EUROPSKA KOMISIJA

Bruxelles,1.6.2018.

COM(2018) 394 final

2018/0218(COD)

Prijedlog

UREDBE EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

o izmjeni uredaba (EU) br. 1308/2013 o uspostavljanju zajedničke organizacije tržišta poljoprivrednih proizvoda, (EU) br. 1151/2012 o sustavima kvalitete za poljoprivredne i prehrambene proizvode, (EU) br. 251/2014 o definiciji, opisivanju, prezentiranju, označivanju i zaštiti oznaka zemljopisnog podrijetla aromatiziranih proizvoda od vina, (EU) br. 228/2013 o utvrđivanju posebnih mjera za poljoprivredu u najudaljenijim regijama Unije i (EU) br. 229/2013 o utvrđivanju posebnih mjera za poljoprivredu u korist manjih egejskih otoka

{SWD(2018) 301 final}
{SEC(2018) 305 final}

OBRAZLOŽENJE

1.KONTEKST PRIJEDLOGA

•Razlozi i ciljevi prijedloga

U okviru prijedloga Komisije za višegodišnji financijski okvir (VFO) za razdoblje 2021.– 2027. (prijedlog VFO-a) 1 određuju se proračunski okvir i glavne smjernice za zajedničku poljoprivrednu politiku (ZPP). Na temelju toga Komisija predstavlja skup propisa kojima se utvrđuje zakonodavni okvir za ZPP u razdoblju 2021.–2027., zajedno s procjenom učinka alternativnih scenarija za razvoj politike. Datum primjene tih prijedloga predviđen je za 1. siječnja 2021. i oni se predstavljaju za Uniju od 27 država članica, u skladu s obavijesti Ujedinjene Kraljevine o namjeri povlačenja iz Europske unije i Euratoma na temelju članka 50. Ugovora o Europskoj uniji, koju je Europsko vijeće zaprimilo 29. ožujka 2017.

Posljednja je reforma ZPP-a odlučena 2013., a provedena 2015. Otada se kontekst u kojem je provedena ta reforma znatno promijenio. Konkretno:

Cijene poljoprivrednih proizvoda znatno su pale zbog makroekonomskih čimbenika, geopolitičkih napetosti i drugih utjecaja.

U trgovinskim je pregovorima očit prijelaz s multilateralnih na bilateralne sporazume i EU je postao otvoreniji na svjetskim tržištima.

EU je preuzeo nove međunarodne obveze, npr. u vezi s ublažavanjem klimatskih promjena (COP 21) i širim aspektima međunarodnog razvoja (u okviru UN-ovih ciljeva održivog razvoja), te poduzima napore za bolje reagiranje na druge geopolitičke događaje, uključujući migracije.

Ta su kretanja potaknula žestoku javnu raspravu o tome je li reforma iz 2013. dovoljna kako bi ZPP na odgovarajući način odgovorio na trenutačne izazove povezane s gospodarskim stanjem poljoprivrednog sektora, brigom za okoliš, aktivnostima u pogledu klimatskih promjena te snažim gospodarskim i društvenim strukturama u ruralnim područjima EU-a, posebno s obzirom na nove prilike za djelovanje u područjima trgovine, biogospodarstva, kružnog gospodarstva i digitalnog gospodarstva.

ZPP se mora osuvremeniti kako bi se odgovorilo na te izazove, što jednostavnije i sa što manje administrativnog opterećenja, i kako bi ga se još više uskladilo s drugim politikama EU-a i povećao njegov doprinos ostvarenju deset prioriteta Komisije i ciljeva održivog razvoja. Uistinu, kako je Komisija napomenula u nedavnoj Komunikaciji o VFO-u, modernizirana zajednička poljoprivredna politika morat će poduprijeti prelazak na potpuno održiv poljoprivredni sektor i razvoj dinamičnih ruralnih područja te omogućiti visokokvalitetnu i sigurnu hranu za preko 500 milijuna potrošača. Europi treba pametan, otporan, održiv i konkurentan poljoprivredni sektor kako bi mogla proizvesti sigurnu, visokokvalitetnu, hranjivu i raznoliku hranu za svoje građane po pristupačnim cijenama i ojačati socioekonomsku strukturu ruralnih područja. Modernizirana zajednička poljoprivredna politika povećat će svoju europsku dodanu vrijednost tako što će postaviti visoke ciljeve u području klime i okoliša i odgovoriti na očekivanja građana povezana sa zdravljem, okolišem i klimom.

Kao što je predviđeno u njezinu programu rada za 2017. Komisija je provela opsežna savjetovanja o pojednostavnjenju i modernizaciji ZPP-a kako bi se njime u najvećoj mogućoj mjeri pridonijelo ostvarivanju deset prioriteta Komisije i ciljeva održivog razvoja. Savjetovanja su bila usmjerena na posebne prioritete te politike za budućnost ne dovodeći u pitanje dodjele financijskih sredstava za ZPP u okviru sljedećeg VFO-a. Postupak je obuhvaćao opsežna savjetovanja i analize dostupnih dokaza o uspješnosti ZPP-a, uključujući relevantna mišljenja platforme REFIT.

Ishod je bio predstavljen u Komunikaciji donesenoj 29. studenoga 2017. pod nazivom „Budućnost hrane i poljoprivrede”. U Komunikaciji se navodi strukturirani dijalog o budućem ZPP-u u institucijama EU-a i s dionicima. U tom su političkom dokumentu navedeni izazovi, ciljevi i mogući putovi za budući ZPP koji mora biti jednostavniji, pametniji i moderan te voditi prijelaz na održiviju poljoprivredu.

Konkretno, Komisija je kao najvažnije prioritete ZPP-a nakon 2020. odredila višu razinu očekivanja u pogledu politike u području okoliša i klime te bolje usmjeravanje potpore i jače oslanjanje na uspješnu vezu između istraživanja, inovacija i savjetovanja. Predložila je i način na koji se može poboljšati uspješnost ZPP-a, novi model ostvarivanja politike kako bi se cilj politike preusmjerio s usklađenosti na uspješnost te u razine nadležnosti EU-a i država članica uvelo više supsidijarnosti. Novi model usmjeren je na bolje postizanje ciljeva EU-a na temelju strateškog planiranja, široke političke intervencije i zajedničkih pokazatelja uspješnosti, čime se poboljšava usklađenost politika u okviru budućeg ZPP-a s drugim ciljevima EU-a.

•Dosljednost s postojećim odredbama politike u određenom području

U članku 39. UFEU-a navedeni su sljedeći ciljevi zajedničke poljoprivredne politike:

·povećati poljoprivrednu produktivnost promicanjem tehničkog napretka i osiguranjem racionalnog razvoja poljoprivredne proizvodnje te optimalnog korištenja faktora proizvodnje, osobito radne snage;

·na taj način osigurati primjeren životni standard poljoprivrednog stanovništva, osobito povećanjem osobne zarade osoba koje se bave poljoprivredom;

·stabilizirati tržišta;

·osigurati dostupnost opskrbe;

·pobrinuti se da roba dođe do potrošača po razumnim cijenama.

Ovaj je prijedlog u potpunosti usklađen s utvrđenim ciljeva ZPP-a iz Ugovora. Njime se modernizira i pojednostavnjuje način provedbe odredbi Ugovora.

Dosljednost u odnosu na druge politike Unije

2.PRAVNA OSNOVA, SUPSIDIJARNOST I PROPORCIONALNOST

•Pravna osnova

Članak 43. stavak 2. UFEU-a u pogledu izmjena Uredbe (EU) br. 1308/2013, članak 114. i članak 118. prvi stavak UFEU-a u pogledu izmjena uredbi (EU) br. 1151/2012 i (EU) br. 251/2014, članak 43. stavak 2. i članak 349. u pogledu izmjena Uredbe (EU) br. 228/2013, te članak 43. stavak 2. u pogledu uredbe (EU) 229/2013.

•Supsidijarnost (za neisključivu nadležnost)

Ugovorom o funkcioniranju Europske unije predviđa se da je nadležnost za poljoprivredu podijeljena između Unije i država članica, a istovremeno se uspostavlja zajednička poljoprivredna politika sa zajedničkim ciljevima i zajedničkom provedbom. Trenutačnom sustavu ostvarenja ciljeva ZPP-a temelj čine detaljni zahtjevi na razini EU-a, a obilježavaju ga mehanizmi strogih kontrola, sankcija i revizija. Ta su pravila često vrlo preskriptivna, a primjenjuju se sve do razine poljoprivrednih gospodarstava. Međutim, s obzirom na izrazito diversificirano poljoprivredno i klimatsko okruženje u Uniji, ni pristup odozgo prema dolje ni jedinstveni pristup za sve nisu prikladni za postizanje željenih rezultata i dodane vrijednosti za EU.

U modelu ostvarivanja politike u ovom prijedlogu Unija utvrđuje osnovne parametre politike (ciljeve ZPP-a, općenite vrste intervencija, osnovne zahtjeve), a države članice imaju veću odgovornost i više izvješćuju o tome kako ostvaruju dogovorene ciljeve i ciljne vrijednosti.

Veća supsidijarnost omogućit će da se više uzmu u obzir lokalni uvjeti i potrebe nego takvi ciljevi i ciljne vrijednosti. Države članice bit će zadužene za prilagodbu intervencija ZPP-a kako bi se njima što više doprinijelo ciljevima EU-a. Zadržat će se postojeće strukture upravljanja, kojima se mora i dalje osiguravati učinkovito praćenje i izvršavanje ostvarenja svih ciljeva politike, a države članice imat će i veću ulogu u izradi okvira za sukladnost i kontrolu koji se primjenjuje na korisnike (uključujući kontrole i sankcije).

•Proporcionalnost

S gospodarskim, ekološkim i društvenim izazovima s kojima se suočava poljoprivredni sektor EU-a i ruralna područja zahtijevaju detaljan odgovor koji u obzir uzima europsku dimenziju tih izazova. Veća mogućnost izbora koja se nudi državama članicama u odabiru i prilagođavanju dostupnih alata politike u okviru ZPP-a kako bi se ispunili ciljevi, u modelu usmjerenijem na rezultate, trebalo bi biti još manje vjerojatno da ZPP nadilazi proporcionalnu razinu djelovanja.

•Odabir instrumenta

3.REZULTATI EX POST EVALUACIJA, SAVJETOVANJA S DIONICIMA I PROCJENE UČINAKA

•Ex post evaluacija/provjera primjerenosti postojećeg zakonodavstva

ZPP je duboko ukorijenjen u izgradnju i razvoj Europske unije (EU). Uspostavljen je početkom šezdesetih godina oko ciljeva sadržanih u Ugovoru, u međuvremenu je prošao nekoliko valova reformi u cilju poboljšanja konkurentnosti poljoprivrednog sektora, poticanja ruralnog razvoja, rješavanja novih izazova i boljeg odgovora na društvene potrebe. Posljednja velika reforma donesena je 2013. U sklopu reforme iz 2013., opći ciljevi ZPP-a temeljili su se na tri sastavnice:

i.    održiva proizvodnja hrane

ii.    održivo upravljanje prirodnim resursima i politika u području klime

iii.    uravnotežen teritorijalni razvoj

Kako bi se ocijenio napredak u postizanju navedenih ciljeva i utvrdili budući izazovi, procesom opsežnog savjetovanja poticala se strukturirana rasprava sa svim dionicima, uključujući nepoljoprivredne aktere. Nadalje, dokazi o uspješnosti ZPP-a prikupljeni su iz obilja podataka o ZPP-u (kratko sažeti u okviru 1. u nastavku), koji su služili kao kontekst za procjenu postignuća i nedostataka ZPP-a tijekom godina, a posebno s obzirom na njegovu posljednju reformu. To se posebno odnosi na:

·dokaze prikupljene putem zajedničkog okvira za nadzor i evaluaciju, koji služi za mjerenje uspješnosti ZPP-a 2 ;

·niz studija o evaluaciji zakazanih tijekom trenutačnog višegodišnjeg financijskog okvira (2014.–2020.) kako bi se ocijenili trenutačni ciljevi ZPP-a, a prvi nalazi dostupni su 2017./2018. 3 .

Rezultati napretka u ostvarivanju ciljnih vrijednosti i rezultata odgovarajućih financijskih omotnica nalaze se u godišnjim izvješćima o provedbi za ruralni razvoj.

·dodatne popratne dokumente, podatke, činjenice i brojke relevantne za procjenu učinka objavljene na internetskoj stranici Glavne uprave za poljoprivredu i ruralni razvoj 4 .

•Savjetovanja s dionicima

Otvoreno javno savjetovanje provedeno je s više od 322 000 podnesaka, strukturiranim dijalogom s dionicima, pet radionica za stručnjake, mišljenjima platforme REFIT, doprinosima Europskog gospodarskog i socijalnog odbora, Odbora regija i nacionalnih parlamenata. Tijekom postupka u obzir su uzete i preporuke Radne skupine za poljoprivredna tržišta (AMTF) 5 i Konferencija o ruralnom razvoju Cork (2016.) 6 .

•Prikupljanje i primjena stručnih znanja

Kako bi se prikupili dokazi/znanja stručnjaka o nizu pitanja povezanih sa ZPP-om od ožujka 2017. do veljače 2018. organiziran je niz specijaliziranih radionica. Tim je radionicama omogućena razmjena stajališta između stručnjaka i službenika Komisije te je postignut napredak u određivanju ključnih zaključaka / ključnih pitanja koje je potrebno uzeti u obzir u procesu modernizacije i pojednostavnjenja.

Pet pitanja koja je trebalo riješiti na radionicama odabrana su kako bi se obuhvatila najrelevantnija područja u kojima je otkriveno da postoje razlike u znanju i neslaganje u pogledu pristupa politici. Radionice su osmišljene u skladu sa sličnom metodologijom na temelju sljedećeg:

1.prikupljanja najnovijih dostupnih dokaza na razini stručnjaka, znanstvenika i međunarodnih institucija;

2.usmjerenja na praktična iskustva na terenu;

3.procjene potencijala novih tehnologija/pristupa za poboljšanje izrade buduće politike u određenom području.

Sažeci radionica i prezentacije dostupni su na:

https://ec.europa.eu/agriculture/events/cap-have-your-say/workshops_en

Radionica 1: Najbolje prakse u rješavanju pitanja zaštite okoliša i klime  (23. i 24. ožujka 2017.)

Na toj dvodnevnoj radionici sudjelovali su brojni stručnjaci za ekološke i klimatske izazove. Ispitano je i sljedeće:

·raspoloživi alati za procjenu potreba u području okoliša;

·metode za poboljšanje primjene mjera (s naglaskom na ulogu bihevioralnih pristupa).

Radionica 2: Upravljanje rizikom (18. i 19. svibnja 2017.)

Na toj dvodnevnoj radionici pokušalo se unaprijediti prikupljanje dokaza u raspravi o alatima za podupiranje poljoprivredne zajednice kako bi se spremnije suočilo s rizicima povezanima s proizvodnjom, cijenama i prihodima. Ispitano je i sljedeće:

·izazovi zaštitnog mehanizma za tržište EU-a i nedavni razvoj situacije u pogledu sustava upravljanja rizicima koji je na snazi u SAD-u;

·slučaj tržišta budućnosnica u EU-u, europski sektor osiguranja i reosiguranja u poljoprivredi, slučaj javno-privatnog partnerstva i sustav osiguranja usjeva;

·bihevioralni aspekti upravljanja rizikom.

Radionica 3: Hrana i s time povezana pitanja (31. svibnja 2017.)

Na radionici o hrani i s time povezanim pitanjima ispitivala se usklađenost ZPP-a i zdravstvene politike te može li se njime olakšati prilagodba poljoprivrednika na promjene u obrascima potrošnje. Posebna je pozornost posvećena otpornosti na antimikrobna sredstva.

Radionica 4: Društveno-gospodarska pitanja (9. lipnja 2017.)

Radionica o društveno-gospodarskim pitanjima usmjerenima na analizu dinamike rasta i otvaranja radnih mjesta u poljoprivredno-prehrambenom sektoru EU-a. Ispitana je veza između svjetskih poljoprivrednih i prehrambenih lanaca vrijednosti s onima u EU-u, iz konceptualne i praktične perspektive, na temelju studije slučaja.

Radionica 5: Mjerenje uspješnosti ZPP-a u pogledu okoliša i klime (26. veljače 2018.)

Na toj je radionici ispitano koji se osnovni ciljevi politike mogu odrediti na razini EU-a, kako ih se može provesti na razini država članica i kako se oni mogu pratiti, nadzirati i evaluirati.

•Procjena učinka

1.različite razine ciljeva povezanih s okolišem i klimom, s naglaskom na potencijalne učinke obveznih i dobrovoljnih sustava isporuke;

2.različiti načini podupiranja prihoda poljoprivrednog gospodarstva, a posebno njegove raspodjele među poljoprivrednicima, s naglaskom na potencijalne učinke na mala i srednja poljoprivredna gospodarstva.

3.šire društveno-gospodarske intervencije, posebno u okviru politike ruralnog razvoja te međusektorski pristupi za modernizaciju.

U okviru prve mogućnost ispituje se potencijal dobrovoljnih programa za ekologiju kako bi se povećala razina ambicioznosti ciljeva u području klime i okoliša. Također se razmatra potencijalna uloga alata za upravljanje rizicima s manjim izravnim plaćanjima u potpori dohotku poljoprivrednika. Dvije podmogućnosti odražavaju različite ekološke ciljeve i pristupe u pogledu izravnih plaćanja u okviru novog modela ostvarivanja politike.

Druga su mogućnost bolje usmjerena izravna plaćanja i ambicioznija provedba uvjetovanosti u cilju poboljšanja zajedničke gospodarske uspješnosti ZPP-a i njegove uspješnosti u pogledu okoliša te suočavanje s klimatskim izazovima. Podopcije su razvijene i kako bi se prikazale moguće razlike u ciljevima država članica u pogledu okoliša i klime.

U posljednjoj mogućnosti stavlja se snažan naglasak na brigu za okoliš i zapošljavanje te se usredotočuje na mala i srednja poljoprivredna gospodarstva kako bi se sačuvala radna mjesta u ruralnim područjima. Države članice imaju obvezu dodjeljivanja 30 % plaćanja iz prvog stupa kako bi se omogućila dodatna sredstva za četiri programa koji bi bili dobrovoljni za poljoprivrednike: ekološki uzgoj, trajni travnjaci, područja s prirodnim ograničenjima i linearni elementi krajobraza, kako bi se dodatno potaknula politika u području klime i održivo upravljanje prirodnim resursima.

U procjeni učinka naglašavaju se velike razlike u ciljevima, što je i svojstveno za politike koje se bave različitim ciljevima kada se osnovni parametri znatno promijene.

Ključni osnovni parametar jest razina potpore u okviru ZPP-a. Rez od 5 % koji je Komisija predložila u Komunikaciji iz svibnja 2018. za VFO za razdoblje 2021.–2027. u rasponu je uzetom u obzir u procjeni učinka.

U pogledu prihoda poljoprivrednih gospodarstava, važne su i razina i raspodjela potpore. Osiguranje odgovarajuće razine potpore, a time i dohotka poljoprivrednih gospodarstava i dalje su ključni element za budućnost, kako bi se osigurala sigurnost opskrbe hranom, ambicioznost ciljeva u području klime i okoliša te vitalnost ruralnih područja. Boljom usmjerenosti potpore malim i srednjim poljoprivrednim gospodarstvima i područjima s prirodnim ograničenjima može se pomoći očuvanju više radnih mjesta na poljoprivrednim gospodarstvima i u poljoprivrednim aktivnostima na cijelom državnom području i tako jačati socioekonomsku strukturu ruralnih područja. Određivanjem gornje granice i konvergencijom može se poboljšati raspodjela izravnih plaćanja. Jasno je da će svaka mogućnost kojom se izravna plaćanja znatno preraspodjeljuju poljoprivrednim gospodarstvima i regijama s manjom produktivnosti, u skoroj budućnosti dovesti do smanjenja konkurentnosti EU-a, ali i do bolje zaštite okoliša. Manje je jasno, međutim, da je za poljoprivredu bitna i odgovarajuća kombinacija mjera kojima bi se mogli ublažiti negativni utjecaji na dohodak uz istovremeno bolje rješavanje izazova, primjerice očekivanja u području okoliša i klime ili društvena očekivanja. To zahtijeva poticanje prilagodbi kojima se poboljšava uspješnost sektora u pogledu društva, gospodarstva i okoliša.

Odgovori iz savjetovanja s dionicima i detaljne analize pokazuju da je to moguće, pod uvjetom da se potrebnim pratećim mjerama kojima se odgovara na višu razinu očekivanja u pogledu politike u području okoliša i klime omogući primjena najboljih praksi (u konvencionalnim i drugim oblicima poljoprivrede), među ostalim znanje, inovacije i najnovije relevantne tehnologije.

Na temelju pretpostavki i donesenih odluka u analizi, uočene su potencijalne razlike u ostvarivanju gospodarskih, ekoloških i socijalnih ciljeva ZPP-a te s obzirom na željenu modernizaciju i pojednostavnjenje. Ukratko, preraspodjela bi mogla dovesti do učinka na dohotke kojima se može upravljati te poduprijeti željenu višu razinu očekivanja u pogledu politike u području okoliša i klime i sinergiju u okviru ZPP-a. Međutim, za to bi sektor i politika trebali iskoristiti prilike koje omogućuju inovacije i tehnologije zahvaljujući kojima su modernizacija i pojednostavnjenje već mogući.

Drugim pretpostavkama i odlukama zasigurno bi se izmijenili detaljni rezultati, ali ne i glavna poruka da bi se u okviru mogućnosti kojoj se daje prednost u budućem ZPP-u trebali kombinirati najučinkovitiji elementi različitih mogućnosti, a njihovi nedostaci izbjegavati uvođenjem potrebnih zaštitnih mjera za osiguravanje jednakih uvjeta na razini EU-a. To podrazumijeva potrebu za jasnim kriterijima za određivanje razine i raspodjele potpore dohotku (npr. određivanje gornje granice i/ili degresivnost), višim očekivanjima u pogledu politike okoliša i klime, uvjetovanost, poticaje za modernizaciju i postizanje odgovarajuće razine supsidijarnosti/pojednostavnjenja.

•Primjerenost propisa i pojednostavnjivanje

Složenost trenutačne provedbe politike u velikoj mjeri povezano je s naglaskom na usklađenosti s detaljnim propisima utvrđenima na razini EU-a. Predloženim novim modelom ostvarivanja politike otklonit će se na razini EU-a sloj kriterija prihvatljivosti za potporu, čime će se državama članicama omogućiti da definiraju uvjete prihvatljivosti koji su najbolje prilagođeni njihovim posebnim okolnostima. Očekuje se da će to dovesti do znatnog pojednostavnjenja.

ZPP se u prošlosti zahvaljujući uzastopnim reformama razvio u različite instrumente. Ponekad je koordinacija tih instrumenata bila otežana. U skladu s trenutačnim prijedlogom, svi različiti elementi potpore ZPP-a objedinjuju se u jedinstvenom i usklađenom okviru kojim će se smanjiti administrativno opterećenje provedbe ZPP-a.

•Temeljna prava

4.UTJECAJ NA PRORAČUN

U Komisijinu Prijedlogu višegodišnjeg financijskog okvira za razdoblje 2021.–2027. (COM(2018) 322 final) predviđa se da bi znatan dio proračuna EU-a trebao i dalje biti namijenjen poljoprivredi, koja je zajednička politika od strateške važnosti. Stoga je prema tekućim cijenama predloženo da bi ZPP trebalo usmjeriti na osnovne aktivnosti s 286,2 milijardi EUR dodijeljenih EFJP-u i 78,8 milijardi EUR za EPFRR.

Ti su poljoprivredni fondovi dopunjeni dodatnim financijskim sredstvima iz programa Obzor Europe, s obzirom na to da predložena omotnica za taj program uključuje 10 milijardi EUR za potporu istraživanju i inovacijama u hrani, poljoprivredi, ruralnom razvoju i biogospodarstvu. Nova pričuva za poljoprivredu utvrđuje se u okviru EFJP-a za financiranje dodatne potpore za poljoprivredni sektor. Neiskorišteni iznos pričuve u jednoj godini prenosi se u sljedeću.

U pogledu raspodjele izravnih plaćanja među državama članicama, predloženo je da sve države članice čija je prosječna razina potpore niža od 90 % prosječne razine u EU-u, nastave postupak započet u razdoblju 2014.–2020. i zabilježenu razliku do 90 % prosječne razine smanje za 50 %. Sve države članice doprinijet će financiranju te vanjske konvergencije razina izravnih plaćanja. Sredstva dodijeljena državama članicama za izravna plaćanja u okviru Uredbe o strateškom planu u okviru ZPP-a izračunavaju se na temelju toga.

Kad je riječ o ruralnom razvoju, predlaže se da se uravnoteži financiranje iz proračuna EU-a i država članica. U skladu s onim što je predviđeno za europske strukturne i investicijske fondove, povećanjem nacionalnih stopa sufinanciranja omogućit će se da javne potpore europskim ruralnim područjima ostanu znatno nepromijenjene. Raspodjela potpora iz EPFRR-a temelji se na objektivnim kriterijima povezanima s političkim ciljevima i postojećoj raspodjeli. Kao i danas, manje razvijene regije trebaju i dalje uživati više stope sufinanciranja, što će se primjenjivati i na određene mjere, primjerice LEADER i plaćanja za obveze upravljanja.

Državama članicama ponudit će se određena razina fleksibilnosti za prijenose među iznosima dodijeljenih sredstava. Do 15 % odgovarajućih izravnih plaćanja mogu se prenijeti na dodijeljena sredstava za EPFRR i obrnuto. Veći se postotak može prenijeti iz izravnih plaćanja na dodijeljena sredstva za EPFRR za intervencije za postizanje okolišnih i klimatskih ciljeva te potporu za pokretanje poslovanja za mlade poljoprivrednike.

Pojedinosti o financijskom učinku prijedloga navedene su u financijskom izvještaju priloženom prijedlogu.

5.OSTALI DIJELOVI

•Planovi provedbe i mehanizmi praćenja, evaluacije i izvješćivanja

Prelazak na politiku usmjereniju na uspješnost zahtijeva uspostavu stabilnog okvira uspješnosti kojim će se, na temelju skupa zajedničkih pokazatelja, omogućiti Komisiji da ocijeni i prati uspješnost politike. Trenutačni Zajednički okvir za praćenje i evaluaciju i trenutačni sustav praćenja za izravna plaćanja i ruralni razvoj trebali bi poslužiti kao temelj za praćenje i ocjenjivanje uspješnosti politike, ali morat će se i dalje raditi na njima (među ostalim na usklađenosti između dva stupa). Potrebna su i daljnja ulaganja u razvoj odgovarajućih pokazatelja i osiguranje dovoljan broj tokova podataka.

Novim okvirom za praćenje i evaluaciju uspješnosti bit će obuhvaćeni svi instrumenti budućeg ZPP-a: strateški planovi u okviru ZPP-a te elementi ZPP-a koji nisu obuhvaćeni strateškim planovima u okviru ZPP-a (određeni dijelovi Uredbe o zajedničkoj organizaciji tržišta, posebni programi). Uspješnost će se mjeriti u odnosu na posebne ciljeve politike uporabom niza zajedničkih pokazatelja.

Novi model bit će uspostavljen na temelju sljedećih načela:

·Pokazatelji konteksta i dalje su aktualni jer se odnose na odgovarajuće aspekte općih kretanja u gospodarstvu, okolišu i društvu i vjerojatno će utjecati na uspješnost.

·Izbor ograničenog, no preciznijeg skupa pokazatelja trebao bi se, prije svega, provesti tako da se odaberu oni koji u najvećoj mogućoj mjeri pokazuju pridonosi li se poduprtom intervencijom postizanju ciljeva u odnosu na utvrđene referentne vrijednosti te korištenjem jasnih definicija.

·Uspješnost politike u višegodišnjem razdoblju u cjelini ocjenjivat će se na temelju pokazatelja učinka. Godišnje praćenje uspješnosti politika oslanjat će se na cjelovit popis pokazatelja rezultata.

·Pokazateljima ostvarenja jednom godišnje bi se povezali rashodi i uspješnost politike provedbe. Potonje se objavljuje svake godine i oslanja na popis (već dostupni) pokazatelja ostvarenja.

·Pouzdanost relevantnih pokazatelja uspješnosti može se olakšati sinergijom statističkih i administrativnih podataka, ali to zahtijeva prisutnost sustava kontrole kvalitete.

U biti, predlaže se promjena odgovornosti i mogućnosti unutar zajedničkog okvira, jasno definirana i provedena kako bi se ostvarilo više ključnih ciljeva istodobno, tj. pojednostavnjenje, usmjerenost na rezultate (umjesto na usklađenosti) te učinkovitost i djelotvornost politike.

Godišnji pregled uspješnosti predviđen je kao ključni element kontinuiranog praćenja i usmjeravanja provedbe politike. Kako bi godišnji pregled uspješnosti bio operativan, bit će potrebno u godišnjem izvješću o provedbi strateškog plana u okviru ZPP-a, tzv. godišnjem izvješću o uspješnosti zajedno dostaviti odgovarajuće pokazatelje ostvarenja i pokazatelje rezultata. Države članice svake godine podnose izvješće o ostvarenim rezultatima i izdacima te o udaljenosti od ciljnih vrijednosti postavljenih za cijelo razdoblje, izraženo u vrijednostima pokazatelja rezultata.

Evaluacije će se provoditi u skladu sa stavcima 22. i 23. Međuinstitucijskog sporazuma o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016. 7 , u kojem su tri institucije potvrdile da bi evaluacije postojećeg zakonodavstva i politika trebale biti temelj za procjene učinka mogućih daljnjih djelovanja. U evaluacijama će se ocijeniti učinci programa na terenu na temelju programskih pokazatelja  / ciljnih vrijednost i detaljne analize mjere u kojoj se program može smatrati relevantnim, učinkovitim, djelotvornim, da pruža dovoljno dodane vrijednosti EU-a i da je u skladu s ostalim politikama EU-a. Obuhvaćat će i naučene lekcije kako bi se utvrdili problemi/manjkavosti i sve mogućnosti za dodatno poboljšanje aktivnosti ili njihovih rezultata te kako bi se u najvećoj mogućoj mjeri povećalo njihovo iskorištavanje/učinak.

•Dokumenti s obrazloženjima (za direktive)

•Detaljno obrazloženje posebnih odredbi prijedloga

·Uredba Europskog parlamenta i Vijeća o utvrđivanju pravila o potpori za strateške planove koje izrađuju države članice u okviru zajedničke poljoprivredne politike (strateški planovi u okviru ZPP-a) i koji se financiraju iz Europskog fonda za jamstva u poljoprivredi (EFJP) i Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj (EPFRR) te o stavljanju izvan snage Uredbe (EU) br. 1305/2013 Europskog parlamenta i Vijeća i Uredbe (EU) br. 1307/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (dalje u tekstu: Uredba o strateškom planu u okviru ZPP-a)

· Uredba Europskog parlamenta i Vijeća o financiranju i nadzoru zajedničke poljoprivredne politike te upravljanju njome i o stavljanju izvan snage Uredbe (EU) br. 1306/2013 (dalje u tekstu Horizontalna uredba o ZPP-u)

·Uredba Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni uredaba (EU) br. 1308/2013 o uspostavljanju zajedničke organizacije tržišta poljoprivrednih proizvoda, (EU) br. 1151/2012 o sustavima kvalitete za poljoprivredne i prehrambene proizvode, (EU) br. 251/2014 o definiciji, opisivanju, prezentiranju, označivanju i zaštiti oznaka zemljopisnog podrijetla aromatiziranih proizvoda od vina, (EU) br. 228/2013 o utvrđivanju posebnih mjera za poljoprivredu u najudaljenijim regijama Unije i (EU) br. 229/2013 o utvrđivanju posebnih mjera za poljoprivredu u korist manjih egejskih otoka. (dalje u tekstu: Uredba o izmjeni)

S ciljem daljnjeg poboljšanja održivog razvoja poljoprivrede, hrane i ruralnih područja, opći ciljevi ZPP-a usmjereni su na gospodarsku održivost, otpornost i prihode poljoprivrednih gospodarstava, na poboljšanje uspješnosti u pogledu okoliša i klime te na jačanje socioekonomske strukture ruralnih područja. Osim toga, poticanje znanja, inovacija i digitalizacije u poljoprivredi i ruralnim područjima međusektorski je cilj.

(a)poticanje održivog prihoda i otpornosti poljoprivrednih gospodarstava na državnom području EU-a kako bi se poboljšala sigurnost opskrbe hranom;

(b)pojačanje usmjerenosti na tržište i povećanje konkurentnosti, uključujući stavljanje većeg naglaska na istraživanje, tehnologiju i digitalizaciju;

(c)poboljšanje položaja poljoprivrednika u vrijednosnom lancu;

(d)doprinos ublažavanju klimatskih promjena i prilagodbi tim promjenama te razvoju održive energije;

(e)poticanje održivog razvoja i učinkovitog upravljanja prirodnim resursima, kao što su voda, tlo i zrak;

(f)doprinos zaštiti bioraznolikosti, poboljšanje usluga ekosustava te očuvanje staništa i krajobraza; 

(g)privlačenje mladih poljoprivrednika i olakšavanje poslovnog razvoja u ruralnim područjima;

(h)promicanje zapošljavanja, rasta, socijalne uključenosti i lokalnog razvoja u ruralnim područjima, uključujući biogospodarstvo i održivo šumarstvo;

(i)poboljšanje odgovora poljoprivrede EU-a na društvene zahtjeve u pogledu hrane i zdravlja, uključujući sigurnu, hranjivu i održivu hranu te dobrobit životinja.

Da bi se ostvarili ti ciljevi države članice osiguravaju pojednostavnjenje i uspješnost potpora u okviru ZPP-a. Osmislit će intervencije koje odgovaraju okolnostima na temelju vrsta intervencija navedenih u Uredbi. Države članice morat će obratiti posebnu pozornost na specifične ciljeve u pogledu okoliša i klime, generacijske obnove i modernizacije provedbe politike usmjeravanjem na bolje korištenje znanja i savjeta te novih (digitalnih) tehnologija.

Države članice podnijet će svoje predložene intervencije kako bi se postigli posebni EU-ovi ciljevi strateškog plana u okviru ZPP-a. Zakonodavstvom se utvrđuju propisi o sadržaju takvog strateškog plana u okviru ZPP-a, a Komisija će provjeriti planove i odobriti ih. Strateški planovi u okviru ZPP-a povezat će sve instrumente potpore u okviru ZPP-a koji se financiraju iz EFJP-a (uključujući sektorske programe koji su dosad uspostavljeni u okviru Uredbe o jedinstvenom ZOT-u) i EPFRR-a. Na taj će način strategiju za jedinstvenu dosljednu intervenciju za svaku državu članicu osmisliti države članice. U strateškim planovima u okviru ZPP-a države članice odredit će ciljne vrijednosti onoga što žele postići u programskom razdoblju, koristeći se zajednički utvrđenim pokazateljima.

Nakon što utvrde strateške planove u okviru ZPP-a, države članice će jednom godišnje izvještavati o napretku u provedbi koristeći se sustavom zajedničkih pokazatelja. Države članice i Komisija pratit će napredak i ocijeniti učinkovitost intervencije.

Uredba o strateškom planu u okviru ZPP-a

Horizontalna uredba o ZPP-u

Uredba o izmjeni

Treće, u Komunikaciji o budućnost hrane i poljoprivrede naglašeno je da bi oznake zemljopisnog podrijetla trebale biti privlačnije za poljoprivrednike i potrošače te da bi trebalo olakšati upravljanje sustavom. Stoga se predlaže izmjena postojećih pravila o oznakama zemljopisnog podrijetla, putem četiri temeljna akta, s ciljem postizanja jednostavnijeg sustava oznaka zemljopisnog podrijetla, brže registracije oznaka zemljopisnog podrijetla i učinkovitijeg odobravanja izmjene specifikacija proizvoda. Cilj je tih izmjena pojednostavnjenje sustava oznaka zemljopisnog podrijetla koje će biti razumljivije potrošačima, bit će ih lakše promicati i smanjit će se upravni troškovi upravljanja sustavom.

Kad je riječ o propisima za oznake zemljopisnog podrijetla za vina, ograničavanje pregleda zahtjeva od strane EU-a od očite pogreške, odvajanje pravila intelektualnog vlasništva od drugih zahtjeva utvrđenih u specifikaciji proizvoda te omogućavanje državama članicama da odlučuju o izmjenama koje nemaju učinak na razini EU-a, pojednostavnila bi se homologacija, skratili rokovi i racionalizirali resursi, u skladu s povezanim načelima supsidijarnosti i proporcionalnosti. Isto tako, predviđa se da će se pojednostavnjenjem određenih postupaka, primjerice postupka prigovora, povećati učinkovitost postupka odobrenja.

Zahvaljujući pojašnjenju definicije „Zaštićena oznaka izvornosti” za vina, skupine proizvođača moći će upotrebljavati nova sortna vina, što je potrebno i s obzirom na klimatske promjene te će svoje zahtjeve moći primjereno opravdati u skladu s enološkim uvjetima. Predloženo je i jačanje zaštite oznaka zemljopisnog podrijetla protiv krivotvorenja na internetu i na robi u provozu.

Predloženo pojednostavnjenje oznaka zemljopisnog podrijetla za vino mora se primjenjivati i na poljoprivredne i prehrambene proizvode kako bi se osigurala razumna razina dosljednosti među programima i ostvarile navedene prednosti za proizvođače oznaka zemljopisnog podrijetla u tom sektoru. Program oznaka zemljopisnog podrijetla za aromatizirana vina u okviru kojeg je samo 5 od 3350 oznaka zemljopisnog podrijetla, ne može biti funkcionalan i treba ga spojiti s drugim programom, a primjeren je program za poljoprivredne i prehrambene proizvode jer su njime već obuhvaćena druga alkoholna pića.

2018/0218 (COD)

Prijedlog

UREDBE EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

o izmjeni uredaba (EU) br. 1308/2013 o uspostavljanju zajedničke organizacije tržišta poljoprivrednih proizvoda, (EU) br. 1151/2012 o sustavima kvalitete za poljoprivredne i prehrambene proizvode, (EU) br. 251/2014 o definiciji, opisivanju, prezentiranju, označivanju i zaštiti oznaka zemljopisnog podrijetla aromatiziranih proizvoda od vina, (EU) br. 228/2013 o utvrđivanju posebnih mjera za poljoprivredu u najudaljenijim regijama Unije i (EU) br. 229/2013 o utvrđivanju posebnih mjera za poljoprivredu u korist manjih egejskih otoka

EUROPSKI PARLAMENT I VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 43. stavak 2., članak 114., članak 118. prvi stavak i članak 349.,

uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,

nakon prosljeđivanja nacrta zakonodavnog akta nacionalnim parlamentima,

uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora 8 ,

uzimajući u obzir mišljenje Odbora regija 9 ,

uzimajući u obzir mišljenje Revizorskog suda,

u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom,

budući da:

(1)u Komunikaciji Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru te Odboru regija od 29. studenoga 2017. naslovljenoj „Budućnost hrane i poljoprivrede” navedeni su izazovi, ciljevi i smjernice buduće zajedničke poljoprivredne politike („ZPP”) nakon 2020. Neki su od tih ciljeva potreba za većom usmjerenošću ZPP-a na rezultate, potreba za poticanjem modernizacije i održivosti, uključujući ekonomsku, društvenu, ekološku i klimatsku održivost poljoprivrednih površina te šumskih i ruralnih područja, te potreba za smanjenjem administrativnog opterećenja za korisnike povezanog sa zakonodavstvom Unije.

(2)S obzirom na to da bi ZPP trebao odlučnije odgovarati na izazove i mogućnosti koje se pojavljuju na razini Unije, na međunarodnoj, nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini te na razini poljoprivrednih gospodarstava, potrebno je racionalizirati upravljanje ZPP-om i poboljšati ostvarivanje ciljeva Unije u okviru ZPP-a te znatno smanjiti administrativno opterećenje. U ZPP-u zasnovanom na ostvarenju ciljeva („model ostvarenja ciljeva”) Unija bi trebala utvrditi osnovne parametre politike, kao što su ciljevi ZPP-a i osnovni zahtjevi, a države članice trebale bi snositi veću odgovornost u pogledu načina na koji ispunjavaju ciljeve i ostvaruju ciljne vrijednosti. Veća supsidijarnost omogućuje da se više uzmu u obzir lokalni uvjeti i potrebe te da se potpora uskladi s potrebama kako bi se povećao njezin doprinos ciljevima Unije.

(3)Kako bi se osigurala dosljednost ZPP-a, sve intervencije budućeg ZPP-a trebale bi biti dio strateškog plana potpore koji bi uključivao određene sektorske intervencije koje su utvrđene u Uredbi (EU) br. 1308/2013 Europskog parlamenta i Vijeća 10 .

(4)U Prilogu II. Uredbi (EU) br. 1308/2013 utvrđene su određene definicije koje se odnose na sektore obuhvaćene područjem primjene te uredbe. Definicije koje se odnose na sektor šećera utvrđene u dijelu II. odjeljku B tog priloga trebalo bi izbrisati jer se više ne primjenjuju. Kako bi se ažurirale definicije koje se odnose na druge sektore navedene u tom prilogu i s obzirom na nove znanstvene spoznaje ili tržišna kretanja Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. Ugovora o funkcioniranju Europske unije u vezi s izmjenom tih definicija. Posebno je važno da Komisija tijekom svojeg pripremnog rada provede odgovarajuća savjetovanja, uključujući ona na razini stručnjaka. Pri pripremi i izradi delegiranih akata Komisija bi trebala osigurati istovremenu, pravodobnu i odgovarajuću dostavu relevantnih dokumenata Europskom parlamentu i Vijeću. Stoga bi trebalo izbrisati pojedinačne ovlasti delegirane Komisiji u dijelu II. odjeljku A točki 4. tog priloga kako bi se izmijenila definicija inulinskog sirupa.

(5)Trebalo bi pojednostavniti dio I. Uredbe (EU) br. 1308/2013. Trebalo bi izbrisati suvišne i zastarjele definicije i odredbe kojima se Komisija ovlašćuje za donošenje provedbenih akata.

(6)Trebalo bi ažurirati granice potpore Unije za opskrbu voćem i povrćem te mlijekom i mliječnim proizvodima u obrazovnim ustanovama, koje su utvrđene u članku 23.a Uredbe (EU) br. 1308/2013.

(7)Odredbe koje se odnose na programe potpore utvrđene u dijelu II. glavi I. poglavlju II. odjeljcima od 2. do 6. Uredbe (EU) br. 1308/2013 trebalo bi izbrisati s obzirom na to da će sve vrste intervencija u tim sektorima biti utvrđene u Uredbi (EU)…/… Europskog parlamenta i Vijeća 11 (Uredba o strateškom planu u okviru ZPP-a).

(8)S obzirom na smanjenje stvarne površine zasađene vinovom lozom u nekoliko država članica u razdoblju 2014.–2017. te s obzirom na mogući gubitak proizvodnje koji može uslijediti, pri utvrđivanju površine za odobrenja za novu sadnju iz članka 63. stavka 1. Uredbe (EU) br. 1308/2013, države članice trebale bi moći birati između postojeće osnove i postotka ukupne površine stvarno zasađene vinovom lozom na njihovu državnom području na dan 31. srpnja 2015. uvećane za površinu koja odgovara pravima sadnje na temelju Uredbe (EZ) br. 1234/2007 koji se mogu pretvoriti u odobrenja u predmetnim državama članicama od 1. siječnja 2016.

(9)Trebalo bi izmijeniti pravila o klasifikaciji sorti vinove loze koju provode države članice kako bi se uključile sorte vinove loze Noah, Othello, Isabelle, Jacquez, Clinton i Herbemont koje su prije bile isključene. Kako bi se osiguralo da proizvodnja vina u Uniji bude otpornija na bolesti te da se upotrebljavaju sorte vinove loze koje su bolje prilagođene promjenjivim klimatskim uvjetima, trebalo bi donijeti odredbe kojima se dozvoljava sadnja sorti Vitis Labrusca i sorti dobivenih križanjem vrste Vitis vinifera, Vitis Labrusca s drugim vrstama iz roda Vitis za proizvodnju vina u Uniji.

(10)Kako bi se proizvođačima omogućilo da upotrebljavaju sorte vinove loze koje su bolje prilagođene promjenjivim klimatskim uvjetima i otpornije na bolesti, trebalo bi donijeti odredbe kojima se dozvoljava da oznaku izvornosti mogu nositi ne samo proizvodi od sorti vinove loze koje pripadaju vrsti Vitis vinifera, već i oni od sorti vinove loze dobivenih križanjem vrste Vitis vinifera s drugim vrstama iz roda Vitis.

(11)Odredbe o certifikatima o sukladnosti i izvješćima analize za uvoz vina trebalo bi primjenjivati uzimajući u obzir međunarodne sporazume sklopljene u skladu s Ugovorom o funkcioniraju Europske unije („UFEU”).

(12)Definiciju oznake izvornosti trebalo bi uskladiti s definicijom iz Sporazuma o trgovinskim aspektima prava intelektualnog vlasništva 12 („Sporazum o TRIPS-u”) odobrenog Odlukom Vijeća 94/800/EZ 13 , a posebno s njegovim člankom 22. stavkom 1., tako da naziv označava proizvod kao proizvod podrijetlom iz određene regije ili iz određenog mjesta.

(13)Kako bi se osiguralo dosljedno odlučivanje u pogledu zahtjeva za zaštitu i prigovora podnesenih u prethodnom nacionalnom postupku iz članka 96. Uredbe (EU) br. 1308/2013, Komisiju bi trebalo pravodobno i uredno obavijestiti o pokretanju postupaka pred nacionalnim sudovima ili drugim tijelima u vezi sa zahtjevom za zaštitu koji je država članica proslijedila Komisiji, kako je navedeno u članku 96. stavku 5. Uredbe (EU) br. 1308/2013. Komisiji bi trebalo dodijeliti provedbene ovlasti kako bi se, u tim slučajevima te ako je primjenjivo, suspendiralo ispitivanje zahtjeva do donošenja presude nacionalnog suda ili drugog nacionalnog tijela u pogledu osporavanja ocjene zahtjeva koju je država članica donijela u prethodnom nacionalnom postupku.

(14)Trebalo bi pojednostavniti i ubrzati registraciju oznaka zemljopisnog podrijetla na način da se ocjena sukladnosti s pravilima o intelektualnom vlasništvu odvoji od ocjene sukladnosti specifikacija proizvoda sa zahtjevima utvrđenima u tržišnim standardima i pravilima za označivanje.

(15)Ocjena koju provode nadležna tijela država članica ključan je korak u tom postupku. Države članice imaju znanje, vještine i pristup podacima i činjenicama zahvaljujući kojima su u najboljem položaju da procijene jesu li informacije navedene u zahtjevu točne i istinite. Stoga bi države članice trebale zajamčiti da rezultat te ocjene, koji treba biti vjerno zabilježen u jedinstvenom dokumentu sa sažetkom relevantnih elemenata specifikacije proizvoda, bude pouzdan i točan. Uzimajući u obzir načelo supsidijarnosti, Komisija potom treba pomno pregledati zahtjeve kako bi se osiguralo da nema očitih pogrešaka te da su u obzir uzeti pravo Unije i interesi dionika izvan države članice zahtjeva.

(16)Razdoblje za dostavu prigovora trebalo bi produljiti na tri mjeseca kako bi se osiguralo da sve zainteresirane strane imaju dovoljno vremena za analizu zahtjeva za zaštitu te da im bude omogućeno podnošenje izjave o prigovoru. Kako bi se osiguralo da se na temelju Uredbe (EU) br. 1308/2013 i Uredbe (EU) br. 1151/2012 Europskog parlamenta i Vijeća 14 primjenjuje isti postupak podnošenja prigovora i tako državama članicama omogućilo da prigovore fizičkih ili pravnih osoba s boravištem ili poslovnim nastanom na njihovu državnom području prosljeđuju Komisiji na usklađen i učinkovit način, prigovori fizičkih ili pravnih osoba trebaju se podnositi putem tijela države članice u kojoj te osobe imaju boravište ili poslovni nastan. Kako bi se pojednostavnio postupak podnošenja prigovora, Komisija bi trebala imati ovlasti za odbijanje nedopuštenih izjava o prigovoru u provedbenom aktu o dodjeli zaštite. Stoga bi trebalo izbrisati članak 111. Uredbe (EU) br. 1308/2013 o dodjeljivanju provedbenih ovlasti Komisiji za odbijanje nedopuštenih prigovara u okviru zasebnog provedbenog akta.

(17)Kako bi se povećala postupovna učinkovitost i osigurali jedinstveni uvjeti za dodjeljivanje zaštite oznaka izvornosti ili oznaka zemljopisnog podrijetla, Komisiji bi trebalo dodijeliti provedbene ovlasti za donošenje provedbenih akata o dodjeli zaštite bez primjene postupka ispitivanja u slučaju kada nije podnesena nijedna dopuštena izjava o prigovoru na zahtjev za zaštitu. U slučaju podnošenja dopuštene izjave o prigovoru Komisiji bi trebalo dodijeliti provedbene ovlasti za donošenje provedbenih akata u skladu s postupkom ispitivanja kojima se dodjeljuje zaštita ili odbija zahtjev za zaštitu.

(18)Uzimajući u obzir Sporazum o TRIPS-u, a posebno njegove članke 22. i 23., te Opći sporazum o carinama i trgovini 15 („Sporazum GATT”), a posebno njegov članak V. o slobodi provoza, koja su oba odobrena Odlukom Vijeća 94/800/EZ i cilj im je ojačati zaštitu oznaka izvornosti i oznaka zemljopisnog podrijetla te učinkovitije suzbijati krivotvorenje, zaštitu odobrenu člankom 103. stavkom 2. Uredbe (EU) br. 1308/2013 trebalo bi proširiti na proizvode koji su u provozu kroz carinsko područje Unije te na proizvode koji se prodaju na internetu ili drugim sredstvima elektroničke trgovine.

(19)Trebalo bi biti moguće poništiti zaštitu oznake izvornosti ili oznake zemljopisnog podrijetla u slučajevima kada oznake više nisu u upotrebi ili ako podnositelj zahtjeva iz članka 95. Uredbe (EU) br. 1308/2013 više ne želi održavati tu zaštitu.

(20)S obzirom na sve veću potražnju potrošača za inovativnim proizvodima od vinove loze s nižom stvarnom alkoholnom jakosti od najniže stvarne alkoholne jakosti propisane za proizvode od vinove loze u dijelu II. Priloga VII. Uredbi (EU) br. 1308/2013, trebalo bi i u Uniji omogućiti proizvodnju takvih inovativnih proizvoda od vinove loze.

(21)Potrebno je predvidjeti definiciju dealkoholiziranih proizvoda od vinove loze i djelomično dealkoholiziranih proizvoda od vinove loze. U tim bi definicijama trebalo uzeti u obzir definicije iz rezolucija Međunarodne organizacije za vinogradarstvo i vinarstvo (OIV), OIV-ECO 433-2012 Piće dobiveno djelomičnom dealkoholizacijom vina i OIV-ECO 523-2016 Vino s udjelom alkohola promijenjenim dealkoholizacijom.

(22)Kako bi se osiguralo da se pravila kojima se uređuje označivanje i prezentiranje proizvoda u sektoru vina primjenjuju i na dealkoholizirane ili djelomično dealkoholizirane proizvode od vinove loze, kako bi se utvrdila pravila kojima se uređuju postupci dealkoholizacije za proizvodnju određenih dealkoholiziranih ili djelomično dealkoholiziranih proizvoda od vinove loze unutar Unije te pravila o uvjetima upotrebe čepova u sektoru vina kako bi se osigurala zaštita potrošača od obmanjujuće upotrebe određenih čepova koji se povezuju s određenim pićima te od štetnih materijala čepova koji mogu kontaminirati piće, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. Ugovora o funkcioniranju Europske unije. Posebno je važno da Komisija tijekom svojeg pripremnog rada provede odgovarajuća savjetovanja, uključujući ona na razini stručnjaka, te da se ta savjetovanja provedu u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016. Osobito, s ciljem osiguravanja ravnopravnog sudjelovanja u pripremi delegiranih akata, Europski parlament i Vijeće primaju sve dokumente istodobno kada i stručnjaci iz država članica te njihovi stručnjaci sustavno imaju pristup sastancima stručnih skupina Komisije koji se odnose na pripremu delegiranih akata.

(23)Pravila o proizvodnji i zahtjevi koji se primjenjuju na sektor šećera istekli su na kraju tržišne godine 2016./2017. Članak 124. i članci od 127. do 144. Uredbe (EU) br. 1308/2013 zastarjeli su i trebalo bi ih izbrisati.

(24)Mjere i pravila o uvozu konoplje utvrđeni u članku 189. Uredbe (EU) br. 1308/2013 suvišni su i zastarjeli i trebalo bi ih izbrisati.

(25)Članke 192. i 193. Uredbe (EU) br. 1308/2013 trebalo bi izbrisati jer s obzirom na završetak sustava reguliranja proizvodnje u sektoru šećera te mjere više nisu potrebne. Kako bi se osiguralo da je tržište Unije odgovarajuće opskrbljeno uvozom proizvoda iz trećih zemalja, Komisiji bi trebalo dodijeliti provedbene ovlasti za suspenziju uvoznih carina na melasu šećerne trske i melasu šećerne repe.

(26)U Ministarskoj odluci od 19. prosinca 2015. o izvoznoj konkurenciji donesenoj na 10. ministarskoj konferenciji WTO-a u Nairobiju 16 utvrđena su pravila o mjerama izvozne konkurencije. U pogledu izvoznih subvencija članice WTO-a moraju od datuma te odluke ukinuti svoja prava na izvozne subvencije. Stoga bi trebalo izbrisati odredbe Unije o izvoznim subvencijama utvrđene u člancima od 196. do 204. Uredbe (EU) br. 1308/2013.

(27)U vezi s izvoznim kreditima, jamstvima za izvozne kredite i programima osiguranja kredita te državnim poduzećima za izvoz poljoprivrednih proizvoda i međunarodnom pomoći u hrani, države članice mogu donijeti nacionalne mjere koje su u skladu s pravom Unije. S obzirom na to da su Unija i njezine države članice Unije članice WTO-a, te nacionale mjere trebale bi biti u skladu i s pravilima utvrđenima u Ministarskoj odluci WTO-a od 19. prosinca 2015., kao stvar prava Unije i međunarodnog prava.

(28)Trebalo bi izbrisati zastarjele obveze izvješćivanja Komisije u pogledu tržišta mlijeka i mliječnih proizvoda, proširenja područja primjene programa u školama i primjene pravila o tržišnom natjecanju na sektor poljoprivrede. Obveze izvješćivanja koje se odnose na sektor pčelarstva trebalo bi ugraditi u Uredbu (EU) …/… (Uredba o strateškom planu u okviru ZPP-a).

(29)S obzirom na stavljanje izvan snage Uredbe (EU) br. 1306/2013 Europskog parlamenta i Vijeća 17 Uredbom (EU)…/… (Uredba o strateškom planu u okviru ZPP-a), odredbe o provjerama i kaznama u vezi s tržišnim standardima i zaštićenim oznakama izvornosti, oznakama zemljopisnog podrijetla i tradicionalnim izrazima trebalo bi ugraditi u Uredbu (EU) br. 1308/2013.

(30)Trebalo bi izbrisati odredbe o pričuvi za krize u poljoprivrednom sektoru utvrđene u dijelu V. poglavlju III. Uredbe (EU) br. 1308/2013 jer su u Uredbi (EU) …/… Europskog parlamenta i Vijeća 18 (Horizontalna uredba) utvrđene ažurirane odredbe o poljoprivrednoj pričuvi.

(31)S obzirom na ograničen broj registracija oznaka zemljopisnog podrijetla aromatiziranih vina na temelju Uredbe (EU) br. 251/2014 Europskog parlamenta i Vijeća 19 trebalo bi pojednostavniti pravni okvir za zaštitu oznaka zemljopisnog podrijetla za te proizvode. Na aromatizirana vina i druga alkoholna pića, osim jakih alkoholnih pića i proizvoda od vinove loze, koja su navedena u dijelu II. Priloga VII. Uredbi (EU) br. 1308/2013 trebao bi se primjenjivati isti pravni sustav i postupci kao na ostale poljoprivredne i prehrambene proizvode. Područje primjene Uredbe (EU) br. 1151/2012 trebalo bi proširiti na te proizvode. Uredbu (EU) br. 251/2014 Europskog parlamenta i Vijeća trebalo bi izmijeniti kako bi se uzela u obzir ta izmjena u pogledu naslova, područja primjene, definicija i odredbi o označivanju aromatiziranih proizvoda od vina. Trebalo bi osigurati neometan prijelaz za nazive zaštićene na temelju Uredbe (EU) br. 251/2014.

(32)Trebalo bi racionalizirati i pojednostavniti postupke koji se odnose na registraciju zaštićenih oznaka izvornosti, zaštićenih oznaka zemljopisnog podrijetla i zajamčeno tradicionalnih specijaliteta utvrđene u Uredbi (EU) br. 1151/2012 kako bi se omogućilo registriranje novih naziva u kraćim rokovima. Postupak prigovora trebalo bi pojednostavniti.

(33)Trebalo bi predvidjeti posebno odstupanje kojim se dopušta uporaba drugih naziva uz registrirani naziv zajamčeno tradicionalnog specijaliteta. Komisija bi trebala odrediti prijelazna razdoblja za uporabu oznaka koje sadržavaju nazive zajamčeno tradicionalnih specijaliteta, u skladu s uvjetima za takva prijelazna razdoblja koji već postoje za zaštićene oznake izvornosti i zaštićene oznake zemljopisnog podrijetla.

(34)Trebalo bi pojednostavniti postupak odobravanja izmjena specifikacija proizvoda utvrđen u Uredbi (EU) br. 1151/2012 uvođenjem razlikovanja između izmjena Unije i standardnih izmjena. U skladu s načelom supsidijarnosti države članice trebale bi biti odgovorne za odobravanje standardnih izmjena, a Komisija bi trebala zadržati odgovornost za odobravanje Unijinih izmjena specifikacija proizvoda.

(35)Trebalo bi ažurirati iznose financijskih sredstava dostupnih za financiranje mjera na temelju uredbi (EU) br. 228/2013 20 i (EU) br. 229/2013 Europskog parlamenta i Vijeća 21 .

(36)Uredbe (EU) br. 1308/2013, (EU) br. 1151/2012, (EU) br. 251/2014, (EU) br. 228/2013 i (EU) br. 229/2013 trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti.

(37)Trebalo bi uspostaviti prijelazne aranžmane za zahtjeve za zaštitu i zahtjeve za registraciju zaštićenih oznaka izvornosti, oznaka zemljopisnog podrijetla i zajamčeno tradicionalnih specijaliteta koji su podneseni prije datuma stupanja na snagu ove Uredbe te za rashode nastale prije 1. siječnja 2021. u okviru programa potpore za maslinovo ulje i stolne masline, voće i povrće, vino, pčelarske proizvode i hmelj utvrđenih u člancima od 29. do 60. Uredbe (EU) br. 1308/2013.

(38)Kako bi se osigurao neometan prijelaz na novi pravni okvir utvrđen u Uredbi (EU) …/… (Uredba o strateškom planu u okviru ZPP-a), odredbe o izmjenama Uredbe (EU) br. 1308/2013 u pogledu određenih programa potpore i pričuve za krize u poljoprivrednom sektoru i odredbe o izmjenama uredbi (EU) br. 228/2013 i (EU) br. 229/2013 trebale bi se početi primjenjivati od 1. siječnja 2021.,

DONIJELI SU OVU UREDBU:

Članak 1.
Izmjene Uredbe (EU) br. 1308/2013

Uredba (EU) br. 1308/2013 mijenja se kako slijedi:

(1)članak 3. mijenja se kako slijedi:

(a)stavak 2. briše se;

(b)stavci 3. i 4. zamjenjuju se sljedećim:

„3.Za potrebe ove Uredbe primjenjuju se definicije navedene u Uredbi (EU) …/… Europskog parlamenta i Vijeća* [Horizontalna uredba] i Uredbi (EU) …/… Europskog parlamenta i Vijeća** [Uredba o strateškom planu u okviru ZPP-a], osim ako je drukčije predviđeno ovom Uredbom.

4.Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 227. kojima se izmjenjuju definicije koje se odnose na sektore utvrđene u Prilogu II. u mjeri potrebnoj za ažuriranje definicija s obzirom na kretanja na tržištu.

----------------------------

*(EU)…/… Europskog parlamenta i Vijeća od …. o financiranju i nadzoru zajedničke poljoprivredne politike i o stavljanju izvan snage Uredbe (EU) br. 1306/2013 (SL L …, ......, str. …).

**Uredba (EU)…/… Europskog parlamenta i Vijeća od …. o utvrđivanju pravila o potpori za strateške planove koje izrađuju države članice u okviru zajedničke poljoprivredne politike (strateški planovi u okviru ZPP-a) i koji se financiraju iz Europskog fonda za jamstva u poljoprivredi (EFJP) i Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj (EPFRR) te o stavljanju izvan snage Uredbe (EU) br. 1305/2013 Europskog parlamenta i Vijeća i Uredbe (EU) br. 1307/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (SL L …, ......, str. … .).”;

(2)članak 5. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 5.
Stope konverzije za rižu

Komisija može donijeti provedbene akte kojima se utvrđuju stope konverzije za rižu u različitim fazama prerade.

Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 229. stavka 2.”;

(3)članak 6. briše se;

(4)dio II. glava I. poglavlje II. mijenja se kako slijedi:

(a)naslov se zamjenjuje sljedećim:

„POGLAVLJE II.

Potpora za opskrbu voćem i povrćem te mlijekom i mliječnim proizvodima u obrazovnim ustanovama”;

(b)naslov „Odjeljak 1.” i njegov naslov brišu se;

(c)    članak 23.a mijenja se kako slijedi:

i.stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:

„1.Ne dovodeći u pitanje stavak 4., potpora koja se u okviru programa u školama dodjeljuje za distribuciju proizvoda, prateće obrazovne mjere i povezani troškovi iz članka 23. stavka 1. ne smiju premašiti 220 804 135 EUR po školskoj godini.

U okviru te ukupne granice potpora ne smije premašiti:

(a)za voće i povrće u školama: 130 608 466 EUR po školskoj godini;

(b)za mlijeko u školama: 90 195 669 EUR po školskoj godini.”;

ii.u stavku 2. trećem podstavku briše se zadnja rečenica;

iii.stavak 4. zamjenjuje se sljedećim:

„4.Ne premašujući ukupnu granicu od 220 804 135 EUR utvrđenu u stavku 1., svaka država članica jednom u školskoj godini može prenijeti do 20 % bilo kojih od svojih okvirnih dodijeljenih sredstava.”;

(d)    odjeljci od 2. do 6. koji obuhvaćaju članke od 29. do 60. brišu se;

(5)u članku 63. stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:

„1.Države članice dužne su svake godine dodijeliti odobrenja za novu sadnju za:

(a)1 % od ukupnog područja stvarno zasađenog vinovom lozom na njihovu državnom području, kako je izmjereno 31. srpnja prethodne godine; ili

(b)1 % od površine koju čini područje stvarno zasađeno vinovom lozom na njihovu državnom području, kako je izmjereno 31. srpnja 2015., i područje obuhvaćeno pravima sadnje koja su dodijeljena proizvođačima na njihovu državnom području u skladu s člankom 85.h, 85.i ili 85.k Uredbe (EZ) br. 1234/2007 i dostupna su za pretvaranje u odobrenja 1. siječnja 2016., kako je navedeno u članku 68. ove Uredbe.”;

(6)u članku 81. stavak 2. zamjenjuje se sljedećim:

„2.Podložno uvjetima iz stavka 3., države članice klasificiraju sorte vinove loze koje se mogu saditi, presađivati ili cijepiti na njihovu državnom području u svrhu proizvodnje vina.

Države članice mogu klasificirati sorte vinove loze ako:

(a)dotična sorta pripada vrsti Vitis vinifera ili Vitis Labrusca; ili

(b)dotična sorta nastala je križanjem vrste Vitis vinifera, Vitis Labrusca s drugim vrstama iz roda Vitis.

U slučaju da je sorta vinove loze izbrisana iz klasifikacije iz prvog podstavka, krčenje te sorte obavlja se u roku od 15 godina od njezina brisanja.”;

(7)u članku 90. stavak 3. zamjenjuje se sljedećim:

„3. Osim ako je drukčije predviđeno međunarodnim sporazumima zaključenima u skladu s UFEU-om, uvoz proizvoda iz stavka 1. podliježe predočenju:

(a) certifikata koji dokazuje sukladnost s odredbama iz stavaka 1. i 2., koji je sastavilo nadležno tijelo u državi podrijetla proizvoda, navedeno na popisu koji objavljuje Komisija;

(b) izvješća analize koje je sastavilo tijelo ili odjel koji je odredila država podrijetla proizvoda ako je proizvod namijenjen za neposrednu prehranu ljudi.”;

(8)u dijelu II. glavi II. poglavlju 1. odjeljku 1. umeće se sljedeći pododjeljak 4.a:

„Pododjeljak 4.a

Provjere i kazne

Članak 90.a
Provjere i kazne u vezi s pravilima o stavljanju na tržište

1.Ne dovodeći u pitanje akte koji se odnose na sektor vina donesene u skladu s člankom 57. Uredbe (EU)[…/…] (Horizontalna uredba), u slučaju kršenja pravila Unije u sektoru vina države članice primjenjuju proporcionalne, učinkovite i odvraćajuće administrativne kazne u skladu s glavom IV. poglavljem I. te uredbe (Horizontalna uredba).

2.Kako bi se zaštitila sredstva Unije te identitet, podrijetlo i kvaliteta vina Unije, Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 227. u vezi s:

(a)uspostavljanjem analitičke baze izotopnih podataka čija je svrha pomoć u otkrivanju prijevara, a koja se treba izgraditi na osnovi uzoraka koje su prikupile države članice;

(b)pravilima kojima se uređuju kontrolna tijela i njihova uzajamna pomoć;

(c)pravilima kojima se uređuje zajedničko korištenje nalaza država članica;

3.Komisija može donijeti provedbene akte kojima se utvrđuju sve mjere potrebne za utvrđivanje:

(a)postupaka koji se odnose na baze podataka država članica i na analitičke baze izotopnih podataka čija je svrha pomoć u otkrivanju prijevara;

(b)postupaka koji se odnose na suradnju i pomoć među kontrolnim tijelima i organima;

(c)u vezi s obvezom iz stavka 3., pravila za obavljanje provjera sukladnosti s tržišnim standardima, pravila kojima se uređuju tijela odgovorna za obavljanje provjera te sadržaj, učestalost i faza stavljanja na tržite na koju se te provjere primjenjuju.

Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 229. stavka 2.”;

(9)članak 93. mijenja se kako slijedi:

(a)u stavku 1. točka (a) zamjenjuje se sljedećim:

„(a)„oznaka izvornosti” znači naziv kojim se označava proizvod iz članka 92. stavka 1.:

i.čija kvaliteta ili karakteristike u bitnom ili isključivo nastaju pod utjecajem posebnih prirodnih i, ako je relevantno, ljudskih čimbenika određene zemljopisne sredine;

ii.kao proizvod podrijetlom iz određenog mjesta, regije ili, u iznimnim slučajevima, zemlje;

iii.koji je proizveden od grožđa koje potječe isključivo s tog zemljopisnog područja;

iv.čija se proizvodnja odvija na tom zemljopisnom području; i

v.koji je dobiven od sorti vinove loze koje pripadaju vrsti Vitis vinifera ili su nastale križanjem vrste Vitis vinifera s drugim vrstama iz roda Vitis”;

(b)u stavku 2. točka (c) zamjenjuje se sljedećim:

„(c)ispunjavaju zahtjeve iz stavka 1. točke (a) podtočaka od i. do v. i”;

(c)stavak 4. zamjenjuje se sljedećim:

„4.Proizvodnja, kako je navedena u stavku 1. točki (a) podtočki iv. i točki (b) podtočki iii., obuhvaća sve uključene aktivnosti, od berbe grožđa do dovršetka procesa proizvodnje vina, uz iznimku svih postupaka provedenih nakon proizvodnje.”;

(10)u članku 94. stavku 1. uvodna rečenica zamjenjuje se sljedećim:

„Zahtjevi za zaštitu naziva kao oznaka izvornosti ili oznaka zemljopisnog podrijetla uključuju:”

(11)u članku 96. dodaju se sljedeći stavci 6. i 7.:

„6. Država članica bez odlaganja obavješćuje Komisiju o svim postupcima pokrenutima pred nacionalnim sudom ili drugim nacionalnim tijelom u vezi sa zahtjevom za zaštitu koji je država članica proslijedila Komisiji, u skladu sa stavkom 5.

7.Ako je primjereno, Komisija može donijeti provedbene akte o suspenziji ispitivanja zahtjeva iz članka 97. stavka 2. do donošenja presude nacionalnog suda ili drugog nacionalnog tijela u pogledu osporavanja zahtjeva za zaštitu u slučaju kada je država članica u prethodnom nacionalnom postupku u skladu sa stavkom 5. smatrala da su zahtjevi ispunjeni.

Ti se provedbeni akti donose bez primjene postupka iz članka 229. stavka 2. ili 3.”; 

(12)u članku 97. stavci 2., 3. i 4. zamjenjuju se sljedećim:

„2.Komisija ispituje zahtjeve za zaštitu koje primi u skladu s člankom 94. i člankom 96. stavkom 5. Kontrolira ih s obzirom na očite pogreške uzimajući u obzir ishod prethodnog nacionalnog postupka koji je provela dotična država članica.

Razmatranje koje provodi Komisija ne bi smjelo trajati dulje od šest mjeseci od datuma primitka zahtjeva od države članice. Ako se to razdoblje produlji, Komisija pisanim putem obavješćuje podnositelje zahtjeva o razlozima produljenja.

3.Ako na temelju kontrole provedene u skladu sa stavkom 2. ovog članka smatra da su ispunjeni uvjeti utvrđeni u člancima 93., 100. i 101., Komisija donosi provedbene akte o objavi u Službenom listu Europske unije jedinstvenog dokumenta iz članka 94. stavka 1. točke (d) i upućivanja na objavu specifikacije proizvoda koja je obavljena tijekom prethodnog nacionalnog postupka.

Ti se provedbeni akti donose bez primjene postupka iz članka 229. stavka 2. ili 3.

4.Ako na temelju kontrole provedene u skladu sa stavkom 2. ovog članka smatra da nisu ispunjeni uvjeti utvrđeni u člancima 93., 100. i 101., Komisija donosi provedbene akte o odbijanju zahtjeva.

Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 229. stavka 2.”;

(13)članci 98. i 99. zamjenjuju se sljedećim:

„Članak 98.
Postupak podnošenja prigovora

U roku od tri mjeseca od datuma objave jedinstvenog dokumenta iz članka 94. stavka 1. točke (d) u Službenom listu Europske unije nadležna tijela države članice ili treće zemlje, ili bilo koja fizička ili pravna osoba s legitimnim interesom koja ima boravište ili poslovni nastan u trećoj zemlji, Komisiji mogu podnijeti izjavu o prigovoru na predloženu zaštitu. Prigovor mora biti valjano obrazložen.

Bilo koja fizička ili pravna osoba s legitimnim interesom koja ima boravište ili poslovni nastan u državi članici koja nije država članica koja je proslijedila zahtjev za zaštitu može podnijeti izjavu o prigovoru putem nadležnih tijela države članice u kojoj ima boravište ili poslovni nastan u roku koji omogućuje podnošenje izjava o prigovoru u roku iz prvog stavka.

Članak 99.
Odluka o zaštiti

1.Ako ne primi dopuštenu izjavu o prigovoru u skladu s člankom 98., Komisija donosi provedbene akte kojima se dodjeljuje zaštita. Ti se provedbeni akti donose bez primjene postupka ispitivanja iz članka 229. stavka 2. ili 3.

2. Ako primi dopuštenu izjavu o prigovoru, Komisija donosi provedbene akte kojima se dodjeljuje zaštita ili odbija zahtjev. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 229. stavka 2. 

3. Zaštitom odobrenom u skladu s ovim člankom ne dovodi se u pitanje sukladnost dotičnih proizvoda s drugim propisima Unije koji se odnose posebice na stavljanje proizvodâ na tržište, marketing i označivanje hrane.”;

(14)u članku 103. dodaje se sljedeći stavak 4.:

„4.Zaštita iz stavka 2. primjenjuje se i u pogledu robe koja ulazi na carinsko područje Unije, a nije puštena u slobodni promet unutar carinskog područja Unije, te u pogledu robe koja se prodaje putem elektroničke trgovine u Uniji.”;

(15)članak 106. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 106.
Poništenje

Komisija može, na vlastitu inicijativu ili na valjano obrazložen zahtjev države članice, treće zemlje ili fizičke ili pravne osobe s legitimnim interesom, donijeti provedbene akte kojima se poništava zaštita oznake izvornosti ili oznake zemljopisnog podrijetla ako nastupi jedna ili više sljedećih okolnosti:

(a)više nije zajamčena sukladnost s odgovarajućim specifikacijama proizvoda;

(b)najmanje sedam uzastopnih godina na tržište nije stavljen nijedan proizvod zaštićen oznakom izvornosti ili oznakom zemljopisnog podrijetla;

(c)podnositelj zahtjeva koji ispunjava uvjete utvrđene u članku 95. izjavio je da više ne želi održavati zaštitu oznake izvornosti ili oznake zemljopisnog podrijetla.

Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 229. stavka 2.”;

(16)članak 111. briše se;

(17)u dijelu II. glavi II. poglavlju I. odjeljku 2. dodaje se sljedeći pododjeljak 4.:

„Pododjeljak 4.

Provjere u vezi s oznakama izvornosti, oznakama zemljopisnog podrijetla i tradicionalnim izrazima

Članak 116.a
Provjere

1.Države članice poduzimaju potrebne korake kako bi se zaustavila nezakonita upotreba zaštićenih oznaka izvornosti, zaštićenih oznaka zemljopisnog podrijetla i zaštićenih tradicionalnih izraza iz ove Uredbe.

2.Države članice određuju nadležno tijelo odgovorno za provedbu provjera u vezi s obvezama utvrđenima u ovom odjeljku. U tom se cilju primjenjuju članak 4. stavci 2. i 4. i članak 5. stavci 1., 4. i 5. Uredbe (EU) 2017/625 Europskog parlamenta i Vijeća*.

3.Unutar Unije, nadležno tijelo iz stavka 2. ili jedno ili više delegiranih tijela u smislu članka 3. točke 5. Uredbe (EU) 2017/625 koje djeluje kao tijelo za certificiranje proizvoda u skladu s kriterijima utvrđenima u glavi II. poglavlju III. te uredbe provodi godišnju provjeru usklađenosti sa specifikacijom proizvoda, tijekom proizvodnje i tijekom ili nakon kondicioniranja vina.

4.Komisija donosi provedbene akte o sljedećem:

(a)komunikaciji koju države članice trebaju dostaviti Komisiji;

(b)pravilima o nadležnom tijelu odgovornom za provjeru sukladnosti sa specifikacijom proizvoda, uključujući slučajeve kada se zemljopisno područje nalazi u trećoj zemlji;

(c)aktivnostima koje države članice trebaju provesti kako bi se spriječila nezakonita upotreba zaštićenih oznaka izvornosti, zaštićenih oznaka zemljopisnog podrijetla i zaštićenih tradicionalnih izraza;

(d)provjerama i kontrolama koje trebaju provesti države članice, uključujući testiranje.

Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 229. stavka 2.

*Uredba (EU) 2017/625 Europskog parlamenta i Vijeća od 15. ožujka 2017. o službenim kontrolama i drugim službenim aktivnostima kojima se osigurava primjena propisa o hrani i hrani za životinje, pravila o zdravlju i dobrobiti životinja, zdravlju bilja i sredstvima za zaštitu bilja, o izmjeni uredaba (EZ) br. 999/2001, (EZ) br. 396/2005, (EZ) br. 1069/2009, (EZ) br. 1107/2009, (EU) br. 1151/2012, (EU) br. 652/2014, (EU) 2016/429 i (EU) 2016/2031 Europskog parlamenta i Vijeća, uredaba Vijeća (EZ) br. 1/2005 i (EZ) br. 1099/2009 i direktiva Vijeća 98/58/EZ, 1999/74/EZ, 2007/43/EZ, 2008/119/EZ i 2008/120/EZ te o stavljanju izvan snage uredaba (EZ) br. 854/2004 i (EZ) br. 882/2004 Europskog parlamenta i Vijeća, direktiva Vijeća 89/608/EEZ, 89/662/EEZ, 90/425/EEZ, 91/496/EEZ, 96/23/EZ, 96/93/EZ i 97/78/EZ te Odluke Vijeća 92/438/EEZ (Uredba o službenim kontrolama) (SL L 95, 7.4.2017., str. 1.).”;

(18)članak 119. mijenja se kako slijedi:

(a)u stavku 1. uvodna rečenica zamjenjuje se sljedećim:

Označivanje i predstavljanje proizvodâ iz Priloga VII. dijela II. točaka od 1. do 11., 13., 15., 16., 18. i 19. stavljenih na tržište u Uniji ili namijenjenih izvozu sadržava sljedeće obvezne podatke:”;

(b)dodaje se sljedeći stavak 4.:

„4. Države članice poduzimaju mjere kako bi osigurale da se proizvodi iz stavka 1. koji nisu označeni u skladu s odredbama ove Uredbe ne stavljaju na tržište ili povuku s tržišta ako su već stavljeni na tržište.”

(19)u članku 120. stavku 1. uvodna rečenica zamjenjuje se sljedećim:

Označivanje i predstavljanje proizvodâ iz Priloga VII. dijela II. točaka od 1. do 11., 13., 15., 16., 18. i 19. može sadržavati posebice sljedeće neobvezne podatke:”;

(20)članak 122. stavak 1. mijenja se kako slijedi:

(a)u točki (b) briše se podtočka ii.;

(b)u točki (c) dodaje se sljedeća podtočka iii.:

„iii.izraze koji se odnose na gospodarstvo i uvjete za njihovo korištenje;”;

(c)u točki (d) podtočka i. zamjenjuje se sljedećim:

„i.uvjete za korištenje određenih oblika boca i čepova te popis određenih posebnih oblika boca;”;

(21)dio II. glava II. poglavlje II. odjeljak 1. mijenja se kako slijedi:

(a)članak 124. briše se;

(b)naslov „Odjeljak 1.” i njegov naslov brišu se;

(c)odjeljci 2. i 3. koji obuhvaćaju članke od 127. do 144. brišu se;

(22)u članku 145. stavku 3. prva rečenica zamjenjuje se sljedećim:

„Države članice koje u svojim strateškim planovima u okviru ZPP-a predviđaju restrukturiranje i konverziju vinograda u skladu s člankom 52. stavkom 1. točkom (a) Uredbe (EU) …/…[Uredba o strateškom planu u okviru ZPP-a] dužne su na temelju registra vinograda svake godine do 1. ožujka dostaviti Komisiji ažurirani popis svojeg proizvodnog potencijala.”;

(23)članak 189. briše se;

(24)članci 192. i 193. brišu se;

(25)u poglavlju IV. dodaje se sljedeći članak 193.a:

„Članak 193.a
Suspenzija uvoznih carina na melasu

Komisija može donijeti provedbene akte o potpunoj ili djelomičnoj suspenziji uvoznih carina na melasu obuhvaćenu oznakom KN 1703.

Ti se provedbeni akti donose bez primjene postupka iz članka 229. stavka 2. ili 3.”;

(26)u dijelu III. briše se poglavlje VI. koje obuhvaća članke od 196. do 204.;

(27)u članku 225. brišu se točke od (a) do (d);

(28)u dijelu V. briše se poglavlje III. koje obuhvaća članak 226.

(29)dio II. Priloga II. mijenja se kako slijedi:

(a)u točki 4. odjeljka A briše se druga rečenica;

(b)odjeljak B briše se;

(30)Prilog III. mijenja se kako slijedi:

(a)    naslov se zamjenjuje sljedećim:

STANDARDNA KVALITETA RIŽE I ŠEĆERA IZ ČLANKA 1.a UREDBE (EU) br. 1370/2013*

*Uredba Vijeća (EU) br. 1370/2013 od 16. prosinca 2013. o utvrđivanju mjera za određivanje određenih potpora i subvencija vezanih uz zajedničku organizaciju tržišta poljoprivrednih proizvoda (SL L 346, 20.12.2013., str. 12.)”;

(b)    u dijelu B briše se odjeljak I.;

(31)Prilog VI. briše se;

(32)u dijelu II. Priloga VII. dodaju se sljedeće točke 18. i 19.:

„(18)Uz naziv proizvodâ od vinove loze iz točke 1. i točaka od 4. do 9. može se upotrebljavati izraz „dealkoholiziran” ako je proizvod:

(a)dobiven od vina kako je definirano u točki 1., pjenušavog vina kako je definirano u točki 4., kvalitetnog pjenušavog vina kako je definirano u točki 5., kvalitetnog aromatičnog pjenušavog vina kako je definirano u točki 6., gaziranog pjenušavog vina kako je definirano u točki 7., biser vina kako je definirano u točki 8. ili gaziranog biser vina kako je definirano u točki 9.;

(b)podvrgnut dealkoholizaciji u skladu s postupcima navedenima u Prilogu VIII. dijelu I. odjeljku E; i

(c)ima ukupnu alkoholnu jakost od najviše 0,5 % vol.

(19)Uz naziv proizvodâ od vinove loze iz točke 1. i točaka od 4. do 9. može se upotrebljavati izraz „djelomično dealkoholiziran” ako je proizvod:

(a)dobiven od vina kako je definirano u točki 1., pjenušavog vina kako je definirano u točki 4., kvalitetnog pjenušavog vina kako je definirano u točki 5., kvalitetnog aromatičnog pjenušavog vina kako je definirano u točki 6., gaziranog pjenušavog vina kako je definirano u točki 7., biser vina kako je definirano u točki 8. ili gaziranog biser vina kako je definirano u točki 9.;

(b)podvrgnut dealkoholizaciji u skladu s postupcima navedenima u Prilogu VIII. dijelu I. odjeljku E; i

(c)ima ukupnu alkoholnu jakost veću od 0,5 % vol., a nakon postupaka navedenih u Prilogu VIII. dijelu I. odjeljku E njegova ukupna alkoholna jakost smanjila se za više od 20 % vol. u odnosu na početnu ukupnu alkoholnu jakost.”;

(33)u Prilogu VIII. dijelu I. dodaje se sljedeći odjeljak E:

„E.Postupci dealkoholizacije

Dopušteni su sljedeći postupci dealkoholizacije, bilo da se primjenjuju samostalno ili u kombinaciji, za smanjivanje dijela ili gotovo ukupnog etanola u proizvodima od vinove loze iz Priloga VII. dijela II. točke 1. i točki od 4. do 9.:

(a)djelomično isparavanje u vakuumu;

(b)membranske tehnologije;

(c)destilacija.

Postupci dealkoholizacije ne dovode do organoleptičkih nedostataka proizvoda od vinove loze. Uklanjanje etanola iz proizvoda od vinove loze ne smije se provoditi zajedno s povećanjem udjela šećera u moštu.”.

Članak 2.
Izmjene Uredbe (EU) br. 1151/2012

Uredba (EU) br. 1151/2012 mijenja se kako slijedi:

(1)u članku 2. stavci 2. i 3. zamjenjuju se sljedećim:

„2.Ova se Uredba ne primjenjuje na jaka alkoholna pića ili proizvode od vinove loze kako su definirani u Prilogu VII. Uredbi (EU) br. 1308/2013, s izuzetkom vinskog octa.

3.Ovom Uredbom, a posebice registracijama u skladu s člankom 52., ne dovodi se u pitanje sukladnost dotičnih proizvoda s drugim propisima Unije koji se odnose posebice na stavljanje proizvodâ na tržište, marketing i označivanje hrane.;

(2)u članku 5. stavku 1. točka (b) zamjenjuje se sljedećim:

„(b)čija kvaliteta ili karakteristike u bitnom ili isključivo nastaju pod utjecajem posebnih prirodnih i, ako je relevantno, ljudskih čimbenika određene zemljopisne sredine;”;

(3)u članku 7. stavku 1. briše se točka (d);

(4)u članku 10. stavku 1. uvodna rečenica zamjenjuje se sljedećim:

„Obrazložena izjava o prigovoru iz članka 51. stavka 1. prihvaća se samo ako je Komisija zaprimi unutar roka utvrđenog u tom stavku i ako:”;

(5)u članku 13. dodaje se sljedeći stavak 4.:

„4.Zaštita iz stavka 1. primjenjuju se i u pogledu robe koja ulazi na carinsko područje Unije, a nije puštena u slobodni promet unutar carinskog područja Unije, te u pogledu robe koja se prodaje putem elektroničke trgovine.”;

(6)članak 15. mijenja se kako slijedi:

(a)u stavku 1. drugi podstavak zamjenjuje se sljedećim:

„Ti se provedbeni akti donose bez primjene postupka ispitivanja iz članka 57. stavka 2.”;

(b)u stavku 2. uvodna rečenica zamjenjuje se sljedećim:

„Ne dovodeći u pitanje članak 14., Komisija može donijeti provedbene akte kojima se produžuje prijelazno razdoblje navedeno u stavku 1. ovog članka u opravdanim slučajevima kada se dokaže:”;

(7)umeće se sljedeći članak 16.a:

„Članak 16.a
Postojeće oznake zemljopisnog podrijetla za aromatizirane proizvode od vina

Nazivi upisani u registar osnovan u skladu s člankom 21. Uredbe (EU) br. 251/2014 Europskog parlamenta i Vijeća* automatski se upisuju u registar iz članka 11. ove Uredbe. Odgovarajuće specifikacije smatraju se specifikacijama za potrebe članka 7. ove Uredbe.

*Uredba (EU) br. 251/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 26. veljače 2014. o definiciji, opisivanju, prezentiranju, označivanju i zaštiti oznaka zemljopisnog podrijetla aromatiziranih proizvoda od vina i stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EEZ) br. 1601/91 (SL L 84, 20.3.2014., str. 14.).”;

(8)u članku 21. stavku 1. uvodna rečenica zamjenjuje se sljedećim:

„Obrazložena izjava o prigovoru iz članka 51. stavka 1. prihvaća se samo ako je Komisija zaprimi prije isteka roka i ako:”;

(9)umeće se sljedeći članak 24.a:

„Članak 24.a
Prijelazna razdoblja za uporabu zajamčeno tradicionalnih specijaliteta

Komisija može donijeti provedbene akte kojima se odobrava prijelazno razdoblje od najviše pet godina kako bi se omogućilo da se za proizvode čija se oznaka sastoji od naziva ili sadržava naziv koji je u suprotnosti s člankom 24. stavkom 1. nastavi koristiti oznaka pod kojom su stavljeni na tržište pod uvjetom da prihvatljiva izjava o prigovoru u skladu s člankom 49. stavkom 3. ili člankom 51. dokazuje da je taj naziv zakonito upotrebljavan na tržištu Unije najmanje pet godina prije objave predviđene u članku 50. stavku 2. točki (a).

Ti se provedbeni akti donose bez primjene postupka ispitivanja iz članka 57. stavka 2.”;

(10)u članku 49. dodaju se sljedeći stavci 8. i 9.:

„8.Država članica bez odlaganja obavješćuje Komisiju o svim postupcima pokrenutima pred nacionalnim sudom ili drugim nacionalnim tijelom u vezi sa zahtjevom koji je podnesen Komisiji, u skladu sa stavkom 4.

9.Ako je primjereno, Komisija može donijeti provedbene akte o suspenziji razmatranja zahtjeva za registraciju iz članka 50. do donošenja presude nacionalnog suda ili drugog nacionalnog tijela u pogledu osporavanja zahtjeva za registraciju u slučaju kada je država članica donijela pozitivnu odluku u prethodnom nacionalnom postupku u skladu sa stavkom 4.

Ti se provedbeni akti donose bez primjene postupka ispitivanja iz članka 57. stavka 2.”;

(11)članak 50. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 50.
Razmatranje od strane Komisije i objava u svrhu prigovora

1.Komisija ispituje zahtjeve za registraciju koje primi u skladu s člankom 49. stavcima 4. i 5. Komisija pregledava zahtjeve s obzirom na očite pogreške uzimajući u obzir ishod postupka razmatranja i prigovora koji je provela dotična država članica.

Razmatranje koje provodi Komisija ne bi smjelo trajati dulje od šest mjeseci od datuma primitka zahtjeva od države članice. Ako se to razdoblje produlji, Komisija pisanim putem obavješćuje podnositelja zahtjeva o razlozima produljenja.

Komisija barem svaki mjesec objavljuje popis naziva za koje su joj podneseni zahtjevi za registraciju te datum njihova podnošenja.

2.Ako, na temelju razmatranja provedenog u skladu sa stavkom 1., Komisija smatra da su ispunjeni uvjeti utvrđeni u člancima 5. i 6. u pogledu zahtjeva za registraciju u okviru sustava iz glave II. ili da su ispunjeni uvjeti utvrđeni u članku 18. stavcima 1. i 2. u pogledu zahtjeva u okviru sustava iz glave III., u Službenom listu Europske unije objavljuje:

(a)za zahtjeve u okviru sustava iz glave II., jedinstveni dokument i upućivanje na objavu specifikacije proizvoda;

(b)za zahtjeve u okviru sustava iz glave III., specifikaciju.”;

(12)članak 51. mijenja se kako slijedi:

(a)stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:

„1.U roku od tri mjeseca od datuma objave u Službenom listu Europske unije, nadležna tijela države članice ili treće zemlje, ili fizička ili pravna osoba s legitimnim interesom koja ima poslovni nastan u trećoj zemlji, Komisiji mogu podnijeti obrazloženu izjavu o prigovoru.

Fizička ili pravna osoba s legitimnim interesom koja ima poslovni nastan ili boravište u državi članici koja nije država članica iz koje je zahtjev podnesen, može podnijeti obrazloženu izjavu o prigovoru državi članici u kojoj ima boravište ili poslovni nastan u roku koji omogućuje podnošenje prigovora u skladu s prvim podstavkom.”;

(b)stavak 2. zamjenjuje se sljedećim:

„2.Komisija provjerava prihvatljivost obrazložene izjave o prigovoru posebno na temelju razloga za prigovor utvrđenih u članku 10. u pogledu zaštićenih oznaka izvornosti i zaštićenih oznaka zemljopisnog podrijetla te posebno na temelju razloga za prigovor utvrđenih u članku 21. u pogledu zajamčeno tradicionalnih specijaliteta.”;

(c)stavak 3. zamjenjuje se sljedećim:

„3.Ako smatra da je obrazložena izjava o prigovoru prihvatljiva, Komisija u roku od pet mjeseci od objave zahtjeva u Službenom listu Europske unije poziva nadležno tijelo ili osobu koja je podnijela obrazloženu izjavu o prigovoru i nadležno tijelo ili tijelo koje je podnijelo zahtjev Komisiji da provedu odgovarajuća savjetovanja tijekom razumnog razdoblja koje nije dulje od tri mjeseca.

Nadležno tijelo ili osoba koja je podnijela obrazloženu izjavu o prigovoru i nadležno tijelo ili tijelo koje je podnijelo zahtjev bez odgode započinju takva odgovarajuća savjetovanja. Jedni drugima pružaju odgovarajuće informacije kako bi se procijenilo je li zahtjev za registraciju u skladu s uvjetima utvrđenima u ovoj Uredbi. Ako se ne postigne sporazum, te se informacije dostavljaju Komisiji.

U bilo kojem trenutku tijekom razdoblja savjetovanja Komisija na zahtjev podnositelja zahtjeva može produljiti rok za savjetovanja za najviše tri mjeseca.”;

(d)stavak 5. zamjenjuje se sljedećim:

„5. Obrazložena izjava o prigovoru i druga dokumentacija koja se šalje Komisiji u skladu sa stavcima 1., 2. i 3. sastavljaju se na jednom od službenih jezika Unije.”;

(13)u članku 52. stavak 2. zamjenjuje se sljedećim:

„2.Ako ne zaprimi nikakvu prihvatljivu obrazloženu izjavu o prigovoru u skladu s člankom 51., Komisija donosi provedbene akte, bez primjene postupka ispitivanja iz članka 57. stavka 2., kojima se registrira naziv.”;

(14)u članku 53. stavci 2. i 3. zamjenjuju se sljedećim:

„2.Izmjene specifikacije proizvoda dijele se u dvije kategorije s obzirom na njihovu važnost: izmjene Unije koje zahtijevaju postupak prigovora na razini Unije i standardne izmjene koje se provode na razini države članice ili treće zemlje.

Izmjena se smatra izmjenom Unije ako:

(a)uključuje promjenu naziva zaštićene oznake izvornosti, zaštićene oznake zemljopisnog podrijetla ili zajamčenog tradicionalnog specijaliteta;

(b)može poništiti veze iz točke (b) članka 5. stavka 1. za zaštićene oznake izvornosti i članka 5. stavka 2. za zaštićene oznake zemljopisnog podrijetla;

(c)uvodi promjene u proizvodnu metodu ili upotrebu sirovina i sastojaka koje odstupaju od tradicionalne prakse i tradicionalnih uporaba za zajamčeno tradicionalne specijalitete;

(d)podrazumijeva nova ograničenja u pogledu stavljanja proizvoda na tržište.

Sve ostale izmjene specifikacija proizvoda smatraju se standardnim izmjenama. Standardnom izmjenom smatra se i privremena izmjena koja se odnosi na privremenu promjenu specifikacije proizvoda kao posljedica uvođenja obveznih sanitarnih i fitosanitarnih mjera od strane javnih tijela ili privremena izmjena koja je nužna zbog prirodne katastrofe ili nepovoljnih vremenskih uvjeta koje su službeno priznala nadležna tijela.

Izmjene Unije odobrava Komisija. Postupak odobrenja slijedi mutatis mutandis postupak utvrđen u člancima od 49. do 52.

Standardne izmjene odobrava država članica na čijem se državnom području nalazi zemljopisno područje dotičnog proizvoda te se o njima obavješćuje Komisija. Treće zemlje odobravaju standardne izmjene u skladu s važećim pravom dotične treće zemlje te o njima obavješćuju Komisiju.

Izmjene se razmatraju uzimajući u obzir druge elemente specifikacija proizvoda. Komisija ili dotična država članica može pozvati podnositelja zahtjeva da izmijeni druge elemente specifikacija proizvoda.

3.Radi olakšavanja upravnog postupka Unije i standardnih izmjena specifikacije proizvoda, uključujući i kada izmjena ne uključuje promjenu jedinstvenog dokumenta, Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata, u skladu s člankom 56., kojima se dopunjuju pravila postupka zahtjeva za izmjenu.

Komisija može donijeti provedbene akte kojima se propisuju detaljna pravila o postupcima, obliku i podnošenju zahtjeva za izmjenu i obavješćivanju Komisije o standardnim izmjenama. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 57. stavka 2.”;

(15)u točki I. Priloga I. dodaju se sljedeće alineje:

„–aromatizirana vina kako su definirana u članku 3. stavku 2. Uredbe (EU) br. 251/2014;

–ostala alkoholna pića osim jakih alkoholnih pića i proizvoda od vinove loze kako su definirana u dijelu II. Priloga VII. Uredbi (EU) br. 1308/2013.”.

Članak 3.
Izmjene Uredbe (EU) br. 251/2014

(1)naslov se zamjenjuje sljedećim:

„Uredba (EU) br. 251/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 26. veljače 2014. o definiciji, opisivanju, prezentiranju i označivanju aromatiziranih proizvoda od vina i stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EEZ) br. 1601/91”

(2)u članku 1. stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:

„1.Ovom se Uredbom utvrđuju pravila o definiciji, opisivanju, prezentiranju i označivanju aromatiziranih proizvoda od vina.”;

(3)u članku 2. briše se točka 3.;

(4)u članku 5. stavak 4. zamjenjuje se sljedećim:

„4.Nazivi aromatiziranih proizvoda od vina mogu se dopuniti ili zamijeniti oznakom zemljopisnog podrijetla aromatiziranog proizvoda od vina zaštićenom na temelju Uredbe (EU) br. 1151/2012.

(5)u članku 8. stavak 2. zamjenjuje se sljedećim:

„2.Naziv oznake zemljopisnog podrijetla aromatiziranog proizvoda od vina zaštićene na temelju Uredbe (EU) br. 1151/2012 pojavljuje se na oznaci proizvoda na jeziku ili jezicima na kojem je registriran, čak i u slučaju kada oznaka zemljopisnog podrijetla zamjenjuje naziv aromatiziranog proizvoda od vina u skladu s člankom 5. stavkom 4.

Ako je naziv oznake zemljopisnog podrijetla aromatiziranog proizvoda od vina zaštićene na temelju Uredbe (EU) br. 1151/2012 napisan nelatiničnim slovima, može se navesti i na jednom ili više službenih jezika Unije.”;

(6)članak 9. briše se;

(7)poglavlje III. briše se.

Članak 4.
Izmjena Uredbe (EU) br. 228/2013

U članku 30. stavci 2. i 3. zamjenjuju se sljedećim:

„2. Za svaku financijsku godinu, Unija financira mjere predviđene u poglavljima III. i IV. do najvećeg godišnje iznosa od:

–u francuskim prekomorskim departmanima: 267 580 000 EUR

–na Azorima i Madeiri:102 080 000 EUR

–na Kanarskim otocima:257 970 000 EUR

3. Iznosi za svaku financijsku godinu za financiranje mjera predviđenih u poglavlju III. ne smiju prelaziti sljedeće iznose:

–u francuskim prekomorskim departmanima: 25 900 000 EUR

–na Azorima i Madeiri:20 400 000 EUR

–na Kanarskim otocima:69 900 000 EUR

Komisija donosi provedbene akte kojima se utvrđuju zahtjevi u skladu s kojima države članice mogu izmijeniti raspodjelu sredstava koja se svake godine dodjeljuju za različite proizvode na koje se primjenjuju režimi opskrbe. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 34. stavka 2.”.

Članak 5.
Izmjena Uredbe (EU) br. 229/2013

U članku 18. stavci 2. i 3. zamjenjuju se sljedećim:

„2. Unija financira mjere predviđene u poglavljima III. i IV. do najvećeg iznosa od 23 000 000 EUR.

3. Iznos koji se dodjeljuje za financiranje posebnih režima opskrbe iz poglavlja III. ne prelazi 6 830 000 EUR.”

Članak 6.
Prijelazne odredbe

1.Pravila primjenjiva prije datuma stupanja na snagu ove Uredbe nastavljaju se primjenjivati na zahtjeve za zaštitu oznaka izvornosti ili oznaka zemljopisnog podrijetla koje je Komisija primila u skladu s Uredbom (EU) br. 1308/2013 prije datuma stupanja na snagu ove Uredbe te na zahtjeve za registraciju zaštićenih oznaka izvornosti, zaštićenih oznaka zemljopisnog podrijetla ili zajamčeno tradicionalnih specijaliteta koje je Komisija primila u skladu s Uredbom (EU) br. 1151/2012 prije datuma stupanja na snagu ove Uredbe.

2.Pravila primjenjiva prije datuma stupanja na snagu ove Uredbe nastavljaju se primjenjivati na zahtjeve za zaštitu naziva aromatiziranih vina kao oznake zemljopisnog podrijetla koje je Komisija zaprimila u skladu s Uredbom (EU) br. 251/2014 prije datuma stupanja na snagu ove Uredbe. Međutim, odluka o registraciji donosi se u skladu s člankom 52. Uredbe (EU) br. 1151/2012 kako je izmijenjen člankom 2. točkom 13. ove Uredbe.

3.Članci od 29. do 60. Uredbe (EU) br. 1308/2013 nastavljaju se primjenjivati nakon 1. siječnja 2021. u pogledu rashoda nastalih prije 1. siječnja 2021. u okviru programa potpore iz tih članaka.

Članak 7.
Stupanje na snagu i primjena

Ova Uredba stupa na snagu [X] dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Članak 1. točka 1. podtočka (b) i točke 4., 8., 17., 22., 27., 28. i 31. i članci 4. i 5. primjenjuju se od 1. siječnja 2021.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu,

ZAKONODAVNI FINANCIJSKI IZVJEŠTAJ

1.OKVIR PRIJEDLOGA/INICIJATIVE

1.1.Naslov prijedloga/inicijative

1.2.Odgovarajuća područja politike u strukturi ABM/ABB

1.3.Vrsta prijedloga/inicijative

1.4.Osnova prijedloga/inicijative

1.5.Trajanje i financijski učinak

1.6.Predviđeni načini upravljanja

2.MJERE UPRAVLJANJA

2.1.Pravila nadzora i izvješćivanja

2.2.Sustav upravljanja i kontrole

2.3.Mjere za sprečavanje prijevara i nepravilnosti

3.PROCIJENJENI FINANCIJSKI UČINAK PRIJEDLOGA/INICIJATIVE

3.1.Naslovi višegodišnjeg financijskog okvira i proračunske linije rashoda na koje prijedlog/inicijativa ima učinak

3.2.Procijenjeni učinak na rashode

3.2.1.Sažetak procijenjenog učinka na rashode

3.2.2.Procijenjeni učinak na administrativna odobrena sredstva

3.2.3.Doprinos trećih strana

3.3.Procijenjeni učinak na prihode

1.OKVIR PRIJEDLOGA

1.1.Naslov prijedloga

1.2.Predmetna područja politike (klaster programa)

1.3.Prijedlog/inicijativa odnosi se na:

◻ novo djelovanje nakon pilot-projekta / pripremnog djelovanja 22  

☒ produženje postojećeg djelovanja 

◻ spajanje ili preusmjeravanje jednog ili više djelovanja u drugo/novo djelovanje

1.4.Osnova prijedloga/inicijative

1.4.1.Zahtjevi koje treba ispuniti u kratkoročnom ili dugoročnom razdoblju, uključujući detaljan vremenski plan provedbe inicijative

1.4.2.Dodana vrijednost angažmana Unije (može proizlaziti iz raznih čimbenika, npr. bolje koordinacije, pravne sigurnosti, veće djelotvornosti ili komplementarnosti). Za potrebe ove točke, „dodana vrijednost angažmana Unije” vrijednost je intervencije Unije koja je dodana vrijednosti koju bi države članice inače ostvarile svojim zasebnim djelovanjima.

1.4.3.Pouke iz prijašnjih sličnih iskustava

1.4.4.Usklađenost i moguća sinergija s ostalim odgovarajućim instrumentima

1.5.Trajanje i financijski učinak

☒ Ograničeno trajanje 

–☒    na snazi od 1.1.2021. do 31.12.2027.

–☒    Financijski učinak od 2021. do 2027. za odobrena sredstva za preuzete obveze te od 2021. do 2027. za odobrena sredstva za plaćanje.

☒ Neograničeno trajanje za Prijedlog uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni uredaba (EU) br. 1308/2013 o uspostavljanju zajedničke organizacije tržišta poljoprivrednih proizvoda, (EU) br. 1151/2012 o sustavima kvalitete za poljoprivredne i prehrambene proizvode, (EU) br. 251/2014 o definiciji, opisivanju, prezentiranju, označivanju i zaštiti oznaka zemljopisnog podrijetla aromatiziranih proizvoda od vina, (EU) br. 228/2013 o utvrđivanju posebnih mjera za poljoprivredu u najudaljenijim regijama Unije i (EU) br. 229/2013 o utvrđivanju posebnih mjera za poljoprivredu u korist manjih egejskih otoka.

–Provedba od (proračunske godine) 2021.

1.6.Predviđeni načini upravljanja 23  

☒ Izravno upravljanje koje provodi Komisija

–☒    putem svojih službi, uključujući osoblje u delegacijama Unije;

–☒    putem izvršnih agencija

☒ Podijeljeno upravljanje s državama članicama

◻ Neizravno upravljanje povjeravanjem zadaća izvršenja proračuna:

–◻ trećim zemljama ili tijelima koja su one odredile;

–◻ međunarodnim organizacijama i njihovim agencijama (navesti);

–◻ EIB-u i Europskom investicijskom fondu;

–◻ tijelima iz članaka 70. i 71. Financijske uredbe;

–◻ tijelima javnog prava;

–◻ tijelima uređenima privatnim pravom koja pružaju javne usluge u mjeri u kojoj daju odgovarajuća financijska jamstva;

–◻ tijelima uređenima privatnim pravom države članice kojima je povjerena provedba javno-privatnog partnerstva i koja daju odgovarajuća financijska jamstva;

–◻ osobama kojima je povjerena provedba određenih djelovanja u području ZVSP-a u skladu s glavom V. UEU-a i koje su navedene u odgovarajućem temeljnom aktu.

–Ako je označeno više načina upravljanja, pojedinosti navesti u odjeljku „Napomene”.

Napomene

2.MJERE UPRAVLJANJA

2.1.Pravila nadzora i izvješćivanja

Navesti učestalost i uvjete.

2.2.Sustavi upravljanja i kontrole

2.2.1.Obrazloženje načina upravljanja, mehanizama provedbe financiranja, načina plaćanja i predložene strategije kontrole

2.2.2.Informacije o utvrđenim rizicima i sustavima unutarnje kontrole uspostavljenima radi smanjivanja tih rizika

2.2.3.Procjena i obrazloženje troškovne učinkovitosti kontrola (omjer troškova kontrole i vrijednosti sredstava kojima se upravlja) i procjena očekivane razine rizika od pogreške (pri plaćanju i pri zaključenju)

2.3.Mjere za sprečavanje prijevara i nepravilnosti

Navesti postojeće ili predviđene mjere za sprečavanje i zaštitu, npr. iz strategije za borbu protiv prijevara.

3.PROCIJENJENI FINANCIJSKI UČINAK PRIJEDLOGA

3.1.Naslov višegodišnjeg financijskog okvira i preliminarni popis predloženih novih proračunskih linija rashoda 24  

Popis proračunskih stavki u prethodno navedenoj tablici preliminaran je i njime se ne prejudicira konkretna proračunska nomenklatura koju će Komisija predložiti u kontekstu godišnjeg proračunskog postupka.

3.2.Procijenjeni učinak na rashode

3.2.1.Sažetak procijenjenog učinka na rashode

U milijunima EUR (do tri decimalna mjesta)

Ukupni iznosi nisu jednaki zbroju pojedinačnih iznosa zbog zaokruživanja.

U milijunima EUR (do tri decimalna mjesta)

U milijunima EUR (do tri decimalna mjesta)

Ukupni iznosi nisu jednaki zbroju pojedinačnih iznosa zbog zaokruživanja.

3.2.2.Sažetak procijenjenog učinka na administrativna odobrena sredstva

–◻    Za prijedlog/inicijativu nisu potrebna administrativna odobrena sredstva.

–☒    Za prijedlog/inicijativu potrebna su sljedeća administrativna odobrena sredstva:

U milijunima EUR (do tri decimalna mjesta)

Ukupni iznosi nisu jednaki zbroju pojedinačnih iznosa zbog zaokruživanja.

Potrebna odobrena sredstva za ljudske resurse i ostale administrativne rashode pokrit će se odobrenim sredstvima glavne uprave koja su već dodijeljena za upravljanje djelovanjem i/ili su preraspodijeljena unutar glavne uprave te, prema potrebi, bilo kojim dodatnim sredstvima koja se mogu dodijeliti nadležnoj glavnoj upravi u okviru godišnjeg postupka dodjele sredstava uzimajući u obzir proračunska ograničenja.

3.2.2.1.Procijenjene potrebe u pogledu ljudskih resursa

–◻    Za prijedlog/inicijativu nisu potrebni ljudski resursi.

–☒    Za prijedlog/inicijativu potrebni su sljedeći ljudski resursi:

Procjenu navesti u ekvivalentima punog radnog vremena

Potrebe za ljudskim resursima pokrit će se osobljem glavne uprave kojemu je već povjereno upravljanje djelovanjem i/ili koje je preraspoređeno unutar glavne uprave te, prema potrebi, resursima koji se mogu dodijeliti nadležnoj glavnoj upravi u okviru godišnjeg postupka dodjele sredstava uzimajući u obzir proračunska ograničenja.

3.2.3.Doprinos trećih strana

U prijedlogu/inicijativi:

–☒    ne predviđa se sudjelovanje trećih strana u sufinanciranju.

–◻    predviđa se sudjelovanje trećih strana u sufinanciranju prema sljedećoj procjeni:

Odobrena sredstva u milijunima EUR (do tri decimalna mjesta)

3.3.Procijenjeni učinak na prihode

–◻    Prijedlog/inicijativa nema financijski učinak na prihode.

–☒    Prijedlog/inicijativa ima sljedeći financijski učinak:

–◻ na vlastita sredstva

–☒ na ostale prihode

navesti ako su prihodi dodijeljeni proračunskim linijama rashoda ☒    

U milijunima EUR (do tri decimalna mjesta)

Za namjenske prihode navesti odgovarajuće proračunske linije rashoda.

Ostale napomene (npr. metoda/formula za izračun učinka na prihode ili druge informacije)

(1)    [COM(2018) 322 final – Uredba o VFO-u].

(2)    Osnovan člankom 110. Uredbe (EU) br. 1306/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o financiranju, upravljanju i nadzoru zajedničke poljoprivredne politike i o stavljanju izvan snage uredaba Vijeća , kao i Provedbenom uredbom Komisije (EU) br. 834/2014 od 22. srpnja 2014. o utvrđivanju pravila za primjenu zajedničkog okvira za nadzor i evaluaciju zajedničke poljoprivredne politike .

(3)    Europska komisija (2017.) Plan evaluacija i studija za razdoblje 2017.–2021. Opće uprave za poljoprivredu i ruralni razvoj .

(4)    Vidjeti: https://ec.europa.eu/agriculture/statistics/facts-and-figures_en https://ec.europa.eu/agriculture/sites/agriculture/files/consultations/cap-modernising/eco_background_final_en.pdf https://ec.europa.eu/agriculture/sites/agriculture/files/consultations/cap-modernising/env_background_final_en.pdf https://ec.europa.eu/agriculture/sites/agriculture/files/consultations/cap-modernising/soc_background_final_en.pdf

(5)    Izvješće Radne skupine za tržišta poljoprivrednih proizvoda (izvješće Radne skupine za poljoprivredna tržišta) (2016.), „Poboljšanje tržišnih rezultata: jačanje položaja poljoprivrednika u lancu opskrbe hranom” .

(6)    Europska komisija (2016.), Cork 2.0.: web-mjesto Europska konferencija o ruralnom razvoju,  

(7)    Međuinstitucijski sporazum između Europskog parlamenta, Vijeća Europske unije i Europske komisije o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016.; SL L 123, 12.5.2016., str. 1.–14.

(8)    SL C , , str. .

(9)    SL C , , str. .

(10)    Uredba (EU) br. 1308/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o uspostavljanju zajedničke organizacije tržišta poljoprivrednih proizvoda i stavljanju izvan snage uredbi Vijeća (EEZ) br. 922/72, (EEZ) br. 234/79, (EZ) br. 1037/2001 i (EZ) br. 1234/2007 (SL L 347, 20.12.2013., str. 671.).

(11)    Uredba (EU)…/… Europskog parlamenta i Vijeća od …. o utvrđivanju pravila o potpori za strateške planove koje izrađuju države članice u okviru zajedničke poljoprivredne politike (strateški planovi u okviru ZPP-a) i koji se financiraju iz Europskog fonda za jamstva u poljoprivredi (EFJP) i Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj (EPFRR) te o stavljanju izvan snage Uredbe (EU) br. 1305/2013 Europskog parlamenta i Vijeća i Uredbe (EU) br. 1307/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (SL L …, ......, str. … .).”;

(12)    Urugvajski krug multilateralnih pregovora (1986.–1994.) – Prilog 1. – Prilog 1.C – Sporazum o trgovinskim aspektima prava intelektualnog vlasništva (WTO) (SL L 336, 23.12.1994., str. 214.). 

(13)    Odluka Vijeća 94/800/EZ od 22. prosinca 1994. o sklapanju u ime Europske zajednice, s obzirom na pitanja iz njezine nadležnosti, sporazuma postignutih u Urugvajskom krugu multilateralnih pregovora (1986.–1994.) (SL L 336, 23.12.1994., str. 1.).

(14)    Uredba (EU) br. 1151/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 21. studenoga 2012. o sustavima kvalitete za poljoprivredne i prehrambene proizvode (SL L 343, 14.12.2012., str. 1.).

(15)    Urugvajski krug multilateralnih pregovora (1986.–1994.) – Prilog 1. – Prilog 1.A – Opći sporazum o carinama i trgovini robom (WTO) (SL L 336, 23.12.1994., str. 1.).

(16)    WT/MIN(15)/45, WT/L//980

(17)    Uredba (EU) br. 1306/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o financiranju, upravljanju i nadzoru zajedničke poljoprivredne politike i o stavljanju izvan snage uredaba Vijeća (EEZ) br. 352/78, (EZ) br. 165/94, (EZ) br. 2799/98, (EZ) br. 814/2000, (EZ) br. 1290/2005 i (EZ) 485/2008 (SL L 347, 20.12.2013., str. 549.).

(18)    Uredba (EU)…/… Europskog parlamenta i Vijeća od …. o financiranju i nadzoru zajedničke poljoprivredne politike i o stavljanju izvan snage Uredbe (EU) br. 1306/2013 (SL L …, ......, str. …).

(19)    Uredba (EU) br. 251/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 26. veljače 2014. o definiciji, opisivanju, prezentiranju, označivanju i zaštiti oznaka zemljopisnog podrijetla aromatiziranih proizvoda od vina i stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EEZ) br. 1601/91 (SL L 84, 20.3.2014., str. 14.).

(20)    Uredba (EU) br. 228/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 13. ožujka 2013. o utvrđivanju posebnih mjera za poljoprivredu u najudaljenijim regijama Unije i stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 247/2006 (SL L 78, 20.3.2013., str. 23.).

(21)    Uredba (EU) br. 229/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 13. ožujka 2013. o utvrđivanju posebnih mjera za poljoprivredu u korist manjih egejskih otoka i stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 1405/2006 (SL L 78, 20.3.2013., str. 41.).

(22)    Kako je navedeno u članku 58. stavku 2. točkama (a) ili (b) Financijske uredbe.

(23)    Informacije o načinima upravljanja i upućivanja na Financijsku uredbu dostupni su na internetskim stranicama BudgWeb: https://myintracomm.ec.europa.eu/budgweb/EN/man/budgmanag/Pages/budgmanag.aspx  

(24)    Zadržat će se dio postojećih proračunskih linija, a brojevi će se prilagoditi novoj proračunskoj nomenklaturi (npr. sadašnja poglavlja 05 07 i 05 08). Nomenklatura bi se mogla promijeniti na temelju daljnjeg rada na prijedlogu za ZPP.

(25)    Dif. = diferencirana odobrena sredstva; nedif. = nediferencirana odobrena sredstva

(26)    EFTA: Europsko udruženje slobodne trgovine.

(27)    Zemlje kandidatkinje i, ako je primjenjivo, potencijalne zemlje kandidatkinje sa zapadnog Balkana.

(28)    Povećanje u sektorskim vrstama intervencija u planu u okviru ZPP-a uzrokovano je predloženom dodjelom sredstava u iznosu od 60 milijuna EUR za potporu sektoru pčelarstva te kretanjem rashoda u sektoru voća i povrća, koji nisu ograničeni omotnicom na razini EU-a, uzimajući u obzir razinu izvršenja zabilježenu u prošlosti.

(29)    Uključujući iznose koji se trenutačno financiraju u okviru poglavlja 05 07 (Revizija poljoprivrednih rashoda) i 05 08 (Strategija i koordinacija politike u području politike „Poljoprivreda i ruralni razvoj”).

(30)    Radi pojednostavnjenja, odobrena sredstva za tehničku pomoć u okviru EFJP-a ovdje se smatraju nediferenciranima. Iznos RAL-a najčešće je neznačajan u usporedbi s ukupnim iznosima na koje se odnosi ovaj financijski izvještaj.

(31)    Uključujući iznose koji se trenutačno financiraju iz stavki 05 01 04 01 – Rashodi za potporu za Europski fond za jamstva u poljoprivredi (EFJP) – Neoperativna tehnička pomoć i 05 01 06 01 – Izvršna agencija za potrošače, zdravlje, poljoprivredu i hranu – Doprinos iz programa Promicanje poljoprivrede.

(32)    Radi pojednostavnjenja, odobrena sredstva za tehničku pomoć u okviru EPFRR-a ovdje se smatraju nediferenciranima. Iznos RAL-a najčešće je neznačajan u usporedbi s ukupnim iznosima na koje se odnosi ovaj financijski izvještaj.

(33)    Tehnička i/ili administrativna pomoć i rashodi za potporu provedbe programa i/ili djelovanja EU-a (prijašnje linije „BA”), neizravno istraživanje, izravno istraživanje.

(34)    UO = ugovorno osoblje; LO = lokalno osoblje; UNS = upućeni nacionalni stručnjaci; UsO = ustupljeno osoblje; MSD = mladi stručnjaci u delegacijama.

(35)    U okviru gornje granice za vanjsko osoblje iz odobrenih sredstava za poslovanje (prijašnje linije „BA”).