1986L0298 — HR — 01.07.2013 — 008.002
|
►B
|
DIREKTIVA VIJEĆA
od 26. svibnja 1986.
o stražnjim zaštitnim konstrukcijama za slučaj prevrtanja uskih traktora na kotačima za poljoprivredu i šumarstvo
(86/298/EEZ)
( L 186, 8.7.1986, p.26)
|
▼B
DIREKTIVA VIJEĆA
od 26. svibnja 1986.
o stražnjim zaštitnim konstrukcijama za slučaj prevrtanja uskih traktora na kotačima za poljoprivredu i šumarstvo
(86/298/EEZ)
VIJEĆE EUROPSKIH ZAJEDNICA,
uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske ekonomske zajednice, a posebno njegov članak 100,
uzimajući u obzir prijedlog Komisije (
1
),
uzimajući u obzir mišljenje Skupštine (
2
),
uzimajući u obzir mišljenje Gospodarskog i socijalnog odbora (
3
),
budući da se Direktivom Vijeća 74/150/EEZ od 4. ožujka 1974. o usklađivanju zakonodavstava država članica u odnosu na homologaciju tipa traktora na kotačima za poljoprivredu i šumarstvo (
4
), kako je zadnje izmijenjena Aktom o pristupanju Španjolske i Portugala, utvrđuje da se odredbe potrebne za primjenu postupka EEZ homologacije tipa koji se odnosi na pojedinačne dijelove traktora moraju propisati u posebnim direktivama; budući da su odredbe koje se odnose na zaštitne konstrukcije za slučaj prevrtanja i njihovog pričvršćenja na traktor utvrđene direktivama 77/536/EEZ (
5
) i 79/622/EEZ (
6
), kako su zadnje izmijenjene Aktom o pristupanju Španjolske i Portugala; budući da te dvije direktive obuhvaćaju postupke statičkog i dinamičkog ispitivanja od kojih za sada oba mogu primjenjivati proizvođači i odnose se na standardne traktore, a to su traktori koji imanju najveći razmak od tla od 1 000 mm i stalni ili namjestivi razmak kotača na jednoj od pogonskih osovina od najmanje 1 150 mm i masu između 1,5 i 4,5 tona u slučaju traktora na koje se primjenjuje Direktiva s „dinamičkim ispitivanjem”, a najmanje 800 kilograma u slučaju traktora na koje se primjenjuje Direktiva sa „statičkim ispitivanjem”;
budući da traktori na koje se primjenjuje ova Direktiva imaju najveći razmak od tla 600 mm, stalni ili namjestivi razmak kotača na obje osovine manji od 1 150 mm i masu veću od 600 kilograma; budući da se na zaštitne konstrukcije za slučaj prevrtanja tih traktora koji se upotrebljavaju za posebne radove može primjenjivati zahtjev ili zahtjevi različiti od onih u direktivama 77/536/EEZ i 79/622/EEZ;
budući da tehnički zahtjevi koje moraju zadovoljavati takvi „uski” traktori prema nacionalnim zakonodavstvima koja se između ostalog odnose na zaštitne konstrukcije za slučaj prevrtanja i njihovo pričvršćenje na traktor; budući da se ti zahtjevi razlikuju od jedne do druge države članice te je zato potrebno da sve države članice donesu iste zahtjeve povrh ili umjesto svojih postojećih propisa da bi se posebno omogućila primjena postupka EEZ homologacije tipa propisanog Direktivom 74/150/EEZ za svaki tip traktora;
budući da se ova Direktiva primjenjuje na zaštitne konstrukcije za slučaj prevrtanja tipa stražnjeg luka, kaveza ili kabine koje imaju sigurnosno područje s gornjom granicom od 900 mm iznad referentne točke vozačkog sjedala kako bi se osigurala dovoljno velika površina ili slobodan prostor za zaštitu vozača; budući da će biti donesena druga posebna direktiva za zaštitne konstrukcije za slučaj prevrtanja koje imaju dva stupca ugrađena ispred vozača;
budući da usklađeni postupak homologacije tipa sastavnog dijela za zaštitne konstrukcije za slučaj prevrtanja i njihovo pričvršćenje na traktor omogućuje svakoj državi članici da provjeri sukladnost sa zajedničkim zahtjevima za proizvodnju i ispitivanje te da obavijesti druge države članice o svojem nalazu slanjem preslike certifikata o homologaciji tipa sastavljenog za svaki tip zaštitne konstrukcije za slučaj prevrtanja i njegova pričvršćenja na traktor; budući da postavljanje oznake EEZ homologacije tipa sastavnog dijela na sve konstrukcije proizvedene u skladu s homologiranim tipom čini suvišnim tehničke provjere na takvim konstrukcijama u drugim državama članicama; budući da će zajednički zahtjevi koji se odnose na druge elemente i značajke zaštitne konstrukcije za slučaj prevrtanja, pogotovo glede naprava koje zaustavljaju daljnje okretanje i štite ljude u traktoru pri prevrtanju, biti utvrđeni poslije;
budući da su usklađeni zahtjevi prije svega namijenjeni da se osigura sigurnost na cesti i prilikom rada u cijeloj Zajednici; budući da je radi toga potrebno uvesti obvezu za traktore na koje se primjenjuje ova Direktiva da budu opremljeni zaštitnom konstrukcijom za slučaj prevrtanja;
budući da usklađivanje nacionalnih zakonodavstava koja se odnose na traktore povlači za sobom uzajamno priznavanje provjera u državama članicama obavljenih u svakoj od njih na temelju zajedničkih zahtjeva,
DONIJELO JE OVU DIREKTIVU:
Članak 1.
Ova se Direktiva primjenjuje na traktore prema definiciji u članku 1. Direktive 74/150/EEZ koji imaju sljedeće značajke:
— najveći razmak od tla 600 mm ispod najnižih točaka prednje i stražnje osovine, uzimajući u obzir i diferencijal,
▼M1
— nepomični ili pomični najmanji razmak kotača manji od 1 150 mm za osovine koje su opremljene najširim gumama; kako se pretpostavlja se da je na osovini na koju su ugrađene najšire gume namješten najveći razmak kotača širine najviše 1 150 mm, mora biti moguće namjestiti širinu razmaka kotača na drugoj osovini tako da vanjski rubovi najužih guma ne strše izvan vanjskih rubova guma na osovini s najširim gumama. Kad su obje osovine opremljene kotačima i gumama iste veličine, nepomični ili pomični razmak kotača obje osovine mora biti manji od 1 150 mm,
▼B
— masu veću od 600 kg, koja odgovara težini neopterećenog traktora kako je određena u točki 2.4. Priloga I. Direktivi 74/150/EEZ, uključujući zaštitnu konstrukciju za slučaj prevrtanja ugrađenu u skladu s ovom Direktivom i gume najveće veličine prema preporuci proizvođača.
Članak 2.
1. Svaka država članica dodjeljuje EEZ homologaciju tipa sastavnog dijela za svaki tip zaštitne konstrukcije za slučaj prevrtanja i njezino pričvršćenje na traktor koji zadovoljava zahtjeve za izradu i ispitivanja utvrđene u prilozima od I. do IV.
2. Država članica koja je dodijelila EEZ homologaciju tipa sastavnog dijela poduzima potrebne mjere za provjeru sukladnosti proizvodnje s homologiranim tipom, po potrebi u suradnji s nadležnim tijelima drugih država članica. Takva je provjera ograničena na nasumične provjere.
Članak 3.
Države članice izdaju, za svaki tip zaštitne konstrukcije za slučaj prevrtanja i njezina pričvršćenja na traktor koji one homologiraju u skladu s člankom 2., oznaku EEZ homologacije tipa sastavnog dijela u skladu s primjerom prikazanim u Prilogu VI. proizvođaču traktora ili zaštitne konstrukcije ili njegovom ovlaštenom zastupniku.
Države članice poduzimaju sve odgovarajuće mjere za sprečavanje uporabe oznaka koje bi mogle stvoriti zabunu između zaštitnih konstrukcija, čiji je tip bio homologiran u skladu s člankom 2., i drugih naprava.
Članak 4.
1. Država članica ne može zabraniti stavljanje na tržište zaštitnih konstrukcija ni njihovih pričvršćenja iz razloga koji se odnose na njihovu izradu ako imaju oznaku EEZ homologacije tipa sastavnog dijela.
2. Međutim, država članica može zabraniti stavljanje na tržište zaštitnih konstrukcija koje imaju oznaku EEZ homologacije tipa sastavnog dijela, ako sustavno pokazuju nesukladnost s homologiranim tipom.
Država članica odmah obavješćuje druge države članice i Komisiju o poduzetim mjerama i o razlozima za svoju odluku.
Članak 5.
Nadležna tijela država članica u roku jednog mjeseca šalju nadležnim tijelima drugih država članica preslike certifikata o homologaciji tipa sastavnog dijela, za koje je primjer dan u Prilogu VII., sastavljenih za svaki tip zaštitne konstrukcije koju ona homologiraju ili odbijaju homologirati.
Članak 6.
1. Ako država članica koja je dodijelila EEZ homologaciju tipa sastavnog dijela utvrdi da određeni broj zaštitnih konstrukcija za slučaj prevrtanja i njihovih pričvršćenja na traktor koji imaju istu oznaku EEZ homologacije tipa sastavnog dijela nije u skladu s tipom koji je ona homologirala, ona poduzima potrebne mjere za uspostavljanje sukladnosti proizvodnje s homologiranim tipom. Nadležna tijela te države članice obavještavaju nadležna tijela u drugim državama članicama o poduzetim mjerama, koje se po potrebi mogu proširiti na povlačenje EEZ homologacije tipa sastavnog dijela kad postoji ozbiljna i ponavljajuća nesukladnost. Navedena tijela poduzimaju iste mjere ako ih nadležna tijela druge države članice obavijeste o takvoj nesukladnosti.
2. Nadležna se tijela država članica u roku jednog mjeseca međusobno obavještavaju o svakom povlačenju EEZ homologacije tipa sastavnog dijela i o razlozima za takvu mjeru.
Članak 7.
Za svaku odluku o odbijanju ili povlačenju homologacije tipa sastavnog dijela za zaštitne konstrukcije i njihovog pričvršćenja na traktor ili o zabrani njihovog stavljanja na tržište ili uporabu, donesenu u skladu s propisima donesenima za primjenu ove Direktive, treba podrobno obrazložiti na čemu se temelji. O takvoj odluci treba obavijestiti odnosnu stranku, u kojoj istodobno treba navesti raspoloživa joj pravna sredstva u skladu s važećim pravom u državama članicama i rokove dopuštene za primjenu takvih pravnih sredstava.
Članak 8.
Država članica ne smije odbiti dodjelu EEZ homologacije ni nacionalne homologacije tipa traktora iz razloga koji se odnose na zaštitnu konstrukciju ili njezino pričvršćenje na traktor ako ima oznaku EEZ homologacije tipa sastavnog dijela i ako su zadovoljeni zahtjevi propisani u Prilogu VIII.
Članak 9.
Nijedna država članica ne smije odbiti ili zabraniti prodaju, registraciju, stavljanje u uporabu ni korištenje traktora iz razloga koji se odnose na zaštitnu konstrukciju i njezino pričvršćenje na traktor ako ima oznaku EEZ homologacije tipa sastavnog dijela i ako su zadovoljeni zahtjevi propisani u Prilogu VIII.
Članak 10.
Ova Direktiva ne dovodi u pitanje pravo država članica da propišu, uz poštivanje Ugovora, zahtjeve koje smatraju potrebnim da se osigura zaštita radnika pri uporabi predmetnih traktora, pod uvjetom da to ne podrazumijeva preinake zaštitnih konstrukcija na način koji nije propisan ovom Direktivom.
Članak 11.
1. U vezi s EEZ homologacijom tipa, traktori na koje se odnosi članak 1. moraju biti opremljeni zaštitnom konstrukcijom za slučaj prevrtanja.
2. Kad zaštitna konstrukcija nema dva stupca ugrađena ispred vozačkog sjedala, konstrukcija navedena u stavku 1. mora zadovoljavati zahtjeve utvrđene u prilozima od I. do IV. ovoj Direktivi ili direktivama 77/536/EEZ i 79/622/EEZ.
Članak 12.
Bilo koje izmjene koje su potrebne za prilagobu tehničkom napretku zahtjeva Priloga ovoj Direktivi donose se u skladu s postupkom utvrđenim u članku 13. Direktive 74/150/EEZ.
Članak 13.
U roku 18 mjeseci od priopćenja ove Direktive, Vijeće, postupajući po prijedlogu Komisije, na temelju odredaba Ugovora, donosi Direktivu kojom se dopunjuje ova Direktiva, i to odredbama o uvođenju dodatnih ispitivanja udarom u postupku dinamičkog ispitivanja.
Članak 14.
1. Države članice donose zakone i druge propise potrebne za usklađivanje s ovom Direktivom u roku 24 mjeseca od njezina priopćenja (
7
). One o tome odmah obavješćuju Komisiju.
2. Države članice Komisiji dostavljaju tekstove glavnih odredaba nacionalnog prava koje donesu u području na koje se odnosi ova Direktiva.
Članak 15.
Ova je Direktiva upućena država članicama.
POPIS PRILOGA
|
PRILOG I.
|
Uvjeti za EEZ homologaciju tipa sastavnog dijela
|
|
PRILOG II.
|
Uvjeti za ispitivanje čvrstoće zaštitnih konstrukcija i njihovog pričvršćenja na traktore
|
|
PRILOG III.
|
Postupci ispitivanja
|
|
|
|
|
|
|
|
PRILOG IV.
|
Slike
|
|
PRILOG V.
|
Obrazac izvještaja koji se odnosi na ispitivanje čvrstoće zaštitne konstrukcije i čvrstoće njezina pričvršćenja na traktor u postupku EEZ homologacije tipa sastavnog dijela
|
|
PRILOG VI.
|
Oznake
|
|
PRILOG VII.
|
Obrazac EEZ certifikata o homologaciji tipa sastavnog dijela
|
|
PRILOG VIII.
|
Uvjeti za EEZ homologaciju tipa
|
|
PRILOG IX.
|
Prilog EEZ certifikatu o homologaciji tipa za tip traktora s obzirom na čvrstoću zaštitnih konstrukcija i čvrstoću njihovog pričvršćenja na traktor
|
PRILOG I.
UVJETI ZA EEZ HOMOLOGACIJU TIPA SASTAVNOG DIJELA
▼M5
|
1.
|
Definicije i zahtjevi točke 1. koda 7 (
8
) Odluke OECD-a C(2008) 128 od 28. listopada 2008., uz iznimku točke 1.1. (traktori za poljoprivredu i šumarstvo), primjenjuju se i glase kako slijedi:
„1.
Definicije
|
1.2.
|
Zaštitna konstrukcija pri prevrtanju (ROPS)
Zaštitna konstrukcija pri prevrtanju (sigurnosna kabina ili kavez), dalje u tekstu ‚zaštitna konstrukcija’, znači konstrukcija na traktoru kojoj je bitna svrha spriječiti ili smanjiti opasnost za vozača u slučaju prevrtanja traktora pri uobičajenoj uporabi.
Svojstvo zaštitne konstrukcija pri prevrtanju je osiguravanje sigurnosnog prostora koji je dovoljno velik da zaštiti vozača kada sjedi unutar obrisa zaštitne konstrukcije ili u prostoru koji je ograničen nizom pravaca od vanjskih rubova konstrukcije do bilo kojeg dijela traktora koji može doći u dodir s tlom i može poduprijeti traktor u tom položaju ako se traktor prevrne.
|
|
1.3.
|
Razmak kotača
1.3.1.
Prethodna definicija: središnja ravnina kotača
Središnja ravnina kotača je ravnina koja je jednako udaljena od dviju ravnina koje dodiruju vanjske rubove oboda naplataka.
1.3.2.
Definicija razmaka kotača
Vertikalna ravnina kroz os kotača siječe njegovu središnju ravninu po pravcu koji se u jednoj točki dodiruje s površinom oslanjanja. Ako su A i B dvije točke određene za kotače na istoj osovini traktora, razmak kotača je udaljenost između točaka A i B. Razmak kotača se može tako odrediti za prednje i stražnje kotače. Kod udvojenih kotača, razmak kotača je udaljenost između središnjih ravnina parova kotača.
1.3.3.
Dodatna definicija: središnja ravnina traktora
Uzimaju se u obzir krajnji položaji točaka A i B za stražnju osovinu traktora koji daju najveću moguću vrijednost za razmak kotača. Vertikalna ravnina koja je okomita na dužinu AB u njezinoj središnjoj točki je središnja ravnina traktora.
|
|
1.4.
|
Razmak osovina
Razmak između vertikalnih ravnina koje prolaze kroz dvije gore određene dužine AB, jedne za prednje kotače i jedne za stražnje kotače.
|
|
1.5.
|
Određivanje indeksne točke sjedala; namještanje sjedala za ispitivanje
1.5.1.
Indeksna točka sjedala (SIP - Seat Index Point) (
9
)
Indeksna točka sjedala određuje se u skladu s normom ISO 5353:1995.
1.5.2.
Položaj i namještanje sjedala za ispitivanje
1.5.2.1. kada su nagib naslona sjedala i sjedna ploha podesivi, naslon sjedala i sjednu plohu treba namjestiti tako da je indeksna točka sjedala u najvišem krajnjem stražnjem položaju;
1.5.2.2. kada je sjedalo opremljeno ovjesom, ovjes treba blokirati u središnjem položaju, osim ako je to protivno uputama koje je proizvođač sjedala jasno odredio;
1.5.2.3. kada je položaj naslona sjedala podesiv samo po duljini i visini, uzdužna os koja prolazi kroz indeksnu točku sjedala mora biti usporedna s vertikalnom uzdužnom ravninom traktora koja prolazi kroz središte kola upravljača, uz najveće dopušteno odstupanje 100 mm od te ravnine.
|
|
1.6.
|
Sigurnosni prostor
1.6.1.
Referentna ravnina
Sigurnosni prostor je prikazan na slikama 7.1. i 7.2. Prostor je određen s obzirom na referentnu ravninu i indeksnu točku sjedala. Referentna ravnina je vertikalna, uobičajeno uzdužna ravnina traktora koja prolazi kroz indeksnu točku sjedala i središte kola upravljača. Referentna ravnina se uobičajeno podudara sa središnjom uzdužnom ravninom traktora. Pretpostavlja se da se ta referentna ravnina tijekom opterećenja pomiče vodoravno sa sjedalom i kolom upravljača, ali da je okomita na traktor ili podnicu zaštitne konstrukcije pri prevrtanju. Sigurnosni prostor određuje se u skladu s točkama 1.6.2. i 1.6.3.
1.6.2.
Određivanje sigurnosnog prostora za traktore s nezakretnim sjedalom.
Sigurnosni prostor za traktore s nezakretnim sjedalom određen je u donjim točkama od 1.6.2.1. do 1.6.2.13. i, kad je traktor na vodoravnoj površini sa sjedalom, ako je podesivo, namještenim u najviši krajnji stražnji položaj (
10
) i kolom upravljača, ako je podesivo, namještenim u središnji položaj za vozača u sjedećem položaju, ograničavaju ga sljedeće ravnine:
1.6.2.1. vodoravna ravnina A1 B1 B2 A2 postavljena (810 + av) mm iznad indeksne točke sjedala, pri čemu se dužina B1B2 nalazi (ah - 10) mm iza indeksne točke sjedala;
1.6.2.2. nagnuta ravnina H1 H2 G2 G1, koja je okomita na referentnu ravninu i uključuje točku 150mm iza dužine B1B2 i krajnju stražnju točku naslona sjedala;
1.6.2.3. cilindrična površina A1 A2 H2 H1, koja je okomita na referentnu ravninu, ima polumjer 120mm i dodiruje ravnine određene u gornjim točkama 1.6.2.1. i 1.6.2.2.;
1.6.2.4. cilindrična površina B1 C1 C2 B2, koja je okomita na referentnu ravninu, ima polumjer 900mm, doseže 400mm prema naprijed i po dužini B1B2 dodiruje ravninu određenu u točki 1.6.2.1.;
1.6.2.5. nagnuta ravnina C1 D1 D2 C2, koja je okomita na referentnu ravninu, spaja se s površinom određenom u gornjoj točki 1.6.2.4. i prolazi 40mm od prednjeg vanjskoga ruba kola upravljača. Kada je kolo upravljača u gornjem položaju, ta se ravnina nastavlja od dužine B1B2 tangentno do površine određene u točki 1.6.2.4.;
1.6.2.6. vertikalna ravnina D1 K1 E1 E2 K2 D2 koja je okomita na referentnu ravninu i 40mm je ispred vanjskog ruba kola upravljača;
1.6.2.7. vodoravna ravnina E1 F1 P1 N1 N2 P2 F2 E2 koja prolazi kroz točku (90 - av) mm ispod indeksne točke sjedala;
1.6.2.8. površina G1 L1 M1 N1 N2 M2 L2 G2, koja je po potrebi zakrivljena od donje granične ravnine određene u točki 1.6.2.2. do vodoravne ravnine određene u točki 1.6.2.7., okomita na referentnu ravninu i po cijeloj duljini dodiruje naslon sjedala;
1.6.2.9. dvije vertikalne ravnine K1 I1 F1 E1 i K2 I2 F2 E2 usporedne s referentnom ravninom, na razmaku od po 250mm s obje strane referentne ravnine te po visini ograničene 300mm iznad ravnine određene u gornjoj točki 1.6.2.7.;
1.6.2.10. dvije nagnute usporedne ravnine A1 B1 C1 D1 K1 I1 L1 G1 H1 i A2 B2 C2 D2 K2 I2 L2 G2 H2, koje polaze od gornjeg ruba ravnina određenih u gornjoj točki 1.6.2.9. i spajaju vodoravnu ravninu određenu u točki 1.6.2.1. barem 100mm od referentne ravnine na strani na koju djeluje opterećenje;
1.6.2.11. dva dijela vertikalnih ravnina Q1 P1 N1 M1 i Q2 P2 N2 M2 usporednih s referentnom ravninom na razmaku po 200mm od obje strane referentne ravnine, te po visini ograničene 300mm iznad vodoravne ravnine određene u točki 1.6.2.7.;
1.6.2.12. dva dijela vertikalnih ravnina I1 Q1 P1 F1 i I2 Q2 P2 F2, pri čemu je ta ravnina okomita na referentnu ravninu i prolazi (210 - ah) mm ispred indeksne točke sjedala;
1.6.2.13. dva dijela I1 Q1 M1 L1 i I2 Q2 M2 L2 vodoravne ravnine koja prolazi 300mm iznad ravnine određene u gornjoj točki 1.6.2.7.
1.6.3.
Određivanje sigurnosnog prostora za traktore sa zakretnim vozačkim mjestom.
Za traktore sa zakretnim vozačkim mjestom (zakretnim sjedalom i kolom upravljača) sigurnosni prostor je obris dvaju sigurnosnih prostora koji su određeni dvama različitim položajima kola upravljača i sjedala.
1.6.4.
Dodatna sjedala
1.6.4.1. U slučaju traktora koje je moguće opremiti dodatnim sjedalima, tijekom ispitivanja se uzima u obzir obris koji uključuje indeksne točke sjedala za sve ponuđene mogućnosti. Zaštitna konstrukcija ne smije ulaziti u širi sigurnosni prostor u kojem su uzete u obzir te različite indeksne točke sjedala.
1.6.4.2. U slučaju kada se nakon provedenog ispitivanja ponudi novi mogući položaj sjedala, mora se utvrditi je li sigurnosni prostor oko nove indeksne točke sjedala u granicama prije određenoga obrisa. Ako nije, mora se obaviti novo ispitivanje.
|
|
1.7.
|
Dopuštena odstupanja mjerenja
|
Linearne dimenzije
|
:
|
± 3 mm
osim za:
|
deformaciju guma
|
:
|
± 1 mm
|
|
deformaciju konstrukcije tijekom vodoravnog opterećivanja
|
:
|
± 1 mm
|
|
visina pada utega njihala
|
:
|
± 1 mm
|
|
|
|
1.8.
|
Simboli
|
ah
|
(mm)
|
polovina vodoravnog namještanja sjedala
|
|
av
|
(mm)
|
polovina namještanja sjedala po visini
|
|
B
|
(mm)
|
najmanja ukupna širina traktora
|
|
B6
|
(mm)
|
najveća vanjska širina zaštitne konstrukcije
|
|
D
|
(mm)
|
deformacija (mm) konstrukcije na točki udara (dinamičko ispitivanje) ili na točki i pravcu djelovanja opterećenja (statičko ispitivanje)
|
|
D′
|
(mm)
|
deformacija (mm) konstrukcije za izračunanu zahtijevanu energiju
|
|
Ea
|
(J)
|
apsorbirana energija deformacije u trenutku prestanka opterećenja. Površina koja se nalazi unutar krivulje F-D
|
|
Ei
|
(J)
|
apsorbirana energija deformacije. Površina ispod krivulje F-D
|
|
E′i
|
(J)
|
apsorbirana energija deformacije nakon dodatnog opterećenja zbog pojave loma ili prskotine
|
|
E″i
|
(J)
|
apsorbirana energija deformacije u ispitivanju preopterećenjem u slučaju kad je prije početka tog ispitivanja preopterećenjem uklonjeno opterećenje. Površina ispod krivulje F-D
|
|
Eil
|
(J)
|
ulazna energija koju treba apsorbirati tijekom uzdužnog opterećenja
|
|
Eis
|
(J)
|
ulazna energija koju treba apsorbirati tijekom bočnog opterećenja
|
|
F
|
(N)
|
sila statičkog opterećenja
|
|
F′
|
(N)
|
sila opterećenja za izračunanu zahtijevanu energiju koja odgovara energiji E′i
|
|
F-D
|
|
krivulja sila/deformacija
|
|
Fmax
|
(N)
|
najveća sila statičkog opterećenja koja se pojavi tijekom opterećenja (N), izuzimajući preopterećenje
|
|
Fv
|
(N)
|
sila vertikalnog gnječenja
|
|
H
|
(mm)
|
visina pada utega njihala (dinamičko ispitivanje)
|
|
H′
|
(mm)
|
visina pada utega njihala za dodatno ispitivanje (dinamičko ispitivanje)
|
|
I
|
(kgm2)
|
referentni moment inercije traktora oko središnje osi stražnjih kotača, bez obzira kolika je masa tih stražnjih kotača
|
|
L
|
(mm)
|
referentni razmak osovina traktora
|
|
M
|
(kg)
|
referentna masa traktora tijekom ispitivanja čvrstoće (kg), kako je određena u Prilogu II. točki 3.1.1.4.
|
|
|
▼B
|
2.
|
OPĆI ZAHTJEVI
|
2.1.
|
Svaka zaštitna konstrukcija i njezino pričvršćenje na traktor moraju biti konstruirani i proizvedeni tako da ispunjavaju bitnu svrhu propisanu u gornjoj točki 1.1.
|
|
2.2.
|
Smatra se da je taj uvjet ispunjen ako su zadovoljeni zahtjevi priloga II. i III.
|
|
|
3.
|
ZAHTJEV ZA EEZ HOMOLOGACIJU TIPA SASTAVNOG DIJELA
|
3.1.
|
Zahtjev za EEZ homologaciju tipa sastavnog dijela s obzirom na čvrstoću zaštitne konstrukcije i čvrstoću njezinog pričvršćenja na traktor treba podnijeti proizvođač traktora ili proizvođač zaštitne konstrukcije ili njihovi ovlašteni zastupnici.
|
|
3.2.
|
Uz zahtjev za EEZ homologaciju tipa sastavnog dijela mora se dostaviti niže navedena dokumentacija u tri primjerka i sljedeće pojedinosti:
— crtež, u mjerilu ili s navedenim glavnim dimenzijama, koji prikazuje opći izgled zaštitne konstrukcije. Taj crtež posebno mora prikazivati pojedinosti elemenata za pričvršćivanje,
— fotografije bočne i stražnje strane koje prikazuju pojedinosti pričvršćenja,
— kratak opis zaštitne konstrukcije, uključujući tip konstrukcije, način pričvršćenja na traktor i, po potrebi, pojedinosti o oplatama, načinima pristupa i izlaza u nuždi, pojedinosti o unutarnjem oblaganju i značajkama koje sprečavaju nastavljanje prevrtanja i pojedinosti o grijanju i ventilaciji,
— pojedinosti o upotrijebljenim materijalima konstrukcije uključujući elemente za pričvršćivanje zaštitne konstrukcije za slučaj prevrtanja (vidjeti Prilog V.).
|
|
3.3.
|
Traktor koji predstavlja tip traktora za koji je namijenjena zaštitna konstrukcija koju treba homologirati dostavlja se tehničkoj službi odgovornoj za provođenje ispitivanja za homologaciju tipa sastavnog dijela. Taj je traktor opremljen zaštitnom konstrukcijom.
|
|
3.4.
|
Posjednik EEZ homologacije tipa sastavnog dijela može zatražiti proširenje te homologacije na druge tipove traktora. Nadležno tijelo koje je dodijelilo osnovnu EEZ homologaciju tipa sastavnog dijela dodjeljuje proširenje ako homologirana zaštitna konstrukcija i tip(ovi) traktora za koji(-e) je zatraženo proširenje zadovoljavaju sljedeće uvjete:
— masa neopterećenog traktora, prema definiciji u točki 1.4. Priloga II. ne prelazi za više od 5 % referentnu masu uporabljenu u ispitivanjima,
— razmak osovina ili moment inercije u odnosu na osovinu stražnjeg kotača nije veći od referentnog razmaka osovina ili momenta inercije,
— način pričvršćenja i točke pričvršćenja na traktor istovjetni su,
— sastavni dijelovi, kao što su blatobrani i poklopac motora koji mogu služiti kao oslonac za zaštitnu konstrukciju imaju istu čvrstoću i istovjetno su raspoređeni u odnosu na zaštitnu konstrukciju,
— kritične dimenzije i položaj sjedala i kola upravljača u odnosu na zaštitnu konstrukciju, i položaj u odnosu na zaštitnu konstrukciju točaka koje se smatraju čvrstim i uzimaju u razmatranje za provjere zaštite sigurnosnog prostora takvi su da sigurnosni prostor ostaje unutar zaštite konstrukcije deformirane tijekom raznih ispitivanja.
|
|
|
4.
|
OZNAKE
|
4.1.
|
Svaka zaštitna konstrukcija koja je sukladna homologiranom tipu mora imati sljedeće oznake:
4.1.1. trgovačku oznaku ili naziv;
4.1.2. homologacijsku oznaku tipa sastavnog dijela koja je u skladu s primjerom u Prilogu VI.;
4.1.3. serijski broj zaštitne konstrukcije;
4.1.4. oznaku proizvođača i tipa(-ova) traktora za koji(-e) je zaštitna konstrukcija namijenjena.
|
|
4.2.
|
Svi se ti podaci moraju nalaziti na maloj pločici.
|
|
4.3.
|
Te oznake moraju biti vidljive, čitljive i neizbrisive.
|
|
▼M5
PRILOG II.
Tehnički zahtjevi
Tehnički zahtjevi za homologaciju tipa stražnjih zaštitnih konstrukcija pri prevrtanju na uskim traktorima na kotačima za poljoprivredu i šumarstvo su oni koji su navedeni u točki 3. koda 7 Odluke OECD-a C(2008) 128 iz listopada 2008., s iznimkom točaka 3.1.4. (Izvješće o ispitivanju), 3.3.1. (Administrativne dopune), 3.4. (Natpisi) i 3.6. (Značajke sidrišta sigurnosnoga pojasa), glase kako slijedi:
„3. PRAVILA I SMJERNICE
3.1.
Uvjeti za ispitivanje čvrstoće zaštitne konstrukcije pri prevrtanju i njezinog pričvršćenja na traktor
3.1.1.
Opći zahtjevi
3.1.1.1.
Svrhe ispitivanja
Ispitivanja se obavljaju s posebnim napravama za simuliranje opterećenja koja djeluju na zaštitnu konstrukciju u slučaju prevrtanja traktora. Takva ispitivanja omogućavaju ocjenu čvrstoće zaštitne konstrukcije pri prevrtanju, elemenata za njezino pričvršćivanje na traktor i dijelova traktora koji prenose ispitno opterećenje.
3.1.1.2.
Ispitne metode
Ispitivanja se mogu provesti u skladu s dinamičkim ili statičkim postupkom. Obje metode smatraju se istovrijednima.
3.1.1.3.
Opća pravila kod pripreme za ispitivanja
3.1.1.3.1. Zaštitna konstrukcija mora zadovoljavati specifikacije za serijsku proizvodnju. Mora biti pričvršćena u skladu s preporučenom metodom proizvođača za jedan od traktora za koje je konstruirana.
Napomena: za statičko ispitivanje čvrstoće nije potreban cijeli traktor; međutim, zaštitna konstrukcija i dijelovi traktora na koje je pričvršćena predstavljaju stvarnu konfiguraciju, dalje u tekstu: ‚sklop’.
3.1.1.3.2. Za statičko i dinamičko ispitivanje traktora kao cjeline (ili sklopa) on mora biti opremljen svim sastavnim dijelovima iz serijske proizvodnje koji mogu utjecati na čvrstoću zaštitne konstrukcije ili mogu biti potrebni za ispitivanje čvrstoće.
Sastavni dijelovi koji mogu prouzročiti opasnost u sigurnosnom prostoru također moraju biti ugrađeni na traktor (ili sklop) tako da je pri njihovom pregledu moguće utvrditi jesu li ispunjeni uvjeti za prihvaćanje iz točke 3.1.3. Svi sastavni dijelovi traktora ili zaštitne konstrukcije uključujući zaštitu od vremenskih utjecaja moraju se dostaviti ili opisati u nacrtima.
3.1.1.3.3. Za ispitivanja čvrstoće moraju se ukloniti sve oplate i odvojivi elementi koji nisu nosivi, kako ne bi mogli povećati čvrstoću zaštitne konstrukcije.
3.1.1.3.4. Razmak kotača mora se namjestiti tako da gume pri ispitivanju čvrstoće što manje podupiru zaštitnu konstrukciju. Kada se ta ispitivanja obavljaju statičkim postupkom kotači se mogu ukloniti.
3.1.1.4.
Referentna masa traktora tijekom ispitivanja čvrstoće
Referentna masa M koja se upotrebljava u formuli za izračunavanje visine pada utega njihala, energije udara i sile gnječenja mora biti najmanje jednaka masi traktora bez neobvezne opreme, ali uključujući rashladno sredstvo, ulja, gorivo, alat, uvećanoj za masu zaštitne konstrukcije. Ne uključuje se masa prednjih ni stražnjih neobveznih dodatnih utega, dodatnih utega kotača, priključnih strojeva, ugrađene opreme ni svih posebnih sastavnih dijelova.
3.1.2.
Ispitivanja
3.1.2.1.
Redoslijed ispitivanja
Redoslijed ispitivanja, ne uključujući ispitivanja navedena u odjeljcima 3.2.1.1.6., 3.2.1.1.7., 3.2.2.1.6. i 3.2.2.1.7., jest sljedeći:
1. udar (dinamičko ispitivanje) ili opterećenje (statičko ispitivanje) konstrukcije straga (vidjeti 3.2.1.1.1. i 3.2.2.1.1.);
2. ispitivanje gnječenjem straga (dinamičko ili statičko ispitivanje) (vidjeti 3.2.1.1.4. i 3.2.2.1.4.);
3. udar (dinamičko ispitivanje) ili opterećenje (statičko ispitivanje) konstrukcije sprijeda (vidjeti točke 3.2.1.1.2. i 3.2.2.1.2.);
4. bočni udar (dinamičko ispitivanje) ili opterećenje (statičko ispitivanje) konstrukcije (vidjeti 3.2.1.1.3. i 3.2.2.1.3.);
5. ispitivanje gnječenjem konstrukcije sprijeda (dinamičko ili statičko ispitivanje) (vidjeti 3.2.1.1.5. i 3.2.2.1.5.).
3.1.2.2.
Opći zahtjevi
3.1.2.2.1. Ako se tijekom ispitivanja slomi ili pomakne koji dio opreme za pričvršćenje, ispitivanje treba ponoviti.
3.1.2.2.2. Tijekom ispitivanja ne smiju se na traktoru ni zaštitnoj konstrukciji obavljati nikakvi popravci ni namještanja.
3.1.2.2.3. Tijekom ispitivanja mjenjač traktora mora biti u neutralnom položaju, a kočnice otpuštene.
3.1.2.2.4. Ako je traktor opremljen sustavom ovjesa između tijela traktora i kotača, tijekom ispitivanja taj se sustav mora blokirati.
3.1.2.2.5. Strana koja se odabere za prvi udar (dinamičko ispitivanje) ili prvo opterećenje (statičko ispitivanje) zaštitne konstrukcije straga treba biti ona koje će prema mišljenju tijela odgovornih za ispitivanje rezultirati nizom udara i opterećenja koja su najnepovoljnija za zaštitnu konstrukciju. Bočni udar ili opterećenje ili stražnji udar ili opterećenje mora biti izveden na obje strane središnje uzdužne središnje ravnine zaštitne konstrukcije. Udar ili opterećenje sprijeda mora se izvesti na istoj strani središnje uzdužne središnje ravnine zaštitne konstrukcije kao i bočni udar ili opterećenje.
3.1.3.
Uvjeti prihvaćanja
3.1.3.1. Smatra se da zaštitna konstrukcija zadovoljava zahtjeve za čvrstoću ako nakon ispitivanja ispunjava sljedeće uvjete:
3.1.3.1.1. nakon svakoga ispitivanja postupkom dinamičkog ispitivanja na njoj nema nikakvih lomova ni pukotina, kako je određeno u 3.2.1.2.1. Ako se tijekom dinamičkog ispitivanja pojave veći lomovi ili pukotine, dodatno ispitivanje udarom ili gnječenjem, kako je određeno u 3.2.1.1.6. ili 3.2.1.1.7., mora se obaviti odmah nakon ispitivanja koje je prouzročilo pojavu tih lomova ili pukotina;
3.1.3.1.2. tijekom statičkog ispitivanja u trenutku kada se dosegne zahtijevana energija u svakom od propisanih ispitivanja vodoravnim opterećenjem ili u ispitivanju preopterećenjem, sila mora biti veća od 0,8 F;
3.1.3.1.3. ako se tijekom statičkog ispitivanja pojave lomovi ili napukline kao posljedica djelovanja sile gnječenja kako je određeno u 3.2.2.1.7., dodatno ispitivanje gnječenjem mora se obaviti odmah nakon ispitivanja gnječenjem koje je prouzročilo pojavu tih lomova ili pukotina;
3.1.3.1.4. tijekom drugih ispitivanja, osim ispitivanja preopterećenjem, nijedan dio zaštitne konstrukcije ne smije prodrijeti u sigurnosni prostor kako je određeno u Prilogu I. točki 1.6.;
3.1.3.1.5. tijekom drugih ispitivanja osim ispitivanja preopterećenjem, zaštitna konstrukcija mora štititi sve dijelove sigurnosnog prostora u skladu s 3.2.1.2.2. i 3.2.2.2.2.;
3.1.3.1.6. tijekom ispitivanja zaštitna konstrukcija ne smije proizvoditi nikakva naprezanja na konstrukciji sjedala;
3.1.3.1.7. elastična deformacija, izmjerena u skladu s 3.2.1.2.3. i 3.2.2.2.3., treba biti manja od 250 mm.
3.1.3.2. Ne smije biti elemenata koji bi predstavljali opasnost za vozača. Ne smije postojati neki dio ili element koji strši, koji bi u slučaju prevrtanja traktora mogao ozlijediti vozača ili ga prikliještiti, na primjer za nogu ili stopalo, kao posljedica deformacije zaštitne konstrukcije.
|
3.1.4.
|
(ne primjenjuje se)
|
|
3.1.5.
|
Naprave i oprema za dinamička ispitivanja
3.1.5.1.
Uteg njihala
3.1.5.1.1. Uteg koji djeluje kao njihalo mora biti ovješen s dva lanca ili čeličnim užima na dvije ovjesne točke najmanje na 6 m iznad tla. Mora biti predviđen način za nezavisno namještanje visine vješanja utega i kuta između utega i ovjesnih lanaca ili čeličnih uža.
3.1.5.1.2. Masa utega njihala mora biti 2 000 ± 20 kg bez mase lanaca ili čeličnih uža koja ne smije prelaziti 100 kg. Duljina stranica udarne plohe mora biti 680 ± 20 mm (vidjeti sliku 7.3.). Uteg mora biti takav da je položaj njegovog težišta nepromjenjiv i da se podudara s geometrijskim središtem paralelopipeda.
3.1.5.1.3. Paralelopiped mora biti povezan na sustav koji ga vuče nazad s mehanizmom za trenutačno otpuštanje koji je konstruiran i postavljen tako da omogućava otpuštanje utega njihala, a da ne prouzroči njihanje oko njegove vodoravne osi okomite na ravninu njihanja.
3.1.5.2.
Nosači njihala
Ovjesne točke njihala moraju biti čvrsto pričvršćene tako da njihovo pomicanje u bilo kojem smjeru ne prelazi 1 % od visine pada.
3.1.5.3.
Pričvršćivanje zategama
3.1.5.3.1. Tračnice za pričvršćivanje, koje imaju potreban razmak te zauzimaju površinu dovoljnu za pričvršćenje traktora u svim slučajevima prikazanim na slikama 7.4., 7.5. i 7.6., moraju biti čvrsto pričvršćene na krutu podlogu ispod njihala.
3.1.5.3.2. Traktor se mora pričvrstiti na tračnice čeličnim užetom od okruglih žica, s jezgrom od vlakana, strukture 6 × 19, prema normi ISO 2408:2004 i nazivnog promjera 13 mm. Metalne žice moraju imati zateznu čvrstoću od najmanje 1 770 MPa.
3.1.5.3.3. Središnji zglob zglobnog traktora mora biti primjereno poduprt i pričvršćen kod svih ispitivanja. Za ispitivanja bočnim udarom zglob mora biti dodatno poduprt na strani suprotnoj od strane udara. Prednji i stražnji kotači ne moraju biti poravnani, ako se time olakšava odgovarajuće pričvršćivanje čeličnih uža.
3.1.5.4.
Potporanj za kotač i greda
3.1.5.4.1. Greda od mekog drveta presjeka 150 mm kvadratnih mora se upotrijebiti kao potporanj za kotače tijekom ispitivanja udarom (vidjeti slike 7.4., 7.5. i 7.6.).
3.1.5.4.2. Tijekom ispitivanja bočnim udarom greda od mekog drveta mora se pričvrstiti na tlo da podupire naplatak kotača na suprotnoj strani u odnosu na stranu udara (vidjeti sliku 7.6.).
3.1.5.5.
Potpornji i zatege za zglobne traktore
3.1.5.5.1. Za zglobne traktore moraju se upotrebljavati dodatni potpornji i zatege. Njihova je svrha omogućiti da dio traktora na kojem je ugrađena zaštitna konstrukcija pri prevrtanju bude krut kao i u izvedbi traktora koji nije zglobni.
3.1.5.5.2. Dodatne posebne pojedinosti za ispitivanja udarom i gnječenjem navedene su u odjeljku 3.2.1.1.
3.1.5.6.
Tlak u gumama i deformacija guma
3.1.5.6.1. Gume traktora ne smiju biti napunjene vodom i moraju biti napuhane do vrijednosti tlaka koje je proizvođač traktora propisao za rad u polju.
3.1.5.6.2. Zatege moraju biti zategnute u svakom pojedinom slučaju tako da deformacija odgovarajućih guma iznosi 12 % od visine boka gume (razmak između podloge i najniže točke naplatka) prije zatezanja.
3.1.5.7.
Naprava za gnječenje
Naprava, kao što je prikazana na slici 7.7., mora omogućiti djelovanje silom u smjeru prema dolje na zaštitnu konstrukciju pri prevrtanju preko krute grede širine približno 250 mm koja je kardanskim zglobovima spojena na napravu za opterećivanje. Prikladni oslonci moraju se postaviti tako da se sila gnječenja ne prenosi na gume traktora.
3.1.5.8.
Mjerna oprema
Za ispitivanja je potrebna sljedeća mjerna oprema:
3.1.5.8.1. uređaj mjerenja elastične deformacije (razlika između najveće trenutačne i trajne deformacije, vidjeti sliku 7.8.);
3.1.5.8.2. uređaj za provjeru da zaštitna konstrukcije nije prodrla u sigurnosni prostor i da je sigurnosni prostor ostao unutar zaštitne konstrukcije tijekom ispitivanja (vidjeti točku 3.2.2.2.2.).
|
|
3.1.6.
|
Naprava i oprema za statička ispitivanja
3.1.6.1.
Naprava za statička ispitivanja
3.1.6.1.1. Naprava za statička ispitivanja mora biti konstruirana tako da omogućava pritiskanje ili opterećivanje zaštitne strukture.
3.1.6.1.2. Izvedba mora biti takva da se opterećenje može jednoliko raspodijeliti okomito na smjer djelovanja opterećenja i uzduž pritisne plohe koja ima duljinu točno jednoga od višekratnika broja 50 između 250 i 700 mm. Visina poprečnog presjeka grede mora biti 150 mm. Rubovi grede koji dodiruju zaštitnu konstrukciju moraju biti zaobljeni s polumjerom 50 mm najviše.
3.1.6.1.3. Pritisna ploha mora biti prilagodljiva svakom kutu s obzirom na smjer opterećenja kako bi mogla pratiti promjene kutova površina zaštitne konstrukcije koje preuzimaju opterećenje kako se zaštitna konstrukcija deformira.
3.1.6.1.4. Smjer sile (vodoravno i vertikalno odstupanje):
— na početku ispitivanja, bez opterećenja: ± 2°,
— tijekom ispitivanja, pod opterećenjem: 10° iznad vodoravne crte i 20° ispod nje. Ta odstupanja moraju biti što manja.
3.1.6.1.5. Brzina deformacije mora biti dovoljno mala, tj. manja od 5 mm/s tako da se opterećenje u svakom trenutku može smatrati statičkim.
3.1.6.2.
Naprava za mjerenje energije koju apsorbira zaštitna konstrukcija
3.1.6.2.1. Krivulja sila/deformacija mora se iscrtati da bi se odredila energija koju apsorbira zaštitna konstrukcija. Sile i deformacije nije potrebno mjeriti na točki djelovanja opterećenja na zaštitnu konstrukciju. Sila i deformacija moraju se mjeriti istodobno i na istom pravcu.
3.1.6.2.2. Točka početka mjerenja deformacije mora se odabrati tako da se uzme u obzir samo energija koju apsorbira zaštitna konstrukcija i/ili deformacija nekih dijelova traktora. Energija koju apsorbira deformacija i/ili popuštanje sidrišta mora se zanemariti.
3.1.6.3.
Način pričvršćenja traktora na tlo
3.1.6.3.1. Tračnice za pričvršćivanje, koje imaju potreban razmak te zauzimaju površinu dovoljnu za pričvršćenje traktora u svim prikazanim slučajevima moraju biti čvrsto pričvršćene na krutu podlogu u blizini ispitne naprave.
3.1.6.3.2. Traktor se mora usidriti na tračnice nekim od prikladnih načina (ploče, potpornji, čelična uža, oslonci itd.) tako da se ne može pomicati tijekom ispitivanja. Taj se zahtjev mora provjeriti tijekom ispitivanja uobičajenim uređajima za mjerenje duljine.
Ako se traktor pomiče, cijelo ispitivanje mora se ponoviti osim u slučaju kad je sustav za mjerenje deformacije koji je upotrijebljen za crtanje krivulje sila/deformacija postavljen na traktoru.
3.1.6.4.
Naprava za gnječenje
Naprava prikazana na slici 7.7. mora omogućiti djelovanje silom u smjeru prema dolje na zaštitnu konstrukciju preko krute grede širine približno 250 mm, povezane kardanskim zglobovima s mehanizmom za ostvarivanje opterećenja. Odgovarajući oslonci moraju se postaviti pod osovine tako da se sila gnječenja ne prenosi na gume traktora.
3.1.6.5.
Druge mjerne naprave
Potrebne su također sljedeće mjerne naprave:
3.1.6.5.1. naprava za mjerenje elastične deformacije (razlika između najveće trenutačne i trajne deformacije, vidjeti sliku 7.8.);
3.1.6.5.2. naprava za provjeravanje da zaštitna konstrukcija nije prodrla u sigurnosni prostor i da je sigurnosni prostor tijekom ispitivanja ostao unutar zaštite konstrukcije (točka 3.3.2.2.2.).
|
3.2.
Postupci ispitivanja
3.2.1.
Dinamička ispitivanja
3.2.1.1.
Ispitivanja udarom i gnječenjem
3.2.1.1.1.
Udar straga
3.2.1.1.1.1. Traktor se mora postaviti u odnosu na uteg njihala tako da uteg udari zaštitnu konstrukciju u trenutku kad udarna ploha utega i lanci ili čelična uža koji ga drže tvore kut od M/100 ili najviše 20° u odnosu na vertikalnu ravninu A, osim ako zaštitna konstrukcija u točki dodira tijekom deformacije tvori veći kut u odnosu na vertikalu. U tom slučaju udarna ploha utega mora se namjestiti pomoću dodatnog uređaja tako je usporedna sa zaštitnom konstrukcijom u točki udara u trenutku najveće deformacije, pri čemu lanci ili čelična uža koji ga drže tvore gore propisani kut od 20°.
Visina vješanja utega mora se namjestiti i treba poduzeti potrebne mjere da se spriječi okretanje utega oko točke dodira.
Točka udara mora se nalaziti na onom dijelu zaštitne konstrukcije za koji je najvjerojatnije da će prvi udariti tlo u slučaju prevrtanja traktora unatrag, što je uobičajeno gornji rub. Položaj težišta utega mora se nalaziti na jednoj šestini širine gornjeg ruba zaštitne konstrukcije prema unutra od vertikalne ravnine usporedne s uzdužnom središnjom ravninom traktora koja dodiruje vanjski krajnji gornji rub zaštitne konstrukcije.
Ako je zaštitna konstrukcija u toj točki zaobljena ili strši, moraju se dodati pometači kako bi se omogućilo da udar bude u toj točki, a da se time ne pojača konstrukcija.
3.2.1.1.1.2. Traktor se mora pričvrstiti na tlo pomoću četiri čelična uža, po jednim na svakom kraju obiju osovina, kako je prikazano na slici 7.4. Razmaci između prednjih i stražnjih sidrišnih točaka moraju biti takvi da čelična uža prave kut manji od 30° u odnosu na tlo. Dodatno, stražnje sidrišne točke moraju biti postavljene tako da se točka konvergencije dvaju čeličnih uža nalazi u vertikalnoj ravnini u kojoj se giba težište utega njihala.
Čelična uža moraju biti zategnuta tako da se proizvedu deformacije guma kako je navedeno u točki 3.1.5.6.2. Nakon što se čelična uža zategnu, potporna greda mora se postaviti ispred stražnjih kotača i uz njih čvrsto priljubiti te nakon toga pričvrstiti na tlo.
3.2.1.1.1.3. Ako je traktor u zglobnoj izvedbi, zglob dodatno mora biti poduprt drvenim osloncem kvadratnog presjeka najmanje 100 mm i čvrsto usidren na tlo.
3.2.1.1.1.4. Uteg se povuče prema unatrag tako da je visina težišta iznad one koju ima u točki udara dana jednom od sljedećih formula:
H = 2,165 × 10–8 M L2
ili
H = 5,73 × 10–2 I
Uteg njihala se nakon toga otpusti da udari u zaštitnu konstrukciju.
3.2.1.1.1.5. Za traktore sa zakretnim vozačkim mjestom (tj. zakretnim sjedalom i kolom upravljača) visina mora biti najveća od vrijednosti određenih gornjim formulama ili sljedećim formulama:
H = 25 + 0,07 M
za traktor s referentnom masom do 2 000 kg,
H = 125 + 0,02 M
za traktor s referentnom masom većom od 2 000 kg.
3.2.1.1.2.
Udar sprijeda
3.2.1.1.2.1. Traktor se mora postaviti u odnosu na uteg njihala tako da uteg udari zaštitnu konstrukciju u trenutku kad udarna ploha utega i lanci ili čelična uža koji ga drže tvore kut A od M/100 ili najviše 20° u odnosu na vertikalnu ravninu A, osim ako zaštitna konstrukcija u točki dodira tijekom deformacije tvori veći kut u odnosu na vertikalu. U tom slučaju udarna ploha utega mora se namjestiti pomoću dodatnog uređaja tako da je usporedna sa zaštitnom konstrukcijom u točki udara u trenutku najveće deformacije, pri čemu lanci ili čelična uža koji ga drže tvore gore propisani kut od 20°.
Visina vješanja utega mora se namjestiti i treba poduzeti potrebne mjere da se spriječi okretanje utega oko točke dodira.
Točka udara mora se nalaziti na onome dijelu zaštitne konstrukcije za koji je najvjerojatnije da će prvi udariti tlo kada se traktor prevrne na bok pri vožnji naprijed, što je uobičajeno gornji rub. Položaj težišta utega mora se nalaziti na jednoj šestini širine gornjega ruba zaštitne konstrukcije prema unutra od vertikalne ravnine usporedne s uzdužnom središnjom ravninom traktora koja dodiruje krajnji vanjski gornji rub zaštitne konstrukcije.
Ako je zaštitna konstrukcija u toj točki zaobljena ili strši, moraju se dodati podmetači kako bi se omogućilo da udar bude u toj točci, a da se time ne pojača konstrukcija.
3.2.1.1.2.2. Traktor se mora pričvrstiti na tlo pomoću četiri čelična uža, po jednim na svakom kraju obiju osovina, kako je prikazano na slici 7.5. Razmaci između prednjih i stražnjih sidrišnih točaka moraju biti takvi da čelična uža prave kut manji od 30° u odnosu na tlo. Dodatno, stražnje sidrišne točke moraju biti postavljene tako da se točka konvergencije dvaju čeličnih uža nalazi u vertikalnoj ravnini u kojoj se giba težište utega njihala.
Čelična uža moraju biti zategnuta tako da se proizvedu deformacije guma kako je navedeno u 3.1.5.6.2. Nakon što se čelična uža zategnu, potporna greda mora se postaviti ispred stražnjih kotača i uz njih čvrsto priljubiti te nakon toga pričvrstiti na tlo.
3.2.1.1.2.3. Ako je traktor u zglobnoj izvedbi, zglob dodatno mora biti poduprt drvenim osloncem kvadratnog presjeka najmanje 100 mm i čvrsto usidren na tlo.
3.2.1.1.2.4. Uteg njihala mora se povući prema natrag tako da mu je visina težišta iznad one koju ima u točki udara određena jednom od sljedećih formula odabranih ovisno o masi sklopa koji se ispituje:
H = 25 + 0,07 M
za traktor s referentnom masom do 2 000 kg;
H = 125 + 0,02 M
za traktor s referentnom masom većom od 2 000 kg.
Uteg njihala se nakon toga otpusti da udari u zaštitnu konstrukciju.
3.2.1.1.2.5. Za traktore sa zakretnim vozačkim mjestom (tj. zakretnim sjedalom i kolom upravljača):
— ako je zaštitna konstrukcija stražnji zaštitni luk s dva nosača, primjenjuje se gornja formula,
— za druge tipove zaštitne konstrukcije, visina treba biti najveća od vrijednosti određenih gornjom formulom i jednom od niže odabranih formula:
— H = 2,165 × 10–8 ML2
— ili
— H = 5,73 × 10–2 I
Uteg njihala se nakon toga otpusti da udari u zaštitnu konstrukciju.
3.2.1.1.3.
Bočni udar
3.2.1.1.3.1. Traktor se postavlja u odnosu na uteg njihala tako da uteg udari zaštitnu konstrukciju u trenutku kad su udarna ploha utega i lanci ili čelična uža koji ga drže vertikalni, osim ako zaštitna konstrukcija u točki dodira tijekom deformacije ne tvori kut manji od 20° u odnosu na vertikalu. U tom slučaju udarna ploha utega mora se namjestiti pomoću dodatnog uređaja tako da je usporedna sa zaštitnom konstrukcijom u točki udara u trenutku najveće deformacije, pri čemu lanci ili čelična uža koji ga drže zadrže vertikalan položaj.
3.2.1.1.3.2. Visina vješanja utega njihala mora se namjestiti i treba poduzeti potrebne mjere da se spriječi okretanje utega oko točke udara.
3.2.1.1.3.3. Točka udara mora se nalaziti na onome dijelu zaštitne konstrukcije za koji je najvjerojatnije da će prvi udariti tlo kada se traktor prevrne na bok, što je uobičajeno gornji rub. Osim ako neki drugi dio toga ruba prvi udari u tlo, točka udara treba se nalaziti na ravnini koja je okomita na središnju uzdužnu ravninu i prolazi 60 mm ispred indeksne točke sjedala koje je uzdužno namješteno u središnji položaj.
3.2.1.1.3.4. Za traktore sa zakretnim vozačkim mjestom (tj. zakretnim sjedalom i kolom upravljača), točka udara treba se nalaziti u ravnini koja je okomita na središnju ravninu i koja prolazi kroz središnju točku segmenta koji spaja dvije indeksne točke sjedala koje su određene prema dvama različitim položajima sjedala. Za zaštitne strukture u izvedbi s dva nosača, udar se mora izvesti na jednom od ta dva nosača.
3.2.1.1.3.5. Kotači traktora na strani djelovanja udara moraju biti pričvršćeni na tlo čeličnim užima koja prelaze preko odgovarajućih krajeva prednje i stražnje osovine. Čelična uža moraju se zategnuti tako da se gume deformiraju do vrijednosti iz točke 3.1.5.6.2.
Kada se čelična uža zategnu, potporna greda se postavi na tlo i čvrsto nasloni na gume na strani koja je nasuprotna strani na koju će djelovati udar te se pričvrsti na tlo. Ako vanjske strane prednjih i stražnjih kotača nisu u istoj vertikalnoj ravnini, može biti potrebno da se upotrijebe dvije grede ili dva podmetača. Nakon toga treba postaviti potporanj kako je prikazano na slici 7.6., tako da čvrsto podupire naplatak najopterećenijega kotača na suprotnoj strani u odnosu na stranu udara te ga pričvrstiti na svoju podlogu. Duljina potpornja mora biti takva da u položaju kad je oslonjen na naplatak čini kut od 30 ± 3° u odnosu na tlo. Osim toga, njegova debljina treba po mogućnosti biti 20 do 25 puta manja od njegove duljine i 2 do 3 puta manja od njegove širine. Krajevi potpornja moraju biti oblikovani kako je detaljno prikazano na slici 7.6.
3.2.1.1.3.6. Ako je traktor u zglobnoj izvedbi, zglob dodatno mora biti poduprt drvenim osloncem kvadratnog presjeka najmanje 100 mm i bočno poduprt napravom sličnom potpornju koji podupire stražnji kotač kao u 3.2.1.1.3.2. Zglob nakon toga mora biti čvrsto usidren na tlo.
3.2.1.1.3.7. Uteg njihala se mora povući prema natrag tako da mu je visina težišta iznad one koju ima u točki udara određena jednom od sljedećih formula odabranih ovisno o masi sklopa koji se ispituje:
H = 25 + 0,20 M
za traktor s referentnom masom do 2 000 kg;
H = 125 + 0,15 M
za traktor s referentnom masom većom od 2 000 kg.
3.2.1.1.3.8 Za traktore sa zakretnim vozačkim mjestom (tj. zakretnim sjedalom i kolom upravljača):
— ako je zaštitna konstrukcija stražnji zaštitni luk s dva nosača, odabrana visina mora biti najveća od vrijednosti određenih primjenjivom gornjom ili donjom formulom:
— H = (25 + 0,20 M) (B6 + B) / 2B
— za traktor s referentnom masom do 2 000 kg;
— H = (125 + 0,15 M) (B6 + B) / 2B
— za traktor s referentnom masom većom od 2 000 kg,
— za druge tipove zaštitnih konstrukcija, odabrana visina treba biti najveća od vrijednosti određenih primjenjivom gornjom i donjom formulom:
— H = 25 + 0,20 M
— za traktor s referentnom masom do 2 000 kg;
— H = 125 + 0,15 M
— za traktor s referentnom masom većom od 2 000 kg.
Uteg njihala se nakon toga otpusti da udari u zaštitnu konstrukciju.
3.2.1.1.4.
Gnječenje straga
Greda se mora postaviti preko stražnjeg krajnjeg nosivog elementa i rezultanta sila gnječenja mora se nalaziti u središnjoj ravnini traktora. Mora se primijeniti sila gnječenja Fv prema sljedećoj formuli:
Fv = 20 M
Ta sila Fv mora još djelovati tijekom pet sekundi nakon prestanka svakog vidljivog uočljivog pomicanja zaštitne konstrukcije.
Kada stražnji dio krova zaštitne konstrukcije ne može izdržati punu silu gnječenja, sila mora djelovati dok se krov ne deformira toliko da se podudara s ravninom koja povezuje gornji dio zaštitne konstrukcije s onim dijelom stražnje strane traktora koji može poduprijeti traktor kad se prevrne.
Nakon toga mora prestati djelovanje sile i greda se mora premjestiti tako da bude iznad onog dijela zaštitne konstrukcije koji bi mogao poduprijeti traktor kada se potpuno prevrne. Tada se mora ponovno opteretiti silom Fv.
3.2.1.1.5.
Gnječenje sprijeda
Greda se mora postaviti preko prednjeg krajnjeg nosivog elementa i rezultanta sila gnječenja mora se nalaziti u središnjoj ravnini traktora. Mora se primijeniti sila gnječenja Fv prema formuli:
Fv = 20 M
Ta sila Fv mora još djelovati tijekom pet sekundi nakon prestanka svakog vidljivog uočljivog pomicanja zaštitne konstrukcije.
Kada prednji dio krova zaštitne konstrukcije ne može izdržati punu silu gnječenja, sila mora djelovati dok se krov ne deformira toliko da se podudara s ravninom koja povezuje gornji dio zaštitne konstrukcije s onim dijelom prednje strane traktora koji može poduprijeti traktor kad se prevrne.
Nakon toga mora prestati djelovanje sile i greda se mora premjestiti tako da bude iznad onog dijela zaštitne konstrukcije koji bi mogao poduprijeti traktor kada se potpuno prevrne. Tada se mora ponovno opteretiti silom Fv.
3.2.1.1.6.
Dodatna ispitivanja udarom
Kada se tijekom ispitivanja udarom pojave lomovi ili pukotine koje nije moguće zanemariti, drugo ispitivanje mora se provesti odmah nakon ispitivanja udarom koja su prouzročila pojavu tih lomova ili pukotina, ali s visinom pada:
H’ = (H × 10–1) (12 + 4a) (1 + 2a)–1
pri čemu je ‚a’ omjer trajne deformacije (Dp) u odnosu na elastičnu deformaciju (De):
a = Dp / De
izmjereno u točki udara. Dodatna trajna deformacija koja nastane u drugom udaru ne smije prelaziti 30 % trajne deformacije nastale u prvom udaru.
Da bi se moglo provesti dodatno ispitivanje, potrebno je izmjeriti elastičnu deformaciju tijekom svih ispitivanja udarom.
3.2.1.1.7.
Dodatna ispitivanja gnječenjem
Ako se tijekom ispitivanja gnječenjem pojave lomovi ili pukotine, drugo slično ispitivanje gnječenjem sa silom 1,2 Fv mora se provesti odmah nakon ispitivanja gnječenjem koja su prouzročila pojavu tih lomova ili pukotina.
3.2.1.2.
Mjerenja koja treba obaviti
3.2.1.2.1.
Lomovi i pukotine
Nakon svakog ispitivanja svi nosivi elementi, spojevi i vezni elementi moraju se vizualno pregledati zbog lomova ili pukotina, pri čemu se manje pukotine na nebitnim dijelovima zanemaruju.
Zanemaruju se sve pukotine koje prouzroče rubovi utega njihala.
3.2.1.2.2.
Prodor u sigurnosni prostor
Tijekom svakog ispitivanja mora se pregledati zaštitna konstrukcija da se utvrdi je li koji dio zaštitne konstrukcije prodro u sigurnosni prostor oko vozačkog sjedala kako je određeno u točki 1.6.
Osim toga, sigurnosni prostor ne smije biti izvan zaštite zaštitne konstrukcije. Pri tom se smatra da je sigurnosni prostor izvan zaštite zaštitne konstrukcije ako bi bilo koji njezin dio dodirnuo ravno tlo kada se traktor prevrne u smjeru iz kojega djeluje ispitno opterećenje. Za donošenje ocjene o tome, prednje i stražnje gume te namještanje razmaka kotača trebaju biti najmanjih dimenzija prema specifikaciji proizvođača.
3.2.1.2.3.
Elastična deformacija (pri bočnom udaru)
Elastična deformacija mora se izmjeriti (810 + av) mm iznad indeksne točke sjedala, u vertikalnoj ravnini u kojoj djeluje opterećenje. Za to mjerenje može se upotrijebiti naprava slična napravi prikazanoj na slici 7.8.
3.2.1.2.4.
Trajna deformacija
Nakon posljednjeg ispitivanja gnječenjem, trajna deformacija zaštitne konstrukcije mora se zapisati. Prije početka ispitivanja mora se za tu namjenu upotrijebiti položaj glavnih elemenata zaštitne konstrukcije pri prevrtanju u odnosu na indeksnu točku.
3.2.2.
Statička ispitivanja
3.2.2.1.
Ispitivanja opterećenjem i gnječenjem
3.2.2.1.1.
Opterećenje straga
3.2.2.1.1.1. Opterećenje se primjenjuje vodoravno, u vertikalnoj ravnini koja je usporedna sa središnjom ravninom traktora.
Točka djelovanja opterećenja treba se nalaziti na onom dijelu zaštitne konstrukcije pri prevrtanju za koji je izvjesno da će prvi dodirnuti tlo u slučaju prevrtanja unatrag, što je uobičajeno gornji rub. Vertikalna ravnina u kojoj djeluje opterećenje mora biti udaljena od središnje ravnine za jednu trećinu vanjske širine gornjega dijela zaštitne konstrukcije.
Ako je zaštitna konstrukcija na toj točki zakrivljena ili izbočena, dodatno se moraju dodati podmetači kako bi se omogućilo djelovanje opterećenja na tom dijelu, a da to ne povećava čvrstoću konstrukcije.
3.2.2.1.1.2. Ispitni sklop se mora pričvrstiti na tlo kako je opisano u 3.1.6.3.
3.2.2.1.1.3. Energija koju tijekom ispitivanja apsorbira zaštitna konstrukcija, mora najmanje iznositi:
Eil = 2,165 × 10–7 M L2
ili
Eil = 0,574 × I
3.2.2.1.1.4. Za traktore sa zakretnim vozačkim mjestom (zakretnim sjedalom i kolom upravljača), energija mora biti najveća od vrijednosti određenih odabranim gornjim formulama i sljedećom formulom:
Eil = 500 + 0,5 M
3.2.2.1.2.
Opterećenje sprijeda
3.2.2.1.2.1. Opterećenje se primjenjuje vodoravno, u vertikalnoj ravnini koja je usporedna sa središnjom ravninom traktora. Točka djelovanja opterećenja treba se nalaziti na onom dijelu zaštitne konstrukcije pri prevrtanju za koji je izvjesno da će prvi dodirnuti tlo u slučaju bočnog prevrtanja u vožnji naprijed, što je uobičajeno gornji rub. Točka djelovanja opterećenja mora se nalaziti na jednoj šestini širine vrha zaštitne konstrukcije prema unutra od vertikalne ravnine usporedne s uzdužnom središnjom ravninom traktora koja dodiruje vanjski rub krova zaštitne konstrukcije.
Ako je zaštitna konstrukcija na toj točki zakrivljena ili izbočena, dodatno se moraju dodati podmetači kako bi se omogućilo djelovanje opterećenja na tom dijelu, a da to ne povećava čvrstoću konstrukcije.
3.2.2.1.2.2. Ispitni sklop se mora pričvrstiti na tlo kako je opisano u 3.1.6.3.
3.2.2.1.2.3. Energija koju tijekom ispitivanja apsorbira zaštitna konstrukcija, mora najmanje iznositi:
Eil = 500 + 0,5 M
3.2.2.1.2.4. U slučaju traktora sa zakretnim vozačkim mjestom (zakretnim sjedalom i kolom upravljača):
— ako je zaštitna konstrukcija stražnji zaštitni luk s dva nosača, primjenjuje se gornja formula,
— za druge tipove zaštitne konstrukcije, energija treba biti najveća od vrijednosti određenih gornjom formulom ili jednom od niže odabranih formula:
— Eil = 2,165 × 10–7 ML2
— ili
— Eil = 0,574 I
3.2.2.1.3.
Bočno opterećenje
3.2.2.1.3.1. Bočno opterećenje treba djelovati vodoravno u vertikalnoj ravnini okomitoj na središnju ravninu traktora koja prolazi 60 mm ispred indeksne točke sjedala, kad je sjedalo u središnjem položaju uzdužnog namještanja. Točka djelovanja opterećenja treba biti onaj dio zaštitne konstrukcije pri prevrtanju za koji je izvjesno da će prvi dodirnuti tlo tijekom bočnoga prevrtanja, što je uobičajeno gornji rub.
3.2.2.1.3.2. Ispitni sklop se mora pričvrstiti na tlo kako je opisano u 3.1.6.3.
3.2.2.1.3.3. Energija koju tijekom ispitivanja apsorbira zaštitna konstrukcija, mora najmanje iznositi:
Eis = 1,75 M
3.2.2.1.3.4. U slučaju traktora sa zakretnim vozačkim mjestom (zakretnim sjedalom i kolom upravljača), točka djelovanja opterećenja mora se nalaziti na ravnini koja je okomita na središnju ravninu i prolazi kroz središnju točku odsječka koji povezuje dvije indeksne točke sjedala, određene povezivanjem dvaju različitih položaja sjedala. Za zaštitne konstrukcije s dva nosača, opterećenje mora djelovati na jednoga od njih.
3.2.2.1.3.5. U slučaju traktora sa zakretnim vozačkim mjestom (zakretnim sjedalom i kolom upravljača) kod kojih je zaštitna konstrukcija stražnji zaštitni luk s dva nosača, energija je veća od vrijednosti određenih sljedećim formulama:
Eis = 1,75 M
ili
Eis = 1,75 M (B6 + B) / 2B
3.2.2.1.4.
Gnječenje straga
Sve odredbe su istovrijedne odredbama iz 3.2.1.1.4.
3.2.2.1.5.
Gnječenje sprijeda
Sve odredbe su istovrijedne odredbama iz 3.2.1.1.5.
3.2.2.1.6.
Dodatno ispitivanje preopterećenjem (slike od 7.9. do 7.11.)
Ispitivanje preopterećenjem mora se obaviti u svim slučajevima kada se sila smanji za više od 3 % tijekom posljednje deformacije od 5 % koja se pojavi kad konstrukcija apsorbira zahtijevanu energiju (vidjeti sliku 7.10.).
Ispitivanje preopterećenjem uključuje postupno povećavanje vodoravnog opterećenja s porastom po 5 % od početne zahtijevane energije do najviše 20 % od dodane energije (vidjeti sliku 7.11.).
Ispitivanje preopterećenjem zadovoljava ako se nakon svakog porasta od 5, 10 ili 15 % zahtijevane energije sila smanji za manje od 3 % pri porastu od 5 % i ostane veća od 0,8 Fmax.
Ispitivanje preopterećenjem zadovoljava ako sila prelazi 0,8 Fmax nakon što konstrukcija apsorbira 20 % dodane energije.
Tijekom ispitivanja preopterećenjem dopušteni su dodatni lomovi ili pukotine i/ili prodor u sigurnosni prostor ili da on ostane bez zaštite kao posljedica elastične deformacije. Međutim, nakon prestanka opterećenja konstrukcija ne smije prodrijeti u sigurnosni prostor koji mora biti potpuno zaštićen.
3.2.2.1.7.
Dodatna ispitivanja gnječenjem
Ako se tijekom ispitivanja gnječenjem pojave lomovi ili pukotine koje se ne mogu zanemariti, slično ispitivanje gnječenjem, ali sa silom 1,2 Fv, mora se provesti odmah nakon ispitivanja gnječenjem koja su prouzročila pojavu tih lomova ili pukotina.
3.2.2.2.
Mjerenja koja treba obaviti
3.2.2.2.1.
Lomovi i pukotine
Nakon svakog ispitivanja svi nosivi elementi, spojevi i vezni elementi moraju se vizualno pregledati zbog lomova ili pukotina, pri čemu se manje pukotine na nebitnim dijelovima zanemaruju.
3.2.2.2.2.
Prodor u sigurnosni prostor
Tijekom svakog ispitivanja mora se pregledati zaštitna konstrukcija da se utvrdi je li koji dio zaštitne konstrukcije prodro u sigurnosni prostor oko vozačkog sjedala kako je određeno u Prilogu I. točki 1.6.
Osim toga, pregledom se mora utvrditi nalazi li se koji dio sigurnosnog prostora izvan zaštite zaštitne konstrukcije. Pri tom se smatra da je sigurnosni prostor izvan zaštite zaštitne konstrukcije ako pri prevrtanju bilo koji njegov dio dođe u dodir s ravnim tlom kada se traktor prevrne u smjeru iz kojega djeluje ispitno opterećenje. Pri tom se pretpostavlja da su mjere prednjih i stražnjih guma te namještanje razmaka kotača najmanje mjere prema specifikaciji proizvođača.
3.2.2.2.3.
Elastična deformacija pri bočnom udaru
Elastična deformacija mora se izmjeriti (810 + av) mm iznad indeksne točke sjedala, u vertikalnoj ravnini u kojoj djeluje opterećenje. Za to mjerenje može se upotrijebiti naprava slična napravi prikazanoj na slici 7.8.
3.2.2.2.4.
Trajna deformacija
Nakon posljednjeg ispitivanja gnječenjem, trajna deformacija zaštitne konstrukcije mora se zapisati. Prije početka ispitivanja mora se za tu svrhu upotrijebiti položaj glavnih elemenata zaštitne konstrukcije pri prevrtanju u odnosu na indeksnu točku.
Proširenja na druge modele traktora
|
3.3.1.
|
(ne primjenjuje se)
|
|
3.3.2.
|
Tehničko proširenje
Kada se dogode tehničke preinake na traktoru, zaštitnoj konstrukciji ili načinu pričvršćenja zaštitne konstrukcije na traktor, tehnička služba koja je obavila prvotno ispitivanje može izdati ‚izvješće o tehničkom proširenju’ u sljedećim slučajevima:
3.3.2.1.
Proširenja rezultata ispitivanja zaštitne konstrukcije na druge modele traktora
Ispitivanja udarom i gnječenjem nije potrebno provoditi na svakom modelu traktora, pod uvjetom da zaštitna konstrukcija i traktor ispunjavaju uvjete iz niže navedenih točaka od 3.3.2.1.1. do 3.3.2.1.5.
3.3.2.1.1. Konstrukcija mora biti istovjetna onoj koja je bila ispitana.
3.3.2.1.2. Zahtijevana energija ne smije prelaziti za više od 5 % izračunanu energiju za prvotno ispitivanje.
3.3.2.1.3. Način pričvršćenja i sastavni dijelovi traktora na koje se konstrukcija pričvršćuje moraju biti istovjetni.
3.3.2.1.4. Svi sastavni dijelovi kao što su blatobrani i poklopac motora koji mogu služiti za nošenje zaštitne konstrukcije moraju biti istovjetni.
3.3.2.1.5. Položaj i kritične mjere sjedala u zaštitnoj konstrukciji te relativni položaj zaštitne konstrukcije na traktoru moraju biti takvi da sigurnosni prostor ostane unutar zaštite deformirane konstrukcije tijekom svih ispitivanja (to se mora provjeriti na temelju iste reference za sigurnosni prostor kao u prvotnom izvješću o ispitivanju, tj. referentne točke sjedala (SRP) ili indeksne točke sjedala (SIP).
3.3.2.2.
Proširenje rezultata ispitivanja zaštitne konstrukcije na preinačene modele zaštitne konstrukcije
Taj se postupak mora slijediti kada nisu ispunjeni uvjeti iz točke 3.3.2.1., dok se ne smije upotrijebiti kada je način pričvršćenja zaštitne konstrukcije na traktor preinačen (npr. gumeni podmetači zamijenjeni mehaničkim ogibljenjem):
3.3.2.2.1. preinake koje ne utječu na rezultate prvotnog ispitivanja (npr. pričvršćenje zavarivanjem ploče za ugradbu neke opreme na mjesto na zaštitnoj konstrukciji koje nije kritično), dodavanje sjedala s drukčijim položajem indeksne točke sjedala u zaštitnoj konstrukciji (pod uvjetom da se provjeri je (su) li novi sigurnosni prostor (prostori) ostao (ostali) unutar zaštite zaštitne konstrukcije deformirane tijekom svih ispitivanja);
3.3.2.2.2. preinake koje bi mogle utjecati na rezultate prvotnoga ispitivanja ne dovodeći u pitanje prihvatljivost zaštitne konstrukcije (npr. preinaka nosivih elemenata, preinaka načina pričvršćivanja zaštitne konstrukcije na traktor). Može se provesti validacijsko ispitivanje, a rezultate ispitivanja navesti u izvješću o proširenju.
Određena su sljedeća ograničenja za tu vrstu proširenja:
3.3.2.2.2.1. najviše pet proširenja može se prihvatiti bez validacijskog ispitivanja;
3.3.2.2.2.2. rezultati validacijskog ispitivanja prihvaćaju se za proširenja ako su ispunjeni svi uvjeti za prihvaćanje iz OECD Koda i:
ako deformacija izmjerena nakon svakog ispitivanja udarom ne odstupa od deformacije izmjerene nakon svakog ispitivanja udarom koja je navedena u prvotnom izvješću o ispitivanju za više od ± 7 % (u slučaju dinamičkog ispitivanja);
ako sila koja je bila izmjerena kad je zahtijevana razina energije bila dosegnuta u različitim ispitivanjima vodoravnim opterećenjem ne odstupa za više od ± 7 % od sile izmjerene kad je zahtijevana razina energije bila dosegnuta u prvotnom ispitivanju i ako deformacija (
11
) izmjerena kad je zahtijevana razina energije bila dosegnuta u različitim ispitivanjima vodoravnim opterećenjem ne odstupa za više od ± 7 % od deformacije izmjerene kad je zahtijevana razina energije bila dosegnuta u prvotnom ispitivanju (u slučaju statičkog ispitivanja);
3.3.2.2.2.3. više od jedne preinake zaštitne konstrukcije može se uključiti u jedno izvješće o proširenju ako one predstavljaju više izvedbi iste zaštitne konstrukcije, ali se samo jedno validacijsko ispitivanje može prihvatiti u jednom izvješću o proširenju. Izvedbe koje nisu ispitane moraju biti opisane u posebnom odjeljku izvješća o proširenju.
3.3.2.2.3. povećanje referentne mase koju je odredio proizvođač za zaštitnu konstrukciju koja je već bila ispitana. Ako proizvođač želi zadržati isti broj homologacije, izvješće o proširenju može se izdati nakon što se provede validacijsko ispitivanje (u tom slučaju ne primjenjuje se ograničenje od ± 7 % određeno u 3.3.2.2.2.2.).
|
|
3.5.
|
Ponašanje zaštitne konstrukcije na niskim temperaturama
3.5.1. Kada se za zaštitnu konstrukciju navede da je otporna na krhkost pri niskim temperaturama proizvođač treba navesti pojedinosti koje se moraju u uključiti u izvješće.
3.5.2. Sljedeći zahtjevi i postupci namijenjeni su za osiguranje čvrstoće i otpornosti na krti lom pri niskim temperaturama. Preporučuje se da sljedeći najmanji zahtjevi za materijale budu uzeti u obzir kod ocjene prikladnosti zaštitne konstrukcije za rad pri niskim temperaturama u onim zemljama koje zahtijevaju takvu dodatnu zaštitu tijekom uporabe.
3.5.2.1. Vijci i matice koji su upotrijebljeni za pričvršćenje zaštitne konstrukcije na traktor i za spajanje nosećih dijelova zaštitne konstrukcije trebaju imati dokazana odgovarajuća svojstva žilavosti pri niskim temperaturama.
3.5.2.2. Sve elektrode za zavarivanje koje su upotrijebljene za proizvodnju nosećih elemenata zaštitne konstrukcije i veznih elemenata traktora moraju biti spojive s materijalom zaštitne konstrukcije kako je prikazano niže u 3.5.2.3.
3.5.2.3. Čelični materijali za noseće elemente zaštitne konstrukcije moraju biti materijali dokazane žilavosti koji ispunjavaju najmanje zahtjeve s obzirom na energiju udara određenu ispitivanjem po Charpyju epruvetom s V zarezom kako je prikazano u tablici 7.1. Vrsta i kvaliteta čelika moraju se navesti u skladu s normom ISO 630:1995.
Smatra se da čelična valjana traka debljine manje od 2,5 mm i sa sadržajem ugljika manjim od 0,2 % zadovoljava taj zahtjev.
Noseći elementi zaštitne konstrukcije koji su izrađeni iz nečeličnih materijala moraju imati istovrijednu otpornost na udar pri niskim temperaturama.
3.5.2.4. Pri ispitivanju zahtjeva s obzirom na energiju udara po Charpyju s V zarezom veličina epruvete ne smije biti manja od najveće od veličina navedenih u tablici 7.1., za ispitivani materijal.
3.5.2.5. Ispitivanja po Charpyju s V zarezom moraju se provoditi u skladu s postupkom iz ASTM A 370-1979, osim za veličine epruveta koje trebaju odgovarati dimenzijama danim u tablici 7.1.
Tablica 7.1.
Najmanje energije udara ispitivanjem po Charpyju s V zarezom
|
Veličina epruvete
|
Energija pri
|
Energija pri
|
|
|
– 30 °C
|
– 20 °C
|
|
mm
|
J
|
J ()
|
|
10 × 10 ()
|
11
|
27,5
|
|
10 × 9
|
10
|
25
|
|
10 × 8
|
9,5
|
24
|
|
10 × 7,5 ()
|
9,5
|
24
|
|
10 × 7
|
9
|
22,5
|
|
10 × 6,7
|
8,5
|
21
|
|
10 × 6
|
8
|
20
|
|
10 × 5 ()
|
7,5
|
19
|
|
10 × 4
|
7
|
17,5
|
|
10 × 3,5
|
6
|
15
|
|
10 × 3
|
6
|
15
|
|
10 × 2,5 ()
|
5,5
|
14
|
|
(1) Pokazuje preporučljivu veličinu. Veličina epruvete ne smije biti veća od najveće preporučljive veličine koju omogućava materijal.
(2) Zahtijevana energija pri – 20 °C je 2,5 puta vrijednost navedena za – 30 °C. Drugi faktori utječu na udarnu čvrstoću, tj. smjer valjanja, čvrstoća, usmjerenost zrna i zavarivanje. Ti faktori moraju se uzeti u obzir pri izboru i uporabi čelika.
|
3.5.2.6. Druga mogućnost za taj postupak je uporaba umirenoga ili polu-umirenog čelika za koji se mora odrediti odgovarajuća specifikacija. Vrsta i kvaliteta moraju se odrediti u skladu s normom ISO 630:1995, izmjena 1:2003
3.5.2.7. Epruvete moraju biti uzdužne i moraju se uzeti iz ravnih limova, cijevi ili nosivih elemenata prije oblikovanja ili zavarivanja za uporabu u zaštitnoj konstrukciji. Epruvete iz cijevi ili nosivih elemenata moraju se uzeti iz sredine najvećeg bočnog dijela i ne smiju imati zavarenih mjesta.
|
|
3.6.
|
(ne primjenjuje se)
Slika 7.1.
Sigurnosni prostor
|
Slika 7.1.a
Bočni pogled
Poprečni presjek u referentnoj ravnini
 Mjere u mm
|
Slika 7.1.b
Pogled straga
|
|
1 - Indeksna točka sjedala
|
2 - Referentna ravnina
|
Slika 7.2.a
Sigurnosni prostor za traktore sa zakretnim sjedalom: zaštitni luk s dva nosača
Slika 7.2.b
Sigurnosni prostor za traktore sa zakretnim sjedalom: drugi tipovi zaštitne konstrukcije pri prevrtanju
Slika 7.3.
Uteg njihala i njegovi lanci i čelična uža za vješanje.
Slika 7.4.
Primjer sidrenja traktora (udar straga)
Slika 7.5.
Primjer sidrenja traktora (udar sprijeda)
Slika 7.6.
Primjer sidrenja traktora (bočni udar)
Slika 7.7.
Primjer naprave za gnječenje traktora
Slika 7.8.
Primjer naprave za mjerenje elastične deformacije
1 — Trajna deformacija
2 — Elastična deformacija
3 — Ukupna deformacija (trajna plus elastična deformacija)
Slika 7.9.
Krivulja sila/deformacija
Ispitivanje preopterećenjem nije potrebno
Napomene:
1. Odrediti Fa u odnosu na 0,95 D′.
2. Ispitivanje preopterećenjem nije potrebno kad je Fa ≤ 1,03 F′.
Slika 7.10.
Krivulja sila/deformacija
Ispitivanje preopterećenjem je potrebno
Napomene:
1. Odrediti Fa u odnosu na 0,95 D′.
2. Ispitivanje preopterećenjem potrebno je kad je Fa > 1,03 F′.
3. Rezultat ispitivanja preopterećenjem zadovoljava kad je Fb > 0,97 F′ i Fb > 0,8 Fmax.
Slika 7.11.
Krivulja sila/deformacija
Ispitivanje preopterećenjem mora se nastaviti
Napomene:
1. Odrediti Fa u odnosu na 0,95 D′.
2. Ispitivanje preopterećenjem potrebno je kad je Fa > 1,03 F′.
3. Fb < 0,97 F′, zato je potrebno dodatno preopterećenje
4. Fc < 0,97 Fb, zato je potrebno dodatno preopterećenje.
5. Fd < 0,97 Fc, zato je potrebno dodatno preopterećenje.
6. Rezultati ispitivanja preopterećenjem zadovoljavaju kad je Fe > 0,8 Fmax.
7. Ispitivanje nije uspješno u fazama u kojima opterećenje padne ispod 0,8 Fmax.
|
▼M2 —————
▼B
PRILOG VI.
OZNAKE
Oznaka EEZ homologacije tipa sastavnog dijela sastoji se od:
▼M2
— pravokutnika oko malog slova „e’ iza kojega se nalazi razlikovni broj države članice koja je dodijelila homologaciju tipa sastavnog dijela:
—
1 za Njemačku, 2 za Francusku, 3 za Italiju, 4 za Nizozemsku, 5 za Švedsku, 6 za Belgiju,
►A2
7 za Mađarsku, 8 za Češku Republiku, ◄ 9 za Španjolsku, 11 za Ujedinjenu Kraljevinu, 12 za Austriju, 13 za Luksemburg, 17 za Finsku, 18 za Dansku,
►A2
20 za Poljsku, ◄ 21 za Portugal, 23 za Grčku, 24 za Irsku,
►A2
26 za Sloveniju, 27 za Slovačku, 29 za Estoniju, 32 za Latviju, 36 za Litvu, CY za Cipar, MT za Maltu, ◄
►M4
34 for Bulgaria, 19 for Romania, ◄
►M6
25 za Hrvatsku ◄ ,
▼B
— broja EEZ homologacije tipa sastavnog dijela koji odgovara broju certifikata o EEZ homologaciji tipa sastavnog dijela, izdane s obzirom na čvrstoću tipa zaštitne konstrukcije i njezinog pričvršćenja na traktor postavljenog ispod i u blizini pravokutnika,
— slova V ili SV, ovisno o tomu je li provedeno statičko (SV) ili dinamičko (V) ispitivanje, iza kojih se nalazi broj 1, koja pokazuju da se radi o zaštitnoj konstrukciji u smislu ove Direktive.
Primjer oznake EEZ homologacije tipa sastavnog dijela
Zaštitna konstrukcija koja nosi gore prikazanu oznaku EEZ homologacije tipa sastavnog dijela jest konstrukcija stražnjeg luka, kaveza ili zaštitne kabine koja je dinamički ispitana, namijenjena za uski traktor (V1) za koju je Francuska (e2) dodijelila EEZ homologaciju tipa sastavnog dijela pod brojem 431.
PRILOG VII.
OBRAZAC EEZ CERTIFIKATA O HOMOLOGACIJI TIPA SASTAVNOG DIJELA
PRILOG VIII.
UVJETI ZA EEZ HOMOLOGACIJU TIPA
|
1.
|
Zahtjev za EEZ homologaciju tipa traktora s obzirom na čvrstoću zaštitne konstrukcije i čvrstoću njezinog pričvršćenja na traktor podnosi proizvođač traktora ili njegov ovlašteni predstavnik.
|
|
2.
|
Traktor koji predstavlja tip traktora koji treba homologirati, na koji su ugrađeni zaštitna konstrukcija i njezino pričvršćenje, dostavlja se tehničkim službama koje su odgovorne za provedbu homologacijskih ispitivanja.
|
|
3.
|
Tehnička služba odgovorna za provedbu homologacijskih ispitivanja provjerava je li predviđena ugradba homologiranog tipa zaštitne konstrukcije na tip traktora za koji je zatražena homologacija. Posebno se treba uvjeriti da pričvršćenje zaštitne konstrukcije odgovara ispitanom kad je dodijeljena EEZ homologacija tipa.
|
|
4.
|
Posjednik EEZ homologacije tipa može zatražiti njezino proširenje na druge tipove zaštitne konstrukcije.
|
|
5.
|
Nadležna tijela za homologaciju dodjeljuju takvo proširenje pod sljedećim uvjetima:
5.1. Novi tip zaštitne konstrukcije i njezino pričvršćenje na traktor mora dobiti homologaciju tipa sastavnog dijela.
5.2. Novi tip zaštitne konstrukcije konstruiran je za ugradbu na tip traktora za koji je zatraženo proširenje EEZ homologacije tipa.
5.3. Pričvršćenje zaštitne konstrukcije na traktor mora odgovarati ispitanomu kad je dodijeljena EEZ homologacija tipa sastavnog dijela.
|
|
6.
|
Certifikat za koji je obrazac prikazan u Prilogu IX. prilaže se certifikatu o EEZ homologaciji tipa za svaku dodijeljenu ili odbijenu homologaciju tipa ili proširenje homologacije tipa.
|
|
7.
|
Ako je zahtjev za EEZ homologaciju tipa za tip traktora podnesen istodobno sa zahtjevom za EEZ homologaciju tipa sastavnog dijela za tip zaštitne konstrukcije namijenjene za ugradbu na tip traktora za koji je zatražena EEZ homologacija tipa, ispitivanja propisana u točkama 2. i 3. ne provode se.
|
PRILOG IX.
OBRAZAC
