26.11.2013

Službeni list Europske unije

C 345/1

Neprotivljenje prijavljenoj koncentraciji

(Predmet COMP/M.7022 – Immochan/CNP Assurances/Galerie Commerciale de Kirchberg)

(Tekst značajan za EGP)

2013/C 345/01

Dana 14. studenoga 2013. Komisija je donijela odluku da se ne protivi prethodno spomenutoj prijavljenoj koncentraciji te je ocijenila da je ona sukladna s unutarnjim tržištem. Odluka se temelji na članku 6. stavku 1. točki (b) Uredbe Vijeća (EZ) br. 139/2004. Puni tekst odluke dostupan je samo na francuskom jeziku, a objavit će se nakon što se iz njega uklone sve moguće poslovne tajne. Odluka će biti dostupna:

—	na web-mjestu Komisije posvećenom tržišnom natjecanju, u odjeljku za koncentracije (http://ec.europa.eu/competition/mergers/cases/). Odluke o spajanju mogu se pretraživati na različite načine, među ostalim po trgovačkom društvu, broju predmeta, datumu i sektoru.

—	u elektroničkom obliku na web-mjestu EUR-Lexa (http://eur-lex.europa.eu/en/index.htm) pod brojem dokumenta 32013M7022. EUR-Lex omogućuje mrežni pristup europskom zakonodavstvu.

26.11.2013

Službeni list Europske unije

C 345/2

Tečajna lista eura (1)

25. studenoga 2013.

2013/C 345/02

1 euro =

	Valuta	Tečaj
USD	američki dolar	1,3514
JPY	japanski jen	137,57
DKK	danska kruna	7,4585
GBP	funta sterlinga	0,83480
SEK	švedska kruna	8,8915
CHF	švicarski franak	1,2311
ISK	islandska kruna
NOK	norveška kruna	8,2755
BGN	bugarski lev	1,9558
CZK	češka kruna	27,269
HUF	mađarska forinta	298,21
LTL	litavski litas	3,4528
LVL	letonski lats	0,7030
PLN	poljski zlot	4,1916
RON	rumunjski novi leu	4,4473
TRY	turska lira	2,7030
AUD	australski dolar	1,4754
CAD	kanadski dolar	1,4272
HKD	hongkonški dolar	10,4773
NZD	novozelandski dolar	1,6458
SGD	singapurski dolar	1,6924
KRW	južnokorejski von	1 432,79
ZAR	južnoafrički rand	13,5965
CNY	kineski renminbi-juan	8,2344
HRK	hrvatska kuna	7,6424
IDR	indonezijska rupija	15 878,01
MYR	malezijski ringit	4,3506
PHP	filipinski pezo	59,267
RUB	ruski rubalj	44,5414
THB	tajlandski baht	43,218
BRL	brazilski real	3,0956
MXN	meksički pezo	17,5598
INR	indijska rupija	84,4560

(1) Izvor: referentna tečajna lista koju objavljuje ESB.

26.11.2013

Službeni list Europske unije

C 345/3

Komunikacija Komisije u okviru provedbe Direktive 2008/57/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 17. lipnja 2008. o interoperabilnosti željezničkog sustava u Zajednici (preinaka)

(Objava naslova usklađenih normi i upućivanja na njih u okviru zakonodavstva Unije o usklađivanju)

(Tekst značajan za EGP)

2013/C 345/03

ESO (1)	Referentni broj i naslov usklađene norme (i referentni dokument)	Referentni broj zamijenjene norme	Datum prestanka valjanosti pretpostavke o sukladnosti zamijenjene norme Napomena 1.
(1)	(2)	(3)	(4)
CEN	EN ISO 3381:2011 Oprema za željeznice – Akustika – Mjerenje buke u željezničkim vozilima (ISO 3381:2005)
CEN	EN 12080:2007+A1:2010 Oprema za željeznice – Osovinska ležišta – Kotrljajući ležajevi
CEN	EN 12081:2007+A1:2010 Oprema za željeznice – Osovinska ležišta – Sredstva za podmazivanje
CEN	EN 12082:2007+A1:2010 Oprema za željeznice – Osovinska ležišta – Ispitivanje radnih značajki
CEN	EN 12663-1:2010 Oprema za željeznice – Konstrukcijski zahtjevi za sanduk željezničkih vozila – 1. dio: Lokomotive i putnička željeznička vozila (i alternativna metoda za teretne vagone)
CEN	EN 12663-2:2010 Oprema za željeznice – Konstrukcijski zahtjevi za sanduk željezničkih vozila – 2. dio: Teretni vagoni
CEN	EN 12665:2011 Svjetlo i rasvjeta – Osnovni nazivi i kriteriji za specificiranje zahtjeva rasvjete
CEN	EN 13103:2009+A2:2012 Oprema za željeznice – Osovinski sklopovi i okretna postolja – Slobodne osovine – Metode konstruiranja	EN 13103:2009+A1:2010 Napomena 2.1	Datum isteka (31.1.2013.)
CEN	EN 13104:2009+A2:2012 Oprema za željeznice – Osovinski sklopovi i okretna postolja – Pogonske osovine – Metode konstruiranja	EN 13104:2009+A1:2010 Napomena 2.1	Datum isteka (30.4.2013.)
CEN	EN 13145:2001+A1:2011 Oprema za željeznice – Željeznički gornji ustroj – Drveni pragovi i nosači
CEN	EN 13230-1:2009 Oprema za željeznice – Željeznički gornji ustroj – Betonski pragovi i nosači – 1. dio: Općeniti zahtjevi
CEN	EN 13230-2:2009 Oprema za željeznice – Željeznički gornji ustroj – Betonski pragovi i nosači – 2. dio: Prednapeti jednodijelni pragovi
CEN	EN 13230-3:2009 Oprema za željeznice – Željeznički gornji ustroj – Betonski pragovi i nosači – 3. dio: Dvodijelni armirani pragovi
CEN	EN 13230-4:2009 Oprema za željeznice – Željeznički gornji ustroj – Betonski pragovi i nosači – 4. dio: Prednapeti pragovi za skretnice i križišta
CEN	EN 13232-2:2003+A1:2011 Oprema za željeznice – Željeznički gornji ustroj – Skretnice i križišta – 2. dio: Zahtjevi za geometrijsko oblikovanje
CEN	EN 13232-3:2003+A1:2011 Oprema za željeznice – Željeznički gornji ustroj – Skretnice i križišta – 3. dio: Zahtjevi za uzajamno djelovanje kotača i tračnice
CEN	EN 13232-4:2005+A1:2011 Oprema za željeznice – Željeznički gornji ustroj – Skretnice i križišta – 4. dio: Postavljanje, zaključavanje i kontrola položaja
CEN	EN 13232-5:2005+A1:2011 Oprema za željeznice – Željeznički gornji ustroj – Skretnice i križišta – 5. dio: Mijenjalica
CEN	EN 13232-6:2005+A1:2011 Oprema za željeznice – Željeznički gornji ustroj – Skretnice i križišta – 6. dio: Nepomična obična i dvostruka srca
CEN	EN 13232-7:2006+A1:2011 Oprema za željeznice – Željeznički gornji ustroj – Skretnice i križišta – 7. dio: Srca s pomičnim dijelovima
CEN	EN 13232-8:2007+A1:2011 Oprema za željeznice – Željeznički gornji ustroj – Skretnice i križišta – 8. dio: Dilatacijske naprave
CEN	EN 13232-9:2006+A1:2011 Oprema za željeznice – Željeznički gornji ustroj – Skretnice i križišta – 9. dio: Sklapanje
CEN	EN 13260:2009+A1:2010 Oprema za željeznice – Osovinski sklopovi i okretna postolja – Osovinski sklopovi – Zahtjevi za proizvod
CEN	EN 13261:2009+A1:2010 Oprema za željeznice – Osovinski sklopovi i okretna postolja – Osovine – Zahtjevi za proizvod
CEN	EN 13262:2004+A2:2011 Oprema za željeznice – Osovinski sklopovi i okretna postolja – Kotači – Zahtjevi za proizvod
CEN	EN 13272:2012 Oprema za željeznice – Električna rasvjeta željezničkih vozila u sustavima javnoga prijevoza
CEN	EN 13481-2:2012 Oprema za željeznice – Željeznički gornji ustroj – Zahtjevi za izradbu kolosiječnoga pričvrsnog pribora – 2. dio: Kolosiječni pričvrsni pribor za betonske pragove
CEN	EN 13481-3:2012 Oprema za željeznice – Željeznički gornji ustroj – Zahtjevi za izradbu kolosiječnoga pričvrsnog pribora – 3. dio: Kolosiječni pričvrsni pribor za drvene pragove
CEN	EN 13481-5:2012 Oprema za željeznice – Željeznički gornji ustroj – Zahtjevi za izradbu kolosiječnoga pričvrsnog pribora – 5. dio: Kolosiječni pričvrsni pribor za kolosijek na čvrstoj podlozi
CEN	EN 13481-7:2012 Oprema za željeznice – Željeznički gornji ustroj – Zahtjevi za izradbu kolosiječnoga pričvrsnog pribora – 7. dio: Specijalni kolosiječni pričvrsni pribor za skretnice, križišta i tračnice vodilice
CEN	EN 13674-1:2011 Oprema za željeznice – Željeznički gornji ustroj – Tračnica – 1. dio: Vignoleove željezničke tračnice mase 46 kg/m i više
CEN	EN 13674-2:2006+A1:2010 Oprema za željeznice – Željeznički gornji ustroj – Tračnica – 2. dio: Tračnice za skretnice i križišta koje se upotrebljavaju zajedno s Vignoleovim željezničkim tračnicama mase 46 kg/m i više
CEN	EN 13674-3:2006+A1:2010 Oprema za željeznice – Željeznički gornji ustroj – Tračnica – 3. dio: Vodilice
CEN	EN 13715:2006+A1:2010 Oprema za željeznice – Osovinski sklopovi i okretna postolja – Kotači – Profil kotača
CEN	EN 13749:2011 Oprema za željeznice – Osovinski sklopovi i okretna postolja – Metode definiranja zahtjeva za oblikovanje okvira okretnih postolja
CEN	EN 13803-1:2010 Oprema za željeznice – Željeznički gornji ustroj – Parametri za projektiranje geometrije kolosijeka – Širine kolosijeka 1 435 mm i više – 1. dio: Otvorena pruga
CEN	EN 13803-2:2006+A1:2009 Oprema za željeznicu – Željeznički gornji ustroj – Parametri za projektiranje geometrije kolosijeka – Širine kolosijeka 1 435 mm i više – 2. dio: Skretnice i križišta te druga slična projektna oblikovanja s naglim promjenama zakrivljenosti
CEN	EN 13848-5:2008+A1:2010 Oprema za željeznice – Željeznički gornji ustroj – Kvaliteta kolosiječne geometrije – 5. dio: Razine kvalitete kolosiječne geometrije
CEN	EN 13979-1:2003+A2:2011 Oprema za željeznice – Osovinski sklopovi i okretna postolja – Monoblok kotači – Postupak tehničkog odobravanja – 1. dio: Kovani i valjani kotači	EN 13979-1:2003+A1:2009 Napomena 2.1	Datum isteka (30.9.2011.)
CEN	EN 14033-1:2011 Oprema za željeznice – Željeznički gornji ustroj – Kolosiječni strojevi za gradnju i održavanje – 1. dio: Tehnički zahtjevi za vožnju
CEN	EN 14067-4:2005+A1:2009 Oprema za željeznice – Aerodinamika – 4. dio: Zahtjevi i ispitni postupci za aerodinamiku na otvorenoj pruzi
CEN	EN 14067-5:2006+A1:2010 Oprema za željeznice – Aerodinamika – 5. dio: Zahtjevi i ispitni postupci za aerodinamiku u tunelima
CEN	EN 14067-6:2010 Oprema za željeznice – Aerodinamika – 6. dio: Zahtjevi i postupci ispitivanja za udare bočnog vjetra
CEN	EN 14531-6:2009 Oprema za željeznice – Metode proračuna zaustavnih puteva, razmaka usporenja i pritvrdnog kočenja – 6. dio: Korak-po-korak proračun za motorne vlakove ili pojedinačna vozila
CEN	EN 14535-1:2005+A1:2011 Oprema za željeznice – Kočni diskovi za vozni park – 1. dio: Kočni diskovi, naprešani ili toplo navučeni na osovine ili vratila, dimenzije i zahtjevi za kvalitetu
CEN	EN 14535-2:2011 Oprema za željeznice – Kočni diskovi za vozni park – 2. dio: Kočni diskovi, postavljeni na kotače, dimenzije i zahtjevi za kvalitetu
CEN	EN 14587-2:2009 Oprema za željeznice – Željeznički gornji ustroj – Elektrootporno zavarivanje tračnica – 2. dio: Zavarivanje novih tračnica kakvoće R220, R260, R260Mn i R350HT pokretnim strojevima za zavarivanje na radilištima izvan stabilnih postrojenja
CEN	EN 14601:2005+A1:2010 Oprema za željeznice – Ravna i kutna završna crijeva za slavine kočnice i glavnog spremnika zraka
CEN	EN 14813-1:2006+A1:2010 Oprema za željeznice – Klimatizacija upravljačnica – 1. dio: Parametri udobnosti
CEN	EN 14813-2:2006+A1:2010 Oprema za željeznice – Klimatizacija upravljačnica – 2. dio: Tipna ispitivanja
CEN	EN 14865-1:2009+A1:2010 Oprema za željeznice – Maziva za kućišta ležaja – 1. dio: Metoda ispitivanja podmazivosti
CEN	EN 14865-2:2006+A2:2010 Oprema za željeznice – Sredstva za podmazivanje osovinskih ležišta – 2. dio: Metode ispitivanja mehaničke postojanosti za vozila brzina do 200 km/h
CEN	EN 15020:2006+A1:2010 Oprema za željeznice – Pomoćno kvačilo – Zahtjevi za radne značajke, posebna utjecajna geometrija i metode ispitivanja
CEN	EN 15153-1:2013 Oprema za željeznice – Uređaji za vanjska vizualna i zvučna upozorenja za vlakove – 1. dio: Glavna; signalna i završna rasvjeta
CEN	EN 15153-2:2013 Oprema za željeznice – Uređaji za vanjska vizualna i zvučna upozorenja za vlakove – 2. dio: Upozoravajuće sirene
CEN	EN 15220-1:2008+A1:2011 Oprema za željeznice – Pokazivači kočnice – 1. dio: Pneumatski upravljani pokazivači kočnice
CEN	EN 15227:2008+A1:2010 Oprema za željeznice – Zahtjevi za otpornost na sudare sanduka željezničkih vozila
CEN	EN 15273-2:2013 Oprema za željeznice – Profili – 2. dio: Profil željezničkih vozila	EN 15273-2:2009 Napomena 2.1	30.11.2013.
CEN	EN 15273-3:2013 Oprema za željeznice – Profili – 3. dio: Slobodni profili	EN 15273-3:2009 Napomena 2.1	30.11.2013.
CEN	EN 15302:2008+A1:2010 Oprema za željeznice – Metoda za određivanje ekvivalentne koničnosti
CEN	EN 15313:2010 Oprema za željeznice – Zahtijevani postupci za eksploataciju osovinskih sklopova – Održavanje osovinskih sklopova u eksploataciji i skladištenju
CEN	EN 15355:2008+A1:2010 Oprema za željeznicu – Kočenje – Rasporednici
CEN	EN 15427:2008+A1:2010 Oprema za željeznice – Upravljanje trenjem između kotača i tračnica – Podmazivanje prirubnica
CEN	EN 15437-1:2009 Oprema za željeznicu – Nadzor nad stanjem kućišta osovinskih ležajeva – Zahtjevi povezivosti i oblikovanja – 1. dio: Uređaji za otkrivanje pregrijanih ležajeva i kućište osovinskih ležajeva
CEN	EN 15437-2:2012 Oprema za željeznice – Nadzor nad stanjem kučišta osovinskih ležajeva – Zahtjevi povezivosti i oblikovanja – 2. dio: Radni zahtjevi i oblikovanje ugrađenih sustava za praćenje temperature
CEN	EN 15461:2008+A1:2010 Oprema za željeznice – Emisija buke – Određivanje dinamičkih svojstava za dionicu pruge kojom prolazi vlak pri mjerenju buke
CEN	EN 15528:2008+A1:2012 Oprema za željeznice – Kategorije pruga za određivanje sučelja između granica opterećenja željezničkih vozila i infrastrukture
CEN	EN 15551:2009+A1:2010 Oprema za željeznice – Željeznička vozila – Odbojnici
CEN	EN 15566:2009+A1:2010 Oprema za željeznice – Željeznička vozila – Vučni uređaj i vijčano kvačilo
CEN	EN 15594:2009 Oprema za željeznice – Željeznički gornji ustroj – Obnavljanje tračnica elektro lučnim navarivanjem
CEN	EN 15595:2009+A1:2011 Oprema za željeznice – Kočenje – Zaštita od proklizavanja
CEN	EN 15610:2009 Oprema za željeznice – Emisija buke – Mjerenje hrapavosti tračnica povezane sa stvaranjem buke pri vožnji željezničkih vozila
CEN	EN 15611:2008+A1:2010 Oprema za željeznicu – Kočenje – Prijenosni ventili	EN 15611:2008 Napomena 2.1	Datum isteka (30.4.2011.)
CEN	EN 15612:2008+A1:2010 Oprema za željeznicu – Kočenje – Ubrzivač pražnjenja cjevovoda kočnice	EN 15612:2008 Napomena 2.1	Datum isteka (30.4.2011.)
CEN	EN 15624:2008+A1:2010 Oprema za željeznicu – Kočenje – Mjenjač prazno-tovareno	EN 15624:2008 Napomena 2.1	Datum isteka (30.4.2011.)
CEN	EN 15625:2008+A1:2010 Oprema za željeznicu – Kočenje – Uređaj za automatsko praćenje izmjena opterećenja	EN 15625:2008 Napomena 2.1	Datum isteka (30.4.2011.)
CEN	EN 15663:2009 Oprema za željeznicu – Definicija referentnih masa vozila
CEN	EN 15663:2009/AC:2010
CEN	EN 15686:2010 Oprema za željeznice – Ispitivanja za prihvaćanje voznih karakteristika željezničkih vozila sa sustavima za kompenzaciju naginjanja i/ili vozila koja trebaju raditi pod nagibima većim od onih navedenih u EN 14363:2005, Dodatak G
CEN	EN 15687:2010 Oprema za željeznice – Ispitivanja za prihvaćanje voznih karakteristika teretnih vozila sa statičkim osovinskim opterećenjem većim od 225 kN do 250 kN
CEN	EN 15723:2010 Oprema za željeznicu – Uređaji za zatvaranje i zabravljivanje uređaja za zaštitu tereta od utjecaja okoliša – Zahtjevi za izdržljivost, rad, označivanje, održavanje i recikliranje
CEN	EN 15734-1:2010 Oprema za željeznice – Kočni sustavi za vlakove velikih brzina – 1. dio: Zahtijevi i definicije
CEN	EN 15734-2:2010 Oprema za željeznice – Kočni sustavi za vlakove velikih brzina – 2. dio: Metode ispitivanja
CEN	EN 15734-2:2010/AC:2012
CEN	EN 15746-1:2010+A1:2011 Oprema za željeznice – Željeznički gornji ustroj – Cestovno-željeznički strojevi i pripadajuća oprema – 1. dio: Tehnički zahtjevi za kretanje i rad	EN 15746-1:2010 Napomena 2.1	Datum isteka (30.4.2011.)
CEN	EN 15746-2:2010+A1:2011 Oprema za željeznice – Željeznički gornji ustroj – Cestovno-željeznički strojevi i pripadajuća oprema – 2. dio: Opći sigurnosni zahtjevi	EN 15746-2:2010 Napomena 2.1	Datum isteka (30.4.2012.)
CEN	EN 15806:2010 Oprema za željeznicu – Kočenje – Ispitivanje kočnice u mjestu
CEN	EN 15807:2011 Oprema za željeznice – Poluspojke zračne instalacije
CEN	EN 15827:2011 Oprema za željeznice – Zahtjevi za okretna postolja i pogonske uređaje
CEN	EN 15839:2012 Oprema za željeznice – Ispitivanje prihvatljivosti voznih značajki željezničkih vozila – Teretni vagoni – Ispitivanje sigurnosti vožnje uslijed uzdužnih tlačnih sila
CEN	EN 15877-1:2012 Oprema za željeznice – Oznake na željezničkim vozilima – 1. dio: Teretni vagoni
CEN	EN 15892:2011 Oprema za željeznice – Emisija buke – Mjerenje buke u upravljačnicama
CEN	EN 16116-1:2013 Oprema za željeznice – Projektni zahtjevi za stepenice, rukohvate i prateće dodatke za osoblje – 1. dio: Putnička vozila, vozila za prtljagu i lokomotive
CEN	EN 16116-2:2013 Oprema za željeznice – Projektni zahtjevi za stepenice, rukohvate i prateće dodatke za osoblje – 2. dio: Teretni vagoni
CEN	EN 16286-1:2013 Oprema za željeznice – Prijelaznice između vozila – 1. dio: Glavne primjene
CEN	EN 45545-1:2013 Oprema za željeznice – Zaštita od požara na željezničkim vozilima – 1. dio: Općenito
CEN	EN 45545-2:2013 Oprema za željeznice – Zaštita od požara na željezničkim vozilima – 2. dio: Zahtjevi za ponašanje materijala i komponenti kod požara
CEN	EN 45545-3:2013 Oprema za željeznice – Zaštita od požara na željezničkim vozilima – 3. dio: Zahtjevi na vatrootpornost vatrootpornih barijera
CEN	EN 45545-4:2013 Oprema za željeznice – Zaštita od požara na željezničkim vozilima – 4. dio: Požarni sigurnosni zahtjevi za projektiranje željezničkih vozila
CEN	EN 45545-5:2013 Željezničke primjene – Zaštita od požara na željezničkim vozilima – 5. dio: Požarni sigurnosni zahtjevi za električnu opremu uključujući i onu na trolejbusima, kolosiječno vođenim autobusima i vozilima s magnetskom levitacijom
CEN	EN 45545-6:2013 Oprema za željeznice – Zaštita od požara na željezničkim vozilima – 6. dio: Nadzor i upravljanje protupožarnim sustavima
CEN	EN 45545-7:2013 Oprema za željeznice – Zaštita od požara na željezničkim vozilima – 7. dio: Požarni sigurnosni zahtjevi za zapaljive instalacije za tekućine i plinove
Cenelec	EN 45545-1:2013 Oprema za željeznice – Zaštita od požara na željezničkim vozilima – 1. dio: Općenito
Cenelec	EN 45545-2:2013 Oprema za željeznice – Zaštita od požara na željezničkim vozilima – 2. dio: Zahtjevi za ponašanje materijala i komponenti kod požara
Cenelec	EN 45545-3:2013 Oprema za željeznice – Zaštita od požara na željezničkim vozilima – 3. dio: Zahtjevi na vatrootpornost vatrootpornih barijera
Cenelec	EN 45545-4:2013 Oprema za željeznice – Zaštita od požara na željezničkim vozilima – 4. dio: Požarni sigurnosni zahtjevi za projektiranje željezničkih vozila
Cenelec	EN 45545-5:2013 Željezničke primjene – Zaštita od požara na željezničkim vozilima – 5. dio: Požarni sigurnosni zahtjevi za električnu opremu uključujući i onu na trolejbusima, kolosiječno vođenim autobusima i vozilima s magnetskom levitacijom
Cenelec	EN 45545-6:2013 Oprema za željeznice – Zaštita od požara na željezničkim vozilima – 6. dio: Nadzor i upravljanje protupožarnim sustavima
Cenelec	EN 45545-7:2013 Oprema za željeznice – Zaštita od požara na željezničkim vozilima – 7. dio: Požarni sigurnosni zahtjevi za zapaljive instalacije za tekućine i plinove
Cenelec	EN 50122-1:2011 Željezničke primjene – Stabilna postrojenja – Električna sigurnost, uzemljivanje i povratni krug – 1. dio: Zaštitne mjere protiv električnog udara
Cenelec	EN 50122-1:2011/AC:2012
Cenelec	EN 50122-2:2010 Željezničke primjene – Stabilna postrojenja – Električna sigurnost, uzemljivanje i povratni krug – 2. dio: Mjere protiv učinaka lutajućih struja od istosmjernih sustava vuče
Cenelec	EN 50122-3:2010 Željezničke primjene – Stabilna postrojenja – Električna sigurnost, uzemljivanje i povratni krug – 3. dio: Međusobno djelovanje izmjeničnih i istosmjernih sustava vuče
Cenelec	EN 50124-1:2001 Željezničke primjene – Usklađivanje izolacije – 1. dio: Osnovni zahtjevi – Zračni razmaci i puzne staze za svu električnu i elektroničku opremu
	EN 50124-1:2001/A1:2003	Napomena 3	Datum isteka (1.10.2006.)
	EN 50124-1:2001/A2:2005	Napomena 3	Datum isteka (1.5.2008.)
	EN 50124-1:2001/AC:2007
	EN 50124-1:2001/AC:2010
Cenelec	EN 50124-2:2001 Željezničke primjene – Usklađivanje izolacije – 2. dio: Prenaponi i zaštita od prenapona
Cenelec	EN 50124-2:2001/AC:2010
Cenelec	EN 50125-1:1999 Željezničke primjene – Uvjeti okoliša za opremu – 1. dio: Oprema u željezničkim vozilima
Cenelec	EN 50125-1:1999/AC:2010
Cenelec	EN 50125-2:2002 Željezničke primjene – Uvjeti okoliša za opremu – 2. dio: Stabilna električna postrojenja
Cenelec	EN 50125-2:2002/AC:2010
Cenelec	EN 50125-3:2003 Željezničke primjene – Uvjeti okoliša za opremu – 3. dio: Signalna i telekomunikacijska oprema
Cenelec	EN 50125-3:2003/AC:2010
Cenelec	EN 50126-1:1999 Željezničke primjene – Specifikacija i prikaz pouzdanosti, raspoloživosti, mogućnosti održavanja i sigurnosti (RAMS) – 1. dio: Osnovni zahtjevi i generički postupak
	EN 50126-1:1999/AC:2006
	EN 50126-1:1999/AC:2012
	EN 50126-1:1999/AC:2010
Cenelec	EN 50129:2003 Željezničke primjene – Komunikacijska i signalna tehnika i sustavi obradbe podataka – Sa sigurnošću povezani elektronički sustavi za signalnu tehniku
Cenelec	EN 50129:2003/AC:2010
Cenelec	EN 50151:2003 Željezničke primjene – Stabilna postrojenja – Električna vuča – Posebni zahtjevi za kompozitne izolatore
Cenelec	EN 50151:2003/AC:2010
Cenelec	EN 50155:2007 Željezničke primjene – Elektronička oprema na željezničkim vozilima
	EN 50155:2007/AC:2010
	EN 50155:2007/AC:2012
Cenelec	EN 50159:2010 Željezničke primjene – Komunikacijska i signalna tehnika i sustavi obrade podataka – Sigurnosna komunikacija u prijenosnim sustavima	EN 50159-1:2001 + EN 50159-2:2001 Napomena 2.1	Datum isteka (1.9.2013.)
Cenelec	EN 50163:2004 Željezničke primjene – Naponi napajanja vučnih sustava
	EN 50163:2004/A1:2007	Napomena 3	Datum isteka (1.3.2010.)
	EN 50163:2004/AC:2013
	EN 50163:2004/AC:2010
Cenelec	EN 50238:2003 Željezničke primjene – Kompatibilnost između željezničkih vozila i sustava detekcije vlaka
Cenelec	EN 50238:2003/AC:2010
Cenelec	EN 50317:2002 Željezničke primjene – Sustavi oduzimača struje – Zahtjevi za mjerenja i vrednovanje mjerenja dinamičkih međusobnih djelovanja pantografa i kontaktnog voda
	EN 50317:2002/A1:2004	Napomena 3	Datum isteka (1.10.2007.)
	EN 50317:2002/A2:2007	Napomena 3	Datum isteka (1.2.2010.)
	EN 50317:2002/A2:2007/AC:2010
Cenelec	EN 50317:2012 Željezničke primjene – Sustavi oduzimača struje – Zahtjevi za mjerenja i vrednovanje mjerenja dinamičkih međusobnih djelovanja pantografa i kontaktnog voda	EN 50317:2002 and its amendments Napomena 2.1	26.12.2014.
Cenelec	EN 50317:2012/AC:2012
Cenelec	EN 50367:2012 Željezničke primjene – Sustavi oduzimača struje – Tehnički uvjeti za međusobno djelovanje pantografa i kontaktnog voda (omogućavanje slobodnog pristupa)
Cenelec	EN 50367:2012/AC:2013
Cenelec	EN 50388:2005 Željezničke primjene – Opskrba električnom energijom i željeznička vozila – Tehnički kriteriji za koordinaciju između napajanja (podstanica) i željezničkih vozila radi postizanja interoperabilnosti
Cenelec	EN 50388:2005/AC:2010
Cenelec	EN 50388:2012 Željezničke primjene – Opskrba električnom energijom i željeznička vozila – Tehnički kriteriji za koordinaciju između sustava napajanja (podstanica) i željezničkih vozila radi postizanja interoperabilnosti	EN 50388:2005 Napomena 2.1	13.2.2015.
Cenelec	EN 50388:2012/AC:2013
Cenelec	EN 50463-1:2012 Željezničke primjene – Mjerenje energije na vozilima – 1. dio: Općenito
Cenelec	EN 50463-2:2012 Željezničke primjene – Mjerenje energije na vozilima – 2. dio: Mjerenje energije
Cenelec	EN 50463-3:2012 Željezničke primjene – Mjerenje energije na vozilima – 3. dio: Postupanje s podacima
Cenelec	EN 50463-4:2012 Željezničke primjene – Mjerenje energije na vozilima – 4. dio: Komunikacije
Cenelec	EN 50463-5:2012 Željezničke primjene – Mjerenje energije na vozilima – 5. dio: Ocjenjivanje sukladnosti
Cenelec	EN 50553:2012 Željezničke primjene – Zahtjevi za mogućnost vožnje u slučaju požara na vozilu
Cenelec	EN 61375-1:2012 Elektronička oprema za željeznice – Komunikacijska mreža vlaka (TCN) – 1. dio: Arhitektura općenito IEC 61375-1:2012
Cenelec	EN 61375-2-1:2012 Elektronička oprema za željeznice – Komunikacijska mreža vlaka (TCN) – Dio 2-1: Žičana sabirnica vlaka (WTB) IEC 61375-2-1:2012
Cenelec	EN 61375-2-2:2012 Elektronička oprema za željeznice – Komunikacijska mreža vlaka (TCN) – Dio 2-2: Ispitivanje sukladnosti žičane sabirnice vlaka (WTB-a) IEC 61375-2-2:2012
Cenelec	EN 61375-3-1:2012 Elektronička oprema za željeznice – Komunikacijska mreža vlaka (TCN) – Dio 3-1: Višefunkcijska sabirnica vozila (MVB) IEC 61375-3-1:2012
Cenelec	EN 61375-3-2:2012 Elektronička oprema za željeznice – Komunikacijska mreža vlaka (TCN) – Dio 3-2: Ispitivanje sukladnosti MVB-a (Višefunkcijske sabirnice vozila) IEC 61375-3-2:2012
Cenelec	EN 61375-3-3:2012 Elektronička oprema za željeznice – Komunikacijska mreža vlaka (TCN) – Dio 3-3: Mreža bazirana na CANopen-u (CCN) IEC 61375-3-3:2012

Napomena 1:

Općenito je datum prestanka pretpostavke o sukladnosti datum povlačenja („dow”) koji određuje Europska organizacija za normizaciju, ali se korisnici ovih normi upozoravaju da to u određenim izvanrednim slučajevima može biti i drugačije.

Napomena 2.1:

Nova (ili izmijenjena) norma ima isto područje primjene kao i norma koju zamjenjuje. Navedenog datuma za zamijenjenu normu prestaje vrijediti pretpostavka o sukladnosti s obzirom na osnovne ili druge zahtjeve odgovarajućeg zakonodavstva Unije.

Napomena 2.2:

Nova norma ima šire područje primjene od norme koju zamjenjuje. Navedenog datuma za zamijenjenu normu prestaje vrijediti pretpostavka o sukladnosti s obzirom na osnovne ili druge zahtjeve odgovarajućeg zakonodavstva Unije.

Napomena 2.3:

Nova norma ima uže područje primjene od norme koju zamjenjuje. Navedenog datuma za (djelomično) zamijenjenu normu prestaje vrijediti pretpostavka o sukladnosti s obzirom na osnovne ili druge zahtjeve odgovarajućeg zakonodavstva Unije za proizvode ili usluge iz područja primjene nove norme. Pretpostavka o sukladnosti s obzirom na osnovne ili druge zahtjeve odgovarajućeg zakonodavstva Unije za proizvode ili usluge koje i dalje pripadaju u područje primjene (djelomično) zamijenjene norme, ali ne pripadaju u područje primjene nove norme, ostaje nepromijenjena.

Napomena 3:

U slučaju izmjena, referentna je norma EN CCCCC:YYYY, njezine prethodne izmjene ako ih je bilo te nova, citirana izmjena. Prema tome, zamijenjena norma sastoji se od EN CCCCC:YYYY i njezinih prethodnih izmjena ako ih je bilo, ali bez nove citirane izmjene. Navedenog datuma za zamijenjenu normu prestaje vrijediti pretpostavka o sukladnosti s obzirom na osnovne ili druge zahtjeve odgovarajućeg zakonodavstva Unije.

NAPOMENA:

—	Sve informacije o dostupnosti normi mogu se dobiti od Europske organizacije za normizaciju ili od nacionalnih normizacijskih tijela čiji je popis objavljen u Službenom listu Europske unije u skladu s člankom 27. Uredbe (EU) br. 1025/2012 (2).

—

Norme donosi Europska organizacija za normizaciju na engleskom jeziku (CEN i Cenelec objavljuju i na francuskom i njemačkom jeziku). Zatim nacionalna normizacijska tijela prevode naslove normi na sve ostale obvezne službene jezike Europske unije. Europska komisija nije odgovorna za točnost naslova koji se dostavljaju za objavu u Službenom listu.

—

Upućivanja na ispravke „…/AC:YYYY” objavljuju se samo u informativne svrhe. Ispravkom se uklanjaju tiskarske, jezične i slične pogreške iz teksta norme, a on se može odnositi na jednu ili više jezičnih verzija (engleski, francuski i/ili njemački) norme koju je donijela jedna od europskih organizacija za normizaciju.

—	Objava upućivanja u Službenom listu Europske unije ne podrazumijeva da su norme dostupne na svim službenim jezicima Europske unije.

—	Ovaj popis zamjenjuje sve prethodne popise objavljene u Službenom listu Europske unije. Europska komisija osigurava ažuriranje popisa.

—	Više informacija o usklađenim normama i drugim europskim normama možete pronaći na internetu: http://ec.europa.eu/enterprise/policies/european-standards/harmonised-standards/index_en.htm

(1) ESO: Europska organizacija za normizaciju:

—	CEN: Avenue Marnix 17, 1000 Bruxelles/Brussel, BELGIQUE/BELGIË, Tel. +32 25500811; Faks +32 25500819 (http://www.cen.eu)

—	Cenelec: Avenue Marnix 17, 1000 Bruxelles/Brussel, BELGIQUE/BELGIË, Tel. +32 25196871; Faks +32 25196919 (http://www.cenelec.eu)

—	ETSI: 650 route des Lucioles, 06921 Sophia Antipolis, FRANCE, Tel. +33 492944200; Faks +33 493654716 (http://www.etsi.eu)

(2) SL L 316, 14.11.2012., str. 12.

26.11.2013

Službeni list Europske unije

C 345/16

Imenovanje službenika ovlaštenog za saslušanje

2013/C 345/04

Komisija je 16. listopada 2013. imenovala g. Joosa STRAGIERA službenikom ovlaštenim za saslušanje u skladu s člankom 1. Odluke Komisije od 23. svibnja 2001. o opisu poslova službenika ovlaštenih za saslušanje u određenim postupcima u vezi s tržišnim natjecanjem (SL L 162, 19.6.2001., str. 21.).

26.11.2013

Službeni list Europske unije

C 345/17

Tematsko izvješće br. 12/2013 „Mogu li Komisija i države članice dokazati da su proračunska sredstva EU-a koja su izdvojena za politiku ruralnog razvoja dobro iskorištena?”

2013/C 345/05

Europski revizorski sud ovim vas putem obavještava da je upravo objavljeno tematsko izvješće br. 12/2013 pod naslovom „Mogu li Komisija i države članice dokazati da su proračunska sredstva EU-a koja su izdvojena za politiku ruralnog razvoja dobro iskorištena?”.

Dokument je moguće pregledati ili preuzeti na internetskoj stranici Europskog revizorskog suda: http://eca.europa.eu

Za besplatni tiskani primjerak uputite zahtjev Revizorskom sudu na sljedeću adresu:

Europski revizorski sud

Unit ‘Audit: Production of Reports’

12, rue Alcide de Gasperi

1615 Luxembourg

LUXEMBOURG

Tel. +352 4398-1

Adresa e-pošte: eca-info@eca.europa.eu

ili ispunite elektroničku narudžbenicu na stranici Knjižnice EU-a.

26.11.2013

Službeni list Europske unije

C 345/18

Prethodna prijava koncentracije

(Predmet COMP/M.7118 – AXA/Norges Bank/SZ Tower)

Predmet primjeren za primjenu pojednostavnjenog postupka

(Tekst značajan za EGP)

2013/C 345/06

Dana 18. studenoga 2013. Komisija zaprimila je prijavu predložene koncentracije u skladu s člankom 4. Uredbe Vijeća (EZ) br. 139/2004 (1) u kojoj se navodi da AXA (Francuska) i Norges Bank (Norveška) kupnjom imovine stječu, u smislu članka 3. stavka 1. točke (b) Uredbe o koncentracijama, zajedničku kontrolu nad zgradom SZ Tower (Njemačka).

Poslovne djelatnosti dotičnih poduzetnika su sljedeće:

—	AXA je globalna osiguravajuća kuća koja se bavi životnim i zdravstvenim osiguranjem, ostalim vrstama osiguranja te upravljanjem ulaganjima,

—	Norges Bank jest središnja banka Norveške. Osim što upravlja ulaganjima Mirovinskog fonda Vlade, Norges Bank bavi se s nekoliko djelatnosti, osobito monetarnom politikom, upravljanjem dugoročnim deviznim rezervama i financijskom stabilnosti,

—	SZ Tower jest uredska zgrada u Münchenu, Njemačka, koja se sastoji od šesterokatne bočne zgrade i nebodera od 28 katova s 3 podzemne etaže i podzemnom garažom.

Slijedom preliminarnog ispitivanja Komisija ocjenjuje da bi prijavljena transakcija mogla biti obuhvaćena područjem primjene Uredbe o koncentracijama. Međutim, odgađa se donošenje konačne odluke. U skladu s Obavijesti Komisije o pojednostavnjenom postupku za postupanje s određenim koncentracijama u okviru Uredbe o koncentracijama (2) treba napomenuti da je ovaj predmet primjeren za primjenu postupka iz Obavijesti.

Komisija poziva zainteresirane treće osobe da joj podnesu moguća očitovanja o predloženoj koncentraciji.

Očitovanja se moraju dostaviti Komisiji najkasnije 10 dana od datuma ove objave. Očitovanja se mogu poslati Komisiji telefaksom (+32 22964301), porukom e-pošte na COMP-MERGER-REGISTRY@ec.europa.eu ili poštom, pri čemu je potrebno naznačiti referentni broj COMP/M.7118 – AXA/Norges Bank/SZ Tower, na sljedeću adresu:

European Commission

Directorate-General for Competition

Merger Registry

1049 Bruxelles/Brussel

BELGIQUE/BELGIË

(1) SL L 24, 29.1.2004., str. 1. („Uredba o koncentracijama”).

(2) SL C 56, 5.3.2005., str. 32. („Obavijest o pojednostavnjenom postupku”).

26.11.2013

Službeni list Europske unije

C 345/19

Prethodna prijava koncentracije

(Predmet COMP/M.7097 – Bridgepoint/Orlando/La Gardenia Beauty)

(Tekst značajan za EGP)

2013/C 345/07

Dana 18. studenoga 2013. Komisija zaprimila je prijavu predložene koncentracije u skladu s člankom 4. Uredbe Vijeća (EZ) br. 139/2004 (1) u kojoj se navodi da poduzetnici Bridgepoint Advisers Group Limited („Bridgepoint”, Ujedinjena Kraljevina) i Orlando Italy Management SA („Orlando”, Luksemburg) na drugi način stječu, u smislu članka 3. stavka 1. točke (b) Uredbe o koncentracijama, zajedničku kontrolu nad poduzetnikom La Gardenia Beauty SpA („La Gardenia”, Italija), trenutačno pod isključivom kontrolom poduzetnika Orlando.

Poslovne djelatnosti dotičnih poduzetnika su sljedeće:

—	Bridgepoint: ulaganja u privatni kapital i njegovo financiranje,

—	Orlando: ulaganja u privatni kapital i njegovo financiranje,

—	La Gardenia: maloprodajna distribucija parfema i kozmetičkih proizvoda u specijaliziranim prodavaonicama u Italiji.

3.	Slijedom preliminarnog ispitivanja Komisija ocjenjuje da bi prijavljena transakcija mogla biti obuhvaćena područjem primjene Uredbe o koncentracijama. Međutim, konačna odluka još nije donesena.

Komisija poziva zainteresirane treće osobe da podnesu moguća očitovanja o predloženoj koncentraciji.

Očitovanja se moraju dostaviti Komisiji najkasnije 10 dana od datuma ove objave. Očitovanja se mogu poslati Komisiji telefaksom (+32 22964301), porukom e-pošte na COMP-MERGER-REGISTRY@ec.europa.eu ili poštom, pri čemu je potrebno naznačiti referentni broj COMP/M.7097 – Bridgepoint/Orlando/La Gardenia Beauty, na sljedeću adresu:

European Commission

Directorate-General for Competition

Merger Registry

1049 Bruxelles/Brussel

BELGIQUE/BELGIË

(1) SL L 24, 29.1.2004., str. 1. („Uredba o koncentracijama”).

26.11.2013

Službeni list Europske unije

C 345/20

Prethodna prijava koncentracije

(Predmet COMP/M.7106 – PensionDanmark Holding/GDF SUEZ/Noordgas-transport)

Predmet primjeren za primjenu pojednostavnjenog postupka

(Tekst značajan za EGP)

2013/C 345/08

Dana 18. studenoga 2013. Komisija zaprimila je prijavu predložene koncentracije u skladu s člankom 4. Uredbe Vijeća (EZ) br. 139/2004 (1) u kojoj se navodi da PensionDanmark Holding („PensionDanmark”, Danska) i GDF SUEZ SA („GDF SUEZ”, Francuska) kupnjom udjela stječu, u smislu članka 3. stavka 1. točke (b) Uredbe o koncentracijama, zajedničku kontrolu nad poduzetnikom Noordgastransport BV („NGT”, Nizozemska).

Poslovne djelatnosti dotičnih poduzetnika su sljedeće:

—	PensionDanmark: neprofitno dansko društvo s ograničenom odgovornošću koje se bavi životnim osiguranjem na tržištu rada,

—	GDF SUEZ: jedno od vodećih svjetskih industrijskih društava koje posluje u cijelom energetskom vrijednosnom lancu u području električne energije i prirodnog plina,

—	NGT: pruža usluge prijevoza plina podmorskim plinovodima i prerade plina u postrojenjima u Nizozemskoj.

Komisija poziva zainteresirane treće osobe da joj podnesu moguća očitovanja o predloženoj koncentraciji.

Očitovanja se moraju dostaviti Komisiji najkasnije 10 dana od datuma ove objave. Očitovanja se mogu poslati Komisiji telefaksom (+32 22964301), porukom e-pošte na COMP-MERGER-REGISTRY@ec.europa.eu ili poštom, pri čemu je potrebno naznačiti referentni broj COMP/M.7106 – PensionDanmark Holding/GDF SUEZ/Noordgas-transport, na sljedeću adresu:

European Commission

Directorate-General for Competition

Merger Registry

MADO 1

1210 Bruxelles/Brussel

BELGIQUE/BELGIË

(1) SL L 24, 29.1.2004., str. 1. („Uredba o koncentracijama”).

(2) SL C 56, 5.3.2005., str. 32. („Obavijest o pojednostavnjenom postupku”).

26.11.2013

Službeni list Europske unije

C 345/21

Prethodna prijava koncentracije

(Predmet COMP/M.7092 – LIXIL Group/Development Bank of Japan/Grohe Group)

Predmet primjeren za primjenu pojednostavnjenog postupka

(Tekst značajan za EGP)

2013/C 345/09

Dana 18. studenoga 2013. Komisija zaprimila je prijavu predložene koncentracije u skladu s člankom 4. Uredbe Vijeća (EZ) br. 139/2004 (1) u kojoj se navodi da poduzetnici LIXIL Group Corporation („LIXIL”, Japan) i Development Bank of Japan Inc. („DBJ”, Japan) kupnjom udjela stječu, u smislu članka 3. stavka 1. točke (b) Uredbe o koncentracijama, zajedničku kontrolu nad Grohe Group Sàrl („Grohe”, Luksemburg)

Poslovne djelatnosti dotičnih poduzetnika su sljedeće:

—	LIXIL: nabava građevnog materijala i opreme za stanovanje, uključujući sanitarne proizvode,

—	DBJ: bankarsko poslovanje,

—	Grohe: nabava proizvoda povezanih s vodnom tehnologijom i namijenjenih za kupaonice i kuhinje, osobito sanitarne opreme i ugradbenih vodokotlića i instalacija.

Komisija poziva zainteresirane treće osobe da joj podnesu moguća očitovanja o predloženoj koncentraciji.

Očitovanja se moraju dostaviti Komisiji najkasnije 10 dana od datuma ove objave. Očitovanja se mogu poslati Komisiji telefaksom (+32 22964301), porukom e-pošte na COMP-MERGER-REGISTRY@ec.europa.eu ili poštom, pri čemu je potrebno naznačiti referentni broj COMP/M.7092 – LIXIL Group/Development Bank of Japan/Grohe Group, na sljedeću adresu:

European Commission

Directorate-General for Competition

Merger Registry

1049 Bruxelles/Brussel

BELGIQUE/BELGIË

(1) SL L 24, 29.1.2004., str. 1. („Uredba o koncentracijama”).

(2) SL C 56, 5.3.2005., str. 32. („Obavijest o pojednostavnjenom postupku”).

26.11.2013

Službeni list Europske unije

C 345/22

Prethodna prijava koncentracije

(Predmet COMP/M.7087 – Vitol/Carlyle/Varo)

Predmet primjeren za primjenu pojednostavnjenog postupka

(Tekst značajan za EGP)

2013/C 345/10

Dana 18. studenoga 2013. Komisija zaprimila je prijavu predložene koncentracije u skladu s člankom 4. Uredbe Vijeća (EZ) br. 139/2004 (1) u kojoj se navodi da fondovi kojima upravlja The Carlyle Group („Carlyle”) iz SAD-a stječu, u smislu članka 3. stavka 1. točke (b) Uredbe o koncentracijama, zajedničku kontrolu nad poduzetnikom Varo Energy Holding SA („Varo”) iz Švicarske. Varo trenutačno jest, ali će i nastaviti biti pod – neizravnom – zajedničkom kontrolom grupacije Vitol Group BV („Vitol Group”) iz Nizozemske. U sklopu predmetne transakcije Varo planira kupiti i određena druga društva grupacije Vitol Group iz Njemačke.

Poslovne djelatnosti dotičnih poduzetnika su sljedeće:

—

Carlyle se bavi globalnim upravljanjem alternativnim ulaganjima te upravlja fondovima za globalna ulaganja u četiri područja: korporacijski i privatni kapital (otkup poduzeća i ulaganja u rast poduzeća), nekretnine (nekretnine, infrastruktura i energetika), globalne tržišne strategije (strukturirani krediti, mezaninsko financiranje, financijske poteškoće, fondovi za omeđivanje rizika i dugovi srednje velikih poduzeća) i rješenja (fond privatnog kapitala programa fondova i povezana suulaganja te sporedne djelatnosti),

—	Vitol Refining Group dio je grupacije Vitol Group koji se bavi trgovanjem robom i financijskim instrumentima povezanima osobito s naftom i plinom, upravljanjem skladišnim terminalima te iskorištavanjem i proizvodnjom nafte i plina,

—	Varo upravlja rafinerijom sirove nafte u Švicarskoj te se bavi skladištenjem i stavljanjem naftnih defivata na tržište na veliko u Švicarskoj,

—	Vitol Germany, trenutačno pod kontrolom Vitola, bavi se uglavnom prodajom rafiniranih naftnih derivata koji pripadaju kategoriji srednjih destilata,

—	Petrotank, trenutačno pod kontrolom Vitola, bavi se upravljanjem skladišnim (rezervoarskim) terminalima za proizvode od mineralnog ulja u Njemačkoj.

Komisija poziva zainteresirane treće osobe da joj podnesu moguća očitovanja o predloženoj koncentraciji.

European Commission

Directorate-General for Competition

Merger Registry

1049 Bruxelles/Brussel

BELGIQUE/BELGIË

(1) SL L 24, 29.1.2004., str. 1. („Uredba o koncentracijama”).

(2) SL C 56, 5.3.2005., str. 32. („Obavijest o pojednostavnjenom postupku”).

26.11.2013

Službeni list Europske unije

C 345/23

Prethodna prijava koncentracije

(Predmet COMP/M.7101 – Brookfield Property/Starwood/Interhotel Portfolio)

Predmet primjeren za primjenu pojednostavnjenog postupka

(Tekst značajan za EGP)

2013/C 345/11

Dana 15. studenoga 2013. Komisija zaprimila je prijavu predložene koncentracije u skladu s člankom 4. Uredbe Vijeća (EZ) br. 139/2004 (1) u kojoj se navodi da poduzetnik Brookfield Property Partners LP („BPY”, Bermudi) i Starwood Capital Group Global, LP („Starwood”, SAD) kupnjom udjela stječu, u smislu članka 3. stavka 1. točke (b) Uredbe o koncentracijama, zajedničku kontrolu nad trinaest hotela u Njemačkoj („Interhotel Portfolio”, Njemačka).

Poslovne djelatnosti dotičnih poduzetnika su sljedeće:

—	BPY je globalno trgovačko društvo koje se bavi nekretninama u čijem se vlasništvu nalaze vrhunski poslovni, trgovinski i industrijski objekti te stambene zgrade kojima upravlja i u koje ulaže,

—

Starwood je globalno trgovačko društvo u privatnom vlasništvu koje se bavi ulaganjima u razne kategorije imovine – uključujući stambene zgrade, poslovne, trgovački, hotelske i industrijske objekte, stambena i komercijalna zemljišta, umirovljeničke domove, objekte s raznim namjenama i terene za golf na svim razinama strukture kapitala – uključujući vlasnički kapital, povlašteni kapital, mezzanine dug i nadređeni dug, ovisno o profilu rizičnosti i uspješnosti,

—

The Interhotel Portfolio sastoji se od trinaest hotela u lancu smještenih u sljedećih šest gradova u Njemačkoj: Berlinu (The Westin Grand Berlin, Park Inn by Radisson Berlin Alexanderplatz), Dresdenu (The Westin Bellevue Dresden, Pullman Dresden Newa, Ibis Hotel Bastei, Ibis Hotel Königstein, Ibis Styles Hotel Lilienstein), Leipzigu (The Westin Leipzig, Radisson Blu Leipzig, Astoria Leipzig), Erfurtu (Radisson Blu Erfurt), Potsdamu (Mercure Potsdam) i Chemnitzu (Mercure Kongress Chemnitz).

Komisija poziva zainteresirane treće osobe da joj podnesu moguća očitovanja o predloženoj koncentraciji.

Očitovanja se moraju dostaviti Komisiji najkasnije 10 dana od datuma ove objave. Očitovanja se mogu poslati Komisiji telefaksom (+32 22964301), porukom e-pošte na COMP-MERGER-REGISTRY@ec.europa.eu ili poštom, pri čemu je potrebno naznačiti referentni broj COMP/M.7101 – Brookfield Property/Starwood/Interhotel Portfolio, na sljedeću adresu:

European Commission

Directorate-General for Competition

Merger Registry

1049 Bruxelles/Brussel

BELGIQUE/BELGIË

(1) SL L 24, 29.1.2004., str. 1. („Uredba o koncentracijama”).

(2) SL C 56, 5.3.2005., str. 32. („Obavijest o pojednostavnjenom postupku”).

26.11.2013

Službeni list Europske unije

C 345/24

Objava zahtjeva za registraciju u skladu s člankom 50. stavkom 2. točkom (a) Uredbe (EU) br. 1151/2012 Europskog parlamenta i Vijeća o sustavima kvalitete za poljoprivredne i prehrambene proizvode

2013/C 345/12

Ova je objava temelj za podnošenja prigovora na zahtjev u skladu s člankom 51. Uredbe (EU) br. 1151/2012 Europskog parlamenta i Vijeća (1).

JEDINSTVENI DOKUMENT

UREDBA VIJEĆA (EZ) br. 510/2006

o zaštiti oznaka zemljopisnog podrijetla i oznaka izvornosti poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda (2)

„ELBE-SAALE HOPFEN”

EZ br.: DE-PGI-0005-01071-13.12.2012

ZOZP ( X ) ZOI ( )

1. Naziv

„Elbe-Saale Hopfen”

2. Država članica ili treća zemlja

Njemačka

3. Opis poljoprivrednog ili prehrambenog proizvoda

3.1. Vrsta proizvoda

Razred 1.8.:

Ostali proizvodi iz Priloga I. (začini itd.)

3.2. Opis proizvoda na koji se odnosi naziv iz točke 1.

Botanika:

Hmelj (Humulus lupulus L.) pripada redu kopriva (Urticaceae) i porodici konoplja (Cannabaceae). To je otporna, dvodomna biljka odvojenih spolova, tj. na jednoj biljci formiraju se ili samo ženski ili samo muški cvatovi. Za praktičan uzgoj hmelja značajne su samo ženske biljke. Samo one formiraju takozvane hmeljeve šišarice (štitce). Hmeljeve šišarice sastoje se od brakteola (prednjih listića), brakteja (pokrovnih listića), šišaričinog vretena i šišaričine peteljke. Na dnu prednjih listova nalaze se male žute kuglice. To su žljezdane stanice, a one sadržavaju takozvano hmeljevo brašno (lupulin) koje je važno za pivarsku industriju.

Proizvodi:

Zaštita prema Uredbi (EU) br. 1151/2012, koja se zahtijeva za oznaku zemljopisnog podrijetla hmelja iz uzgojnog područja Elbe-Saale, odnosi se isključivo na ženske, osušene hmeljeve šišarice i od njih dobivene prerađene proizvode u obliku hmeljevih peleta tipa 90 i tipa 45 te hmeljevih ekstrakata dobivenih pomoću CO2- i etanola. Pritom je riječ o obradi sirovog hmelja koja uključuje

—	niže troškove prijevoza i skladištenja,

—	poboljšanu sipkost (peleti) u usporedbi sa sirovim hmeljem,

—	mogućnost automatskog doziranja u varionici i

—	bolje iskorištavanje gorkih i aromatskih tvari u procesu vrenja.

Konvencionalnim proizvodima od hmelja nazivaju se peleti tipa 90 (od 100 kg sirovog hmelja proizvede se 90 kg peleta), lupulinom obogaćeni peleti tipa 45 (od 100 kg sirovog hmelja proizvede se 45 kg peleta) te hmeljevi ekstrakti dobiveni pomoću CO2 i etanola. Pri peletiranju hmeljeve se šišarice melju i kroz matrice prešaju u pelete. Kako bi se dobili lupulinom obogaćeni hmeljevi peleti tipa 45, sirovi se hmelj melje u duboko zamrznutu stanju. Potonjim prosijavanjem uklanja se dio frakcije štitčevih listića. U tim dvama postupcima hmelju se ne dodaju nikakve tvari.

Ekstrakt hmelja nastaje kada se pomoću otapalâ, kao što su primjerice CO2 ili etanol, ekstrahiraju sadržajne tvari iz prethodno dobivenih hmeljevih peleta odnosno iz sirovog hmelja. Ekstrakcija hmelja fizikalni je proces. To znači da otapalo pri ekstrakciji služi samo kao transportno sredstvo te se na kraju procesa opet uvodi u kružni tok postupka. Nastali ekstrakti čiste smole iz tih dvaju postupaka vrlo su stabilni pri skladištenju.

Upotreba:

Hmelj iz uzgojnog područja Elbe-Saale i od njega dobiveni prerađeni proizvodi upotrebljavaju se u udjelu od oko 99 % za proizvodnju piva. Gorke tvari i aromatske tvari (eterična ulja) sorti hmelja koje se uzgajaju u uzgojnom području Elbe-Saale imaju bitan utjecaj na specifičnu vrijednost vrenja.

Na području uzgoja hmelja Elbe-Saale, drugom po veličini u Njemačkoj, pretežito se uzgajaju gorke sorte, kao što su primjerice:

—	„Hallertauer Magnum”,

—	„Herkules”,

—	„Hallertauer Taurus”,

—	„Northern Brewer”,

—

„Nugget”,

—	„Hallertauer Merkur”.

Uz to se u uzgojnom području Elbe-Saale u manjem obujmu uzgajaju i aromatične sorte, kao što su primjerice „Perle” i „Hallertauer Tradition”.

Konzistencijske i kvalitativne značajke:

Radna skupina za analizu hmelja svake godine utvrđuje prosječne vrijednosti alfa-kiselina kod mnogih svježe požnjevenih sorti hmelja iz različitih uzgojnih područja. Uzgojene gorke sorte imaju visok sadržaj alfa-kiselina. Kod najrasprostranjenije sorte „Hallertauer Magnum” sadržaj alfa-kiselina u 15-godišnjem prosjeku od 1997. do 2011. godine iznosio je 13,25 %. Kod aromatične sorte „Perle” požnjevene u uzgojnom području Elbe-Saale sadržaj alfa-kiselina u 10-godišnjem prosjeku od 2003. do 2012. godine iznosio je 7,35 %. Te su vrijednosti utvrdili laboratoriji otkupljivačâ. Velike povezane površine uzgojnog područja omogućuju proizvodnju visokovrijednih, ujednačenih partija hmelja.

3.3. Sirovine (samo za prerađene proizvode)

—

3.4. Hrana za životinje (samo za proizvode životinjskog podrijetla)

—

3.5. Posebni proizvodni postupci koji se moraju provesti u određenom zemljopisnom području

Cjelokupna proizvodnja sirovog hmelja, uključujući pakiranje i početno certificiranje ljetine, odvija se na proizvođačevu gospodarstvu, pa samim tim u određenom zemljopisnom području.

3.6. Posebna pravila za rezanje, ribanje, pakiranje itd.

—

3.7. Posebna pravila za označivanje

—

4. Sažeta definicija zemljopisnog područja

Zemljopisnim područjem u kojem se hmelj „Elbe-Saale Hopfen” smije isključivo uzgajati obuhvaćene su sljedeće općine, gradovi ili u zagradama navedena mjesta ili dijelovi mjesta navedenih općina ili gradova:

u pokrajini Saskoj:

grad Mügeln, Ostrau, Großweitzschen, grad Leisnig, Göda, Burkau, Panschwitz-Kuckau, grad Elstra, grad Weißenberg, grad Löbau, Schönau-Berzdorf na rijeci Eigen, grad Bernstadt na rijeci Eigen, grad Grimma, Priestewitz, Klipphausen;

u pokrajini Saskoj-Anhaltu:

grad Bernburg (Weddegast), grad Köthen (Baasdorf), grad Südliches Anhalt (Edderitz, Großbadegast/Klein Badegast, Prosigk, Maasdorf), Nemsdorf-Görendorf, Obhausen, grad Querfurt, Salzatal (Beesenstedt), Elsteraue (Rehmsdorf i Spora s dijelovima mjesta Sprossen i Oelsen), Gleina, grad Zeitz, Kretzschau (Grana, Salsitz), Wetterzeube, Molauer Land (Casekirchen, Molau, Aue);

u pokrajini Tiringiji:

Saaleplatte, Kutzleben, grad Heringen-Helme, grad Weißensee, općina Gangloffsömmern, Frömmstedt, grad Großenehrich, Rottleben, grad Sondershausen, grad Schkölen, Monstab.

5. Poveznica sa zemljopisnim područjem

5.1. Posebnost zemljopisnog područja

Hmelj se u uzgojnom području Elbe-Saale uzgaja gotovo isključivo na odabranim lokacijama na kojima se nalaze do velike dubine rahla, za korijen propusna tla visokih pedoloških razreda s koeficijentima vrijednosti tla od 60 do 100 i koje su prokušane uzgojem hmelja dužim od petnaest godina.

U zemljopisnom području prisutne zemlje crnice i njima slična lesna tla nizine Magdeburger Börde, visoravni Querfurter Platte i kotline Thüringer Becken pružaju povoljne uvjete za uzgoj hmelja. Vrlo dobre lokacije za hmelj predstavljaju i do velike dubine rahla, malo degradirana lesna tla između Leipziga i Dresdena, kao što su ona u brežuljkastom kraju Lommatzscher Pflege, te aluvijalna tla u prostranim riječnim dolinama.

Klima uzgojnog područja Elbe-Saale, najsjevernijeg uzgojnog područja Njemačke, u bitnome odgovara onoj drugih poznatih uzgojnih područja. Zbog sjevernog položaja uzgojnog područja hmelj sazrijeva do šest dana kasnije nego u južnijim uzgojnim područjima Njemačke, što je uvjetovano i nižim temperaturama tla u dugogodišnjem prosjeku tijekom razdoblja vegetacije od ožujka do kolovoza. U usporedbi s drugim uzgojnim područjima niže su i godišnje padaline u dugogodišnjem prosjeku (od 450 l/m2 do 650 l/m2). Kako bi se zajamčila sigurnost prinosa, trenutno se na 74 % uzgojne površine (stanje iz 2011. godine) po potrebi u lipnju, srpnju i kolovozu manjak padalina kompenzira navodnjavanjem kapljicama.

Sustavi stupova i nosača od prednapetog betona, koji na cjelokupnoj površini postoje isključivo u uzgojnom području Elbe-Saale, daljnji su čimbenik koji jamči sigurnost isporuke hmelja „Elbe-Saale Hopfen”. Ti se sustavi stupova i nosača odlikuju dugim životnim vijekom, niskim troškovima popravaka, visokom stabilnošću i s njome povezanom sigurnošću od udarâ vjetra.

Budući da se hmelj ubraja u kulture osjetljive na vjetar, osim položajem zaštićenim od vjetra potrebno se poslužiti prirodnim obrubima od drveća ili postojećim povijesno podignutim zaštitnim nasadima drveća, a po potrebi podizanjem novih nasada brzorastućeg drveća u obliku jednorednih ili dvorednih pojaseva.

Relativno velikim udaljenostima između pojedinih hmeljarskih gospodarstava smanjuje se rizik od gubitaka prinosa uslijed tuče ili oluje na velikim površinama. Jednako važna prednost za trgovinu, kao daljnji preduvjet za sigurnost isporuke iz uzgojnog područja, proizlazi iz takvih udaljenosti i s fitosanitarog aspekta u odnosu na gljivične štetnike, kao što je primjerice bolest venuća, koja se zasad ne može suzbijati kemijskim putem. Uzgojno područje Elbe-Saale proteže se u smjeru istok-zapad otprilike 280 km zračne linije, a u smjeru sjever-jug otprilike 85 km. Na tom području trenutno je raspoređeno 29 hmeljarskih gospodarstava (stanje iz 2010./2011.).

Uzgoj hmelja u području Elbe-Saale ima tradiciju dužu od 1000 godina. Prvi pisani spomen uzgoja hmelja u zemljopisnom području potječe iz 11. stoljeća. Zakonske odredbe za uzgoj hmelja u uzgojnom području postoje od 13. stoljeća. Brojnim upućivanjima potvrđene su i za južni dio istočne Njemačke izražena hmeljarska kultura i tradicionalna trgovina hmeljem, kao što je to potvrđeno primjerice tržnicom hmelja u Dresdenu. Prve opsežne i točne upute o uzgoju hmelja u zemljopisnom području pojavljuju se početkom 18. stoljeća. Posebna kvaliteta hmelja iz zemljopisnog područja ističe se već 1784. Hmelj s provenijencijom iz zemljopisnog područja stekao je visoku poznatost i visok ugled uvjetovan podrijetlom. Kako bi se taj ugled održao, već je u 16. stoljeću uveden žig za hmelj, slično kao u uzgojnom području Spalt. Žigom se još i danas službeno potvrđuje podrijetlo hmelja iz tradicionalnog uzgojnog područja Elbe-Saale.

O povijesnom uzgoju u zemljopisnom području sve do danas svjedoče brojni nazivi lokaliteta, još očuvani hambari i sušionice za hmelj te činjenica da su motivima hmelja ukrašeni gradski grbovi mnogobrojnih mjesta. Dok je u 19. stoljeću površina pod nasadima hmelja u te tri današnje pokrajine još iznosila više od 1 000 ha, ona se do početka 20. stoljeća smanjila, tako da je nakon 1934. godine hmelj žnjeven još samo u kućnim vrtovima okruga Hildburghausen za tamošnje kućne pivovare. Uz stručnu podršku susjedne Čehoslovačke Republike 1950. opet je započelo podizanje nasada hmelja. Od 1964. odlučujući je napredak donijela (u 1968. godini službeno dopuštena) sorta gorkog hmelja „Northern Brewer”, koja potječe iz Velike Britanije. Već su 1985. na više od 80 % tadašnje uzgojne površine uzgajane gorke sorte hmelja, i to pretežito sorta „Northern Brewer”, koja je od 1973. u manjem obimu nadopunjena gorkom sortom hmelja „Bullion”. Od početka 1990-ih godina počela se uzgajati gorka sorta hmelja „Hallertauer Magnum”. Danas se uzgojem gorkih sorti hmelja s dosadašnjom uzgojnom površinom od najmanje 87 % odnosno količinom prinosa većom od 86 % postiže kontinuirano visok udio kao ni u kojem drugom uzgojnom području Njemačke.

O području Elbe-Saale, sa središtem u okrugu Saalkreis, prvi se put 1947. govorilo u okviru jednog predavanja na Poljoprivrednoj školi u mjestu Halle-Gröbers. Do 1957. ljetina proizvedena u zemljopisnom području nazivana je „Mitteldeutscher Hopfen”, a za izvoz „Saale-Hopfen”, koji je hmelj na Lajpciškom sajmu u 1966. godini prvi put odlikovan zlatnom medaljom. Pristupanjem Međunarodnom hmeljarskom uredu (Internationales Hopfenbaubüro (IHB)) 1971. priznato je „uzgojno područje Demokratska Republika Njemačka”. Tek od 1990. uzgojno područje nosi naziv „Elbe-Saale”.

Velikim površinama pod nasadima hmelja, koje su od svojeg podizanja sve do danas u bitnome ostale nepromijenjene, omogućena su kraća vremena okretanja i poboljšana je iskorištenost strojeva i uređaja, tako da se može postići veća učinkovitost u obradi i njezi hmelja. Velike povezane površine važan su preduvjet za proizvodnju visokovrijednih, ujednačenih partija hmelja iz uzgojnog područja.

Za formiranje lupulina vrlo su značajni klimatski uvjeti. Hmelj „Elbe-Saale Hopfen” odlikuje se time što se uzgaja u području u neposrednom susjedstvu poznatih vinogradarskih područja Saale-Unstrut i Elbtal. Noseći već u srednjem vijeku epitet „vinova loza sjevera”, hmelj je na mnogim lokacijama zamijenio vinogradarstvo jer ima nešto manju potrebu za toplinom.

5.2. Posebnost proizvoda

Zbog svoje poboljšane ekonomičnosti uvjetovane većim sadržajem alfa-kiselina gorke se sorte hmelja u procesu vrenja uglavnom upotrebljavaju za uspostavljanje temeljne razine gorčine. U uzgojnom području Elbe-Saale pretežito se uzgajaju gorke sorte hmelja. Do 1990. hmelj proizveden u uzgojnom području pretežito se upotrebljavao za pokrivanje vlastitih potreba u pivovarama Demokratske Republike Njemačke. Od 1900. gorke sorte hmelja proizvedene u uzgojnom području Elbe-Saale upotrebljavaju se širom svijeta u najvećim pivarskim koncernima.

Iako se zbog vlastitih potreba u Demokratskoj Republici Njemačkoj hmelj gotovo uopće nije izvozio, kvaliteta iz nje isporučivanog hmelja već je 1970. u potpunosti odgovarala međunarodnim zahtjevima.

Uzgoj hmelja u uzgojnom području Elbe-Saale dobio je organiziranjem sjednice Znanstvene komisije 1974. i održavanjem XXVIII. kongresa Međunarodnog hmeljarskog ureda 1980. i međunarodno priznanje jer su prinosi po hektaru koji su ostvarivani na velikim površinama do 90 ha (u 1979. godini: 35 njemačkih centi (1 750 kg)) bili usporedivi s onima u Saveznoj Republici Njemačkoj.

U okviru „središnjih razmjena iskustava”, koje su se provodile od 1960. godine, hmeljarima su prenošene nove spoznaje i predstavljane tehničke novìne. Ta je tradicija uspješno nastavljena pod nazivom „Dan hmelja ‚Elbe-Saale Hopfen’”, i to od 1996. svake godine, a od 2002. svake dvije godine. Interes za tom neophodnom pivarskom sirovinom iz regije želi se pobuditi prvenstveno kod lokalnih pivovara. Od 2006. redovito se bira hmeljska kraljica, koja hmelj „Elbe-Saale-Hopfen” predstavlja na regionalnoj, nadregionalnoj i međunarodnoj razini.

Praktično znanje o uzgoju hmelja, koje je u zemljopisnom području vrlo izraženo, potkrepljuje se od početka 1950. sve do danas istraživanjem hmelja u Jeni, koje ima bogatu tradiciju. U općini Groß Santersleben otvorena je 2009. „Hmeljarska info-kuća” s mnoštvom zanimljivih informacija o uzgojnom području Elbe-Saale.

Za mnoge je regionalne pivovare hmelj iz uzgojnog područja Elbe-Saale postao pojam kvalitete. U nekim gostioničkim pivovarama, kao što je primjerice „Bayerischer Bahnhof” u Leipzigu, pivo se proizvodi isključivo od sirovog hmelja i hmeljevih peleta iz uzgojnog područja Elbe-Saale. Povrh toga hmeljeve pelete proizvedene od sirovog hmelja iz uzgojnog područja trenutno nabavljaju primjerice pivovara Altenburger Brauerei GmbH, kojoj je sjedište u uzgojnom području, te pivovare Brauerei Landsberg GmbH i Privatbrauerei Schwerter Meißen GmbH. Hmelj „Elbe-Saale Hopfen” distribuira se, pretežito preko trgovačkih društava, širom svijeta, i to u udjelu od 40 % pivovarama u državama članicama EU-a (uključivo s Njemačkom), a u udjelu većem od polovine u treće zemlje. Velikim, homogenim partijama hmelja iz uzgojnog područja Elbe-Saale međunarodni pivarski koncerni osiguravaju kontinuirano visokovrijednu proizvodnju piva. Pivarski koncern Radeberger Gruppe KG, koji je trenutno tržišni lider na njemačkom tržištu piva i ima vlastite lokacije u gotovo svim dijelovima Njemačke, nabavlja primjerice hmeljeve pelete i hmeljeve ekstrakte proizvedene od hmelja iz uzgojnog područja Elbe-Saale.

Od 2004. u uzgojnom području Elbe-Saale svake godine stavljaju se na raspolaganje trgovački uzorci uzgajanih gorkih sorti hmelja za Njemačku izložbu hmelja radi usporednog ocjenjivanja svih sorti hmelja koje se proizvode u Njemačkoj. Proizvođači hmelja iz uzgojnog područja Elbe-Saale uspjeli su u usporedbi proizvođača triju najboljih gorkih sorti hmelja zauzeti 2007. i 2008. treće mjesto, 2005. prvo mjesto te 2004. drugo mjesto.

5.3. Uzročno-posljedična veza između zemljopisnog područja i kvalitete ili karakteristika proizvoda (za ZOI) ili posebne kvalitete, ugleda ili drugih karakteristika proizvoda (za ZOZP)

Prethodno opisana klima, posebni pedološki preduvjeti, položaj i međusobna udaljenost gospodarstava te specifičan način uzgoja u zemljopisnom području (vrsta sustava stupova i nosača, zaštita od vjetra, navodnjavanje kapljicama itd.) predstavljaju najbolju osnovu za uzgoj hmelja, a osobito za uzgoj gorkih sorti hmelja. To su istovremeno osnove za osiguranje stabilnih prinosa i visokih homogenih sadržaja alfa-kiselina u hmelju iz uzgojnog područja Elbe-Saale.

Velike, kvalitativno visokovrijedne i ujednačene partije hmelja iz uzgojnog područja Elbe-Saale cijenjene su i kod regionalnih pivovara i kod globalno najvećih pivarskih koncerna, kao što su primjerice ònī iz Južne Amerike te iz srednje i istočne Europe. Popularnosti i dobrom ugledu hmelja „Elbe-Saale Hopfen” pridonose i duga tradicija uzgoja hmelja na području Elbe-Saale te njegovo značenje trenutno drugog po veličini područja uzgoja hmelja u Njemačkoj.

Upućivanje na objavu specifikacije

(članak 5. stavak 7. Uredbe (EZ) br. 510/2006 (3))

Publikacija Njemačkog ureda za patente i žigove „Markenblatt” svezak 25. od 22. lipnja 2012., dio 7.a-aa, str. 10037.

(http://register.dpma.de/DPMAregister/geo/detail.pdfdownload/35552)

(1) SL L 343, 14.12.2012., str. 1.

(2) SL L 93, 31.3.2006., str. 12. Zamijenjena Uredbom (EU) br. 1151/2012.

(3) Vidi bilješku 2.

26.11.2013

Službeni list Europske unije

C 345/30

Ispravak Obavijesti Ministarstva gospodarskog razvoja Talijanske Republike na temelju članka 3. stavka 2. točke (a) Direktive 94/22/EZ Europskog parlamenta i Vijeća o uvjetima za davanje i korištenje odobrenja za traženje, istraživanje i proizvodnju ugljikovodika

( Službeni list Europske unije C 303 od 19. listopada 2013. )

2013/C 345/13

Na stranici 9., naslov Obavijesti:

umjesto:

treba stajati:

Na stranici 9., drugi odlomak:

umjesto:

„U roku od tri mjeseca nakon objave ove obavijesti u Službenom listu Europske unije zainteresirane strane mogu u skladu s pravilima na snazi dostaviti zahtjeve za odobrenje za traženje i istraživanje nafte i plina u preustrojenom području prema niže navedenim zemljopisnim koordinatama.”

treba stajati:

„Nakon tri mjeseca od datuma objave ove Obavijesti u Službenom listu Europske unije zainteresirane strane mogu u skladu s pravilima na snazi dostaviti zahtjeve za odobrenje za traženje i istraživanje nafte i plina u preustrojenom području prema niže navedenim zemljopisnim koordinatama.”

		ISSN 1977-1088 doi:10.3000/19771088.C_2013.345.hrv
Službeni list Europske unije		C 345

Hrvatsko izdanje	Informacije i objave	56 26. studenoga 2013.

Obavijest br.	Sadržaj	Stranica
	II. Informacije
	INFORMACIJE INSTITUCIJA, TIJELA, UREDA I AGENCIJA EUROPSKE UNIJE
	Europska komisija
2013/C 345/01	Neprotivljenje prijavljenoj koncentraciji (Predmet COMP/M.7022 – Immochan/CNP Assurances/Galerie Commerciale de Kirchberg) ( 1 )	1

	IV. Obavijesti
	OBAVIJESTI INSTITUCIJA, TIJELA, UREDA I AGENCIJA EUROPSKE UNIJE
	Europska komisija
2013/C 345/02	Tečajna lista eura	2

2013/C 345/03	Komunikacija Komisije u okviru provedbe Direktive 2008/57/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 17. lipnja 2008. o interoperabilnosti željezničkog sustava u Zajednici (preinaka) (Objava naslova usklađenih normi i upućivanja na njih u okviru zakonodavstva Unije o usklađivanju) ( 1 )	3

2013/C 345/04	Imenovanje službenika ovlaštenog za saslušanje	16

	Revizorski sud
2013/C 345/05	Tematsko izvješće br. 12/2013 Mogu li Komisija i države članice dokazati da su proračunska sredstva EU-a koja su izdvojena za politiku ruralnog razvoja dobro iskorištena?	17

	V. Objave
	POSTUPCI U VEZI S PROVEDBOM POLITIKE TRŽIŠNOG NATJECANJA
	Europska komisija
2013/C 345/06	Prethodna prijava koncentracije (Predmet COMP/M.7118 – AXA/Norges Bank/SZ Tower) – Predmet primjeren za primjenu pojednostavnjenog postupka ( 1 )	18

2013/C 345/07	Prethodna prijava koncentracije (Predmet COMP/M.7097 – Bridgepoint/Orlando/La Gardenia Beauty) ( 1 )	19

2013/C 345/08	Prethodna prijava koncentracije (Predmet COMP/M.7106 – PensionDanmark Holding/GDF SUEZ/Noordgas-transport) – Predmet primjeren za primjenu pojednostavnjenog postupka ( 1 )	20

2013/C 345/09	Prethodna prijava koncentracije (Predmet COMP/M.7092 – LIXIL Group/Development Bank of Japan/Grohe Group) – Predmet primjeren za primjenu pojednostavnjenog postupka ( 1 )	21

2013/C 345/10	Prethodna prijava koncentracije (Predmet COMP/M.7087 – Vitol/Carlyle/Varo) – Predmet primjeren za primjenu pojednostavnjenog postupka ( 1 )	22

2013/C 345/11	Prethodna prijava koncentracije (Predmet COMP/M.7101 – Brookfield Property/Starwood/Interhotel Portfolio) – Predmet primjeren za primjenu pojednostavnjenog postupka ( 1 )	23

	DRUGI AKTI
	Europska komisija
2013/C 345/12	Objava zahtjeva za registraciju u skladu s člankom 50. stavkom 2. točkom (a) Uredbe (EU) br. 1151/2012 Europskog parlamenta i Vijeća o sustavima kvalitete za poljoprivredne i prehrambene proizvode	24

	Ispravci
2013/C 345/13	Ispravak Obavijesti Ministarstva gospodarskog razvoja Talijanske Republike na temelju članka 3. stavka 2. točke (a) Direktive 94/22/EZ Europskog parlamenta i Vijeća o uvjetima za davanje i korištenje odobrenja za traženje, istraživanje i proizvodnju ugljikovodika (SL C 303, 19.10.2013.)	30


	(1) Tekst značajan za EGP