zahtjeve, ili sjemenskog krumpira onih sorata koje nisu uvrštene u Zajednički katalog sorti poljoprivrednih biljnih vrsta ili u nacionalne kataloge sorti pojedinih zemalja članica, i to u onim količinama koje su potrebne kako bi se riješile poteškoće u opskrbi.

2.  Za kategoriju sjemenskog krumpira bilo koje sorte, službena je oznaka ona predviđena za odgovarajuću kategoriju; za sjemenski krumpir onih sorti koje nisu uvrštene u gore navedene kataloge, boja službene oznake je smeđa. Na oznaci mora uvijek biti navedeno da dotični sjemenski krumpir spada u kategoriju koja zadovoljava manje stroge zahtjeve.

3.  Pravila za primjenu stavka 1. mogu se usvojiti u skladu s postupkom iz članka 25. stavka 2.

Članak 23.

1.  Države članice osiguravaju provođenje službenog nadzora u vezi sa stavljanjem na tržište sjemenskog krumpira barem putem nasumičnih provjera kako bi provjerile udovoljavanje zahtjevima i ispunjavanje uvjeta ove Direktive.

2.  Ne dovodeći u pitanje slobodno kretanje sjemenskog krumpira unutar Zajednice, države članice poduzimaju sve potrebne mjere kako bi osigurale da su im dostavljene sve pojedinosti tijekom stavljanja na tržište onih količina koje premašuju dva kilograma sjemenskog krumpira uvezenog iz trećih zemalja:

(a) 

vrsta;

(b) 

sorta;

(c) 

kategorija;

(d) 

zemlja proizvodnje i kontrolno tijelo;

(e) 

zemlja otpreme;

(f) 

uvoznik;

(g) 

količina sjemenskog krumpira.

Način na koji se ove pojedinosti moraju iznijeti može se odrediti u skladu sa postupkom utvrđenim u članku 25. stavku 2.

Članak 24.

Izmjene sadržaja prilogâ u svjetlu razvoja znanstvenog ili stručnog znanja usvajaju se prema postupku iz članka 25. stavka 2.

Članak 25.

1.  Komisiji pomaže Stalni odbor za sjeme i reprodukcijski materijal u poljoprivredi, hortikulturi i šumarstvu, osnovan na temelju članka 1. Odluke Vijeća 66/399/EEZ ( 2 ).

2.  Kod upućivanja na ovaj stavak primjenjuju se članci 4. i 7. Odluke 1999/468/EZ.

Rok utvrđen u članku 4. stavku 3. Odluke 1999/468/EZ određuje se na mjesec dana.

3.  Odbor donosi svoj poslovnik.

Članak 26.

Osim ako u prilozima I. i II. nije drukčije predviđeno u odnosu na dozvoljena odstupanja vezana uz bolesti, štetne organizme ili njihove vektore, ova Direktiva ne dovodi u pitanje odredbe nacionalnih zakona opravdanih razlozima zaštite zdravlja i života ljudi, životinja i bilja ili zaštite industrijske i komercijalne imovine.

Članak 27.

1.  U skladu s odredbama iz članka 25. stavka 2., mogu se utvrditi posebni uvjeti kako bi se uzela u obzir kretanja na području:

(a) 

uvjeta pod kojima se kemijski tretirano sjeme može stavljati na tržište;

(b) 

uvjeta pod kojima se sjeme može stavljati na tržište s obzirom na očuvanje in situ i održivu uporabu genetskih resursa bilja, koji su povezani s posebnim prirodnim i poluprirodnim staništima, te im prijeti genetska erozija;

(c) 

uvjeta pod kojima se može stavljati na tržište sjeme pogodno za organsku proizvodnju.

2.  Posebni uvjeti na koje se upućuje u stavku 1. točki (b) posebno uključuju sljedeće točke:

(a) 

sjeme ovih vrsta je poznate provenijencije odobreno od odgovarajućeg nadležnog tijela u svakoj državi članici za stavljanje na tržište sjemena u definiranim područjima;

(b) 

odgovarajuća količinska ograničenja.

Članak 28.

Države članice Komisiji dostavljaju tekst glavnih odredaba nacionalnog prava koje donesu u području na koje se odnosi ova Direktiva.

Komisija o tome obavješćuje druge države članice.

Članak 29.

Direktiva 66/403/EEZ, kako je izmijenjena aktima određenima u Prilogu IV. dijelu A, stavlja se izvan snage ne dovodeći u pitanje obveze zemalja članica u pogledu rokova za prijenos navedenih akata određenih u Prilogu IV. dijelu B.

Upućivanje na Direktivu stavljenu izvan snage tumači se kao upućivanje na ovu Direktivu i čita se u skladu s korelacijskom tablicom iz Priloga V.

Članak 30.

Ova Direktiva stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europskih zajednica.

Članak 31.

Ova je Direktiva upućena državama članicama.

▼M10




PRILOG I.

NAJMANJI UVJETI KOJE MORA ISPUNITI SJEMENSKI KRUMPIR

1. Ako je riječ o osnovnom sjemenskom krumpiru, broj uzgajanih biljaka koje ne pripadaju dotičnoj sorti i broj biljaka druge sorte zajedno ne smiju premašivati 0,1 %, a u izravnom potomstvu zajedno ne smiju premašivati 0,25 %.

2. Ako je riječ o certificiranom sjemenskom krumpiru, broj biljaka koje ne pripadaju dotičnoj sorti i broj biljaka neke druge sorte zajedno ne smiju premašivati 0,5 %, a u izravnom potomstvu zajedno ne smiju premašivati 0,5 %.

3. Sjemenski krumpir mora ispunjavati zahtjeve za prisutnost reguliranih nekarantenskih štetnih organizama (RNQP) ili bolesti koje uzrokuju RNQP-i te za odgovarajuće kategorije kako je utvrđeno u sljedećoj tablici:



RNQP-i ili simptomi koje oni uzrokuju

Prag u uzgajanim biljkama za osnovni sjemenski krumpir

Prag u uzgajanim biljkama za certificirani sjemenski krumpir

Crna noga (Dickeya Samson et al. spp. [1DICKG]; Pectobacterium Waldee emend. Hauben et al. spp. [1PECBG])

1,0 %

4,0 %

Candidatus Liberibacter solanacearum Liefting et al. [LIBEPS]

0 %

0 %

Candidatus Phytoplasma solani Quaglino et al. [PHYPSO]

0 %

0 %

Simptomi mozaika koje uzrokuju virusi

i

simptomi zaraze virusom uvijenosti lista krumpira [PLRV00]

0,8 %

6,0 %

Viroid vretenastog gomolja krumpira [PSTVD0]

0 %

0 %



RNQP-i ili simptomi koje oni uzrokuju

Prag u izravnom potomstvu osnovnog sjemenskog krumpira

Prag u izravnom potomstvu certificiranog sjemenskog krumpira

Simptomi virusnih infekcija

4,0 %

10,0 %

4. Najveći dopušteni broj generacija osnovnog sjemenskog krumpira iznosi četiri, a najveći dopušteni broj kombiniranih generacija predosnovnog sjemenskog krumpira u polju i osnovnog sjemenskog krumpira iznosi sedam.

Najveći dopušteni broj generacija certificiranog sjemenskog krumpira iznosi dva.

Ako na službenoj oznaci nije navedena generacija, smatra se da dotični sjemenski krumpir pripada najvišoj dopuštenoj generaciji u odgovarajućoj kategoriji.




PRILOG II.

NAJMANJI KVALITATIVNI UVJETI ZA PARTIJE SJEMENSKOG KRUMPIRA

Za sjemenski krumpir dopuštene su sljedeće tolerance za nečistoće, nedostatke i RNQP-e ili simptome koje uzrokuju RNQP-i:

1. 

količina zemlje i stranih tvari: 1,0 % masenog udjela za osnovni sjemenski krumpir i 2,0 % masenog udjela za certificirani sjemenski krumpir;

2. 

suha i mokra trulež zajedno, osim ako ih uzrokuju štetni organizmi Synchytrium endobioticum, Clavibacter michiganensis ssp. sepedonicus ili Ralstonia solanacearum: 0,5 % masenog udjela, od čega je 0,2 % masenog udjela mokra trulež;

3. 

vanjski nedostaci, npr. izobličeni ili oštećeni gomolji: 3,0 % masenog udjela;

4. 

obična krastavost koja zahvaća više od trećine površine gomolja: 5,0 % masenog udjela;

5. 

gomolji smežurani zbog prevelike isušenosti ili isušenosti koju je prouzročila srebrolikost kore: 1,0 % masenog udjela;

6. 

RNQP-i ili simptomi koje uzrokuju RNQP-i na partijama sjemenskog krumpira:



RNQP-i ili simptomi koje oni uzrokuju

Prag za prisutnost RNQP-a na osnovnom sjemenskom krumpiru (maseni udio)

Prag za prisutnost RNQP-a na certificiranom sjemenskom krumpiru (maseni udio)

Candidatus Liberibacter solanacearum Liefting et al.

0 %

0 %

Ditylenchus destructor Thorne [DITYDE]

0 %

0 %

Bijela noga koja zahvaća više od 10 % površine gomolja, a uzrokuje ju štetni organizam Thanatephorus cucumeris (A.B. Frank) Donk [RHIZSO]

5,0 %

5,0 %

Prašna krastavost koja zahvaća više od 10 % površine gomolja, a uzrokuje ju štetni organizam Spongospora subterranea (Wallr.) Lagerh. [SPONSU]

3,0 %

3,0 %;

7. 

ukupna toleranca za točke od 2. do 6.: 6,0 % masenog udjela za osnovni sjemenski krumpir i 8,0 % masenog udjela za certificirani sjemenski krumpir.

▼B




PRILOG III.

OZNAKA

A.    Potrebni podaci

1. 

„Pravila i standardi EZ-a”

2. 

Tijelo nadležno za certificiranje i država članica, ili njihova kratica

▼M8

2.a 

Službeno dodijeljen serijski broj

▼B

3. 

Identifikacijski broj proizvođača, ili referentni broj partije

4. 

Mjesec i godina plombiranja

5. 

Sorta, naznačena barem latinicom

6. 

Zemlja proizvodnje

7. 

Kategorija i, ako je potrebno, klasa

8. 

Veličina

9. 

Deklarirana neto masa

B.    Najmanje dimenzije

110 mm × 67 mm




PRILOG IV.

DIO A

DIREKTIVA STAVLJENA IZVAN SNAGE I NJEZINE UZASTOPNE IZMJENE

(prema uputi iz članka 29.)



Direktiva 66/403/EEZ (SL 125, 11.7.1966., str. 2320/66.)

 

Direktiva Vijeća 69/62/EEZ (SL L 48, 26.2.1969., str. 7.)

 

Direktiva Vijeća 71/162/EEZ (SL L 87, 17.4.1971., str. 24.)

samo članak 4.

Direktiva Vijeća 72/274/EEZ (SL L 171, 29.7.1972., str. 37.)

samo u vezi s uputama odredbe Direktive 66/403/EEZ u člancima 1. i 2.

Direktiva Vijeća 72/418/EEZ (SL L 287, 26.12.1972., str. 22.)

samo članak 4.

Direktiva Vijeća 73/438/EEZ (SL L 356, 27.12.1973., str. 79.)

samo članak 4.

Direktiva Vijeća 75/444/EEZ (SL L 196, 26.7.1975., str. 6.)

samo članak 4.

Direktiva Vijeća 76/307/EEZ (SL L 72, 18.3.1976., str. 16.)

samo članak 1.

Direktiva Vijeća 77/648/EEZ (SL L 261, 14.10.1977., str. 21.)

 

Direktiva Vijeća 78/692/EEZ (SL L 236, 26.8.1978., str. 13.)

samo članak 4.

Direktiva Vijeća 78/816/EEZ (SL L 281, 6.10.1978., str. 18.)

 

Direktiva Vijeća 79/967/EEZ (SL L 293, 20.11.1979., str. 16.)

samo članak 1.

Direktiva Vijeća 80/52/EEZ (SL L 18, 24.1.1980., str. 29.)

 

Direktiva Vijeća 81/561/EEZ (SL L 203, 23.7.1981., str. 52.)

samo članak 2.

Direktiva Vijeća 84/218/EEZ (SL L 104, 17.4.1985., str. 19.)

 

Direktiva Vijeća 86/215/EEZ (SL L 152, 6.6.1986., str. 46.)

 

Direktiva Vijeća 87/374/EEZ (SL L 197, 18.7.1987., str. 36.)

 

Direktiva Vijeća 88/332/EEZ (SL L 151, 17.6.1988., str. 82.)

samo članak 4.

Direktiva Vijeća 88/359/EEZ (SL L 174, 6.7.1988., str. 51.)

 

Direktiva Vijeća 88/380/EEZ (SL L 187, 16.7.1988., str. 31.)

samo članak 4.

Direktiva Vijeća 89/366/EEZ (SL L 159, 10.6.1989., str. 59.)

 

Direktiva Vijeća 90/404/EEZ (SL L 208, 7.8.1990., str. 30.)

 

Direktiva Vijeća 90/654/EEZ (SL L 353, 17.12.1990., str. 48.)

samo u vezi s uputama na odredbe Direktive 66/403/EEZ u članku 2. i Prilogu II. stavku I. točki 4.

Direktiva Komisije 91/127/EEZ (SL L 60, 7.3.1991., str. 18.)

 

Direktiva Komisije 92/17/EEZ (SL L 82, 27.3.1992., str. 69.)

 

Direktiva Komisije 93/3/EEZ (SL L 54, 5.3.1993., str 21.)

 

Direktiva Komisije 93/108/EEZ (SL L 319, 21.12.1993., str. 39.)

 

Odluka Komisije 96/16/EZ (SL L 6, 9.1.1996., str. 19.)

 

Direktiva Vijeća 96/72/EZ (SL L 304, 27.11.1996., str. 10.)

samo članak 1. stavak 4.

Odluka Komisije 97/90/EZ (SL L 27, 30.1.1997., str. 49.)

 

Odluka Komisije 98/111/EZ (SL L 28, 4.2.1998., str. 42.)

 

Direktiva Vijeća 98/95/EZ (SL L 25, 1.2.1999., str. 1.)

samo članak 4.

Direktiva Vijeća 98/96/EZ (SL L 25, 1.2.1999., str. 27.)

samo članak 4.

Odluka Komisije 1999/49/EZ (SL L 16, 21.1.1999., str. 30.)

 

Odluka Komisije 1999/742/EZ (SL L 297, 18.11.1999., str. 39.)

 

DIO B

ROK ZA PRIJENOS U NACIONALNO PRAVO

(prema uputi iz članka 29.)



Direktiva

Rokovi za prijenos

66/403/EEZ

1. srpnja 1968. (članak 13. stavak 1.)

1. srpnja 1969. (druge odredbe) (1) (2) (3)

69/62/EEZ

1. srpnja 1969. (1)

71/162/EEZ

1. srpnja 1970. (članak 4. stavak 3.)

1. srpnja 1972. (članak 4. stavak 1.) (1)

1. srpnja 1971. (druge odredbe)

72/274/EEZ

1. srpnja 1972. (članak 1.)

1. siječnja 1973. (članak 2.)

72/418/EEZ

1. srpnja 1973.

73/438/EEZ

1. srpnja 1973. (članak 4. stavak 1.)

1. siječnja 1974. (članak 4. stavak 2.)

75/444/EEZ

1. srpnja 1977.

76/307/EEZ

1. srpnja 1975.

77/648/EEZ

1. siječnja 1977.

78/692/EEZ

1. srpnja 1977. (članak 4.)

1. srpnja 1979. (druge odredbe)

78/816/EEZ

1. srpnja 1978.

79/967/EEZ

1. siječnja 1980.

80/52/EEZ

1. srpnja 1979.

81/561/EEZ

 

84/218/EEZ

 

86/215/EEZ

 

87/374/EEZ

 

88/332/EEZ

 

88/359/EEZ

 

88/380/EEZ

1. srpnja 1990.

89/366/EEZ

 

90/404/EEZ

 

90/654/EEZ

 

91/127/EEZ

 

92/17/EEZ

 

93/3/EZ

28. veljače 1993.

93/108/EZ

1. prosinca 1993.

96/72/EZ

1. srpnja 1997. (4)

98/95/EZ

1. veljače 2000. (Ispravka SL L 126, 20.5.1999., str. 23.)

98/96/EZ

1. veljače 2000.

(1)   Za Dansku, Irsku i Ujedinjeno Kraljevstvo, 1. srpnja 1973. za članak 13., stavak 1., 1. srpnja 1974. za druge odredbe koje se tiču osnovnog sjemenskog krumpira, a 1. srpnja 1976. za druge odredbe.

(2)   1. siječnja 1986. za Grčku, 1. ožujka, 1986. za Španjolsku i 1. siječnja, 1991. za Portugal.

(3)   

1. siječnja 1995. za Austriju, Finsku i Švedsku.

— Švedska smije zadržati granicu dozvoljenog odstupanja od 40 % ukupne mase za gomolje kojima je više od jedne desetine površine zahvaćeno običnom krastavošću, s obzirom na stavljanje na tržište sjemenskog krumpira na njezinom državnom području, najkasnije do 31. prosinca 1996. Ova granica dozvoljenog odstupanja odnosi se samo na sjemenski krumpir proizveden u onim područjima Švedske u kojima su se javljali problemi sa običnom krastavošću. Takav sjemenski krumpir ne unosi se na područja drugih država članica.

— Švedska mora, s obzirom na ovo, prilagoditi svoje zakone, kako bi bili usklađeni s odgovarajućim dijelom Priloga II. Direktivi do datuma isteka gore navedenog razdoblja.

— Od datuma pristupanja Švedska primjenjuje one odredbe Direktive koje materijalu koji udovoljava ovoj Direktivi osiguravaju pristup tržištu na njezinom državnom području.

(4)   Preostala zaliha oznaka koje na sebi imaju kraticu „EEZ” može se nastaviti koristiti do 31. prosinca 2001.




PRILOG V.

KORELACIJSKA TABLICA



Direktiva 66/403/EEZ

Ova Direktiva

Članak 1.

Članak 1., prvi podstavak

Članak 17.

Članak 1., drugi podstavak

Članak 1(a).

Članak 2., točka (a)

Članak 2, stavak 1., dio A, točka (a)

Članak 2., točka (b), podtočka i.

Članak 2, stavak 1., dio A, točka (b)

Članak 2., točka (b), podtočka ii.

Članak 2, stavak 1., dio A, točka (c)

Članak 2., točka (b), podtočka iii.

Članak 2, stavak 1., dio A, točka (d)

Članak 2., točka (b), podtočka iv.

Članak 2, stavak 1., dio B, točka (a)

Članak 2., točka (c), podtočka i.

Članak 2, stavak 1., dio B, točka (b)

Članak 2., točka (c), podtočka ii.

Članak 2, stavak 1., dio B, točka (c)

Članak 2., točka (c), podtočka iii.

Članak 2, stavak 1., dio B, točka (d)

Članak 2., točka (c), podtočka iv.

Članak 2, stavak 1., dio C, točka (a)

Članak 2., točka (d), podtočka i.

Članak 2, stavak 1., dio C, točka (b)

Članak 2., točka (d), podtočka ii.

Članak 2, stavak 1., dio C, točka (c)

Članak 2., točka (d), podtočka iii.

Članak 2, stavak 2.

Članak 3, stavak 1.

Članak 3., stavak 1.

Članak 3, stavak 2., dio A

Članak 3., stavak 2.

Članak 3, stavak 2., dio B

Članak 3, stavak 3.

Članak 3., stavak 3.

Članak 3, stavak 4.

Članak 3., stavak 4.

Članak 3(a)

Članak 4.

Članak 4.

Članak 5.

Članak 4(a)

Članak 6.

Članak 5.

Članak 7.

Članak 5(a)

Članak 8.

Članak 6.

Članak 9.

Članak 7, stavak 1.

Članak 10., stavak 1.

Članak 7, stavak 2.

Članak 10., stavak 2.

Članak 7, stavak 3.

Članak 10., stavak 3.

Članak 7, stavak 4.

Članak 8.

Članak 11.

Članak 9.

Članak 12.

Članak 10.

Članak 13.

Članak 11.

Članak 14.

Članak 11(a)

Članak 15.

Članak 12.

Članak 16.

Članak 13.

Članak 17.

Članak 13(a)

Članak 18.

Članak 13(b)

Članak 19.

Članak 14.

Članak 20.

Članak 15, stavak 1.

Članak 21., stavak 1.

Članak 15, stavak 2.

Članak 21., stavak 2.

Članak 15, stavak 2(a)

Članak 21., stavak 3.

Članak 15, stavak 3.

Članak 21., stavak 4.

Članak 16.

Članak 22.

Članak 18.

Članak 23.

Članak 19(a)

Članak 24.

Članak 19.

Članak 25.

Članak 20.

Članak 26.

Članak 20(a), stavak 1.

Članak 27., stavak 1.

Članak 20(a), stavak 2., podtočka i.

Članak 27., stavak 2, točka (a)

Članak 20(a), stavak 2., podtočka ii.

Članak 27., stavak 2, točka (b)

Članak 21.

Članak 28. (1)

Članak 29.

Članak 30.

Članak 31.

PRILOG I.

PRILOG I.

PRILOG II.

PRILOG II.

PRILOG III. dio A, točka 1.

PRILOG III. dio A, točka 1.

PRILOG III. dio A, točka 2.

PRILOG III. dio A, točka 2.

PRILOG III. dio A, točka 3.

PRILOG III. dio A, točka 3.

PRILOG III. dio A, točka 3(a)

PRILOG III. dio A, točka 4.

PRILOG III. dio A, točka 4.

PRILOG III. dio A, točka 5.

PRILOG III. dio A, točka 5.

PRILOG III. dio A, točka 6.

PRILOG III. dio A, točka 6.

PRILOG III. dio A, točka 7.

PRILOG III. dio A, točka 7.

PRILOG III. dio A, točka 8.

PRILOG III. dio A, točka 8.

PRILOG III. dio A, točka 9.

PRILOG III. dio B

PRILOG III. dio B

PRILOG IV.

PRILOG V.

(1)   98/95/EZ, članak 9. stavak 2. i 98/96/EZ, članak 8. stavak 2.



( 1 ) SL L 169, 10.7.2000., str. 1. Direktiva kako je zadnje izmijenjena Direktivom Komisije 2002/28/EZ (SL L 77, 20.3.2002., str. 23.).

( 2 ) SL 125, 11.7.1966., str. 2289/66.