o uvođenju sustava označivanja i registracije životinja vrste goveda, označivanju goveđeg mesa i proizvoda od goveđeg mesa i stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 820/97

EUROPSKI PARLAMENT I VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice, a posebno njegove članke 37. i 152.,

uzimajući u obzir prijedlog Komisije ( 1 ),

uzimajući u obzir mišljenje Gospodarskog i socijalnog odbora ( 2 ),

uzimajući u obzir mišljenje Odbora regija ( 3 ),

djelujući u skladu s postupkom iz članka 251. Ugovora ( 4 ),

budući da:

(1)

Članak 19. Uredbe Vijeća (EZ) br. 820/97 od 21. travnja 1997. o utvrđivanju sustava za označivanje i registraciju životinja vrste goveda i o označivanju goveđeg mesa i proizvoda od goveđeg mesa ( 5 ), navodi da treba uvesti obvezni sustav označivanja goveđeg mesa, koji bi od 1. siječnja 2000. nadalje postao obvezan u svim državama članicama. Isti članak također predviđa da treba prije tog datuma na temelju prijedloga Komisije usvojiti opća pravila za taj obvezni sustav.

(2)	Uredba Vijeća (EZ) br. 2772/1999 od 21. prosinca 1999. o općim pravilima za obvezni sustav označivanja goveđeg mesa ( 6 ) predviđa da se ova opća pravila primjenjuju samo privremeno tijekom najviše osam mjeseci, što znači od 1. veljače do 31. kolovoza 2000.

(3)	Iz razloga jasnoće Uredbu (EZ) br. 820/97 treba staviti izvan snage i zamijeniti ovom Uredbom.

(4)

Kao posljedica nestabilnosti tržišta goveđim mesom i proizvodima od goveđeg mesa uzrokovane kriznom situacijom zbog goveđe spongiformne encefalopatije, poboljšanje transparentnosti uvjeta za proizvodnju i stavljanje na tržište predmetnih proizvoda, naročito u pogledu sljedivosti povoljno je utjecalo na potrošnju goveđeg mesa. Kako bi se održalo i ojačalo povjerenje potrošača goveđeg mesa i izbjeglo njihovo zavaravanje, potrebno je razviti okvir koji potrošačima omogućava pristup informacijama putem odgovarajuće i jasne naljepnice na proizvodu.

(5)	U tom je smislu važno uspostaviti s jedne strane učinkovit sustav označivanja i registracije goveda u fazi proizvodnje i stvoriti s druge strane poseban sustav Zajednice za označivanje goveđeg mesa koji se temelji na objektivnim kriterijima u fazi stavljanja na tržište.

(6)	Na temelju jamstava koja su pružena ovim poboljšanjima, udovoljit će se i nekim zahtjevima javnog interesa posebno u pogledu zaštite zdravlja ljudi i životinja.

(7)	Kao rezultat poboljšat će se povjerenje potrošača u kakvoću goveđeg mesa i proizvoda od goveđeg mesa, održati viša razina zaštite ljudskog zdravlja i pojačati trajna stabilnost tržišta goveđim mesom.

(8)

Članak 3. stavak 1. točka (c) Direktive Vijeća 90/425/EEZ od 26. lipnja 1990. o veterinarskim i zootehničkim pregledima koji se primjenjuju u trgovini određenim živim životinjama i proizvodima unutar Zajednice s ciljem uspostave unutarnjeg tržišta ( 7 ) navodi da životinje za trgovinu unutar Zajednice moraju biti označene u skladu sa zahtjevima Zajednice i registrirane na takav način da se može slijediti odakle dolaze, od gospodarstva podrijetla ili tranzitnog gospodarstva, centra ili udruženja i da se do 1. siječnja 1993. ovi sustavi označivanja i registracije trebaju proširiti na premještanja životinja unutar državnog područja svake države članice.

(9)

Članak 14. Direktive Vijeća 91/496/EEZ od 15. srpnja 1991. o utvrđivanju načela o organizaciji veterinarskih pregleda životinja koje se unose u Zajednicu iz trećih zemalja i o izmjeni direktiva 89/662/EEZ, 90/425/EEZ i 90/675/EEZ ( 8 ) navodi da označivanje i registracija kako predviđa članak 3. stavak 1. točka (c) Direktive 90/425/EEZ za takve životinje mora biti provedena nakon što su obavljeni navedeni pregledi, osim u slučaju životinja za klanje i registriranih kopitara.

(10)	Upravljanje nekim programima potpore Zajednice na području poljoprivrede zahtijeva pojedinačno označivanje nekih vrsta životinja. Sustavi za označivanje i registraciju moraju stoga biti odgovarajući za primjenu i kontrolu takvih pojedinačnih mjera za označivanje.

(11)

Potrebno je osigurati brzu i učinkovitu razmjenu informacija između država članica za ispravnu primjenu ove Uredbe. Odredbe Zajednice s tim u vezi utvrđene su Uredbom Vijeća (EEZ) br. 1468/81 od 19. svibnja 1981.. o uzajamnoj pomoći između upravnih tijela država članica i suradnji između njih i Komisije kako bi se osigurala pravilna primjena zakonodavstva o carinskim ili poljoprivrednim pitanjima ( 9 ) i Direktivom Vijeća 89/608/EEZ od 21. studenoga 1989. uzajamnoj pomoći među upravnim tijelima država članica i suradnji između potonjih i Komisije radi osiguranja pravilne primjene zakonodavstva o veterinarskim i zootehničkim pitanjima (89/608/EEZ) ( 10 ).

(12)

Postojeća pravila o označivanju i registraciji goveda utvrđena su Direktivom Vijeća 92/102/EEZ od 27. studenoga 1992. o označivanju i registraciji životinja ( 11 ) i Uredbom (EZ) br. 820/97. Iskustvo je pokazalo da provedba Direktive 92/102/EEZ za goveda nije bila u potpunosti zadovoljavajuća i da su potrebna daljnja poboljšanja. Stoga je potrebno usvojiti posebna pravila za goveda kako bi se učvrstile odredbe navedene Direktive.

(13)	Kako bi se prihvatio poboljšani sustav označivanja kojeg treba uvesti, važno je ne nametnuti prevelike zahtjeve proizvođaču u vidu administrativnih formalnosti. Za njegovu provedbu treba utvrditi ostvarive rokove.

(14)

U svrhu brzog i točnog slijeđenja životinja zbog kontrole programa potpore Zajednice, svaka država članica treba stvoriti nacionalnu računalnu bazu podataka koja će evidentirati identitet životinje, sva gospodarstva na svom državnom području i premještanja životinja, u skladu s odredbama Direktive Vijeća 97/12/EZ od 17. ožujka 1997. koja izmjenjuje i ažurira Direktivu 64/432/EEZ o zdravstvenim problemima životinja koji utječu na trgovinu govedima i svinjama unutar Zajednice ( 12 ), koja pojašnjava zdravstvene zahtjeve u vezi s navedenom bazom podataka.

(15)	Važno je da svaka država članica poduzme sve mjere koje su još možda potrebne kako bi osigurale da nacionalna računalna baza podataka čim prije počne s radom.

(16)	Treba poduzeti mjere s ciljem stvaranja tehničkih uvjeta koji jamče najbolju moguću komunikaciju proizvođača s bazom i sveobuhvatno korištenje baza.

(17)

Kako bi se moglo slijediti premještanja goveda, životinje trebaju biti označene ušnom markicom koja se smješta u svako uho i u načelu je popraćena putnim listom pri bilo kojem premještanju. Obilježja ušne markice i putni listovi trebaju se odrediti na razini Zajednice. U načelu putni list treba izdati za svaku životinju kojoj je dodijeljena ušna markica.

(18)	Za životinje uvezene iz trećih zemalja u skladu s Direktivom 91/496/EEZ vrijede isti zahtjevi označivanja.

(19)	Svaka životinja treba zadržati svoju ušnu markicu dok je živa.

(20)	Komisija ispituje na temelju radova koje je izvršio Zajednički istraživački centar mogućnost korištenja elektronskih sredstava za označivanje životinja.

(21)	Posjednici životinja uz izuzetak prijevoznika trebaju voditi ažurirani registar životinja na svojim gospodarstvima. Obilježja registra trebaju se odrediti na razini Zajednice. Nadležno tijelo treba imati pristup registrima na zahtjev.

(22)	Države članice mogu podijeliti troškove koji nastaju primjenom ovih mjera na čitav sektor goveđeg mesa.

(23)	Treba odrediti tijelo ili tijela odgovorna za provedbu svake glave ove Uredbe.

(24)

Treba uvesti sustav za označivanje goveđeg mesa, koji je obvezan u svim državama članicama. Sukladno s ovim obveznim sustavom, subjekti i organizacije koji stavljaju goveđe meso na tržište trebaju na naljepnici naznačiti informacije o govedini i naziv klaonice jedne ili više životinja odakle potječe to goveđe meso.

(25)

Obvezni sustav označivanja goveđeg mesa treba pojačati od 1. siječnja 2002. U skladu s ovim obveznim sustavom, subjekti i organizacije koji stavljaju goveđe meso na tržište trebaju dodatno naznačiti na naljepnici informacije vezane za podrijetlo, a posebno mjesto u kojem je životinja ili životinje od kojih potječe meso bila rođena, tovljena i zaklana.

(26)	Dodatne informacije uz podatke koji se odnose na mjesto u kojem je životinja ili životinje od kojih potječe meso rođena, tovljena i zaklana, mogu se dostaviti sukladno neobveznom sustavu za označivanje goveđeg mesa.

(27)	Sustav obveznog označivanja koji se temelji na podrijetlu treba stupiti na snagu 1. siječnja 2002., pri čemu se podrazumijeva da se potpuni podaci o premještanju goveda u Zajednici zahtijevaju samo za životinje rođene nakon 31. prosinca 1997.

(28)

Obvezni sustav označivanja goveđeg mesa treba primijeniti i na goveđe meso koje se uvozi u Zajednicu. Međutim, treba predvidjeti činjenicu da subjekti ili organizacije iz trećih zemalja možda nemaju na raspolaganju informacije koje se zahtijevaju za označivanje goveđeg mesa proizvedenog u Zajednici. Stoga je potrebno navesti minimum potrebnih podataka koje treće zemlje moraju navesti na naljepnici.

(29)	Za subjekte ili organizacije koje proizvode ili stavljaju na tržište mljeveno goveđe meso i koje možda nisu u poziciji dostaviti sve informacije u skladu s obveznim sustavom za označivanje goveđeg mesa, trebaju se predvidjeti izuzeci koji osiguravaju minimalan broj navoda.

(30)	Svrha označivanja je postizanje najveće moguće transparentnosti na tržištu goveđim mesom.

(31)	Odredbe ove Uredbe ne smiju utjecati na Uredbu Vijeća (EEZ) br. 2081/92 od 14. srpnja 1992. o zaštiti oznaka zemljopisnog podrijetla i oznaka izvornosti za poljoprivredne i prehrambene proizvode ( 13 ).

(32)

Za sve navode koji ne spadaju u one koje predviđa obvezni sustav označivanja goveđeg mesa, treba predvidjeti okvir Zajednice za označivanje goveđeg mesa. U pogledu različitosti opisa goveđeg mesa koje se nalazi na tržištu Zajednice najprimjerenije je uvođenje neobveznog sustava označivanja goveđeg mesa. Učinkovitost takvog neobveznog sustava ovisi o mogućnosti slijeđenja bilo kojeg označenog goveđeg mesa natrag do jedne ili više izvornih životinja. Oblici označivanja o kojima odlučuje subjekt ili organizacija moraju se temeljiti na specifikaciji koja se podnosi na odobrenje nadležnim tijelima. Subjekti ili organizacije imaju pravo označivati goveđe meso samo ako naljepnica sadrži njihovo ime ili identifikacijski logotip. Nadležna tijela država članica moraju imati ovlasti povući odobrenje bilo koje specifikacije u slučaju nepravilnosti. Kako bi se osiguralo priznavanje specifikacija za označivanje u cijeloj Zajednici, potrebno je omogućiti razmjenu informacija između država članica.

(33)

Subjekti i organizacije koje uvoze u Zajednicu goveđe meso iz trećih zemalja mogu također željeti označiti svoje proizvode u skladu s neobveznim sustavom označivanja. Treba utvrditi propise kako bi se osiguralo što je više moguće da su oblici označivanja uvezenog goveđeg mesa jednako pouzdani kao i oni utvrđeni za goveđe meso u Zajednici.

(34)

Promjena propisa iz glave II. Uredbe (EZ) br. 820/97 propisima ove Uredbe može prouzročiti poteškoće kojima se ova Uredba ne bavi. Zbog toga treba omogućiti Komisiji da usvoji potrebne prijelazne mjere. Komisiju također treba ovlastiti za rješavanje specifičnih praktičnih problema kad je to opravdano.

(35)

S ciljem jamčenja pouzdanosti propisa o označivanju koje predviđa ova Uredba, potrebno je obvezati države članice na provođenje odgovarajućih i učinkovitih kontrolnih mjera. Takva kontrola ne utječe na druge vrste kontrole koju Komisija može provoditi po analogiji s člankom 9. Uredbe Vijeća (EZ, Euratom) br. 2988/95 od 18. prosinca 1995. o zaštiti financijskih interesa Europskih zajednica ( 14 ).

(36)	Treba utvrditi odgovarajuće kazne u slučaju kršenja odredbi ove Uredbe.

(37)	Mjere potrebne za provedbu ove Uredbe treba usvojiti u skladu s Odlukom Vijeća 1999/468/EZ od 28. lipnja 1999. o utvrđivanju postupaka za izvršavanje provedbenih ovlasti dodijeljenih Komisiji ( 15 ),

DONIJELI SU OVU UREDBU:

1. Svaka država članica mora uspostaviti sustav za označivanje i registraciju goveda u skladu s ovom glavom.

2. Odredbe ove glave primjenjuju se ne dovodeći u pitanje pravila Zajednice utvrđena radi iskorjenjivanja bolesti ili kontrolu bolesti i ne dovodeći u pitanje Direktivu 91/496/EEZ i Uredbu (EEZ) br. 3508/92 ( 16 ). ►M3 ————— ◄

Komisija i nadležno tijelo relevantne države članice moraju imati pristup svim informacijama koje pokriva ova glava. Države članice i Komisija moraju poduzeti mjere koje su potrebne da bi se omogućio pristup ovim podacima za sve uključene stranke, uključujući zainteresirane udruge potrošača koje priznaje država članica pod uvjetom da se poštuju nacionalni propisi o tajnosti i zaštiti podataka.

1. Sve životinje na gospodarstvu označuju se uz pomoć najmanje dva sredstva označivanja navedena u Prilogu I. i u skladu s pravilima donesenima u skladu sa stavkom 3. koje je odobrilo nadležno tijelo. Najmanje jedno sredstvo označivanja mora biti vidljivo i imati istaknut identifikacijski broj.

Prvi podstavak ne primjenjuje se na životinje rođene prije 1. siječnja 1998. koje nisu namijenjene trgovini unutar Unije. Te životinje označuju se barem jednim sredstvom označivanja.

Kako bi se osigurala prilagodba tehničkom napretku, Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 22.b u vezi s dodavanjem sredstava označivanja popisu navedenom u Prilogu I., istodobno osiguravajući da su oni interoperabilni.

Sredstvo označivanja dodjeljuje se gospodarstvu, raspoređuje se i primjenjuje na životinje na način koji utvrdi nadležno tijelo.

Dva sredstva označivanja koja su odobrena u skladu s delegiranim i provedbenim aktima donesenima u skladu sa stavkom 3. i ovim stavkom i koja se promjenjuju na jednu životinju imaju jednaki jedinstveni identifikacijski broj koji, uz registraciju životinja, omogućuje pojedinačnu identifikaciju životinje i gospodarstva na kojem je rođena.

2. Odstupajući od stavka 1., kada znakovi od kojih se sastoji identifikacijski broj životinje ne dopuštaju primjenu elektroničke oznake s jednakim jedinstvenim identifikacijskim brojem, dotična država članica može dopustiti da, uz nadzor njezina nadležnog tijela, drugo sredstvo označivanja ima drukčiji broj, pod uvjetom da je ispunjen svaki od sljedećih uvjeta:

3. Kako bi se osigurala odgovarajuća sljedivost, prilagodba tehničkom napretku i optimalno funkcioniranje sustava označivanja, Komisija donosi delegirane akte u skladu s člankom 22.b u pogledu zahtjeva za sredstva označivanja navedena u Prilogu I. i prijelazne mjere potrebne za uvođenje posebnih sredstava označivanja.

Na temelju odgovarajućih normi ISO ili drugih međunarodnih tehničkih normi koje su donijele priznate međunarodne organizacije za utvrđivanje normi, pod uvjetom da se tim međunarodnim normama mogu zajamčiti barem bolji rezultati i viša razina pouzdanosti od normi ISO, Komisija provedbenim aktima utvrđuje potrebna pravila u vezi s:

Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 23. stavka 2.

4. Države članice od 18. srpnja 2019. osiguravaju postojanje potrebne infrastrukture za omogućavanje označivanja životinja na temelju elektroničke oznake kao službenog sredstva označivanja u skladu s ovom Uredbom.

Države članice od 18. srpnja 2019. mogu uvesti nacionalne odredbe kojima se uvodi obveza uporabe elektroničke oznake kao jednog od dva sredstva označivanja predviđena u stavku 1.

Države članice koje koriste mogućnost iz drugog podstavka Komisiji dostavljaju tekst takvih nacionalnih odredbi i objavljuju te informacije na internetu. Komisija pomaže državama članicama pri objavljivanju tih informacija tako što na svoje internetske stranice stavlja poveznice na odgovarajuće internetske stranice država članica.

5. Odstupajući od stavka 1., goveda namijenjena kulturnim ili sportskim događajima, uz iznimku sajmova i izložbi, mogu biti označena alternativnim sredstvima označivanja koja pružaju jednake norme označivanja kao i ona predviđene u stavku 1.

Gospodarstva koja se koriste alternativnim sredstvima označivanja iz prvog podstavka registriraju se u računalnoj bazi podataka predviđenoj u članku 5.

Komisija provedbenim aktima utvrđuje potrebna pravila za takvu registraciju. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 23. stavka 2.

Kako bi osigurala sljedivost na temelju normi označivanja istovjetnih onima predviđenima u stavku 1., Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 22.b u vezi sa zahtjevima za alternativna sredstva označivanja iz prvog podstavka, uključujući prijelazne mjere potrebne za njihovo uvođenje.

Komisija može provedbenim aktima utvrditi pravila u vezi s formatom i dizajnom alternativnih sredstava označivanja iz prvog podstavka, uključujući prijelazne mjere potrebne za njihovo uvođenje. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 23. stavka 2.

6. Svaka država članica obavješćuje ostale države članice i Komisiju o modelu sredstva označivanja koje se upotrebljava na njezinom državnom području. Te informacije objavljuje na internetu. Komisija pomaže državama članicama pri objavljivanju tih informacija tako što na svoje internetske stranice stavlja poveznice na odgovarajuće internetske stranice država članica.

1. Sredstva označivanja predviđena u članku 4. stavku 1. primjenjuju se na životinju prije isteka najduljeg mogućeg razdoblja, koje određuje država članica u kojoj se životinja rodila. Najdulje moguće razdoblje računa se od datuma rođenja životinje i ne može biti dulje od 20 dana.

Odstupajući od prvog podstavka, zbog razloga povezanih s fiziološkim razvojem životinja, to se razdoblje, za drugo sredstvo označivanja, može produljiti do 60 dana nakon rođenja životinje.

Niti jedna životinja ne smije napustiti gospodarstvo na kojem je rođena dok se ne primijene dva sredstva označivanja na tu životinju.

2. Kako bi se omogućila primjena sredstava označivanja u posebnim okolnostima u kojima postoje praktične poteškoće, Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 22.b radi određivanja posebnih okolnosti u kojima države članice mogu produljiti najdulja moguća razdoblja za primjenu sredstava označivanja predviđena u stavku 1. prvom i drugom podstavku. Države članice obavješćuju Komisiju o svakom korištenju te mogućnosti.

1. Sve životinje koje u skladu s Direktivom 91/496/EEZ podliježu veterinarskim pregledima, a koje se unose u Uniju iz treće zemlje te su namijenjene odredišnom gospodarstvu na području Unije označuju se na odredišnom gospodarstvu sredstvom označivanja iz članka 4. stavka 1.

Izvorno označivanje životinje koje je provela treća zemlja koja je zemlja podrijetla upisuje se u računalnu bazu podataka predviđenu u članku 5. zajedno s jedinstvenim identifikacijskim brojem sredstva označivanja koji je životinji dodijelila odredišna država članica.

Prvi podstavak ne primjenjuje se na životinje koje su izravno namijenjene za klaonicu smještenu u nekoj državi članici, pod uvjetom da se one zakolju u razdoblju od 20 dana od tih veterinarskih pregleda u skladu s Direktivom 91/496/EEZ.

2. Sredstva označivanja životinja iz članka 4. stavka 1. primjenjuju se u najduljem mogućem razdoblju koje određuje država članica u kojoj se nalazi odredišno gospodarstvo. To razdoblje ne može biti dulje od 20 dana od veterinarskih pregleda iz stavka 1.

Odstupajući od prvog podstavka, zbog razloga povezanih s fiziološkim razvojem životinja, to se razdoblje, za drugo sredstvo označivanja, može produljiti do 60 dana od rođenja životinje.

U svim slučajevima dva sredstva označivanja iz članka 4. stavka 1. prvog podstavka primjenjuju se na životinje prije nego što napuste odredišno gospodarstvo.

3. Kada se odredišno gospodarstvo nalazi u državi članici koja je uvela nacionalne odredbe u skladu s člankom 4. stavkom 4. drugim podstavkom kako bi učinila obveznom upotrebu elektroničke oznake, životinje se označuju tom elektroničkom oznakom na odredišnom gospodarstvu u Uniji u razdoblju koji utvrđuje odredišna država članica. To razdoblje ne može biti dulje od 20 dana od veterinarskih pregleda iz stavka 1.

Odstupajući od prvog podstavka, zbog razloga povezanih s fiziološkim razvojem životinja, to se razdoblje, za drugo sredstvo označivanja, može produljiti do 60 dana od rođenja životinje.

U svim slučajevima životinje se označuju elektroničkom oznakom prije nego što napuste odredišno gospodarstvo.

1. Životinje premještene iz jedne države članice u drugu zadržavaju izvorno sredstvo označivanja primijenjeno na njih u skladu s člankom 4. stavkom 1.

Međutim, odstupajući od prvog podstavka, počevši od 18. srpnja 2019., nadležno tijelo odredišne države članice može dopustiti:

2. Kada se odredišno gospodarstvo nalazi u državi članici koja je uvela nacionalne odredbe kako bi učinila obveznom upotrebu elektroničke oznake, životinje se označuju tom elektroničkom oznakom najkasnije na odredišnom gospodarstvu u najduljem mogućem razdoblju koje određuje država članica u kojoj se to odredišno gospodarstvo nalazi. To najdulje moguće razdoblje ne premašuje 20 dana od datuma dolaska životinja na odredišno gospodarstvo.

Odstupajući od prvog podstavka, zbog razloga povezanih s fiziološkim razvojem životinja, to se razdoblje može, za drugo sredstvo označivanja, produljiti do 60 dana od rođenja životinje.

U svim slučajevima životinje se označuju elektroničkom oznakom prije nego što napuste odredišno gospodarstvo.

Međutim, prvi podstavak ne primjenjuje se za životinje koje su izravno namijenjene za klaonicu koja se nalazi na državnom području države članice koja je uvela nacionalne odredbe kako bi učinila obveznom upotrebu elektroničke oznake.

Ni jedno sredstvo označivanja ne smije se uklanjati, mijenjati ili zamjenjivati bez dozvole nadležnog tijela. Takva se dozvola može izdati samo ako se uklanjanjem, mijenjanjem ili zamjenom ne dovodi u pitanje sljedivost životinje te ako je moguća njezina pojedinačna identifikacija, uključujući identifikaciju gospodarstva na kojem je rođena.

Svaka zamjena identifikacijskog broja unosi se u računalnu bazu podataka predviđenu u članku 5. zajedno s jedinstvenim identifikacijskim brojem izvornog sredstva označivanja životinje.

Nadležna tijela država članica uspostavljaju računalnu bazu podataka u skladu s člancima 14. i 18. Direktive 64/432/EEZ.

Države članice mogu razmjenjivati elektroničke podatke između svojih računalnih baza podataka od datuma na koji Komisija potvrdi potpuno funkcioniranje sustava razmjene podataka. Ta se razmjena obavlja uz jamčenje zaštite podataka i sprečavanje svake vrste zlouporabe kako bi se zaštitili interesi posjednika.

Kako bi se osigurala elektronička razmjena informacija među državama članicama, Komisija donosi delegirane akte u skladu s člankom 22.b radi utvrđivanja pravila koja se odnose na podatke koji će se razmjenjivati između računalnih baza podataka država članica.

Komisija provedbenim aktima utvrđuje tehničke uvjete i načine takve razmjene te potvrđuje potpuno funkcioniranje sustava razmjene podataka. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 23. stavka 2.

1. Kada neka država članica ne razmjenjuje elektroničke podatke s drugim državama članicama u okviru elektroničkog sustava razmjene iz članka 5., primjenjuje se sljedeće:

2. Kako bi se omogućilo slijeđenje kretanja životinje od gospodarstva podrijetla koje se nalazi u državi članici, Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 22.b radi utvrđivanja pravila koja se odnose na informacije iz računalne baze podataka koje će se unijeti u putni list, uključujući prijelazne mjere potrebne za njihovo uvođenje.

Ovom se Uredbom ne sprečava državu članicu u tome da donese nacionalne odredbe o izdavanju putnih listova za životinje koje nisu namijenjene trgovini unutar Unije.

Kako bi se uzele u obzir praktične poteškoće u iznimnim slučajevima, Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 22.b radi utvrđivanja iznimnih okolnosti u kojima države članice mogu produljiti najdulje moguće razdoblje od sedam dana predviđeno u prvom podstavku drugoj alineji, zajedno s maksimalnim trajanjem tog produljenja, koje ne može biti dulje od 14 dana od isteka razdoblja od sedam dana iz prvog podstavka druge alineje.

2. Kako bi se osigurala odgovarajuća i učinkovita sljedivost goveda tijekom sezonske ispaše, Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 22.b koji se odnose na države članice ili dio država članica u kojima se primjenjuju posebna pravila za sezonsku ispašu, uključujući razdoblje, posebne obveze posjednika i pravila o registriranju gospodarstava i premještanja takvih goveda, uključujući prijelazne mjere potrebne za njihovo uvođenje.

3. Svaki posjednik dužan je dostaviti nadležnom tijelu, po zahtjevu, sve informacije u vezi s podrijetlom, identifikacijskom oznakom i kad je potrebno odredištem životinja koje je posjedovao, čuvao, prevozio, prodavao ili zaklao.

4. Registar treba biti u formatu kojeg odobri nadležno tijelo, treba ga voditi ili ručno ili računalno i treba biti dostupan u svakom trenutku nadležnom tijelu, po zahtjevu, na najkraće moguće razdoblje koje određuje nadležno tijelo, ali koje ne smije biti kraće od tri godine.

5. Odstupajući od stavka 4., vođenje registra nije obvezno za posjednika koji:

6. Kako bi se osigurala točnost i pouzdanost informacija koje će se unijeti u registar gospodarstva predviđen u ovom članku, Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 22.b radi utvrđivanja potrebnih pravila koja se odnose na te informacije, uključujući prijelazne mjere potrebne za njihovo uvođenje.

Države članice mogu teretiti posjednike za troškove sustava iz članka 3. i za troškove kontrola iz ove glave.

Države članice osiguravaju da svaka osoba zadužena za označivanje i registraciju životinja dobije upute i smjernice o relevantnim odredbama ove Uredbe i svim delegiranim i provedbenim aktima koje donese Komisija u skladu s ovom Uredbom.

Kad god se relevantne odredbe izmijene, osobi iz prvog podstavka stavljaju se na raspolaganje odgovarajuće informacije.

Države članice osiguravaju dostupnost odgovarajućih tečajeva osposobljavanja.

Komisija olakšava razmjenu najboljih praksi kako bi se poboljšala kvaliteta informiranja i osposobljavanja širom Unije.

Ova se glava primjenjuje ne dovodeći u pitanje postojeće zakonodavstvo Zajednice u pogledu goveđeg mesa.

1. Subjekti i organizacije koje stavljaju goveđe meso na tržište Zajednice dužne su označiti ga u skladu s ovim člankom.

Obvezni sustav označivanja mora osigurati vezu između s jedne strane identifikacije trupa, četvrtine ili komada mesa i s druge strane pojedinačne životinje ili grupe životinja o kojima se radi, ili kad je to dovoljno omogućiti provjeru točnosti podataka na naljepnici.

6. Kako bi se izbjeglo nepotrebno ponavljanje oznaka na naljepnici na goveđem mesu u državama članicama ili trećim zemljama u kojima se odvijao uzgoj, Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 22.b o pojednostavljenom prikazu za slučajeve vrlo kratkog boravka životinje u državi članici ili trećoj zemlji rođenja ili klanja.

Komisija provedbenim aktima donosi pravila o najvećoj dopuštenoj veličini i sastavu skupine životinja iz stavka 1. i stavka 2. točke (a), uzimajući u obzir ograničenja u pogledu homogenosti skupine životinja od kojih dolaze to rasječeno meso i odresci mesa. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 23. stavka 2.

Odstupajući od odredbi članka 13. stavka 2. točaka (b) i (c) i od članka 13. stavka 5. točke (a) podtočaka i. i ii., subjekt ili organizacija koja priprema mljeveno goveđe meso treba navesti na naljepnici riječi „pripremljeno (ime države članice ili treće zemlje)”, ovisno o tome gdje je meso pripremljeno, i „podrijetlo” kad država ili države koje su uključene nisu države koje su meso pripremile.

Obveza predviđena člankom 13. stavkom 5. točkom (a) podtočkom iii. primjenjivat će se na takvo meso od datuma početka primjene ove Uredbe.

Međutim, takav subjekt ili organizacija mogu dodati na naljepnicu mljevenog goveđeg mesa:

Kako bi se osigurala usklađenost s horizontalnim pravilima o označivanju u ovom odjeljku, Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 22.b kako bi, na temelju iskustva u vezi s mljevenim mesom, utvrdila pravila jednakovrijedna onima iz prva tri stavka ovog članka za odreske goveđeg mesa ili rasječeno goveđe meso.

Odstupajući od članka 13., goveđe meso uvezeno na područje Unije za koje nisu dostupne sve informacije predviđene u članku 13. označuje se naznakom:

Informacije o hrani koje ne obuhvaćaju informacije utvrđene u člancima 13., 14. i 15. i koje subjekti i organizacije koji stavljaju goveđe meso na tržište dobrovoljno dodaju na naljepnice objektivne su, nadležna ih tijela mogu provjeriti i razumljive su za potrošače.

Te su informacije u skladu s horizontalnim zakonodavstvom o označivanju, a posebno s Uredbom (EU) br. 1169/2011 Europskog parlamenta i Vijeća ( 17 ).

Kada subjekti i organizacije koji stavljaju goveđe meso na tržište ne poštuju obveze iz prvog i drugog stavka, nadležno tijelo primjenjuje odgovarajuće sankcije kako je utvrđeno u članku 22.

Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 22.b o definicijama i zahtjevima koji se primjenjuju na pojmove ili kategorije pojmova koji se mogu staviti na oznake zapakiranog svježeg i zamrznutog goveđeg i telećeg mesa.

1. Države članice poduzimaju sve potrebne mjere kako bi osigurale usklađenost s odredbama ove Uredbe.

Predviđenim kontrolama ne dovode se u pitanje kontrole koje Komisija može provoditi u skladu s člankom 9. Uredbe (EZ, Euratom) br. 2988/95.

Sve sankcije koje država članica izriče posjedniku, subjektu ili organizaciji koji stavljaju goveđe meso na tržište učinkovite su, odvraćajuće i proporcionalne.

Nadležno tijelo svake godine provodi najmanji broj službenih provjera u vezi s označivanjem i registracijom životinja koje obuhvaćaju najmanje 3 % gospodarstava.

Nadležno tijelo odmah povećava najmanju stopu službenih provjera iz drugog podstavka kada se utvrdi nepridržavanje odredbi o označivanju i registraciji životinja.

Odabir gospodarstava koje nadležno tijelo treba provjeriti provodi se na temelju analize rizika.

Svaka država članica Komisiji do 31. kolovoza podnosi godišnje izvješće o provedbi službenih provjera tijekom prethodne godine.

2. Neovisno o stavku 1., nadležno tijelo posjedniku izriče sljedeće administrativne sankcije:

3. Neovisno o stavku 1., kada su subjekti i organizacije koji stavljaju goveđe meso na tržište označili goveđe meso ne pridržavajući se svojih obveza utvrđenih u glavi II., države članice prema potrebi i u skladu načelom proporcionalnosti traže povlačenje goveđeg mesa s tržišta. Pored sankcija iz stavka 1., države članice mogu:

5. Država članica na čijem se državnom području provode provjere na terenu osigurava stručnjacima Komisije svaku pomoć koju bi mogli zatrebati prilikom izvođenja svojih zadaća. O rezultatu pregleda raspravlja se s nadležnim tijelom dotične države članice prije nego što se sastavi i objavi konačni nalaz. Taj nalaz prema potrebi sadrži preporuke za države članice o poboljšanju usklađenosti s ovom Uredbom.

Države članice određuju nadležno tijelo ili tijela odgovorna za osiguravanje usklađenosti s ovom Uredbom i svim aktima koje Komisija na temelju nje donese.

1. Ovlast za donošenje delegiranih akata dodjeljuje se Komisiji podložno uvjetima utvrđenima u ovom članku.

2. Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka 4. stavka 1., članka 4. stavka 3., članka 4. stavka 5., članka 4.a stavka 2., članka 5., članka 6. stavka 2., članka 7. stavka 1., članka 7. stavka 2., članka 7. stavka 6., članka 13. stavka 6., članka 14. stavka 4. i članka 15.a dodjeljuje se Komisiji na razdoblje od pet godina počevši od 17. srpnja 2014. Komisija izrađuje izvješće o delegiranju ovlasti najkasnije devet mjeseci prije kraja razdoblja od pet godina. Delegiranje ovlasti automatski se produljuje za razdoblja jednakog trajanja, osim ako se Europski parlament ili Vijeće tom produljenju usprotive najkasnije tri mjeseca prije kraja svakog razdoblja.

3. Europski parlament ili Vijeće u svakom trenutku mogu opozvati delegiranje ovlasti iz članka 4. stavka 1., članka 4. stavka 3., članka 4. stavka 5., članka 4.a stavka 2., članka 5, članka 6. stavka 2., članka 7. stavka 1., članka 7. stavka 2., članka 7. stavka 6., članka 13. stavka 6., članka 14. stavka 4. i članka 15.a. Odlukom o opozivu prekida se delegiranje ovlasti koje je u njoj navedeno. Opoziv proizvodi učinke dan nakon objave spomenute odluke u Službenom listu Europske unije ili na kasniji dan naveden u spomenutoj odluci. On ne utječe na valjanost delegiranih akata koji su već na snazi.

4. Čim donese delegirani akt, Komisija ga istodobno priopćuje Europskom parlamentu i Vijeću.

5. Delegirani akt donesen na temelju članka 4. stavka 1., članka 4. stavka 3., članka 4. stavka 5., članka 4.a stavka 2., članka 5., članka 6. stavka 2., članka 7. stavka 1., članka 7. stavka 2., članka 7. stavka 6., članka 13. stavka 6., članka 14. stavka 4. i članka 15.a stupa na snagu samo ako Europski parlament ili Vijeće u roku od dva mjeseca od priopćenja tog akta Europskom parlamentu i Vijeću na njega ne ulože nikakav prigovor ili ako su prije isteka tog roka i Europski parlament i Vijeće obavijestili Komisiju da neće uložiti prigovore. Taj se rok produljuje za dva mjeseca na inicijativu Europskog parlamenta ili Vijeća.

1. Komisiji pomaže za provedbene akte donesene na temelju članka 4. stavka 3., članka 4. stavka 5., članka 5. i članka 13. stavka 6. Stalni odbor za prehrambeni lanac i zdravlje životinja osnovan člankom 58. Uredbe (EZ) br. 178/2002 Europskog parlamenta i Vijeća ( 18 ).

Navedeni odbor je odbor u smislu Uredbe (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća ( 19 ).

2. Kod upućivanja na ovaj stavak, primjenjuje se članak 5. Uredbe (EU) br. 182/2011.

Ako se mišljenje Odbora mora dobiti na temelju pisanog postupka, navedeni postupak završava bez rezultata kada to u roku za davanje mišljenja odluči predsjednik odbora ili to zahtijeva obična većina članova odbora.

Europskom parlamentu i Vijeću podnosi odgovarajuća izvješća o provedbi i utjecaju ove Uredbe koja obuhvaćaju, u prvom slučaju, mogućnost preispitivanja odredbi o dobrovoljnom označivanju, a u drugom slučaju tehničku i ekonomsku izvedivost uvođenja obveznog elektroničkog označivanja u cijeloj Uniji.

Tim se izvješćima prema potrebi prilažu odgovarajući zakonodavni prijedlozi.

2. Pozivanja na Uredbu (EZ) br. 820/97 smatrat će se pozivanjem na ovu Uredbu i čitaju se u skladu s korelacijskom tablicom iz Priloga.

Ova Uredba stupa na snagu trećeg dana o dana objave u Službenom listu Europskih zajednica.

Primjenjuje se na goveđe meso dobiveno od životinja koje su zaklane od 1. rujna 2000. nadalje.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Korelacijska tablica

Uredba (EZ) br. 820/97	Ova Uredba
Članak 1.	Članak 1.
Članak 2.	Članak 2.
Članak 3.	Članak 3.
Članak 4.	Članak 4.
Članak 5.	Članak 5.
Članak 6.	Članak 6.
Članak 7.	Članak 7.
Članak 8.	Članak 8.
Članak 9.	Članak 9.
Članak 10.	Članak 10.
Članak 11.	—
Članak 12.	Članak 11.
Članak 13.	Članak 12.
Članak 14. stavak 1.	Članak 16. stavak 1.
Članak 14. stavak 2.	Članak 16. stavak 2.
Članak 14. stavak 3.	Članak 16. stavak 5.
Članak 14. stavak 4.	Članak 16. stavak 4.
Članak 15.	Članak 17.
Članak 16. stavak 1.	Članak 16. stavak 3.
Članak 16. stavak 2.	Članak 16. stavak 3.
Članak 16. stavak 3.	Članak 13. stavak 2. točka (a)
Članak 17.	Članak 18.
Članak 18.	Članak 19.
Članak 19.	—
Članak 20.	Članak 20.
Članak 21.	Članak 22.
Članak 22.	Članak 25.

( 4 ) Mišljenje Europskog parlamenta od 12. travnja 2000. (još nije objavljeno u Službenom listu), Zajedničko stajalište Vijeća od 6. lipnja 2000. (još nije objavljeno u Službenom listu) i Odluka Europskog parlamenta od 6. srpnja 2000. (još nije objavljena u Službenom listu).

( 7 ) SL L 224, 18.8.1990., str. 29. Direktiva kako je zadnji put izmijenjena Direktivom 92/118/EEZ (SL L 62, 15.3.1993., str. 49.).

( 8 ) SL L 268, 24.9.1991., str. 56. Direktiva kako je zadnji put izmijenjena Direktivom 96/43/EZ (SL 162, 1.7.1996., str. 1.).

( 9 ) SL L 144, 2.6.1981., str. 1. Uredba stavljena izvan snage Uredbom (EZ) br. 515/97 (SL L 82, 22.3.1997., str. 1.).

( 11 ) SL L 355, 5.12.1992., str. 32. Direktiva kako je zadnji put izmijenjena Aktom o pristupanju iz 1994.

( 14 ) SL L 312, 23.12.1995., str. 1. Uredba kako je zadnji put izmijenjena Uredbom (EZ) br. 1036/1999 (SL L 127, 21.5.1999., str. 4.).

( 16 ) SL L 355, 5.12.1992., str. 1. Uredba kako je zadnji put izmijenjena Uredbom (EZ) br. 1036/1999. (SL L 127, 21.5.1999., str. 4.).

( 17 ) Uredba (EU) br. 1169/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2011. o informiranju potrošača o hrani, izmjeni uredbi (EZ) br. 1924/2006 i (EZ) br. 1925/2006 Europskog parlamenta i Vijeća te o stavljanju izvan snage Direktive Komisije 87/250/EEZ, Direktive Vijeća 90/496/EEZ, Direktive Komisije 1999/10/EZ, Direktive 2000/13/EZ Europskog parlamenta i Vijeća, direktiva Komisije 2002/67/EZ i 2008/5/EZ i Uredbe Komisije (EZ) br. 608/2004 (SL L 304, 22.11.2011., str. 18.).

( 18 ) Uredba (EZ) br. 178/2002 Europskog parlamenta i Vijeća od 28. siječnja 2002. o utvrđivanju općih načela i uvjeta zakona o hrani, osnivanju Europske agencije za sigurnost hrane te utvrđivanju postupaka u područjima sigurnosti hrane (SL L 31, 1.2.2002., str. 1.).

( 19 ) Uredba (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. veljače 2011. o utvrđivanju pravila i općih načela u vezi s mehanizmima nadzora država članica nad izvršavanjem provedbenih ovlasti Komisije (SL L 55, 28.2.2011., str. 13.).


		No	page	date
M1	UREDBA VIJEĆA (EZ) br. 1791/2006 od 20. studenoga 2006.	L 363	1	20.12.2006
M2	UREDBA VIJEĆA (EU) br. 517/2013 od 13. svibnja 2013.	L 158	1	10.6.2013
►M3	UREDBA (EU) br. 653/2014 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA od 15. svibnja 2014.	L 189	33	27.6.2014