(1)

Kako bi se izmjerila odgovarajuća razina likvidnosti koju bi investicijska društva trebala imati, potrebno je utvrditi zajedničke kriterije za procjenu likvidnosnih potreba u uobičajenim i stresnim uvjetima te utvrditi postoji li raskorak između razine likvidne imovine koju drže investicijska društva i utvrđenih likvidnosnih potreba.

(2)

Smatra se da su investicijska društva koja ispunjavaju uvjete koji su potrebni da bi ih se smatralo malim i nepovezanim investicijskim društvima utvrđene u članku 12. stavku 1. Uredbe (EU) 2019/2033 Europskog parlamenta i Vijeća (2) izložena tek ograničenom likvidnosnom riziku u odnosu na druga investicijska društva. Zbog toga nadležna tijela, na temelju članka 43. stavka 1. drugog podstavka Uredbe (EU) 2019/2033, mogu izuzeti takva investicijska društva od likvidnosnog zahtjeva iz članka 43. stavka 1. prvog podstavka te uredbe. Međutim, to izuzeće nije obvezno. Kako bi se uzela u obzir mala i nepovezana investicijska društva koja njihovo nadležno tijelo nije izuzelo od tog likvidnosnog zahtjeva, bilo bi nerazmjerno da se na ta investicijska društva primjenjuju isti likvidnosni zahtjevi kao na veća i povezana investicijska društva. Stoga je primjereno utvrditi da bi nadležna tijela, pri mjerenju likvidnosnog rizika i elemenata likvidnosnog rizika iz članka 42. stavka 1. prvog podstavka točke (a) Direktive (EU) 2019/2034, trebala mjeriti samo likvidnosni rizik odnosno elemente likvidnosnog rizika koji proizlaze iz onih aktivnosti i iz drugih čimbenika, specifičnih za mala i nepovezana investicijska društva, za koje je vrlo vjerojatno da će dovesti do značajnog likvidnosnog rizika koji nije pokriven likvidnosnim zahtjevima utvrđenima u dijelu petom Uredbe (EU) 2019/2033. Ti čimbenici uključuju aktivnosti pružanja usluga upravljanja portfeljem, upravljanja multilateralnom trgovinskom platformom kako je definirana u članku 4. točki 22. Direktive 2014/65/EU Europskog parlamenta i Vijeća (3) ili organiziranom trgovinskom platformom kako je definirana u članku 4. točki 23. te direktive, odobravanja kredita i zajmova ulagateljima te rizik financiranja i relevantnost strukture grupe za likvidnosni rizik.

(3)

U skladu s člankom 7. stavkom 3. Uredbe (EU) 2019/2033 matična investicijska društva iz Unije, matični investicijski holdinzi iz Unije i matični mješoviti financijski holdinzi iz Unije moraju na konsolidiranoj razini ispunjavati likvidnosne zahtjeve iz dijela petog te uredbe. Matično investicijsko društvo iz Unije, matični investicijski holding iz Unije i matični mješoviti financijski holding iz Unije mogu na temelju svojeg konsolidiranog položaja biti izloženi likvidnosnom riziku ili elementima likvidnosnog rizika koji su značajni i nisu pokriveni ili nisu dovoljno pokriveni tim likvidnosnim zahtjevima. Isto tako, može se dogoditi da matično investicijsko društvo iz Unije, matični investicijski holding iz Unije i matični mješoviti financijski holding iz Unije na temelju svojeg konsolidiranog položaja ne ispunjava zahtjeve iz članaka 24. i 26. Direktive (EU) 2019/2034 i nije vjerojatno da će se aranžmani, procesi, mehanizmi i strategije drugim administrativnim mjerama dostatno poboljšati u primjerenom razdoblju, u smislu članka 42. stavka 1. točke (b) Direktive (EU) 2019/2034. Nadležna tijela stoga bi za takva matična investicijska društva iz Unije, matične investicijske holdinge iz Unije i matične mješovite financijske holdinge iz Unije trebala na konsolidiranoj osnovi mjeriti je li izloženost tih društava ili holdinga likvidnosnom riziku značajna i je li pokrivena likvidnosnim zahtjevima utvrđenima u dijelu petom Uredbe (EU) 2019/2033.

(4)

Različite aktivnosti investicijskih društava mogu na različite načine utjecati na njihov profil likvidnosti. Promjene vrijednosti cijena imovine mogu prouzročiti gubitke i utjecati na bilance i likvidnosnu poziciju investicijskih društava, unatoč tome što ta društva ne drže imovinu klijenata za vlastiti račun. Investicijska društva koja pružaju usluge upravljanja portfeljem mogu biti osjetljiva na fluktuacije tržišta koje mogu dovesti do ili povećati neusklađenosti novčanih tokova, odnosno neusklađenosti između priljeva od plaćanja naknada, koje se obično primaju na tromjesečnoj ili polugodišnjoj osnovi, i odljeva za plaćanje dospjelih obveza. Stoga je primjereno za svaku investicijsku uslugu ili aktivnost iz odjeljka A Priloga I. Direktivi 2014/65/EU odrediti kriterije koje bi nadležna tijela trebala razmotriti kad mjere jesu li likvidnosni rizik ili elementi likvidnosnog rizika investicijskog društva dovoljno pokriveni likvidnosnim zahtjevom iz dijela petog Uredbe (EU) 2019/2033. Od nadležnih tijela ponajprije bi trebalo zahtijevati da uzmu u obzir one investicijske usluge ili aktivnosti koje su najosjetljivije na fluktuacije tržišta jer su vrijeme i razmjeri takvih fluktuacija nepredvidljivi te one mogu imati različite posljedice za likvidnosni rizik, primjerice veće pozive za uplatu marže, nižu dobit i smanjene naknade.

(5)

Investicijska društva s odobrenjem za pružanje pomoćne usluge odobravanja kredita ili zajmova ulagateljima izložena su specifičnom likvidnosnom riziku. Zakašnjela otplata dugova ulagatelja može narušiti sposobnost investicijskog društva za ispunjavanje obveza, dok unovčenje kolaterala sa smanjenim profilom likvidnosti može rezultirati smanjenjem likvidne imovine dostupne za redovno poslovanje. Nadležna tijela stoga bi trebala procijeniti povećani rizik za investicijska društva koja pružaju takve usluge.

(6)

Financiranje je glavni izvor likvidnosti investicijskih društava, a ograničen ili obustavljen pristup financiranju može dovesti do prekida usluga investicijskih društava, što se može negativno odraziti na tržišta i klijente. Budući da se financiranje investicijskih društava razlikuje od financiranja kreditnih institucija, koje primaju depozite, i pristup takvih investicijskih društava financiranju u određenim okolnostima može dovesti do rizikâ, potrebno je utvrditi elemente koje bi nadležna tijela trebala uzeti u obzir pri utvrđivanju posebnih likvidnosnih zahtjeva za takva investicijska društva.

(7)

Pogoršanje makroekonomskih i geopolitičkih uvjeta može uvelike ograničiti pristup investicijskih društava financiranju. Nadležna tijela stoga bi trebala procijeniti moguće posljedice takvog pogoršanja na izvore financiranja investicijskih društava, uključujući velike izvore financiranja i kreditne linije. U tom je kontekstu potrebno utvrditi elemente koje nadležna tijela trebaju procijeniti u odnosu na nepovoljne vanjske događaje, čiji nastanak može povećati likvidnosni rizik investicijskih društava.

(8)

Da bi nadležna tijela mogla utvrditi koji bi operativni događaji mogli imati značajan utjecaj na likvidnost investicijskih društava, potrebno je odrediti operativne događaje za koje se očekuje da će biti najrelevantniji za investicijska društva kao podskup popisa vrsta štetnih događaja iz članka 324. Uredbe (EU) br. 575/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (4).

(9)

Povećani likvidnosni rizik može nastati zbog reputacijskog rizika, koji pak može utjecati na poslovanje investicijskih društava. Neki učinci reputacijskog rizika nisu lako predvidljivi, ali drugi, poput smanjenog pristupa tržištu ili pristupa likvidnosti drugih ugovornih strana, mogu se predvidjeti. Nadležna tijela stoga bi trebala procijeniti posljedice takvih predvidljivih učinaka reputacijskog rizika za likvidnosni rizik investicijskih društava.

(10)

Zbog mogućeg učinka likvidnosnog rizika na funkcioniranje investicijskog društva, investicijska društva trebala bi pomno pratiti taj rizik. U skladu s člankom 29. Direktive (EU) 2019/2034 investicijska društva moraju imati pouzdane strategije, politike i procese, među ostalim za praćenje likvidnosnog rizika i rješavanje problema manjka likvidnosti. Stoga je potrebno odrediti koje bi elemente nadležna tijela trebala ocjenjivati kako bi procijenila učinkovitost upravljanja i kontrole likvidnosnog rizika od strane investicijskih društava.

(11)

Grupa investicijskom društvu može osigurati dodatnu likvidnost, ali i može iskoristiti znatna likvidna sredstva koja pripadaju investicijskom društvu, na temelju sporazuma i drugih mehanizama prijenosa imovine između investicijskog društva, s jedne strane, i matičnog društva ili bilo kojeg drugog subjekta grupe, s druge strane. Stoga bi od nadležnih tijela trebalo zahtijevati da procijene cjelokupnu strukturu grupe i razmotre mogući utjecaj takvih sporazuma i drugih mehanizama prijenosa imovine na likvidnosni rizik investicijskih društava koja su dio takve grupe.

(12)

Ova se Uredba temelji na nacrtu regulatornih tehničkih standarda koji je Komisiji dostavilo Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo.

(13)

Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo provelo je otvorena javna savjetovanja o nacrtu regulatornih tehničkih standarda na kojem se temelji ova Uredba, analiziralo moguće povezane troškove i koristi te zatražilo mišljenje Interesne skupine za bankarstvo osnovane u skladu s člankom 37. Uredbe (EU) br. 1093/2010 Europskog parlamenta i Vijeća (5),

(a)

dostupnost postojećih izvora financiranja i pristup prethodno dogovorenim izvorima financiranja u izvanrednim situacijama;

(b)

jesu li takvi izvori financiranja osigurani ili neosigurani;

(c)

valutu takvih izvora financiranja;

(d)

iznos neopterećene imovine koja bi bila dostupna za dobivanje osiguranog financiranja;

(e)

različite rokove dospijeća takvih izvora financiranja ovisno o blizini njihovih rokova dospijeća, odnosno najranijeg datuma kada ih se ugovorno može pozvati na naplatu;

(f)

rizik od diskontinuiteta dnevnih novčanih tokova investicijskog društva zbog prekida kreditnih linija investicijskog društva;

(g)

druge dogovorene, ali neiskorištene izvore financiranja pružene investicijskom društvu.

(a)

nedostupnost sustava investicijskog društva koji se upotrebljavaju za pristup tržištu ili izvorima financiranja;

(b)

prekid usluga kod skrbnika i korespondentnih banaka;

(c)

vanjske ili interne prijevare;

(d)

odštete i potraživanja u vezi s pogreškama pri izvršavanju naloga.

(a)

pristup investicijskog društva tržištu je smanjen;

(b)

druge ugovorne strane smanjile su izvore financiranja investicijskog društva;

(c)

druge ugovorne strane na tržištu smanjuju svoje izloženosti prema investicijskom društvu u transakcijama izvan uređenog tržišta.

(a)

sustave za mjerenje, upravljanje i izvješćivanje o likvidnosnom riziku i okvir upravljanja investicijskog društva, uključujući primjerenost njegove funkcije upravljanja rizicima;

(b)

sve mjere za smanjenje rizika, uključujući smanjenje aktivnosti investicijskog društva koje zahtijevaju velike novčane odljeve, uspostavu kreditnih linija, povećanje novčanog kapitala i upotrebu imovine kao kolaterala u repo transakcijama;

(c)

pouzdanost plana oporavka investicijskog društva ako se primjenjuje obveza sastavljanja i primjene plana oporavka u skladu s člankom 5. stavkom 1. Direktive 2014/59/EU Europskog parlamenta i Vijeća (6).