2000L0060 — HR — 20.11.2014 — 007.002

▼B

DIREKTIVA 2000/60/EZ EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

od 23. listopada 2000.

o uspostavi okvira za djelovanje Zajednice u području vodne politike

Članak l.

Svrha

Svrha je ove Direktive uspostava okvira za zaštitu kopnenih površinskih voda, prijelaznih voda, obalnih voda i podzemnih voda koji:

Članak 2.

Definicije

Za potrebe ove Direktive primjenjuju se sljedeće definicije:

Članak 3.

Koordiniranje administrativnih ustroja u vodnim područjima

1.  Države članice određuju pojedinačne riječne slivove na svom državnom području i, za potrebe ove Direktive, grupiraju ih u pojedinačna vodna područja. Mali riječni slivovi mogu se kombinirati s većim riječnim slivovima ili povezati sa susjednim malim slivovima i tako formirati vodna područja, gdje je to primjereno. Tamo gdje podzemne vode ne slijede u potpunosti određeni sliv, priključuje ih se najbližem ili najprimjerenijem vodnom području. Obalne vode bit određuju se i priključuje ih se najbližem ili najprimjerenijem vodnom području.

2.  Države članice osiguravaju odgovarajući administrativni ustroj, uključujući i imenovanje odgovarajućeg nadležnog tijela, za primjenu pravila iz ove Direktive u svakom vodnom području na svojem državnom području.

3.  Države članice vode brigu o tome da se sliv, koji pokriva državno područje više od jedne države članice, priključi međunarodnom vodnom području. Na zahtjev zainteresiranih država članica, Komisija poduzima mjere radi olakšanja priključivanja sliva takvom međunarodnom vodnom području.

Svaka država članica osigurava odgovarajući administrativni ustroj, uključujući i imenovanje odgovarajućeg nadležnog tijela, za primjenu pravila iz ove Direktive na dijelu međunarodnog vodnog područja koji se nalazi na njezinom državnom području.

4.  Države članice osiguravaju koordinaciju zahtjeva ove Direktive za postizanjem okolišnih ciljeva utvrđenih u članku 4., a naročito programa mjera, na cijelom vodnom području. U međunarodnim vodnim područjima dotične države članice zajednički osiguravaju koordinaciju, a za tu svrhu mogu koristiti postojeće strukture koje proizlaze iz međunarodnih ugovora. Na zahtjev uključenih zemalja članica Komisija poduzima akciju za lakše uspostavljanje programa mjera.

5.  Tamo gdje se neki riječni sliv proteže izvan područja Zajednice, dotična država ili države članice nastoje uspostaviti odgovarajuću koordinaciju s relevantnim državama nečlanicama, u svrhu postizanja ciljeva ove Direktive na cijelom vodnom području. Države članice osiguravaju provedbu pravila iz ove Direktive na svojem državnom području.

6.  Države članice mogu odrediti postojeće nacionalno ili međunarodno tijelo kao nadležno tijelo za potrebe ove Direktive.

7.  Države članice imenuju nadležno tijelo najkasnije do datuma navedenog u članku 24.

8.  Države članice dostavljaju Komisiji popis svojih nadležnih tijela i nadležnih tijela svih međunarodnih subjekata u kojima sudjeluju, najkasnije 6 mjeseci od datuma navedenog u članku 24. Za svako nadležno tijelo treba dati informacije određene u Prilogu I.

9.  Države članice dužne su obavijestiti Komisiju o svim promjenama informacija sadržanim u točki 8. u roku od 3 mjeseca otkako je promjena nastupila.

Članak 4.

Okolišni ciljevi

l.  Provodeći programe mjera utvrđene planovima upravljanja riječnim slivovima:

▼M6

Za Mayotte kao najudaljeniju regiju u smislu članka 349. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (dalje u tekstu „Mayotte”), rok iz točke (a) podtočke ii., točke (a) podtočke iii., točke (b) podtočke ii. i točke (c) jest 22. prosinca 2021.

▼B

2.  Kada se na određeno vodno tijelo odnosi više od jednog cilja, navedenog u stavku l., primjenjuje se onaj stroži.

3.  Države članice mogu neko tijelo površinske vode proglasiti umjetnim ili znatno promijenjenim u sljedećim slučajevima:

4.   ►M6  Rokovi utvrđeni na temelju stavka l. mogu se produžiti radi postupnog postizanja ciljeva za vodna tijela, pod uvjetom da se ne događa daljnje pogoršanje stanja dotičnog vodnog tijela, kada su zadovoljeni sljedeći uvjeti: ◄

5.  Države članice mogu se usmjeriti na postizanje manje strogih okolišnih ciljeva od onih koji se zahtijevaju stavkom l. za određena vodna tijela koja izložena posljedicama ljudske aktivnosti, kako je određeno u skladu s člankom 5. stavkom 1., ili je njihovo prirodno stanje takvo da bi postizanje tih ciljeva bilo neprovedivo ili nerazmjerno skupo, i ako su zadovoljeni svi sljedeći uvjeti:

6.  Privremeno pogoršanje stanja voda ne smatra se kršenjem zahtjeva ove Direktive ako je rezultat okolnosti nastalih iz prirodnih uzroka ili zbog više sile, koje su iznimne i koje se nije moglo razumno predvidjeti, naročito velikih poplava ili dugotrajnih suša, ili posljedica okolnosti izazvanih nezgodama koje se nisu razumno mogle predvidjeti, kada su ispunjeni sljedeći uvjeti:

7.  Države članice ne krše ovu Direktivu u slučaju:

ako su zadovoljeni svi sljedeći uvjeti:

8.  Prilikom primjene stavaka 3., 4., 5., 6. i 7., država članica mora osigurati da tom primjenom trajno ne isključi ili dovede u pitanje postizanje ciljeva ove Direktive na drugim vodnim tijelima u istom vodnom području, te da primjena bude konzistentna s provedbom ostalim zakonodavstvom Zajednice koje se tiče okoliša.

9.  Treba poduzeti korake kako bi se osiguralo da primjena novih odredaba, uključujući i primjenu stavaka 3., 4., 5., 6. i 7., jamči barem istu razinu zaštite kao i postojeće zakonodavstvo Zajednice.

Članak 5.

Značajke vodnog područja, pregled utjecaja ljudske aktivnosti na okoliš i ekonomska analiza korištenja vode

l.  Svaka država članica osigurava da se za svako vodno područje ili za dio međunarodnog vodnog područja na njezinom državnom području izvede:

u skladu s tehničkim specifikacijama navedenima u Prilogu II. i III. te da bude dovršena najkasnije četiri godine od dana stupanja na snagu ove Direktive.

2.  Analize i pregledi iz stavka l. preispitat će se i, ako je potrebno, nadopuniti najkasnije 13 godina od dana stupanja na snagu ove Direktive, a nakon toga svakih 6 godina.

Članak 6.

Registar zaštićenih područja

1.  Države članice dužne su osiguravati uspostavu jednog ili više registara svih područja koja se nalaze unutar svakog vodnog područja za koje je određeno da zahtijevaju posebnu zaštitu u okviru određenog zakonodavstva Zajednice, za zaštitu njihovih površinskih i podzemnih voda ili za zaštitu staništa i vrsta izravno ovisnih o vodi. One osiguravaju da se ti registri uspostave najkasnije 4 godine od dana stupanja na snagu ove Direktive.

2.  Registar ili registri sadrže sva vodna tijela određena u članku 7. stavku 1. i sva zaštićena područja obuhvaćena Prilogom IV.

3.  Za svako vodno područje, registar ili registri zaštićenih područja moraju se redovito preispitivati i ažurirati.

Članak 7.

Vode koje se koriste za zahvaćanje pitke vode

1.  Države članice utvrdit će u svakom vodnom području:

Države članice prate, u skladu s Prilogom V., ona vodna tijela koja sukladno Prilogu V., osiguravaju u prosjeku više od 100 m3 dnevno.

2.  Za svako vodno tijelo utvrđeno sukladno stavku l., osim postizanja ciljeva iz članka 4. u skladu sa zahtjevima ove Direktive, za površinska vodna tijela, uključujući standarde kvalitete uspostavljene na razini Zajednice sukladno članku 16., države članice dužne su osigurati da voda dobivena nakon primjene režima pročišćavanja, i u sukladnosti sa zakonodavstvom Zajednice, zadovoljava zahtjeve Direktive 80/778/EEZ, kako je izmijenjena Direktivom 98/83/EZ.

3.  Države članice osiguravaju potrebnu zaštitu utvrđenim vodnim tijelima s ciljem izbjegavanja pogoršanja njihove kvalitete, kako bi se smanjila razina pročišćavanja potrebnog za dobivanje pitke vode. Za ta vodna tijela, države članice mogu odrediti zaštitne zone.

Članak 8.

Praćenje stanja površinskih voda, podzemnih voda i zaštićenih područja

1.  Države članice dužne su osigurati uspostavu će programâ praćenja stanja voda radi dobivanja jasnog i sveobuhvatnog pregleda stanja voda u svakom vodnom području:

2.  Ovi programi postat će operativni najkasnije šest godina od datuma stupanja na snagu ove Direktive, ako drugim propisima nije određeno drukčije. Praćenje stanja provodit će se u skladu zahtjevima iz Priloga V.

▼M2

3.  Utvrđuju se tehničke specifikacije i standardizirane metode za provođenje analiza i praćenja stanja voda. Spomenute mjere, namijenjene za izmjenu elemenata ove Direktive koji nisu ključni tako da se ona dopuni, usvajaju se u skladu s regulatornim postupkom s kontrolom iz članka 21. stavka 3.

▼B

Članak 9.

Povrat troškova za vodne usluge

1.  Države članice uzimaju u obzir načelo povrata troškova od vodnih usluga, uključujući i okolišne troškove i troškove resursâ, imajući u vidu ekonomsku analizu provedenu sukladno Prilogu III., i posebno u skladu s načelom da onečišćivač plaća.

Države su članice do 2010. godine dužne osigurati:

Države članice mogu pri tome voditi računa o socijalnim, okolišnim i gospodarskim učincima povrata, kao i zemljopisnim i klimatskim uvjetima u dotičnoj regiji ili regijama.

2.  Države članice u planu upravljanja riječnim slivom izvješćuju o planiranim koracima za provedbu stavka l. koji će doprinijeti ostvarenju ciljeva ove Direktive, kao i o sudjelovanju raznih korisnika vode u povratu troškova vodnih usluga.

3.  Ništa što je sadržano u ovom članku ne sprečava financiranje određenih preventivnih ili korektivnih mjera radi postizanja ciljeva ove Direktive.

4.  Države članice ne čine povredu ove Direktive ako odluče, u skladu s ustaljenom praksom, da ne primjenjuju odredbe stavka l. druge rečenice i za tu svrhu odgovarajuće odredbe stavka 2., za neku djelatnost korištenja vode, u mjeri u kojoj se time ne dovode u pitanje svrha i postizanje ciljeva ove Direktive. Države članice dužne su navesti razloge neprimjenjivanja stavka l., druge rečenice, u planovima upravljanja riječnim slivovima.

Članak 10.

Kombinirani pristup za točkaste i raspršene izvore

1.  Države članice dužne su osigurati da sva ispuštanja iz stavka 2. u površinske vode budu pod kontrolom sukladno kombiniranom pristupu utvrđenom u ovom članku.

2.  Države članice dužne su osigurati uspostavljanje i/ili provedbu:

navedenu u:

najkasnije 12 godina od dana stupanja na snagu ove Direktive, osim ako je u dotičnom zakonodavstvu navedeno drukčije.

3.  Ako ciljevi ili standardi kvalitete, uspostavljeni bilo sukladno ovoj Direktivi, Direktivama iz Priloga IX. ili ostalim propisima Zajednice, zahtijevaju strože uvjete od onih koji proizlaze iz primjene stavka 2., sukladno tome treba određuju se strože kontrole ispuštanja.

Članak 11.

Program mjera

1.  Svaka država članica dužna je osigurati uspostavu programa mjera za svako vodno područje ili za dio međunarodnog vodnog područja na svojem državnom području, vodeći računa o rezultatima analiza iz članka 5., radi postizanja ciljeva iz članka 4. Ti programi mjera mogu upućivati na mjere koje proizlaze iz propisa donesenih na nacionalnoj razini i pokrivaju cijelo državno područje države članice. Ako je to primjereno, država članica može usvojiti mjere primjenjive na sva vodna područja i/ili dijelove međunarodnih vodnih područja na njezinom državnom području.

2.  Svaki program mjera sadržavat će „osnovne”mjere navedene u stavku 3. i, prema potrebi, „dopunske” mjere.

3.  „Osnovne” mjere su minimalni zahtjevi kojima treba udovoljiti i koje se sastoje od:

4.  „Dopunske” mjere su mjere koje su osmišljene i koje se provode kao dodatak osnovnim mjerama, radi postizanja ciljeva postavljenih sukladno članku 4. Dio B Priloga VI. sadrži popis takvih mjera koji ih ne iscrpljuje.

Države članice mogu također usvojiti daljnje dopunske mjere radi dodatne zaštite ili poboljšanja voda obuhvaćenih ovom Direktivom, uključujući provedbu relevantnih međunarodnih sporazuma iz članka l.

5.  Ako podaci o praćenju stanja ili drugi podaci upućuju na to da je postizanje ciljeva iz članka 4. za neko vodno tijelo malo vjerojatno, država članica osigurava:

Ako su ti razlozi rezultat okolnosti nastalih iz prirodnih uzroka ili zbog više sile, koje su iznimne i koje se nije moglo razumno predvidjeti, naročito velikih poplava ili dugotrajnih suša, država članica može odrediti da dodatne mjere nisu izvedive, podložno članku 4. stavku 6.

6.  Provodeći mjere na temelju stavka 3., države članice poduzimaju sve odgovarajuće korake da ne izazovu povećanje onečišćenja mora. Ne dovodeći u pitanje postojeće zakonodavstvo, primjena mjera poduzetih na temelju stavka 3. ne smije nipošto dovesti, izravno ili neizravno, do povećanja onečišćenja površinskih voda. Taj se zahtjev ne primjenjuje tamo gdje bi doveo do povećanog onečišćenja okoliša u cjelini.

7.  Programi mjera moraju se uspostaviti najkasnije devet godina od dana stupanja na snagu ove Direktive, a sve mjere moraju postati operativne najkasnije 12 godina od tog istog dana.

▼M6

Za Mayotte, rokovi iz prvog podstavka jesu 22. prosinca 2015. odnosno 22. prosinca 2018.

▼B

8.  Programe mjera treba preispitati i, ako je to potrebno, nadopuniti najkasnije 15 godina od dana stupanja na snagu ove Direktive, a nakon toga svakih šest godina. Sve nove ili revidirane mjere iz nadopunjenog programa moraju postati operativne u roku od tri godine od njihovog uspostavljanja.

▼M6

Za Mayotte, rok iz prvog podstavka jest 22. prosinca 2021.

▼B

Članak 12.

Pitanja koja se ne mogu rješavati na razini države članice

1.  Kada država članica utvrdi problem koji utječe na njezino upravljanje vodama, a koji ne može sama riješili, može o tome izvijestili Komisiju i bilo koju drugu zainteresiranu državu članicu, a također može dati i preporuke za rješavanje.

2.  Komisija mora odgovoriti na svako izvješće ili preporuku dobivenu od država članica u roku od šest mjeseci.

Članak 13.

Planovi upravljanja riječnim slivovima

1.  Države članice osiguravaju da se za svako vodno područje na njihovom državnom području izradi plan upravljanja riječnim slivom.

2.  Ako se radi o međunarodnom vodnom području koje se cijelo nalazi unutar Zajednice, države članice koordiniraju svoje aktivnosti s ciljem izrade jedinstvenog plana upravljanja međunarodnim slivom. Ako se takav plan za upravljanje riječnim slivom ne napravi, države članice izrađuju svoje planove koji pokrivaju dijelove međunarodnog vodnog područja na njihovom državnom području, kako bi se ostvarili ciljevi ove Direktive.

3.  Ako se međunarodno vodno područje proteže izvan granica Zajednice, države članice nastoje izraditi jedinstveni plan upravljanja, a ako to nije moguće, plan mora barem pokrivati dio međunarodnog vodnog područja koji se nalazi na državnom području dotične države članice.

4.  Plan upravljanja riječnim slivom mora sadržavali podatke detaljno navedene u Prilogu VII.

5.  Planovi upravljanja riječnim slivom mogu biti dopunjeni izradom detaljnijih programa i planova za pojedine podslivove, sektore, probleme i tipove voda, radi rješavanja posebnih aspekata vodnog upravljanja. Provedba ovih mjera ne oslobađa države članice ni od koje od njihovih obveza koje proizlaze iz ostatka ove Direktive.

6.  Planovi upravljanja riječnim slivovima moraju se objaviti najkasnije devet godina od dana stupanja na snagu ove Direktive.

▼M6

Za Mayotte, rok iz prvog podstavka jest 22. prosinca 2015.

▼B

7.  Planovi upravljanja riječnim slivovima moraju se preispitati i nadopuniti najkasnije 15 godina od dana stupanja na snagu ove Direktive, a nakon toga svakih šest godina.

▼M6

Za Mayotte, rok iz prvog podstavka jest 22. prosinca 2021.

▼B

Članak 14.

Informiranje i konzultiranje javnosti

l.  Države članice potiču aktivno uključivanje svih zainteresiranih strana u provedbu ove Direktive, a naročito u izradu, preispitivanje i nadopunjavanje planova upravljanja riječnim slivovima. Države članice moraju osigurati se za svako vodno područje objave i učine dostupnima komentarima javnosti, uključujući i korisnike:

Na zahtjev, odobrava se pristup popratnoj dokumentaciji i podacima korištenima u izradi nacrta plana upravljanja riječnim slivom.

2.  Države članice moraju predvidjeti najmanje šest mjeseci za pismene primjedbe na navedene dokumente, radi omogućavanja aktivnog sudjelovanja i konzultacija.

3.  Stavci l. i 2. primjenjuju se jednako i na dopunjene planove upravljanja riječnim slivovima.

Članak 15.

Izvješćivanje

1.  Države članice šalju kopije svojih planova upravljanja riječnim slivovima i svih naknadnih dopuna Komisiji i svim drugim zainteresiranim državama članicama u roku od 3 mjeseca od njihovog objavljivanja:

2.  Države članice podnosit će zbirna izvješća o:

poduzetima za potrebe prvog plana upravljanja riječnim slivom, u roku od 3 mjeseca od njihova dovršenja.

3.  Države članice će u roku od tri godine od objavljivanja svakog plana upravljanja riječnim slivom ili ažuriranja sukladno članku 13. podnijeti privremeno izvješće o postignutom napretku u provedbi planiranog programa mjera.

Članak 16.

Strategija protiv zagađivanja voda

1.  Europski parlament i Vijeće donose posebne mjere protiv onečišćenja voda određenim onečišćujućim tvarima ili grupama onečišćujućih tvari koje predstavljaju značajnu opasnost za vodni okoliš, uključujući i opasnost za vode koje se koriste za zahvaćanje vode za piće. Kod takvih onečišćujućih tvari, mjere su usmjerene na postupno smanjivanje i, za prioritetne opasne tvari, određene člankom 2., stavkom 30., na prestanak ili postupno isključivanje ispuštanja, emisija i gubitaka. Takve mjere donose se na temelju prijedloga koje daje Komisija u skladu s postupkom određenim u Sporazumu.

2.  Komisija podnosi prijedlog u kojem se određuje popis prioritetnih tvari odabranih među onima koje predstavljaju značajnu opasnost za vodni okoliš ili opasnost koja se putem njega prenosi. Prioriteti u pogledu mjera koje treba poduzeti na temelju opasnosti za vodni okoliš ili opasnost koja se putem njega prenosi, određuju se pomoću:

Ako je tako potrebno za pridržavanje vremenskog rasporeda iz stavka 4., prioritet se određuju na temelju opasnosti za vodni okoliš ili opasnosti koja se putem njega prenosi, utvrđene pojednostavljenim postupkom procjene na temelju rizika, zasnovanom na znanstvenim načelima, vodeći posebno računa o:

3.  U prijedlogu Komisije, također se određuje prioritetno opasne tvari. Komisija pri tome uzima u obzir izbor tvari izvršen u relevantnom zakonodavstvu Zajednice koje se odnosi na opasne tvari ili u međunarodnim ugovorima.

▼M5

4.  Komisija preispituje usvojeni popis prioritetnih tvari najkasnije četiri godine od datuma stupanja na snagu ove Direktive, a nakon toga najmanje svakih šest godina te prema potrebi sastavlja nove prijedloge.

▼B

5.  Pripremajući svoj prijedlog, Komisija uzima u obzir preporuke Znanstvenog odbora za toksikologiju, ekotoksikologiju i okoliš, država članica, Europskog parlamenta, Europske agencije za okoliš, istraživačkih programa Zajednice, međunarodnih organizacija u kojima sudjeluje Zajednica, europskih poslovnih organizacija, uključujući i one koje predstavljaju mala i srednja poduzeća, europskih organizacija za okoliš, kao i sve ostale relevantne podatke do kojih dođe.

6.  Za prioritetne tvari, Komisija podnosi prijedloge za kontrole u pogledu:

Komisija pritom utvrđuje odgovarajuću ekonomičnu i razmjernu razinu i kombinaciju kontrole proizvoda i procesa za točkaste i difuzne izvore te uzima u obzir granične vrijednosti emisija za kontrolu procesa, ujednačene u cijeloj Zajednici. Ako je to primjereno, djelovanje u pogledu kontrole procesa na razini Zajednice može se provesti po sektorima. Ako kontrole proizvoda uključuju i preispitivanje odgovarajućih suglasnosti izdanih na temelju Direktive 91/414/EEZ i Direktive 98/8/EZ, to se preispitivanje mora provesti u skladu s odredbama tih Direktiva. Svaki prijedlog za kontrolu mora odrediti i načine njihova preispitivanja, nadopune kao i način ocjene njihove učinkovitosti.

7.  Komisija podnosi prijedloge standardâ kvalitete primjenjivih na koncentracije prioritetnih tvari u površinskim vodama, sedimentima i bioti.

8.  Komisija će podnijeti prijedloge, u skladu sa stavcima 6. i 7. i barem za kontrole emisija za točkaste izvore i standarde kvalitete okoliša, u roku od dvije godine od uvrštenja dotične tvari u popis prioritetnih tvari. Glede tvari uključenih u prvi popis prioritetnih tvari, u nedostatku sporazuma na razini Zajednice šest godina nakon stupanja na snagu ove Direktive, države članice uspostavit će standarde kvalitete okoliša za te tvari, za sve površinske vode izložene ispuštanju tih tvari i kontrolu glavnih izvora takvih ispuštanja, utemeljenu, među ostalim, i na razmatranju svih tehničkih opcija smanjenja. Za tvari naknadno uključene u popis prioritetnih tvari, u nedostatku sporazuma na razini Zajednice, države članice poduzet će takvo djelovanje pet godina nakon uključivanja u popis.

9.  Komisija može pripremati strategije protiv onečišćenja vode bilo kojim drugim onečišćujućim tvarima ili grupama onečišćujućih tvari, uključujući i sva onečišćenja koja nastaju kao posljedica nezgoda.

10.  Pripremajući prijedloge iz stavaka 6. i 7. Komisija također preispituje sve Direktive navedene u Prilogu IX. Komisija, do roka iz stavka 8., predlaže reviziju kontrola u Prilogu IX. za sve tvari uključene u popis prioritetnih tvari, te predlaže odgovarajuće mjere uključujući i mogući opoziv kontrola iz Priloga IX. za sve ostale tvari.

Sve kontrole iz Priloga IX. za koje se predlaže revizija bit će opozvane danom stupanja na snagu tih revizija.

11.  Popis prioritetnih tvari spomenut u stavcima 2. i 3., predložen od strane Komisije, nakon prihvaćanja od strane Europskog parlamenta i Vijeća postaje Prilog X. ovoj Direktivi. Preispitivanje popisa, spomenuto u stavku 4., podliježe istom postupku.

Članak 17.

Strategija sprečavanja i kontrole onečišćenja podzemnih voda

1.  Europski parlament i Vijeće donose posebne mjere za sprečavanje i kontrolu onečišćenja podzemnih voda. Te su mjere usmjerene na postizanje cilja dobrog kemijskog stanja podzemnih voda u skladu s člankom 4. stavkom 1. točkom (b), i donose se, na temelju prijedloga podnesenog u roku od dvije godine nakon stupanja na snagu ove Direktive, od strane Komisije, sukladno postupku navedenom u Ugovoru.

2.  Predlažući mjere, Komisija uzima u obzir analize provedene u skladu s člankom 5. i Prilogom II. Takve mjere predlažu se ranije, ako postoje raspoloživi podaci, i uključuju:

3.  Mjere koje proizlaze iz primjene stavka l. uključene su u program mjera iz članka 11.

4.  U nedostatku kriterija prihvaćenih na temelju stavka 2. na razini Zajednice, države članice uspostavljaju odgovarajuće kriterije najkasnije pet godina od dana stupanja na snagu ove Direktive.

5.  U nedostatku kriterija donesenih prema stavku 4. na nacionalnoj razini, za polaznu točku promjene trenda uzet će se maksimalno 75 % razine standarda kvalitete postavljenih u postojećem zakonodavstvu Zajednice primjenjivom na podzemne vode.

Članak 18.

Izvješće Komisije

l.  Komisija objavljuje izvješće o provedbi ove Direktive najkasnije 12 godina od dana njezina stupanja na snagu, a nakon toga svakih šest godina, i podnosi ga Europskom parlamentu i Vijeću.

2.  Izvješće sadrži sljedeće:

3.  Komisija također objavljuje i izvješće o napretku provedbe temeljeno na zbirnim izvješćima koja države članice podnose na temelju članka 15. stavku 2. i podnosi ga Europskom parlamentu i državama članicama, najkasnije dvije godine nakon dana navedenih u člancima 5. i 8.

4.  Komisija, u roku od tri godine od objavljivanja izvješća iz stavka l., objavljuje privremeno izvješće s opisom napretka provedbe na temelju privremenih izvješća država članica spomenutih u članku 15. stavku 3. To izvješće podnosi se Europskom parlamentu i Vijeću.

5.  Komisija će, u skladu s ciklusom izvješćivanja, sazvati konferenciju stranaka zainteresiranih za vodnu politiku Zajednice iz svake države članice, radi rasprave o Komisijinim izvješćima o provedbi i radi razmjene iskustava.

Među sudionicima trebali bi biti zastupljeni predstavnici nadležnih tijela, Europskog parlamenta, nevladinih organizacija, socijalnih i ekonomskih partnera, potrošačkih udruga, akademici i drugi stručnjaci.

Članak 19.

Planovi budućih mjera Zajednice

1.  Jednom godišnje Komisija u informativne svrhe prezentira Odboru spomenutom u članku 21. indikativni plan mjera koje utječu na vodno zakonodavstvo, a koje namjerava predložiti u bliskoj budućnosti, uključujući sve one koje proizlaze iz prijedloga, kontrolne mjere i strategije izrađene prema članku 16. Prvu takvu prezentaciju Komisija će organizirati najkasnije dvije godine od dana stupanja na snagu ove Direktive.

2.  Komisija će preispitati ovu Direktivu najkasnije 19 godina od njezina stupanja na snagu i predložiti potrebne izmjene.

▼M2

Članak 20.

Tehničke prilagodbe Direktive

1.  Prilozi I., III. i odjeljak 1.3.6. Priloga V. mogu se prilagoditi znanstvenom i tehničkom napretku uzimajući u obzir razdoblja za pregled i ažuriranje planova upravljanja vodnim područjima iz članka 13. Spomenute mjere, namijenjene za izmjenu elemenata ove Direktive koji nisu ključni, usvajaju se u skladu s regulatornim postupkom s kontrolom iz članka 21. stavka 3.

Prema potrebi, Komisija može donijeti smjernice za provedbu Priloga II. i V. u skladu s regulatornim postupkom iz članka 21. stavka 2.

2.  U svrhu prijenosa i obrade podataka, uključujući statističke i kartografske podatke, tehnički obrasci za potrebe stavka 1. mogu se usvojiti u skladu s regulatornim postupkom iz članka 21. stavka 2.

Članak 21.

Postupak Odbora

1.  Komisiji pomaže odbor.

2.  Prilikom upućivanja na ovaj stavak primjenjuju se članci 5. i 7. Direktive 1999/468/EZ uzimajući u obzir odredbe njezina članka 8.

Razdoblje iz članka 5. stavka 6. Odluke 1999/468/EZ određuje se u trajanju od tri mjeseca.

3.  Prilikom upućivanja na ovaj stavak primjenjuje se članak 5.a stavci od 1. do 4. i članak 7. Odluke 1999/468/EZ uzimajući u obzir odredbe njezinog članka 8.

▼B

Članak 22.

Stavljanja izvan snage i prijelazne odredbe

l.  Sljedeći dokumenti stavljaju se izvan snage sedam godina nakon dana stupanja na snagu ove Direktive:

2.  Sljedeći dokumenti stavljaju se izvan snage 13 godina nakon dana stupanja na snagu ove Direktive:

3.  Za Direktivu 76/464/EEZ vrijedi sljedeća prijelazna odredba:

4.  Okolišni ciljevi iz članka 4. i standardi kvalitete okoliša ustanovljeni u Prilogu IX. na temelju članka 16. stavka 7., kao i oni koje uspostave države članice na temelju Priloga V., za tvari koje nisu na popisu prioritetnih tvari te na temelju članka 16. stavka 8. za prioritetne tvari za koje nisu postavljeni standardi Zajednice, smatrat će se standardima kvalitete okoliša za potrebe članka 2. točke 7. i članka 10. Direktive 96/61/EZ.

5.  Ako neka tvar s popisa prioritetnih tvari prihvaćenog na temelju članka 16. nije uključena u Prilog VIII. ovoj Direktivi ili u Prilog III. Direktivi 96/61/EZ, tamo se uvrštava uvrstiti.

6.  Za tijela površinske vode, okolišni ciljevi uspostavljeni u prvom planu upravljanja riječnim slivom, traženom u ovoj Direktivi, moraju kao minimum dovesti do standarda kvalitete koji su barem jednako strogi kao oni potrebni za provedbu Direktive 76/464/EEZ.

Članak 23.

Sankcije

Države članice određuju sankcije koje se primjenjuju za kršenje nacionalnih odredbi donesenih na temelju ove Direktive. Te sankcije moraju biti učinkovite, razmjerne i moraju odvraćati od kršenja odredbi.

Članak 24.

Provedba

1.  Države članice donose zakone i druge propise potrebne za usklađivanje s ovom Direktivom najkasnije do 22. prosinca 2003. One o tome odmah obavještavaju Komisiju.

Kada države članice donose ove mjere, te mjere prilikom njihove službene objave sadržavaju uputu na ovu Direktivu ili se uz njih navodi takva uputa. Načine tog upućivanja određuju države članice.

2.  Države članice Komisiji dostavljaju tekst glavnih odredaba nacionalnog prava koje donesu u području na koje se odnosi ova Direktiva. Komisija o tome obavješćuje druge države članice.

Članak 25.

Stupanje na snagu

Ova Direktiva stupa na snagu na dan objave u Službenom listu Europskih zajednica.

Članak 26.

Adresati

Ova je Direktiva upućena državama članicama.

PRILOG I.

INFORMACIJE POTREBNE ZA POPIS NADLEŽNIH TIJELA

Kao što je navedeno u članku 3. stavku 8., države članice trebaju dostaviti sljedeće informacije o svim nadležnim tijelima u svakom vodnom području, kao i u dijelovima međunarodnog vodnog područja koji se nalaze na njihovom državnom području.

PRILOG II.

1.   POVRŠINSKE VODE

1.1.    Određivanje značajki tipova površinskih voda

Države članice utvrđuju položaj i granice tijelâ površinskih voda i provode početno određivanje značajki tipova svih takvih tijela prema sljedećoj metodologiji. Države članice mogu zajedno grupirati vodna tijela za potrebe početnog određivanja značajki tipova.

1.2.    Ekoregije i tipovi površinskih voda

1.2.1.    Rijeke

1.2.2.    Jezera

1.2.3.    Prijelazne vode

1.2.4.    Obalne vode

1.3.    Određivanje tipičnih referentnih uvjeta za tipove površinskih voda

1.4.    Određivanje pritisaka

Države članice prikupljaju i zadržavaju informacije o vrstama i veličini znatnih antropogenih pritisaka kojima su izložene površinske vode u svakom vodnom području, a posebno:

procjene i određivanje značajnih točkastih izvora zagađenja, posebno tvarima navedenima u Prilogu VIII., iz urbanih, industrijskih i poljoprivrednih objekata i djelatnosti, utemeljene, među ostalim, i na informacijama prikupljenim u skladu s:

a za potrebe prvog plana upravljanja riječnim slivom:

Procjena i određivanje značajnih difuznih izvora zagađivanja, posebno tvarima navedenima u Prilogu VIII., iz urbanih, industrijskih i poljoprivrednih objekata i aktivnosti, utemeljenih među ostalim na informacijama prikupljenima u skladu s:

a za potrebe prvog plana upravljanja riječnim slivom

Ocjenu i određivanje značajnog zahvaćanja vode za urbane, industrijske, poljoprivredne i ostale svrhe, uključujući i sezonske varijacije i ukupnu godišnju potražnju, kao i gubitke u distribucijskom sustavu.

Ocjenu i određivanje utjecaja značajnijih regulacija vodotoka, uključujući transfer i skretanje vode, na opće karakteristike toka i vodnu bilancu.

Određivanje značajnijih morfoloških promjena vodnih tijela.

Ocjenu i određivanje drugih značajnih antropogenih utjecaja na stanje površinskih voda.

Ocjenu načina korištenja zemljišta, uključujući određivanje glavnih urbanih, industrijskih i poljoprivrednih područja i, eventualno, ribogojilišta i šuma.

1.5.    Ocjena utjecaja

Države članice poduzimaju ocjenjivanje podložnosti stanja površinskih voda gore navedenim pritiscima.

Države članice koriste gore navedene informacije i sve ostale relevantne informacije, uključujući i postojeće podatke o praćenju stanja u okolišu, u donošenju ocjene o tome u kolikoj mjeri površinske vode u vodnom području neće uspjeti zadovoljiti ciljeve kvalitete okoliša određene u članku 4. Pri tom ocjenjivanju države članice mogu se poslužiti tehnikom modeliranja.

Za vode za koje je utvrđen rizik da neće uspjeti postići ciljeve kvalitete okoliša po potrebi će se provesti daljnje određivanje značajki tipova radi optimalizacije programa praćenja stanja iz članka 8. i programa mjera iz članka 11.

2.   PODZEMNE VODE

2.1.    Početno određivanje značajki tipova

Države članice provest će početno određivanje značajki tipova svih podzemnih voda radi ocjene njihova korištenja i rizika da ne uspiju postići ciljeve iz članka 4. Za potrebe početnog određivanja značajki tipova, države članice mogu izvršiti grupiranje podzemnih voda. U ovoj analizi mogu se koristiti postojeći hidrološki, geološki i pedološki podaci, podaci o korištenju zemljišta, zahvaćanju voda i drugi, a analiza mora odrediti:

2.2.    Daljnje određivanje značajki tipova

Nakon ovog početnog određivanja značajki tipova, države članice provode daljnje određivanje značajki tipova onih tijela podzemnih voda ili grupa tijela podzemnih voda, za koje je utvrđeno da su izložene riziku, radi preciznije ocjene tog rizika i određivanja mjera na temelju članka 11. Sukladno tome, ta će određivanje značajki tipova uključivati relevantne informacije o utjecaju ljudske aktivnosti, te informacije o:

2.3.    Pregled utjecaja ljudskih aktivnosti na podzemne vode

Za ona tijela podzemnih voda koje prelaze granicu između dvije ili više država članica ili koje su nakon početnog određivanja značajki tipova provedenog sukladno stavku 2.1. označene kao izložene riziku nepostizanja ciljeva postavljenih na temelju članka 4., treba prikupiti sljedeće informacije:

2.4.    Pregled utjecaja promjena razine podzemnih voda

Države članice također određuju ona tijela podzemnih voda za koja treba postaviti niže ciljeve na temelju članka 4., uključujući i kao rezultat razmatranja utjecaja stanja tijela na:

2.5.    Pregled utjecaja onečišćenja na kvalitetu podzemnih voda

Države članice određuju podzemne vode za koje treba postaviti niže ciljeve na temelju članka 4. stavka 5. ako je, uslijed utjecaja ljudske aktivnosti, sukladno članku 5. stavku 1., tijelo podzemne vode toliko onečišćeno da je postizanje dobrog kemijskog stanja podzemnih voda neostvarivo ili nerazmjerno skupo.

PRILOG III.

GOSPODARSKA ANALIZA

Gospodarska analiza mora sadržavati dovoljno informacija, i dovoljno detaljnih, (vodeći računa o troškovima prikupljanja podataka) za:

PRILOG IV.

ZAŠTIĆENA PODRUČJA

PRILOG V.

1.   STANJE POVRŠINSKIH VODA

1.1.    Elementi kvalitete za klasifikaciju ekološkog stanja

1.1.1.    Rijeke

Biološki elementi

Hidromorfološki elementi koji prate biološke elemente

Kemijski i fizičko-kemijski elementi koji prate biološke elemente

1.1.2.    Jezera

Biološki elementi

Hidromorfološki elementi koji prate biološke elemente

Kemijski i fizičko-kemijski elementi koji prate biološke elemente

1.1.3.    Prijelazne vode

Biološki elementi

Hidromorfološki elementi koji prate biološke elemente

Kemijski i fizičko-kemijski uvjeti koji prate biološke uvjete

1.1.4.    Obalne vode

Biološki elementi

Hidromorfološki elementi koji prate biološke elemente

Kemijski i fizičko-kemijski elementi koji prate biološke elemente

1.1.5.    Umjetna i znatno promijenjena vodna tijela

Na umjetna i znatno promijenjena vodna tijela primjenjivat će se elementi za određivanje stanja onih prirodnih vodnih tijela koja su im najsličnija.

1.2    Normativne definicije za klasifikaciju ekološkog stanja

Tablica 1.2    Opće definicije za rijeke, jezera, prijelazne i obalne vode

Vode čije je stanje ocijenjeno niže od umjereno dobrog, klasificiraju se kao siromašne ili loše.

Vode koje pokazuju znakove većih promjena vrijednosti bioloških elemenata za taj tip površinskih voda, i u kojima relevantne biološke zajednice znatno odstupaju od uobičajenih za taj tip voda u nenarušenom stanju, klasificiraju se kao siromašne.

Vode koje pokazuju znakove jakih promjena vrijednosti bioloških elemenata kvalitete za taj tip površinskih voda, i u kojima su veliki dijelovi relevantnih bioloških zajednica uobičajenih za taj tip voda odsutne, klasificiraju se kao slabe.

1.2.1.    Definicije vrlo dobrog, dobrog i umjereno dobrog ekološkog stanja rijeka

1.2.2.    Definicije vrlo dobrog, dobrog i umjereno dobrog stanja jezera

1.2.3.    Definicije vrlo dobrog, dobrog i umjereno dobrog ekološkog stanja prijelaznih voda

1.2.4.    Definicije vrlo dobrog, dobrog i umjereno dobrog stanja obalnih voda

1.2.5.    Definicije maksimalnog, dobrog i umjerenog ekološkog potencijala za znatno promijenjena ili umjetna vodna tijela

1.2.6.    Postupak određivanja kemijskih standarda kvalitete u državama članicama

Pri izvođenju standarda kvalitete okoliša za onečišćujuće tvari iz točaka 1. do 9. Priloga VIII. za zaštitu vodene biote, države članice postupat će sukladno sljedećim odredbama. Standardi se mogu određivati za vodu, sediment ili biotu.

Gdje je moguće, treba pribaviti i akutne i kronične podatke za niže navedene taksonomske elemente koji su relevantni za dotični tip voda, kao i za druge taksonomske elemente koji su dostupni. „Osnovni komplet” taksonomskih elemenata uključuje:

Određivanje standarda kvalitete okoliša

Za određivanje maksimalne prosječne godišnje koncentracije primjenjuje se sljedeći postupak:

1.3.    Praćenje ekološkog i kemijskog stanja površinskih voda

Treba uspostaviti mrežu za praćenje površinskih voda, sukladno zahtjevima iz članka 8. Mrežu treba planirati tako da osigurava cjelovit i sveobuhvatan pregled ekološkog i kemijskog stanja u svakom riječnom slivu, te da omogućuje klasifikaciju vodnih tijela u pet vrsta sukladnih normativnim definicijama iz odjeljka 1.2. Države članice osigurat će karte na kojima je prikazana mreža za praćenje površinskih voda u planu upravljanja riječnim slivom.

Na osnovu klasifikacije i ocjene utjecaja provedene sukladno članku 5. i Prilogu II., države članice uspostavljaju za svako razdoblje, na koje se odnosi plan upravljanja riječnim slivom, programe nadzornog i operativnog praćenja. U pojedinim slučajevima države članice će trebati uspostaviti i programe istraživačkog praćenja.

Države članice također će pratiti pokazatelje koji su indikativni za stanje svakog relevantnog elementa kvalitete. Pri izboru pokazatelja za biološke elemente kvalitete države članice utvrđuju odgovarajuću taksonomsku razinu potrebnu za postizanje odgovarajuće pouzdanosti i preciznosti u klasificiranju elemenata kvalitete. Procjene stupnja pouzdanosti i preciznosti rezultata koje daju programi praćenja navode se u planu.

1.3.1.   Plan nadzornog praćenja

Cilj

Države članice uspostavljaju programe nadzornog praćenja radi pribavljanja informacija za:

Rezultati takvog praćenja pregledavaju se i iskorištavaju, u kombinaciji s postupkom ocjene utjecaja opisanim u Prilogu II., pri određivanju zahtjeva za programe praćenja u sadašnjim i budućim planovima upravljanja riječnim slivom.

Izbor točaka za praćenje

Nadzorno praćenje vršit će se na dovoljnom broju površinskih voda da bi se omogućila ocjena sveukupnog stanja površinskih voda u svakom slivu ili podslivu vodnog područja. Pri izboru voda na kojima će se praćenje vršiti, države članice moraju osigurati da se odaberu točke gdje je:

na drugim mjestima gdje je potrebno procijeniti opterećenje onečišćenjem koje se prenosi preko granica države članice, i koje se unosi u morski okoliš.

Izbor elemenata kvalitete

Nadzorno praćenje provodit će se na svakom mjestu praćenja u razdoblju od godinu dana, za vrijeme trajanja razdoblja plana upravljanja, za:

osim ako je ranije provedeno nadzorno praćenje pokazalo da je dotično vodno tijelo postiglo dobro stanje i da prema pregledu utjecaja ljudskih aktivnosti iz Priloga II. nema znakova da se taj utjecaj promijenio. U takvim slučajevima nadzorno se praćenje provodi u tijeku svakog trećeg plana upravljanja riječnim slivom.

1.3.2.    Plan operativnog praćenja

Operativno praćenje provodi se radi

Program se može mijenjati tijekom razdoblja plana upravljanja u kontekstu informacija dobivenih kao rezultat zahtjeva iz Priloga II. ili ovog Priloga, a posebno radi smanjenja učestalosti tamo gdje se pokaže da utjecaj nije značajan, ili da je pritisak otklonjen.

Izbor mjesta praćenja

Operativno praćenje provodi se za sva ona vodna tijela za koja se pokaže, na temelju ocjene utjecaja provedene sukladno Prilogu II. ili na temelju nadzornog praćenja, da kod njih postoji rizik da neće zadovoljiti ekološke ciljeve iz članka 4., i na vodama u koje se ispuštaju tvari s prioritetne liste. Točke za praćenje za tvari s prioritetne liste odabiru se kako je određeno zakonodavstvom koje utvrđuje relevantni standard kvalitete okoliša. U svim ostalim slučajevima, uključujući i tvari s prioritetne liste za koje nisu dane posebne upute u zakonodavstvu, točke za praćenje biraju se kako slijedi:

Izbor elemenata kvalitete

Radi ocjenjivanja veličine pritisaka kojima su površinske vode izložene, države članice pratit će one elemente kvalitete koji upućuju na te pritiske. Radi ocjenjivanja utjecaja tih pritisaka, države članice prate kao relevantne:

1.3.3.    Plan istraživačkog praćenja

Cilj

Istraživačko praćenje provodi se:

i osigurava informacije za uspostavljanje programa mjera za postizanje ekoloških ciljeva i određivanje posebnih mjera za otklanjanje posljedica iznenadnog zagađenja.

1.3.4.    Učestalost praćenja

U razdoblju nadzornog praćenja primjenjuju se učestalosti za praćenje pokazatelja koji upućuju na fizičko-kemijske elemente kvalitete kako je navedeno dalje u tekstu, osim ako se na temelju tehničkog znanja i stručnog mišljenja ne mogu opravdati dulji intervali. Praćenje bioloških i hidromorfoloških elemenata treba provesti bar jedanput u tijeku razdoblja nadzornog praćenja.

Kod operativnog praćenja, učestalost potrebnu za svaki pokazatelj određuju države članice tako da dobiju dovoljno podataka za pouzdanu ocjenu relevantnog elementa kvalitete. Orijentacije redi, praćenje bi se trebalo vršiti u intervalima ne većim od navedenih na dolje navedenoj tablici, osim ako tehničko znanje i stručno mišljenje ne opravdavaju primjenu dužih intervala.

Učestalost praćenja treba odabrati tako da omogućuje prihvatljiv stupanj pouzdanosti i preciznosti. Procjenu pouzdanosti i preciznosti postignute sustavom praćenja treba navesti u planu upravljanja riječnim slivom.

Pri izboru učestalosti praćenja treba uzeti u obzir i promjenjivost pokazatelja uslijed prirodnih i antropogenih uvjeta. Vrijeme kada se provodi praćenje treba odabrati tako da se na minimum smanji utjecaj sezonskih varijacija na rezultat, i da se na taj način osigura da rezultati zaista odražavaju promjene u vodama kao rezultat promjena u antropogenom pritisku. Da bi se to postiglo, treba provesti dodatno praćenje u različitim godišnjim dobima u istoj godini, ako je nužno.

1.3.5.    Potrebe za dodatnim praćenjem za zaštićena područja

Gore opisani programi praćenja bit će nadopunjeni kako bi mogli ispuniti sljedeće zahtjeve:

Točke zahvata vode za piće

Površinske vode, navedene u članku 7. koje u prosjeku daju više od 100 m3 dnevno bit će određene kao mjesta za praćenje i podvrgnute dodatnom praćenju kako bi mogle udovoljiti zahtjevima iz toga članka. U takvim vodama vršit će se praćenje svih prioritetnih tvari i drugih tvari koje se ispuštaju u vode u znatnim količinama i koje bi mogle utjecati na stanje dotičnih voda kontroliranih po odredbama Direktive o vodi za piće. Praćenje će se provoditi učestalošću utvrđenom na sljedećoj tablici:

Područja zaštićenih staništa i vrsta

Vodna tijela koja čine ova područja bit će uključena u programe operativnog praćenja, gdje se na temelju ocjene utjecaja i nadzornog praćenja utvrdi rizik da se ne postignu ekološki ciljevi iz članka 4. Gdje je potrebno, provest će se praćenje radi ocjenjivanja veličine i utjecaja svih značajnih pritisaka kojima su te vode izložene, a također i radi ocjenjivanja promjene stanja kao rezultata programa mjera. Praćenje će se provoditi sve dok ta područja ne zadovolje uvjete iz vodopravne dozvole kojom su ustanovljeni ciljevi koje treba postići iz članka 4.

▼M7

1.3.6.    Standardi za praćenje elemenata kvalitete

Metode koje se koriste za praćenje tipskih parametara moraju biti u skladu s međunarodnim standardima koji su ovdje navedeni u mjeri u kojoj oni obuhvaćaju praćenje ili drugim nacionalnim ili međunarodnim standardima kojima će se osigurati dobivanje usporedivih podataka istovjetne znanstvene kvalitete.

Standardi za uzorkovanje bioloških elemenata kvalitete

Generičke metode za uporabu s posebnim metodama navedenima u standardima koji se odnose na sljedeće biološke elemente kvalitete:

Standardi za fitoplankton

Standardi za makrofite i fitobentos

Standardi za bentičke beskralježnjake

Standardi za ribe

Standardi za hidromorfološke pokazatelje

Standardi za fizičko-kemijske pokazatelje

Svi mjerodavni CEN/ISO standardi

▼B

1.4.    Klasifikacija i prezentiranje ekološkog stanja

1.4.1.    Usporedivost rezultata biološkog praćenja

▼M2

▼B

▼M2

▼B

1.4.2.    Prezentiranje rezultata praćenja i klasifikacija ekološkog stanja i ekološkog potencijala

1.4.3.    Prezentiranje rezultata praćenja i klasifikacije kemijskog stanja

Kada neko vodno tijelo postigne sve standarde kvalitete okoliša utvrđene u Prilogu IX., članku 16. i ostalom relevantnom zakonodavstvu Zajednice, registrira se da je postignuto dobro kemijsko stanje. U protivnom, registrira se da dotično vodno tijelo nije postiglo dobro kemijsko stanje.

2.   STANJE PODZEMNIH VODA

2.1.    Kvantitativno stanje podzemnih voda

2.1.1    Parametri za određivanje kvantitativnog stanja

Režim razine podzemnih voda

2.1.2.    Određivanje kvantitativnog stanja

2.2.    Praćenje kvantitativnog stanja podzemnih voda

2.2.1.    Mreža praćenja razine podzemnih voda

Uspostavlja se mreža za praćenje podzemnih voda u skladu sa zahtjevima iz članaka 7. i 8. Mrežu se postavlja tako da omogući pouzdanu ocjenu kvantitativnog stanja svih tijela ili grupa tijela podzemnih voda, uključujući i ocjenu raspoloživih resursa podzemnih voda. U planovima upravljanja riječnim slivovima države članice osiguravaju i karte mreže praćenja podzemnih voda.

2.2.2.    Gustoća mjernih mjesta

Mreža mora uključivati dovoljan broj reprezentativnih mjernih točaka za procjenu razine podzemnih voda u svakom vodnom tijelu ili grupi tijela, vodeći računa kratkoročne i dugoročne varijacije u prihranjivanju, a naročito:

2.2.3.    Učestalost praćenja

Učestalost promatranja mora biti dovoljna da omogućuje ocjenu kvantitativnog stanja svakog tijela ili grupe tijela podzemnih voda, uzimajući u obzir kratkoročne i dugoročne varijacije u prihranjivanju. Naročito:

2.2.4.    Tumačenje i prezentiranje kvantitativnog stanja podzemnih voda

Rezultati dobiveni mrežom praćenja podzemnih voda koriste se za ocjenjivanje kvantitativnog stanja tih voda. Prema točki 2.5. države članice pripremaju karte ocjene kvantitativnog stanja podzemnih voda, označene bojama kako slijedi:

Dobro : zelena

Loše : crvena

2.3.    Kemijsko stanje podzemnih voda

2.3.1.    Pokazatelji za određivanje kemijskog stanja podzemnih voda

Električna vodljivost

Koncentracija onečišćujućih tvari

2.3.2.    Definicija dobrog kemijskog stanja podzemnih voda

2.4.    Praćenje kemijskog stanja podzemnih voda

2.4.1.    Mreža praćenja podzemnih voda

Mreža za praćenje podzemnih voda uspostavlja se sukladno zahtjevima iz članka 7. i članka 8. Mrežu se postavlja tako da osigura cjelovit i sveobuhvatan pregled kemijskog stanja podzemnih voda u svakom riječnom slivu i omogući detektiranje prisutnosti dugoročnog antropogenog uzlaznog trenda onečišćujućih tvari uslijed ljudskih aktivnosti.

Na osnovu karakterizacije i ocjene utjecaja, provedene sukladno članku 5. i Prilogu II., države članice za svako razdoblje na koje se odnosi plan upravljanja riječnim slivom ustanovljuju program nadzornog praćenja. Rezultati tog programa koriste se za uspostavljanje programa operativnog praćenja koji se primjenjivati u preostalom dijelu planskog razdoblja.

U planu treba navesti stupanj pouzdanosti i preciznosti rezultata dobivenih praćenjem.

2.4.2.    Nadzorno praćenje

Cilj

Nadzorno praćenje provodi se radi:

Izbor mjesta praćenja

Treba izabrati dovoljno mjernih mjesta:

Izbor pokazatelja

Na svim izabranim podzemnim vodama treba pratiti sljedeće glavne pokazatelje:

Na vodama za koje je, sukladno Prilogu II., utvrđen značajan rizik da neće postići dobro stanje, treba pratiti i one parametre koji upućuju na utjecaj tih pritisaka.

Na prekograničnim vodnim tijelima treba pratiti i one parametre koji su relevantni za zaštitu svih oblika korištenja podzemnih voda.

2.4.3.    Operativno praćenje

Cilj

Operativno praćenje provodi se u razdobljima između programâ nadzornog praćenja radi:

Izbor mjesta praćenja

Operativno praćenje provodi se na svim onim tijelima podzemnih voda ili grupama tijela podzemnih voda za koje je na temelju ocjene utjecaja, provedene sukladno Prilogu II., i na onima na kojima je putem nadzornog praćenja ustanovljen rizik da neće postići ciljeve iz članka 4. Izbor mjernih mjesta treba odražavati i ocjenu o tome koliko su podaci s tih mjesta reprezentativni za kvalitetu dotičnog tijela podzemne vode.

Učestalost praćenja

Operativno praćenje provodi se u razdobljima između programâ nadzornog praćenja, učestalošću dovoljnom za detektiranje utjecaja relevantnih pritisaka, ali najmanje jednom godišnje.

2.4.4.    Utvrđivanje trendova onečišćujućih tvari

Države članice koriste podatke dobivene nadzornim i operativnim praćenjem za određivanje dugoročnih uzlaznih trendova koncentracija onečišćujućih tvari uzrokovanih ljudskim aktivnostima, kao i promjena takvih trendova. Potrebno je utvrditi temeljnu godinu ili razdoblje od kojeg se počinje računati trend. Računanje trenda vrši se za jedno tijelo podzemnih voda ili, gdje je to primjereno, za grupu takvih tijela. Promjene trenda treba prikazati statistički, uz navođenje stupnja pouzdanosti.

2.4.5.    Tumačenje i prezentiranje kemijskog stanja podzemnih voda

Pri ocjenjivanju stanja rezultate s pojedinih mjernih mjesta na jednom vodnom tijelu treba objediniti. Ne dovodeći u pitanje odredbe Direktive, za postizanje dobrog kemijskog stanja treba izračunati, za kemijske pokazatelje za koje su postavljeni standardi kvalitete okoliša u propisima Zajednice:

Sukladno točki 2.5. države članice pripremit će kartu kemijskog stanja podzemnih voda, s oznakama u boji kako slijedi:

Dobro : zelena

Loše : crvena

Države članice također crnom točkom na karti označuju one podzemne vode koje su izložene značajnom i stalnom uzlaznom trendu koncentracija onečišćujućih tvari uslijed utjecaja ljudskih aktivnosti. Pozitivne promjene trenda označuju se na karti plavom točkom.

Te će karte biti sastavni dio plana upravljanja riječnim slivom.

2.5.    Prezentiranje stanja podzemnih voda

Države članice će u svom planu upravljanja riječnim slivom priložiti kartu na kojoj je za svako tijelo podzemnih voda ili za grupu takvih tijela prikazano i njihovo kvantitativno i kvalitativno stanje, s oznakama u boji, sukladno točkama 2.2.4. i 2.4.5. Države članice mogu odlučiti da ne prilažu posebne karte po točkama 2.2.4. i 2.4.5., ali u tom slučaju moraju, u skladu sa zahtjevima iz točke 2.4.5., na karti označiti one podzemne vode koje su izložene značajnom i ustrajnom uzlaznom trendu koncentracija onečišćujućih tvari, ili kod kojih se javlja promjena takvog trenda.

PRILOG VI.

POPIS MJERA KOJE TREBA UKLJUČITI U PROGRAM MJERA

DIO A

Mjere zahtijevane po sljedećim Direktivama:

DIO B

Slijedi popis, koji nije iscrpljujući, dopunskih mjera koje države članice u svakom vodnom području mogu donijeti kao dio programa mjera iz članka 11. stavka 4.:

PRILOG VII.

PLANOVI UPRAVLJANJA RIJEČNIM SLIVOVIMA

PRILOG VIII.

INDIKATIVNI POPIS GLAVNIH ONEČIŠĆUJUĆIH TVARI

PRILOG IX.

GRANIČNE VRIJEDNOSTI EMISIJA I STANDARDI KVALITETE OKOLIŠA

„Granične vrijednosti” i „ciljevi kvalitete” ustanovljeni Direktivama izvedenima iz Direktive 76/464/EEZ smatrat će se graničnim vrijednostima ispuštanja, odnosno standardima kvalitete okoliša za potrebe ove Direktive. Te su vrijednosti ustanovljene u sljedećim direktivama:

▼M5

PRILOG X.

▼B

PRILOG XI.

KARTA A

Sistem A: Ekoregije za rijeke i jezera

KARTA B

Sistem A: Ekoregije za prijelazne vode i obalne vode

( 1 ) SL C 184, 17.6.1997. str. 20.,

SL C 16, 20.1.1998. str. 14. i

SL C 108, 7.4.1998., str. 94.

( 2 ) SL C 355, 21.11.1997., str. 83.

( 3 ) SL C 180, 11.6.1998., str. 38.

( 4 ) Mišljenje Europskog parlamenta od 11. veljače 1999. (SL C 150, 28.5.1999., str. 419.), potvrđeno 16. rujna 1999. i Zajedničko stajalište Vijeća od 22. listopada 1999. (SL C 343, 30.11.1999. str. 1.). Odluka Europskog parlamenta od 7. rujna 2000. i Odluka Vijeća od 14. rujna 2000.

( 5 ) SL C 209, 9.8.1988., str. 3.

( 6 ) SL C 59, 6.3.1992., str. 2.

( 7 ) SL C 49, 28.2.1995., str. 1.

( 8 ) SL L 20, 26.1.1980., str. 43. Direktiva kako je izmijenjena Direktivom 91/692/EEZ (SL L 377, 31.12.1991., str. 48.).

( 9 ) SL C 355, 25.11.1996., str. 1.

( 10 ) SL C 281, 26.9.1996., str. 3.

( 11 ) SL L 73, 16.3.1994., str. 19.

( 12 ) SL L 104, 3.4.1998., str. 1.

( 13 ) SL L 240, 19.9.1977., str. 1.

( 14 ) SL L 67, 12.3.1983., str. 1.

( 15 ) SL L 186, 5.8.1995., str. 42.

( 16 ) SL L 229, 30.8.1980., str. 11. Direktiva kako je zadnje izmijenjena Direktivom 98/83/EZ (SL L 330, 5.12.1998., str. 32.).

( 17 ) SL C 184, 17.7.1999., str. 23.

( 18 ) SL L 129, 18.5.1976., str. 23.; Direktiva kako je izmijenjena Direktivom 91/692/EEZ (SL L 377, 31.12.1991., str. 48.).

( 19 ) SL L 257, 10.10.1996., str. 26.

( 20 ) SL L 135, 30.5.1991., str. 40. Direktiva kako je izmijenjena Direktivom Komisije 98/15/EZ. (SL L 67, 7.3.1998., str. 29.)

( 21 ) SL L 375, 31.12.1991., str. 1.

( 22 ) SL L 140, 5.6.2009., str. 114.

( 23 ) SL L 84, 5.4.1993. str. 1.

( 24 ) SL L 230, 19.8.1991. str. 1. Direktiva kako je zadnje izmijenjena Direktivom 98/47/EZ (SL L 191, 7.7.1998., str. 50.).

( 25 ) SL L 123, 24.4.1998., str. 1.

( 26 ) SL L 194, 25.7.1975. str. 26. Direktiva kako je zadnje izmijenjena Direktivom 91/692/EEZ

( 27 ) SL L 334, 24.12.1977. str. 29. Odluka kako je zadnje izmijenjena Aktom o pristupanju od 1994.

( 28 ) SL L 271, 29.10.1979. str 44. Odluka kako je zadnje izmijenjena Aktom o pristupanju od 1994.

( 29 ) SL L 222, 14.8.1978. str. 1. Direktiva kako je zadnje izmijenjena Aktom o pristupanju od 1994.

( 30 ) SL L 281, 10.11.1979. str. 47. Direktiva kako je izmijenjena Direktivom 91/692/EEZ.

( 31 ) SL L 135, 30.5.1991., str. 40. Direktiva kako je zadnje izmijenjena Direktivom 98/15/EZ (SL L 67, 7.3.1998. str. 29.)

( 32 ) SL L 31, 5.2.1976., str. 1. Direktiva kako je zadnje izmijenjena Aktom o pristupanju od 1994.

( 33 ) SL L 281, 10.11.1979., str. 47. Direktiva kako je izmijenjena Direktivom 91/692/EEZ (SL L 377, 31.12.1991., str. 48.)

( 34 ) SL L 375, 31.12.1991., str. 1.

( 35 ) SL L 206, 22.7.1992., str. 7., Direktiva kako je zadnje izmijenjena Direktivom 97/62/EZ (SL L 305, 8.11.1997., str. 42).

( 36 ) SL L 103, 25.4.1979., str. 1., Direktiva kako je zadnje izmijenjena Direktivom 97/49/EZ (SL L 223, 13.8.1997., str. 9).

( 37 ) SL L 103, 25.4.1979., str. 1.

( 38 ) SL L 10, 14.1.1997., str. 13.

( 39 ) SL L 175, 5.7.1985., str. 40. Direktiva kako je izmijenjena Direktivom 97/11/EZ (SL L 73, 14.3.1997., str. 5.).

( 40 ) SL L 181, 8.7.1986., str. 6.

( 41 ) SL L 206, 22.7.1992., str. 7.

( 42 ) SL L 81, 27.3.1982., str. 29.

( 43 ) SL L 291, 24.10.1983., str. 1.

( 44 ) SL L 74, 17.3.1984., str. 49.

( 45 ) SL L 274, 17.10.1984., str. 11.

( 46 ) SL L 181, 4.7.1986., str. 16.