Službeni list

Europske unije

1977-0588

doi:10.3002/19770588.2013.07.014.hrv

European flag

Hrvatsko izdanje

07.   Prometna politika

Svezak 014

Posebno izdanje 2013.

 


Referenca

 

Sadržaj

 

Godina

SL

Stranica

 

 

 

 

Uvodna napomena

1

1998

L 188

35

 

 

31998L0041

 

 

 

Direktiva Vijeća 98/41/EZ od 18. lipnja 1998. o upisu osoba koje putuju putničkim brodovima koji plove prema lukama ili iz luka država članica Zajednice

3

2002

L 112

21

 

 

32002L0035

 

 

 

Direktiva Komisije 2002/35/EZ od 25. travnja 2002. o izmjeni Direktive Vijeća 97/70/EZ o uspostavi usklađenog sigurnosnog sustava za ribarske brodove duljine 24 metra i više (1)

8

2002

L 321

11

 

 

32002D0917

 

 

 

(2002/917/EZ)
Odluka Vijeća od 3. listopada 2002. o sklapanju ugovora o međunarodnom povremenom prijevozu putnika običnim i putničkim autobusima Interbus

21

2002

L 321

13

 

 

22002A1126(01)

 

 

 

Ugovor o međunarodnom povremenom prijevozu putnika običnim i putničkim autobusima (Interbus ugovor)

23

2002

L 324

53

 

 

32002L0084

 

 

 

Direktiva 2002/84/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 5. studenoga 2002. o izmjeni Direktive o pomorskoj sigurnosti i sprečavanju onečišćenja s brodova (1)

53

2003

L 245

10

 

 

32003R1644

 

 

 

Uredba (EZ) br. 1644/2003 Europskog parlamenta i Vijeća od 22. srpnja 2003. o izmjeni Uredbe (EZ) br. 1406/2002 o osnivanju Europske agencije za pomorsku sigurnost

59

2004

L 129

1

 

 

32004R0724

 

 

 

Uredba (EZ) br. 724/2004 Europskog parlamenta i Vijeća od 31. ožujka 2004. o izmjeni Uredbe (EZ) br. 1406/2002 o osnivanju Europske agencije za pomorsku sigurnost (1)

62

2008

L 098

5

 

 

32008R0324

 

 

 

Uredba Komisije (EZ) br. 324/2008 od 9. travnja 2008. o utvrđivanju izmijenjenih postupaka za obavljanje pregleda Komisije u području sigurnosne zaštite u pomorstvu (1)

67

2009

L 131

47

 

 

32009L0015

 

 

 

Direktiva 2009/15/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 23. travnja 2009. o zajedničkim pravilima i normama za organizacije koje obavljaju pregled i nadzor brodova te za odgovarajuće aktivnosti pomorskih uprava (preinačena) (1)

73

2009

L 131

57

 

 

32009L0016

 

 

 

Direktiva 2009/16/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 23. travnja 2009. o nadzoru države luke (preinačena) (1)

83

2009

L 131

101

 

 

32009L0017

 

 

 

Direktiva 2009/17/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 23. travnja 2009. o izmjeni Direktive 2002/59/EZ o uspostavi sustava nadzora plovidbe i informacijskog sustava Zajednice (1)

127

2009

L 131

132

 

 

32009L0021

 

 

 

Direktiva 2009/21/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 23. travnja 2009. o ispunjavanju zahtjeva države zastave (1)

140

2010

L 162

1

 

 

32010L0036

 

 

 

Direktiva Komisije 2010/36/EU od 1. lipnja 2010. o izmjeni Direktive 2009/45/EZ Europskog parlamenta i Vijeća o sigurnosnim pravilima i normama za putničke brodove (1)

144

2012

L 101

18

 

 

32012D0188

 

 

 

(2012/188/EU)
Provedbena odluka Komisije od 4. travnja 2012. kojom se države članice ovlašćuju donijeti određena odstupanja na temelju Direktive 2008/68/EZ Europskog parlamenta i Vijeća o kopnenom prijevozu opasnih tvari (priopćena pod brojem dokumenta C(2012) 2166)

279

 


 

 

(1)   Tekst značajan za EGP


07/Sv. 014

HR

Službeni list Europske unije

1




/

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

01.07.2013.


Uvodna napomena

U skladu s člankom 52. Akta o uvjetima pristupanja Republike Hrvatske i prilagodbama Ugovora o Europskoj uniji, Ugovora o funkcioniranju Europske unije i Ugovora o osnivanju Europske zajednice za atomsku energiju, potpisanog 9. prosinca 2011., tekstovi akata institucija donesenih prije pristupanja koje su te institucije sastavile na hrvatskom jeziku od dana pristupanja vjerodostojni su pod istim uvjetima kao i tekstovi sastavljeni na sadašnjim službenim jezicima. Tim se člankom također predviđa da se tekstovi objavljuju u Službenom listu Europske unije ako su tekstovi na sadašnjim jezicima tako objavljeni.

U skladu s tim člankom objavljuje se posebno izdanje Službenog lista Europske unije na hrvatskom jeziku, koje sadržava tekstove obvezujućih općih akata. To izdanje obuhvaća akte usvojene u razdoblju od 1952. godine do dana pristupanja.

Objavljeni tekstovi podijeljeni su na 20 poglavlja koja slijede raspored iz Registra važećeg zakonodavstva Europske unije, i to:

01

Opća, financijska i institucionalna pitanja

02

Carinska unija i slobodno kretanje robe

03

Poljoprivreda

04

Ribarstvo

05

Sloboda kretanja radnika i socijalna politika

06

Pravo poslovnog nastana i sloboda pružanja usluga

07

Prometna politika

08

Politika tržišnog natjecanja

09

Porezi

10

Ekonomska i monetarna politika i slobodno kretanje kapitala

11

Vanjski odnosi

12

Energetika

13

Industrijska politika i unutarnje tržište

14

Regionalna politika i koordinacija strukturnih instrumenata

15

Okoliš, potrošači i zaštita zdravlja

16

Znanost, informiranje, obrazovanje i kultura

17

Pravo poduzećâ

18

Zajednička vanjska i sigurnosna politika

19

Područje slobode, sigurnosti i pravde

20

Europa građana

Spomenuti registar, koji vodi Ured za publikacije, dostupan je na internetu (eur-lex.europa.eu) na službenim jezicima Europske unije. Bibliografskoj bilješci svakog akta može se pristupiti putem registra, gdje se mogu pronaći upućivanja na posebno izdanje i na ostale analitičke metapodatke.

Akti objavljeni u posebnom izdanju, uz određene iznimke, objavljuju se u obliku u kojem su bili objavljeni u Službenom listu na izvornim službenim jezicima. Stoga pri uporabi posebnog izdanja treba uzeti u obzir naknadne izmjene, prilagodbe ili odstupanja koje su usvojile institucije, Europska središnja banka ili su predviđene u Aktu o pristupanju.

Iznimno, kad se opsežni tehnički prilozi poslije zamijene novim prilozima, navodi se samo upućivanje na posljednji akt koji zamjenjuje prilog. Takav je slučaj u pojedinim aktima koji sadržavaju popise carinskih oznaka (poglavlje 02), aktima o prijevozu opasnih tvari, aktima o pakiranju i označivanju tih tvari (poglavlja 07 i 13) te nekima od protokola i priloga Sporazumu o Europskom gospodarskom prostoru.

Također, Pravilnik o osoblju objavljuje se kao pročišćeni tekst koji obuhvaća sve izmjene do kraja 2012. godine. Daljnje izmjene objavljuju se u izvornom obliku.

Posebno izdanje sadržava dva sustava numeracije stranica:

i.

izvorna numeracija stranica, zajedno s datumom objave francuskog, talijanskog, njemačkog i nizozemskog izdanja Službenog lista, engleskog i danskog izdanja od 1. siječnja 1973., grčkog izdanja od 1. siječnja 1981., španjolskog i portugalskog izdanja od 1. siječnja 1986., finskog i švedskog izdanja od 1. siječnja 1995., češkog, estonskog, latvijskog, litavskog, mađarskog, malteškog, poljskog, slovačkog i slovenskog izdanja od 1. svibnja 2004. te bugarskog i rumunjskog izdanja od 1. siječnja 2007.

U numeraciji stranica postoje praznine jer svi akti objavljeni u to vrijeme nisu objavljeni u posebnom izdanju. Kada se prilikom citiranja akata upućuje na Službeni list, potrebno je navesti stranicu sukladno izvornoj numeraciji;

ii.

numeracija stranica posebnog izdanja neprekinuta je i ne smije se navoditi prilikom citiranja akata.

Do lipnja 1967. numeracija stranica u Službenom listu počinjala je iznova svake godine. Od tada nadalje svaki broj Službenog lista počinje na prvoj stranici.

Od 1. siječnja 1968. Službeni list podijeljen je na dva dijela:

Zakonodavstvo („L”),

Informacije i objave („C”).

Od 1. veljače 2003. prijašnje ime „Službeni list Europskih zajednica” promijenjeno je, na temelju Ugovora iz Nice, u „Službeni list Europske unije”.


07/Sv. 014

HR

Službeni list Europske unije

3


31998L0041


L 188/35

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

18.06.1998.


DIREKTIVA VIJEĆA 98/41/EZ

od 18. lipnja 1998.

o upisu osoba koje putuju putničkim brodovima koji plove prema lukama ili iz luka država članica Zajednice

VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice, a posebno njegov članak 84. stavak 2.,

uzimajući u obzir prijedlog Komisije (1),

uzimajući u obzir mišljenje Gospodarskog i socijalnog odbora (2),

u skladu s postupkom utvrđenim u članku 189.c Ugovora (3),

(1)

budući da u okviru zajedničke prometne politike treba poduzeti daljnje mjere za jačanje sigurnosti u pomorskom prometu;

(2)

budući da je Zajednica ozbiljno zabrinuta zbog nesreća u brodarskom prijevozu u kojima su sudjelovali putnički brodovi, a za posljedicu su imale velike ljudske žrtve, posebno zbog nesreća brodova Herald of Free Enterprise i Estonia; budući da osobe koje koriste putničke brodove i brza putnička plovila u Zajednici imaju pravo očekivati i osloniti se na primjerenu razinu sigurnosti i odgovarajući informacijski sustav koji će olakšati traganje i spašavanje te učinkovito rješavanje posljedica bilo koje nesreće koja može nastupiti;

(3)

budući da je potrebno osigurati da broj putnika na putničkom brodu ne prelazi broj koji je brod sa svojom sigurnosnom opremom ovlašten prevoziti u skladu sa svjedodžbom; budući da kompanije trebaju imati mogućnost obavješćivanja službi traganja i spašavanja o broju osoba koje sudjeluju u nesreći;

(4)

budući da se podaci o putnicima i posadi moraju prikupiti kako bi se olakšalo traganje i spašavanje te uspješno rješavanje posljedica nesreće tj. identifikacija osoba koje su sudjelovale u nesreći, pojašnjenje informacija o pravnim pitanjima u vezi nesreće i pridonošenje primjerenijoj medicinskoj skrbi o spašenim osobama; budući da bi takve informacije spriječile nepotrebnu brigu rodbine i drugih osoba zabrinutih za osobe na putničkim brodovima koji sudjeluju u pomorskim nesrećama, u vodama za koje su odgovorne države članice, u skladu s Međunarodnom konvencijom o traganju i spašavanju na moru 1979. (SAR);

(5)

budući da putnike treba prebrojati i upisati prije svakog isplovljavanja broda;

(6)

budući da poglavlje III. Međunarodne konvencije o zaštiti ljudskih života na moru (Konvencija SOLAS) predviđa prebrojavanje i upis svih osoba na svim putničkim brodovima koji plove u međunarodnoj plovidbi od 1. srpnja 1997. odnosno 1. siječnja 1999. dopuštajući pritom mogućnost upravama da putničke brodove koji plove u zaklonjenim vodama izuzmu od tih zahtjeva i od zahtjeva o upisu, ako je zbog redovnih plovidbi takvih brodova za njih nepraktično pripremati takve popise; budući da se to poglavlje Konvencije SOLAS ne primjenjuje na domaću plovidbu i ostavlja tumačenje važnih pitanja na odluku pojedinim državama članicama;

(7)

budući da je ova Direktiva u skladu s pravom država članica da putničkim brodovima koji plove prema njihovim lukama ili iz njih postave određene zahtjeve koji su stroži od onih propisanih Konvencijom SOLAS;

(8)

budući da, posebno u pogledu veličine unutarnjeg tržišta pomorskog prijevoza putnika, akcija na razini Zajednice predstavlja najučinkovitiji način uspostavljanja zajedničke minimalne razine sigurnosti za brodove širom Zajednice;

(9)

budući da je, u pogledu načela proporcionalnosti, direktiva Vijeća primjereni pravni instrument koji pruža okvir za jednoznačnu i obaveznu primjenu normi sigurnosti u državama članicama ostavljajući pri tom svakoj državi članici pravo odluke o tome koji načini provedbe najbolje pristaju njezinom unutarnjem sustavu;

(10)

budući da država članica može osigurati usklađenost s propisima sigurnosti primjenjivima na putničke brodove koji plove pod njezinom zastavom i kompanije koje njima upravljaju; budući da te propise ne treba nametati za brodove koji plove između luka u trećim zemljama; budući da se odredbe Konvencije SOLAS primjenjuju na te plovidbe;

(11)

budući da je za države članice jedini način osiguravanja sigurnog i učinkovitog rješavanja posljedica nesreća za sve putničke brodove bez obzira na njihove zastave, koji plove ili žele ploviti iz njihovih luka, da zahtijevaju učinkovitu usklađenost s odgovarajućim propisima kao uvjet plovidbe iz njihovih luka; budući da se dodjela izuzeća od tih propisa ne može prepustiti isključivo državi zastave jer jedino država luke može odrediti zahtjeve za najbolje moguće operacije traganja i spašavanja za putničke brodove koji plove prema lukama i iz luke;

(12)

budući da zbog usklađivanja zaštite i sprečavanja narušavanja tržišnog natjecanja, države članice ne smiju, zbog razloga koji nisu navedeni u ovoj Direktivi, dodijeliti izuzeća ili odstupanja od odgovarajućih odredbi SOLAS-a vezano uz „podatke o putnicima” za plovidbe koje započinju u lukama Zajednice ili u njima završavaju;

(13)

budući da zbog praktičnosti i sprečavanja narušavanja tržišnog natjecanja treba uvesti jednoznačan pristup za određivanje plovidbi za koje je evidentiranje svih putnika na brodu obavezno; budući da je granična vrijednost od dvadeset milja rezultat uzimanja u obzir općih načela i specifičnih problema koje su podržale sve države članice;

(14)

budući da se zbog posebnih operativnih razloga, prebrojavanje osoba na putničkim brodovima koji prelaze Messinski tjesnac može, u ograničenom vremenskom razdoblju, provesti na jednostavniji način nego što je pojedinačno prebrojavanje; budući da države članice moraju imati mogućnost davanja određenih olakšica od obaveze javljanja broja osoba na kopno, u slučaju putničkih brodova koji plove u redovnim linijama kratkog trajanja i isključivo u zaklonjenim područjima mora kako je utvrđeno ovom Direktivom; budući da putnički brodovi koji djeluju isključivo u zaklonjenim područjima predstavljaju manju opasnost i trebaju. stoga, uživati mogućnost izuzeća; budući da je, u nekim posebnim okolnostima, za brodarske kompanije nepraktično upisati putnike na brodu te se stoga u posebnim okolnostima i dobro definiranim uvjetima može dozvoliti odstupanje od obaveze upisa;

(15)

budući da se prikupljanje i obrada podataka u vezi imenovanih pojedinaca mora provoditi u skladu s načelima zaštite podataka utvrđenima Direktivom 95/46/EZ (4); budući da posebno pojedinci moraju u trenutku prikupljanja biti u potpunosti informirani o namjeni podataka koji se zahtijevaju, a podatke treba zadržati samo kratko vrijeme koje ni u jednom slučaju ne treba biti duže nego što je potrebno u smislu ove Direktive;

(16)

budući da odbor koji se sastoji od predstavnika država članica treba pomagati Komisiji u učinkovitoj primjeni ove Direktive; budući da odbor osnovan u skladu s člankom 12. Direktive 93/75/EEZ (5) može preuzeti tu ulogu;

(17)

budući da taj odbor može prilagoditi određene odredbe ove Direktive, kako bi se uzele u obzir buduće izmjene Konvencije SOLAS koje su stupile na snagu,

DONIJELO JE OVU DIREKTIVU:

Članak 1.

Svrha je ove Direktive jačanje sigurnosti i mogućnosti spašavanja putnika i posade na putničkim brodovima koji plove prema lukama država članica Zajednice ili iz njih te osigurati da se traganje i spašavanje te rješavanje posljedica svake nesreće koja može nastupiti provede s više učinkovitosti.

Članak 2.

U smislu ove Direktive:

„osobe” znači svi ljudi na brodu, neovisno o dobi,

„putnički brod” znači pomorski brod ili pomorsko brzo plovilo koje prevozi više od dvanaest putnika,

„brzo plovilo” znači brzo plovilo kako je utvrđeno Pravilom 1. poglavlja X. Konvencije SOLAS, 1974., kako je na snazi u vrijeme donošenja ove Direktive,

„kompanija” znači vlasnik putničkog broda ili bilo koja druga organizacija ili osoba kao što je upravitelj ili zakupnik broda, koji je od vlasnika preuzeo odgovornost za upravljanje radom putničkog broda,

„ISM pravilnik” znači Međunarodni kodeks o sigurnom vođenju broda i sprečavanju onečišćenja koji je donijela Međunarodna pomorska organizacija (IMO) Rezolucijom skupštine A.741(18) od 4. studenoga 1993.,

„popisivač putnika” znači odgovorna osoba na kopnu koju odredi kompanija radi ispunjavanja obaveza prema ISM pravilniku ili osoba na kopnu koju odredi kompanija kao odgovornu za čuvanje podataka o osobama koje su se ukrcale na putnički brod kompanije,

„imenovano tijelo” znači nadležno tijelo države članice odgovorno za traganje i spašavanje ili koje se bavi rješavanjem posljedica nesreće,

„milja” iznosi 1 852 metra,

„zaklonjeno područje mora” znači područje mora zaklonjeno od utjecaja otvorenog mora, gdje brod ni u jednom trenutku nije više od šest milja udaljen od mjesta zakloništa na koje se osobe brodolomci mogu iskrcati i u kojem je osigurana blizina sredstava traganja i spašavanja,

„redovna linija” znači niz prolaza broda tako uređenih da služe prometu između dvije ili više istih luka, bilo:

(a)

u skladu s objavljenim plovidbenim redom, ili

(b)

u prolazima koji su toliko pravilni ili učestali da čine prepoznatljiv sustavan niz,

„treća zemlja” znači svaka država koja nije država članica.

Članak 3.

Ova se Direktiva primjenjuje na putničke brodove s izuzećem:

ratnih brodova i brodova za prijevoz vojnih trupa, i

jahti za odmor osim kada imaju ili će imati posadu i prevoze više od dvanaest putnika u komercijalne svrhe.

Članak 4.

1.   Sve osobe na bilo kojem putničkom brodu koji isplovljava iz luke smještene u državi članici prebrojavaju se prije no što putnički brod isplovi.

2.   Prije no što putnički brod isplovi, zapovjednik putničkog broda i popisivač putnika kompanije ili sustav kompanije na kopnu koji ima istu ulogu obavješćuju se o broju osoba na brodu.

Članak 5.

1.   Vezano uz svaki putnički brod koji isplovljava iz luke smještene u državi članici na plovidbu dužu od dvadeset milja od mjesta isplovljavanja bilježe se sljedeće informacije:

prezimena osoba na brodu,

njihova imena ili inicijali,

spol,

podatak o dobnoj skupini (odrasla osoba, dijete ili beba) kojoj svaka osoba pripada, ili dob ili godina rođenja,

podatak o potrebi za posebnom skrbi ili pomoći u situacijama nužnosti, kada to putnik dobrovoljno iskaže.

2.   Ti se podaci skupljaju prije polaska i prosljeđuju popisivaču putnika kompanije ili sustavu kompanije na kopnu koji obavlja istu ulogu najkasnije trideset minuta nakon isplovljavanja putničkog broda.

Članak 6.

1.   Svaka država članica, u vezi svakog putničkog broda koji plovi pod njezinom zastavom i isplovljava iz luke smještene izvan Zajednice te je na putu za luku smještenu unutar Zajednice, zahtijeva od kompanije da osigura pribavljanje podataka navedenih u članku 4. stavku 1. i članku 5. stavku 1. kako je predviđeno u članku 4. stavku 2. i članku 5. stavku 2.

2.   Svaka država članica, u vezi svakog putničkog broda koji plovi pod zastavom treće zemlje i isplovljava iz luke smještene izvan Zajednice te je na putu za luku smještenu unutar Zajednice, zahtijeva od kompanije da osigura prikupljanje i čuvanje podataka navedenih u članku 4. stavku 1. i članku 5. stavku 1. kako bi bili na raspolaganju zaduženom tijelu kada je to potrebno u svrhu traganja i spašavanja te rješavanja posljedica nesreće.

3.   Kada prema odgovarajućim odredbama SOLAS-a država članica dodjeljuje izuzeće ili odstupanje koje se odnosi na podatke u vezi putnika, brodu koji plovi pod njezinom zastavom i dolazi u luku smještenu izvan Zajednice, ona to može učiniti samo pod uvjetima utvrđenim u ovoj Direktivi za izuzeća i odstupanja.

Članak 7.

Prije no što putnički brod isplovi iz luke smještene u državi članici, njegov zapovjednik osigurava da broj osoba na brodu ne prelazi broj koji smije prevoziti.

Članak 8.

Svaka kompanija koja preuzme odgovornost za upravljanje radom putničkog broda, kada se to zahtijeva u skladu s člancima 4. i 5.:

uspostavlja sustav za upis podataka o putnicima. Sustav mora zadovoljavati kriterije utvrđene u članku 11.,

imenuje popisivača putnika odgovornoga za čuvanje i prenošenje tih podataka u slučaju nužnosti ili pri rješavanju posljedica nesreće.

Kompanija osigurava da su podaci koji se traže u skladu s ovom Direktivom u svakom trenutku spremni za prenošenje imenovanom tijelu za potrebe traganja i spašavanja u slučaju nužnosti ili pri rješavanju posljedica nesreće.

Osobni podaci prikupljeni u skladu s člankom 5. ne čuvaju se dulje nego što je potrebno za potrebe ove Direktive.

Kompanija osigurava da se podaci u vezi osoba koje su iskazale potrebu za posebnom skrbi ili pomoći u situacijama nužnosti ispravno zabilježe i jave zapovjedniku broda prije no što putnički brod isplovi.

Članak 9.

1.   Država članica iz čije luke putnički brod isplovljava može sniziti granicu od dvadeset milja utvrđenu člankom 5.

Svaku odluku kojom se ta granica snižava, za putovanja između dviju luka u različitim državama članicama, donose zajednički te dvije države članice.

2.

(a)

Prilikom provedbe članka 4. stavka 1. Talijanska Republika može, za redovne linije koje prolaze kroz Messinski tjesnac, donijeti odredbe o prebrojavanju maksimalnog broja putnika koje je dozvoljeno prevoziti na putničkom brodu koji prevozi putničke vagone i cestovna vozila na temelju maksimalnog broja osoba koje je dozvoljeno prevoziti u putničkim vagonima i svim ostalim vozilima na brodu ako iz operativnih razloga nije moguće pojedinačno prebrojati osobe. Primjena ovih odredbi ograničena je na razdoblje od četiri godine. Za svako produljenje tog roka odluka se donosi u skladu sa stavkom 3. poštujući stečeno iskustvo.

(b)

Država članica iz čije luke brod isplovljava može izuzeti putničke brodove koji plove isključivo u zaklonjenim područjima mora, na redovnim linijama s manje od jednog sata između luka pristajanja od obaveze utvrđene člankom 4. stavkom 2. o javljanju broja osoba na brodu popisivaču putnika ili sustavu kompanije na kopnu koji obavlja istu ulogu.

(c)

Država članica može izuzeti putničke brodove koji plove isključivo u zaklonjenim područjima mora između dvije luke ili iz luke i prema toj istoj luci bez međupristajanja od obaveza utvrđenih u članku 5.

3.   U okolnostima navedenima u stavku 2. primjenjuje se sljedeći postupak:

(a)

država članica bez odlaganja obavješćuje Komisiju o svojoj odluci dodjele izuzeća ili odstupanja od odgovarajućih odredbi članaka 4. i 5. navodeći bitne razloge za to;

(b)

ako u roku od šest mjeseci od takve obavijesti Komisija smatra da ta odluka nije opravdana ili bi mogla nepovoljno utjecati na tržišno natjecanje, ona može, djelujući u skladu s postupkom predviđenim u članku 13. zahtijevati od države članice da izmijeni ili povuče svoju odluku.

4.   Za redovne linije na području gdje je godišnja vjerojatnost značajne visine vala, veće od dva metra, manja od 10 %, i

ako plovidba nije dulja od približno trideset milja od točke isplovljavanja, ili

kada je prvenstvena svrha linijskog prijevoza osigurati redovne veze do udaljenih zajednica u uobičajene svrhe,

država članica iz čije luke putnički brodovi plove na domaćim plovidbama ili dvije države članice između čijih luka plove putnički brodovi mogu od Komisije zatražiti odstupanje, u cijelosti ili djelomično, od zahtjeva bilježenja podataka navedenih u članku 5. stavku 1. ako smatraju da je to za kompanije neizvedivo.

U tu svrhu se pruža dokaz o neizvedivosti. Pored toga, dokazuje se da je na području u kojem takvi brodovi plove omogućeno navigacijsko vođenje s kopna i pouzdana vremenska prognoza te da su na raspolaganju odgovarajuća i dostatna sredstva traganja i spašavanja. Odstupanja koja se dodijele u skladu s ovim stavkom ne smiju nepovoljno utjecati na tržišno natjecanje.

Odluka se donosi u skladu s postupkom utvrđenim u članku 13.

5.   Država članica ne smije u skladu s odredbama ove Direktive izuzeti ili odobriti odstupanja nijednom putničkom brodu koji plovi iz njezine luke i vije zastavu treće zemlje koja je ugovorna stranka Konvencije SOLAS a koji prema odgovarajućim odredbama SOLAS-a ne pristaje na primjenu takvih izuzeća.

Članak 10.

Sustave evidentiranja utvrđene u skladu s člankom 8. odobravaju države članice.

Države članice provode nasumične provjere pravilnosti funkcioniranja sustava evidentiranja uspostavljenih u skladu s ovom Direktivom na svojim državnim područjima.

Svaka država članica imenuje tijelo kojem kompanije iz članka 8. dostavljaju podatke koji se traže u skladu s ovom Direktivom.

Članak 11.

1.   U smislu ove Direktive sustavi evidentiranja zadovoljavaju sljedeće kriterije funkcionalnosti:

i.

čitljivost:

traženi podaci moraju biti u obliku koji je jednostavan za čitanje;

ii.

dostupnost:

traženi podaci moraju biti lako dostupni zaduženim tijelima za koje su podaci sadržani u sustavu važni;

iii.

upotrebljivost:

sustav mora biti osmišljen na takav način da ne dođe do nepotrebnog kašnjenja pri ukrcavanju ili iskrcavanju putnika s broda;

iv.

sigurnost:

podaci moraju biti na primjereni način zaštićeni od slučajnog ili nezakonitog uništenja ili gubitka i neovlaštenog mijenjanja, otkrivanja ili pristupa.

2.   Višestrukost sustava na istom ili sličnom plovidbenom putu treba izbjegavati.

Članak 12.

Ne dovodeći u pitanje postupke izmjena Konvencije SOLAS, ova se Direktiva može izmijeniti u skladu s postupkom utvrđenim u članku 13. kako bi se osigurala primjena, u smislu ove Direktive i bez širenja njezinog područja primjene, naknadnih izmjena Konvencije SOLAS koje se odnose na sustave upisa i stupile su na snagu nakon donošenja ove Direktive.

Članak 13.

Komisiji pomaže odbor osnovan u skladu s člankom 12. stavkom 1. Direktive 93/75/EEZ. Odbor djeluje u skladu s postupkom utvrđenim u stavcima 2. i 3. tog članka.

Članak 14.

Države članice utvrđuju sustave sankcija za kršenja nacionalnih odredaba donesenih u skladu s ovom Direktivom i poduzimaju sve mjere potrebne kako bi se osigurala primjena tih sankcija. Tako predviđene sankcije moraju biti učinkovite, proporcionalne i odvraćajuće.

Članak 15.

1.   Države članice donose zakone i druge propise potrebne za usklađivanje s ovom Direktivom do 1. siječnja 1999. One o tome odmah obavješćuju Komisiju. Članak 5. se primjenjuje najkasnije od 1. siječnja 2000.

2.   Kada države članice donose ove mjere, te mjere prilikom njihove službene objave sadržavaju uputu na ovu Direktivu ili se uz njih navodi takva uputa. Načine tog upućivanja određuju države članice.

3.   Države članice Komisiji odmah dostavljaju tekstove odredaba nacionalnog prava koje donesu u području na koje se odnosi ova Direktiva. Komisija o tome obavješćuje druge države članice.

Članak 16.

Ova Direktiva stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave.

Članak 17.

Ova je Direktiva upućena državama članicama.

Sastavljeno u Luxembourgu 18. lipnja 1998.

Za Vijeće

Predsjednik

G. STRANG


(1)  SL C 31, 31.1.1997., str. 5. i SL C 275, 11.9.1997., str. 7.

(2)  SL C 206, 7.7.1997., str. 111.

(3)  Mišljenje Europskog parlamenta od 29. svibnja 1997. (SL C 138, 16.6.1998., str. 31.), Zajedničko stajalište Vijeća od 11. prosinca 1997. (SL C 23, 23.1.1998., str. 17.) i Odluka Europskog parlamenta od 11. ožujka 1998. (SL C 104, 6.4.1998.).

(4)  SL L 281, 23.11.1995., str. 31.

(5)  SL L 247, 5.10.1993., str. 19.


07/Sv. 014

HR

Službeni list Europske unije

8


32002L0035


L 112/21

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

25.04.2002.


DIREKTIVA KOMISIJE 2002/35/EZ

od 25. travnja 2002.

o izmjeni Direktive Vijeća 97/70/EZ o uspostavi usklađenog sigurnosnog sustava za ribarske brodove duljine 24 metra i više

(Tekst značajan za EGP)

KOMISIJA EUROPSKIH ZAJEDNICA,

uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice,

uzimajući u obzir Direktivu Vijeća 97/70/EZ od 11. prosinca 1997. o uspostavi usklađenog sigurnosnog sustava za brodove duljine 24 metra i više (1), kako je izmijenjena Direktivom Komisije 1999/19/EZ (2), a posebno njezin članak 8.,

budući da:

(1)

Torremolinos protokol donesen je 2. travnja 1993., a odnosi se na Torremolinos međunarodnu konvenciju o sigurnosti ribarskih brodova iz 1977., dalje u tekstu „Torremolinos protokol”.

(2)

Direktivom 97/70/EZ uspostavlja se usklađeni sigurnosni sustav za određene ribarske brodove, primjenjujući na njih Torremolinos protokol.

(3)

Kako bi se osigurala dosljednost u primjeni odredaba Priloga Torremolinos protokolu za primjenu članka 3. stavka 1. Direktive 97/70/EZ, čini se potrebnim uskladiti tumačenja nekih od ovih odredaba koja su prepuštena upravama država članica. Ova usklađena tumačenja trebala bi se primjenjivati samo na ribarske brodove izgrađene 1. siječnja 2003. ili nakon tog datuma jer podrazumijevaju važne promjene u izgradnji ribarskih brodova.

(4)

Direktivu 97/70/EZ treba stoga na odgovarajući način izmijeniti.

(5)

Mjere predviđene ovom Direktivom u skladu su s mišljenjem Odbora osnovanog člankom 12. Direktive Vijeća 93/75/EEZ (3), kako je zadnje izmijenjena Direktivom Komisije 98/74/EZ (4),

DONIJELA JE OVU DIREKTIVU:

Članak 1.

Ovime se Prilog I. Direktivi 97/70/EZ zamjenjuje tekstom u Prilogu ovoj Direktivi.

Članak 2.

1.   Države članice donose i objavljuju odredbe potrebne za usklađivanje s ovom Direktivom prije 1. siječnja 2003. One o tome odmah obavješćuju Komisiju. One primjenjuju te odredbe od 1. siječnja 2003.

Kada države članice donose ove odredbe, te odredbe prilikom njihove službene objave sadržavaju uputu na ovu Direktivu ili se uz njih navodi takva uputa. Države članice određuju načine tog upućivanja.

2.   Države članice Komisiji dostavljaju odredbe nacionalnog prava, koje donesu u području na koje se odnosi ova Direktiva.

Članak 3.

Ova Direktiva stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europskih zajednica.

Članak 4.

Ova je Direktiva upućena državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellessu 25. travnja 2002.

Za Komisiju

Loyola DE PALACIO

Potpredsjednica


(1)  SL L 34, 9.2.1998., str. 1.

(2)  SL L 83, 27.3.1999., str. 48.

(3)  SL L 247, 5.10.1993., str. 19.

(4)  SL L 276, 13.10.1998., str. 7.


PRILOG

„PRILOG I.

Prilagodba odredaba Priloga Torremolinos protokolu za primjenu članka 3. stavka 1. Direktive 97/70/EZ

Za potrebe ovog Priloga:

1.

‚Novi ribarski brod izgrađen 1. siječnja 2003. ili nakon tog datuma’ znači novi ribarski brod za koji:

(a)

je na dan 1. siječnja 2003. ili nakon tog datuma sklopljen ugovor o gradnji ili značajnoj preinaci; ili

(b)

je ugovor o gradnji ili značajnoj preinaci sklopljen prije 1. siječnja 2003. i koji se dostavlja tri godine ili više nakon toga datuma; ili

(c)

u nedostatku ugovora o izgradnji na dan 1. siječnja 2003. ili nakon tog datuma:

položena je kobilica, ili

započela je gradnja točno određenoj tipa broda, ili

započelo je sastavljanje koje obuhvaća najmanje 50 tona ili 1 % predviđene mase ukupnog strukturnog materijala, ovisno o tome što je manje.

DIO A

Prilagodbe primjenjive na sve ribarske brodove na koje se primjenjuje Direktiva, osim na nove ribarske brodove izgrađene na dan 1. siječnja 2003. ili nakon tog datuma

POGLAVLJE I.:   OPĆE ODREDBE

Pravilo 2.:   Definicije

Stavak 1. ‚Novi brod’ mora se zamijeniti definicijom ‚novi ribarski brod’ iz članka 2. ove Direktive.

POGLAVLJE V.:   ZAŠTITA OD POŽARA, OTKRIVANJE POŽARA, GAŠENJE POŽARA I SUZBIJANJE POŽARA

Pravilo 2.:   Definicije

Stavak 2. ‚standardno ispitivanje vatrootpornosti’ mora u pogledu standardne krivulje temperature, sadržavati sljedeće izmjene na kraju:

‚… Standardna krivulja vrijeme-temperatura definira se ravnom krivuljom povučenom kroz sljedeće točke temperature u unutrašnjosti peći:

— početna temperatura u unutrašnjosti peći:

20 °C

— nakon prvih pet minuta:

576 °C

— nakon 10 minuta:

679 °C

— nakon 15 minuta:

738 °C

— nakon 30 minuta:

841 °C

— nakon 60 minuta:

945 °C’

POGLAVLJE VII.:   SREDSTVA I POSTUPCI ZA SPAŠAVANJE

Pravilo 1.:   Primjena

Stavak 2. glasi kako slijedi: ‚Pravila 13. i 14. primjenjuju se također na postojeće brodove duljine 45 metara i više pod uvjetom da uprava može odgoditi provedbu zahtjeva ovih pravila do 1. veljače 1999.’

Pravilo 13.:   Radiouređaji sredstava za spašavanje

Stavak 2. glasi kako slijedi: ‚Dvosmjerne VHF radiotelefonske aparate koji se nalaze na postojećim brodovima i koji ne udovoljavaju standardima izvedbe donesenima od strane organizacije, uprava može dopustiti do 1. veljače 1999. pod uvjetom da su, prema mišljenju uprave, sukladni odobrenim dvosmjernim VHF radiotelefonskim aparatima.’

POGLAVLJE IX.:   RADIOKOMUNIKACIJE

Pravilo 1.:   Primjena

Stavak 1. druga rečenica glasi kako slijedi:

‚Međutim, za postojeće brodove, uprava može odgoditi provedbu zahtjeva do 1. veljače 1999.’

Pravilo 3.:   Izuzeća

Stavak 2. točka (c) glasi kako slijedi:

‚kada brod bude trajno povučen iz uporabe prije 1. veljače 2001.’

DIO B

Prilagodbe primjenjive na nove ribarske brodove izgrađene na dan ili nakon 1. siječnja 2003.

Postojeći tekst sljedećih pravila glasi kako slijedi:

 

POGLAVLJE I.:   OPĆE ODREDBE

Pravilo 2.:   Definicije

Stavak 22. točka (a) podtočka ii.

Na brodovima duljine manje od 45 m pregrada mora biti smještena na udaljenosti od pramčane okomice koja nije manja od 0,05 L i nije veća od 0,05 L plus 1,35 m.

Pravilo 6.:   Pregledi

Stavak 1. točka (c)

Osim redovitih pregleda koji se zahtijevaju u točki (b) podtočki i., dodatni pregledi brodske strukture i strojeva u razdobljima od dvije godine plus/minus tri mjeseca za brodove izgrađene od materijala koji nije drvo i u razdobljima koje određuje uprava za brodove izgrađene od drva. Pregledima se također mora utvrditi da nisu provedene izmjene koje bi mogle značajno utjecati na sigurnost broda ili posade.

 

POGLAVLJE II.:   KONSTRUKCIJA, VODONEPROPUSNOST I OPREMA

Pravilo 1.:   Konstrukcija

Stavak 1.

Čvrstoća i konstrukcija trupa, nadgrađa, palubnih kućica, grotala strojarnice, prolaza i bilo kojih drugih dijelova strukture i brodske opreme mora biti dovoljna da izdrži sva predvidljiva stanja planirane upotrebe i mora biti u skladu s pravilima priznate organizacije.

Pravilo 2.:   Vodonepropusna vrata

Stavak 1.

Broj otvora i vodonepropusnih pregrada, kako se zahtijeva pravilom 1. stavkom 3., treba svesti na najmanji mogući u skladu s općim planom i operativnim potrebama broda; otvori se moraju opremiti vodonepropusnim uređajima za zatvaranje u skladu s pravilima priznate organizacije. Vodonepropusna vrata moraju biti jednake čvrstoće kao i susjedna struktura bez otvora.

Pravilo 2.:   Vodonepropusna vrata

Stavak 3. točka (a)

Na brodovima duljine 45 metara i više vodonepropusna vrata moraju biti klizne vrste u:

 

prostorima u kojima su namijenjena otvaranju tijekom plovidbe na moru ako su smještena tako da su im pražnice ispod najdublje radne vodne linije, osim ako uprava smatra da je nepraktično ili nepotrebno uzeti u obzir vrstu i namjenu broda.

Izuzeća od tog pravila, koja dopusti država članica, podliježu postupku iz članka 4. ove Direktive.

Pravilo 5.:   Grotla

Stavak 3.

Načini osiguravanja drvenih poklopaca grotala moraju se predvidjeti u skladu sa standardima danima u pravilima 14. i 15. Priloga I. Međunarodnoj konvenciji o teretnim linijama iz 1966. (1)

Pravilo 9.:   Ventilatori

Stavak 1.

Na brodovima duljine 45 metara i više visina pražnice ventilatora iznad palube, osim pražnica ventilatora prostorije strojeva, mora biti najmanje 900 mm na radnoj palubi i najmanje 760 mm na palubi nadgrađa. Na brodovima duljine manje od 45 m visina tih pražnica mora biti 760 mm odnosno 450 mm. Općenito, visina otvora ventilatora prostorije strojeva iznad palube, potrebnih za neprekidnu opskrbu prostorije strojeva i, na zahtjev, trenutnu opskrbu prostorije generatora, mora biti u skladu s pravilom II/9(3). Međutim, kada radi veličine i uređenja broda to nije izvedivo, mogu se dopustiti manje visine, ali u svakom slučaju ne manje od 900 mm iznad radne palube i palube nadgrađa, pod uvjetom da se osiguraju sredstva zatvaranja otporna na vremenske uvjete u skladu s pravilom II/9(2) u kombinaciji s drugim prikladnim rješenjima kako bi se osigurala neprekinuta, odgovarajuća ventilacija svih prostora.

Pravilo 12.:   Okna

Stavak 6.

Uprava može prihvatiti okna i prozore bez poklopaca na bočnim i stražnjim stijenama palubnih kućica smještenih na ili iznad radne palube ako se uvjeri da se time ne narušava sigurnost broda, uzimajući u obzir pravila priznatih organizacija koja se zasnivaju na odgovarajućim ISO normama.

Pravilo 15.:   Oprema za sidrenje

Treba osigurati opremu za sidrenje projektiranu za brzo i sigurno djelovanje, koja se sastoji od opreme za sidrenje, sidrenih lanaca ili čelične užadi, graničnika ili sidrenih vitala ili drugih uređaja za bacanje i podizanje sidra i za zadržavanje broda na sidru u svim predvidljivim uvjetima upotrebe. Brodovi također moraju imati odgovarajuću opremu za vez za sigurno privezivanje u svim radnim uvjetima. Oprema za sidrenje i vez mora biti u skladu s pravilima priznate organizacije.

 

POGLAVLJE III.:   STABILITET I PRIPADAJUĆA POMORSTVENOST

Pravilo 1.:   Općenito

Brodovi se projektiraju i grade tako da su, u radnim uvjetima navedenima u pravilu 7., ispunjeni zahtjevi ovog poglavlja. Proračuni krivulja poluga statičkog stabiliteta izvode se u skladu s Kodeksom IMO-a o stabilitetu u neoštećenom stanju za sve vrste brodova (2).

Pravilo 2.:   Kriteriji stabiliteta

Stavak 1.

Treba ispuniti sljedeće minimalne kriterije stabiliteta, osim ako se uprava uvjeri da radno iskustvo opravdava odstupanje od njih. Svako odstupanje od zahtijevanih minimalnih kriterija stabiliteta, koje dopusti država članica, podliježe postupku iz članka 4. ove Direktive (3).

Stavak 1. točka (d)

Početna metacentarska visina GM ne smije biti manja od 350 mm za brodove s jednom palubom. Na brodovima s punim nadgrađem metacentarska se visina može smanjiti, uz dopuštenje uprave, ali ni u kojem slučaju ne smije biti manja od 150 mm. Smanjenje zahtijevane metacentarske visine, koje dopušta država članica, podliježe postupku iz članka 4. ove Direktive.

Stavak 3.

Kada se zbog osiguravanja usklađenosti sa stavkom 1. upotrebljava balast, vrsta balasta i njegov razmještaj moraju biti u skladu sa zahtjevima uprave. Na brodovima duljine manje od 45 m takav balast mora biti trajan. Kada je balast trajan, mora biti čvrst i sigurno pričvršćen za brod. Uprava može prihvatiti tekući balast, pohranjen u potpuno napunjenim tankovima koji nisu povezani ni na jedan pumpni sustav broda. Ako se tekući balast koristi kao trajni balast kako bi se osigurala usklađenost sa stavkom 1., podatke o tome treba uključiti u svjedodžbu o usklađenosti i knjigu stabiliteta.

Trajni balast ne smije se ukloniti s broda ili premjestiti bez odobrenja uprave.

Pravilo 4.:   Posebne metode ribarenja

Brodovi koji se bave posebnim metodama ribarenja pri čemu za vrijeme operacija ribarenja na brod djeluju dodatne vanjske sile, moraju ispunjavati kriterije stabiliteta iz pravila 2. stavka 1. koji se, prema potrebi, pooštravaju ako tako odredi uprava. Brodovi koji se bave koćarenjem moraju ispunjavati sljedeće pooštrene kriterije stabiliteta:

(a)

kriteriji za površinu ispod krivulje statičkog stabiliteta i za poluge stabiliteta, kako su utvrđeni pravilom 2. stavkom 1. točkama (a) i (b), povećavaju se za 20 %;

(b)

metacentarska visina ne smije biti manja od 500 mm;

(c)

kriteriji iz točke (a) primjenjuje se samo na brodove koji imaju ugrađenu pogonsku snagu u kilovatima čija vrijednost prema sljedećim formulama nije veća od:

N = 0,6 Ls 2 za brodove duljine 35 m ili manje, i

N = 0,7 Ls 2 za brodove duljine 37 m i više,

pri međuvrijednostima duljine broda koeficijent za Ls dobiva se interpolacijom između 0,6 i 0,7,

Ls je duljina preko svega u skladu sa svjedodžbom o baždarenju.

Ako ugrađena pogonska snaga prelazi vrijednosti standardne pogonske snage kako je dana u gornjim formulama, kriterije koji se navodi pod (a) treba povećati izravno razmjerno većoj vrijednosti pogonske snage.

Uprava se mora uvjeriti da su gornji pooštreni kriteriji stabiliteta za koćare ispunjeni u uvjetima rada navedenim u pravilu 7. stavku 1. ovog poglavlja.

Za proračun stabiliteta pretpostavlja se da se grede podižu do kuta od 45 ° u odnosu na horizontalu.

Pravilo 5.:   Jak vjetar i ljuljanje

Brodovi moraju imati sposobnost da izdrže utjecaj jakog vjetra i ljuljanja pri odgovarajućim uvjetima mora, vodeći računa o vremenskim uvjetima kroz godišnja doba, stanjima mora pri kojima će brod djelovati, vrsti broda i njegovom načinu rada. Odgovarajući proračuni izvode se u skladu s Kodeksom IMO-a o stabilitetu u neoštećenom stanju za sve vrste brodova.

Pravilo 8.:   Nakupljanje leda

Ovo se pravilo primjenjuje osim u slučaju kada, ovisno o mišljenju uprave prema preporuci 2 (4), izmjena dopuštenog nakupljanja leda nije dopuštena.

Pravilo 9.:   Pokus nagiba

Stavak 2.

Kada su na brodu izvedene izmjene koje utječu na stanje praznog opremljenog broda i položaj težišta, brod se mora, ako to uprava smatra potrebnim, vodeći računa o rezervama stabiliteta broda, ponovno nagnuti i podaci o stabilitetu se moraju revidirati. Međutim, ako je izmjena težine praznog broda veća od 2 % od izvorne težine praznog broda i proračunom se ne može dokazati da brod i dalje zadovoljava kriterije stabiliteta, brod se mora ponovno nagnuti.

Pravilo 12.:   Visina pramca

Visina pramca mora biti dovoljna za sprečavanje prekomjernog prelijevanja vode.

Za brodove koji djeluju u ograničenim područjima najviše 10 milja od obale minimalnu visinu pramca određuje uprava, pri čemu se uzimaju u obzir vremenski uvjeti kroz godišnja doba, stanja mora u kojima će brod djelovati, vrsta broda i njegov način rada.

Za brodove koji rade u svim ostalim područjima:

1.

kada za vrijeme operacija ribarenja ulov treba uskladištiti u skladišta za ribu kroz grotla smještena na izloženoj radnoj palubi ispred palubne kućice ili nadgrađa, minimalna visina pramca izračunava se u skladu s metodom proračuna, sadržanom u preporuci 4. dodatka 3. Završnom aktu Konferencije iz Torremolinosa;

2.

kada se ulov mora uskladištiti u skladišta za ribu kroz grotla smještena na izloženoj radnoj palubi, zaštićena palubnom kućicom ili nadgrađem, minimalna visina pramca mora biti u skladu s pravilom 39. Priloga I. Međunarodnoj konvenciji o teretnim linijama 1966., ali ne smije biti manja od 2 000 mm. S tim u vezi, umjesto dodijeljenog ljetnog nadvođa, mora se uzeti maksimalan dopušteni radni gaz.

Pravilo 14.:   Pregrađivanje i stabilitet u oštećenom stanju

Brodovi duljine 100 m i više, kada je ukupan broj osoba koje se prevoze 100 ili više, moraju imati sposobnost da nakon naplavljivanja bilo kojeg odjeljka za koji se pretpostavlja da je oštećen ostanu plutati s pozitivnim stabilitetom, uzimajući u obzir vrstu broda, namjeravanu upotrebu i područje djelovanja (5). Proračuni se izvode u skladu sa smjernicama kako je navedeno u bilješci.

 

POGLAVLJE IV.:   STROJEVI I ELEKTRIČNE INSTALACIJE I PROSTORIJE STROJEVA KOJE SU POVREMENO BEZ NADZORA

Pravilo 3.:   Općenito

Stavak 1.

Glavni pogonski sustav, sustav nadzora, sustav cjevovoda pare, goriva, komprimiranog zraka, električni i rashladni sustavi; pomoćni strojevi; kotlovi i druge posude pod tlakom; cjevovodi i pumpe; oprema i uređaji za kormilarenje, osovine i spojke za prijenos snage moraju biti projektirani, izrađeni, ispitani i postavljeni te servisirani u skladu s pravilima priznate organizacije. Ti strojevi i oprema, kao i uređaji za podizanje, vitla, oprema za rad s ribom i obradu ribe moraju biti zaštićeni kako bi se svaka opasnost za osobe na brodu smanjila na minimum. Posebnu pozornost treba pridati pokretnim dijelovima, vrućim površinama i drugim opasnostima.

Stavak 7.

Uprava se mora uvjeriti da se pravila 16. do 18. jednoznačno provode i primjenjuju u skladu s pravilima priznate organizacije (6).

Stavak 9.

Treba poduzeti mjere, koje odredi uprava, kojima se osigurava da sva oprema radi na pouzdan način u svim radnim uvjetima, uključujući manevriranje, i da se omoguće redoviti pregledi i rutinska ispitivanja u skladu s pravilima priznate organizacije kako bi se osigurao neprekinuti pouzdan rad.

Stavak 10.

Brodovi moraju imati dokumentaciju kao dokaz, u skladu s pravilima priznate organizacije, o pripravnosti za rad uz prostorije strojeva koje su povremeno bez nadzora posade.

Pravilo 6.:   Parni kotlovi, sustavi napajanja i cjevovod pare

Stavak 1.

Svaki parni kotao i svaki neloženi generator pare mora biti opremljen s najmanje dva sigurnosna ventila odgovarajućeg kapaciteta. Međutim, uprava može, uzimajući u obzir izlazni kapacitet ili bilo koje drugo svojstvo bilo kojeg parnog kotla ili neloženog generatora pare, dopustiti samo jedan sigurnosni ventil koji treba postaviti ako je ispunjen uvjet da je time omogućena odgovarajuća prekotlačna zaštita, u skladu s pravilima priznate organizacije.

Pravilo 8.:   Upravljanje porivnim strojevima sa zapovjedničkog mosta

Stavak 1. točka (b)

Kada je iz kormilarnice predviđen sustav daljinskog upravljanja pogonskim strojevima, primjenjuje se sljedeće: daljinsko upravljanje navedeno u točki (a) provodi se pomoću uređaja za upravljanje koji je u skladu s pravilima priznate organizacije sa, prema potrebi, sredstvima za sprečavanje preopterećenja pogonskih strojeva.

Pravilo 10.:   Rješenja u vezi s gorivom, uljem za podmazivanje i drugim zapaljivim tekućinama

Stavak 4.

Cijevi goriva čije bi oštećenje prouzročilo istjecanje ulja iz skladišnog, taložnog ili dnevnog tanka smještenog iznad dvodna, moraju biti opremljene ventilom za dotok na tanku koji se može zatvoriti sa sigurnog mjesta izvan prostora o kome je riječ, u slučaju požara koji nastane u prostoru u kojem su smješteni tankovi. U posebnom slučaju dubokih tankova smještenih u bilo kojem tunelu osovinskog voda ili cijevi ili sličnom prostoru, moraju se postaviti ventili na tanku, ali se upravljanje u slučaju požara može provoditi pomoću dodatnog ventila na cijevi ili cijevima izvan tunela ili sličnog prostora. Ako se takav dodatni ventil postavi u prostoriji strojeva, on mora biti takav da se njime može upravljati izvan tog prostora.

Stavak 7. točka (a)

Cijevi goriva i njihovi ventili i oprema moraju biti od čelika ili drugog istovrijednog materijala, pod uvjetom da se fleksibilne cijevi upotrebljavaju minimalno. Takve fleksibilne cijevi i njihovi krajnji priključci moraju biti odgovarajuće čvrstoće i moraju biti izrađeni od odobrenog vatrootpornog materijala ili imati vatrootporne premaze u skladu s propisima priznate organizacije. Oprema tih fleksibilnih cijevi mora biti u skladu s okružnicom IMO-a MSC. Circ. 647 ‚Smjernice za smanjivanje propuštanja iz sustava zapaljivih tekućina na najmanju moguću mjeru’.

Stavak 10.

Rješenja u pogledu skladištenja, raspodjele i upotrebe ulja koje se koristi u sustavima za podmazivanje pod tlakom moraju biti u skladu s pravilima priznate organizacije. Ta rješenja u prostorijama strojeva kategorije A i, kad god je to izvedivo, u drugim prostorijama strojeva moraju ispunjavati najmanje odredbe stavaka 1., 3., 6. i 7. te prema potrebi, u skladu s pravilima priznate organizacije, stavaka 2. i 4. To ne isključuje upotrebu okanaca za nadzor protoka u sustavima podmazivanja, pod uvjetom da je ispitivanjem dokazano da imaju prikladan stupanj vatrootpornosti.

Stavak 11.

Rješenja u pogledu skladištenja, raspodjele i upotrebe zapaljivih ulja koja su pod tlakom u sustavima za prijenos snage, osim ulja navedenih u stavku 10., u sustavima upravljanja i pokretanja i sustavima grijanja, moraju biti u skladu s pravilima priznate organizacije. Na mjestima gdje su prisutni izvori zapaljenja takva rješenja moraju ispunjavati najmanje odredbe stavaka 2. i 6. te odredbe stavaka 3. i 7. u pogledu čvrstoće i izrade.

Pravilo 12.:   Zaštita od buke

Poduzimaju se mjere smanjenja učinka buke na osoblje u prostorijama strojeva do razina koje su propisane u Kodeksu IMO-a o razinama buke na brodovima (7).

Pravilo 13.:   Kormilarski uređaj

Stavak 1.

Brodovi moraju imati glavni kormilarski uređaj i pomoćno sredstvo za pokretanje kormila u skladu s pravilima priznate organizacije. Glavni kormilarski uređaj i pomoćna sredstva pokretanja kormila moraju biti riješeni tako da, koliko je to razumno i izvedivo, kvar jednoga od njih ne uzrokuje nemogućnost rada drugoga.

Pravilo 16.:   Osnovni izvor električne energije

Stavak 1. točka (a)

Kada električna energija predstavlja jedini način održavanja pomoćnih funkcija koje su bitne za pogon i sigurnost broda, treba osigurati osnovni izvor električne energije koji mora sadržavati najmanje dva generatora, od kojih jedan može pogoniti glavni stroj. U skladu s pravilima priznate organizacije, mogu se prihvatiti i druga rješenja koja imaju jednaki električni kapacitet.

 

POGLAVLJE V.:   PROTUPOŽARNA ZAŠTITA, DOJAVA I GAŠENJE POŽARA

Pravilo 1.:   Općenito

Točka (c)

Metoda III.F: Postavljanje automatskog sustava požarnog alarma i otkrivanja požara u svim prostorima u kojima bi se moglo očekivati izbijanje požara općenito je bez ograničenja u pogledu vrste unutrašnjih pregradnih stijena, osim što površina bilo koje prostorije nastambi ili prostorija koje su omeđene pregradama klase ‚A’ ili ‚B’ ni u kojem slučaju ne smije biti veća od 50 m2. Međutim, uprava može povećati tu površinu za javne prostore do 75 m2.

Pravilo 2.:   Definicije

Stavak 1.

‚Negorivi materijal’ znači materijal koji, kada se ugrije do približno 750 °C, niti gori niti širi zapaljive pare u količini dovoljnoj za samozapaljenje, što se utvrđuje u skladu s Kodeksom IMO-a o postupcima požarnog ispitivanja (8). Svaki drugi materijal je gorivi materijal.

Stavak 2. ‚standardno ispitivanje vatrootpornosti’ tumači se kako slijedi:

 

‚Standardno ispitivanje vatrootpornosti’ je ono pri kojemu se uzorci odgovarajućih pregrada ili paluba izlažu u ispitnoj peći temperaturama koje približno odgovaraju standardnoj temperaturnoj krivulji. Ispitne metode moraju biti u skladu s Kodeksom IMO-a o postupcima požarnog ispitivanja.

Stavak 3. (posljednja rečenica)

Uprava mora zahtijevati ispitivanje prototipne pregrade ili palube kako bi se osiguralo da ispunjavaju gornje zahtjeve otpornosti i temperaturnog porasta u skladu s Kodeksom IMO-a o postupcima požarnog ispitivanja.

Stavak 4. (posljednja rečenica)

Uprava mora zahtijevati ispitivanje prototipnog pregratka kako bi se osiguralo da ispunjava gornje zahtjeve otpornosti i temperaturnog porasta u skladu s Kodeksom IMO-a o postupcima požarnog ispitivanja.

Stavak 6. (posljednja rečenica)

Uprava mora zahtijevati ispitivanje prototipnog pregratka kako bi se osiguralo da ispunjava gornje zahtjeve otpornosti i temperaturnog porasta u skladu s Kodeksom IMO-a o postupcima požarnog ispitivanja.

Stavak 9.

Sporo širenje plamena znači da će tako opisana površina na odgovarajući način ograničiti širenje plamena, što se utvrđuje u skladu s Kodeksom IMO-a o postupcima požarnog ispitivanja.

Pravilo 4.:   Pregrade unutar prostorija nastambi i radnih prostorija

Stavak 4.

Metoda III.F: Nema ograničenja u izradi pregrada za koje se prema ovom ili drugim pravilima ovog dijela zahtijeva da budu pregrade klase ‚A’ ili ‚B’. Ni u kojem slučaju površina bilo koje prostorije nastambi ili prostorija omeđenih neprekinutim pregradama klase ‚A’ ili ‚B’ ne smije biti veća od 50 m2, osim u pojedinačnim slučajevima kada se zahtijevaju pregrade klase ‚C’ u skladu s tablicom 1. u pravilu 7. Međutim, uprava može povećati ovu površinu za javne prostore na 75 m2.

Pravilo 7.:   Protupožarna klasa pregrada i paluba

Posljednje napomene uz tablice

(*)   Kada se u tablicama pojavljuje zvjezdica, pregrada mora biti od čelika ili istovrijednog materijala, ali se ne zahtijeva da bude klase ‚A’.

Kada je paluba probijena radi prolaza električnih kabela, cijevi i ventilacijskih kanala, taj se prodor mora izvesti nepropusno da bi se spriječio prolaz plamena i dima.

Pravilo 8.:   Detalji konstrukcije

Stavak 3. Metode I.F, II.F i III.F

(a)

Osim u teretnim prostorijama ili hlađenim odjeljcima radnih prostorija, izolacijski materijali moraju biti negorivi. Parne pregrade i ljepila koja se koriste skupa s izolacijom, kao i izolacija opreme cijevi za sustave hlađenja ne moraju biti od negorivog materijala, ali se moraju upotrebljavati u što je manjoj mogućoj količini, a njihove izložene površine moraju imati svojstvo sporog širenja plamena, što se utvrđuje u skladu s Kodeksom IMO-a o postupcima požarnog ispitivanja. U prostorijama u kojima je moguće istjecanje uljnih proizvoda, izolacijska površina mora biti nepropusna za ulje ili uljne pare.

Pravilo 9.:   Ventilacijski sustavi

Stavak 1. točka (a)

Ventilacijski kanali moraju biti od negorivog materijala. Međutim, kratki kanali koji općenito nisu dulji od 2 m i čiji poprečni presjek nije veći od 0,02 m2 ne moraju biti negorivi, pod sljedećim uvjetima:

i.

ti kanali moraju biti od materijala koji ima svojstvo sporog širenja plamena, što se utvrđuje u skladu s Kodeksom IMO-a o postupcima požarnog ispitivanja.

Pravilo 11.:   Razno

Stavak 2.

Boje, lakovi i drugi završni slojevi koji se upotrebljavaju na izloženim unutarnjim površinama ne smiju proizvoditi prekomjerne količine dima ili otrovnih plinova ili para, što se utvrđuje u skladu s Kodeksom IMO-a o postupcima požarnog ispitivanja.

Pravilo 12.:   Skladištenje boca za plin i opasnih materijala

Stavak 4.

Osim kada je to potrebno za rad u prostoriji, električne žice i oprema nisu dopušteni unutar odjeljaka koji se upotrebljavaju za skladištenje visokozapaljivih tekućina ili ukapljenih plinova. Kada se ugrađuje takva električna oprema, ona mora biti odobrene vrste i u skladu s odgovarajućim odredbama Publikacije međunarodnih standarda IEC 79 ‚Električni aparati za upotrebu u atmosferi eksplozivnih plinova’. Izvori topline moraju se držati dalje od takvih prostorija i na uočljivome mjestu treba postaviti natpise ‚Zabranjeno pušenje’ i ‚Zabranjena upotreba otvorenog plamena’.

Pravilo 13.:   Putovi bježanja

Stavak 1.

Stubišta i ljestve koji vode do i iz svih prostorija nastambi i prostorija u kojima posada uobičajeno radi, osim prostorija strojeva, moraju biti tako razmješteni da se omogući spremnost putova bježanja do otvorene palube i zatim do plovila za preživljavanje. Posebno, u vezi s tim prostorijama:

(e)

neprekinutost putova bježanja određuje uprava. Stubišta i hodnici koji se upotrebljavaju kao putovi bježanja moraju biti široki najmanje 700 mm i moraju imati rukohvat barem s jedne strane. Vrata za pristup do stubišta moraju biti široka najmanje 700 mm.

Stavak 2.

Iz svake prostorije strojeva kategorije A treba predvidjeti dva puta bježanja, na jedan od sljedećih načina:

(a)

dvoje čelične ljestve razmaknute što je više moguće, koje vode do slično razmaknutih vrata u gornjem dijelu prostorije i od kojih postoji pristup do otvorene palube. Općenito, jedne od tih ljestvi moraju pružati neprekinuti zaklon od požara od donjeg dijela prostorije do sigurnog mjesta izvan prostorije. Međutim, uprava ne mora zahtijevati takav zaklon ako je, zbog posebnih rješenja ili dimenzija prostorije strojeva, osiguran siguran put bježanja iz donjeg dijela te prostorije. Taj zaklon mora biti od čelika, izoliran u skladu s klasom ‚A-60’ i mora imati čelična samozatvarajuća vrata klase ‚A-60’ na donjem kraju; ili

Pravilo 14.:   Automatski sustavi rasprskivanja i požarnog alarma i otkrivanja požara (Metoda II.F)

Stavak 11.

Za svaku sekciju rasprskača treba predvidjeti rezervne glave rasprskača.

Rezervne glave rasprskača moraju uključiti sve vrste i kapacitete ugrađene na brod i moraju se predvidjeti kako slijedi:

manje od 100 glava rasprskača: 3 rezervne glave,

manje od 300 glava rasprskača: 6 rezervnih glava,

300 do 1 000 glava rasprskača: 12 rezervnih glava.

Pravilo 15.:   Automatski sustav požarnog alarma i otkrivanja požara (metoda III.F)

Stavak 4.

Sustav se pokreće zbog neuobičajene temperature zraka, neuobičajene koncentracije dima i drugih čimbenika koji upućuju na nastanak požara u bilo kojem od prostora koji se štiti. Sustavi osjetljivi na temperaturu zraka ne smiju se pokrenuti pri temperaturi nižoj od 54 °C, a moraju se pokrenuti pri temperaturi koja nije viša od 78 °C kada temperaturni porast do te razine nije veći od 1 °C u minuti. Uz dopuštenje uprave, dopuštena temperatura pokretanja može se povećati na 30 °C iznad maksimalne temperature u gornjem dijelu prostorije u sušionama i sličnim mjestima uobičajeno visokih prostornih temperatura. Sustavi osjetljivi na koncentraciju dima pokreću se pri smanjenju jakosti odaslane svjetlosne zrake. Detektori dima odobravaju se tako da se aktiviraju prije no što gustoća dima prijeđe 12,5 % zamračenja po metru, ali ne prije no što gustoća dima prijeđe 2 % zamračenja po metru. Uz dopuštenje uprave mogu se prihvatiti druge jednako učinkovite metode rada. Sustav otkrivanja ne smije se koristiti ni u jednu drugu svrhu osim otkrivanja požara.

Pravilo 17.:   Protupožarne pumpe

Stavak 2.

U slučaju da bi požar u nekom odjelu mogao onesposobiti sve protupožarne pumpe, mora postojati alternativno sredstvo pribavljanja vode za borbu protiv požara. Na brodovima duljine 75 m i više to alternativno sredstvo treba biti ugrađena protupožarna pumpa za nužnost koja ima nezavisni pogon. Ta protupožarna pumpa za nužnost mora biti sposobna za osiguravanje dvaju mlazova vode pri minimalnom tlaku od 0,25 N/mm2.

Pravilo 20:   Naprave za gašenje požara

Stavak 2.

1.

Za svaku vrstu naprave za gašenje požara koja se prenosi i koja se može ponovno puniti na brodu treba osigurati 100 % rezervnog punjenja za prvih 10 aparata za gašenje te 50 % za preostale naprave za gašenje, ali ne više od 60.

2.

Za naprave za gašenje požara koje se ne mogu ponovno puniti na brodu treba predvidjeti najmanje 50 % dodatnih naprava za gašenje iste vrste i kapaciteta u zamjenu za rezervna punjenja.

3.

Upute za ponovno punjenje moraju biti na brodu. Za ponovno punjenje mogu se upotrebljavati samo odobrena punjenja za dotične naprave za gašenje požara.

Stavak 4.

Naprave za gašenje požara jedanput godišnje ispituje nadležna osoba koju je ovlastila uprava. Svaka naprava za gašenje požara označuje se oznakom koja pokazuje da je bila ispitana. Spremnici svih naprava za gašenje požara koji su stalno pod tlakom i boce s potisnim plinom naprava za gašenje požara koje nisu pod tlakom moraju se ispitati svakih deset godina hidrauličnim tlakom.

Pravilo 21.:   Prenosive naprave za gašenje požara u kontrolnim postajama te u prostorima za boravak i radnim prostorima

Stavak 2.

1.

Za naprave za gašenje koje se mogu ponovno puniti na brodu, treba osigurati 100 % rezervnog punjenja za prvih 10 aparata za gašenje te 50 % za preostale naprave za gašenje, ali ne više od 60.

2.

Za naprave za gašenje požara koje se ne mogu ponovno puniti na brodu treba predvidjeti najmanje 50 % dodatnih naprava za gašenje iste vrste i kapaciteta u zamjenu za rezervna punjenja.

3.

Upute za ponovno punjenje moraju biti na brodu. Za ponovno punjenje mogu se upotrebljavati samo odobrena punjenja za dotične naprave za gašenje požara.

Pravilo 24.:   Oprema za vatrogasce

Stavak 1.

Treba predvidjeti najmanje dva kompleta opreme za vatrogasce. Oprema za vatrogasce mora biti u skladu s Kodeksom IMO-a o sustavima sigurnosti od požara, poglavljem III., pravilima 2.1., 2.1.1. i 2.1.2.. Za svaki zahtijevani aparat za disanje treba osigurati dva rezervna punjenja.

Pravilo 25.:   Plan protupožarne zaštite

Mora postojati trajno izložen plan protupožarne zaštite. Sadržaj takvoga plana mora biti u skladu s Rezolucijom IMO-a A.654(16) ‚Grafički simboli za planove protupožarne zaštite’ i Rezolucijom IMO-a A.756(18) ‚Smjernice o podacima koje moraju pružati planovi protupožarne zaštite’.

Pravilo 28.:   Strukturna protupožarna zaštita

Stavak 2. točka (a)

Na brodovima čiji je trup izgrađen od negorivih materijala palube i pregrade koje dijele prostorije strojeva kategorije A od prostorija nastambi, radnih prostorija ili upravljačkih stanica moraju biti izrađene u skladu s klasom ‚A-60’ kada prostorija strojeva kategorije A nije opremljena ugrađenim sustavom za gašenje požara, te u skladu s klasom ‚A-30’ kada takav sustav postoji. Palube i pregrade koje odvajaju ostale prostorije strojeva od nastambi, radnih prostorija i upravljačkih stanica moraju biti izrađene u skladu s klasom ‚A-0’.

Palube i pregrade koje razdvajaju upravljačke stanice od prostorija nastambi i radnih prostorija moraju biti izrađene u skladu s klasom ‚A’ prema tablicama 1. i 2. pravila 7. ovog poglavlja, osim što uprava može dopustiti postavljanje pregrada klase ‚B-15’ za razdvajanje takvih prostorija kao što je kabina zapovjednika od kormilarnice, kada se takvi prostori smatraju dijelom kormilarnice.

Pravilo 31.:   Razno

Stavak 1.

Izložene površine unutar prostorija nastambi, radnih prostorija, upravljačkih stanica, hodnika i trankova stubišta te zaklonjene površine iza pregrada, stropova i obloga u prostorijama strojeva, radnim prostorijama i upravljačkim stanicama moraju imati svojstvo sporog širenja plamena, kako je utvrđeno u skladu s Kodeksom IMO-a o postupcima požarnog ispitivanja.

Stavak 3.

Boje, lakovi i drugi završni slojevi koji se upotrebljavaju na izloženim unutrašnjim površinama ne smiju proizvoditi prekomjerne količine dima ili otrovnih plinova ili para, što se utvrđuje u skladu s Kodeksom IMO-a o postupcima požarnog ispitivanja.

Pravilo 32.:   Skladištenje boca za plin i opasnih materijala

Stavak 4.

Osim kada je to potrebno za upotrebu unutar prostorije, električne žice i oprema nisu dopušteni unutar odjeljaka koji se upotrebljavaju za skladištenje visokozapaljivih tekućina ili ukapljenih plinova. Kada je takva električna oprema postavljena, ona mora biti odobrene sigurnosne vrste, usklađena s odgovarajućim odredbama Publikacije Međunarodnih standarda IEC 79 ‚Električni aparati za upotrebu u atmosferi eksplozivnih plinova’. Izvori topline moraju se držati dalje od takvih prostorija i na uočljivom mjestu treba izložiti natpise ‚Zabranjeno pušenje’ i ‚Zabranjena upotreba otvorenog plamena’.

Pravilo 38.:   Naprave za gašenje požara

Stavak 2.

1.

Osim u slučajevima spomenutima u stavku 2. (niže) za svaku vrstu naprave za gašenje na brodu koja se može ponovno puniti, treba predvidjeti 100 % rezervnih punjenja za prvih 10 naprava za gašenje požara i 50 % za preostale naprave za gašenje požara, ali ne više od 60.

2.

Za brodove duljine manje od 45 m i za naprave za gašenje požara koji se ne mogu ponovno puniti na brodu treba predvidjeti najmanje 50 % dodatnih naprava za gašenje požara iste vrste i kapaciteta umjesto rezervnih punjenja.

3.

Upute za ponovno punjenje moraju biti na brodu. Za ponovno punjenje mogu se upotrebljavati samo punjenja odobrena za dotične naprave za gašenje požara.

Stavak 4.

Naprave za gašenje požara godišnje ispituje nadležna osoba koja ima ovlaštenje uprave. Svaka naprava za gašenje požara mora imati oznaku o ispitivanju. Svi spremnici naprava za gašenje požara koji su stalno pod tlakom i boce s medijem naprava za gašenje koje nisu pod tlakom ispituju se hidrauličkim tlakom svakih 10 godina.

Pravilo 39.:   Prenosive naprave za gašenje požara u upravljačkim stanicama, prostorijama nastambi i radnim prostorijama

Stavak 2.

1.

Osim u slučajevima navedenima u stavku 2. (niže) za svaku vrstu naprave za gašenje na brodu koja se može ponovno puniti, treba predvidjeti najmanje 100 % rezervnih punjenja za prvih 10 naprava za gašenje požara i 50 % za preostale naprave za gašenje požara, ali ne više od 60.

2.

Za brodove duljine manje od 45 m i za naprave za gašenje požara koji se ne mogu ponovno puniti na brodu treba predvidjeti najmanje 50 % dodatnih naprava za gašenje požara iste vrste i kapaciteta umjesto rezervnih punjenja.

3.

Upute za ponovno punjenje moraju biti na brodu. Za ponovno punjenje smiju se upotrebljavati samo punjenja odobrena za dotične naprave za gašenje požara.

Pravilo 41.:   Oprema za vatrogasce

Za brodove duljine 45 m i više treba imati najmanje dva kompleta opreme za vatrogasce, pohranjena na lako dostupnim i široko razmaknutim mjestima koja u slučaju požara ne mogu biti lako odsječena. Kompleti opreme za vatrogasce moraju biti u skladu s kodeksom IMO-a o sustavima sigurnosti od požara, poglavljem III., pravilima 2.1., 2.1.1. i 2.1.2.

Za svaku zahtijevanu napravu za gašenje požara treba predvidjeti najmanje dva rezervna punjenja.

Pravilo 42.:   Plan protupožarne zaštite

Mora postojati trajno izložen plan protupožarne zaštite.

Sadržaj takvoga plana mora biti u skladu s Rezolucijom IMO-a A.654(16) ‚Grafički simboli za planove protupožarne zaštite’ i Rezolucijom IMO-a A.756(18) ‚Smjernice o podacima koje moraju pružati planovi protupožarne zaštite’.

Na brodovima duljine manje od 45 m uprava može odustati od tog zahtjeva.

 

POGLAVLJE VI.:   ZAŠTITA POSADE

Pravilo 3.:   Linice i ograde

Stavak 2.

Minimalna vertikalna udaljenost od najdublje radne vodne linije do najniže točke vrha linice, ili do vrha radne palube ako je postavljena ograda, mora osigurati odgovarajuću zaštitu posade od vode koja se prelijeva na palubu, uzimajući u obzir stanja mora i vremenske uvjete u kojima brod može djelovati, područja rada, vrstu broda i njegov način ribolova. Nadvođe mjereno na sredini broda od vrha radne palube s koje se obavlja ribolov ne smije biti manje od nadvođa koje odgovara maksimalno dopuštenom gazu, ovisno o tome što je veće. Za brodove sa zaklonjenim radnim palubama, koji su tako uređeni da voda ne ulazi u zaklonjene radne prostorije, ne zahtijeva se drukčije minimalno nadvođe od onoga koje odgovara maksimalnom dopuštenom gazu.

Pravilo 4.:   Stubišta i ljestve

Zbog sigurnosti posade, moraju se, u skladu s odgovarajućim ISO normama, predvidjeti i izraditi stubišta i ljestve odgovarajuće veličine i čvrstoće s rukohvatima i protukliznim šipkama.

 

POGLAVLJE VII.:   SREDSTVA I RJEŠENJA ZA SPAŠAVANJE

Pravilo 3.:   Procjena, ispitivanje i odobravanje sredstava i rješenja za spašavanje

Stavak 2.

Prije odobravanja sredstava i rješenja za spašavanje uprava mora osigurati da su takva sredstva i rješenja za spašavanje ispitani, kako bi se potvrdilo da ispunjavaju zahtjeve ovog poglavlja, u skladu sa zahtjevima Direktive Vijeća 96/98/EZ (9) o brodskoj opremi koja uključuje Preporuke IMO-a o ispitivanju sredstava za spašavanje.

Stavak 6.

Sredstva za spašavanje koja se zahtijevaju ovim poglavljem, za koja podrobni opisi nisu uključeni u dio C, moraju biti u skladu sa zahtjevima uprave, uzimajući u obzir podrobne opise kako su za ta sredstva dani u poglavlju III. Solasa 1974., s izmjenama i u Međunarodnom kodeksu IMO-a o sredstvima za spašavanje.

Pravilo 6.:   Raspoloživost i smještaj plovila za preživljavanje i brodica za prikupljanje

Stavak 4. točka (a)

Svako plovilo za preživljavanje mora biti smješteno:

tako da nii plovilo za preživljavanje ni uređaji za njegov smještaj ne ometaju rad bilo kojeg drugog plovila za preživljavanje ili brodice za prikupljanje na bilo kojem drugom mjestu spuštanja,

što je bliže moguće površini vode, koliko je to sigurno i izvedivo, i u slučaju plovila za preživljavanje, osim splavi za spašavanje namijenjenih za spuštanje bacanjem, na takvom mjestu da plovilo za preživljavanje u položaju za ukrcaj nije manje od 2 m iznad vodne linije pri potpuno nakrcanom stanju broda, pri nepovoljnim uvjetima trima do 10 ° i nagiba do 20 ° na bilo koju stranu, ili do kuta pri kojemu rub vremenske palube broda postaje uronjen, ovisno o tome što je manje,

u stanju stalne pripravnosti tako da članovi posade mogu izvesti pripreme za ukrcaj i spuštanje u manje od 5 minuta,

potpuno opremljeno kako se to zahtijeva ovim poglavljem.

Pravilo 23.:   Brodice za prikupljanje

Stavak 1. točka (b)

Brodice za prikupljanje mogu biti čvrste ili napuhne konstrukcije ili kombinacija jednog i drugog i moraju:

i.

biti duljine najmanje 3,8 m i ne više od 8,5 m, osim za brodove duljine manje od 45 m, gdje, zbog veličine broda, ili zbog drugih razloga kada se prijevoz takvih brodica smatra nerazumnim ili nepraktičnim, uprava može prihvatiti brodice za prikupljanje manje duljine, ali ne manje od 3,3 m;

ii.

imati mogućnost nošenja najmanje pet osoba u sjedećem položaju i jedne osobe u ležećem položaju, ili za brodove duljine manje od 45 m, u slučaju brodice za prikupljanje manje od 3,8 m, imati mogućnost nošenja najmanje četiriju osoba u sjedećem i jedne u ležećem položaju.

Stavak 1. točka (c)

Broj osoba koje se smiju smjestiti na brodu određuje uprava ispitivanjem sjedenja. Minimalni kapacitet prenošenja mora biti kako je dano u pravilu 23. stavku 1. točki (b) podtočki ii. Sjedišta, osim za kormilara, mogu biti predviđena na podu. Ni jedan dio položaja za sjedenje ne smije biti na razmi, krmenom zrcalu ili na napuhanom uzgonskom dijelu na bokovima brodice.”


(1)  Međunarodna konvencija o teretnim linijama iz 1966., kako je utvrđena na Međunarodnoj konferenciji o teretnim linijama 5. travnja 1966., koju je 25. listopada 1967. donijela Međunarodna pomorska organizacija svojom Rezolucijom A.133(V).

(2)  Kodeks o stabilitetu u neoštećenom stanju za sve vrste brodova obuhvaćen instrumentima IMO-a, koji je 4. studenoga 1993. donijela Međunarodna pomorska organizacija Rezolucijom A.749(18), kako je izmijenjena Rezolucijom MSC.75(69).

(3)  Kriteriji stabiliteta za brodove za opskrbu na moru iz stavaka 4.5.6.2.1. do 4.5.6.2.4. u Kodeksu IMO-a o stabilitetu u neoštećenom stanju za sve vrste brodova mogu se smatrati istovrijednima kriterijima stabiliteta iz Pravila 2. stavka 1. točaka (a) do (c). To se izjednačavanje, uz dopuštenje uprave, može primijeniti samo za ribarske brodove s formom trupa koja je slična onoj brodova za opskrbu na moru.

(4)  Za područja mora na kojima može doći do nakupljanja leda preporučuju se izmjene dopuštenog nakupljanja leda, vidjeti Smjernice koje se odnose na nakupljanje leda sadržane u preporuci 2. dodatka 3. završnom aktu Konferencije iz Torremolinosa.

(5)  Vidjeti smjernice o pregrađivanju i proračunima stabiliteta u oštećenom stanju, sadržane u preporuci 5. dodatka 3. završnom aktu Konferencije iz Torremolinosa.

(6)  Vidjeti također i preporuku, koju je objavilo Međunarodno elektrotehničko povjerenstvo i, posebno, Publikaciju 92, ‚Električne instalacije na brodovima’.

(7)  Kodeks o razinama buke na brodovima koji je donijela Međunarodna pomorska organizacija Rezolucijom A.468(XII), 19. studenoga 1981.

(8)  Međunarodni Kodeks za primjenu postupaka požarnog ispitivanja (FTP kodeks), koji je donio Odbor za sigurnost na moru Međunarodne pomorske organizacije, Rezolucijom MSC.61(67).

(9)  SL L 46, 17.2.1997., str. 25.


07/Sv. 014

HR

Službeni list Europske unije

21


32002D0917


L 321/11

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

03.10.2002.


ODLUKA VIJEĆA

od 3. listopada 2002.

o sklapanju ugovora o međunarodnom povremenom prijevozu putnika običnim i putničkim autobusima Interbus

(2002/917/EZ)

VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice, a posebno njegov članak 71. stavak 1. i članak 93., u vezi s člankom 300. stavkom 2. prvim podstavkom prvom rečenicom i člankom 300. stavkom 3. drugim podstavkom,

uzimajući u obzir prijedlog Komisije (1),

uzimajući u obzir suglasnost Europskog parlamenta (2),

budući da:

(1)

U skladu s mandatom Vijeća od 7. prosinca 1995. Komisija je zaključila Europski ugovor o međunarodnom povremenom prijevozu putnika običnim i putničkim autobusima s Bosnom i Hercegovinom, Bugarskom, Hrvatskom, Češkom, Estonijom, Mađarskom, Latvijom, Litvom, Moldovom, Poljskom, Rumunjskom, Slovačkom, Slovenijom i Turskom.

(2)

Dana 22. lipnja 2001. u skladu s Odlukom Vijeća od 18. lipnja 2001. u ime Zajednice potpisan je Interbus ugovor o međunarodnom povremenom prijevozu putnika običnim i putničkim autobusima.

(3)

Dana 30. lipnja 2001. Ugovor su potpisali Europska zajednica i sljedećih 13 država: Bosna i Hercegovina, Bugarska, Hrvatska, Češka, Mađarska, Latvija, Litva, Moldova, Poljska, Rumunjska, Slovačka, Slovenija i Turska.

(4)

Sklapanje Interbus ugovora doprinijet će razvoju prometnih veza između ugovornih stranaka; kako bi nakon potpisivanja stupio na snagu, Ugovor moraju odobriti ili ratificirati četiri ugovorne stranke, uključujući Zajednicu.

(5)

Ugovor Interbus treba odobriti,

ODLUČILO JE:

Članak 1.

Ovim se, u ime Zajednice, odobrava sklapanje Interbus ugovora o međunarodnom povremenom prijevozu putnika običnim i putničkim autobusima.

Tekst Ugovora priložen je ovoj Odluci.

Članak 2.

Ovim se ovlašćuje predsjednik Vijeća da odredi osobu koja će biti ovlaštena u ime Zajednice pohraniti akt odobrenja predviđen člankom 27. Ugovora kako bi on obvezivao Zajednicu.

Članak 3.

Komisija, uz pomoć predstavnika članova Vijeća, zastupa Zajednicu u zajedničkom odboru, (dalje u tekstu „Odbor”), osnovanom na temelju članka 23. Ugovora.

Stajalište koje Zajednica zauzima u Odboru donosi Vijeće kvalificiranom većinom na prijedlog Komisije. Vijeće odlučuje običnom većinom kad se odluka koju Odbor predlaže odnosi na njegov poslovnik.

Odluke Odbora objavljuju se u Službenom listu Europskih zajednica.

Članak 4.

Ova se Odluka objavljuje u Službenom listu Europskih zajednica.

Sastavljeno u Luxembourgu 3. listopada 2002.

Za Vijeće

Predsjednik

F. HANSEN


(1)  SL C 51 E, 26.6.2002., str. 193.

(2)  Suglasnost dana 2. srpnja 2002. (još nije objavljena u Službenom listu).


07/Sv. 014

HR

Službeni list Europske unije

23


22002A1126(01)


L 321/13

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

14.04.2000.


UGOVOR

o međunarodnom povremenom prijevozu putnika običnim i putničkim autobusima

(Interbus ugovor)

UGOVORNE STRANKE

ŽELEĆI promicati razvoj međunarodnog prometa u Europi, i posebice olakšati njegovu organizaciju i obavljanje;

ŽELEĆI olakšati turističku i kulturnu razmjenu između ugovornih stranaka;

budući da:

BUDUĆI da Sporazum o međunarodnom povremenom cestovnom prijevozu putnika koji se obavlja običnim i putničkim autobusima (ASOR), potpisan u Dublinu, 26. svibnja 1982. god. ne ostavlja mogućnost za pristup ugovornih stranaka;

SMATRAJUĆI potrebnim održati iskustvo i liberalizaciju postignute navedenim sporazumom;

SMATRAJUĆI poželjnim predvidjeti usklađene odredbe o liberalizaciji pojedinih međunarodnih povremenih vožnji običnim i putničkim autobusima i tranzitnih vožnji u svezi s njima;

SMATRAJUĆI poželjnim usuglasiti pravila i postupke za obavljanje neliberaliziranog povremenog međunarodnog prijevoza, za koje je još uvijek potrebna dopusnica;

SMATRAJUĆI poželjnim osigurati visok stupanj važećih tehničkih uvjeta za obične i putničke autobuse u međunarodnom povremenom prijevozu između ugovornih stranaka kako bi se poboljšala sigurnost prometa na cestama i zaštita okoliša;

SMATRAJUĆI potrebnim da ugovorne stranke primjenjuju jedinstvene mjere glede rada posada običnih i putničkih autobusa koji prometuju u međunarodnom cestovnom prometu;

SMATRAJUĆI poželjnim osigurati usklađene uvjete pristupa u djelatnost prijevoznika u cestovnom prijevozu putnika;

SMATRAJUĆI da načelo nediskriminacije mora biti osnovni uvjet koji se primjenjuje kod pružanja usluga međunarodnog prijevoza bez obzira na državljanstvo ili sjedište prijevoznika, te polazište ili odredište običnog ili putničkog autobusa;

SMATRAJUĆI potrebnim osigurati istovrsne obrasce prijevoznih dokumenata kao što su kontrolni dokumenti za liberalizirane povremene vožnje, te dopusnice i obrasci zahtjeva za izdavanje dopusnice za neliberalizirane vožnje, a kako bi se olakšali i pojednostavnili postupci nadzora;

SMATRAJUĆI potrebnim osigurati usklađene mjere za provedbu Ugovora, naročito u pogledu provođenja nadzora, kažnjavanja i uzajamne pomoći;

SMATRAJUĆI potrebnim utvrditi određene postupke za provođenje Ugovora, kako bi se osigurala valjana provedba i omogućile neke tehničke prilagodbe Priloga;

SMATRAJUĆI da Ugovor treba biti otvoren za pristup budućim državama članicama Europske konferencije ministara prometa i nekim drugim europskim državama;

ODLUČIVŠI uspostaviti jedinstvena pravila za međunarodni povremeni prijevoz putnika običnim i putničkim autobusima;

SPORAZUMJELE SU SE KAKO SLIJEDI:

I.   DIO

PODRUČJE PRIMJENE I DEFINICIJE

Članak 1.

Područje primjene

1.   Ovaj Ugovor primjenjivat će se:

a)

na međunarodni cestovni prijevoz putnika bilo kojeg državljanstva povremenim vožnjama:

između teritorija dviju ugovornih stranaka, ili koje započinju i završavaju na teritoriju iste ugovorne stranke, a u slučaju potrebe tijekom ovih prijevoza u tranzitu preko teritorija druge ugovorne stranke ili preko teritorija države koja nije ugovorna stranka;

koji obavljaju javni prijevoznici osnovani u ugovornoj stranci u skladu s njenim propisima i koji posjeduju odobrenje za obavljanje međunarodnog povremenog prijevoza putnika običnim i putničkim autobusom;

koji se obavlja običnim i putničkim autobusima registriranim u ugovornoj stranci u kojoj je prijevoznik osnovan.

b)

na prazne vožnje običnih i putničkih autobusa u svezi s takvim prijevozima.

2.   Nijedna odredba ovog Ugovora ne smije se tumačiti na način da prijevoznicima osnovanim u jednoj ugovornoj stranci daje mogućnost obavljanja povremenog prijevoza na teritoriju druge ugovorne stranke.

3.   Korištenje običnih i putničkih autobusa namijenjenih za prijevoz putnika, u skladu s ovim Ugovorom isključuje mogućnost prijevoza tereta u komercijalne svrhe.

4.   Ovaj Ugovor ne odnosi se na povremene prijevoze za vlastite potrebe.

Članak 2.

Nediskriminacija

Ugovorne stranke trebaju osigurati primjenu načela nediskriminacije, bez obzira na državljanstvo ili mjesto u kojem je prijevoznik osnovan, te polazna i odredišna mjesta običnog ili putničkog autobusa, a naročito u pogledu fiskalnih odredaba utvrđenih u VI. dijelu, te nadzora i kazni utvrđenih u IX. dijelu.

Članak 3.

Definicije

U svrhe ovoga Ugovora primjenjuju se sljedeće definicije:

1.

„Obični i putnički autobusi“ su vozila koja su po tipu konstrukcije i opremi prikladna za prijevoz više od devet osoba, uključujući i vozača, i koja su namijenjena toj svrsi.

2.

„Međunarodni povremeni prijevoz“ je prijevoz, između teritorija najmanje dviju ugovornih stranaka, a koji ne spada pod definiciju linijskog prijevoza ili posebnog linijskog prijevoza ni pod definiciju naizmjeničnog prijevoza. Takav prijevoz može se obavljati i s određenom učestalošću, a da ipak ne izgubi svojstvo povremenog prijevoza.

3.

„Linijski prijevoz“ je prijevoz, kojim se putnici prevoze prema utvrđenoj učestalosti i na određenoj relaciji, s tim da se putnici tijekom puta mogu uzimati ili ostavljati na unaprijed utvrđenim stajalištima. Za linijski prijevoz može važiti obveza pridržavanja ranije utvrđenog reda vožnje i tarife.

4.

„Posebni linijski prijevoz“ je prijevoz, bez obzira tko ga organizira, određene kategorije putnika uz isključenje ostalih putnika, a koji se obavlja u skladu s uvjetima naznačenim u točki 3. Posebni linijski prijevoz uključuje:

prijevoz radnika između njihovih domova i radnih mjesta;

prijevoz učenika i studenata do i od obrazovnih ustanova.

Činjenica da se posebni linijski prijevoz prilagođava prema potrebama korisnika, neće utjecati na njegovo razvrstavanje kao linijski prijevoz.

5.

(1)

»Naizmjenični prijevoz« je prijevoz kod kojega se nizom polaznih i povratnih vožnji prethodno formirane skupine putnika, prevoze s istog polaznog mjesta na isto odredišno mjesto. Svaka skupina koja je obavila putovanje u polasku, vratit će se u polazno mjesto kasnijom vožnjom istog prijevoznika.

Polazno odnosno odredišno mjesto, označavat će mjesta gdje vožnja počinje odnosno završava, zajedno s okolnim mjestima unutar promjera od 50 km.

(2)

Kod naizmjeničnog prijevoza ni jedan se putnik ne smije uzimati ili ostavljati tijekom puta.

(3)

Prva povratna vožnja i posljednja polazna vožnja u nizu naizmjeničnih vožnji, obavlja se praznim vozilom.

(4)

Značenje naizmjeničnog prijevoza se ne mijenja, ako se uz odobrenje nadležnih tijela u jednoj ili više ugovornih stranaka:

putnici vraćaju s drugom skupinom ili prijevoznikom, bez obzira na odredbe podstavka 1.

putnici usput uzimaju ili ostavljaju, bez obzira na odredbe podstavka 2.

prva polazna i posljednja povratna vožnja obavlja praznim vozilom, bez obzira na odredbe podstavka 3.

6.

„Ugovorne stranke“ su one potpisnice koje su izrazile pristanak biti vezane ovim Ugovorom i za koje je ovaj Ugovor na snazi.

Ovaj Ugovor primjenjuje se na one teritorije na kojima vrijedi Ugovor o osnivanju Europske Zajednice i u skladu s uvjetima iz tog ugovora, te u BOSNI I HERCEGOVINI, BUGARSKOJ, HRVATSKOJ, ČEŠKOJ REPUBLICI, ESTONIJI, MAĐARSKOJ, LETONIJI, LITVI, MOLDOVI, POLJSKOJ, RUMUNJSKOJ, SLOVAČKOJ, SLOVENIJI i TURSKOJ, ukoliko su sklopile ovaj Ugovor.

7.

„Nadležna tijela“ su ona tijela koja države članice Zajednice i druge ugovorne stranke odrede za provedbu zadaća iz V., VI., VII., VIII. i IX. dijela ovoga Ugovora.

8.

„Tranzit“ označava vožnje na dijelu puta preko teritorija jedne ugovorne stranke bez uzimanja ili ostavljanja putnika.

II.   DIO

UVJETI ZA PRIJEVOZNIKE U CESTOVNOM PRIJEVOZU PUTNIKA

Članak 4.

1.   Ugovorne stranke koje to još nisu učinile primjenjivat će odredbe jednake onima koje su utvrđene Smjernicom Europske zajednice navedene u Prilogu 1.

2.   U pogledu uvjeta odgovarajućeg financijskog stanja iz članka 3., stavak 3. navedene Smjernice, ugovorne stranke mogu primjenjivati niži minimalni raspoloživi kapital i pričuve od iznosa određenog točkom (c) navedenog stavka 3. do dana 1. siječnja 2003. god. ili čak 1. siječnja 2005. god., pod uvjetom da u tom slučaju podnesu odgovarajuću izjavu u vrijeme ratifikacije Ugovora, bez obzira na odredbe sadržane u Europskom ugovoru kojim se uspostavlja veza između Europskih zajednica i njihovih država članica, te određenih ugovornih stranaka ovoga Ugovora.

III.   DIO

TEHNIČKI UVJETI ZA VOZILA

Članak 5.

Obični i putnički autobusi koji se koriste pri obavljanju međunarodnog povremenog prijevoza obuhvaćenog ovim Ugovorom trebaju udovoljavati tehničkim standardima iz Priloga 2.

IV.   DIO

PRISTUP NA TRŽIŠTE

Članak 6.

Liberalizirani povremeni prijevoz

Sljedeće vožnje oslobođene su obveze ishođenja dopusnice na teritoriju bilo koje ugovorne stranke osim one u kojoj je prijevoznik osnovan.

1.

Kružne vožnje-zatvorenih vrata, tj. vožnje koje se obavljaju istim običnim ili putničkim autobusom koji na cijelom putovanju prevozi istu skupinu i vraća je na polazno mjesto. Polazno mjesto je u ugovornoj stranci u kojoj je prijevoznik osnovan.

2.

Vožnje koje se obavljaju s putnicima pri polaznoj vožnji, te praznim vozilom pri povratnoj vožnji. Polazno mjesto je u ugovornoj stranci u kojoj je prijevoznik osnovan.

3.

Vožnje pri kojima se polazno putovanje obavlja bez putnika i svi se putnici uzimaju na istom mjestu, uz zadovoljenje jednog od sljedećih uvjeta:

(a)

skupina je sastavljena od putnika, s teritorija države koja nije ugovorna stranka ili druge ugovorne stranke, osim one u kojoj je prijevoznik osnovan ili one u kojoj se putnici uzimaju, a koje su unaprijed formirane na osnovi ugovora o prijevozu sastavljenog prije njihova dolaska na teritorij dotične ugovorne stranke. Putnici se prevoze na teritorij ugovorne stranke u kojoj je prijevoznik osnovan.

(b)

putnike je isti prijevoznik, pod okolnostima opisanim u točki 2., prethodno dovezao na teritorij ugovorne stranke odakle će ponovno biti preuzeti i prevoze se na teritorij ugovorne stranke u kojoj je prijevoznik osnovan.

(c)

putnici su pozvani da doputuju na teritorij druge ugovorne stranke, pri čemu troškove prijevoza snosi onaj tko ih je pozvao. Ti putnici moraju činiti jedinstvenu skupinu koja nije sastavljena isključivo radi tog putovanja, a koja se prevozi na teritorij ugovorne stranke u kojoj je prijevoznik osnovan.

Od obveze pribavljanja dopusnice bit će izuzeti:

4.

Prijevozi u tranzitu preko teritorija ugovornih stranaka, ako su u svezi s povremenim prijevozom za koji nije potrebna dopusnica.

5.

Prazni obični i putnički autobusi koji se koriste isključivo kao zamjena za oštećene obične i putničke autobuse u međunarodnom prijevozu obuhvaćenom ovim Ugovorom.

Za vožnje prijevoznika osnovanog unutar Europske zajednice polazna i/ili odredišna točka vožnje može biti u bilo kojoj državi članici Europske zajednice, bez obzira u kojoj je državi članici obični ili putnički autobus registriran ili u kojoj je državi članici prijevoznik osnovan.

Članak 7.

Neliberalizirani povremeni prijevoz

1.   Za ostale povremene vožnje, osim onih iz članka 6. potrebno je ishoditi dopusnicu u skladu s člankom 15.

2.   Za vožnje koje obavlja prijevoznik osnovan unutar Europske zajednice, polazna i/ili odredišna točka prijevoza može biti u bilo kojoj državi članici Europske zajednice, bez obzira u kojoj je državi članici obični ili putnički autobus registriran ili u kojoj je prijevoznik osnovan.

V.   DIO

SOCIJALNE ODREDBE

Članak 8.

Ugovorne stranke ovog Ugovora koje to još nisu učinile pristupit će Europskom ugovoru o radu posada vozila u međunarodnom cestovnom prijevozu (AETR) od 1. srpnja 1970., s njegovim kasnijim izmjenama i dopunama ili će primjenjivati Pravila Zajednice br. 3820/85 i 3821/85, koja će važiti na dan stupanja na snagu ovoga Ugovora.

VI.   DIO

CARINSKE I FISKALNE ODREDBE

Članak 9.

1.   Obični i putnički autobusi kojima se obavlja prijevoz u skladu s ovim Ugovorom bit će oslobođeni svih poreza na vozila i davanja koji se naplaćuju na promet i posjedovanje vozila kao i svih posebnih poreza ili davanja određenih za obavljanje prijevoza na teritoriju drugih ugovornih stranaka.

Obični i putnički autobusi neće biti oslobođeni plaćanja poreza i davanja na motorno gorivo, poreza na dodanu vrijednost za usluge prijevoza, cestarina i davanja za korištenje infrastrukture.

2.   Ugovorne stranke osigurat će da se cestarine i ostali oblici korisničkih davanja ne naplaćuju istodobno za korištenje jedne dionice ceste. Međutim, ugovorne stranke mogu također naplaćivati davanja na mrežama na kojima se već ubiru korisnička davanja, i to za korištenje mostova, tunela i planinskih prijelaza.

3.   Za gorivo sadržano u standardnim spremnicima običnog i putničkog autobusa, i to za količinu koja ne premašuje 600 litara, kao ni za mazivo sadržano u vozilima isključivo za njihovu upotrebu, neće se naplaćivati uvozne carine niti bilo koji drugi porezi ili plaćanja koje primjenjuju druge ugovorne stranke.

4.   Mješovita komisija osnovana u skladu s člankom 23. izradit će popis poreza koji se odnose na cestovni prijevoz putnika običnim i putničkim autobusom koji se primjenjuju u svakoj od ugovornih stranaka. Na ovom popisu bit će naznačeni porezi koji spadaju pod odredbe točke 1. prvog stavka ovoga članka, a koji se mogu naplaćivati samo u državi u kojoj je vozilo registrirano. Na popisu će također biti naznačeni porezi koji spadaju pod odredbe točke 1. drugog stavka ovoga članka, a koji se mogu naplaćivati u ostalim ugovornim strankama, osim ugovorne stranke u kojoj je vozilo registrirano. Ugovorne stranke koje zamijene bilo koji porez, sadržan na spomenutom popisu, drugim porezom iste ili različite vrste, izvijestit će Mješovitu komisiju kako bi se obavile potrebne izmjene i dopune.

5.   Rezervni dijelovi i alati koji se uvoze radi popravka običnog ili putničkog autobusa koji se pokvario pri obavljanju međunarodnog cestovnog prijevoza, bit će oslobođeni carine i svih poreza i davanja u vrijeme uvoza na teritorij druge ugovorne stranke, u skladu s uvjetima iz propisa o privremenom uvozu takvih roba. Zamijenjeni rezervni dijelovi trebaju se ponovno izvesti ili uništiti pod nadzorom nadležnih carinskih vlasti druge ugovorne stranke.

VII.   DIO

KONTROLNI DOKUMENTI ZA POVREMENE VOŽNJE ZA KOJE NIJE POTREBNA DOPUSNICA

Članak 10.

Usluge iz članka 6. pružat će se uz kontrolne dokumente, koje izdaje nadležno tijelo ili druga propisno ovlaštena agencija ugovorne stranke u kojoj je prijevoznik osnovan.

Članak 11.

1.   Kontrolni dokument će se sastojati od razdvojivih putnih listova u dva primjerka, spojenih u knjige od po 25 primjeraka. Kontrolni dokument treba izgledati poput uzorka iz Priloga 3. ovoga Ugovora.

2.   Svaka knjiga i u njoj sadržani putni listovi označeni su brojevima. Putni listovi se označavaju brojevima u nizu od 1 do 25.

3.   Tekst na omotu knjige i na putnim listovima tiska se na službenom jeziku ili više službenih jezika ugovorne stranke u kojoj je prijevoznik osnovan.

Članak 12.

1.   Knjiga iz članka 11. izdaje se na ime prijevoznika; ona nije prenosiva.

2.   Prvi primjerak putnog lista mora se nalaziti u vozilu za vrijeme cijelog putovanja na koje se odnosi.

3.   Prijevoznik je odgovoran za propisno i točno popunjavanje putnih listova.

Članak 13.

1.   Prije početka svakog putovanja prijevoznik treba popuniti putni list u dva primjerka.

2.   Radi evidencije imena putnika, prijevoznik može koristiti ranije na posebnom listu sačinjen popis putnika, koji se prilaže putnom listu. Pečat prijevoznika i potpis ovlaštene osobe prijevoznika, odnosno vozača običnog ili putničkog autobusa, treba se unijeti tako da dijelom zahvati popis putnika, a drugim dijelom putni list.

3.   Za vožnje kod kojih se polazna vožnja obavlja praznim vozilom kao što je navedeno u članku 6(3), popis putnika se može sačiniti u vrijeme preuzimanja putnika, na način opisan u stavku 3.

Članak 14.

Nadležna tijela dviju ili više ugovornih stranaka mogu se dogovoriti da popis putnika nije potreban. U tom slučaju, u kontrolnom dokumentu mora se navesti broj putnika.

O ovakvim dogovorima potrebno je izvijestiti Mješovitu komisiju osnovanu u skladu s člankom 23.

VIII.   DIO

DOPUSNICE ZA NELIBERALIZIRANI POVREMENI PRIJEVOZ

Članak 15.

1.   Za svaku povremenu vožnju koja nije liberalizirana u skladu s odredbama članka 6. nadležna tijela ugovornih stranaka gdje se putnici uzimaju ili ostavljaju izdat će dopusnicu prema međusobnom dogovoru, kao i ugovorne stranke preko kojih se tranzitira. Ako se polazno ili odredišno mjesto nalazi u državi članici Europske zajednice, za tranzit preko drugih država članica te Zajednice, neće trebati dopusnica.

2.   Obrazac dopusnice treba odgovarati obrascu iz Priloga 5.

Članak 16.

Zahtjev za izdavanje dopusnice

1.   Zahtjev za izdavanje dopusnice prijevoznik treba podnijeti nadležnom tijelu ugovorne stranke na čijem teritoriju se nalazi polazno mjesto.

Zahtjev treba odgovarati obrascu iz Priloga 4.

2.   Prijevoznici popunjavaju obrazac zahtjeva i uz njega prilažu dokaz da su ovlašteni za obavljanje međunarodnog povremenog prijevoza običnim i putničkim autobusima iz članka 1(1)(a), drugi stavak.

3.   Nadležna tijela ugovornih stranaka na čijem se teritoriju nalazi polazno mjesto, razmotrit će zahtjev za izdavanje dopusnice, a u slučaju pozitivnog rješenja dostavit će ih nadležnom tijelu odredišne ugovorne stranke/stranaka, te nadležnim tijelima ugovornih stranaka preko čijeg se teritorija tranzitira.

4.   Kao odstupanje od članka 15. stavak 1. ugovorne stranke čiji se teritoriji tranzitiraju mogu odlučiti da za ove vožnje njihov pristanak nije potreban. U tom slučaju o takvoj odluci treba izvijestiti Mješovitu komisiju, osnovanu u skladu s člankom 23.

5.   Nadležna tijela ugovorne stranke/ugovornih stranaka od koje/kojih je zatražen pristanak izdat će dopusnicu u roku od mjesec dana, bez diskriminacije glede državljanstva ili sjedišta prijevoznika. Ako se nadležna tijela ne slažu s izdavanjem dopusnice, izvijestit će nadležna tijela zainteresiranih ugovornih stranaka o razlozima neizdavanja.

Članak 17.

Nadležna tijela dviju ili više ugovornih stranaka mogu se dogovoriti o pojednostavljenju postupka izdavanja dopusnica, obrascu zahtjeva za izdavanje dopusnica i obrascu dopusnice za povremeni prijevoz koji se obavlja između tih ugovornih stranaka. O takvim dogovorima treba izvijestiti Mješovitu komisiju osnovanu u skladu s člankom 23.

IX.   DIO

NADZOR, KAZNE I UZAJAMNA POMOĆ

Članak 18.

Kontrolni dokument iz članka 10. i dopusnica iz članka 15. moraju se nalaziti u običnom ili putničkom autobusu i predočiti na zahtjev službenika ovlaštenog za nadzor.

Članak 19.

Nadležna tijela ugovornih stranaka osigurat će poštivanje odredbi ovoga Ugovora od strane prijevoznika.

Članak 20.

U autobusu se mora nalaziti ovjerena preslika odobrenja za obavljanje međunarodnog povremenog prijevoza običnim i putničkim autobusom iz članka 1(1)(a) druga alineja, i predočiti na zahtjev službenika ovlaštenog za nadzor.

Mješovitu komisiju osnovanu sukladno članku 23. treba izvijestiti o obrascima dokumenata koje izdaju nadležna tijela ugovornih stranaka.

Članak 21.

Nadležna tijela ugovornih stranaka utvrdit će sustav kazni za kršenje ovoga ugovora. Tako utvrđene kazne trebaju biti djelotvorne, srazmjerne i odvraćajuće.

Članak 22.

1.   Ako strani prijevoznik počini ozbiljniji prekršaj ili učestalo krši propise u cestovnom prometu, posebno one koji se odnose na vrijeme vožnje i odmora vozača i sigurnost cestovnog prometa, a što bi moglo dovesti do oduzimanja odobrenja za obavljanje cestovnog prijevoza, nadležna tijela te ugovorne stranke dostavit će sve informacije koje posjeduju o tim prekršajima i kaznama koje su izrekli nadležnom tijelu ugovorne stranke u kojoj je taj prijevoznik osnovan.

2.   Nadležna tijela ugovorne stranke, na čijem je teritoriju počinjen ozbiljniji ili ponovljeni prekršaj propisa u cestovnom prometu, posebno onih koji se odnose na vrijeme vožnje i odmora vozača i sigurnost cestovnog prometa, mogu tom prijevozniku privremeno uskratiti pristup na teritorij te ugovorne stranke.

Što se tiče Europske zajednice, nadležno tijelo države članice može samo privremeno uskratiti pristup na teritorij te ugovorne stranke.

O tim mjerama treba izvijestiti nadležno tijelo ugovorne stranke u kojoj je prijevoznik osnovan i Mješovitu komisiju iz članka 23.

3.   Ako prijevoznik počini ozbiljniji ili ponovljeni prekršaj propisa u cestovnom prometu, posebno onih koji se odnose na vrijeme vožnje i odmora vozača i sigurnost cestovnog prometa, nadležno tijelo ugovorne stranke u kojoj je taj prijevoznik osnovan poduzet će odgovarajuće mjere kako bi se spriječilo ponavljanje tih prekršaja; ove mjere mogu obuhvaćati i privremeno ili trajno povlačenje odobrenja za obavljanje djelatnosti cestovnog prijevoza. O tim mjerama treba izvijestiti Mješovitu komisiju iz članka 23.

4.   Ugovorne stranke moraju jamčiti prijevoznicima pravo prigovora protiv izrečenih sankcija.

X.   DIO

MJEŠOVITA KOMISIJA

Članak 23.

1.   Radi provođenja ovoga Ugovora, osniva se Mješovita komisija. Ova Komisija bit će sastavljena od predstavnika ugovornih stranaka.

2.   Mješovita komisija će se prvi put sastati u roku od šest mjeseci od stupanja na snagu ovoga Ugovora.

3.   Mješovita komisija donijet će svoj poslovnik.

4.   Mješovita komisija sastajat će se na zahtjev najmanje jedne od ugovornih stranaka.

5.   Mješovita komisija može donositi odluke samo ako su na njenim sjednicama zastupljene dvije trećine ugovornih stranaka, uključujući i Europsku zajednicu.

6.   Ukoliko Mješovita komisija treba donijeti odluku, potrebna je jednoglasnost zastupljenih ugovornih stranaka. Ako se jednoglasnost ne postigne, nadležna tijela će se, na zahtjev jedne ili više ugovornih stranaka, sastati u roku od šest tjedana radi konzultacija.

Članak 24.

1.   Mješovita komisija će se brinuti za ispravnu provedbu ovoga Ugovora. O svim mjerama koje su usvojene ili će se usvojiti radi provedbe odredbi ovoga Ugovora obavijestit će se Komisija.

2.   Mješovita komisija će naročito:

(a)

na osnovi informacija koje dostave ugovorne stranke, napraviti popis nadležnih tijela ugovornih stranaka koja su odgovorna za zadaće iz V., VI., VII., VIII. i IX. dijela ovoga Ugovora;

(b)

preinačiti ili prihvatiti kontrolne dokumente i druge obrasce isprava utvrđene u prilozima ovoga Ugovora;

(c)

preinačiti ili prihvatiti Priloge glede tehničkih standarda koji se odnose na obične i putničke autobuse, kao i Prilog 1. glede uvjeta koji se primjenjuju na cestovni prijevoz putnika iz članka 4., a kako bi ugradile mjere koje je prihvatila Europska zajednica;

(d)

na osnovi informacija koje dostave ugovorne stranke, napravit će popis svih carinskih pristojbi, poreza i davanja iz članka 9. stavka 4. i 5.;

(e)

izmijeniti i dopuniti ili prihvatiti zahtjeve glede socijalnih odredbi iz članka 8., a kako bi se ugradile buduće mjere usvojene u okviru Europske zajednice;

(f)

rješavati sve sporove koji mogu proizići iz provedbe i tumačenja ovoga Ugovora;

(g)

preporučivati daljnje korake u smjeru liberalizacije povremenih vožnji za koje je još uvijek potrebna dopusnica.

3.   Ugovorne će stranke poduzeti potrebne mjere za provođenje svih odluka koje je usvojila Mješovita komisija, u skladu s unutarnjim postupcima.

4.   Ako se ne može postići dogovor glede rješenja nekog spora u skladu sa stavkom 2., točka (f) ovoga članka, zainteresirane ugovorne stranke, mogu podnijeti predmet na rješavanje arbitražnom tijelu. Svaka od zainteresiranih ugovornih stranaka imenovat će arbitra. Mješovita komisija će također imenovati arbitra.

Odluke arbitara donose se većinom glasova.

Ugovorne stranke koje su uključene u spor poduzet će mjere koje se od njih traže kako bi provele odluke arbitara.

XI.   DIO

OPĆE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 25.

Dvostrani ugovori

1.   Odredbe ovoga Ugovora zamjenjuju odgovarajuće odredbe ugovora sklopljenih između ugovornih stranaka. Što se tiče Europske zajednice, ova odredba primjenjuje se na sklopljene ugovore između bilo koje države članice i ugovorne stranke.

2.   Ugovorne stranke koje nisu članice Europske zajednice mogu se dogovoriti da neće primjenjivati članak 5. i Prilog 2. ovoga Ugovora, te da će na obične i putničke autobuse koji obavljaju povremeni prijevoz između tih ugovornih stranaka i u tranzitu preko njihovih teritorija, primjenjivati druge tehničke standarde.

3.   Bez obzira na odredbe članka 6. Priloga 2., odredbe ovoga Ugovora zamjenjuju odgovarajuće odredbe ugovora sklopljenih između država članica Europske zajednice i drugih ugovornih stranaka.

Međutim, za povremene vožnje iz članka 7. mogu se zadržati odredbe o vožnjama za koje nije potrebna dopusnica, sadržane u dvostranim ugovorima između država članica Europske zajednice i drugih ugovornih stranaka. U tom slučaju, zainteresirane ugovorne stranke odmah će izvijestiti Mješovitu komisiju osnovanu u skladu s člankom 23.

Članak 26.

Potpisivanje

Ovaj će Ugovor biti otvoren za potpisivanje u Bruxellesu od 14. travnja 2000. god. do 30. lipnja 2001. god., u Glavnom tajništvu Vijeća Europske Unije, koje će obavljati dužnost depozitara ovog Ugovora.

Članak 27.

Ratifikacija, odobrenje i depozitar Ugovora

Potpisnice će Ugovor ratificirati odnosno odobriti u skladu s njihovim unutarnjim postupcima. Ugovorne stranke će isprave o odobrenju ili ratifikaciji položiti kod Glavnog tajništva Vijeća Europske unije, koje će o tome izvijestiti sve ostale potpisnice.

Članak 28.

Stupanje na snagu

1.   Za ugovorne stranke koje su ga odobrile ili ratificirale, ovaj Ugovor stupa na snagu kada ga odobre četiri ugovorne stranke, uključujući i Europsku zajednicu, prvog dana trećeg mjeseca nakon datuma polaganja četvrte isprave o odobrenju ili ratifikaciji, ili čak prvog dana šestog mjeseca, i to u zadnjem slučaju, pod uvjetom da je u vrijeme ratifikacije Ugovora dana odgovarajuća izjava.

2.   Ovaj Ugovor stupa na snagu, za svaku ugovornu stranku koja ga odobri ili ratificira nakon stupanja na snagu u skladu sa stavkom 1., prvoga dana trećeg mjeseca nakon datuma s kojim je ta ugovorna stranka položila svoju ispravu o odobrenju ili ratifikaciji.

Članak 29.

Trajanje Ugovora – ocjena izvršavanja Ugovora

1.   Ovaj Ugovor sklapa se na razdoblje od pet godina, računajući od dana njegovog stupanja na snagu.

2.   Trajanje ovoga Ugovora automatski se produljuje za slijedeća razdoblja od pet godina, osim za one ugovorne stranke koje se očituju da to ne žele. U tom će slučaju odnosna ugovorna stranka izvijestiti depozitara o svojoj namjeri u skladu s člankom 31.

3.   Prije isteka svakog razdoblja od pet godina, Mješovita će komisija ocijeniti izvršavanje Ugovora.

Članak 30.

Pristupanje

1.   Nakon stupanja na snagu, ovaj će Ugovor biti otvoren za pristup državama punopravnim članicama Europske konferencije ministara prometa (CEMT). U slučaju da ovom Ugovoru pristupe države koje su članice Ugovora o europskom gospodarstvenom području, ovaj se Ugovor neće primjenjivati među ugovornim strankama Ugovora o Europskom gospodarstvenom području.

2.   Ovaj Ugovor će biti također otvoren za pristup Republici San Marino, Kneževini Andori i Kneževini Monaco.

3.   Za svaku državu koja pristupi Ugovoru nakon stupanja na snagu u skladu s člankom 28. Ugovor će stupiti na snagu prvog dana trećeg mjeseca nakon što ta država položi ispravu o pristupu.

4.   Svakoj državi koja pristupi ovom Ugovoru nakon njegovog stupanja na snagu u skladu s člankom 28. bit će ostavljeno razdoblje od najviše tri godine za usvajanje smjernice/smjernica navedenih u Prilogu 1. O usvajanju ovih mjera treba izvijestiti Mješovitu komisiju.

Članak 31.

Otkazivanje

Svaka ugovorna stranka može, jednostrano otkazati ovaj Ugovor tako da istovremeno, godinu dana unaprijed putem depozitara Ugovora, obavijesti druge ugovorne stranke. O razlozima otkaza ugovora treba izvijestiti i Mješovitu komisiju. Međutim, Ugovor se ne može otkazati tijekom prve četiri godine nakon njegovog stupanja na snagu u skladu s člankom 28.

Ako Ugovor otkaže jedna ili više ugovornih stranaka, a broj ugovornih stranaka bude manji od prvobitno dogovorenog broja da bi Ugovor stupio na snagu u skladu sa člankom 28., Ugovor će ostati na snazi osim ako Mješovita komisija sastavljena od preostalih ugovornih stranaka ne odluči drukčije.

Članak 32.

Prestanak Ugovora

Ugovorna stranka koja pristupi Europskoj uniji prestat će se smatrati ugovornom strankom od datuma pristupanja.

Članak 33.

Prilozi

Prilozi ovom Ugovoru čine njegov sastavni dio.

Članak 34.

Jezici

Ugovor je sačinjen na engleskom, francuskom i njemačkom jeziku, pri čemu su svi tekstovi jednako vjerodostojni, a bit će pohranjen u pismohrani Glavnog tajništva Vijeća Europske unije koja će ovjerene primjerke dostaviti svakoj ugovornoj stranci.

Svaka ugovorna stranka osigurat će službeni prijevod na svoj službeni jezik ili jezike. Primjerak prijevoda pohranit će se u pismohrani Glavnog tajništva Vijeća Europske unije.

Primjerak svih prijevoda Ugovora i njegovih Priloga depozitar će dostaviti svim ugovornim strankama.

U POTVRDU PRETHODNO NAVEDENOG niže potpisani opunomoćenici potpisali su ovaj Ugovor.

Open for signature in Brussels between 14 April 2000 and 30 June 2001

Ouvert à la signature à Bruxelles entre le 14 avril 2000 et le 30 juin 2001

Liegt zwischen dem 14. April 2000 und 30. Juni 2001 in Brüssel zur Unterzeichnung auf

For the European Community

Pour la Communauté européenne

Für die Europäische Gemeinschaft

Image

For Bosnia-Herzegovina

Pour la Bosnie-Herzégovine

Für Bosnien-Herzegowina

Image

For the Republic of Bulgaria

Pour la République de Bulgarie

Für die Republik Bulgarien

Image

For the Republic of Croatia

Pour la République de Croatie

Für die Republik Kroatien

Image

For the Czech Republic

Pour la République tchèque

Für die Tschechische Republik

Image

For the Republic of Estonia

Pour la République d'Estonie

Für die Republik Estland

For the Republic of Hungary

Pour la République de Hongrie

Für die Republik Ungarn

Image

For the Republic of Latvia

Pour la République de Lettonie

Für die Republik Lettland

Image

For the Republic of Lithuania

Pour la République de Lituanie

Für die Republik Litauen

Image

For the Republic of Moldova

Pour la République de Moldova

Für die Republik Moldau

Image

For the Republic of Poland

Pour la République de Pologne

Für die Republik Polen

Image

For Romania

Pour la Roumanie

Für Rumänien

Image

For the Slovak Republic

Pour la République slovaque

Für die Slowakische Republik

Image

For the Republic of Slovenia

Pour la République de Slovénie

Für die Republik Slowenien

Image

For the Republic of Turkey

Pour la République de Turquie

Für die Republik Türkei

Image


PRILOG

PRILOG 1.

Uvjeti za prijevoznike koji se bave cestovnim prijevozom putnika

Smjernica Europske zajednice spomenuta u članku 4. je sljedeća:

 

Smjernica Vijeća 96/26/EC od 29. travnja 1996. god. o pristupu djelatnosti cestovnog prijevoznika tereta i cestovnog prijevoznika putnika, te uzajamnom priznavanju diploma, svjedodžbi i drugih dokaza o formalnim kvalifikacijama u cilju olakšavanja tim prijevoznicima prava slobode osnivanja poduzeća za unutarnji i međunarodni prijevoz ( Službeni list Europskih zajednica br. L 124 od 23.5.1996. god., str. 1), koja je izmijenjena zadnji put smjernicom Vijeća br. 98/76/EC od 1. listopada 1998. god. ( Službeni list Europskih zajednica br. L 277 od 14.10.1998. god. str. 17).

PRILOG 2.

Tehnički standardi koji se primjenjuju na obične i putničke autobuse

Članak 1.

Od dana stupanja na snagu za svaku ugovornu stranku ugovora INTERBUS, obični i putnički autobusi kojima se obavlja povremeni međunarodni prijevoz putnika moraju udovoljavati propisima iz sljedećih pravnih tekstova.

(a)

Smjernice Vijeća br. 96/96/EC od 20. prosinca 1996. god. o usklađivanju zakonodavstava država članica u odnosu na provjeru tehničke ispravnosti motornih vozila i njihovih prikolica (Službeni list Europskih zajednica br. L 46 od 17.2.1997. god., str. 1).

(b)

Smjernice Vijeća br. 92/6/EEC od 10. veljače 1992. god. o ugradnji i uporabi uređaja za ograničavanje brzine na određenim kategorijama motornih vozila u prometu Zajednicom (Službeni list Europskih zajednica br. L 57 od 23.2.1992., str. 27).

(c)

Smjernice Vijeća br. 96/53/EEC od 25. srpnja 1996. god. o masama, dimenzijama i ostalim tehničkim osobinama određenih vozila za cestovni prijevoz (Službeni list Europskih zajednica br. L 235 od 17.9.1996. god., str. 59).

(d)

Pravila Vijeća (EEC) br. 3821/85 od 20. prosinca 1985. god. o uređajima za bilježenje podataka u cestovnom prijevozu (Službeni list Europskih zajednica br. L 370 od 31.12.1985. god., str. 8), s posljednjim izmjenama u Pravilima Komisije (EZ) br. 2135/98 od 24.9.1998. god. (Službeni list br. L 274 od 9.10.1998. god., str. 1) ili istovjetnim pravilima utvrđenim AETR ugovorom uključujući i njegove protokole.

Članak 2.

Od dana stupanja na snagu za svaku ugovornu stranku ugovora INTERBUS, ugovorne stranke koje nisu članice Europske zajednice uskladit će svoje propise za obične i putničke autobuse s tehničkim zahtjevima iz sljedećih smjernica Zajednice ili odgovarajućih UN/ECE pravila o jedinstvenim propisima za homologaciju tipa novih vozila i njihove opreme.

Stavka

UN/ECE uredba (sa zadnjim izmjenama)

Direktiva EC

(original/najnoviji tekst)

Datum primjene unutar EU

Emisija ispušnih plinova

49/01

88/77

1.10.1993

49/02, odobrenje A

91/542 faza 1

1.10.1996

49/02, odobrenje B

91/542 faza 2

96/1

Dim

24/03

72/306

2.8.1972

Emisija buke

51/02

70/157

1.10.1989

84/424

1.10.1996

92/97

Sustav za kočenje

13/09

71/320

1.10.1991

88/194

1.10.1994

91/422

98/12

Gume

54

92/23

1.1.1993

Svjetlosna instalacija

48/01

76/756

1.1.1994

91/663

97/28

Članak 3.

Obični i putnički autobusi kojima se obavljaju sljedeći prijevozi:

(a)

prijevozi iz bilo koje države članice Zajednice (osim Grčke) u bilo koju ugovornu stranku INTERBUS-a;

(b)

prijevozi iz bilo koje ugovorne stranke INTERBUS-a u bilo koju državu članicu Zajednice (osim Grčke);

(c)

prijevozi iz bilo koje ugovorne stranke INTERBUS-a u Grčku u tranzitu preko bilo koje druge države članice Zajednice, a koje obavljaju prijevoznici osnovani u bilo kojoj ugovornoj stranci INTERBUS-a,

bit će podložni sljedećim pravilima:

1.

Obični i putnički autobusi prvi put registrirani prije 1.1.1980. god. ne mogu se koristiti za povremeni prijevoz u skladu s ovim Ugovorom.

2.

Obični i putnički autobusi prvi put registrirani između 1.1.1980. god. i 31.12.1981. god. mogu se koristiti samo do 31.12.2000. god.

3.

Obični i putnički autobusi prvi put registrirani između 1.1.1982. god. i 31.12.1983. god. mogu se koristiti samo do 31.12.2001. god.

4.

Obični i putnički autobusi prvi put registrirani između 1.1.1984. god. i 31.12.1985. god. mogu se koristiti samo do 31.12.2002. god.

5.

Obični i putnički autobusi prvi put registrirani između 1.1.1986. god. i 31.12.1987. god. mogu se koristiti samo do 31.12.2003. god.

6.

Obični i putnički autobusi prvi put registrirani između 1.1.1988. god. i 31.12.1989. god. mogu se koristiti samo do 31.12.2004. god.

7.

Samo obični i putnički autobusi prvi put registrirani nakon 1.1.1990. god. (EURO 0) mogu se koristiti od 1.1.2005. god.

8.

Samo obični i putnički autobusi prvi put registrirani nakon 1.10.1993. god. (EURO 1) mogu se koristiti od 1.1.2007.

Članak 4.

Obični i putnički autobusi kojima se obavljaju sljedeći prijevozi:

(a)

iz Grčke u ugovorne stranke INTERBUS-a;

(b)

iz ugovornih stranaka INTERBUS-a u Grčku,

bit će podložni sljedećim pravilima:

1.

Obični i putnički autobusi prvi put registrirani prije 1.1.1980. god. ne mogu se koristiti za povremeni prijevoz u skladu s ovim Ugovorom.

2.

Obični i putnički autobusi prvi put registrirani između 1.1.1980. god. i 31.12.1981. god. mogu se koristiti samo do 31.12.2000. god.

3.

Obični i putnički autobusi prvi put registrirani između 1.1.1982. god. i 31.12.1983. god. mogu se koristiti samo do 31.12.2001. god.

4.

Obični i putnički autobusi prvi put registrirani između 1.1.1984. god. i 31.12.1985. god. mogu se koristiti samo do 31.12.2003. god.

5.

Obični i putnički autobusi prvi put registrirani između 1.1.1986. god. i 31.12.1987. god. mogu se koristiti samo do 31.12.2005. god.

6.

Obični i putnički autobusi prvi put registrirani između 1.1.1988. god. i 31.12.1989. god. mogu se koristiti samo do 31.12.2007. god.

7.

Samo obični i putnički autobusi prvi put registrirani nakon 1.1.1990. god. (EURO 0) mogu se koristiti od 1.1.2008. god.

8.

Samo obični i putnički autobusi prvi put registrirani nakon 1.10.1993. god. (EURO 1) mogu se koristiti od 1.1.2010. god.

Članak 5.

Obični i putnički autobusi Zajednice koji se koriste u dvostranom prometu između Grčke i drugih država članica Zajednice u tranzitu preko ugovornih stranaka INTERBUS-a nisu obuhvaćeni ovim pravilima o tehničkim standardima, ali su podložni pravilima Europske zajednice.

Članak 6.

1.   Pravila o tehničkim standardima sadržana u dvostranim ugovorima ili dogovorima između država članica Zajednice te ugovornih stranaka INTERBUS-a, a koja se odnose na dvostrani promet i tranzit i koja su stroža od pravila utvrđenih ovim ugovorom, mogu se primjenjivati do 31. prosinca 2006. god.

2.   Države članice Zajednice i ugovorne stranke INTERBUS-a koje su dogovorile stroža pravila izvijestit će Mješovitu komisiju osnovanu sukladno članku 23. ugovora o sadržaju takvih dvostranih ugovora odnosno dogovora.

Članak 7.

1.   Dokument kojim se dokazuje datum prve registracije vozila treba se nalaziti u vozilu i predočiti na zahtjev službenika ovlaštenih za nadzor. Za potrebe ovog Priloga, „datum prve registracije vozila“ odnosi se na prvu registraciju vozila nakon njegove proizvodnje. Ako datum registracije nije dostupan, za datum prve registracije uzimat će se datum proizvodnje.

2.   U slučaju da se originalni motor autobusa zamijeni novim motorom, dokument iz stavka 1. ovoga članka zamijenit će dokument kojim se dokazuje usklađenost novog motora s važećim homologacijskim propisima spomenutim u članku 3.

Članak 8.

1.   Bez obzira na odredbu iz stavka (a) članka 1. ovog Priloga, ugovorne stranke mogu utvrditi nasumične preglede radi kontrole usklađenosti običnih i putničkih autobusa s odredbama Smjernice br. 96/96/EZ. Za potrebe ovog Priloga, „nasumičnim pregledima“ smatrat će se nenajavljeni, te stoga i neočekivani pregledi običnih ili putničkih autobusa koji prometuju na teritoriju ugovorne stranke, a koje će ovlaštena tijela obavljati uz cestu.

2.   Pri obavljanju pregleda uz cestu iz ovog Priloga, nadležna tijela ugovornih stranaka koristit će popis stavki sadržan u Prilogu II a i II b. Presliku popisa koje je sačinilo ovlašteno tijelo koje je obavilo pregled dat će vozaču običnog ili putničkog autobusa, a on će ga na zahtjev predočiti kako bi se pojednostavili ili gdje je to moguće izbjegli naknadni pregledi u kratkom i nerazložnom razdoblju.

3.   Ako osoba koja pregledava vozilo smatra da nedostaci u održavanju običnog ili putničkog autobusa opravdavaju daljnje pregledavanje, obični ili putnički autobus će se podvrći provjeri tehničke ispravnosti u odobrenoj stanici za tehnički pregled, a u skladu s člankom 2. Smjernice Vijeća br. 96/96/EZ.

4.   Bez obzira na druge kazne koje se mogu izreći, ako rezultat nasumičnog pregleda pokaže da obični ili putnički autobus ne udovoljava odredbama Smjernice br. 96/96/EZ, te da predstavlja ozbiljan rizik za putnike i druge sudionike u cestovnom prometu, može se odmah zabraniti daljnje korištenje običnog ili putničkog u prometu na javnim cestama.

5.   Pregledi uz cestu obavljat će se bez diskriminacije u pogledu državljanstva, boravišta ili mjesta registracije običnog i putničkog autobusa odnosno vozača.

PRILOG II a

Image

PRILOG II b

TEHNIČKI STANDARDI ZA PREGLED VOZILA NA CESTI

Obični i putnički autobusi u skladu s odredbama članka 3., moraju se održavati u takvom stanju da ih tijela nadležna za nadzor smatraju tehnički ispravnim za cestovni promet.

Kontrolirat će se oni dijelovi koji se smatraju važnim za ispravan rad običnog ili putničkog autobusa i sigurnu vožnju. Osim jednostavne provjere (svjetala, rasvjetnih i signalnih uređaja, stanje guma itd.), provodit će se i posebni pregledi kočionog sustava i emisija plinova na sljedeći način:

 

1.   Kočnice

Svi dijelovi i sklopovi kočničkog sustava moraju se ispravno održavati, te moraju biti podešeni za efikasan rad.

Kočnice običnog ili putničkog autobusa moraju biti u stanju obavljati sljedeće tri funkcije kočenja:

(a)

Kod običnih i putničkih autobusa i njihovih prikolica i poluprikolica radna kočnica mora biti u stanju smanjiti brzinu vozila i zaustaviti ga sigurno, brzo i efikasno bez obzira na opterećenost i bez obzira da li se vozilo kreće uzbrdo ili nizbrdo;

(b)

Kod običnih i putničkih autobusa i njihovih prikolica i poluprikolica parkirna kočnica mora vozilo zadržavati na mjestu, bez obzira na opterećenost, na primjetnom usponu ili nizbrdici, pri čemu uređaj koji je u cijelosti mehanički drži kočione površine u kočionom položaju;

(c)

Kod običnih i putničkih autobusa, pomoćna kočnica (kočnica za slučaj nužde) mora biti u stanju smanjiti brzinu i zaustaviti obični ili putnički autobus, bez obzira na opterećenost, unutar razumne udaljenosti, čak i u slučaju zatajenja radne kočnice.

Kada se posumnja u održavanje autobusa, tijela nadležna za nadzor mogu provjeriti kočione karakteristike u skladu s nekim ili svim odredbama Smjernice 96/96/EZ Prilog II., točka 1.

 

2.   Emisija ispuha

2.1.   Emisija ispuha

2.1.1.   Obični i putnički autobusi opremljeni motorima s pozitivnim paljenjem (benzin).

(a)

Tamo gdje se emisija ispuha ne kontrolira sustavom za kontrolu ispušnih plinova kao što je trostruki katalitički pretvarač kontroliran lambda-sondom:

1.

Vizualna kontrola ispušnog sustava u svrhu kontrole da nema propuštanja.

2.

Ako je potrebno, vizualna kontrola sustava za kontrolu emisije da bi se utvrdilo da li je ugrađena tražena oprema.

Nakon određenog razdoblja zagrijavanja motora (uzevši u obzir preporuke proizvođača običnog ili putničkog autobusa), sadržaj ugljičnog monoksida (CO) u ispušnim plinovima mjeri se kad je motor u praznom hodu (bez opterećenja).

Najveći dozvoljeni sadržaj CO u ispušnim plinovima je onaj kojeg je ustanovio proizvođač običnog ili putničkog autobusa. Ako ova informacija nije dostupna ili ako nadležne vlasti zemlje članice odluče da taj podatak neće koristiti kao referentnu vrijednost, sadržaj CO ne smije prelaziti sljedeće vrijednosti:

za obične i putničke autobuse prvi put registrirane ili prvi put stavljene u promet između datuma od kada država članica traži da obični i putnički autobusi udovoljavaju Direktivi 70/220/EEZ (1) i 1. listopada 1986. god.: CO–4,5 % volumnih udjela.

za obične i putničke autobuse prvi put registrirane ili prvi put stavljene u promet nakon 1. listopada 1986. god.: CO–3,5 % volumnih udjela.

(b)

Tamo gdje se emisija ispuha kontrolira sustavom za kontrolu emisije kao što je trostruki katalitički pretvarač kontroliran lambda-sondom:

1.

Vizualna kontrola ispušnog sustava u svrhu kontrole da nema propuštanja i da su svi dijelovi kompletni.

2.

Vizualna kontrola sustava za kontrolu emisije, da bi se utvrdilo da li je ugrađena tražena oprema.

3.

Određivanje efikasnosti sustava kontrole emisije običnih ili putničkih autobusa koji mjeri lambda vrijednosti i CO sadržan u ispušnim plinovima u skladu s Djelom 4. ili prema preporukama proizvođača koje su odobreni u vrijeme pribavljanja odobrenja za tip. Za svaku provjeru motor se zagrijava u skladu s preporukama proizvođača običnog ili putničkog autobusa.

4.

Emisije iz ispušne cijevi – granične vrijednosti

 

Mjeri se kad je motor u praznom hodu:

 

Najveći dopušteni sadržaj CO u ispušnim plinovima je onaj kojeg je ustanovio proizvođač običnog ili putničkog autobusa. Tamo gdje ta informacija nije dostupna, najveći sadržaj CO ne smije prelaziti 0,5 vl.%.

 

Mjeri se u praznom hodu, broj okretaja motora mora biti veći od 2 000 min-1.

 

CO sadržaj: najviše 0,3 % volumnih udjela.

 

Lambda: 1 ± 0,03 u skladu sa specifikacijama proizvođača.

2.1.2.   Obični i putnički autobusi opremljeni motorima u koje se gorivo ubrizgava pod tlakom (disel)

Mjerenja zacrnjenja ispušnog plina sa slobodnim ubrzanjem (nema opterećenja od praznog hoda do isključenja brzine). Razina koncentracije ne smije preći veličinu koja je naznačena na pločici u skladu sa Smjernicom 72/306/EEZ (2). Tamo gdje ta informacija nije dostupna ili nadležne vlasti država članica odluče da je neće koristiti kao referentnu vrijednost, granične vrijednosti koeficijenta apsorpcije su sljedeće:

 

Maksimalni koeficijent apsorpcije za:

obične disel motore (disel motori bez prednabijanja) = 2,5 m-1,

turbo disel motore (disel motori s prednabijanjem) = 3,0 m-1

ili jednake vrijednosti kad se koristi oprema različita od one koja je korištena za EZ odobrenje tipa.

2.1.3.   Oprema za pregled

Provjera emisije običnih i putničkih autobusa se obavlja korištenjem opreme kojom se točno može utvrditi da li su prekoračene granične vrijednosti koje je proizvođač propisao ili naznačio.

2.2.   Gdje je to prikladno provjera ispravnosti rada obavlja se na On Board Diagnostic (OBD) sustavu za praćenje emisije ispušnih plinova.

PRILOG 3.

Image

Image

Image

Image

PRILOG 4.

Image

Image

Image

PRILOG 5.

Image

Image

Image

Image


(1)  Smjernica Vijeća 70/220/EEZ od 20. ožujka 1970. o usklađivanju zakonodavstava država članica u odnosu na mjere koje se poduzimaju protiv onečišćenja zraka emisijama iz motornih vozila s motorima s vanjskim izvorom paljenja (SL L 76, 6.4.1970., str. 1.) i ispravak (SL L 81, 11.4.1970., str 15.), kako je zadnje izmijenjena Direktivom 94/12/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 100, 19.4.1994., str. 42.).

(2)  Smjernica Vijeća 72/306/EEZ od 2. kolovoza 1972. o usklađivanju zakonodavstava država članica u odnosu na mjere koje treba poduzeti protiv emisije onečišćujućih tvari iz dizelskih motora vozila (SL L 190, 20.8.1972., str. 1.); Direktiva kako je zadnje izmijenjena Direktivom Komisije 89/491/EEZ (SL L 238, 15.8.1989., str 43.).


07/Sv. 014

HR

Službeni list Europske unije

53


32002L0084


L 324/53

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

05.11.2002.


DIREKTIVA 2002/84/EZ EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

od 5. studenoga 2002.

o izmjeni Direktive o pomorskoj sigurnosti i sprečavanju onečišćenja s brodova

(Tekst značajan za EGP)

EUROPSKI PARLAMENT I VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice, a posebno njegov članak 80. stavak 2.,

uzimajući u obzir prijedlog Komisije (1),

uzimajući u obzir mišljenje Gospodarskog i socijalnog odbora (2),

uzimajući u obzir mišljenje Odbora regija (3),

u skladu s postupkom utvrđenim u članku 251. Ugovora (4),

budući da:

(1)

Direktive koje su na snazi u području pomorske sigurnosti upućuju na Odbor uspostavljen Direktivom Vijeća 93/75/EEZ od 13. rujna 1993. o minimalnim zahtjevima za brodove koji uplovljavaju u luke Zajednice ili ih napuštaju i prevoze opasne ili onečišćujuće tvari (5) te u nekim slučajevima na ad hoc odbor uspostavljen relevantnom direktivom. Ti odbori su se uređivali prema pravilima utvrđenim Odlukom Vijeća 87/373/EEZ od 13. srpnja 1987. o utvrđivanju postupaka za izvršavanje provedbenih ovlasti dodijeljenih Komisiji (6).

(2)

Odluka 87/373/EEZ zamijenjena je Odlukom Vijeća 1999/468/EZ od 28. lipnja 1999. o utvrđivanju postupaka za izvršavanje provedbenih ovlasti dodijeljenih Komisiji (7). Mjere potrebne za provedbu direktiva koje su na snazi u području pomorske sigurnosti trebale bi biti donesene u skladu s Odlukom Vijeća 1999/468/EZ.

(3)

Uredba (EZ) br. 2099/2002 Europskog parlamenta i Vijeća od 5. studenoga 2002. o osnivanju Odbora za sigurnost na moru i sprečavanje onečišćenja s brodova (COSS) (8) centralizira zadaće odbora osnovanih prema odgovarajućem zakonodavstvu Zajednice o pomorskoj sigurnosti, sprečavanju onečišćenja s brodova te zaštiti životnih i radnih uvjeta na brodu.

(4)

Direktive Vijeća 93/75/EEZ, 94/57/EZ (9), 95/21/EZ (10), 96/98/EZ (11), 97/70/EZ (12), 98/18/EZ (13), 98/41/EZ (14), 1999/35/EZ (15) te direktive 2000/59/EZ (16), 2001/25/EZ (17) i 2001/96/EZ (18) Europskog parlamenta i Vijeća u području pomorske sigurnosti stoga treba izmijeniti kako bi se postojeći odbori zamijenili COSS-om.

(5)

Spomenute direktive također treba izmijeniti, kako bi se na njih primjenjivali postupci izmjene utvrđeni Uredbom (EZ) br. 2099/2002 i odgovarajuće odredbe te Uredbe namijenjene za olakšavanje njihove prilagodbe izmjenama u međunarodnim instrumentima koji se navode u zakonodavstvu Zajednice u području pomorske sigurnosti,

DONIJELI SU OVU DIREKTIVU:

Članak 1.

Svrha

Svrha je ove Direktive poboljšati provedbu zakonodavstva Zajednice o sigurnosti plovidbe, sprečavanju onečišćenja s brodova te životnim i radnim uvjetima na brodu:

(a)

upućivanjem na COSS;

(b)

ubrzavanjem ažuriranja te olakšavanjem izmjena tog zakonodavstva s obzirom na razvoj međunarodnih instrumenata primjenjivih u području pomorske sigurnosti, sprečavanja onečišćenja s brodova te životnih i radnih uvjeta na brodu, u skladu s Uredbom (EZ) br. 2099/2002.

Članak 2.

Izmjene Direktive 93/75/EEZ

Direktiva 93/75/EEZ mijenja se kako slijedi:

1.

U članku 2., točke (e), (f), (g), (h) i (i) zamjenjuju se sljedećim:

„(e)

‚MARPOL 73/78’ znači Međunarodna konvencija o sprečavanju onečišćenja s brodova, 1973., kako je izmijenjena Protokolom iz 1978. koji se odnosi na nju, u svojim ažuriranim verzijama;

(f)

‚IMDG kodeks’ znači Međunarodni pomorski kodeks za opasne terete, u svojoj ažuriranoj verziji;

(g)

‚IBC kodeks’ znači Međunarodni kodeks IMO-a za gradnju i opremanje brodova za prijevoz opasnih kemikalija u razlivenom stanju, u svojoj ažuriranoj verziji;

(h)

‚IGC kodeks’ znači Međunarodni kodeks IMO-a za gradnju i opremanje brodova za prijevoz ukapljenih plinova u razlivenom stanju, u svojoj ažuriranoj verziji;

(i)

‚INF kodeks’ znači Kodeks IMO-a o sigurnom pomorskom prijevozu pakiranog nuklearnog goriva, plutonija i visokoradioaktivnog otpada, u svojoj ažuriranoj verziji”;

2.

Članku 11. dodaje se sljedeći podstavak:

„Izmjene međunarodnih instrumenata iz članka 2., mogu se isključiti iz područja primjene ove Direktive, u skladu s člankom 5. Uredbe (EZ) br. 2099/2002 Europskog parlamenta i Vijeća od 5. studenoga 2002. o osnivanju Odbora za sigurnost na moru i sprečavanje onečišćenja s brodova (COSS) (19).

3.

Članak 12. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 12.

1.   Komisiji pomaže Odbor za sigurnost na moru i sprečavanje onečišćenja s brodova (COSS) osnovan člankom 3. Uredbe (EZ) br. 2099/2002.

2.   Prilikom upućivanja na ovaj stavak, primjenjuju se članci 5. i 7. Odluke Vijeća 1999/468/EZ od 28. lipnja 1999. o utvrđivanju postupaka za izvršavanje provedbenih ovlasti dodijeljenih Komisiji (20), uzimajući u obzir odredbe njezinog članka 8.

Razdoblje utvrđeno člankom 5. stavkom 6. Odluke 1999/468/EZ je dva mjeseca.

3.   Odbor donosi svoj poslovnik.

Članak 3.

Izmjene Direktive 94/57/EZ

Direktiva 94/57/EZ mijenja se kako slijedi:

1.

U članku 2. točki (d), riječi „na snazi 19. prosinca 2001.” zamjenjuju se riječima „u svojoj ažuriranoj verziji”.

2.

U članku 7., točka 1. zamjenjuje se sljedećim:

„1.   Komisiji pomaže Odbor za sigurnost na moru i sprečavanje onečišćenja s brodova (COSS) osnovan člankom 3. Uredbe (EZ) br. 2099/2002 Europskog parlamenta i Vijeća od 5. studenoga 2002. o osnivanju Odbora za sigurnost na moru i sprečavanje onečišćenja s brodova (COSS) (21).

3.

Članku 8. stavku 2. dodaje se sljedeći podstavak:

„Izmjene međunarodnih instrumenata iz članka 2. točke (d) i članka 6. mogu se isključiti iz područja primjene ove Direktive, u skladu s člankom 5. Uredbe (EZ) br. 2099/2002.”

Članak 4.

Izmjene Direktive 95/21/EZ

Direktiva 95/21/EZ mijenja se kako slijedi:

1.

Članak 2. mijenja se kako slijedi:

(a)

u točki 1. riječi „na snazi 19. prosinca 2001.” zamjenjuju se riječima „u svojoj ažuriranoj verziji”;

(b)

u točki 2. riječi „u obliku u kakvom je na dan 19. prosinca 2001.” zamjenjuju se riječima „u svojoj ažuriranoj verziji”.

2.

U članku 18., točka 1. zamjenjuje se sljedećim:

„1.   Komisiji pomaže Odbor za sigurnost na moru i sprečavanje onečišćenja s brodova (COSS) osnovan člankom 3. Uredbe (EZ) br. 2099/2002 Europskog parlamenta i Vijeća od 5. studenoga 2002. o osnivanju Odbora za sigurnost na moru i sprečavanje onečišćenja s brodova (COSS) (22).

3.

Članak 19. mijenja se kako slijedi:

(a)

točka (c) zamjenjuje se sljedećim:

„(c)

ažurirao popis međunarodnih konvencija u članku 2. točki 1., koje su značajne za potrebe ove Direktive.”

(b)

dodaje se sljedeći podstavak:

„Izmjene međunarodnih instrumenata iz članka 2. mogu se isključiti iz područja primjene ove Direktive, u skladu s člankom 5. Uredbe (EZ) br. 2099/2002.”

Članak 5.

Izmjene Direktive 96/98/EZ

Direktiva 96/98/EZ mijenja se kako slijedi:

1.

U članku 2. točkama (c), (d) i (n), riječi „na snazi 1. siječnja 2001.” zamjenjuju se riječima „u svojoj ažuriranoj verziji”.

2.

Članak 17. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 17.

Ova se Direktiva može izmijeniti u skladu s postupkom utvrđenim u članku 18. stavku 2. kako bi se:

primijenile naknadne izmjene međunarodnih instrumenata za potrebe ove Direktive,

ažurirao Prilog A, kako uvođenjem nove opreme, tako i prijenosom opreme iz Priloga A.2 u Prilog A.1 i vice versa,

dodala mogućnost korištenja modula B i C i modula H za opremu navedenu u Prilogu A.1 te izmijenili stupci za module ocjene sukladnosti,

uključile druge organizacije za normizaciju u definiciju ‚standarda testiranja’ u članku 2.

Konvencije i standardi testiranja iz članka 2. točaka (c), (d) i (n) tumače se ne dovodeći u pitanje bilo koje mjere poduzete u skladu s člankom 5. Uredbe (EZ) br. 2099/2002 Europskog parlamenta i Vijeća od 5. studenoga 2002. o osnivanju Odbora za sigurnost na moru i sprečavanje onečišćenja s brodova (COSS) (23).

3.

Članak 18. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 18.

1.   Komisiji pomaže Odbor za sigurnost na moru i sprečavanje onečišćenja s brodova (COSS) osnovan člankom 3. Uredbe (EZ) br. 2099/2002.

2.   Prilikom upućivanja na ovaj stavak, primjenjuju se članci 5. i 7. Odluke Vijeća 1999/468/EZ od 28. lipnja 1999. o utvrđivanju postupaka za izvršavanje provedbenih ovlasti dodijeljenih Komisiji (24), uzimajući u obzir odredbe njezinog članka 8.

Razdoblje utvrđeno u članku 5. stavku 6. Odluke 1999/468/EZ je dva mjeseca.

3.   Odbor donosi svoj poslovnik.

Članak 6.

Izmjene Direktive 97/70/EZ

Direktiva 97/70/EZ mijenja se kako slijedi:

1.

Članku 8. dodaje se sljedeći podstavak:

„Izmjene međunarodnih instrumenata iz članka 2. stavka 4. mogu se isključiti iz područja primjene ove Direktive, u skladu s člankom 5. Uredbe (EZ) br. 2099/2002 Europskog parlamenta i Vijeća od 5. studenoga 2002. o osnivanju Odbora za sigurnost na moru i sprečavanje onečišćenja s brodova (COSS) (25).

2.

Članak 9. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 9.

Odbor

1.   Komisiji pomaže Odbor za sigurnost na moru i sprečavanje onečišćenja s brodova (COSS) osnovan člankom 3. Uredbe (EZ) br. 2099/2002.

2.   Prilikom upućivanja na ovaj stavak, primjenjuju se članci 5. i 7. Odluke Vijeća 1999/468/EZ od 28. lipnja 1999. o utvrđivanju postupaka za izvršavanje provedbenih ovlasti dodijeljenih Komisiji (26), uzimajući u obzir odredbe njezinog članka 8.

Razdoblje utvrđeno u članku 5. stavku 6. Odluke 1999/468/EZ je dva mjeseca.

3.   Odbor donosi svoj poslovnik.

Članak 7.

Izmjene Direktive 98/18/EZ

Direktiva 98/18/EZ mijenja se kako slijedi:

1.

U članku 2., točke (a), (b),(c), (d) i (f) zamjenjuju se sljedećim:

„(a)

‚Međunarodne konvencije’ znači Međunarodna konvencija o zaštiti ljudskih života na moru iz 1974. (SOLAS konvencija iz 1974.) i Međunarodna konvencija o teretnim linijama iz 1996., uključujući njihove protokole i izmjene, u njihovoj ažuriranoj verziji;

(b)

‚Kodeks neoštećene stabilnosti’ znači ‚Kodeks o stabilnosti u neoštećenom stanju za sve vrste brodova koji su obuhvaćeni instrumentima IMO-a’ sadržan u rezoluciji Skupštine IMO-a A.749 (18) od 4. studenoga 1993., u svojoj ažuriranoj verziji;

(c)

‚Kodeks za brza plovila’ znači ‚Međunarodni kodeks o sigurnosti brzih plovila’ sadržan u rezoluciji Odbora za pomorsku sigurnost IMO-a, MSC 36 (63) od 20. svibnja 1994., u svojoj ažuriranoj verziji;

(d)

‚GMDSS’ znači Globalni pomorski sustav za pogibelj i sigurnost na moru utvrđen u poglavlju IV. SOLAS konvencije iz 1974., u svojoj ažuriranoj verziji;

(…)

(f)

‚brzo putničko plovilo’ znači brzo plovilo kako je definirano u pravilu X/1 SOLAS konvencije iz 1974., u svojoj ažuriranoj verziji, kojim se prevozi više od 12 putnika; putnički brodovi koji plove u nacionalnoj plovidbi na morskim područjima kategorija B, C i D ne smatraju se brzim putničkim plovilima, ako je:

njihova zapremina koja odgovara dizajnu vodene linije manja od 500 m3, i

njihova maksimalna brzina, kako je definirana u stavku 1.4.30 Kodeksa za brza plovila, manja od 20 čvorova;”

2.

U članku 6. stavku 1. točkama (b) i (c), članku 6. stavku 2. točki (a) podtočki i. te članku 6. stavku 3. točki (a), riječi kako su izmijenjene na dan donošenja ove Direktive, zamjenjuju se riječima „u ažuriranoj verziji”.

3.

Članak 8. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 8.

Prilagodbe

U skladu s postupkom utvrđenim u članku 9. stavku 2.:

(a)

i.

definicije u članku 2. točkama (a), (b),(c),(d) i (t); i

ii.

odredbe koje se odnose na postupke i smjernice za preglede iz članka 10.;

iii.

odredbe koje se odnose na SOLAS konvenciju i Međunarodni kodeks o sigurnosti brzih plovila te koje uključuju naknadne izmjene utvrđene u člancima 4.3, 6.4, 10.3. i 11.3; i

iv.

posebna upućivanja na ‚međunarodne konvencije’ i rezolucije IMO-a iz članka 2. točaka (f), (k) i (o), članka 3.2 točke (a), članka 6.1 točaka (b) i (c), članka 6.2 točke (b) te članka 11. 3,

mogu se prilagoditi kako bi se uzeo u obzir razvoj na međunarodnoj razini, posebno unutar IMO-a;

(b)

prilozi se mogu izmijeniti, kako bi se:

i.

za potrebe ove Direktive primijenile izmjene međunarodnih konvencija;

ii.

poboljšale njihove tehničke specifikacije, s obzirom na iskustvo.

Izmjene međunarodnih instrumenata iz članka 2. mogu se isključiti iz područja primjene ove Direktive, u skladu s člankom 5. Uredbe (EZ) br. 2099/2002 Europskog parlamenta i Vijeća od 5. studenoga 2002. o osnivanju Odbora za sigurnost na moru i sprečavanje onečišćenja s brodova (COSS) (27).

4.

Članak 9. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 9.

Odbor

1.   Komisiji pomaže Odbor za sigurnost na moru i sprečavanje onečišćenja s brodova (COSS) osnovan člankom 3. Uredbe (EZ) br. 2099/2002.

2.   Prilikom upućivanja na ovaj stavak, primjenjuju se članci 5. i 7. Odluke Vijeća 1999/468/EZ od 28. lipnja 1999. o utvrđivanju postupaka za izvršavanje provedbenih ovlasti dodijeljenih Komisiji (28), uzimajući u obzir odredbe njezinog članka 8.

Razdoblje utvrđeno u članku 5. stavku 6. Odluke 1999/468/EZ je dva mjeseca.

3.   Odbor donosi svoj poslovnik.

Članak 8.

Izmjene Direktive 98/41/EZ

Direktiva 98/41/EZ mijenja se kako slijedi:

1.

U članku 2. trećoj alineji, riječi „kako je na snazi u vrijeme donošenja ove Direktive” zamjenjuju se riječima „u svojoj ažuriranoj verziji”.

2.

Članku 12. dodaje se sljedeći podstavak:

„Izmjene međunarodnih instrumenata iz članka 2. mogu se isključiti iz područja primjene ove Direktive, u skladu s člankom 5. Uredbe (EZ) br. 2099/2002 Europskog parlamenta i Vijeća od 5. studenoga 2002. o osnivanju Odbora za sigurnost na moru i sprečavanje onečišćenja s brodova (COSS) (29).

3.

Članak 13. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 13.

1.   Komisiji pomaže Odbor za sigurnost na moru i sprečavanje onečišćenja s brodova (COSS) osnovan člankom 3. Uredbe (EZ) br. 2099/2002.

2.   Prilikom upućivanja na ovaj stavak, primjenjuju se članci 5. i 7. Odluke Vijeća 1999/468/EZ od 28. lipnja 1999. o utvrđivanju postupaka za izvršavanje provedbenih ovlasti dodijeljenih Komisiji (30), uzimajući u obzir odredbe njezinog članka 8.

Razdoblje utvrđeno u članku 5. stavku 6. Odluke 1999/468/EZ je dva mjeseca.

3.   Odbor donosi svoj poslovnik.

Članak 9.

Izmjene Direktive 1999/35/EZ

Direktiva 1999/35/EZ mijenja se kako slijedi:

1.

U članku 2., točke (b), (d), (e) i (o) zamjenjuju se sljedećim:

„(b)

‚brzo putničko plovilo’ znači brzo plovilo kako je definirano u pravilu X/1 SOLAS konvencije iz 1974., u svojoj ažuriranoj verziji, kojim se prevozi više od 12 putnika;

(…)

(d)

‚SOLAS konvencija iz 1974.’ znači Međunarodna konvencija o zaštiti ljudskog života na moru, uključujući protokole i izmjene, u svojoj ažuriranoj verziji;

(e)

‚Kodeks za brza plovila’ znači ‚Međunarodni kodeks o sigurnosti brzih plovila’ sadržan u rezoluciji Odbora za pomorsku sigurnost IMO-a MSC 36 (63) od 20. svibnja 1994., u svojoj ažuriranoj verziji;

(…)

(o)

‚kompanija’ znači kompanija koja upravlja jednim ili više ro-ro brodova kojima je izdana potvrda o usklađenosti u skladu s člankom 5. stavkom 2. Uredbe Vijeća (EZ) br. 3051/95 od 8. prosinca 1995. o sigurnom upravljanju ‚roll on/roll off’ putničkim brodovima (ro-ro brodovima), ili kompanija koja upravlja brzim putničkim plovilom kojem je izdana potvrda o usklađenosti u skladu s pravilom IX/4 SOLAS konvencije iz 1974., u svojoj ažuriranoj verziji”;

2.

Članak 16. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 16.

Odbor

1.   Komisiji pomaže Odbor za sigurnost na moru i sprečavanje onečišćenja s brodova (COSS) osnovan člankom 3. Uredbe (EZ) br. 2099/2002 Europskog parlamenta i Vijeća od 5. studenoga 2002., o osnivanju Odbora za sigurnost na moru i sprečavanje onečišćenja s brodova (COSS) (31).

2.   Prilikom upućivanja na ovaj stavak, primjenjuju se članci 5. i 7. Odluke Vijeća 1999/468/EZ od 28. lipnja 1999. o utvrđivanju postupaka za izvršavanje provedbenih ovlasti dodijeljenih Komisiji (32), uzimajući u obzir odredbe njezinog članka 8.

Razdoblje utvrđeno u članku 5. stavku 6. Odluke 1999/468/EZ je dva mjeseca.

3.   Odbor donosi svoj poslovnik.

3.

Članku 17. dodaje se sljedeći podstavak:

„Izmjene međunarodnih instrumenata iz članka 2. mogu se isključiti iz područja primjene ove Direktive, u skladu s člankom 5. Uredbe (EZ) br. 2099/2002”

4.

Prilog I. mijenja se kako slijedi:

 

u točki 7., riječi „Rezolucija MSC … (70)” zamjenjuju se riječima „Rezolucija Skupštine IMO-a A.893 (21)”.

Članak 10.

Izmjene Direktive 2000/59/EZ

Direktiva 2000/59/EZ mijenja se kako slijedi:

1.

U članku 2. točki (b), riječi „kako je na snazi u vrijeme donošenja ove Direktive” zamjenjuju se riječima „u svojoj ažuriranoj verziji”.

2.

Članak 14. stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:

„1.   Komisiji pomaže Odbor za sigurnost na moru i sprečavanje onečišćenja s brodova (COSS) osnovan člankom 3. Uredbe (EZ) br. 2099/2002 Europskog parlamenta i Vijeća o osnivanju Odbora za sigurnost na moru i sprečavanje onečišćenja s brodova (COSS) (33).

3.

Članku 15. dodaje se sljedeći stavak:

„Izmjene međunarodnih instrumenata iz članka 2. mogu se isključiti iz područja primjene ove Direktive, u skladu s člankom 5. Uredbe (EZ) br. 2099/2002.”

Članak 11.

Izmjene Direktive 2001/25/EZ

Direktiva 2001/25/EZ mijenja se kako slijedi:

1.

U članku 1., točke 16., 17., 18., 21., 22., 23. i 24. zamjenjuju se sljedećim:

„16.

‚tanker za kemikalije’ znači brod izgrađen ili prilagođen i korišten za prijevoz u rasutom stanju bilo koje tekuće tvari navedene u poglavlju 17. Međunarodnog kodeksa za kemikalije u rasutom stanju, u svojoj ažuriranoj verziji;

17.

‚tanker za ukapljeni plin’ znači brod izgrađen ili prilagođen i korišten za prijevoz u rasutom stanju bilo kojeg ukapljenog plina ili druge tvari navedene u poglavlju 19. Međunarodnog kodeksa za brodove za prijevoz plina, u svojoj ažuriranoj verziji;

18.

‚Radijska pravila’ znači revidirana radijska pravila koja je donijela Svjetska administrativna konferencija za mobilnu radijsku službu, u njihovoj ažuriranoj verziji;

(…)

21.

‚STCW Konvencija’ znači Međunarodna konvencija o standardima izobrazbe, izdavanju svjedodžbi i držanju straže pomoraca, koja se primjenjuje na predmetna područja uzimajući u obzir prijelazne odredbe članka VII. i pravilo Konvencije I/15 te uključujući, kada je to primjereno, primjenjive odredbe STCW kodeksa, koji se svi primjenjuju u svojoj ažuriranoj verziji;

22.

‚radijske dužnosti’ uključuju, kada je to primjereno, držanje straže i tehničko održavanje te popravke izvršene u skladu s radijskim uredbama, Međunarodnom konvencijom o zaštiti ljudskog života na moru iz 1974. (SOLAS konvencija) te, prema nahođenju svake države članice, relevantnim preporukama Međunarodne pomorske organizacije (IMO), u svojim ažuriranim verzijama;

23.

‚ro-ro putnički brod’ znači putnički brod s ro-ro prostorima za teret ili prostorima posebnih vrsta, kako je utvrđeno SOLAS konvencijom, u njezinoj ažuriranoj verziji;

24.

‚STCW kodeks’ znači Kodeks o izobrazbi, izdavanju svjedodžbi i držanju straže pomoraca (STCW), kako je usvojen Rezolucijom 2. Konferencije država stranaka STCW konvencije, u svojoj ažuriranoj verziji”.

2.

Članku 22. dodaje se sljedeći podstavak:

„4.   Izmjene međunarodnih instrumenata iz članka 1. mogu se isključiti iz područja primjene ove Direktive, u skladu s člankom 5. Uredbe (EZ) br. 2099/2002 Europskog parlamenta i Vijeća od 5. studenoga 2002. o osnivanju Odbora za sigurnost na moru i sprečavanje onečišćenja s brodova (COSS) (34).

3.

u članku 23., točka 1. zamjenjuje se sljedećim:

„1.   Komisiji pomaže Odbor za sigurnost na moru i sprečavanje onečišćenja s brodova (COSS) osnovan člankom 3. Uredbe (EZ) br. 2099/2002.”

Članak 12.

Izmjene Direktive 2001/96/EZ

Direktiva 2001/96/EZ mijenja se kako slijedi:

1.

U članku 3. stavku 2., riječi „na snazi 4. prosinca 2001.” zamjenjuju se riječima „u svojoj ažuriranoj verziji”.

2.

U članku 14., točka 1. zamjenjuje se sljedećim:

„1.   Komisiji pomaže Odbor za sigurnost na moru i sprečavanje onečišćenja s brodova (COSS) osnovan člankom 3. Uredbe (EZ) br. 2099/2002 Europskog parlamenta i Vijeća od 5. studenoga 2002. o osnivanju Odbora za sigurnost na moru i sprečavanje onečišćenja s brodova (COSS) (35).

3.

Članku 15. dodaje se sljedeći stavak:

„3.   Izmjene međunarodnih instrumenata iz članka 3. mogu se isključiti iz područja primjene ove Direktive, u skladu s člankom 5. Uredbe (EZ) br. 2099/2002.”

Članak 13.

Provedba

1.   Države članice donose zakone i druge propise potrebne za usklađivanje s ovom Direktivom najkasnije 23. studenoga 2003. One o tome odmah obavješćuju Komisiju.

Kada države članice donose ove mjere, te mjere prilikom njihove službene objave sadržavaju uputu na ovu Direktivu ili se uz njih navodi takva uputa. Države članice određuju načine tog upućivanja.

2.   Države članice Komisiji dostavljaju glavne odredbe nacionalnog prava, koje donesu u području na koje se odnosi ova Direktiva.

Članak 14.

Stupanje na snagu

Ova Direktiva stupa na snagu na dan objave u Službenom listu Europskih zajednica.

Članak 15.

Adresati

Ova je Direktiva upućena državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 5. studenoga 2002.

Za Parlament

Predsjednik

P. COX

Za Vijeće

Predsjednik

T. PEDERSEN


(1)  SL C 365 E, 19.12.2000., str. 280.

(2)  SL C 139, 11.5.2001., str. 21.

(3)  SL C 253, 12.9.2001., str. 1.

(4)  Mišljenje Europskog parlamenta od 13. veljače 2001. (SL C 276, 1.10.2001., str. 44.), Zajedničko stajalište Vijeća od 27. svibnja 2002. (SL C 170 E, 16.7.2002., str. 98.) i Odluka Europskog parlamenta od 24. rujna 2002. (još nije objavljena u Službenom listu).

(5)  SL L 247, 5.10.1993., str. 19. Direktiva kako je zadnje izmijenjena Direktivom Komisije 98/74/EZ (SL L 276, 13.10.1998., str. 7.).

(6)  SL L 197, 18.7.1987., str. 33.

(7)  SL L 184, 17.7.1999., str. 23.

(8)  SL L 324, 29.11.2002., str. 1.

(9)  SL L 319, 12.12.1994., str. 20. Direktiva kako je zadnje izmijenjena Direktivom Europskog parlamenta i Vijeća 2001/105/EZ (SL L 19, 22.1.2002., str. 9.).

(10)  SL L 157, 7.7.1995., str. 1. Direktiva kako je zadnje izmijenjena Direktivom Europskog parlamenta i Vijeća 2001/106/EZ (SL L 19, 22.1.2002., str. 17.).

(11)  SL L 46, 17.2.1997., str. 25. Direktiva kako je zadnje izmijenjena Direktivom Komisije 2002/75/EZ (SL L 254, 23.9.2002., str. 1.).

(12)  SL L 34, 9.2.1998., str. 1. Direktiva kako je zadnje izmijenjena Direktivom Komisije 2002/35/EZ (SL 112, 27.4.2002., str. 4.).

(13)  SL L 144, 15.5.1998., str. 1. Direktiva kako je izmijenjena Direktivom Komisije 2002/25/EZ (SL L 98, 15.4.2002., str. 1.).

(14)  SL L 188, 2.7.1998., str. 35.

(15)  SL L 138, 1.6.1999., str. 1.

(16)  SL L 332, 28.12.2000., str. 81.

(17)  SL L 136, 18.5.2001., str. 17.

(18)  SL L 13, 16.1.2002., str. 9.

(19)  SL L 324, 29.11.2002., str. 1.”;

(20)  SL L 184, 17.7.1999., str. 23.”

(21)  SL L 324, 29.11.2002., str. 1.”

(22)  SL L 324, 29.11.2002., str. 1.”

(23)  SL L 324, 29.11.2002., str. 1.”

(24)  SL L 184, 17.7.1999., str. 23.”

(25)  SL L 324, 29.11.2002., str. 1.”

(26)  SL L 184, 17.7.1999., str. 23.”

(27)  SL L 324, 29.11.2002., str. 1.”

(28)  SL L 184, 17.7.1999., str. 23.”

(29)  SL L 324, 29.11.2002., str. 1.”

(30)  SL L 184, 17.7.1999., str. 23.”

(31)  SL L 324, 29.11.2002., str. 1.

(32)  SL L 184, 17.7.1999., str. 23.”

(33)  SL L 324, 29.11.2002., str. 1.”

(34)  SL L 324, 29.11.2002., str. 1.”

(35)  SL L 324, 29.11.2002., str. 1.”


07/Sv. 014

HR

Službeni list Europske unije

59


32003R1644


L 245/10

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

22.07.2003.


UREDBA (EZ) br. 1644/2003 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

od 22. srpnja 2003.

o izmjeni Uredbe (EZ) br. 1406/2002 o osnivanju Europske agencije za pomorsku sigurnost

EUROPSKI PARLAMENT I VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice, a posebno njegov članak 80. stavak 2.,

uzimajući u obzir prijedlog Komisije (1),

uzimajući u obzir mišljenje Revizorskog suda (2),

uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora (3),

u skladu s postupkom utvrđenim u članku 251. Ugovora (4),

budući da:

(1)

Određene odredbe Uredbe (EZ) br. 1406/2002 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. lipnja 2002. o osnivanju Europske agencije za pomorsku sigurnost (5) trebaju se uskladiti s Uredbom Vijeća (EZ, Euratom) br. 1605/2002 od 25. lipnja 2002. o Financijskoj uredbi koja se primjenjuje na opći proračun Europskih zajednica (6) (dalje u tekstu Opća financijska uredba) a posebno njezin članak 185.

(2)

Opća načela i ograničenja koja upravljaju provođenjem prava pristupa dokumentima iz članka 255. Ugovora utvrđena su Uredbom (EZ) br. 1049/2001 Europskog parlamenta i Vijeća od 30. svibnja 2001. o javnom pristupu dokumentima Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije (7).

(3)

Prilikom donošenja Uredbe (EZ) br. 1049/2001 tri su se institucije u zajedničkoj izjavi sporazumjele da bi agencije i slična tijela trebali imati pravila usklađena s onima iz te Uredbe.

(4)

Stoga u Uredbu (EZ) br. 1406/2002 treba uključiti primjerene odredbe kako bi Uredba (EZ) br. 1049/2001 bila primjenjiva na Europsku agenciju za pomorsku sigurnost kao i odredbu o žalbama protiv zabrane pristupa dokumentima.

(5)

Uredbu (EZ) br. 1406/2002 treba stoga na odgovarajući način izmijeniti,

DONIJELI SU OVU UREDBU:

Članak 1.

Uredba (EZ) br. 1406/2002 mijenja se kako slijedi:

1.

u članku 4.:

(a)

stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:

„1.   Uredba (EZ) br. 1049/2001 Europskog parlamenta i Vijeća od 30. svibnja 2001. o javnom pristupu dokumentima Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije (8) primjenjuje se na dokumente koje drži Agencija.

(b)

stavak 3. zamjenjuje se sljedećim:

„3.   Upravni odbor donosi praktična rješenja za provedbu Uredbe (EZ) br. 1049/2001 u roku od šest mjeseci nakon stupanja na snagu Uredbe (EZ) br. 1644/2003 Europskog parlamenta i Vijeća od 22. srpnja 2003. o izmjeni Uredbe (EZ) br. 1406/2002 o osnivanju Europske agencije za pomorsku sigurnost (9).

(c)

dodaje se sljedeći stavak:

„5.   Odluke koje donese Agencija u skladu s člankom 8. Uredbe (EZ) br. 1049/2001 mogu biti predmetom pritužbe Ombudsmanu ili tužbe Sudu Europskih zajednica, u skladu s člancima 195. odnosno 230. Ugovora o EZ-u.”;

2.

Članak 10. stavak 2. točka (b) zamjenjuje se sljedećim:

„(b)

donosi godišnje izvješće o aktivnostima Agencije i prosljeđuje ih, najkasnije do 15. lipnja, Europskom parlamentu, Vijeću, Komisiji, Revizorskom sudu i državama članicama.

Agencija svake godine prosljeđuje tijelu za proračun sve podatke potrebne za ishod postupaka procjene.”;

3.

u članku 18.:

(a)

stavci 3., 4., 5. i 6. zamjenjuju se sljedećim:

„3.   Izvršni direktor sastavlja nacrt izvješća o procjenama prihoda i rashoda Agencije za iduću godinu i prosljeđuje ju upravnom odboru zajedno s nacrtom plana radnih mjesta.

4.   Prihodi i rashodi su u ravnoteži.

5.   Svake godine upravni odbor, na temelju nacrta izvješća o procjenama prihoda i rashoda, sastavlja izvješće o procjenama prihoda i rashoda Agencije za iduću financijsku godinu.

6.   Ovo izvješće o procjenama, koje uključuje nacrt plana radnih mjesta zajedno s privremenim planom rada najkasnije do 31. ožujka, upravni odbor prosljeđuje Komisiji i državama s kojima je Zajednica zaključila sporazume u skladu s člankom 17.”;

(b)

dodaju se sljedeći stavci:

„7.   Izvješće o procjeni Komisija prosljeđuje Europskom parlamentu i Vijeću (dalje u tekstu proračunsko tijelo) zajedno s prednacrtom općeg proračuna Europske unije.

8.   Na temelju izvješća o procjeni, Komisija u prednacrt općeg proračuna Europske unije unosi procjene koje smatra potrebnima za plan radnih mjesta te iznos subvencije za koji treba teretiti opći proračun i iznosi ga pred proračunsko tijelo u skladu s člankom 272. Ugovora.

9.   Proračunsko tijelo odobrava sredstva za subvenciju namijenjena Agenciji.

Proračunsko tijelo donosi plan radnih mjesta Agencije.

10.   Proračun donosi upravni odbor. On postaje konačan nakon konačnog donošenja općeg proračuna Europske unije. Prema potrebi se prilagođava.

11.   Upravni odbor, što je ranije moguće, obavješćuje proračunsko tijelo o svojoj namjeri provođenja bilo kojeg projekta koji može značajno financijski utjecati na financiranje proračuna posebno sve projekte koji se odnose na vlasništvo nekretnina kao što su iznajmljivanje ili kupovina zgrada. O tome obavješćuje Komisiju.

Kada je grana proračunskog tijela objavila svoju namjeru donošenja mišljenja, ona svoje mišljenje prosljeđuje upravnom odboru u roku od šest tjedana od dana notifikacije projekta.”;

4.

Članak 19. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 19.

Izvršenje i nadzor proračuna

1.   Izvršni direktor izvršava proračun Agencije.

2.   Najkasnije do 1. ožujka nakon svake financijske godine, računovodstveni službenik Agencije dostavlja privremene financijske izvještaje računovodstvenom službeniku Komisije zajedno s izvješćem o proračunskom i financijskom upravljanju za tu financijsku godinu. Računovodstveni službenik Komisije konsolidira privremene financijske izvještaje institucija i decentraliziranih tijela u skladu s člankom 128. Opće financijske uredbe.

3.   Najkasnije do 31. ožujka nakon svake financijske godine, računovodstveni službenik Komisije prosljeđuje privremene financijske izvještaje Agencije Revizorskom sudu zajedno s izvješćem o proračunskom i financijskom upravljanju za tu financijsku godinu. Izvješće o proračunskom i financijskom upravljanju za financijsku godinu se također prosljeđuje Europskom parlamentu i Vijeću.

4.   Po primitku očitovanja Revizorskog suda o privremenim financijskim izvještajima Agencije, prema članku 129. Opće financijske uredbe, izvršni direktor sastavlja konačne financijske izvještaje Agencije za koje je odgovoran i dostavlja ih upravnom tijelu radi mišljenja.

5.   Upravno tijelo donosi mišljenje o konačnim računima Agencije.

6.   Izvršni direktor mora, najkasnije do 1. srpnja nakon svake financijske godine, proslijediti konačne financijske izvještaje Europskom parlamentu, Vijeću, Komisiji i Revizorskom sudu, zajedno s mišljenjem upravnog odbora.

7.   Konačni računi se objavljuju.

8.   Izvršni direktor, najkasnije do 30. rujna, šalje Revizorskom sudu odgovor na njegovo očitovanje. Taj odgovor dostavlja također upravnom odboru.

9.   Izvršni direktor dostavlja Europskom parlamentu na njegov zahtjev sve podatke potrebne za nesmetanu primjenu postupka razrješenja za dotičnu financijsku godinu kako je propisano u članku 146. stavku 3. Opće financijske uredbe.

10.   Europski parlament, na preporuku Vijeća donesenu kvalificiranom većinom, do 30. travnja godine N + 2 daje razrješenje izvršnom direktoru u pogledu provedbe proračuna za godinu N.”;

5.

Članak 21. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 21.

Financijske odredbe

Financijske propise koji se primjenjuju na Agenciju donosi upravni odbor nakon savjetovanja s Komisijom. Oni ne smiju odstupati od Uredbe Komisije (EZ, Euratom) br. 2343/2002 od 19. studenoga 2002. o okvirnoj financijskoj uredbi za tijela iz članka 185. Uredbe Vijeća (EZ, Euratom) br. 1605/2002 o financijskoj uredbi koja se primjenjuje na opći proračun Europskih zajednica (10), osim ako se to odstupanje izričito zahtijeva za rad Agencije i Komisija je prethodno dala svoj pristanak.

Članak 2.

Ova Uredba stupa na snagu prvog dana mjeseca koji slijedi nakon dana objave u Službenom listu Europske unije.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxelesu 22. srpnja 2003.

Za Europski parlament

Predsjednik

P. COX

Za Vijeće

Predsjednik

G. ALEMANNO


(1)  SL C 331 E, 31.12.2002., str. 87.

(2)  SL C 285, 21.11.2002., str. 4.

(3)  SL C 85, 8.4.2003., str. 64.

(4)  Mišljenje Europskog parlamenta od 22. listopada 2002. (još nije objavljeno u Službenom listu), Zajedničko stajalište Vijeća od 3. lipnja 2003. (još nije objavljeno u Službenom listu) i Odluka Europskog parlamenta od 1. srpnja 2003.

(5)  SL L 208, 5.8.2002., str. 1.

(6)  SL L 248, 16.9.2002., str. 1.; Ispravak u SL L 25, 30.1.2003., str. 43.

(7)  SL L 145, 31.5.2001., str. 43.

(8)  SL L 145, 31.5.2001., str. 43.”;

(9)  SL L 245, 29.9.2003., str. 10.”;

(10)  SL L 357, 31.12.2002., str. 72.; Ispravak u SL L 2, 7.1.2003., str. 39.”


07/Sv. 014

HR

Službeni list Europske unije

62


32004R0724


L 129/1

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

31.03.2004.


UREDBA (EZ) br. 724/2004 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

od 31. ožujka 2004.

o izmjeni Uredbe (EZ) br. 1406/2002 o osnivanju Europske agencije za pomorsku sigurnost

(Tekst značajan za EGP)

EUROPSKI PARLAMENT I VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice, a posebno njegov članak 80. stavak 2.,

uzimajući u obzir prijedlog Komisije,

uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora (1),

nakon savjetovanja s Odborom regija,

u skladu s postupkom utvrđenim u članku 251. Ugovora (2),

budući da:

(1)

Uredbom (EZ) br. 1406/2002 (3) je osnovana Europska agencija za pomorsku sigurnost („Agencija”) radi osiguravanja visoke, jednoznačne i učinkovite razine pomorske sigurnosti i sprečavanja onečišćenja s brodova.

(2)

Diplomatska konferencija Međunarodne pomorske organizacije je 12. prosinca 2002. donijela nekoliko izmjena Međunarodne konvencije za zaštitu ljudskih života na moru (SOLAS) i Međunarodni kodeks o sigurnosnoj zaštiti brodova i lučkih prostora (ISPS) koji su pružili niz mjera u vezi sigurnosne zaštite u pomorstvu. Stoga je primjereno navesti ulogu Agencije u području sigurnosne zaštite u pomorstvu.

(3)

Važno je poduzeti primjerene mjere sigurnosne zaštite kako bi se osigurala zaštita brodarstva i luka Zajednice kao i zaštita putnika, posada i lučkog osoblja od prijetnji namjernih nezakonitih radnji.

(4)

Uredbom (EZ) br. 725/2004 Europskog parlamenta i Vijeća od 31. ožujka 2004. o jačanju sigurnosne zaštite brodova i luka (4) Komisiji su dodijeljene određene zadaće u vezi pregleda koji se odnose na provjeravanje provedbe ovih mjera sigurnosne zaštite od strane država članica, pri čijem bi izvođenju Agencija mogla pružiti korisnu tehničku pomoć. Ove zadaće obuhvaćaju preglede brodova i s njima povezanih kompanija kao i priznatih organizacija sigurnosne zaštite ovlaštenih za poduzimanje određenih aktivnosti sigurnosne zaštite.

(5)

Nedavne nesreće u vodama Zajednice, posebno one tankera za ulja „Erika” i „Prestige”, pokazale su potrebu za dodatnom akcijom Zajednice ne samo u području sprečavanja onečišćenja već i u području odziva na slučaj onečišćenja.

(6)

Odlukom br. 2850/2000/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 20. prosinca 2000. (5) o uspostavi okvira Zajednice za suradnju u području slučajnog ili namjernog onečišćenja mora za razdoblje od 1. siječnja 2000. do 31. prosinca 2006.

(7)

Odlukom Vijeća 2001/792/EZ, Euratom od 23. listopada 2001. (6) o uspostavi mehanizma Zajednice u svrhu olakšavanja pojačane suradnje u intervencijama pomoći civilne zaštite, uključujući slučajno onečišćenje mora. Ovaj mehanizam uključuje centar Komisije za praćenje i obavješćivanje koji sudjeluje u svim slučajevima intervencijske pomoći civilnoj zaštiti.

(8)

Agencija treba imati odgovarajuća sredstva za podršku mehanizama odziva država članica na slučaj onečišćenja, kada se zahtijeva. Aktivnosti Agencije na ovom području ne oslobađa obalne države od njihove odgovornosti za uspostavljanje odgovarajućeg mehanizma odziva na onečišćenje i trebaju poštovati postojeće načine suradnje između država članica ili skupina država članica na ovom području. U slučaju onečišćenja, Agencija treba pomoći pogođenoj državi članici pod čijim će se vodstvom provoditi operacije čišćenja. Agencija bi trebala postupati tako da podupire mehanizam Zajednice u području civilne zaštite.

(9)

Direktivom 2003/103/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 17. studenoga 2003. o izmjeni Direktive 2001/25/EZ o minimalnoj razini osposobljenosti pomoraca (7) uvode se novi postupci u vezi priznavanja svjedodžbi o osposobljenosti pomoraca izdanih od trećih zemalja. Agencija pomaže Komisiji u procjeni usklađenosti ovih zemalja sa zahtjevima Međunarodne konvencije o standardima za obuku, izdavanju svjedodžaba i držanju straže pomoraca 1978. (Konvencija STCW).

(10)

Upravni odbor Agencije, u dogovoru s Komisijom, nadležan je za definiranje plana aktivnosti Agencije u vezi pripravnosti i odziva na slučaj onečišćenja. Prilikom sastavljanja plana, upravni odbor trebao bi uzeti u obzir dodanu vrijednost kojom aktivnosti Agencije u vezi odziva na slučaj onečišćenja doprinose aktivnostima država članica kao i najbolju moguću kombinaciju troškova i učinkovitosti.

(11)

Treba uzeti u obzir postojeće sporazume o slučajevima onečišćenja, kao što je Sporazum o suradnji u rješavanju slučaja onečišćenja Sjevernog mora naftom i drugim štetnim tvarima, 1983. (Bonski sporazum o suradnji), koji omogućava obostranu pomoć i suradnju između država članica na ovom području kao i odgovarajuće međunarodne konvencije i sporazume za zaštitu europskih pomorskih područja od nezgoda onečišćenja kao što je Međunarodna konvencija o pripravnosti, odzivu i suradnji u slučajevima onečišćenja uljima, 1990. (OPRC konvencija), nastala pod okriljem IMO-a, Konvencija za zaštitu pomorskog okoliša sjeveroistočnog Atlantika od 22. rujna 1992. (Konvencija OSPAR), Barcelonska konvencija, Helsinška konvencija i Lisabonski sporazum.

(12)

Za buduća imenovanja u upravnu strukturu Agencije (upravni odbor, izvršni direktor) treba voditi računa o potrebnom iskustvu i stručnosti na novim područjima nadležnosti Agencije: odziv na onečišćenje s brodova i sigurnosna zaštita u pomorstvu.

(13)

Treće zemlje koje žele sudjelovati u Agenciji trebaju donijeti i primjenjivati zakonodavstvo Zajednice na svim područjima nadležnosti Agencije, uključujući odziv na onečišćenje s brodova i sigurnosnu zaštitu u pomorstvu.

(14)

Uredba (EZ) br. 1406/2002 stoga se mora na odgovarajući način izmijeniti,

DONIJELI SU OVU UREDBU:

Članak 1.

Uredba (EZ) br. 1406/2002 mijenja se kako slijedi:

1.

Članak 1. mijenja se kako slijedi:

(a)

stavci 1.i 2. zamjenjuju se sljedećim:

„1.   Ovom se Uredbom osniva Europska agencija za pomorsku sigurnost (‚Agencija’) s ciljem osiguravanja visoke, jednoznačne i učinkovite razine pomorske sigurnosti, sigurnosne zaštite u pomorstvu u okviru zadataka definiranih u članku 2. stavku (b) točki iv., sprečavanja onečišćenja i odziva na onečišćenje s brodova u okviru Zajednice.

2.   Agencija pruža potrebnu tehničku i znanstvenu pomoć državama članicama i Komisiji kao i visoku razinu stručnog znanja i iskustva kako bi im pomogla u ispravnoj primjeni zakonodavstva Zajednice u području pomorske sigurnosti, sigurnosne zaštite u pomorstvu u okviru zadataka definiranih u članku 2. stavku (b) točki iv., sprečavanja onečišćenja s brodova, u praćenju provedbe tog zakonodavstva i procjeni učinkovitosti mjera koje su na snazi.”

(b)

dodaje se sljedeći stavak:

„3.   Agencija pruža državama članicama i Komisiji tehničku i znanstvenu pomoć u području onečišćenja s brodova zbog slučajnog ili namjernog čina te, kad se zahtijeva, dodatnim sredstvima podupire mehanizme odziva država članica na onečišćenje, na troškovno učinkovit način, ne dovodeći u pitanje odgovornost obalnih država za uspostavljanje primjerenih mehanizama odziva na onečišćenje i poštujući postojeću suradnju između država članica na ovom području. Svojim djelovanjem podupire okvir Zajednice za suradnju na području onečišćenja mora zbog slučajnog ili namjernog čina uspostavljenog Odlukom br. 2850/2000/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 20. prosinca 2000. o uspostavi okvira Zajednice za suradnju u području slučajnog ili namjernog onečišćenja mora (8) i mehanizam Zajednice u području intervencija pomoći civilnoj zaštiti, uspostavljenog Odlukom Vijeća 2001/792/EZ, Euratom od 23. listopada 2001. o uspostavi mehanizma Zajednice u svrhu olakšavanja pojačane suradnje u intervencijama pomoći civilne zaštite (9).

2.

Članak 2. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 2.

Kako bi se osiguralo ispunjavanje ciljeva navedenih u članku 1. na primjereni način, Agencija provodi sljedeće zadaće:

(a)

pomaže Komisiji prema potrebi u pripremnim poslovima za ažuriranje i razvijanje zakonodavstva Zajednice na područjima pomorske sigurnosti i sigurnosne zaštite u pomorstvu, sprečavanja onečišćenja i odziva na onečišćenje s brodova, posebno u skladu s razvitkom međunarodnog zakonodavstva na tom području. Ta zadaća uključuje analizu istraživačkih projekata provedenih na području pomorske sigurnosti i sigurnosne zaštite na moru, sprečavanja onečišćenja i odziva na onečišćenje s brodova;

(b)

pomaže Komisiji u učinkovitoj provedbi zakonodavstva Zajednice u vezi pomorske sigurnosti i sigurnosne zaštite u pomorstvu, sprečavanja onečišćenja i odziva na onečišćenje s brodova širom Zajednice. Posebno, Agencija:

i.

prati cjelokupno funkcioniranje režima nadzora države luka u Zajednici što može uključiti posjete državama članicama i predlaže Komisiji bilo koja moguća poboljšanja na tom području;

ii.

pruža Komisiji tehničku pomoć potrebnu za sudjelovanje u tehničkim tijelima Pariškog memoranduma o razumijevanju o nadzoru države luke;

iii.

pomaže Komisiji u provođenju bilo kojeg dodijeljenog joj zadatka u skladu s postojećim i budućim zakonodavstvom Zajednice o pomorskoj sigurnosti, sprečavanju onečišćenja s brodova i odzivu na onečišćenje s brodova, prije svega zakonodavstva primjenjivog na klasifikacijska društva, sigurnost putničkih brodova kao i onog primjenjivog na sigurnost, osposobljavanje, izdavanje svjedodžaba i držanje straže brodskih posada, uključujući provjeru sukladnosti trećih zemalja sa zahtjevima Međunarodne konvencije o standardima za obuku, izdavanje svjedodžaba i držanje straže pomoraca, 1978., te poduzetih mjera za sprečavanje izdavanja lažnih svjedodžaba o osposobljenosti;

iv.

pruža Komisiji tehničku pomoć u izvršavanju zadataka u vezi pregleda koji su joj dodijeljeni u skladu s člankom 9. stavkom 4. Uredbe (EZ) br. 725/2004 Europskog parlamenta i Vijeća od 31. ožujka 2004. o jačanju sigurnosne zaštite brodova i luka (10). Ova je pomoć Agencije Komisiji ograničena na brod i odgovarajuće kompanije te priznate organizacije sigurnosne zaštite ovlaštene za poduzimanje aktivnosti sigurnosne zaštite;

(c)

radi s državama članicama:

i.

na organiziranju, prema potrebi, odgovarajućih aktivnosti osposobljavanja u područjima koja su u nadležnosti države luke i države zastave;

ii.

na razvijanju tehničkih rješenja i pružanju tehničke pomoći koja se odnosi na provedbu zakonodavstva Zajednice;

iii.

na podupiranju dodatnim sredstvima na troškovno učinkovit način putem mehanizma Zajednice u području civilne zaštite uspostavljenog Odlukom 2001/792/EZ, Euratom, njihovih aktivnosti u vezi odziva na onečišćenje zbog slučajnog ili namjernog onečišćenja s brodova kada je takav zahtjev iznesen. S tim u vezi, Agencija pomaže pogođenoj državi članici u čijoj se nadležnosti provode operacije čišćenja;

(d)

omogućava suradnju između država članica i Komisije u područjima koja su obuhvaćena Direktivom 2002/59/EZ. Agencija posebno:

i.

promiče suradnju između obalnih država u područjima brodarstva koja su obuhvaćena tom Direktivom;

ii.

razvija i upravlja svakim informacijskim sustavom potrebnim za postizanje ciljeva Direktive;

(e)

omogućava suradnju između država članica i Komisije, poštujući različite pravne sustave u državama članicama u razvijanju zajedničke metodologije za istrage pomorskih nesreća u skladu s dogovorenim međunarodnim načelima, u pridobijanju podrške državama članicama u aktivnostima koje se tiču istraga ozbiljnih pomorskih nesreća i u izradi analize postojećih izvještaja o istragama nesreća;

(f)

pruža Komisiji i državama članicama objektivne, pouzdane i usporedive informacije i podatke o pomorskoj sigurnosti, o sigurnosnoj zaštiti u pomorstvu i o onečišćenju s brodova kako bi im omogućila da poduzmu potrebne mjere za unapređenje njihovih aktivnosti na ovim područjima i procijene učinkovitost postojećih mjera. Te zadaće uključuju prikupljanje, bilježenje i procjenu tehničkih podataka u području pomorske sigurnosti, sigurnosne zaštite u pomorstvu i pomorskog prometa kao i u području onečišćenja mora, bilo slučajnog ili namjernog, sustavnog iskorištavanja postojećih baza podataka, uključujući njihovo međusobno bogaćenje i prema potrebi razvoj dodatnih baza podataka. Na temelju prikupljenih podataka, Agencija pomaže Komisiji da svakih šest mjeseci objavljuje podatke koji se odnose na brodove kojima je odbijen pristup u luke Zajednice u skladu s Direktivom Vijeća 95/21/EZ od 19. lipnja 1995. o jačanju međunarodnih standarda u odnosu na sigurnost broda, sprečavanje onečišćenja i uvjete života i rada na brodovima (nadzor države luke) koji koriste luke Zajednice i plove u vodama koje su u nadležnosti država članica (11). Agencija također pomaže Komisiji i državama članicama u njihovim aktivnostima na području bolje identifikacije i potrage za brodovima koji obavljaju nezakonita ispuštanja;

(g)

tijekom pregovora s državama koje se prijavljuju za pristupanje, Agencija može pružiti tehničku pomoć u vezi provedbe zakonodavstva Zajednice u području pomorske sigurnosti, sigurnosne zaštite u pomorstvu i sprečavanja onečišćenja s brodova. Agencija također može pružiti pomoć u vezi slučajnog ili namjernog onečišćenja mora koje pogađa ove države putem mehanizma Zajednice na području civilne zaštite, uspostavljenog Odlukom 2001/792/EZ, Euratom. Ove zadaće treba uskladiti s postojećim programima regionalne suradnje i one uključuju, prema potrebi, organizaciju odgovarajućih aktivnosti osposobljavanja.

3.

Članak 10. stavak 2. mijenja se kako slijedi:

(a)

Točka (d) zamjenjuje se sljedećim:

„(d)

donosi, do 30. studenoga svake godine i uzimajući u obzir mišljenje Komisije, program rada Agencije za nadolazeću godinu i prosljeđuje ga državama članicama, Europskom parlamentu, Vijeću i Komisiji; ovaj program rada donosi se ne dovodeći u pitanje godišnji proračunski postupak Zajednice. U slučaju da Komisija u roku od 15 dana od dana donošenja programa rada izrazi neslaganje s navedenim programom, upravni odbor preispituje program i donosi ga s mogućim izmjenama u roku od dva mjeseca u drugom čitanju, bilo dvotrećinskom većinom koja uključuje predstavnike Komisije ili uz suglasnost predstavnika država članica;”

(b)

dodaje se sljedeća točka:

„(k)

donosi, slijedeći postupke navedene u (d), detaljan plan aktivnosti u vezi pripravnosti i odziva Agencije u slučaju onečišćenja, nastojeći optimalno upotrijebiti financijska sredstva koja su na raspolaganju Agenciji.”

4.

U članku 11., drugi podstavak stavka 1. zamjenjuje se sljedećim:

„Članovi odbora se imenuju na temelju stupnja odgovarajućeg iskustva i stručnosti u području pomorske sigurnosti, sigurnosne zaštite u pomorstvu, sprečavanja onečišćenja i odziva na onečišćenje s brodova.”

5.

Članak 15. stavak 2. točka (a) zamjenjuje se sljedećim:

„(a)

on/ona priprema program rada i detaljan plan aktivnosti u vezi pripravnosti i odziva Agencije na onečišćenje te ga dostavlja upravnom odboru nakon savjetovanja s Komisijom. On/ona poduzima potrebne mjere za njihovu provedbu. On/ona odgovara na sve zahtjeve za pomoć od strane Komisije ili države članice u skladu s člankom 10. stavkom 2. točkom (c). On/ona proslijeđuje plan odboru osnovanom prema članku 4. Odluke br. 2850/2000/EZ kao i odboru navedenom u članku 9. Odluke 2001/792/EZ, Euratom, radi informacije;”

6.

U članku 16., prvi podstavak stavka 1. zamjenjuje se sljedećim:

„1.   Izvršnog direktora Agencije imenuje upravni odbor na temelju zasluga i dokumentiranih sposobnosti upravljanja i rukovođenja kao i osposobljenosti i iskustva odgovarajućeg za pomorsku sigurnost, sigurnosnu zaštitu u pomorstvu, sprečavanje onečišćenja i odziv na onečišćenje s brodova. Upravni odbor donosi odluku većinom od četiri petine svih članova s pravom glasa. Komisija može predložiti kandidata ili kandidate.”

7.

U članku 17., stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:

„1.   Agencija je otvorena za sudjelovanje trećih zemalja koje su sklopile sporazume s Europskom zajednicom te su time donijele i primjenjuju zakonodavstvo zajednice na području pomorske sigurnosti, sigurnosne zaštite u pomorstvu, sprečavanja onečišćenja i odziva na onečišćenje s brodova.”

8.

Članak 22. stavak 2. zamjenjuje se sljedećim:

„2.   Procjenom se ocjenjuje utjecaj ove Uredbe, Agencije i njezine radne prakse. Upravni odbor izdaje posebne uvjete upućivanja u dogovoru s Komisijom, nakon savjetovanja s uključenim strankama.”

Članak 2.

Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Strasbourgu 31. ožujka 2004.

Za Europski parlament

Predsjednik

P. COX

Za Vijeće

Predsjednik

D. ROCHE


(1)  SL C 32, 5.2.2004., str. 21.

(2)  Mišljenje Europskog parlamenta od 12. veljače 2004. Odluka Vijeća od 25. ožujka 2004.

(3)  SL L 208, 5.8.2002., str. 1. Uredba kako je izmijenjena Uredbom (EZ) br. 1644/2003 (SL L 245, 29.9.2003., str. 10.).

(4)  SL L 129, 29.4.2004., str. 6.

(5)  SL L 332, 28.12.2000., str. 1.

(6)  SL L 297, 15.11.2001., str. 7.

(7)  SL L 326, 13.12.2003., str. 28.

(8)  SL L 332, 28.12.2000., str. 1.

(9)  SL L 297, 15.11.2001., str. 7.”

(10)  SL L 129, 29.4.2004., str. 6.

(11)  SL L 157, 7.7.1995., str. 1. Direktiva kako je zadnje izmijenjena Direktivom 2002/84/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 324, 29.11.2002., str. 53.).”


07/Sv. 014

HR

Službeni list Europske unije

67


32008R0324


L 098/5

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

09.04.2008.


UREDBA KOMISIJE (EZ) br. 324/2008

od 9. travnja 2008.

o utvrđivanju izmijenjenih postupaka za obavljanje pregleda Komisije u području sigurnosne zaštite u pomorstvu

(Tekst značajan za EGP)

KOMISIJA EUROPSKIH ZAJEDNICA,

uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice,

uzimajući u obzir Uredbu (EZ) br. 725/2004 Europskog parlamenta i Vijeća od 31. ožujka 2004. o jačanju sigurnosne zaštite brodova i luka (1), a posebno njezin članak 9. stavak 4.,

uzimajući u obzir Direktivu 2005/65/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 26. listopada 2005. o jačanju sigurnosne zaštite luka (2), a posebno njezin članak 13. stavke 2. i 3.,

budući da:

(1)

Kako bi mogla nadzirati primjenu Uredbe (EZ) br. 725/2004 u državama članicama, Komisija treba započeti obavljanje pregleda šest mjeseci nakon stupanja na snagu te Uredbe. Organizacija pregleda pod nadzorom Komisije potrebna je radi provjere učinkovitosti nacionalnih sustava za kontrolu kvalitete te mjera, postupaka i objekata te sigurnosne zaštite u pomorstvu.

(2)

U skladu s člankom 13. stavkom 3. Direktive 2005/65/EZ, Komisija treba, pored pregleda predviđenih u Uredbi (EZ) br. 725/2004, nadzirati i provedbu navedene Direktive u državama članicama.

(3)

Europska agencija za pomorsku sigurnost osnovana Uredbom (EZ) br. 1406/2002 Europskog parlamenta i Vijeća (3) treba Komisiji pružiti tehničku pomoć u obavljanju poslova u vezi s brodovima, mjerodavnim kompanijama i priznatim organizacijama za sigurnosnu zaštitu.

(4)

Komisija treba koordinirati plan i pripremu svojih pregleda s državama članicama. U skupine Komisije koje obavljaju preglede trebaju biti uključeni, ako je moguće, osposobljeni nacionalni inspektori.

(5)

Komisija bi trebala obavljati preglede prema utvrđenom postupku uključujući standardnu metodologiju.

(6)

Osjetljivi podaci u vezi s pregledima trebaju se smatrati tajnim podacima.

(7)

Stoga se Uredba Komisije (EZ) br. 884/2005 od 10. lipnja 2005. o utvrđivanju postupaka za obavljanje pregleda Komisije u području sigurnosne zaštite u pomorstvu (4), treba staviti izvan snage.

(8)

Mjere predviđene ovom Uredbom u skladu su s mišljenjem Odbora osnovanog člankom 11. stavkom 1. Uredbe (EZ) br. 725/2004,

DONIJELA JE OVU UREDBU:

POGLAVLJE I.

PREDMET I DEFINICIJE

Članak 1.

Predmet

Ova Uredba utvrđuje postupke za obavljanje pregleda Komisije kojima se prati primjena Uredbe (EZ) br. 725/2004 na razini svake države članice te pojedinog lučkog operativnog područja i odgovarajućih kompanija.

Ova Uredba također utvrđuje postupke kojima Komisija prati provedbu Direktive 2005/65/EZ zajedno s pregledima na razini država članica i lučkih operativnih područja za luke određene u članku 2. stavku 11. ove Uredbe.

Pregledi se obavljaju transparentno, učinkovito, usklađeno i dosljedno.

Članak 2.

Definicije

U smislu ove Uredbe primjenjuju se sljedeće definicije:

1.

„pregled Komisije” znači pregled sustava, mjera, postupaka i objekata država članica u području kontrole kvalitete sigurnosne zaštite u pomorstvu, koji obavljaju inspektori Komisije kako bi se utvrdila usklađenost s Uredbom (EZ) br. 725/2004 i provedba Direktive 2005/65/EZ;

2.

„inspektor Komisije” znači osoba koja ispunjava kriterije iz članka 7. a zapošljava je Komisija ili Europska agencija za pomorsku sigurnost, ili nacionalni inspektor kojeg Komisija ovlasti da sudjeluje u pregledima Komisije;

3.

„nacionalni inspektor” znači osoba koju zapošljava država članica kao inspektora sigurnosne zaštite u pomorstvu, osposobljena prema zahtjevima te države članice;

4.

„objektivni dokaz” znači kvantitativni ili kvalitativni podaci, zapisi ili nalazi vezani uz sigurnosnu zaštitu ili postojanje i provedbu zahtjeva propisanog u Uredbi (EZ) br. 725/2004 ili Direktivi 2005/65/EZ, koji se temelje na opažanju, mjerenju ili ispitivanju a koji se mogu provjeriti;

5.

„opažanje” znači rezultat pregleda Komisije, potkrijepljen objektivnim dokazom;

6.

„neusklađenost” znači opaženo stanje pri kojem je objektivno dokazano neispunjavanje zahtjeva propisanog Uredbom (EZ) br. 725/2004 ili Direktivom 2005/65/EZ, što zahtijeva korektivnu mjeru;

7.

„veća neusklađenost” znači prepoznatljivo odstupanje koje ozbiljno ugrožava sigurnosnu zaštitu u pomorstvu, što zahtijeva hitne korektivne mjere te uključuje pomanjkanje učinkovite i sustavne provedbe zahtjeva propisanog Uredbom (EZ) br. 725/2004 ili Direktivom 2005/65/EZ;

8.

„kontaktna točka” znači tijelo koje imenuje svaka država članica da djeluje kao veza s Komisijom i drugim državama članicama te da potiče, prati i obavješćuje o primjeni mjera sigurnosne zaštite u pomorstvu iz Uredbe (EZ) br. 725/2004 te mjera sigurnosne zaštite luka iz Direktive 2005/65/EZ;

9.

„mjerodavna kompanija” znači subjekt koji mora imenovati osobu odgovornu za sigurnosnu zaštitu u kompaniji, časnika odgovornog za sigurnosnu zaštitu broda ili osobu odgovornu za sigurnosnu zaštitu luke ili je odgovoran za provedbu plana sigurnosne zaštite na brodu ili plana sigurnosne zaštite u luci, ili kojeg je imenovala država članica kao priznatu organizaciju za sigurnosnu zaštitu;

10.

„provjera” znači ispitivanje mjera sigurnosne zaštite u pomorstvu, pri čemu se simulira namjera počinjenja protuzakonite radnje radi provjere učinkovitosti provedbe postojećih sigurnosnih mjera;

11.

„luka” znači područje unutar granica koje određuju države članice u skladu s člankom 2. stavkom 3. Direktive 2005/65/EZ i obavješćuju Komisiju u skladu s člankom 12. navedene Direktive.

POGLAVLE II.

OPĆI ZAHTJEVI

Članak 3.

Suradnja država članica

Ne dovodeći u pitanje odgovornosti Komisije, države članice surađuju s Komisijom u obavljanju poslova. Ta suradnja uključuje faze pripreme, nadzora i izvješćivanja.

Članak 4.

Izvršavanje ovlasti Komisije

1.   Svaka država članica omogućava inspektorima Komisije da izvršavaju svoje ovlasti radi nadziranja djelatnosti svakog nadležnog tijela u području sigurnosne zaštite u pomorstvu u skladu s Uredbom (EZ) br. 725/2004 ili Direktivom 2005/65/EZ i svake mjerodavne kompanije.

2.   Svaka država članica osigurava inspektorima Komisije, na zahtjev, pristup svim bitnim dokumentima koji se odnose na sigurnosnu zaštitu, a posebno:

(a)

nacionalnom programu za provedbu Uredbe (EZ) br. 725/2004 iz članka 9. stavka 3. navedene Uredbe;

(b)

podacima koje dostavlja kontaktna točka i izvještajima o nadzoru iz članka 9. stavka 4. Uredbe (EZ) br. 725/2004;

(c)

rezultate kontrole provedbe planova sigurnosne zaštite u luci koju provode države članice.

3.   Kada god inspektori Komisije naiđu na poteškoće u obavljanju svojih dužnosti, dotične države članice svim sredstvima unutar svojih zakonskih ovlasti pomažu Komisiji da u cijelosti izvrši svoju zadaću.

Članak 5.

Sudjelovanje nacionalnih inspektora u pregledima Komisije

1.   Države članice nastoje osigurati Komisiji nacionalne inspektore koji su osposobljeni za sudjelovanje u pregledima Komisije, uključujući faze pripreme i izvještavanja.

2.   Nacionalni inspektor ne sudjeluje u pregledima Komisije u državi članici u kojoj je zaposlen.

3.   Svaka država članica dostavlja Komisiji popis nacionalnih inspektora koje Komisija može pozvati da sudjeluju u pregledu Komisije.

Taj se popis obnavlja svake godine najkasnije do kraja lipnja.

4.   Komisija dostavlja Odboru, osnovanom člankom 11. stavkom 1. Uredbe (EZ) br. 725/2004 (dalje u tekstu Odbor), popise navedene u prvom podstavku stavka 3. ovog članka.

5.   Ako Komisija smatra da je sudjelovanje nacionalnog inspektora potrebno u određenom pregledu Komisije, dužna je od država članica zatražiti podatke o dostupnosti nacionalnih inspektora za obavljanje tog pregleda. Takvi se zahtjevi obično podnose osam tjedana prije početka pregleda.

6.   Troškove koji proizlaze iz sudjelovanja nacionalnih inspektora u pregledima Komisije, u skladu s pravilima Zajednice, snosi Komisija.

Članak 6.

Tehnička pomoć Europske agencije za pomorsku sigurnost u pregledima Komisije

U pružanju tehničke pomoći Komisiji u skladu s člankom 2. točkom (b) alinejom iv. Uredbe (EZ) br. 1406/2002, Europska agencija za pomorsku sigurnost stavlja na raspolaganje tehničke stručnjake za sudjelovanje u pregledima Komisije, uključujući faze pripreme i izvještavanja.

Članak 7.

Stručni kriteriji i osposobljavanje za inspektora Komisije

1.   Inspektori Komisije imaju odgovarajuće kvalifikacije, uključujući i odgovarajuće teoretsko i praktično iskustvo u području sigurnosne zaštite u pomorstvu. To obično uključuje:

(a)

dobro razumijevanje sigurnosne zaštite u pomorstvu i njene primjene u aktivnostima koje se pregledavaju;

(b)

dobro praktično znanje o sigurnosnim tehnologijama i tehnikama;

(c)

poznavanje inspekcijskih načela, postupaka i tehnika;

(d)

praktično znanje o aktivnostima koje se pregledavaju.

2.   Kako bi se osposobili za obavljanje pregleda Komisije, inspektori Komisije moraju uspješno završiti osposobljavanje za obavljanje tih pregleda.

Ako se radi o nacionalnim inspektorima, osposobljavanje potrebno za obavljanje poslova inspektora Komisije mora:

(a)

biti potvrđeno od Komisije;

(b)

biti početno i periodično;

(c)

osigurati standard izvedbe prikladan za potrebe nadziranja provedbe sigurnosnih mjera u skladu s Uredbom (EZ) br. 725/2004 i Direktivom 2005/65/EZ.

3.   Komisija osigurava da inspektori Komisije ispunjavaju kriterije iz stavaka 1. i 2.

POGLAVLJE III.

POSTUPCI ZA OBAVLJANJE PREGLEDA KOMISIJE

Članak 8.

Obavijest o pregledu

1.   Komisija o pregledu obavješćuje kontaktnu točku države članice na čijem će se državnom području taj pregled obaviti najmanje šest tjedana unaprijed. U slučaju iznimnih događaja, taj rok obavješćivanja može se smanjiti.

Države članice poduzimaju sve potrebne mjere kako bi osigurale da se obavijest o pregledu drži u tajnosti kako se ne bi ugrozio proces obavljanja pregleda.

2.   Kontaktna točka unaprijed se obavješćuje o opsegu pregleda.

Ako se obavlja pregled lučkog operativnog područja, u obavijesti kontaktnoj točki navodi se:

(a)

hoće li pregled uključiti brodove koji tijekom pregleda budu u tom lučkom operativnom području ili drugdje u luci; i

(b)

hoće li pregled uključiti nadzor luke prema članku 13. stavku 2. Direktive 2005/65/EZ.

U smislu točke (b), „nadzor” znači provjeru provode li države članice i luke na njihovom državnom području koje je Komisija obavijestila prema članku 12. Direktive 2005/65/EZ, odredbe Direktive 2005/65/EZ. Posebno, nadzor znači provjeru jesu li se poštovale sve odredbe Direktive 2005/65/EZ pri obavljanju procjene sigurnosne zaštite luke i utvrđivanju plana sigurnosne zaštite luke i jesu li mjere utvrđene na temelju te direktive u skladu s odredbama iz Uredbe (EZ) br. 725/2004 za lučka operativna područja u dotičnoj luci.

3.   Kontaktna točka:

(a)

obavješćuje odgovarajuća nadležna tijela u državi članici o pregledu;

(b)

obavješćuje Komisiju o tim odgovarajućim nadležnim tijelima.

4.   Kontaktna točka priopćava Komisiji najmanje 24 sata prije početka pregleda ime države zastave i IMO broj za brodove za koje se predviđa da će tijekom pregleda biti u lučkom operativnom području ili luci koji se navode u drugom podstavku stavka 2.

5.   U slučaju da je država zastave država članica, Komisija, ako je moguće, obavješćuje kontaktnu točku te države članice da će brod možda biti pregledan dok je u lučkom operativnom području.

6.   Kada pregled lučkog operativnog područja u državi članici uključuje brod čija je država zastave ta država članica, kontaktna točka se povezuje s Komisijom da potvrdi hoće li brod tijekom pregleda biti u tom lučkom operativnom području.

7.   Ako brod koji je prethodno određen za pregled, tijekom pregleda lučkog operativnog područja ne bude u luci, Komisija i koordinator imenovan u skladu s člankom 9. stavkom 3. suglasni su da se umjesto njega pregleda neki drugi brod. Taj se brod može nalaziti u drugom lučkom operativnom području unutar luke. U tim se slučajevima i dalje primjenjuju stavci 5. i 8.

8.   Pregledi Komisije obavljaju se pod okriljem države članice lučkog operativnog područja, koja provodi mjere nadzora i poštovanja zakonitosti prema pravilu 9. posebnih mjera za unapređenje sigurnosne zaštite u pomorstvu iz Međunarodne konvencije o zaštiti ljudskih života na moru, 1974., kako je izmijenjena (Konvencija SOLAS), kada:

(a)

država zastave broda nije država članica; ili

(b)

brod nije uključen u podatke koji se dostavljaju u skladu sa stavkom 4. ovog članka.

9.   Prilikom obavješćivanja kontaktne točke o pregledu, zajedno sa zahtjevom za dokumente iz članka 4. stavka 2. može se dostaviti i preliminarni upitnik koji ispunjavaju odgovarajuća nadležna tijela.

U obavijesti se navodi i datum do kojega se ispunjeni upitnik i dokumenti iz članka 4. stavka 2. moraju vratiti Komisiji.

Članak 9.

Priprema pregleda

1.   Inspektori Komisije poduzimaju pripremne aktivnosti kako bi osigurali učinkovitost, točnost i dosljednost pregleda.

2.   Komisija dostavlja kontaktnoj točki imena inspektora Komisije koji su ovlašteni za obavljanje pregleda i druge odgovarajuće podatke. Ta imena uključuju ime voditelja skupine za pregled, koji je inspektor u službi Komisije.

3.   Kontaktna točka osigurava da za svaki pregled bude imenovan koordinator koji se brine za praktične mjere u vezi s obavljanjem planiranog pregleda. Za vrijeme pregleda, voditelj skupine je glavna osoba za kontakt s koordinatorom.

Članak 10.

Obavljanje pregleda

1.   Za praćenje nad primjenom odredaba sigurnosne zaštite u pomorstvu iz Uredbe (EZ) br. 725/2004 u državama članicama, koristi se standardna metodologija.

2.   Države članice osiguravaju pratnju inspektorima Komisije cijelo vrijeme tijekom pregleda.

3.   U slučaju pregleda broda u luci, čija država zastave nije država članica te luke, država članica te luke osigurava da inspektore Komisije tijekom pregleda prati službena osoba nadležnog tijela iz članka 8. stavka 2. Uredbe (EZ) br. 725/2004.

4.   Inspektori Komisije imaju osobnu iskaznicu kojom su ovlašteni za obavljanje pregleda u ime Komisije. Države članice osiguravaju da se inspektorima Komisije omogući pristup na sva područja potrebna radi obavljanja pregleda.

5.   Provjera se provodi samo nakon obavješćivanja kontaktne točke i suglasnosti o opsegu i namjeni te provjere. Kontaktna točka osigurava potrebno usklađivanje s odgovarajućim nadležnim tijelima.

6.   Ne dovodeći u pitanje članak 11., inspektori Komisije iznose neslužbeni usmeni pregled svojih opažanja na licu mjesta, koliko je to moguće i izvedivo.

Nadležna kontaktna točka odmah se obavješćuje o svakoj većoj neusklađenosti s Uredbom (EZ) br. 725/2004 ili Direktivom 2005/65/EZ koja se utvrdi pregledom Komisije, prije završetka izvještaja o pregledu u skladu s člankom 11. ove Uredbe.

Međutim, ako inspektor Komisije koji obavlja pregled broda utvrdi veću neusklađenost koja zahtijeva mjere u skladu s člankom 16., voditelj skupine odmah obavješćuje kontaktnu točku države članice koja je država zastave.

Članak 11.

Izvještaj o pregledu

1.   U roku od šest tjedana od završetka pregleda, Komisija dostavlja državi članici izvještaj o pregledu. Taj izvještaj o pregledu može prema potrebi sadržavati rezultate nadzora luke koji se provodi na temelju članka 8. stavka 2. točke (b).

2.   Kada se tijekom pregleda lučkog operativnog područja pregleda brod, odgovarajući dijelovi izvještaja o pregledu šalju se državi članici koja je država zastave ako je različita od države članice u kojoj je obavljen pregled.

3.   Država članica obavješćuje pregledane subjekte o odgovarajućim opažanjima na temelju pregleda. Međutim, izvještaj o pregledu ne šalje se pregledanim subjektima.

4.   U izvještaju se detaljno navode sva opažanja tijekom pregleda te se utvrđuju sve neusklađenosti ili veće neusklađenosti s Uredbom (EZ) br. 725/2004 ili s Direktivom 2005/65/EZ.

Izvještaj može sadržavati preporuke u vezi s korektivnim mjerama.

5.   Pri procjeni provođenja Uredbe (EZ) br. 725/2004 i Direktive 2005/65/EZ, za svako opažanje u izvještaju primjenjuje se ova klasifikacija:

(a)

usklađenost;

(b)

usklađenost, ali je poželjno poboljšanje;

(c)

neusklađenost;

(d)

veća neusklađenost;

(e)

ne primjenjuje se;

(f)

nepotvrđeno.

Članak 12.

Odgovor države članice

1.   U roku od tri mjeseca od datuma slanja izvještaja o pregledu, država članica podnosi Komisiji pisani odgovor na izvještaj, koji:

(a)

uzima u obzir opažanja i preporuke; i

(b)

određuje akcijski plan, u kojem su navedene mjere i rokovi za ispravljanje svih utvrđenih nedostataka.

2.   Ako se u izvještaju o pregledu ne utvrdi nikakva neusklađenost ni veća neusklađenost s Uredbom (EZ) br. 725/2004 ili s Direktivom 2005/65/EZ, ne zahtijeva se nikakav odgovor.

Članak 13.

Mjere Komisije

1.   Po primitku odgovora države članice, u slučaju neusklađenosti ili veće neusklađenosti s Uredbom (EZ) br. 725/2004 ili s Direktivom 2005/65/EZ, Komisija može poduzeti bilo koju od ovih mjera:

(a)

iznijeti primjedbe državi članici ili zatražiti dodatna pojašnjenja cijelog odgovora ili dijela odgovora;

(b)

obaviti naknadni pregled ili nadzor kako bi provjerila provođenje korektivnih mjera, pri čemu mora takav naknadni pregled najaviti najmanje dva tjedna unaprijed;

(c)

protiv dotične države članice pokrenuti postupak zbog kršenja odredaba.

2.   Kada je potrebno obaviti naknadni pregled broda, država članica koja je država zastave, ako je moguće, obavješćuje Komisiju o sljedećim lukama pristajanja broda kako bi Komisija mogla odlučiti gdje i kada će se obaviti naknadni pregled.

POGLAVLJE IV.

OPĆE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 14.

Osjetljivi podaci

Ne dovodeći u pitanje članak 13. Uredbe (EZ) br. 725/2004 i članak 16. Direktive 2005/65/EZ, Komisija postupa s osjetljivim dokumentima u vezi s pregledom kao s povjerljivim podacima.

Članak 15.

Program pregleda Komisije

1.   Komisija se savjetuje s Odborom o prioritetnim postupcima u provođenju programa pregleda.

2.   Komisija redovito obavješćuje Odbor o provođenju programa pregleda i o rezultatima tih pregleda.

Članak 16.

Obavješćivanje država članica o većim neusklađenostima

Ako se pregledom otkrije veća neusklađenost s Uredbom (EZ) br. 725/2004 ili s Direktivom 2005/65/EZ koja može značajno utjecati na ukupnu razinu sigurnosne zaštite u pomorstvu u Zajednici, Komisija obavješćuje druge države članice odmah nakon slanja izvještaja o pregledu dotičnoj državi članici.

Kada se veća neusklađenost, o kojoj su obaviještene druge države članice prema ovom članku, ispravi na prihvatljiv način za Komisiju, Komisija odmah o tome obavješćuje druge države članice.

Članak 17.

Preispitivanje

Komisija redovito preispituje svoj sustav pregleda, a posebno učinkovitost tog sustava.

Članak 18.

Stavljanje izvan snage

Uredba (EZ) 884/2005 se stavlja izvan snage.

Članak 19.

Stupanje na snagu

Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 9. travnja 2008.

Za Komisiju

Jacques BARROT

Potpredsjednik


(1)  SL L 129, 29.4.2004., str. 6.

(2)  SL L 310, 25.11.2005., str. 28.

(3)  SL L 208, 5.8.2002., str. 1. Uredba kako je zadnje izmijenjena Uredbom (EZ) br. 2038/2006 (SL L 394, 30.12.2006., str. 1.).

(4)  SL L 148, 11.6.2005., str. 25.


07/Sv. 014

HR

Službeni list Europske unije

73


32009L0015


L 131/47

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

23.04.2009.


DIREKTIVA 2009/15/EZ EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

od 23. travnja 2009.

o zajedničkim pravilima i normama za organizacije koje obavljaju pregled i nadzor brodova te za odgovarajuće aktivnosti pomorskih uprava

(preinačena)

(Tekst značajan za EGP)

EUROPSKI PARLAMENT I VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice, a posebno njegov članak 80. stavak 2.,

uzimajući u obzir prijedlog Komisije,

uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora (1),

uzimajući u obzir mišljenje Odbora regija (2),

u skladu s postupkom utvrđenim u članku 251. Ugovora, u svjetlu zajedničkog teksta koji je odobrio Odbor za mirenje 3. veljače 2009. (3),

budući da:

(1)

Direktiva Vijeća 94/57/EZ od 22. studenoga 1994. o zajedničkim pravilima i normama za organizacije koje obavljaju pregled i nadzor brodova, te za odgovarajuće aktivnosti pomorskih uprava (4), nekoliko je puta temeljno izmijenjena. Kako su potrebne daljnje izmjene, navedena bi se direktiva trebala preoblikovati radi jasnoće.

(2)

S obzirom na prirodu odredaba Direktive 94/57/EZ, čini se primjerenim da se njezine odredbe preoblikuju u dva različita pravna instrumenta Zajednice, naime u direktivu i u uredbu.

(3)

U svojoj Rezoluciji od 8. lipnja 1993. o zajedničkoj politici u pogledu sigurnosti na moru, Vijeće je odredilo za cilj uklanjanje svih nestandardnih plovila iz voda Zajednice, te je dalo prednost mjerama Zajednice namijenjenima za osiguranje učinkovite i jedinstvene provedbe međunarodnih pravila sastavljanjem zajedničkih mjerila za klasifikacijske kompanije.

(4)

Sigurnost na moru i sprečavanje onečišćenja mora mogu se učinkovito poboljšati strogom primjenom međunarodnih konvencija, kodeksa i rezolucija, uz istodobno promicanje cilja slobode pružanja usluga.

(5)

Nadzor usklađenosti brodova s jedinstvenim međunarodnim normama za sigurnost na moru i sprečavanje onečišćenja mora u nadležnosti je države zastave i države luke.

(6)

Države članice odgovorne su za izdavanje međunarodnih svjedodžbi o sigurnosti i sprečavanju onečišćenja predviđenih prema konvencijama, kao što su Međunarodna konvencija o zaštiti ljudskog života na moru od 1. studenoga 1974. (SOLAS 74), Međunarodna konvencija o teretnim linijama od 5. travnja 1966. i Međunarodna konvencija o sprečavanju onečišćenja s brodova od 2. studenoga 1973. (Marpol), te za provedbu tih konvencija.

(7)

U skladu s navedenim konvencijama, sve države članice mogu u različitoj mjeri ovlastiti priznate organizacije za potvrđivanje te usklađenosti, te mogu na njih prenijeti ovlasti za izdavanje svjedodžbi o sigurnosti i sprečavanju onečišćenja.

(8)

Veliki broj postojećih organizacija diljem svijeta, koje su priznate od ugovornica Međunarodne pomorske organizacije (IMO), kada djeluju u ime nacionalnih uprava, ne osiguravaju odgovarajuću provedbu pravila ni zadovoljavajuću pouzdanost, a nemaju ni pouzdane i odgovarajuće strukture i iskustvo kako bi mogle obavljati svoje dužnosti na visokoj stručnoj razini.

(9)

U skladu s Konvencijom SOLAS 74, poglavljem II-1, dijelom A-1, pravilom 3-1, države članice dužne su osigurati da projektiranje, konstrukcija i održavanje brodova koji plove pod njihovom zastavom bude u skladu sa strukturnim, mehaničkim i električnim zahtjevima organizacija koje su priznate od uprava. Zato te organizacije izrađuju i provode pravila za projektiranje, gradnju, održavanje i pregled brodova, te su zadužene za pregled brodova u ime država zastave i potvrđivanje da ti brodovi ispunjavaju zahtjeve iz međunarodnih konvencija za izdavanje odgovarajućih svjedodžbi. Da bi im se omogućilo obavljanje te dužnosti na zadovoljavajući način, one trebaju biti potpuno neovisne, visoko tehnički osposobljene i trebaju imati strogo upravljanje kvalitetom.

(10)

Organizacije koje obavljaju pregled i nadzor brodova imaju važnu ulogu u zakonodavstvu Zajednice u pogledu pomorske sigurnosti.

(11)

Organizacije koje obavljaju pregled i nadzor brodova trebale bi biti sposobne pružati usluge u cijeloj Zajednici i međusobno se natjecati, a da pri tom osiguravaju jednaku razinu sigurnosti i zaštite okoliša. Zato se potrebne stručne norme za njihove aktivnosti trebaju odrediti i primjenjivati na jedinstven način u cijeloj Zajednici.

(12)

Izdavanje svjedodžbe o sigurnosti radiouređaja na teretnim brodovima može se povjeriti privatnim organizacijama koje imaju odgovarajuće stručno znanje i kvalificirano osoblje.

(13)

Država članica može, na temelju objektivnih i transparentnih razloga, ograničiti broj priznatih organizacija koje ovlašćuje u skladu sa svojim potrebama, uz nadzor koji provodi Komisija u skladu s postupkom odbora.

(14)

Ova Direktiva trebala bi osigurati slobodu pružanja usluga u Zajednici; u skladu s tim, Zajednica bi se trebala dogovoriti s trećim državama u kojima su smještene neke od priznatih organizacija, kako bi se osiguralo jednako postupanje za priznate organizacije smještene u Zajednici.

(15)

Potrebna je čvrsta uključenost nacionalnih uprava u preglede brodova i izdavanje pripadajućih svjedodžbi kako bi se osiguralo potpuno poštovanje međunarodnih sigurnosnih pravila, čak i ako države članice prenesu ovlasti za obavljanje svojih zakonskih obveza na priznate organizacije koje nisu dio njihove uprave. Zato je primjereno uspostaviti usku suradnju između uprava i od njih ovlaštenih priznatih organizacija, zbog čega može biti potrebno da priznate organizacije imaju lokalno predstavništvo na državnom području države članice u čije ime obavljaju svoje dužnosti.

(16)

Kada priznata organizacija, njezini inspektori ili njezino tehničko osoblje izdaju odgovarajuće svjedodžbe u ime uprave, države članice trebale bi razmotriti mogućnost da se, u pogledu tih prenesenih ovlasti, primjenjuje razmjerna pravna i sudska zaštita, uključujući i ostvarivanje odgovarajućih prava obrane, osim imuniteta, što je povlastica na koju se mogu pozivati samo države članice kao neotuđivo pravo suvereniteta koje se ne može prenositi.

(17)

Razlike u pogledu sustava financijske odgovornosti između priznatih organizacija koje djeluju u ime država članica onemogućile bi pravilnu provedbu ove Direktive. Kako bi se pridonijelo rješavanju tog problema, potrebno je osigurati određenu razinu usklađenosti na razini Zajednice u pogledu odgovornosti za svaku pomorsku nezgodu koju prouzroči priznata organizacija, o čemu odlučuje sud, uključujući i rješavanje spora arbitražnim postupcima.

(18)

Mjere potrebne za provedbu ove Direktive trebale bi se donijeti u skladu s Odlukom Vijeća 1999/468/EZ od 28. lipnja 1999. o utvrđivanju postupaka za izvršavanje provedbenih ovlasti dodijeljenih Komisiji (5).

(19)

Komisija bi posebno trebala biti ovlaštena za izmjene ove Direktive da bi se uključile naknadne izmjene međunarodnih konvencija, protokola, kodeksa i rezolucija povezanih s tom Direktivom. Kako te mjere imaju opće područje primjene i namijenjene su za izmjene nebitnih elemenata ove Direktive, među ostalim dopunjavanjem novim nebitnim elementima, moraju se donijeti u skladu s regulatornim postupkom uz nadzor iz članka 5.a Odluke 1999/468/EZ.

(20)

Državama članicama bi ipak trebalo ostaviti mogućnost da priznatoj organizaciji privremeno oduzmu ili ukinu ovlaštenje, pri čemu o svojim odlukama obavješćuju Komisiju i druge države članice navodeći utemeljene razloge.

(21)

Države članice trebale bi redovito ocjenjivati rezultate priznatih organizacija koje djeluju u njihovo ime, te dostavljati Komisiji i svim ostalim državama članicama točne podatke o tim rezultatima.

(22)

Kao lučke vlasti, države članice dužne su unaprijediti sigurnost i sprečavanje onečišćenja u vodama Zajednice obavljanjem prioritetnih pregleda brodova sa svjedodžbama organizacija koje ne ispunjavaju zajednička mjerila, čime se osigurava da brodovi koji plove pod zastavom treće države ne dobiju povoljnije uvjete.

(23)

Trenutno ne postoje jedinstveni međunarodni standardi, u pogledu brodskog trupa, strojeva, električnih instalacija i upravljačkih uređaja, koje moraju ispunjavati svi brodovi bilo u fazi gradnje ili tijekom cijelog vijeka trajanja. Ti standardi mogu biti određeni prema pravilima priznatih organizacija ili prema jednakovrijednim standardima koje određuju nacionalne uprave u skladu s postupkom utvrđenim u Direktivi 98/34/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 22. lipnja 1998. o utvrđivanju postupka pružanja informacija u području tehničkih normi i propisa (6).

(24)

Kako cilj ove Uredbe, naime utvrđivanje mjera kojih se moraju pridržavati u svom odnosu s organizacijama zaduženima za pregled, nadzor i certifikaciju brodova koji obavljaju plovidbu u Zajednici, ne mogu dostatno ostvariti države članice, nego ih se zbog opsega mjera, može na bolji način ostvariti na razini Zajednice, Zajednica može donijeti mjere u skladu s načelom supsidijarnosti iz članka 5. Ugovora. U skladu s načelom proporcionalnosti iz navedenog članka, ova Direktiva ne prelazi ono što je potrebno za ostvarivanje tog cilja.

(25)

Obveza prenošenja ove Direktive u nacionalno zakonodavstvo trebala bi se ograničiti na one odredbe koje predstavljaju temeljnu promjenu u usporedbi s Direktivom 94/57/EZ. Obveza prenošenja neizmijenjenih odredaba proizlazi iz navedene Direktive.

(26)

Ova Direktiva ne bi smjela dovoditi u pitanje obveze država članica u vezi s rokovima prenošenja direktiva iz Priloga I. dijela B u nacionalno zakonodavstvo.

(27)

U skladu s točkom 34. Međuinstitucionalnog sporazuma o boljoj izradi zakonodavstva (7), države se članice potiču da, za vlastite potrebe i u interesu Zajednice, izrade i objave tablice kojima će prikazati, što je više moguće, korelaciju između ove Direktive i mjera za prenošenje.

(28)

Mjere kojih se moraju pridržavati organizacije za pregled i nadzor brodova utvrđene su u Uredbi (EZ) br. 391/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. travnja 2009. o zajedničkim pravilima i normama za organizacije koje obavljaju pregled i nadzor brodova (preinačena) (8),

DONIJELI SU OVU DIREKTIVU:

Članak 1.

Ovom se Direktivom određuju mjere koje moraju poštovati države članice u svom odnosu s organizacijama zaduženima za pregled, nadzor i certifikaciju brodova radi usklađenosti s međunarodnim konvencijama o sigurnosti na moru i sprečavanju onečišćenja mora, uz istodobno promicanje cilja slobode pružanja usluga. To uključuje razvoj i provedbu sigurnosnih zahtjeva za trup, strojeve, električne instalacije i upravljačke uređaje brodova koji spadaju u područje primjene međunarodnih konvencija.

Članak 2.

Za potrebe ove Uredbe primjenjuju se sljedeće definicije:

(a)

„brod” znači brod na koji se primjenjuju međunarodne konvencije;

(b)

„brod koji plovi pod zastavom države članice” znači brod koji je upisan u državi članici i plovi pod njenom zastavom u skladu sa zakonodavstvom te države članice. Brodovi koji ne odgovaraju ovoj definiciji izjednačeni su s brodovima koji plove pod zastavom treće zemlje;

(c)

„pregledi i nadzori” znači pregledi i nadzori koji su obvezni na temelju međunarodnih konvencija;

(d)

„međunarodne konvencije” znači Međunarodna konvencija o zaštiti ljudskog života na moru od 1. studenoga 1974. (SOLAS 74), izuzimajući poglavlje XI-2 njenog Priloga, Međunarodna konvencija o teretnim linijama od 5. travnja 1966. i Međunarodna konvencija o sprečavanju onečišćenja s brodova od 2. studenoga 1973. (MARPOL), zajedno s njihovim protokolima i izmjenama, te pripadajućim kodeksima s obvezujućim statusom u svim državama članicama, u ažuriranoj verziji;

(e)

„organizacija” znači pravna osoba, njezine podružnice i svi drugi subjekti pod njezinim nadzorom, koji zajedno ili odvojeno obavljaju zadatke koji spadaju u područje primjene ove Direktive;

(f)

„nadzor”u smislu točke (e), znači pravo, ugovor ili neko drugo sredstvo, pravno ili stvarno, kojim se samostalno ili zajedno s drugim sredstvima prenosi pravo odluke pravnoj osobi ili omogućuje toj pravnoj osobi da obavlja zadatke koji spadaju u područje primjene ove Direktive;

(g)

„priznata organizacija” znači organizacija priznata u skladu s Uredbom (EZ) br. 391/2009;

(h)

„ovlaštenje” znači akt kojim država članica dodjeljuje ovlaštenje ili prenosi ovlasti priznatoj organizaciji;

(i)

„statutarna svjedodžba” znači svjedodžba koju izdaje država zastave ili je izdana u njeno ime u skladu s međunarodnim konvencijama;

(j)

„pravila i postupci” znači zahtjevi priznate organizacije u pogledu projektiranja, konstrukcije, opreme, održavanja i pregleda brodova;

(k)

„svjedodžba o klasi” znači dokument koji izdaje priznata organizacija, kojim se potvrđuje sposobnost broda za određenu namjenu ili plovidbu u skladu s pravilima i postupcima koje je donijela i objavila ta priznata organizacija;

(l)

„svjedodžba o sigurnosti radiouređaja teretnog broda” znači svjedodžba uvedena Protokolom iz 1988. o izmjeni Konvencije SOLAS, koji je donijela Međunarodna pomorska organizacija (IMO).

Članak 3.

1.   Pri preuzimanju odgovornosti i obveza u skladu s međunarodnim konvencijama, države članice osiguravaju da njihove nadležne uprave mogu jamčiti odgovarajuću provedbu odredaba tih konvencija, posebno u pogledu pregleda i nadzora brodova te izdavanja statutarnih svjedodžbi i svjedodžbi o izuzeću, kako je predviđeno međunarodnim konvencijama. Države članice postupaju u skladu s odgovarajućim odredbama Priloga i Dodatka Rezoluciji IMO-a A.847(20) o smjernicama za pomoć državama zastave u provedbi instrumenata IMO-a.

2.   Ako u smislu stavka 1. država članica, u odnosu na brodove koji plove pod njenom zastavom, odluči:

i.

ovlastiti organizacije da u cijelosti ili djelomično obavljaju preglede i nadzor u vezi sa statutarnim svjedodžbama, uključujući preglede i nadzor za ocjenu usklađenosti s pravilima iz članka 11. stavka 2., te da prema potrebi izdaju ili obnavljaju odgovarajuće svjedodžbe; ili

ii.

prepustiti organizacijama da u cijelosti ili djelomično obavljaju preglede i nadzor iz točke i.;

povjerava te obveze samo priznatim organizacijama.

Nadležna uprava u svakom slučaju odobrava prvo izdavanje svjedodžbi o izuzeću.

Međutim, za svjedodžbu o sigurnosti radiouređaja na teretnim brodovima, te se obveze mogu povjeriti privatnom tijelu koje je priznala nadležna uprava i koje ima odgovarajuće stručno znanje i kvalificirano osoblje za obavljanje posebne sigurnosne ocjene u području radiokomunikacija, u ime te uprave.

3.   Ovaj se članak ne odnosi na certifikaciju posebnih dijelova pomorske opreme.

Članak 4.

1.   Pri primjeni članka 3. stavka 2., države članice, u skladu s odredbama stavka 2. ovog članka te članaka 5. i 9., u načelu ne smiju nijednoj priznatoj organizaciji odbiti ovlaštenje za obavljanje tih poslova. Međutim, one mogu u skladu sa svojim potrebama i na temelju transparentnih i objektivnih razloga ograničiti broj organizacija koje ovlašćuju.

Na zahtjev države članice, Komisija, u skladu s regulatornim postupkom iz članka 6. stavka 2., donosi odgovarajuće mjere kako bi osigurala pravilnu primjenu prvog podstavka ovog stavka u vezi s odbijanjem ovlaštenja, te članka 8. u vezi sa slučajevima privremenog oduzimanja ili povlačenja ovlaštenja.

2.   Kao uvjet da priznata organizacija smještena u trećoj zemlji obavlja poslove navedene u članku 3. ili dio tih poslova, država članica može zahtijevati da dotična treća zemlja odobri recipročni tretman priznatim organizacijama sa sjedištem u Zajednici.

Osim toga, Zajednica može zahtijevati da treća zemlja u kojoj je smještena priznata organizacija odobri recipročni tretman priznatim organizacijama sa sjedištem u Zajednici.

Članak 5.

1.   Države članice koje postupe u skladu s člankom 3. stavkom 2., uspostavljaju „poslovni odnos” između svojih nadležnih uprava i organizacija koje će djelovati u njihovo ime.

2.   Poslovni odnos uređuje se formalnim pisanim sporazumom ili jednakovrijednim pravnim aktom na nediskriminirajućim osnovama, kojim se utvrđuju određene dužnosti i poslovi koje preuzimaju organizacije, a koji uključuje najmanje:

(a)

odredbe navedene u Dodatku II. Rezoluciji IMO-a A.739(18) o smjernicama za ovlašćivanje organizacija koje djeluju u ime uprave, pri tom vodeći računa o Prilogu, dodacima i Dopuni okružnica IMO-a MSC/Circular 710 i MEPC/Circular 307 o predlošku sporazuma za ovlašćivanje priznatih organizacija koje djeluju u ime uprave;

(b)

sljedeće odredbe u vezi s financijskom odgovornošću:

i.

ako je pravomoćnom sudskom odlukom ili arbitražnim pravorijekom utvrđena odgovornost uprava za štetu koja je nastala zbog pomorske nezgode, zajedno sa zahtjevom za naknadu štete oštećenim strankama zbog gubitka ili oštećenja imovine, tjelesne ozljede ili smrti, za koju je na tom sudu dokazano da je prouzročena namjernim djelom ili propustom ili grubom nepažnjom priznate organizacije, njezinih tijela, zaposlenika, zastupnika ili drugih koji djeluju u ime priznate organizacije, uprava ima pravo na financijsku naknadu štete od priznate organizacije u mjeri u kojoj je, prema odluci tog suda, priznata organizacija prouzročila navedeni gubitak, oštećenje, ozljedu ili smrt;

ii.

ako je pravomoćnom sudskom odlukom ili arbitražnim pravorijekom utvrđena odgovornost uprava za štetu koja je nastala zbog pomorske nezgode, zajedno sa zahtjevom za naknadu štete oštećenim strankama zbog tjelesne ozljede ili smrti, za koju je na tom sudu dokazano da je prouzročena nemarom, nepažnjom ili propustom priznate organizacije, njezinih zaposlenika, zastupnika ili drugih koji djeluju u ime priznate organizacije, uprava ima pravo na financijsku naknadu štete od priznate organizacije u mjeri u kojoj je, prema odluci tog suda, priznata organizacija prouzročila navedenu tjelesnu ozljedu ili smrt; države članice mogu ograničiti maksimalni iznos koji treba platiti priznata organizacija, pri čemu taj iznos mora iznositi najmanje 4 milijuna EUR;

iii.

ako je pravomoćnom sudskom odlukom ili arbitražnim pravorijekom utvrđena odgovornost uprava za štetu koja je nastala zbog pomorske nezgode, zajedno sa zahtjevom za naknadu štete oštećenim strankama zbog gubitka ili oštećenja imovine, za koju je na tom sudu dokazano da je prouzročena nemarom, nepažnjom ili propustom priznate organizacije, njezinih zaposlenika, zastupnika ili drugih koji djeluju u ime priznate organizacije, uprava ima pravo na financijsku naknadu štete od priznate organizacije u mjeri u kojoj je, prema odluci tog suda, priznata organizacija prouzročila navedeni gubitak ili oštećenje; države članice mogu ograničiti maksimalni iznos koji treba platiti priznata organizacija, pri čemu taj iznos mora iznositi najmanje 2 milijuna EUR;

(c)

odredbe o redovitoj reviziji poslova koje organizacije obavljaju u ime uprave, koju provodi uprava ili nepristrano vanjsko tijelo određeno od uprave, kako je navedeno u članku 9. stavku 1.;

(d)

mogućnost za nasumične i detaljne preglede brodova;

(e)

odredbe o obveznom izvješćivanju o bitnim podacima o floti u klasi, izmjenama, suspenzijama i povlačenjima klase.

3.   Sporazum ili jednakovrijedan pravni akt može sadržavati zahtjev da priznata organizacija ima lokalno predstavništvo na državnom području države članice u čije ime obavlja poslove iz članka 3. Lokalno predstavništvo s pravnom osobnošću prema propisima države članice, te koje podliježe nadležnosti njezinih nacionalnih sudova, može zadovoljiti taj zahtjev.

4.   Svaka država članica dostavlja Komisiji detaljne podatke o poslovnom odnosu uspostavljenom u skladu s ovim člankom. Komisija o tome obavješćuje druge države članice.

Članak 6.

1.   Komisiji pomaže Odbor za sigurnost na moru i sprečavanje onečišćenja s brodova (COSS), osnovan Uredbom (EZ) br. 2099/2002 Europskog parlamenta i Vijeća (9).

2.   Pri upućivanju na ovaj stavak, primjenjuju se članci 5. i 7. Odluke 1999/468/EZ, uzimajući u obzir odredbe članka 8. te Odluke.

Rok utvrđen u članku 5. stavku 6. Odluke 1999/468/EZ je tri mjeseca.

3.   Pri upućivanju na ovaj stavak, primjenjuje se članak 5.a stavci od 1. do 4. i članak 7. Odluke 1999/468/EZ, uzimajući u obzir odredbe članka 8. te Odluke.

Članak 7.

1.   Ova se Direktiva može izmijeniti, a da se ne proširuje područje njezine primjene, kako bi se:

(a)

za potrebe ove Direktive, uključile naknadne izmjene međunarodnih konvencija, protokola, kodeksa i rezolucija povezanih s ovom Direktivom, iz članka 2. točke (d), članka 3. stavka 1., članka 5. stavka 2., koji su stupili na snagu;

(b)

izmijenili iznosi navedeni u alinejama ii. i iii. članka 5. stavka 2. točke (b).

Te mjere, namijenjene za izmjene elemenata ove Direktive koji nisu ključni, donose se u skladu s regulatornim postupkom s kontrolom iz članka 6. stavka 3.

2.   Nakon donošenja novih instrumenata ili protokola međunarodnih konvencija iz članka 2. točke (d), Vijeće na prijedlog Komisije odlučuje, uzimajući u obzir parlamentarne postupke država članica te odgovarajuće postupke unutar IMO-a, o detaljnim mjerama za ratificiranje tih novih instrumenata ili protokola, pri čemu osigurava njihovu jedinstvenu i istovremenu primjenu u državama članicama.

Izmjene međunarodnih instrumenata iz članka 2. točke (d) i članka 5. mogu se izuzeti iz područja primjene ove Direktive, na temelju članka 5. Uredbe (EZ) br. 2099/2002.

Članak 8.

Bez obzira na minimalna mjerila navedena u Prilogu I. Uredbi (EZ) br. 391/2009, ako država članica smatra da priznata organizacija više ne može biti ovlaštena da u njezino ime obavlja zadatke navedene u članku 3., može privremeno oduzeti ili suspendirati to ovlaštenje. U tom slučaju, država članica bez odlaganja obavješćuje Komisiju i druge države članice o svojoj odluci, te navodi opravdane razloge za tu odluku.

Članak 9.

1.   Svaka država članica mora se uvjeriti u to da priznate organizacije koje djeluju u njezino ime u smislu članka 3. stavka 2., učinkovito obavljaju poslove iz tog članka, na način prihvatljiv za njezinu nadležnu upravu.

2.   Da bi obavila zadaću iz stavka 1., svaka država članica najmanje svake dvije godine nadzire svaku priznatu organizaciju koja djeluje u njezino ime, te dostavlja drugim državama članicama i Komisiji izvještaj o rezultatima tog nadzora najkasnije do 31. ožujka prve godine nakon godine u kojoj je obavljen nadzor.

Članak 10.

U izvršavanju svojih prava i obveza kao države luke, države članice izvješćuju Komisiju i druge države članice, te obavješćuju dotičnu državu zastave ako utvrde da su priznate organizacije koje djeluju u ime države zastave izdale valjane statutarne svjedodžbe brodu koji ne ispunjava odgovarajuće zahtjeve međunarodnih konvencija, ili u slučaju bilo kakve mane broda s valjanom svjedodžbom klase u vezi sa stavkama iz te svjedodžbe. Za potrebe ovog članka prijavljuju se samo slučajevi brodova koji ozbiljno ugrožavaju sigurnost i okoliš ili ukazuju na posebno nemarno ponašanje priznatih organizacija. Dotična priznata organizacija obavješćuje se o slučaju u trenutku početnog pregleda, tako da može odmah poduzeti odgovarajuće daljnje mjere.

Članak 11.

1.   Svaka država članica osigurava da projektiranje, konstrukcija, oprema i održavanje brodova koji plove pod njezinom zastavom bude u skladu s pravilima i postupcima koji se odnose na zahtjeve priznate organizacije u pogledu trupa, strojeva te električnih instalacija i upravljačkih uređaja.

2.   Država članica može odlučiti da upotrijebi pravila za koja smatra da su jednakovrijedna pravilima i postupcima priznate organizacije, samo ako o tome odmah obavijesti Komisiju u skladu s postupkom iz Direktive 98/34/EZ i druge države članice, te ako se neka druga država članica ili Komisija ne suprotstavi, te ako se regulatornim postupkom iz članka 6. stavka 2. ove Direktive ne procijeni da nisu jednakovrijedna.

3.   Države članice surađuju s ovlaštenim priznatim organizacijama u oblikovanju pravila i postupaka tih organizacija. One se savjetuju s priznatim organizacijama radi postizanja dosljednog tumačenja međunarodnih konvencija.

Članak 12.

Komisija svake dvije godine obavješćuje Europski parlament i Vijeće o napretku u provedbi ove Direktive u državama članicama.

Članak 13.

1.   Države članice donose zakone i druge propise potrebne za usklađivanje s ovom Direktivom do 17. lipnja 2011. One o tome odmah obavješćuju Komisiju.

Kada države članice donose ove mjere, te mjere sadržavaju uputu na ovu Direktivu ili se uz njih navodi takva uputa. Te mjere također sadržavaju izjavu kojom se upućivanja u postojećim zakonima i drugim propisima na direktive stavljene izvan snage smatraju upućivanjima na ovu Direktivu. Načine toga upućivanja određuju države članice.

2.   Države članice Komisiji dostavljaju tekst glavnih odredaba nacionalnog prava koje donesu u području na koje se odnosi ova Direktiva.

Članak 14.

Direktiva 94/57/EZ, kako je izmijenjena direktivama navedenima u Prilogu I. dijelu A, stavlja se izvan snage s učinkom od 17. lipnja 2009. ne dovodeći u pitanje obveze država članica u pogledu rokova za prenošenje direktiva iz Priloga I. dijela B u nacionalno zakonodavstvo.

Upućivanja na direktive stavljene izvan snage smatraju se upućivanjima na ovu Direktivu i čitaju se u skladu s korelacijskom tablicom u Prilogu II.

Članak 15.

Ova Direktiva stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Članak 16.

Ova je Direktiva upućena državama članicama.

Sastavljeno u Strasbourgu 23. travnja 2009.

Za Europski parlament

Predsjednik

H.-G. PÖTTERING

Za Vijeće

Predsjednik

P. NEČAS


(1)  SL C 318, 23.12.2006., str. 195.

(2)  SL C 229, 22.9.2006., str. 38.

(3)  Mišljenje Europskog parlamenta od 25. travnja 2007. (SL C 74 E, 20.3.2008., str. 633.), Zajedničko stajalište Vijeća od 6. lipnja 2008. (SL C 184 E, 22.7.2008., str. 11), Stajalište Europskog parlamenta od 24. rujna 2008. (još nije objavljeno u Službenom listu), Odluka Vijeća od 26. veljače 2009. i Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 11. ožujka 2009. (još nije objavljena u Službenom listu).

(4)  SL L 319, 12.12.1994., str. 20.

(5)  SL L 184, 17.7.1999., str. 23.

(6)  Sl L 204, 21.7.1998., str. 37.

(7)  SL L 321, 31.12.2003., str. 1.

(8)  Sl L 131, 28.5.2009., str. 11.

(9)  SL L 324, 29.11.2002., str. 1.


PRILOG I.

DIO A

Direktiva stavljena izvan snage s njezinim izmjenama

(iz članka 14.)

Direktiva Vijeća 94/57/EZ

SL L 319, 12.12.1994., str. 20.

Direktiva Komisije 97/58/EZ

SL L 274, 7.10.1997., str. 8.

Direktiva 2001/105/EZ Europskog parlamenta i Vijeća

SL L 19, 22.1.2002., str. 9.

Direktiva 2002/84/EZ Europskog parlamenta i Vijeća

SL L 324, 29.11.2002., str. 53.

DIO B

Rokovi za prenošenje u nacionalno zakonodavstvo

(iz članka 14.)

Direktiva

Rok za prenošenje

94/57/EZ

31. prosinca 1995.

97/58/EZ

30. rujna 1998.

2001/105/EZ

22. srpnja 2003.

2002/84/EZ

23. studenoga 2003.


PRILOG II.

Korelacijska tablica

Direktiva 94/57/EZ

Ova Direktiva

Uredba (EZ) br. 391/2009

Članak 1.

Članak 1.

Članak 1.

Članak 2. točka (a)

Članak 2. točka (a)

Članak 2. točka (a)

Članak 2. točka (b)

Članak 2. točka (b)

Članak 2. točka (c)

Članak 2. točka (c)

Članak 2. točka (d)

Članak 2. točka (d)

Članak 2. točka (b)

Članak 2. točka (e)

Članak 2. točka (e)

Članak 2. točka (c)

Članak 2. točka (f)

Članak 2. točka (d)

Članak 2. točka (f)

Članak 2. točka (g)

Članak 2. točka (e)

Članak 2. točka (g)

Članak 2. točka (h)

Članak 2. točka (f)

Članak 2. točka (h)

Članak 2. točka (i)

Članak 2. točka (g)

Članak 2. točka (i)

Članak 2. točka (k)

Članak 2. točka (i)

Članak 2. točka (j)

Članak 2. točka (h)

Članak 2. točka (j)

Članak 2. točka (l)

Članak 2. točka (k)

Članak 2. točka (j)

Članak 3.

Članak 3.

Članak 4. stavak 1. prva rečenica

Članak 3. stavak 1.

Članak 4. stavak 1. druga rečenica

Članak 3. stavak 2.

Članak 4. stavak 1. treća rečenica

Članak 4. stavak 1. četvrta rečenica

Članak 4. stavak 1.

Članak 3. stavak 3.

Članak 4. stavci 2., 3., 4.

Članak 5.

Članak 6.

Članak 7.

Članak 5. stavak 1.

Članak 4. stavak 1.

Članak 5. stavak 3.

Članak 4. stavak 2.

Članak 6. stavci 1., 2., 3., 4.

Članak 5. stavci 1., 2., 3., 4.

Članak 6. stavak 5.

Članak 7.

Članak 6.

Članak 12.

Članak 8. stavak 1. prva alineja

Članak 7. stavak 1., točka (a) prvog podstavka

Članak 8. stavak 1. druga alineja

Članak 13. stavak 1.

Članak 8. stavak 1. treća alineja

Članak 7. stavak 1., točka (b) prvog podstavka

Članak 7. stavak 1. drugi podstavak

Članak 13. stavak 1. (drugi podstavak)

Članak 8. stavak 2.

Članak 7. stavak 2.

Članak 8. stavak 2. drugi podstavak

Članak 13. stavak 2.

Članak 9. stavak 1.

Članak 9. stavak 2.

Članak 10. stavak 1. uvodni tekst

Članak 8.

Članak 10. stavak 1. točke (a), (b), (c), stavci 2., 3., 4.

Članak 11. stavci 1., 2.

Članak 9. stavci 1., 2.

Članak 11. stavci 3., 4.

Članak 8. stavci 1., 2.

Članak 12.

Članak 10.

Članak 13.

Članak 14.

Članak 11. stavci 1., 2.

Članak 11. stavak 3.

Članak 12.

Članak 9.

Članak 15. stavak 1.

Članak 10. stavci 1., 2.

Članak 15. stavak 2.

Članak 10. stavak 3.

Članak 15. stavak 3.

Članak 10. stavak 4.

Članak 15. stavak 4.

Članak 10. stavak 5.

Članak 15. stavak 5.

Članak 10. stavak 6. prvi, drugi, treći, peti podstavak

 

Članak 10. stavak 6. četvrti podstavak

Članak 16.

Članak 13.

Članak 17.

Članak 16.

Članak 14.

Članak 15.

Članak 11.

Članak 14.

Članak 15.

Članak 16.

Članak 17.

Članak 18.

Članak 19.

Prilog

Prilog I.

Prilog I.

Prilog II.

Prilog II.


07/Sv. 014

HR

Službeni list Europske unije

83


32009L0016


L 131/57

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

23.04.2009.


DIREKTIVA 2009/16/EZ EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

od 23. travnja 2009.

o nadzoru države luke

(preinačena)

(Tekst značajan za EGP)

EUROPSKI PARLAMENT I VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice, a posebno njegov članak 80. stavak 2.,

uzimajući u obzir prijedlog Komisije,

uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora (1),

uzimajući u obzir mišljenje Odbora regija (2),

u skladu s postupkom utvrđenim u članku 251. Ugovora (3), u svjetlu zajedničkog teksta koji je odobrio Odbor za mirenje 3. veljače 2009.,

budući da:

(1)

Direktiva Vijeća 95/21/EZ od 19. lipnja 1995. o nadzoru pomorske plovidbe koji obavlja država luke (4) bitno je izmijenjena nekoliko puta. Budući da su potrebne daljnje izmjene, navedenu bi Direktivu radi jasnoće trebalo preinačiti.

(2)

Zajednica je ozbiljno zabrinuta zbog pomorskih nesreća i onečišćenja mora i obala u državama članicama.

(3)

Zajednica je isto tako zabrinuta zbog uvjeta života i rada na brodu.

(4)

Sigurnost, zaštita od onečišćenja te uvjeti života i rada na brodu mogu se učinkovito poboljšati drastičnim smanjenjem broja nedovoljno kvalitetnih brodova u vodama Zajednice, strogom primjenom konvencija, međunarodnih pravilnika i rezolucija.

(5)

Zato, u skladu s Odlukom Vijeća 2007/431/EZ od 7. lipnja 2007. o ovlaštenju država članica da u interesu Europske zajednice ratificiraju Konvenciju o radu pomoraca Međunarodne organizacije rada iz 2006. (5), države članice trebaju što prije, po mogućnosti prije 31. prosinca 2010., ratificirati navedenu Konvenciju, što se tiče dijelova u nadležnosti Zajednice.

(6)

Za praćenje usklađenosti brodova s međunarodnim standardima za sigurnost, zaštitu od onečišćenja te uvjete života i rada na brodu odgovorna je u prvom redu država zastave. Država zastave, oslanjajući se prema potrebi na priznate organizacije, u potpunosti jamči cjelovitost i učinkovitost inspekcijskih i drugih pregleda koji se obavljaju radi izdavanja odgovarajućih potvrda. Za održavanje stanja broda i brodske opreme nakon pregleda u skladu s odredbama Konvencije, odgovorna je brodska kompanija. Međutim, neke države zastave ne ispunjavaju obvezu primjene i provedbe međunarodnih normi. Ubuduće bi se protiv nedovoljne kvalitete brodova trebalo boriti tako što bi i država zastave trebala osigurati praćenje usklađenosti s međunarodnim standardima za sigurnost, zaštitu od onečišćenja i uvjete života i rada na brodu, uzimajući u obzir da inspekcijski nadzor države zastave nije pregled i da odgovarajući obrasci inspekcijskog nadzora nisu svjedodžbe o sposobnosti broda za plovidbu.

(7)

Usklađeni pristup učinkovitoj primjeni tih međunarodnih standarda u državama članicama na brodove koji plove u vodama pod njihovom nadležnosti i koriste njihove luke, trebao bi onemogućiti narušavanje tržišnog natjecanja.

(8)

Pomorski prijevoz je izložen opasnostima od terorizma. Trebalo bi učinkovito provoditi mjere za zaštitu pomorskog prijevoza, a države članice trebale bi odlučno nadgledati usklađenost s propisima o sigurnosnoj zaštiti obavljanjem provjera.

(9)

Treba iskoristiti iskustvo stečeno tijekom provedbe Pariškog memoranduma o suglasnosti o nadzoru države luke (Pariški memorandum), potpisanog 26. siječnja 1982. u Parizu.

(10)

Europska agencija za pomorsku sigurnost (EMSA) osnovana Uredbom (EZ) br. 1406/2002 Europskog parlamenta i Vijeća (6) trebala bi pružiti potporu kako bi se osigurala usklađena i učinkovita provedba sustava nadzora države luke. EMSA bi posebno trebala doprinijeti razvoju i provedbi inspekcijske baze podataka uspostavljene u skladu s ovom Direktivom i usklađenog programa Zajednice za osposobljavanje i ocjenu stručne osposobljenosti pomorskih inspektora od strane država članica.

(11)

Učinkoviti sustav nadzora države luke trebao bi osigurati da svi brodovi koji pristaju u lukama i na sidrištima unutar Zajednice budu podvrgnuti redovitim inspekcijskim pregledima. Inspekcijske preglede trebalo bi usmjeriti na nedovoljno kvalitetne brodove, a kvalitetne brodove, odnosno one koji imaju odgovarajuće zapisnike o inspekcijskom pregledu ili one koji plove pod zastavom države koja primjenjuje sustav Međunarodne pomorske organizacije (IMO) za dobrovoljnu kontrolu države članice, trebalo bi nagraditi manje učestalim inspekcijskim pregledima. U tom smislu, države članice trebale bi dati prednost inspekcijskim pregledima rizičnih brodova.

(12)

Taj novi režim inspekcijskih pregleda trebao bi se uključiti u sustav nadzora države luke u Zajednici čim se utvrde različiti vidovi tog režima, na temelju sustava podjele inspekcijskih pregleda u kojem svaka država članica pravedno doprinosi ostvarenju cilja Zajednice, odnosno uspostavljanju sveobuhvatnog sustava inspekcijskih pregleda, a količina inspekcijskih pregleda dijeli se jednako među državama članicama. Taj sustav podjele inspekcijskih pregleda trebao bi se izmijeniti uzimajući u obzir iskustvo stečeno novim sustavom nadzora države luke da bi se poboljšala njegova učinkovitost. Nadalje, države članice trebale bi zaposliti potreban broj osoblja, uključujući i kvalificirane inspektore, uzimajući u obzir opseg i značajke pomorskog prometa u svakoj luci.

(13)

U sustavu inspekcijskih pregleda koji je utvrđen ovom Direktivom uzima se u obzir rad obavljen prema Pariškom memorandumu. Budući da se o svim mjerama koje proizlaze iz Pariškog memoranduma treba usuglasiti na razini Zajednice prije primjene unutar EU-a, trebalo bi uspostaviti i održati usklađenost između Zajednice i Pariškog memoranduma kako bi se u najvećoj mogućoj mjeri osigurala konvergencija.

(14)

Komisija bi trebala voditi i održavati bazu podataka inspekcijskih pregleda, u uskoj suradnji s Pariškim memorandumom. Baza podataka inspekcijskih pregleda trebala bi uključiti podatke o inspekcijskim pregledima svih država članica i svih potpisnica Pariškog memoranduma. Dok u cijelosti ne profunkcionira pomorski informacijski sustav Zajednice SafeSeaNet, kojim će se omogućiti automatski unos podataka o inspekcijskim pregledima brodova u bazu podataka, države članice trebale bi dostavljati potrebne podatke Komisiji kako bi se osiguralo ispravno praćenje primjene ove Direktive, posebno u vezi s kretanjem brodova. Na temelju podataka o inspekcijskim pregledima koje dostavljaju države članice, Komisija bi trebala pronaći u bazi podataka o inspekcijskim pregledima podatke o rizičnom profilu broda, o brodovima na kojima se mora obaviti inspekcijski pregled i o kretanju brodova, te bi trebala izračunati obveze u vezi s inspekcijskim pregledima za svaku državu članicu. Baza podataka inspekcijskih pregleda trebala bi imati sposobnost povezivanja s drugim bazama podataka Zajednice koje se odnose na pomorsku sigurnost.

(15)

Države članice trebale bi nastojati preispitati metodu sastavljanja bijelih, sivih i crnih lista država zastava u okviru Pariškog memoranduma da bi osigurale pravednost tog sustava, posebno u pogledu odnosa prema državama zastava s malim flotama.

(16)

Pravila i postupke za inspekcijske preglede u nadzoru države luke trebalo bi uskladiti, uključujući i kriterije za zabranu plovidbe brodova, kako bi se osigurala stalna učinkovitost u svim lukama, a time će se drastično smanjiti selektivno korištenje određenih odredišnih luka radi izbjegavanja mreže odgovarajućeg nadzora.

(17)

Periodični i dodatni inspekcijski pregledi trebali bi uključiti pregled unaprijed određenih prostora na svakom brodu, ovisno o vrsti broda, vrsti inspekcijskog pregleda i rezultata prethodnih inspekcijskih pregleda države luke. U bazi podataka inspekcijskih pregleda trebali bi biti navedeni elementi za određivanje rizičnih područja koje treba provjeriti pri svakom inspekcijskom pregledu.

(18)

Određene kategorije brodova, kada dosegnu određenu starost, predstavljaju veću opasnost od nesreće ili onečišćenja, te na njima treba obaviti prošireni inspekcijski pregled. Trebalo bi predvidjeti pojedinosti o tom proširenom inspekcijskom pregledu.

(19)

U skladu sa sustavom inspekcijskih pregleda utvrđenih ovom Direktivom, vremenski razmaci između periodičnih inspekcijskih pregleda na brodovima ovise o njihovom rizičnom profilu, koji se temelji na nekim općim parametrima te parametrima određenim na temelju prethodnih inspekcijskih pregleda. Za brodove visokog rizika taj vremenski razmak ne bi smio biti dulji od šest mjeseci.

(20)

Da bi se podaci o brodovima u lukama ili na sidrištima dostavili mjerodavnim tijelima nadzora države luke, lučke vlasti ili tijela ili za tu svrhu određene vlasti ili tijela trebaju slati obavijesti o dolascima brodova odmah po primitku ako je to moguće.

(21)

Neki brodovi predstavljaju očitu opasnost za pomorsku sigurnost i morski okoliš zbog lošeg stanja, „uspješnosti” zastave i prijašnjih događaja. Zato Zajednica ima legitimno pravo da tim brodovima ne dopusti uplovljavanje u luke i na sidrišta država članica. Zabrana uplovljavanja treba biti razmjerna, te može imati za posljedicu trajnu zabranu uplovljavanja ako brodar i nakon nekoliko zabrana uplovljavanja i zabrana plovidbe broda u lukama i na sidrištima unutar Zajednice i dalje odbija provesti korektivne mjere. Svaka treća zabrana uplovljavanja može se ukinuti samo ako se ispune određeni uvjeti kojima se osigurava da dotični brod može sigurno ploviti u vodama Zajednice, posebno u pogledu države zastave broda i brodske kompanije. U protivnom, brodu bi se moglo trajno zabraniti uplovljavanje u luke i na sidrišta država članica. U svakom slučaju, svaka sljedeća zabrana plovidbe dotičnog broda uzrokuje trajnu zabranu uplovljavanja u luke i na sidrišta država članica. Radi jasnoće, treba objaviti popis brodova kojima je zabranjeno uplovljavanje u luke i na sidrišta unutar Zajednice.

(22)

Da bi se smanjilo opterećenje na određene uprave i kompanije opetovanim inspekcijskim pregledima, pregledi u skladu s Direktivom Vijeća 1999/35/EZ od 29. travnja 1999. o sustavu obveznih pregleda radi sigurnog obavljanja linijske plovidbe ro-ro putničkih brodova i brzih putničkih plovila (7), koje na ro-ro putničkim brodovima i brzim putničkim plovilima obavlja država domaćin koja nije država zastave broda, a koji uključuju najmanje sve elemente proširenog inspekcijskog pregleda, trebali bi se uzeti u obzir pri izračunu rizičnog profila broda, vremenskih razmaka između inspekcijskih pregleda i ispunjavanja obveze obavljanja inspekcijskih pregleda za svaku državu članicu. Pored toga, Komisija mora ispitati treba li ubuduće izmijeniti Direktivu 1999/35/EZ kako bi se povećala razina sigurnosti ro-ro putničkih brodova i brzih putničkih brodova koji plove prema lukama država članica i iz tih luka.

(23)

Potrebno je ispraviti neusklađenosti s odredbama odgovarajućih konvencija. Ako se na brodovima koji podliježu korektivnim mjerama uoče nedostaci nedvojbeno opasni za sigurnost, zdravlje ili okoliš, ti se brodovi trebaju zadržati dok se ti nedostaci ne isprave.

(24)

Treba omogućiti pravo na žalbu protiv naloga o zabrani plovidbe koje izdaju nadležna tijela da bi se spriječile neosnovane odluke koje mogu prouzrokovati nepotrebnu zabranu plovidbe i kašnjenje. Države članice trebale bi surađivati da bi osigurale rješavanje žalbi u razumnom roku u skladu s nacionalnim zakonodavstvom.

(25)

Tijela i inspektori koji sudjeluju u aktivnostima nadzora države luke ne bi trebali biti u sukobu interesa ni u povezanom interesu s lukom u kojoj se obavlja inspekcijski pregled ili s brodom koji se pregledava. Inspektori trebaju imati odgovarajuće kvalifikacije te biti odgovarajuće osposobljeni da bi mogli održavati i usavršavati sposobnost obavljanja inspekcijskih pregleda. Države članice trebaju surađivati u razvoju i promicanju usklađenog sustava Zajednice za osposobljavanje inspektora i ocjenjivanje njihove stručne osposobljenosti.

(26)

Peljari i lučke vlasti ili tijela trebaju imati mogućnost pružanja korisnih informacija o očitim nepravilnostima utvrđenim na brodu.

(27)

Treba ispitati pritužbe u vezi s uvjetima života i rada na brodu koje ulažu osobe s legitimnim interesom. Svaka osoba koja uloži pritužbu trebala bi biti obaviještena o daljnjim mjerama koje se poduzimaju u vezi s tom pritužbom.

(28)

Potrebna je suradnja između nadležnih tijela država članica i drugih tijela ili organizacija da bi se osigurale učinkovite daljnje mjere za brodove s nedostacima kojima je dopušten nastavak plovidbe, te razmjena informacija o brodovima u luci.

(29)

Budući da je baza podataka inspekcijskih pregleda osnovni dio nadzora države luke, države članice trebale bi osigurati njeno ažuriranje u skladu sa zahtjevima Zajednice.

(30)

Objava informacija o brodovima i njihovim brodarima ili kompanijama koje ne poštuju međunarodne standarde sigurnosti, zaštite zdravlja i zaštite morskog okoliša, uzimajući u obzir veličinu flote pojedine kompanije, može biti učinkovito preventivno sredstvo koje će odvratiti prijevoznike od korištenja takvih brodova i poticaj njihovim vlasnicima za poduzimanje korektivnih mjera. U vezi s informacijama koje će se objaviti, Komisija bi trebala usko surađivati s potpisnicama Pariškog memoranduma i voditi računa o svakoj objavljenoj informaciji da bi se izbjeglo nepotrebno dupliciranje. Države članice trebale bi pružiti odgovarajuće informacije samo jednom.

(31)

Sve troškove inspekcijskih pregleda koji opravdavaju zabranu plovidbe broda, te troškove nastale odbijanjem zabrane uplovljavanja, trebao bi snositi vlasnik ili brodar.

(32)

Mjere potrebne za provedbu ove Direktive trebaju se donijeti u skladu s Odlukom Vijeća 1999/468/EZ od 28. lipnja 1999. o utvrđivanju postupaka za izvršavanje provedbenih ovlasti dodijeljenih Komisiji (8).

(33)

Posebno bi Komisija trebala biti ovlaštena za izmjene ove Direktive radi primjene daljnjih izmjena na konvencije, međunarodne pravilnike i rezolucije povezane s ovom Direktivom, te za određivanje provedbenih pravila za odredbe iz članaka 8. i 10. Budući da su te mjere općeg područja primjene, a namijenjene su izmjenama elemenata ove Direktive koji nisu ključni, između ostalog i njenim dopunjavanjem novim elementima koji nisu ključni, moraju se donijeti u skladu s regulatornim postupkom s kontrolom iz članka 5.a Odluke 1999/468/EZ.

(34)

Budući da ciljeve ove Direktive, naime smanjenje broja nedovoljno kvalitetnih brodova u vodama pod nadležnošću država članica poboljšanjem inspekcijskog sustava Zajednice za pomorske brodove i razvojem preventivnih mjera zaštite od onečišćenja mora, države članice ne mogu dostatno ostvariti, nego ih se zbog opsega i učinaka može na bolji način ostvariti na razini Zajednice, Zajednica može donijeti mjere u skladu s načelom supsidijarnosti iz članka 5. Ugovora. U skladu s načelom proporcionalnosti iz navedenog članka, ova Direktiva ne prelazi ono što je potrebno za ostvarivanje tih ciljeva.

(35)

Obveza prenošenja ove Direktive u nacionalno zakonodavstvo treba se ograničiti na one odredbe koje predstavljaju temeljnu promjenu u usporedbi s Direktivom 95/21/EZ. Obveza prenošenja neizmijenjenih odredaba proizlazi iz te Direktive.

(36)

Ova Direktiva ne bi smjela dovoditi u pitanje obveze država članica u vezi s rokovima prenošenja Direktiva iz Priloga XV., dijela B u nacionalno zakonodavstvo.

(37)

Sustav nadzora države luke, uspostavljen u skladu s ovom Direktivom, treba se početi provoditi istog dana u svim državama članicama. U vezi s tim, Komisija treba osigurati poduzimanje odgovarajućih pripremnih mjera, uključujući testiranje baze podataka inspekcijskih pregleda i osposobljavanje inspektora.

(38)

U skladu s točkom 34. Međuinstitucionalnog sporazuma o boljoj izradi zakonodavstva (9), države članice se potiču da, za svoje potrebe i u interesu Zajednice, sastave i objave vlastite tablice u kojima će što bolje prikazati korelaciju između ove Direktive i mjera za prijenos u nacionalno zakonodavstvo.

(39)

Da bi se izbjeglo nerazmjerno administrativno opterećenje na neobalne države članice, prema pravilu de minimis, tim državama članicama treba dopustiti odstupanje od odredaba ove Direktive, što znači da te države članice nemaju obvezu prenošenja ove Direktive u nacionalno zakonodavstvo sve dok ispunjavaju određene kriterije.

(40)

Da bi se uzela u obzir činjenica da francuski prekomorski departmani pripadaju različitim geografskim područjima i da su u velikoj mjeri ugovorne strane regionalnih memoranduma o nadzoru države luke izvan okvira Pariškog memoranduma, te da imaju vrlo ograničene prometne tokove s europskim kontinentom, dotičnim državama članicama treba omogućiti da isključe te luke iz sustava nadzora države luke koji se primjenjuje unutar Zajednice,

DONIJELI SU OVU DIREKTIVU:

Članak 1.

Svrha

Svrha je ove Direktive doprinijeti drastičnom smanjenju broja nedovoljno kvalitetnih brodova u vodama pod nadležnošću država članica:

(a)

povećanjem usklađenosti s međunarodnim propisima i odgovarajućim propisima Zajednice u području pomorske sigurnosti, zaštite morskog okoliša te uvjeta života i rada na brodovima svih zastava;

(b)

utvrđivanjem zajedničkih kriterija za nadzor brodova koji obavlja država luke i usklađivanjem postupaka za inspekcijski pregled i zabranu plovidbe, oslanjajući se na znanje i iskustvo u okviru Pariškog memoranduma;

(c)

provedbom sustava nadzora države luke unutar Zajednice, na temelju inspekcijskih pregleda unutar Zajednice i na području Pariškog memoranduma, s ciljem da učestalost inspekcijskih pregleda svakog broda ovisi o njegovom rizičnom profilu, tako da brodovi većeg rizika budu podvrgnuti detaljnijim i učestalijim inspekcijskim pregledima.

Članak 2.

Definicije

Za potrebe ove Direktive primjenjuju se sljedeća definicije:

1.

„konvencije” znači sljedeće konvencije, zajedno s protokolima te izmjenama tih konvencija te najnovije verzije odgovarajućih obveznih kodeksa:

(a)

Međunarodna konvencija o teretnim linijama, 1966. (LL 66);

(b)

Međunarodna konvencija o zaštiti ljudskih života na moru, 1974. (SOLAS 74);

(c)

Međunarodna konvencija o sprečavanju onečišćenja mora s brodova, 1973., i pripadajući Protokol iz 1978. (Marpol 73/78);

(d)

Međunarodna konvencija o standardima za obuku, izdavanje svjedodžbi i držanje straže pomoraca, 1978. (STCW 78/95);

(e)

Konvencija o Međunarodnim pravilima o izbjegavanju sudara na moru, 1972. (Colreg 72);

(f)

Međunarodna konvencija o baždarenju brodova, 1969. (ITC 69);

(g)

Konvencija o minimalnim standardima na trgovačkim brodovima, 1976. (ILO br. 147);

(h)

Međunarodna konvencija o građanskoj odgovornosti za štetu zbog onečišćenja uljem, 1992. (CLC 92);

2.

„Pariški memorandum” znači Memorandum o suglasnosti o nadzoru države luke, potpisan 26. siječnja 1982. u Parizu, u najnovijoj verziji;

3.

„Okvir i postupci za dobrovoljnu shemu prosudbe članica IMO-a” znači Rezolucija Skupštine IMO-a, A.974(24);

4.

„područje Pariškog memoranduma” znači geografsko područje unutar kojeg potpisnice Pariškog memoranduma provode inspekcijske preglede u skladu s Pariškim memorandumom;

5.

„brod” znači svako pomorsko plovilo na koje se primjenjuje jedna ili nekoliko konvencija, a plovi pod zastavom države koja nije država luke;

6.

„sučelje brod/luka” znači međusobno djelovanje koje se događa kada je brod izravno uključen u aktivnosti transfera osoba, dobara ili usluga iz luke na ili s broda;

7.

„brod na sidrištu” znači brod u luci ili akvatoriju u nadležnosti luke, koji nije na vezu, a uključen je u sučelje brod/luka;

8.

„inspektor” znači zaposlenik u javnom sektoru ili druga osoba koju nadležno tijelo u državi članici ovlasti za obavljanje inspekcijskih pregleda države luke, a odgovoran je tom nadležnom tijelu;

9.

„nadležno tijelo” znači tijelo pomorske uprave odgovorno za nadzor države luke u skladu s ovom Direktivom;

10.

„vrijeme noći” znači svako razdoblje od najmanje sedam sati, kao što je određeno nacionalnim zakonodavstvom, a koje svakako mora uključiti razdoblje između ponoći i 5.00;

11.

„osnovni inspekcijski pregled” znači dolazak inspektora na brod radi provjere usklađenosti s odgovarajućim konvencijama i propisima, što uključuje najmanje provjere iz članka 13. stavka 1.;

12.

„detaljniji inspekcijski pregled” znači inspekcijski pregled pri kojem su, u okolnostima iz članka 13. stavka 3., brod, brodska oprema i posada u cjelini ili, prema potrebi, njihovi dijelovi podvrgnuti temeljitom pregledu koji obuhvaća konstrukciju broda, opremu, osoblje, životne i radne uvjete te usklađenost s brodskim operativnim postupcima;

13.

„prošireni inspekcijski pregled” znači inspekcijski pregled koji obuhvaća najmanje stavke navedene u Prilogu VII. Prošireni inspekcijski pregled može uključiti detaljniji inspekcijski pregled uvijek kada za to postoje utemeljeni razlozi u skladu s člankom 13. stavkom 3.;

14.

„pritužba” znači svaka informacija ili izvještaj podnesen od bilo koje osobe ili organizacije s opravdanim interesom u pogledu sigurnosti broda, uključujući i sigurnost i opasnost po zdravlje posade, uvjete života i rada na brodu te sprečavanje onečišćenja;

15.

„zabrana plovidbe” znači formalna zabrana brodu da nastavi plovidbu zbog utvrđenih nedostataka koji, pojedinačno ili skupno, čine brod nesposobnim za plovidbu;

16.

„mjera odbijanja uplovljavanja” znači odluka izdana zapovjedniku broda, kompaniji odgovornoj za brod i državi zastave kojom se obavješćuju da će se brodu zabraniti uplovljavanje u sve luke i sidrišta unutar Zajednice;

17.

„zabrana operacija” znači formalna zabrana brodu da nastavi sa započetim radnjama zbog utvrđenih nedostataka koji, pojedinačno ili skupno, čine nastavak radnji opasnim;

18.

„kompanija” znači fizička ili pravna osoba koja je preuzela odgovornost za upravljanje brodom od vlasnika broda i koja je preuzimanjem takve odgovornosti preuzela ovlasti i odgovornosti u skladu s Međunarodnim pravilnikom o upravljanju sigurnošću (ISM pravilnik);

19.

„priznata organizacija” znači klasifikacijsko društvo ili drugo privatno tijelo koje obavlja statutarne poslove u ime uprave države zastave;

20.

„statutarna svjedodžba” znači svjedodžba izdana od ili u ime države zastave u skladu s međunarodnim konvencijama;

21.

„klasifikacijska svjedodžba” znači dokument kojim se potvrđuje usklađenost s Konvencijom SOLAS 74, poglavljem II-1, dijelom A-1, pravilom 3-1;

22.

„baza podataka inspekcijskih pregleda” znači informacijski sustav koji pridonosi provedbi sustava nadzora države luke unutar Zajednice, a sadrži podatke o inspekcijskim pregledima koji se obavljaju u Zajednici i u području Pariškog memoranduma.

Članak 3.

Područje primjene

1.   Ova Direktiva primjenjuje se na sve brodove i njihove posade koji pristaju u lukama ili na sidrištima države članice kako bi uspostavili sučelje brod/luka.

Francuska može odlučiti da luke i sidrišta iz ovog stavka ne uključuju luke i sidrišta u prekomorskim departmanima iz članka 299. stavka 2. Ugovora.

Ako država članica obavlja inspekcijski pregled broda u vodama u njezinoj nadležnosti, osim u luci, to se smatra inspekcijskim pregledom u smislu ove Direktive.

Nijedna odredba ovog članka ne utječe na prava posredovanja koja država članica ima u skladu s odgovarajućim konvencijama.

Države članice koje nemaju morske luke, a koje mogu potvrditi da od ukupnog broja pojedinih plovila koja su godišnje pristala u njihovim riječnim lukama u protekle tri godine manje od 5 % su brodovi obuhvaćeni ovom Direktivom, mogu odstupati od odredaba ove Direktive.

Države članice koje nemaju morske luke moraju dostaviti Komisiji, najkasnije do dana prenošenja Direktive u nacionalno zakonodavstvo, ukupan broj plovila i broj brodova koji su tijekom navedenog trogodišnjeg razdoblja pristali u njihovim lukama te moraju obavijestiti Komisiju o svim naknadnim promjenama navedenih podataka.

2.   Ako je bruto tonaža broda manja od 500, države članice primjenjuju važeće odredbe odgovarajuće konvencije te, ako se konvencija ne primjenjuje, poduzimaju potrebne mjere kako bi osigurale da dotični brodovi ne predstavljaju očitu opasnost za sigurnost, zdravlje i okoliš. U primjeni ovog stavka države članice ravnaju se prema Prilogu 1. Pariškog memoranduma.

3.   Prilikom inspekcijskog pregleda broda koji plovi pod zastavom države koja nije potpisnica Konvencije, države članice osiguravaju da postupanje prema tom brodu i njegovoj posadi nije povoljnije od postupanja prema brodu koji plovi pod zastavom države potpisnice te Konvencije.

4.   Ribarski brodovi, ratni brodovi, pomoćna plovila, drveni brodovi jednostavne gradnje, javni brodovi koji se koriste za negospodarske svrhe te jahte namijenjene razonodi koje ne obavljaju gospodarsku djelatnost isključuju se iz područja primjene ove Direktive.

Članak 4.

Ovlasti za pregled

1.   Države članice poduzimaju potrebne mjere kako bi imale pravni temelj da na stranim brodovima obavljaju preglede navedene u ovoj Direktivi, u skladu s međunarodnim pravom.

2.   Države članice imaju odgovarajuća nadležna tijela kojima se dodjeljuje, na primjer zapošljavanjem, potreban broj osoblja, posebno stručno osposobljenih inspektora za inspekcijski pregled brodova, te poduzimaju odgovarajuće mjere da bi osigurale da inspektori obavljaju svoje dužnosti kao što je predviđeno u ovoj Direktivi, a posebno da budu na raspolaganju za obavljanje inspekcijskih pregleda u skladu s ovom Direktivom.

Članak 5.

Sustav pregleda i godišnja obveza pregleda

1.   Države članice obavljaju preglede u skladu sa sustavom izbora iz članka 12. i odredbama iz Priloga I.

2.   Da bi ispunile godišnju obvezu pregleda, države članice moraju:

(a)

obavljati inspekcijske preglede na svim brodovima iz prioritetne skupine I. iz članka 12. točke (a), koji pristaju u njenim lukama i na njenim sidrištima; i

(b)

ukupno obaviti godišnje onoliko inspekcijskih pregleda na brodovima iz prioritetnih skupina I. i II. iz članka 12. točaka (a) i (b) koliko iznosi najmanje njihov udio u ukupnom broju inspekcijskih pregleda koji će se obaviti godišnje u Zajednici i na području Pariškog memoranduma. Udio inspekcijskih pregleda za svaku državu članicu temelji se na broju pojedinačnih brodova koji pristaju u lukama dotične države članice u odnosu na ukupni broj pojedinačnih brodova koji pristaju u lukama svake države u Zajednici i na području Pariškog memoranduma.

3.   Prilikom izračuna udjela u ukupnom broju inspekcijskih pregleda koji će se godišnje obaviti u Zajednici i na području Pariškog memoranduma, iz točke (b) stavka 2., ne računaju se brodovi na sidrištu, osim ako dotične države članice ne odrede drukčije.

Članak 6.

Načini ispunjavanja obveze inspekcijskih pregleda

Država članica koja ne obavi inspekcijske preglede iz članka 5. stavka 2. točke (a), ispunjava svoje obveze u skladu s tom odredbom ako ti neobavljeni inspekcijski pregledi ne prelaze:

(a)

5 % ukupnog broja brodova iz prioritetne skupine I. s visokim rizičnim profilom koji pristaju u njenim lukama i sidrištima;

(b)

10 % ukupnog broja brodova iz prioritetne skupine I., osim brodova s visokim rizičnim profilom koji pristaju u njenim lukama i sidrištima.

Bez obzira na postotke pod (a) i (b), države članice daju prednost inspekcijskom pregledu brodova koji, prema podacima iz baze podataka inspekcijskih pregleda, rijetko pristaju u lukama unutar Zajednice.

Bez obzira na postotke pod (a) i (b), za brodove iz prioritetne skupine I. koji pristaju na sidrišta, države članice daju prednost inspekcijskom pregledu brodova s visokim rizičnim profilom koji, prema podacima iz baze podataka inspekcijskih pregleda, rijetko pristaju u lukama unutar Zajednice.

Članak 7.

Načini kojima se omogućuje uravnoteženi udio inspekcijskih pregleda unutar Zajednice

1.   Za državu članicu u kojoj je ukupni broj pristajanja brodova iz prioritetne skupine I. veći od udjela inspekcijskih pregleda iz članka 5. stavka 2. točke (b), smatra se da ispunjava tu obvezu ako broj inspekcijskih pregleda koje je ta država članica obavila na brodovima iz prioritetne skupine I. odgovara najmanje tom udjelu inspekcijskih pregleda i ako ta država članica ne propusti više od 30 % ukupnog broja brodova iz prioritetne skupine I. koji pristaju u njenim lukama i sidrištima.

2.   Za državu članicu u kojoj je ukupni broj pristajanja brodova iz prioritetnih skupina I. i II. manji od udjela inspekcijskih pregleda iz članka 5. stavka 2. točke (b), smatra se da ispunjava tu obvezu ako ta država članica obavlja inspekcijske preglede brodova iz prioritetne skupine I. u skladu s člankom 5. stavkom 2. točkom (a) i inspekcijske preglede na najmanje 85 % ukupnog broja brodova iz prioritetne skupine II. koji pristaju u njenim lukama i sidrištima.

3.   Komisija, u svom preispitivanju iz članka 35., posebno ispituje utjecaj ovog članka na obvezu inspekcijskih pregleda, uzimajući u obzir znanje i iskustvo stečeno u Zajednici i u okviru Pariškog memoranduma. Preispitivanje uzima u obzir cilj inspekcijskih pregleda svih brodova koji pristaju u lukama i na sidrištima unutar Zajednice. Prema potrebi, Komisija predlaže dodatne mjere radi poboljšanja učinkovitosti sustava inspekcijskih pregleda koji se primjenjuje u Zajednici te, ako je potrebno, novi pregled utjecaja ovog članka u kasnijoj fazi.

Članak 8.

Odgoda inspekcijskih pregleda i iznimne okolnosti

1.   Država članica može odlučiti o odgodi inspekcijskog pregleda broda iz prioritetne skupine I. u sljedećim okolnostima:

(a)

ako se inspekcijski pregled može obaviti prilikom sljedećeg pristajanja broda u toj državi članici, pod uvjetom da brod u međuvremenu ne pristane ni u jednoj drugoj luci u Zajednici ili na području Pariškog memoranduma i da ta odgoda nije dulja od 15 dana; ili

(b)

ako se inspekcijski pregled može obaviti u nekoj drugoj luci pristajanja unutar Zajednice ili na području Pariškog memoranduma u roku od 15 dana, pod uvjetom da država u kojoj se nalazi ta luka pristajanja unaprijed pristane na obavljanje tog inspekcijskog pregleda.

Ako je inspekcijski pregled odgođen u skladu s točkom (a) ili (b) i upisan u bazu podataka inspekcijskih pregleda, ne računa se kao neobavljeni inspekcijski pregled države članice koja ga je odgodila.

Međutim, ako se ne obavi inspekcijski pregled broda iz prioritetne skupine I., taj se brod ne oslobađa inspekcijskog pregleda u sljedećoj luci pristajanja unutar Zajednice u skladu s ovom Direktivom.

2.   Ako se na brodu iz prioritetne skupine I. inspekcijski pregled ne obavi zbog operativnih razloga, ne računa se kao neobavljeni inspekcijski pregled, pod uvjetom da je razlog za neobavljeni inspekcijski pregled upisan u bazu podataka inspekcijskih pregleda, u sljedećim iznimnim okolnostima:

(a)

ako nadležno tijelo prosudi da bi obavljanje inspekcijskog pregleda moglo ugroziti sigurnost inspektora, broda, posade ili luke ili morskog okoliša; ili

(b)

ako brod pristaje samo noću. U tom slučaju države članice poduzimaju potrebne mjere kako bi osigurale odgovarajući inspekcijski pregled brodova koji redovito pristaju noću.

3.   Ako se inspekcijski pregled ne obavi na brodu na sidrištu, ne računa se kao neobavljeni inspekcijski pregled:

(a)

ako je brod u roku od 15 dana pregledan u drugoj luci ili sidrištu unutar Zajednice ili na području Pariškog memoranduma u skladu s Prilogom I.; ili

(b)

ako brod pristaje samo noću ili pristajanje traje prekratko da bi se inspekcijski pregled mogao obaviti na zadovoljavajući način, a razlog za neobavljeni inspekcijski pregled upisan je u bazu podataka inspekcijskih pregleda; ili

(c)

ako nadležno tijelo prosudi da bi obavljanje inspekcijskog pregleda moglo ugroziti sigurnost inspektora, broda, posade ili luke ili morskog okoliša, a razlog za neobavljeni inspekcijski pregled upisan je u bazu podataka inspekcijskih pregleda.

4.   Mjere namijenjene izmjenama elemenata ove Direktive koji nisu ključni njenim dopunjavanjem u vezi s propisima za provedbu ovog članka, donose se u skladu s regulatornim postupkom s kontrolom iz članka 31. stavka 3.

Članak 9.

Prijava dolaska broda

1.   Brodar, agent ili zapovjednik broda koji, u skladu s člankom 14., ispunjava uvjete za prošireni inspekcijski pregled, a plovi prema luci ili sidrištu države članice, prijavljuje dolazak broda u skladu s odredbama iz Priloga III.

2.   Po primitku prijave iz stavka 1. ovog članka i članka 4. Direktive 2002/59/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 27. lipnja 2002. o uspostavi sustava nadzora plovidbe i informacijskog sustava Zajednice (10), lučke vlasti ili tijela ili tijela određena u tu svrhu prosljeđuju tu obavijest nadležnom tijelu.

3.   Sve obavijesti iz ovog članka šalju se, koliko je to moguće, elektroničkim sredstvima.

4.   Postupci i obrasci koje su uspostavile države članice za potrebe Priloga III. ovoj Direktivi u skladu su s odgovarajućim odredbama iz Direktive 2002/59/EZ o prijavama brodova.

Članak 10.

Profil rizičnosti broda

1.   Za svaki brod koji pristaje u luci ili na sidrištu države članice, u bazi podataka inspekcijskih pregleda navodi se rizični profil broda na temelju kojeg se određuje prioritet inspekcijskog pregleda, vremenski razmaci između inspekcijskih pregleda i opseg pregleda.

2.   Rizični profil broda određuje se kombinacijom općih parametara i povijesnih parametara:

(a)

Opći parametri

Opći parametri temelje se na vrsti, starosti, zastavi, priznatim organizacijama i rezultatima kompanije, u skladu s dijelom I.1. Priloga I. i Prilogom II.

(b)

Povijesni parametri

Povijesni parametri temelje se na broju nedostataka i zabranama plovidbe u određenom razdoblju u skladu s dijelom 1.2. Priloga I. i Prilogom II.

3.   Mjere namijenjene izmjenama elemenata ove Direktive koji nisu ključni njenim dopunjavanjem u vezi s propisima za provedbu ovog članka, a posebno:

(a)

kriteriji u vezi s državom zastave;

(b)

kriteriji u vezi s rezultatima kompanije;

donose se u skladu s regulatornim postupkom s kontrolom iz članka 31. stavka 3. i oslanjajući se na stručno znanje u okviru Pariškog memoranduma.

Članak 11.

Učestalost inspekcijskih pregleda

Na brodovima koji pristaju u lukama ili na sidrištima unutar Zajednice moraju se obavljati sljedeći periodični ili dodatni inspekcijski pregledi:

(a)

periodični inspekcijski pregledi brodova obavljaju se u unaprijed određenim vremenskim razmacima ovisno o njihovom rizičnom profilu u skladu s dijelom 1. Priloga I. Vremenski razmak između periodičnih inspekcijskih pregleda brodova povećava se sa smanjenjem rizika. Za brodove visokog rizika, taj vremenski razmak ne smije biti dulji od šest mjeseci;

(b)

dodatni inspekcijski pregledi brodova obavljaju se bez obzira na razdoblje proteklo od posljednjeg inspekcijskog pregleda:

nadležno tijelo osigurava da se obave inspekcijski pregledi brodova na koje se primjenjuju odlučujući čimbenici iz dijela II. 2.A Priloga I.,

mogu se obaviti inspekcijski pregledi brodova na koje se primjenjuju nepredviđeni čimbenici iz dijela II. 2.B Priloga I. Odluku o tom dodatnom inspekcijskom pregledu donosi nadležno tijelo na temelju stručne prosudbe.

Članak 12.

Odabir brodova za inspekcijski pregled

Nadležno tijelo osigurava da se odabir brodova za inspekcijski pregled temelji na njihovom rizičnom profilu kao što je određeno u dijelu I. Priloga I., a u slučaju odlučujućih ili nepredviđenih čimbenika u skladu s dijelom II. 2.A i 2.B Priloga I.

Radi inspekcijskog pregleda broda, nadležno tijelo:

(a)

određuje brodove za obvezni inspekcijski pregled, odnosno brodove iz „prioritetne skupine I.”, u skladu sa sustavom izbora iz dijela II. 3.A Priloga I.;

(b)

može odrediti brodove koji ispunjavaju uvjete za inspekcijski pregled, odnosno brodove iz „prioritetne skupine II.”, u skladu s dijelom II. 3.B Priloga I.

Članak 13.

Osnovni i detaljniji inspekcijski pregledi

Države članice osiguravaju da se na brodovima koji su određeni za inspekcijski pregled u skladu s člankom 12. obavi osnovni ili detaljniji inspekcijski pregled:

1.

Prilikom svakog osnovnog inspekcijskog pregleda, nadležno tijelo osigurava da inspektor najmanje:

(a)

provjeri potvrde i dokumente navedene u Prilogu IV. koji moraju biti na brodu u skladu s pomorskim zakonodavstvom Zajednice i konvencijama o sigurnosti i sigurnosnoj zaštiti;

(b)

prema potrebi provjeri jesu li ispravljeni glavni nedostaci utvrđeni prethodnim inspekcijskim pregledom koji je obavila država članica ili država potpisnica Pariškog memoranduma;

(c)

utvrdi opće stanje broda, uključujući higijenske uvjete na brodu, uključujući prostorije strojeva i nastambi.

2.

Ako su nakon inspekcijskog pregleda iz točke 1. u bazu podataka upisani nedostaci koje je potrebno ispraviti u sljedećoj luci pristajanja, nadležno tijelo u toj sljedećoj luci može odlučiti da ne obavi provjere iz točke 1. (a) i (c).

3.

Detaljniji inspekcijski pregled, uključujući i daljnju provjeru ispunjavanja radnih uvjeta na brodu, obavlja se uvijek kada postoje utemeljeni razlozi za vjerovanje da nakon inspekcijskog pregleda iz točke 1. stanje broda ili njegove opreme ili posade uglavnom ne ispunjava odgovarajuće zahtjeve konvencije.

„Očiti razlozi” postoje kada inspektor pronađe dokaze koji po njegovom stručnom mišljenju zahtijevaju detaljniji inspekcijski pregled broda, njegove opreme ili posade.

Primjeri „očitih razloga” utvrđeni su u Prilogu V.

Članak 14.

Prošireni inspekcijski pregledi

1.   Sljedeće kategorije brodova ispunjavaju uvjete za prošireni inspekcijski pregled u skladu s dijelom II. 3.A i 3.B Priloga I.:

brodovi s visokim rizičnim profilom,

putnički brodovi, tankeri za ulje, tankeri za plin, tankeri za kemikalije i brodovi za rasute terete, stariji od 12 godina,

brodovi s visokim rizičnim profilom ili putnički brodovi, tankeri za ulje, tankeri za plin, tankeri za kemikalije i brodovi za rasute terete, stariji od 12 godina, u slučaju odlučujućih ili nepredviđenih čimbenika,

brodovi na kojima se obavlja ponovni inspekcijski pregled zbog izdane mjere o odbijanju uplovljavanja u skladu s člankom 16.

2.   Brodar ili zapovjednik broda osigurava da u rasporedu plovidbe bude dovoljno vremena za obavljanje proširenog inspekcijskog pregleda.

Ne dovodeći u pitanje kontrolne mjere potrebne iz sigurnosnih razloga, brod ostaje u luci do završetka inspekcijskog pregleda.

3.   Po primitku najave broda koji ispunjava uvjete za periodični prošireni inspekcijski pregled, nadležno tijelo obavješćuje brod o tome hoće li obaviti prošireni inspekcijski pregled ili ne.

4.   Opseg proširenog inspekcijskog pregleda, uključujući i rizična područja, naveden je u Prilogu VII. U skladu s postupcima iz članka 31. stavka 2., Komisija donosi mjere za provedbu Priloga VII.

Članak 15.

Smjernice i postupci za sigurnost i zaštitu

1.   Države članice osiguravaju da njihovi inspektori postupaju u skladu s postupcima i smjernicama iz Priloga VI.

2.   Što se tiče provjere sigurnosne zaštite, države članice primjenjuju odgovarajuće postupke iz Priloga VI. ovoj Direktivi na sve brodove navedene u članku 3. stavcima 1., 2. i 3. Uredbe (EZ) br. 725/2004 Europskog parlamenta i Vijeća (11), koji pristaju u njihovim lukama i na njihovim sidrištima, pod uvjetom da ne plove pod zastavom države luke u kojoj se obavlja inspekcijski pregled.

3.   Odredbe članka 14. ove Direktive u vezi s proširenim inspekcijskim pregledima primjenjuju se na ro-ro putničke brodove i brza putnička plovila iz članka 2. (a) i (b) Direktive 1999/35/EZ.

Ako je brod, u skladu s člancima 6. i 8. Direktive 1999/35/EZ, pregledala država domaćin koja nije država zastave, taj posebni pregled upisuje se u bazu podataka inspekcijskih pregleda, ovisno o slučaju, kao detaljni ili prošireni inspekcijski pregled, te se uzima u obzir u smislu članaka 10., 11. i 12. ove Direktive i za računanje ispunjavanja obveze obavljanja inspekcijskih pregleda za svaku državu članicu, u mjeri u kojoj se taj pregled odnosi na sve točke iz Priloga VII. ovoj Direktivi.

Ne dovodeći u pitanje sprečavanje plovidbe ro-ro putničkih brodova ili brzih putničkih plovila u skladu s člankom 10. Direktive 1999/35/EZ, primjenjuju se, prema potrebi, odredbe ove Direktive o ispravljanju nedostataka, zabrani plovidbe, odbijanju uplovljavanja, dodatnim inspekcijskim pregledima, zabranama plovidbe i odbijanjima uplovljavanja.

4.   Ako je potrebno, Komisija može, u skladu s postupkom iz članka 31. stavka 2., donijeti pravila za usklađenu provedbu stavaka 1. i 2. ovog članka.

Članak 16.

Mjere odbijanja uplovljavanja za određene brodove

1.   Država članica osigurava da se svakom brodu koji:

plovi pod zastavom države uvrštene zbog broja zabrana plovidbe na crnu listu, usvojenu u skladu s Pariškim memorandumom na temelju podataka iz baze podataka inspekcijskih pregleda koje Komisija objavljuje svake godine, i kojem je izdana zabrana plovidbe ili mu je izdana zabrana rada prema Direktivi 1999/35/EZ više od dvaput u prethodnih 36 mjeseci u luci ili na sidrištu države članice ili države potpisnice Pariškog memoranduma, ili

plovi pod zastavom države uvrštene zbog broja zabrana plovidbe na sivu listu, usvojenu u skladu s Pariškim memorandumom na temelju podataka iz baze podataka inspekcijskih pregleda koje Komisija objavljuje svake godine, i kojem je izdana zabrana plovidbe ili mu je izdana zabrana rada prema Direktivi 1999/35/EZ više od dvaput u prethodna 24 mjeseca u luci ili na sidrištu države članice ili države potpisnice Pariškog memoranduma,

odbije uplovljavanje u njene luke i sidrišta, osim u slučajevima iz članka 21. stavka 6.

Odbijanje uplovljavanja primjenjuje se čim brod isplovi iz luke ili sidrišta u kojima je treći put zadržan te u kojima je izdana mjera odbijanja uplovljavanja.

2.   Mjera odbijanja uplovljavanja odbija se tek nakon isteka tri mjeseca od dana izdavanja tog naloga te kada se ispune uvjeti iz stavaka od 3. do 9. Priloga VIII.

Ako je brodu drugi put odbijeno uplovljavanje, to razdoblje iznosi 12 mjeseci.

3.   Posljedica svake sljedeće zabrane plovidbe broda u luci ili na sidrištu unutar Zajednice je odbijanje uplovljavanja u svaku luku i sidrište unutar Zajednice. Ovo treće odbijanje uplovljavanja može se ukinuti nakon isteka 24 mjeseca od izdavanja tog naloga samo:

ako brod vije zastavu države koja nije uvrštena ni u crnu ni u sivu listu iz stavka 1. zbog broja zabrana plovidbe,

ako je statutarne i klasifikacijske svjedodžbe broda izdala organizacija ili organizacije priznate u skladu s Uredbom (EZ) br. 391/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. travnja 2009. o zajedničkim pravilima i normama za organizacije koje obavljaju pregled i nadzor brodova (preinačena) (12),

ako brodom upravlja uspješna kompanija prema dijelu I.1. Priloga I., i

ako su ispunjeni uvjeti iz stavaka 3. do 9. Priloga VIII.

Svakom brodu koji ne ispunjava kriterije iz ovog stavka, nakon isteka 24 mjeseca od izricanja odbijanja uplovljenja, trajno se odbija uplovljavanje u svaku luku i sidrište unutar Zajednice.

4.   Posljedica svake sljedeće zabrane plovidbe broda u luci ili na sidrištu unutar Zajednice nakon treće zabrane uplovljavanja je trajno odbijanje uplovljavanja u svaku luku i sidrište unutar Zajednice.

5.   Za potrebe ovog članka, države članice postupaju u skladu s postupcima utvrđenim u Prilogu VIII.

Članak 17.

Izvješće o pregledu za zapovjednika broda

Po završetku inspekcijskog pregleda, detaljnog inspekcijskog pregleda ili proširenog inspekcijskog pregleda, inspektor sastavlja izvješće u skladu s Prilogom IX. Jedan primjerak izvješća o pregledu dostavlja se zapovjedniku broda.

Članak 18.

Pritužbe

Sve pritužbe upućuju se nadležnom tijelu radi brze početne procjene. Pomoću te procjene može se odrediti je li pritužba opravdana.

U tom slučaju, nadležno tijelo poduzima potrebne radnje u vezi s pritužbom, te posebno osigurava da svatko na koga se ta pritužba izravno odnosi može iznijeti svoje mišljenje.

Ako nadležno tijelo smatra da je pritužba očito neutemeljena, o svojoj odluci i o razlozima za tu odluku obavješćuje podnositelja pritužbe.

Identitet podnositelja pritužbe ne otkriva se zapovjedniku ili vlasniku dotičnog broda. Inspektor je dužan osigurati čuvanje povjerljivosti za vrijeme razgovora s članovima posade.

Države članice obavješćuju upravu države zastave, a prema potrebi jedan primjerak dostavljaju Međunarodnoj organizaciji rada (ILO), o pritužbama koje nisu očito neutemeljene te o daljnjim poduzetim mjerama.

Članak 19.

Otklanjanje nedostataka i zabrana plovidbe

1.   Nadležno tijelo mora se uvjeriti da su svi nedostaci, potvrđeni ili utvrđeni inspekcijskim pregledom, ispravljeni ili će se ispraviti u skladu s konvencijama.

2.   U slučaju nedostataka koji očito ugrožavaju sigurnost, zdravlje ili okoliš, nadležno tijelo države zastave u kojoj se obavlja inspekcijski pregled broda osigurava zabranu plovidbe broda ili zabranu operacija tijekom kojih su utvrđeni nedostaci. Rješenje o zabrani plovidbe ili zabrane operacija ne smije se ukinuti sve dok se ne otkloni opasnost ili dok to tijelo ne utvrdi da brod može, ovisno o svim potrebnim uvjetima, isploviti ili nastaviti s radom bez opasnosti za sigurnost i zdravlje putnika ili posade ili opasnosti za druge brodove ili ako nema neosnovane opasnosti od onečišćenja morskog okoliša.

3.   Prilikom stručne procjene o tome treba li brodu zabraniti plovidbu ili ne, inspektor primjenjuje kriterije navedene u Prilogu X.

4.   Ako se inspekcijskim pregledom utvrdi da brod nije opremljen ispravnim zapisivačem podataka o putovanju, a upotreba tog uređaja je obvezna u skladu s Direktivom 2002/59/EZ, nadležno tijelo osigurava da se brodu zabrani plovidba.

Ako se taj nedostatak ne može odmah ispraviti u luci zabrane plovidbe, nadležno tijelo može ili dopustiti brodu da nastavi plovidbu do odgovarajućeg remontnog brodogradilišta koje je najbliže luci zabrane plovidbe, u kojem se taj nedostatak može odmah otkloniti, ili može zahtijevati da se nedostatak otkloni u roku od najviše 30 dana, kao što je određeno u smjernicama Pariškog memoranduma. U tom smislu primjenjuju se postupci iz članka 21.

5.   U iznimnim okolnostima, kada je ukupno stanje broda očito nedovoljno kvalitetno, nadležno tijelo može obustaviti inspekcijski pregled broda dok odgovorne strane ne poduzmu mjere potrebne za ispunjavanje odgovarajućih zahtjeva konvencija.

6.   U slučaju zabrane plovidbe, nadležno tijelo odmah šalje pisanu obavijest zajedno s izvješćem o inspekcijskom pregledu, upravi države zastave ili, ako to nije moguće, konzulu ili, u njegovoj odsutnosti, najbližem diplomatskom predstavništvu te države, o svim okolnostima u kojima se zabrana plovidbe smatrala potrebnom. Pored toga, obavješćuju se prema potrebi i imenovani inspektori ili priznate organizacije odgovorne za izdavanje klasifikacijskih ili statutarnih svjedodžbi u skladu s konvencijama.

7.   Ova Direktiva ne dovodi u pitanje dodatne zahtjeve konvencija koji se odnose na obavijesti i postupke izvješćivanja u vezi s nadzorom države luke.

8.   Pri obavljanju nadzora države luke u skladu s ovom Direktivom, poduzimaju se sve moguće mjere radi izbjegavanja neopravdane zabrane plovidbe ili kašnjenja broda. Ako je brodu neopravdano izrečena mjera zabrane plovidbe ili mu je uzrokovano neopravdano kašnjenje, vlasnik ili brodar imaju pravo na naknadu svih pretrpljenih gubitaka ili štete. U svim slučajevima navodno neopravdane zabrane plovidbe ili kašnjenja broda, teret dokazivanja je na vlasniku broda ili brodaru.

9.   Radi smanjenja preopterećenja luke, nadležno tijelo može dopustiti zadržanom brodu da se premjesti u drugi dio luke ako je takvo premještanje sigurno. Međutim, opasnost od preopterećenja luke ne uzima se u obzir pri donošenju odluke o zabrani plovidbe ili oslobađanju od zabrane plovidbe.

Lučke vlasti ili tijela surađuju s nadležnim tijelom radi lakšeg smještaja broda pod zabranom plovidbe.

10.   Lučke vlasti ili tijela obavješćuju se u najkraćem roku o izdavanju rješenja o zabrani plovidbe broda.

Članak 20.

Pravo na žalbu

1.   Vlasnik broda ili brodar ili njegov predstavnik u državi članici imaju pravo na žalbu protiv rješenja o zabrani plovidbe broda ili mjere odbijanja uplovljavanja od strane nadležnog tijela. Žalba ne uzrokuje odgodu rješenja o zabrani plovidbe broda ili mjere odbijanja uplovljavanja.

2.   U tu svrhu države članice uspostavljaju i održavaju odgovarajuće postupke u skladu s njihovim nacionalnim zakonodavstvom.

3.   Nadležno tijelo propisno obavješćuje zapovjednika broda iz stavka 1. o pravu na žalbu i o praktičnim postupcima u vezi s tim.

4.   Ako se na temelju žalbe ili zahtjeva koje uloži vlasnik broda ili brodar ili njegov predstavnik rješenje o zabrani plovidbe broda ili mjera o odbijanju uplovljavanja poništi ili izmijeni:

(a)

države članice osiguravaju da se baza podataka inspekcijskih pregleda u skladu s tim bez odlaganja izmijeni;

(b)

država članica u kojoj je izdano rješenje o zabrani plovidbe broda ili o mjeri odbijanja uplovljavanja dužna je u roku od 24 sata od takve odluke osigurati da se isprave podaci objavljeni u skladu s člankom 26.

Članak 21.

Naknadne mjere nakon inspekcijskih pregleda i zabrane plovidbe

1.   Ako se nedostaci iz članka 19. stavka 2. ne mogu otkloniti u luci inspekcijskog pregleda, nadležno tijelo te države članice može dopustiti dotičnom brodu da nastavi plovidbu bez neopravdanog zaustavljanja prema odgovarajućem remontnom brodogradilištu koje je najbliže luci zabrane plovidbe, a odabire ga zapovjednik broda i mjerodavna tijela, u kojem se mogu poduzeti daljnje mjere, pod uvjetom da su ispunjeni uvjeti koje odredi nadležno tijelo države zastave, a s kojima je suglasna ta država članica. Tim se uvjetima osigurava da brod može nastaviti plovidbu bez opasnosti za sigurnost i zdravlje putnika ili posade ili opasnosti za druge brodove ili ako nema neosnovane opasnosti od onečišćenja morskog okoliša.

2.   Ako je odluka o slanju broda u remontno brodogradilište donesena zbog neusklađenosti s Rezolucijom IMO-a A.744(18), u vezi s dokumentacijom broda ili u vezi s konstrukcijskim nedostacima i oštećenjima, nadležno tijelo može zahtijevati da se u luci zabrane plovidbe obavi mjerenje debljina prije nego što se brodu dopusti isplovljavanje.

3.   U okolnostima iz stavka 1., nadležno tijelo države članice u luci inspekcijskog pregleda obavješćuje nadležno tijelo države u kojoj se nalazi remontno brodogradilište, strane navedene u članku 19. stavku 6. i prema potrebi sva druga tijela o svim uvjetima plovidbe.

Nadležno tijelo države članice koje primi tu obavijest obavješćuje tijelo koje je poslalo obavijest o poduzetim mjerama.

4.   Države članice poduzimaju mjere kako bi osigurale odbijanje uplovljavanja u sve luke ili sidrišta unutar Zajednice brodovima iz stavka 1. koji isplovljavaju:

(a)

a nisu ispunili uvjete koje određuju nadležna tijela svake države članice u luci inspekcijskog pregleda; ili

(b)

a odbijaju ispuniti važeće zahtjeve konvencija nepristajanjem u naznačeno remontno brodogradilište.

Takvo se odbijanje nastavlja sve dok vlasnik broda ili brodar ne dostavi prihvatljivi dokaz nadležnom tijelu države zastave u kojoj je utvrđena neispravnost broda da brod u potpunosti ispunjava sve važeće zahtjeve konvencija.

5.   U okolnostima iz stavka 4. točke (a), nadležno tijelo države članice u kojoj je utvrđena neispravnost broda odmah upozorava nadležna tijela svih drugih država članica.

U okolnostima iz stavka 4. točke (b), nadležno tijelo države članice u kojoj se nalazi remontno brodogradilište odmah upozorava nadležna tijela svih drugih država članica.

Prije mjere odbijanja uplovljavanja, država članica može zahtijevati savjetovanje s upravom države zastave dotičnog broda.

6.   Odstupajući od odredaba iz stavka 4., mjerodavno tijelo te države luke može dopustiti uplovljavanje u posebnu luku ili sidrište u slučaju više sile ili zbog odlučujućih sigurnosnih razloga, ili da bi se smanjila ili svela na najmanju mjeru opasnost od onečišćenja ili radi ispravljanja nedostataka, pod uvjetom da su vlasnik broda, brodar ili zapovjednik broda proveli odgovarajuće mjere prihvatljive za nadležno tijelo te države članice da bi omogućili sigurno uplovljavanje.

Članak 22.

Stručni uvjeti za inspektora

1.   Inspekcijske preglede obavljaju samo inspektori koji ispunjavaju kriterije o osposobljenosti navedene u Prilogu XI. i koje je nadležno tijelo ovlastilo za obavljanje nadzora države luke.

2.   Kada nadležno tijelo države luke ne može osigurati traženu stručnost, inspektoru tog nadležnog tijela može pomoći svaka osoba koja ima potrebno stručno znanje.

3.   Nadležno tijelo, inspektori koji obavljaju nadzor države luke i osobe koje im pomažu ne smiju imati nikakav gospodarski interes u luci inspekcijskog pregleda ni na brodovima koji se pregledavaju, te inspektori ne smiju biti zaposleni ni obavljati poslove u ime nevladinih organizacija koje izdaju statutarne i klasifikacijske svjedodžbe ili koje obavljaju preglede potrebne za izdavanje tih potvrda brodovima.

4.   Svaki inspektor ima osobni dokument u obliku osobne iskaznice koji je izdalo njegovo nadležno tijelo u skladu s Direktivom Komisije 96/40/EZ od 25. lipnja 1996. o uspostavljanju zajedničkog obrasca osobne iskaznice za inspektore koji obavljaju nadzor države luke (13).

5.   Države članice osiguravaju da se provjeri stručna osposobljenost inspektora i njihovo ispunjavanje minimalnih uvjeta iz Priloga XI. prije nego što ih ovlaste za obavljanje inspekcijskih pregleda, a nakon toga periodično u skladu sa sustavom izobrazbe iz stavka 7.

6.   Države članice osiguravaju da inspektori dobiju odgovarajuću izobrazbu u vezi s promjenama u sustavu nadzora države luke koji se primjenjuje u Zajednici, kao što je predviđeno u ovoj Direktivi te izmjenama konvencija.

7.   U suradnji s državama članicama, Komisija razvija i promiče usklađeni sustav Zajednice za izobrazbu i procjenu stručne osposobljenosti inspektora za nadzor države luke od strane država članica.

Članak 23.

Izvješća peljara i lučkih vlasti

1.   Države članice poduzimaju odgovarajuće mjere kako bi osigurale da njihovi peljari, koji su zaduženi za uplovljavanje i isplovljavanje brodova ili su na brodovima u plovidbi prema luci ili u tranzitu unutar države članice, odmah obavijeste nadležno tijelo države luke ili obalne države, prema potrebi, svaki put kada tijekom redovitih dužnosti uoče očite nepravilnosti koje mogu ugroziti sigurnost plovidbe broda ili predstavljati opasnost od onečišćenja morskog okoliša.

2.   Ako lučke vlasti ili tijela tijekom obavljanja redovitih dužnosti uoče da na brodu u njihovoj luci postoje očite nepravilnosti koje mogu ugroziti sigurnost plovidbe broda ili predstavljati opasnost od onečišćenja morskog okoliša, te vlasti ili tijelo odmah obavješćuju nadležno tijelo dotične države luke.

3.   Države članice zahtijevaju da peljari i lučke vlasti ili tijela dostavljaju najmanje sljedeće podatke, po mogućnosti u elektroničkom obliku:

podatke o brodu (ime, identifikacijski broj IMO, pozivni znak i zastavu),

podatke o plovidbi (posljednju luku pristajanja, luku odredišta),

opis očitih nepravilnosti utvrđenih na brodu.

4.   Države članice osiguravaju da se poduzmu odgovarajuće daljnje mjere u vezi s očitim nepravilnostima koje prijave peljari i lučke vlasti ili tijela te bilježe podatke o poduzetim mjerama.

5.   Komisija može, u skladu s regulatornim postupkom iz članka 31. stavka 2., donijeti mjere za provedbu ovog članka, uključujući i usklađeni elektronički obrazac i postupke za prijavljivanje očitih nepravilnosti od strane peljara i lučkih vlasti ili tijela te daljnje mjere koje poduzimaju države članice.

Članak 24.

Baza podataka inspekcijskih pregleda

1.   Komisija uspostavlja, održava i ažurira bazu podataka inspekcijskih pregleda, oslanjajući se na stručno znanje i iskustvo u skladu s Pariškim memorandumom.

Baza podataka inspekcijskih pregleda sadrži sve podatke potrebne za provedbu sustava inspekcijskih pregleda uspostavljenog u skladu s ovom Direktivom te uključuje funkcije navedene u Prilogu XII.

2.   Države članice poduzimaju odgovarajuće mjere kako bi osigurale da se podaci o stvarnom vremenu uplovljavanja i isplovljavanja svih brodova koji pristaju u njihovim lukama i na sidrištima, zajedno s identifikacijskom oznakom dotične luke, prenesu u razumnom roku u bazu podataka inspekcijskih pregleda preko sustava Zajednice za razmjenu pomorskih informacija SafeSeaNet iz članka 3. točke (s) Direktive 2002/59/EZ. Kada prenesu te podatke u bazu podataka inspekcijskih pregleda preko sustava SafeSeaNet, države članice se oslobađaju obveze dostavljanja podataka u skladu sa stavkom 1.2. te stavkom 2. točkama (a) i (b) Priloga XIV. ovoj Direktivi.

3.   Države članice osiguravaju da se podaci u vezi s inspekcijskim pregledima obavljenim u skladu s ovom Direktivom prenesu u bazu podataka inspekcijskih pregleda čim se dovrši izvješće o inspekcijskom pregledu ili ukine mjera zabrane plovidbe broda.

Države članice osiguravaju da se podaci preneseni u bazu podataka inspekcijskih pregleda u roku od 72 sata potvrde radi objavljivanja.

4.   Na temelju podataka o inspekcijskim pregledima koje dostavljaju države članice, Komisija je u mogućnosti pronaći u bazi podataka sve potrebne podatke u vezi s provedbom ove Direktive, posebno podatke o rizičnom profilu broda, o brodovima koji ispunjavaju uvjete za inspekcijski pregled, podatke o kretanju brodova te o obvezama obavljanja inspekcijskih pregleda za pojedinu državu članicu.

Države članice imaju pristup svim podacima u bazi podataka inspekcijskih pregleda, koji su bitni za provedbu inspekcijskih postupaka iz ove Direktive.

Državama članicama i trećim potpisnicama Pariškog memoranduma dopušten je pristup svim podacima koje su unijele u bazu podataka inspekcijskih pregleda te podacima o brodovima koji plove pod njihovom zastavom.

Članak 25.

Razmjena podataka i suradnja

Svaka država članica osigurava da njezina lučka tijela i druga mjerodavna tijela tijelu nadležnom za nadzor države luke dostave sljedeće vrste podataka kojima raspolažu:

podatke prijavljene u skladu s člankom 9. i Prilogom III.,

podatke o brodovima koji nisu dostavili nikakve podatke u skladu sa zahtjevima iz ove Direktive, Direktive 2000/59/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 27. studenoga 2000. o lučkim uređajima za prihvat brodskog otpada i ostataka tereta (14) i Direktive 2002/59/EZ, te prema potrebi u skladu s Uredbom (EZ) br. 725/2004.,

podatke o brodovima koji su isplovili, a nisu ispunili zahtjeve iz članaka 7. ili 10. Direktive 2000/59/EZ,

podatke o brodovima kojima je zabranjeno uplovljavanje ili im je naloženo da isplove iz luke zbog sigurnosnih razloga,

podatke o očitim nepravilnostima u skladu s člankom 23.

Članak 26.

Objavljivanje podataka

Komisija objavljuje i održava na javnim internetskim stranicama podatke o inspekcijskim pregledima, izrečenim mjerama zabrane plovidbe brodova i odbijanja uplovljavanja brodovima u skladu s Prilogom XIII., oslanjajući se na stručno znanje i iskustvo u okviru Pariškog memoranduma.

Članak 27.

Objavljivanje popisa kompanija s lošim i vrlo lošim rezultatima

Komisija uspostavlja i redovito objavljuje na javnim mrežnim stranicama podatke o kompanijama čiji se rezultati, u pogledu rizičnog profila broda iz dijela I. Priloga I., smatraju lošima i vrlo lošima u posljednja tri mjeseca ili dulje.

Komisija donosi, u skladu s regulatornim postupkom iz članka 31. stavka 2., pravila za provedbu ovog članka, te posebno navodi način objavljivanja.

Članak 28.

Naknada troškova

1.   Ako se inspekcijskim pregledima iz članaka 13. i 14. potvrde ili utvrde nedostaci u vezi sa zahtjevima Konvencije koji nalažu zabranu plovidbe brodu, sve troškove koji se odnose na inspekcijske preglede u svim redovitim obračunskim razdobljima snosi brodovlasnik ili brodar ili njegov predstavnik u državi luke.

2.   Za sve troškove u vezi s inspekcijskim pregledima koje obavljaju nadležna tijela države članice u skladu s odredbama iz članka 16. i članka 21. stavka 4. terete se vlasnik broda ili brodar.

3.   U slučaju zabrane plovidbe broda, sve troškove u vezi sa zadržavanjem broda u luci snosi vlasnik broda ili brodar.

4.   Zabrana plovidbe ne smije se ukinuti sve dok ne budu plaćeni svi troškovi u cijelosti ili dok se ne dobije odgovarajuće jamstvo za naknadu troškova.

Članak 29.

Podaci za praćenje provedbe

Države članice dostavljaju Komisiji podatke iz Priloga XIV. u vremenskim razmacima navedenim u tom Prilogu.

Članak 30.

Praćenje ispunjavanja odredaba te rezultata država članica

Da bi osigurala učinkovitu provedbu ove Direktive, te radi praćenja cjelokupnog funkcioniranja sustava nadzora države luke unutar Zajednice u skladu s člankom 2. točkom (b)(i) Uredbe (EZ) br. 1406/2002, Komisija prikuplja potrebne podatke te obilazi države članice.

Članak 31.

Postupak Odbora

1.   Komisiji pomaže Odbor za sigurnost na moru i sprečavanje onečišćenja s brodova (COSS), utemeljen člankom 3. Uredbe (EZ) br. 2099/2002 Europskog parlamenta i Vijeća (15).

2.   Pri upućivanju na ovaj stavak, primjenjuju se članci 5. i 7. Odluke 1999/468/EZ, uzimajući u obzir odredbe članka 8. te Odluke.

Rok iz članka 5. stavka 6. Odluke 1999/468/EZ je tri mjeseca.

3.   Pri upućivanju na ovaj stavak, primjenjuje se članak 5.a stavci 1. do 4. i članak 7. Odluke 1999/468/EZ, uzimajući u obzir odredbe članka 8. te Odluke.

Članak 32.

Postupak za izmjene

Komisija:

(a)

prilagođava priloge, osim Priloga I., kako bi uzela u obzir izmjene zakonodavstva Zajednice o pomorskoj sigurnosti i zaštiti, te konvencije, međunarodne kodekse i rezolucije mjerodavnih međunarodnih organizacija te razvoj u okviru Pariškog memoranduma;

(b)

izmjenjuje određenje pojmova koji se odnose na konvencije, međunarodne kodekse i rezolucije te pravne akte Zajednice koji su bitni u smislu ove Direktive.

Te mjere, namijenjene za izmjenu elemenata ove Direktive koji nisu ključni, donose se u skladu s regulatornim postupkom s kontrolom iz članka 31. stavka 3.

Izmjene međunarodnih dokumenata iz članka 2. mogu se isključiti iz područja primjene ove Direktive, u skladu s člankom 5. Uredbe (EZ) br. 2099/2002.

Članak 33.

Provedbena pravila

Pri određivanju provedbenih pravila iz članka 8. stavka 4., članka 10. stavka 3., članka 14. stavka 4., članka 15. stavka 4., članka 23. stavka 5., te članka 27., u skladu s postupcima iz članka 31. stavaka 2. i 3., Komisija se posebno brine da ta pravila uzmu u obzir stručno znanje i iskustvo stečeno u okviru sustava inspekcijskih pregleda u Zajednici i na području Pariškog memoranduma.

Članak 34.

Sankcije

Države članice određuju sustav sankcija za kršenje nacionalnih odredaba donesenih u skladu s ovom Direktivom te poduzimaju sve potrebne mjere kako bi osigurale primjenu tih sankcija. Predviđene kazne su učinkovite, proporcionalne i odvraćajuće.

Članak 35.

Preispitivanje

Komisija preispituje provedbu ove Direktive najkasnije do 30. lipnja 2012. Ovim preispitivanjem ispituje se među ostalim ispunjavanje ukupnih obveza Zajednice u vezi s inspekcijskim pregledima u skladu s člankom 5., broj inspektora za nadzor države luke u svakoj državi članici, broj obavljenih inspekcijskih pregleda, te ispunjavanje godišnje obveze inspekcijskih pregleda za svaku državu članicu i provedba članaka 6., 7. i 8.

Komisija dostavlja rezultate preispitivanja Europskom parlamentu i Vijeću, te na temelju preispitivanja određuje je li potrebno predlagati izmjene Direktive ili dodatno zakonodavstvo u tom području.

Članak 36.

Provedba i obavješćivanje

1.   Države članice donose i objavljuju zakone i druge propise potrebne za usklađivanje s ovom Direktivom do 31. prosinca 2010..

One primjenjuju te odredbe od 1. siječnja 2011.

2.   Kada države članice donose ove mjere, te mjere prilikom njihove službene objave sadržavaju uputu na ovu Direktivu ili se uz njih navodi takva uputa. Te mjere također sadržavaju i izjavu da se upućivanja u postojećim zakonima i drugim propisima na direktivu stavljenu izvan snage i smatraju upućivanjima na ovu Direktivu. Načine tog upućivanja i formulaciju takve izjave određuju države članice.

3.   Države članice Komisiji dostavljaju tekst glavnih odredaba nacionalnog prava koje donesu u području na koje se odnosi ova Direktiva.

4.   Pored toga, Komisija redovito obavješćuje Europski parlament i Vijeće o napretku u provedbi ove Direktive unutar država članica, posebno radi ujednačene primjene sustava inspekcijskih pregleda u Zajednici.

Članak 37.

Stavljanje izvan snage

Direktiva 95/21/EZ, kako je izmijenjena direktivama iz dijela A Priloga XV. stavlja se izvan snage, s učinkom od 1. siječnja 2011., ne dovodeći u pitanje obveze država članica u pogledu rokova prenošenja direktiva iz dijela B Priloga XV. u nacionalno zakonodavstvo.

Upućivanja na direktivu stavljenu izvan snage smatraju se upućivanjima na ovu Direktivu i čitaju se u skladu s korelacijskom tablicom u Prilogu XVI. ovoj Direktivi.

Članak 38.

Stupanje na snagu

Ova Direktiva stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Članak 39.

Adresati

Ova je Direktiva upućena državama članicama.

Sastavljeno u Strasbourgu 23. travnja 2009.

Za Europski parlament

Predsjednik

H.-G. PÖTTERING

Za Vijeće

Predsjednik

P. NEČAS


(1)  SL C 318, 23.12.2006., str. 195.

(2)  SL C 229, 22.9.2006., str. 38.

(3)  Mišljenje Europskog parlamenta od 25. travnja 2007. (SL C 74 E, 20.3.2008., str. 584.), Zajedničko stajalište Vijeća od 6. lipnja 2008. (SL C 198 E, 5.8.2008., str. 1.), Stajalište Europskog parlamenta od 24. rujna 2008. (još neobjavljeno u Službenom listu), Odluka Vijeća od 26. veljače 2009. i Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 11. ožujka 2009. (još neobjavljena u Službenom listu).

(4)  SL L 157, 7.7.1995., str. 1.

(5)  SL L 161, 22.6.2007., str. 63.

(6)  SL L 208, 5.8.2002., str. 1.

(7)  SL L 138, 1.6.1999., str. 1.

(8)  SL L 184, 17.7.1999., str. 23.

(9)  SL C 321, 31.12.2003., str. 1.

(10)  SL L 208, 5.8.2002., str. 10.

(11)  SL L 129, 29.4.2004., str. 6.

(12)  SL L 131, 28.5.2009., str. 11.

(13)  SL L 196, 7.8.1996., str. 8.

(14)  SL L 332, 28.12.2000., str. 81.

(15)  SL L 324, 29.11.2002., str. 1.


PRILOG I.

ELEMENTI SUSTAVA NADZORA DRŽAVE LUKE U ZAJEDNICI

(iz članka 5.)

Sustav nadzora države luke u Zajednici uključuje ove elemente:

I.   Rizični profil broda

Rizični profil broda određuje se kombinacijom sljedećih općih i povijesnih parametara:

1.   Opći parametri

(a)

Vrsta broda

Putnički brodovi, tankeri za ulje i kemikalije, tankeri za plin i brodovi za rasute terete smatraju se rizičnim brodovima.

(b)

Starost broda

Brodovi stariji od 12 godina smatraju se rizičnim brodovima.

(c)

Rezultati države zastave

i.

Brodovi koji plove pod zastavom države s visokim postotkom zadržavanja unutar Zajednice i na području Pariškog memoranduma smatraju se rizičnim brodovima.

ii.

Brodovi koji plove pod zastavom države s niskim postotkom zadržavanja unutar Zajednice i na području Pariškog memoranduma smatraju se manje rizičnim brodovima.

iii.

Brodovi koji plove pod zastavom države za koju je obavljen pregled i prema potrebi predložen plan korektivnih mjera, u skladu s Okvirom i postupcima za sustav dobrovoljne kontrole država članica IMO-a, smatraju se manje rizičnim brodovima. Kad se donesu mjere iz članka 10. stavka 3., država zastave tog broda mora dokazati usklađenost s Kodeksom za provedbu obveznih dokumenata IMO-a.

(d)

Priznate organizacije

i.

Brodovi kojima su svjedodžbe izdale priznate organizacije s lošim ili vrlo lošim rezultatima u pogledu postotka zadržavanja unutar Zajednice i na području Pariškog memoranduma smatraju se rizičnim brodovima.

ii.

Brodovi kojima su svjedodžbe izdale priznate organizacije s dobrim rezultatima u pogledu postotka zadržavanja unutar Zajednice i na području Pariškog memoranduma smatraju se manje rizičnim brodovima.

iii.

Brodovi kojima su svjedodžbe izdale organizacije priznate u skladu s Uredbom (EZ) br. 391/2009.

(e)

Rezultati kompanije

i.

Brodovi kompanije s lošim ili vrlo lošim rezultatima određenim na temelju nedostataka i postotka zadržavanja njenih brodova unutar Zajednice i na području Pariškog memoranduma smatraju se rizičnim brodovima.

ii.

Brodovi kompanije s dobrim rezultatima određenim na temelju nedostataka i postotka zadržavanja njenih brodova unutar Zajednice i na području Pariškog memoranduma smatraju se manje rizičnim brodovima.

2.   Povijesni parametri

i.

Brodovi koji su zadržani više od jedanput smatraju se rizičnim brodovima.

ii.

Brodovi kojima je tijekom inspekcijskog pregleda ili inspekcijskih pregleda u razdoblju iz Priloga II. utvrđen manji broj nedostataka od broja navedenog u Prilogu II. smatraju se manje rizičnim brodovima.

iii.

Brodovi koji nisu zadržani u razdoblju iz Priloga II. smatraju se manje rizičnim brodovima.

Parametri rizika kombiniraju se ponderiranjem, što odražava relativni utjecaj pojedinog parametra na ukupni rizik broda da bi se odredili sljedeći rizični profili:

brod visokog rizika,

brod srednjeg rizika,

brod niskog rizika.

Pri određivanju navedenih rizičnih profila veća se važnost pridaje parametrima za vrstu broda, rezultate države zastave, priznate organizacije i rezultate kompanije.

II.   Inspekcijski pregledi broda

1.   Periodični inspekcijski pregledi

Periodični inspekcijski pregledi obavljaju se u unaprijed određenim vremenskim razmacima. Njihova učestalost određuje se na temelju rizičnog profila broda. Vremenski razmak između periodičnih inspekcijskih pregleda brodova visokog rizika ne smije biti dulji od šest mjeseci. Vremenski razmak između periodičnih inspekcijskih pregleda brodova drugih rizičnih profila povećava se sa smanjenjem rizika.

Države članice obavljaju periodične inspekcijske preglede na:

svim brodovima visokog rizika koji nisu pregledani u luci ili na sidrištu unutar Zajednice ili na području Pariškog memoranduma u posljednjih šest mjeseci. Brodovi visokog rizika ispunjavaju uvjete za inspekcijski pregled od petog mjeseca,

svim brodovima srednjeg rizika koji nisu pregledani u luci ili na sidrištu unutar Zajednice ili na području Pariškog memoranduma u posljednjih 12 mjeseci. Brodovi srednjeg rizika ispunjavaju uvjete za inspekcijski pregled od desetog mjeseca,

svim brodovima niskog rizika koji nisu pregledani u luci ili na sidrištu unutar Zajednice ili na području Pariškog memoranduma u posljednjih 36 mjeseci. Brodovi niskog rizika ispunjavaju uvjete za inspekcijski pregled od 24. mjeseca.

2.   Dodatni inspekcijski pregledi

Brodovi na koje se primjenjuju sljedeći odlučujući ili nepredviđeni čimbenici podliježu inspekcijskom pregledu bez obzira na razdoblje od posljednjeg periodičnog inspekcijskog pregleda. Međutim, o potrebi za dodatnim inspekcijskim pregledom zbog nepredviđenih čimbenika odlučuje inspektor na temelju stručne procjene.

2.A.   Odlučujući čimbenici

Brodovi na koje se primjenjuju sljedeći odlučujući čimbenici pregledavaju se bez obzira na razdoblje od njihovog posljednjeg periodičnog inspekcijskog pregleda:

brodovi koji su, od posljednjeg inspekcijskog pregleda u Zajednici ili na području Pariškog memoranduma, zbog sigurnosnih razloga isključeni ili povučeni iz svoje klase,

brodovi koji su bili predmet izvješća ili obavijesti druge države članice,

brodovi kojih nema u bazi podataka inspekcijskih pregleda,

brodovi:

koji su pretrpjeli sudar, havariju ili nasukavanje na putu prema luci,

koji su bili optuženi za navodno kršenje odredaba o ispuštanju opasnih tvari ili otpadnih voda, ili

koji su pogrešno ili opasno manevrirali, pri čemu nisu poštovali plovidbene sustave IMO-a, ni pravila i postupke sigurnosti plovidbe.

2.B.   Nepredviđeni čimbenici

Brodovi na koje se primjenjuju sljedeći nepredviđeni čimbenici mogu biti podvrgnuti inspekcijskom pregledu bez obzira na razdoblje od posljednjeg periodičnog inspekcijskog pregleda. Odluku o tom dodatnom inspekcijskom pregledu donosi nadležno tijelo na temelju stručne procjene:

brodovi koji se nisu uskladili s važećom verzijom preporuke IMO-a o plovidbi kroz prilaze Baltičkom moru,

brodovi sa svjedodžbama koje su izdale bivše priznate organizacije kojima je priznanje oduzeto od posljednjeg inspekcijskog pregleda u Zajednici ili na području Pariškog memoranduma,

brodovi za koje su peljari ili lučke vlasti ili tijela prijavili očite nepravilnosti koje mogu ugroziti sigurnost plovidbe ili predstavljati opasnost za okoliš u skladu s člankom 23. ove Direktive,

brodovi koji nisu ispunili odgovarajuće zahtjeve u vezi s obavješćivanjem iz članka 9. ove Direktive, iz Direktive 2000/59/EZ, Direktive 2002/59/EZ te prema potrebi iz Uredbe (EZ) br. 725/2004,

brodovi koji su bili predmet izvješća ili pritužbe zapovjednika, člana posade ili bilo koje osobe ili organizacije koja ima legitimni interes za sigurnu plovidbu broda, životne i radne uvjete na brodu ili za sprečavanje onečišćenja, osim u slučaju da dotična država članica smatra da su izvješće ili pritužba očito neutemeljeni,

brodovi koji su prethodno bili zadržani prije više od tri mjeseca,

brodovi na kojima su utvrđeni izraziti nedostaci, osim onih kojima su nedostaci trebali biti ispravljeni u roku od 14 dana nakon isplovljenja i onih kojima su nedostaci trebali biti ispravljeni prije isplovljenja,

brodovi na kojima su utvrđeni problemi u vezi s teretom, posebno sa štetnim i opasnim teretom,

brodovi kojima se upravljalo na način opasan za osobe, imovinu ili okoliš,

brodovi za koje se iz pouzdanih izvora doznalo da su im parametri rizika različiti od upisanih parametara, te im je time razina rizika veća.

3.   Sustav odabira

3.A.   Inspekcijski pregledi brodova iz prioritetne skupine I.:

(a)

prošireni inspekcijski pregled obavlja se na:

svim brodovima visokog rizika koji nisu pregledani u posljednjih šest mjeseci,

svim putničkim brodovima, tankerima za ulje, tankerima za plin ili kemikalije ili brodovima za rasute terete, starijim od 12 godina, srednjeg rizika, koji nisu pregledani u posljednjih 12 mjeseci;

(b)

početni ili detaljni inspekcijski pregled, prema potrebi, obavlja se na:

svim brodovima osim putničkih brodova, tankera za ulje, tankera za plin ili kemikalije ili brodova za rasute terete, starijim od 12 godina, srednjeg rizika, koji nisu pregledani u posljednjih 12 mjeseci;

(c)

u slučaju odlučujućeg čimbenika:

detaljni ili prošireni inspekcijski pregled, prema stručnoj procjeni inspektora, obavlja se na svim brodovima visokog rizika te na svim putničkim brodovima, tankerima za ulje, tankerima za plin ili kemikalije ili brodovima za rasute terete, starijim od 12 godina,

detaljni inspekcijski pregled obavlja se na svim brodovima osim putničkih brodova, tankera za ulje, tankera za plin ili kemikalije ili brodova za rasute terete, starijim od 12 godina.

3.B.   Ako nadležno tijelo odluči pregledati brod iz prioritetne skupine II.:

(a)

prošireni inspekcijski pregled obavlja se na:

svim brodovima visokog rizika koji nisu pregledani u posljednjih pet mjeseci,

svim putničkim brodovima, tankerima za ulje, tankerima za plin ili kemikalije ili brodovima za rasute terete, starijim od 12 godina, srednjeg rizika, koji nisu pregledani u posljednjih 10 mjeseci, ili

svim putničkim brodovima, tankerima za ulje, tankerima za plin ili kemikalije ili brodovima za rasute terete, starijim od 12 godina, niskog rizika, koji nisu pregledani u posljednja 24 mjeseca;

(b)

početni ili detaljni inspekcijski pregled, prema potrebi, obavlja se na:

svim brodovima osim putničkih brodova, tankera za ulje, tankera za plin ili kemikalije ili brodova za rasute terete, starijim od 12 godina, srednjeg rizika, koji nisu pregledani u posljednjih 10 mjeseci, ili

svim brodovima osim putničkih brodova, tankera za ulje, tankera za plin ili kemikalije ili brodova za rasute terete, starijim od 12 godina, niskog rizika, koji nisu pregledani u posljednja 24 mjeseca;

(c)

u slučaju odlučujućeg čimbenika:

detaljni ili prošireni inspekcijski pregled, prema stručnoj procjeni inspektora, obavlja se na svim brodovima visokog rizika ili na svim putničkim brodovima, tankerima za ulje, tankerima za plin ili kemikalije ili brodovima za rasute terete, starijim od 12 godina,

detaljni inspekcijski pregled obavlja se na svim brodovima osim putničkih brodova, tankera za ulje, tankera za plin ili kemikalije ili brodova za rasute terete, starijim od 12 godina.


PRILOG II.

OBRAZAC RIZIČNOG PROFILA BRODA

(iz članka 10. stavka 2.)

 

Profil

Brod visokog rizika (HRS)

Brod srednjeg rizika (SRS)

Brod niskog rizika (LRS)

Opći parametri

Kriteriji

Ponderirani bodovi

Kriteriji

Kriteriji

1

Vrsta broda

Tanker za kemikalije

Tanker za plin

Tanker za ulje

Brod za rasute terete

Putnički brod

2

brod ni visokog ni niskog rizika

Sve vrste

2

Starost broda

sve vrste > 12 g.

1

Sve starosti

3a

Zastava

Lista BGW

Crna – VHR, HR, M do HR

2

Bijela

Crna - MR

1

3b

Pregled IMO

Da

4a

Priznata organizacija

Rezultati

H

Dobri

M

L

Loši

1

VL

Vrlo loši

4b

Priznata od EU-a

Da

5

Kompanija

Rezultati

H

Dobri

M

L

Loši

2

VL

Vrlo loši

Povijesni parametri

 

 

6

Broj nedostataka utvrđenih pri svakom inspekcijskom pregledu u prethodnih 36 mjeseci

Nedostaci

Ne ispunjava uvjete za inspekcijski pregled

≤ 5 (i najmanje 1 inspekcijski pregled obavljen u prethodnih 36 mjeseci)

7

Broj zabrane plovidbe u prethodnih 36 mjeseci

Zabrana plovidbe

≥ 2 zabrane plovidbe

1

Nijedna zabrana plovidbe

HRS su brodovi koji ispunjavaju kriterije do ukupne vrijednosti 5 ili više ponderiranih bodova.

LRS su brodovi koji ispunjavaju sve kriterije parametara niskog rizika.

SRS su brodovi koji nisu ni HRS ni LRS.


PRILOG III.

PRIJAVA

(iz članka 9. stavka 1.)

Podaci koje treba dostaviti u skladu s člankom 9. stavkom 1.:

Najmanje tri dana prije predviđenog vremena uplovljavanja u luku ili na sidrište ili, ako je predviđeno da putovanje traje manje od tri dana, prije isplovljenja iz prethodne luke ili sidrišta, lučkim vlastima ili tijelu ili u tu svrhu imenovanim tijelima dostavljaju se sljedeći podaci:

(a)

podaci za identifikaciju broda (ime, pozivni znak, identifikacijski broj IMO ili broj MMSI);

(b)

predviđeno trajanje pristajanja;

(c)

za tankere:

i.

oblik: jednostruka oplata, jednostruka oplata sa SBT-om, dvostruka oplata;

ii.

stanje tankova tereta i balasta: puni, prazni, inertirani;

iii.

obujam i vrsta tereta;

(d)

planirane aktivnosti u luci ili na sidrištu odredišta (ukrcaj, iskrcaj, drugo);

(e)

planirani propisani inspekcijski pregledi te veći radovi na održavanju i popravci koje treba obaviti u luci odredišta;

(f)

datum posljednjeg proširenog inspekcijskog pregleda u području Pariškog memoranduma.


PRILOG IV.

POPIS SVJEDODŽBI I DOKUMENATA

(iz članka 13. stavka 1.)

1.

Međunarodna svjedodžba o baždarenju (1969.).

2.

Svjedodžba o sigurnosti putničkog broda,

Svjedodžba o sigurnosti konstrukcije teretnog broda,

Svjedodžba o sigurnosti opreme teretnog broda,

Svjedodžba o sigurnosti radiouređaja teretnog broda,

Svjedodžba o oslobađanju, uključujući, prema potrebi, specifikaciju tereta,

Svjedodžba o sigurnosti teretnog broda.

3.

Međunarodna svjedodžba o sigurnosnoj zaštiti broda (ISSC).

4.

Trajni zapis o brodu.

5.

Međunarodna svjedodžba o sposobnosti za prijevoz ukapljenih plinova u razlivenom stanju;

Svjedodžba o sposobnosti za prijevoz ukapljenih plinova u razlivenom stanju.

6.

Međunarodna svjedodžba o sposobnosti za prijevoz opasnih kemikalija u rasutom stanju;

Svjedodžba o sposobnosti za prijevoz opasnih kemikalija u rasutom stanju.

7.

Međunarodna svjedodžba o sprečavanju onečišćenja uljem.

8.

Međunarodna svjedodžba o sprečavanju onečišćenja pri prijevozu štetnih razlivenih tekućina.

9.

Međunarodna svjedodžba o teretnim linijama (1966.);

Međunarodna svjedodžba o oslobađanju od odredaba o teretnoj liniji.

10.

Knjiga o uljima, dijelovi I. i II.

11.

Knjiga o teretu.

12.

Uvjerenje o najmanjem broju članova posade za sigurnu plovidbu.

13.

Svjedodžbe ili drugi dokumenti potrebni u skladu s odredbama STCW 78/95.

14.

Zdravstvene svjedodžbe (vidjeti Konvenciju ILO br. 73 o liječničkom pregledu pomoraca).

15.

Raspored radnog vremena na brodu (Konvencija ILO br. 180 i STCW 78/95).

16.

Zapisi o satima rada i odmora pomoraca (Konvencija ILO br. 180).

17.

Informacije o stabilnosti.

18.

Preslika Potvrde o usklađenosti i Potvrda o upravljanju sigurnošću, izdana u skladu s Međunarodnim kodeksom o sigurnom vođenju broda i sprečavanju onečišćenja (SOLAS 74, poglavlje IX.).

19.

Svjedodžbe o čvrstoći brodskog trupa i strojnih uređaja, koje izdaju odgovarajuće priznate organizacije (zahtijeva se samo ako brod održava klasu pri priznatoj organizaciji).

20.

Potvrda o usklađenosti s posebnim zahtjevima za brodove koji prevoze opasne tvari.

21.

Svjedodžba o sigurnosti brzog plovila i dozvola za rad brzog plovila.

22.

Poseban popis ili manifest opasne robe, ili detaljni plan slaganja tereta.

23.

Brodski dnevnik u vezi s evidencijom ispitivanja i vježbi, uključujući vježbe sigurnosne zaštite, te dnevnik evidencije inspekcijskih pregleda i održavanja sredstava i uređaja za spašavanje te sustava protupožarne zaštite.

24.

Svjedodžba o sigurnosti broda posebne namjene.

25.

Svjedodžba o sigurnosti pokretne obalne bušeće jedinice.

26.

Za tankere za ulje, zapis o sustavu nadzora i upravljanja ispuštanja ulja za posljednje putovanje u balastu.

27.

Raspored za uzbunu, protupožarni plan, te za putničke brodove plan nadzora u slučaju oštećenja.

28.

Plan hitnih mjera u slučaju onečišćenja uljem.

29.

Mapa izvještaja o pregledu (za brodove za rasute terete i tankere za ulje).

30.

Izvješća prethodnih inspekcijskih pregleda u nadzoru države luke.

31.

Za ro-ro putničke brodove, podaci o najvećem omjeru A/A.

32.

Potvrda o sposobnosti broda za krcanje žita u rasutom stanju.

33.

Priručnik za slaganje i pričvršćivanje tereta.

34.

Plan upravljanja smećem i knjiga izvještaja o smeću.

35.

Sustav za podršku odlučivanju za zapovjednike putničkih brodova.

36.

Plan suradnje sa službom traganja i spašavanja (SAR) za putničke brodove na redovitim linijama.

37.

Popis operativnih ograničenja za putničke brodove.

38.

Knjiga broda za rasute terete.

39.

Plan ukrcavanja i iskrcavanja tereta za brodove za rasute terete.

40.

Polica osiguranja ili neko drugo financijsko jamstvo u pogledu građanskopravne odgovornosti za štetu od onečišćenja uljem (Međunarodna konvencija o građanskopravnoj odgovornosti za štetu od onečišćenja uljem, 1992.).

41.

Potvrde koje se zahtijevaju u skladu s Direktivom 2009/20/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 23. travnja 2009. o osiguranju brodovlasnika za pomorska potraživanja (1).

42.

Potvrda koja se zahtijeva u skladu s Uredbom (EZ) br. 392/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. travnja 2009. o odgovornosti prijevoznika u prijevozu putnika morem u slučaju nesreća (2).

43.

Međunarodna svjedodžba o sprečavanju onečišćenja zraka.

44.

Međunarodna svjedodžba o sprečavanju onečišćenja sanitarnim otpadnim vodama.


(1)  SL L 131, 28.5.2009., str. 128.

(2)  SL L 131, 28.5.2009., str. 24.


PRILOG V.

PRIMJERI „UTEMELJENIH RAZLOGA”

(iz članka 13. stavka 3.)

A.   Primjeri utemeljenih razloga za detaljni inspekcijski pregled

1.

Brodovi navedeni u dijelu 2A i 2.B Priloga I.

2.

Knjiga o uljima ne vodi se pravilno.

3.

Pregledom potvrda i druge dokumentacije utvrđene su netočnosti.

4.

Naznake da članovi posade ne mogu ispuniti zahtjeve u vezi s komunikacijom na brodu iz članka 18. Direktive 2008/106/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 19. studenoga 2008. o minimalnoj razini osposobljavanja pomoraca (1).

5.

Svjedodžba je dobivena prijevarom ili vlasnik svjedodžbe nije osoba kojoj je svjedodžba prvotno izdana.

6.

Svjedodžbu zapovjednika broda, časnika ili nižeg člana posade izdala je država koja nije ratificirala STCW 78/95.

7.

Dokaz da se postupci u vezi s teretom i drugi postupci ne izvode sigurno ili u skladu sa smjernicama IMO-a, npr. sadržaj kisika u glavnom dovodu inertnog plina u tankove tereta je iznad propisane maksimalne razine.

8.

Zapovjednik tankera za ulje ne ispunjava obvezu podnošenja evidencije sustava za nadzor i kontrolu ispuštanja ulja za posljednje putovanje u balastu.

9.

Nedostaje ažurirani raspored za uzbunu, ili članovi posade nisu upoznati sa svojim dužnostima u slučaju požara ili naredbe o napuštanju broda.

10.

Odašiljanje lažnih signala za uzbunu, nakon čega nisu provedeni odgovarajući postupci opoziva.

11.

Nedostaje glavna oprema ili uređaji propisani konvencijama.

12.

Izrazito loši higijenski uvjeti na brodu.

13.

Dokaz, na temelju općeg dojma i opažanja inspektora, da postoji veliko oštećenje trupa ili konstrukcije ili nedostaci koji mogu ugroziti konstrukciju broda, vodonepropusnost na brodu ili otpornost broda na vremenske uvjete.

14.

Informacije ili dokaz da zapovjednik broda ili posada nisu upoznati s osnovnim postupcima na brodu u pogledu sigurnosti broda ili sprečavanja onečišćenja, ili da se ti postupci ne provode.

15.

Nedostaje tablica rasporeda rada na brodu ili evidencija sati rada i odmora pomoraca.

B.   Primjeri utemeljenih razloga za nadzor sigurnosne zaštite na brodu

1.

Inspektor može, tijekom početnog inspekcijskog pregleda, utvrditi utemeljene razloge za dodatne mjere nadzora sigurnosne zaštite:

1.1.

ISSC nije valjan ili je istekao.

1.2.

Brod ima nižu razinu sigurnosne zaštite nego luka.

1.3.

Nisu provedene vježbe u vezi sa sigurnosnom zaštitom.

1.4.

Evidencija posljednjih 10 sučelja brod/luka ili brod/brod je nepotpuna.

1.5.

Postoji dokaz ili je uočeno da ključni članovi osoblja na brodu ne mogu međusobno komunicirati.

1.6.

Opažanjem je utvrđeno da postoje veliki nedostaci u sustavu sigurnosne zaštite.

1.7.

Informacije trećih osoba, kao što su izvješća ili pritužbe u vezi s informacijama o sigurnosnoj zaštiti.

1.8.

Brod ima naknadno izdanu privremenu međunarodnu svjedodžbu o sigurnosnoj zaštiti broda (ISSC), a prema stručnoj procjeni inspektora, jedan od razloga zašto su brod ili kompanija zahtijevali takvu svjedodžbu je da izbjegnu potpuno usklađivanje s poglavljem XI-2 Konvencije SOLAS 74 i dijelom A Kodeksa ISPS nakon isteka valjanosti prve privremene svjedodžbe. U dijelu A Kodeksa ISPS navedene su okolnosti u kojima se može izdati privremena svjedodžba.

2.

Ako se utvrde navedeni utemeljeni razlozi, inspektor odmah obavješćuje nadležno tijelo za sigurnosnu zaštitu (osim u slučaju da je inspektor ujedno i službena osoba ovlaštena za sigurnosnu zaštitu). Nadležno tijelo za sigurnosnu zaštitu potom odlučuje o daljnjim potrebnim mjerama nadzora uzimajući u obzir razinu sigurnosne zaštite u skladu s pravilom 9. iz poglavlja XI. Konvencije SOLAS 74.

3.

Za druge utemeljene razloge osim već navedenih nadležna je službena osoba za sigurnosnu zaštitu.


(1)  SL L 323, 3.12.2008., str. 33.


PRILOG VI.

POSTUPCI ZA NADZOR BRODOVA

(iz članka 15. stavka 1.)

Prilog I. Pariškom memorandumu, „Postupci nadzora države luke”, te sljedeće upute iz Pariškog memoranduma, u ažuriranim verzijama:

Instruction 33/2000/02: Operational Control on Ferries and Passenger Ships (Uputa 33/2000/02: Operativni nadzor na ro-ro putničkim i putničkim brodovima),

Instruction 35/2002/02: Guidelines for PSCOs on Electronic Charts (Uputa 35/2002/02: Smjernice za inspektore nadzora države luke u vezi s elektroničkim kartama),

Instruction 36/2003/08: Guidance for Inspection on Working and Living Conditions (Uputa 36/2003/08: Smjernice za inspekcijske preglede radnih i životnih uvjeta),

Instruction 37/2004/02: Guidelines in Compliance with STCW 78/95 Convention as Amended (Uputa 37/2004/02: Smjernice u skladu s Konvencijom STCW 78/95 s izmjenama),

Instruction 37/2004/05: Guidelines on the Inspection of Hours of Work/Rest (Uputa 37/2004/05: Smjernice o inspekcijskom pregledu u vezi sa satima rada/odmora),

Instruction 37/2004/10: Guidelines for Port State Control Officers on Security Aspects (Uputa 37/2004/10: Smjernice za inspektore nadzora države luke u vezi sa sigurnosnom zaštitom),

Instruction 38/2005/02: Guidelines for PSCOs Checking a Voyage Data Recorder (VDR) (Uputa 38/2005/02: Smjernice za inspektore nadzora države luke za provjeru zapisivača podataka o putovanju (VDR)),

Instruction 38/2005/05: Guidelines on MARPOL 73/78 Annex I (Uputa 38/2005/05: Smjernice u vezi s Prilogom I. Konvenciji MARPOL 73/78),

Instruction 38/2005/07: Guidelines on Control of the Condition Assessment Scheme (CAS) of Single Hull Oil Tankers (Uputa 38/2005/07: Smjernice o nadzoru sustava za procjenu stanja (CAS) tankera za ulje s jednostrukom oplatom),

Instruction 39/2006/01: Guidelines for the Port State Control Officer on the ISM-Code (Uputa 39/2006/01: Smjernice za inspektore nadzora države luke u vezi s Kodeksom ISM),

Instruction 39/2006/02: Guidelines for Port State Control Officers on Control of GMDSS (Uputa 39/2006/02: Smjernice za inspektore nadzora države luke u vezi s nadzorom GMDSS),

Instruction 39/2006/03: Optimisation of Banning and Notification Checklist (Uputa 39/2006/03: Optimizacija kontrolne liste zabrana i prijava),

Instruction 39/2006/10: Guidelines for PSCOs for the Examination of Ballast Tanks and Main Power Failure Simulation (black-out test) (Uputa 39/2006/10: Smjernice za inspektore nadzora države luke za ispitivanje tankova balasta i simulaciju kvara glavnog napajanja električnom energijom (test ispada električnog sustava)),

Instruction 39/2006/11: Guidance for Checking the Structure of Bulk Carriers (Uputa 39/2006/11: Smjernice za provjeru konstrukcije brodova za rasute terete),

Instruction 39/2006/12: Code of Good Practice for Port State Control Officers (Uputa 39/2006/12: Kodeks ponašanja inspektora nadzora države luke),

Instruction 40/2007/04: Criteria for Responsibility Assessment of Recognised Organisations (R/O) (Uputa 40/2007/04: Kriteriji za procjenu odgovornosti priznatih organizacija),

Instruction 40/2007/09: Guidelines for Port State Control Inspections for Compliance with Annex VI of MARPOL 73/78 (Uputa 40/2007/09: Smjernice za inspekcijske preglede u nadzoru države luke radi usklađivanja s Prilogom VI. Konvenciji MARPOL 73/78).


PRILOG VII.

PROŠIRENI INSPEKCIJSKI PREGLEDI BRODOVA

(iz članka 14.)

Prošireni inspekcijski pregled posebno se odnosi na opće stanje ovih rizičnih područja:

dokumentacije,

stanja konstrukcije,

otpornosti na vremenske uvjete,

sustava za slučaj nužde,

radioveza,

postupaka s teretom,

protupožarne zaštite,

alarmnih uređaja,

radnih i životnih uvjeta,

navigacijske opreme,

sredstava za spašavanje,

opasnih tvari,

pogonskih i pomoćnih strojeva,

sprečavanja onečišćenja.

Pored toga, ovisno o praktičnoj izvedbi ili mogućim ograničenjima u pogledu sigurnosti osoba, broda ili luke, prošireni inspekcijski pregled uključuje provjeru specifičnih elemenata rizičnih područja ovisno o vrsti plovila koje se pregledava, kao što je određeno u skladu s člankom 14. stavkom 3.


PRILOG VIII.

ODREDBE U VEZI SA ZABRANOM UPLOVLJAVANJA U LUKE I NA SIDRIŠTA UNUTAR ZAJEDNICE

(iz članka 16.)

1.

Ako su ispunjeni uvjeti navedeni u članku 16. stavku 1., nadležno tijelo luke u kojoj je brod zadržan treći put obavješćuje zapovjednika broda pisanim putem da će se izdati mjera odbijanja uplovljavanja koja počinje važiti odmah nakon što brod isplovi iz luke. Mjera odbijanja uplovljavanja primjenjuje se odmah nakon što brod isplovi iz luke nakon otklanjanja nedostataka koji su uzrokovali zabranu plovidbe.

2.

Nadležno tijelo šalje presliku mjere o odbijanju uplovljavanja upravi države zastave, dotičnoj priznatoj organizaciji, drugim državama članicama i drugim potpisnicama Pariškog memoranduma, Komisiji i Tajništvu Pariškog memoranduma. Nadležno tijelo dužno je bez odlaganja ažurirati bazu podataka inspekcijskih pregleda podacima o odbijanju uplovljavanja.

3.

Da bi ukinuli mjere odbijanja uplovljavanja, vlasnik ili brodar moraju uputiti službeni zahtjev nadležnom tijelu države članice koja je izdala nalog o odbijanju uplovljavanja. Uz taj zahtjev mora se priložiti dokument koji je izdala uprava države zastave nakon obilaska broda od strane inspektora ovlaštenog od uprava države zastave, kojim se dokazuje da brod u potpunosti ispunjava važeće odredbe konvencija. Uprava države zastave nadležnom tijelu dostavlja dokaz da je na brodu obavljen obilazak.

4.

Zahtjevu za ukidanje mjere o odbijanju uplovljavanja mora se, prema potrebi, priložiti dokument klasifikacijskog društva koje je klasificiralo brod nakon obilaska inspektora klasifikacijskog društva, koji dokazuje da je brod u skladu s klasifikacijskim normama koje to društvo propisuje. Klasifikacijsko društvo nadležnom tijelu dostavlja dokaz da je na brodu obavljen obilazak.

5.

Mjera odbijanja uplovljavanja može se ukinuti tek nakon što je proteklo razdoblje iz članka 16. ove Direktive i nakon ponovnog inspekcijskog pregleda broda u dogovorenoj luci.

Ako se dogovorena luka nalazi u državi članici, nadležno tijelo te države može, na zahtjev nadležnog tijela koje je izdalo nalog o odbijanju uplovljavanja, dopustiti brodu da uplovi u dogovorenu luku da bi obavilo ponovni inspekcijski pregled. U tom slučaju, u luci se ne smiju obavljati nikakvi postupci s teretom sve dok se ne ukine mjera odbijanja uplovljavanja.

6.

Ako se zabrana plovidbe koja je imala za posljedicu izdavanje naloga o odbijanju uplovljavanja odnosila na nedostatke u konstrukciji broda, nadležno tijelo koje je izdalo nalog o odbijanju uplovljavanja može zahtijevati da neki prostori, uključujući prostore za teret i tankove, budu dostupni za pregled tijekom ponovnog inspekcijskog pregleda.

7.

Ponovni inspekcijski pregled obavlja nadležno tijelo države članice koja je izdala mjeru odbijanja uplovljavanja ili nadležno tijelo luke odredišta uz suglasnost nadležnog tijela države članice koja je izdala mjeru odbijanja uplovljavanja. Nadležno tijelo može zahtijevati da se ponovni inspekcijski pregled mora najaviti do 14 dana unaprijed. Toj državi članici treba dostaviti zadovoljavajući dokaz da brod u potpunosti ispunjava važeće zahtjeve konvencija.

8.

Ponovni inspekcijski pregled sastoji se od proširenog inspekcijskog pregleda koji mora obuhvatiti najmanje odgovarajuće elemente iz Priloga VII.

9.

Sve troškove ovog proširenog inspekcijskog pregleda snosi vlasnik ili brodar.

10.

Ako rezultati proširenog inspekcijskog pregleda ispunjavaju zahtjeve države članice u skladu s Prilogom VII., mjera odbijanja uplovljavanja mora se ukinuti, a kompanija broda mora o tome biti pismeno obaviještena.

11.

Nadležno tijelo o svojoj odluci pismeno obavješćuje i upravu države zastave, dotično klasifikacijsko društvo, druge države članice, druge potpisnice Pariškog memoranduma, Komisiju i Tajništvo Pariškog memoranduma. Nadležno tijelo dužno je bez odlaganja ažurirati bazu podataka inspekcijskih pregleda podacima o ukidanju naloga o odbijanju uplovljavanja.

12.

Podaci o brodovima kojima je zabranjeno uplovljavanje u luke unutar Zajednice moraju biti dostupni u bazi podataka inspekcijskih pregleda i objavljeni u skladu s odredbama iz članka 26. i Priloga XIII.


PRILOG IX.

IZVJEŠĆE O INSPEKCIJSKOM PREGLEDU

(iz članka 17.)

Izvješće o inspekcijskom pregledu mora sadržavati najmanje ove elemente:

I.   Općenito

1.

Nadležno tijelo koje je sastavilo izvješće

2.

Datum i mjesto inspekcijskog pregleda

3.

Ime pregledanog broda

4.

Zastava

5.

Vrsta broda (kao što je navedeno u Svjedodžbi o upravljanju sigurnošću)

6.

Identifikacijski broj IMO

7.

Pozivni znak

8.

Bruto tonaža (BT)

9.

Nosivost (prema potrebi)

10.

Godina gradnje određena na temelju datuma navedenog u svjedodžbama o sigurnosti broda

11.

Klasifikacijsko društvo ili klasifikacijska društva te, prema potrebi, svaka druga organizacija koja je tom brodu izdala klasifikacijske svjedodžbe

12.

Priznata organizacija ili priznate organizacije i/ili svaka druga strana koja je tom brodu izdala svjedodžbe u ime države zastave, u skladu s važećim konvencijama

13.

Ime i adresa kompanije ili brodara

14.

Ime i adresa zakupca odgovornog za izbor broda i vrstu zakupa u slučaju brodova koji prevoze terete u razlivenom ili rasutom stanju

15.

Konačni datum sastavljanja izvješća o inspekcijskom pregledu

16.

Naznaka o mogućem objavljivanju detaljnih podataka o inspekcijskom pregledu ili zabrani plovidbe.

II.   Podaci o inspekcijskom pregledu

1.

Svjedodžbe izdane na temelju odgovarajućih konvencija, tijelo ili organizacija koja je izdala dotičnu svjedodžbu ili svjedodžbe, uključujući datum izdavanja i isteka valjanosti

2.

Dijelovi ili elementi broda koji su pregledani (u slučaju detaljnog ili proširenog inspekcijskog pregleda)

3.

Luka i datum posljednjeg međupregleda ili godišnjeg ili obnovljenog pregleda te ime organizacije koja je obavila pregled

4.

Vrsta inspekcijskog pregleda (inspekcijski pregled, detaljni inspekcijski pregled, prošireni inspekcijski pregled)

5.

Vrsta nedostataka

6.

Poduzete mjere.

III.   Dodatni podaci u slučaju zabrane plovidbe

1.

Datum izdavanja rješenja o zabrani plovidbe

2.

Datum ukidanja rješenja o zabrani plovidbe

3.

Vrsta nedostataka koji su razlog odluke o zabrani plovidbe (ako je potrebno, upute na konvencije)

4.

Naznaka, prema potrebi, o tome jesu li priznata organizacija ili neko drugo privatno tijelo koje je obavilo pregled odgovorni u vezi s nedostacima koji su pojedinačno ili zajedno uzrokovali zabranu plovidbe

5.

Poduzete mjere.


PRILOG X.

KRITERIJI ZA ZABRANU PLOVIDBE BRODA

(iz članka 19. stavka 3.)

UVOD

Prije određivanja jesu li nedostaci utvrđeni inspekcijskim pregledom razlog za zabranu plovidbe broda, inspektor mora primijeniti kriterije navedene dalje u tekstu u točkama 1. i 2.

U točki 3. navedeni su primjeri nedostataka koji sami po sebi mogu biti razlog za zabranu plovidbe broda (vidjeti članak 19. stavak 4.).

Ako je razlog zabrani plovidbe rezultat slučajnog oštećenja nastalog za vrijeme plovidbe broda prema luci, ne izdaje se nalog o zabrani plovidbe pod uvjetom:

(a)

da su se poštovale odredbe iz pravila I/11(c) Konvencije SOLAS 74 u vezi s obavješćivanjem uprave države zastave, imenovanog inspektora ili priznate organizacije odgovorne za izdavanje odgovarajuće svjedodžbe;

(b)

da su prije uplovljavanja u luku zapovjednik ili vlasnik broda dostavili tijelu nadzora države luke podatke o okolnostima nesreće i pretrpljenoj šteti te podatke o predviđenom obavješćivanju uprave države zastave;

(c)

da su na brodu poduzete mjere za otklanjanje nedostataka, prihvatljive za nadležno tijelo; i

(d)

da je nadležno tijelo provjerilo, nakon obavijesti o provedenim mjerama, jesu li otklonjeni nedostaci koji su očito ugrožavali sigurnost, zdravlje ili okoliš.

1.   Glavni kriteriji

Prilikom stručne procjene o tome treba li brodu zabraniti plovidbu ili ne, inspektor mora primijeniti ove kriterije:

Određivanje vremena:

Brodovi koji predstavljaju opasnost za nastavak plovidbe mora im se zabraniti plovidba nakon prvog inspekcijskog pregleda bez obzira na to koliko će vremena brod ostati u luci.

Kriterij:

Brodu se zabranjuje plovidba ako su nedostaci na brodu tako veliki da se inspektor mora vratiti kako bi se uvjerio jesu li ti nedostaci ispravljeni prije isplovljenja broda.

Potreba da se inspektor vrati na brod ukazuje na težinu nedostataka. Međutim, to ne nalaže takvu obvezu u svakom slučaju. To znači da nadležno tijelo mora na bilo koji način, po mogućnosti ponovnim obilaskom, provjeriti jesu li nedostaci otklonjeni prije isplovljavanja.

2.   Primjena glavnih kriterija

Prilikom odlučivanja o tome jesu li utvrđeni nedostaci na brodu dovoljno ozbiljni da mogu biti razlog za zabranu plovidbe broda, inspektor mora procijeniti:

1.

ima li brod odgovarajuće valjane dokumente;

2.

ima li brod posadu u skladu s dokumentom o najmanjem broju članova posade za sigurnu plovidbu.

Za vrijeme inspekcijskog pregleda inspektor mora procijeniti jesu li brod i/ili posada sposobni:

3.

sigurno ploviti tijekom cijelog sljedećeg putovanja;

4.

sigurno postupati s teretom, prevoziti teret i nadgledati stanje tereta tijekom cijelog sljedećeg putovanja;

5.

sigurno upravljati strojarnicom tijekom cijelog sljedećeg putovanja;

6.

održavati odgovarajući pogon i kormilarenje tijekom cijelog sljedećeg putovanja;

7.

učinkovito ugasiti požar u bilo kojem dijelu broda tijekom sljedećeg putovanja;

8.

brzo i sigurno napustiti brod te prema potrebi izvesti spašavanje tijekom sljedećeg putovanja;

9.

sprečavati onečišćenje okoliša tijekom cijelog sljedećeg putovanja;

10.

održavati odgovarajuću stabilnost tijekom cijelog sljedećeg putovanja;

11.

održavati odgovarajuću vodonepropusnost tijekom cijelog sljedećeg putovanja;

12.

održavati vezu u slučaju opasnosti, ako je potrebno, tijekom sljedećeg putovanja;

13.

osigurati sigurne i zdrave uvjete na brodu tijekom cijelog sljedećeg putovanja;

14.

osigurati što više informacija u slučaju nesreće.

Ako je odgovor na bilo koju od navedenih procjena negativan, uzimajući u obzir sve utvrđene nedostatke, potrebno je ozbiljno razmotriti zabranu plovidbe broda. Kombinacija manjih nedostataka također može biti razlog za zabranu plovidbe broda.

3.   Radi lakšeg korištenja navedenih smjernica za inspektore, slijedi popis nedostataka koji se smatraju toliko ozbiljnima da mogu biti razlog za zabranu plovidbe broda, a razvrstani su prema odgovarajućim konvencijama i/ili kodeksima. Taj popis nije potpun.

3.1.   Općenito

Nedostatak valjanih potvrda i dokumenata propisanih odgovarajućim pravnim aktima. Međutim, brodovi koji plove pod zastavom država koje nisu potpisnice odgovarajuće konvencije ili nisu provele neke druge odgovarajuće pravne akte, nemaju pravo imati svjedodžbe predviđene Konvencijom ili drugim odgovarajućim pravnim aktima. Zato nedostatak potrebnih svjedodžbi sam po sebi ne bi trebao biti razlog za zabranu plovidbe tih brodova; međutim, primjenom klauzule „bez povoljnijih uvjeta” zahtijeva se da brod u osnovi ispunjava odredbe prije isplovljavanja.

3.2.   Područja prema SOLAS 74

1.

Neispravan rad porivnih i drugih bitnih strojeva te električnih instalacija.

2.

Nedovoljna čistoća strojarnice, prevelika količina mješavine zauljene vode u kaljužama, izolacija cijevi, uključujući ispušne cijevi u strojarnici, onečišćena uljem, neispravan rad kaljužnih pumpnih uređaja.

3.

Neispravan rad generatora za slučaj nužde, rasvjete, akumulatora i sklopki.

4.

Neispravan rad glavnog i pomoćnog kormilarskog uređaja.

5.

Nedostatak, nedovoljan kapacitet ili vrlo loše stanje osobnih sredstava za spašavanje, plovila za preživljavanje i uređaja za spuštanje.

6.

Nedostatak, neusklađenost ili vrlo loše stanje sustava za otkrivanje požara, protupožarnog alarma, opreme za gašenje požara, stabilnih uređaja za gašenje požara, ventilacijskih ventila, protupožarnih zaklopki, naprava za brzo zatvaranje, toliko da ne mogu ispunjavati svoju namjenu.

7.

Nedostatak, vrlo loše stanje ili neispravan rad protupožarne zaštite na prostoru teretne palube na tankerima.

8.

Nedostatak, neusklađenost ili oštećenost svjetala, oznaka ili zvučnih signala.

9.

Nedostatak ili neispravan rad radioopreme za opasnost i sigurnost.

10.

Nedostatak ili neispravan rad navigacijske opreme, uzimajući u obzir odredbe iz pravila V/16.2 Konvencije SOLAS 74.

11.

Nedostatak ispravljenih pomorskih navigacijskih karata i/ili svih drugih odgovarajućih navigacijskih publikacija potrebnih za planirano putovanje, uzimajući u obzir da se pomorske karte mogu zamijeniti tipno odobrenim sustavom za prikaz elektroničkih pomorskih karata i pridruženih podataka (ECDIS), koji se temelji na službenim podacima.

12.

Nedostatak neiskreće ispušne ventilacije u pumpnim stanicama za teret.

13.

Velike nepravilnosti u pogledu radnih zahtjeva, kao što je navedeno u odjeljku 5.5. Priloga I. Pariškom memorandumu.

14.

Broj, sastav ili svjedodžbe posade nisu u skladu s dokumentom o najmanjem broju članova posade za sigurnu plovidbu.

15.

Neprovođenje programa proširenih pregleda u skladu s pravilom 2. iz poglavlja XI. Konvencije SOLAS 74.

3.3.   Područja prema Kodeksu IBC

1.

Prijevoz tvari koji nije naveden u Svjedodžbi o sposobnosti ili nepotpuni podaci o teretu.

2.

Nedostatak ili oštećenje visokotlačnih sigurnosnih naprava.

3.

Električne instalacije same po sebi nisu sigurne ili ne odgovaraju zahtjevima iz kodeksa.

4.

Izvori zapaljenja na opasnim mjestima.

5.

Kršenje posebnih odredaba.

6.

Prekoračenje najveće dopuštene količine tereta po tanku.

7.

Nedovoljna toplinska zaštita osjetljivih proizvoda.

3.4.   Područja prema Kodeksu IGC

1.

Prijevoz tvari koji nije naveden u Svjedodžbi o sposobnosti ili nepotpuni podaci o teretu.

2.

Nedostaju naprave za zatvaranje u prostorijama nastambi ili službenim prostorijama.

3.

Pregrada nije plinonepropusna.

4.

Neispravne zračne brane.

5.

Nedostaju ili su neispravni ventili za brzo zatvaranje.

6.

Nedostaju ili su neispravni sigurnosni ventili.

7.

Električne instalacije same po sebi nisu sigurne ili ne odgovaraju zahtjevima iz kodeksa.

8.

Ne rade ventilatori u prostorima tereta.

9.

Ne rade tlačni alarmi u teretnim tankovima.

10.

Neispravan uređaj za otkrivanje plina i/ili uređaj za otkrivanje otrovnog plina.

11.

Prijevoz tvari koje treba zabraniti, bez valjane potvrde o zabrani.

3.5.   Područja prema LL 66

1.

Velike oštećene ili korodirane ili udubljene površine na oplati i pripadajućim ukrepama na palubi i trupu, koje utječu na sposobnost broda za plovidbu ili na izdržljivost lokalnih opterećenja, ako nisu obavljeni privremeni popravci radi plovidbe do luke u kojoj će se obaviti trajni popravci.

2.

Utvrđena nedovoljna stabilnost.

3.

Nedostatak odgovarajućih i pouzdanih informacija u propisanom obliku koje brzo i jednostavno omogućuju zapovjedniku da organizira ukrcaj i balastiranje broda tako da se održi sigurna stabilnost u svim fazama i u različitim uvjetima plovidbe te da se izbjegne pojava svih neprihvatljivih opterećenja brodske konstrukcije.

4.

Nedostatak, znatno oštećenje ili neispravnost naprava za zatvaranje, uređaja za zatvaranje grotala te vodonepropusnih vrata.

5.

Prekrcanost.

6.

Nedostaju oznake gaza ili su nečitljive.

3.6.   Područja prema MARPOL 73/78, Prilogu I.

1.

Nedostatak, znatno oštećenje ili neispravan rad opreme za filtriranje zauljene vode, sustava za nadzor i kontrolu ispuštanja ulja ili alarmnog uređaja 15 ppm.

2.

Preostali kapacitet tanka za zauljene mješavine i/ili tanka za uljne ostatke nije dovoljan za planirano putovanje.

3.

Nema knjige o uljima.

4.

Ugrađen nedopušteni obilazni izljev.

5.

Dokumentacija s izvješćem o pregledu nedostaje ili nije u skladu s pravilom 13G(3)(b) MARPOL 73/78.

3.7.   Područja prema MARPOL 73/78, Prilogu II.

1.

Nedostaje priručnik P&A.

2.

Teret nije kategoriziran.

3.

Nedostaje knjiga o teretu.

4.

Prijevoz uljevitih tvari bez ispunjavanja zahtjeva ili bez odgovarajuće izmijenjene i dopunjene svjedodžbe.

5.

Ugrađen nedopušteni obilazni izljev.

3.8.   Područja prema MARPOL 73/78, Prilogu V.

1.

Nedostaje plan upravljanja smećem.

2.

Nedostaje knjiga o smeću.

3.

Osoblje na brodu nije upoznato sa zahtjevima o odlaganju/izbacivanju iz plana upravljanja smećem.

3.9.   Područja prema STCW 78/95 i Direktivi 2008/106/EZ

1.

Pomorcima nedostaje svjedodžba, odgovarajuća svjedodžba, valjana dozvola ili ne mogu dokazati na temelju isprava da su upravi države zastave podnijeli zahtjev za ovlaštenje.

2.

Dokaz da je svjedodžba dobivena prijevarom ili da vlasnik svjedodžbe nije osoba kojoj je svjedodžba prvotno izdana.

3.

Nisu ispunjeni važeći zahtjevi uprave države zastave u vezi s najmanjim brojem članova posade za sigurnu plovidbu.

4.

Organizacija palubne straže i straže u stroju nije u skladu sa zahtjevima koje je za brod odredila uprava države zastave.

5.

U straži nedostaje osoba osposobljena za upravljanje opremom bitnom za sigurnost plovidbe, sigurnost radioveze ili za sprečavanje onečišćenja mora.

6.

Nedostaje dokaz stručne osposobljenosti za zaduženja pomoraca u pogledu sigurnosti broda i sprečavanja onečišćenja.

7.

Za prvu stražu na početku putovanja i za sljedeće smjene straže nije moguće osigurati osobe dovoljno odmorne i općenito sposobne za rad.

3.10.   Područja prema konvencijama ILO

1.

Nedovoljno hrane za plovidbu do sljedeće luke.

2.

Nedovoljno pitke vode za plovidbu do sljedeće luke.

3.

Izrazito nehigijenski uvjeti na brodu.

4.

Nema grijanja u prostorijama nastambi na brodu koji plovi u područjima s vrlo niskim temperaturama.

5.

Slaba ventilacija u prostorijama nastambi na brodu.

6.

Prolazi/nastambe zakrčeni smećem, opremom ili teretom ili drugi opasni uvjeti u prolazima/nastambama.

7.

Jasni dokazi da su osoblju na straži i drugom osoblju zaduženom za prvu stražu i sljedeće smjene smanjene sposobnosti zbog umora.

3.11.   Slučajevi koji ne moraju biti razlog zabranama plovidbe broda, ali u kojima se npr. moraju privremeno obustaviti postupci s teretom.

Neispravan rad (ili održavanje) sustava inertnog plina, opreme ili strojeva povezanih s teretom smatra se dovoljnim razlogom za zaustavljanje postupaka s teretom.


PRILOG XI.

MINIMALNI KRITERIJI ZA INSPEKTORE

(iz članka 22. stavaka 1. i 5.)

1.

Inspektori moraju imati odgovarajuće teoretsko znanje o brodovima i plovidbi brodova te praktično iskustvo na tom području. Moraju biti osposobljeni za provedbu odredaba konvencija te odgovarajućih postupaka nadzora države luke. To znanje i osposobljenost za provedbu međunarodnih odredaba i odredaba Zajednice moraju biti stečeni dokumentiranim programima izobrazbe.

2.

Inspektori moraju, kao najmanji uvjet, imati:

(a)

odgovarajuću stručnu spremu u pomorskoj ili nautičkoj ustanovi i odgovarajuće iskustvo u plovidbi kao ovlašteni brodski časnik koji ima ili je imao valjanu svjedodžbu o osposobljenosti STCW II/2 ili III/2, bez ograničenja u pogledu područja rada, pogonske snage ili tonaže; ili

(b)

položen ispit koji priznaje nadležno tijelo za brodograđevnog inženjera, strojarskog inženjera ili inženjera pomorskog prometa, te najmanje pet godina iskustva na tim poslovima; ili

(c)

odgovarajuću sveučilišnu ili jednakovrijednu diplomu te odgovarajuću izobrazbu i osposobljenost za inspektora sigurnosti plovidbe.

3.

Inspektor mora imati:

najmanje jednu godinu radnog staža kao inspektor države zastave odgovoran za preglede i certifikaciju u skladu s konvencijama ili za nadzor djelatnosti priznatih organizacija kojima su povjereni statutarni poslovi, ili

jednak stupanj osposobljenosti stečen terenskom izobrazbom od najmanje jedne godine, sudjelovanjem u inspekcijskim pregledima nadzora države luke pod vodstvom iskusnih inspektora nadzora države luke.

4.

Inspektori navedeni pod 2.(a) moraju imati najmanje pet godina pomorskog iskustva, uključujući i razdoblja plovidbene službe u svojstvu časnika palube ili časnika stroja, ili inspektora države zastave ili pomoćnog inspektora nadzora države luke. To iskustvo uključuje razdoblje od najmanje dvije godine plovidbene službe u svojstvu časnika palube ili stroja.

5.

Inspektori moraju imati sposobnost usmenog i pismenog komuniciranja s pomorcima na jeziku koji je najzastupljeniji u pomorskoj plovidbi.

6.

Prihvaćaju se i inspektori koji ne ispunjavaju navedene kriterije ako su na dan donošenja ove Direktive zaposleni u tijelu države članice nadležnom za nadzor države luke.

7.

Ako u državi članici inspekcijske preglede iz članka 15. stavaka 1. i 2. obavljaju inspektori nadzora države luke, ti inspektori moraju imati odgovarajuću stručnu spremu te zadovoljavajuće teoretsko znanje i praktično iskustvo na području pomorske sigurnosti. To obično uključuje:

(a)

dobro poznavanje pomorske sigurnosti i njene primjene na poslove koji se pregledavaju;

(b)

dobro praktično znanje o tehnologijama i tehnikama u području sigurnosti;

(c)

znanje o načelima, postupcima i metodama inspekcijskog pregleda;

(d)

praktično znanje o poslovima koji se pregledavaju.


PRILOG XII.

FUNKCIJE BAZE PODATAKA INSPEKCIJSKIH PREGLEDA

(iz članka 24. stavka 1.)

1.

Baza podataka inspekcijskih pregleda mora imati barem ove funkcije:

sadržavati podatke o inspekcijskim pregledima država članica i svih potpisnica Pariškog memoranduma,

pružati podatke o rizičnom profilu broda i o brodovima koji ispunjavaju uvjete za inspekcijski pregled,

izračunavati obveze pojedine države članice u pogledu inspekcijskih pregleda,

osigurati bijelu, sivu i crnu listu država zastave, iz članka 16. stavka 1.,

pružati podatke o rezultatima kompanija,

odrediti elemente rizičnih područja koje treba provjeriti prilikom svakog inspekcijskog pregleda.

2.

Baza podataka inspekcijskih pregleda mora imati mogućnost prilagodbe budućem razvoju i mogućnost povezivanja s drugim bazama podataka Zajednice o pomorskoj sigurnosti, uključujući SafeSeaNet, koje pružaju podatke o stvarnom pristajanju brodova u lukama država članica, te s odgovarajućim nacionalnim informacijskim sustavima.

3.

Predviđena je hiperveza između baze podataka inspekcijskih pregleda i informacijskog sustava Equasis. Države članice moraju poticati inspektore na korištenje javnih i privatnih baza podataka o inspekcijskim pregledima brodova, koje su dostupne preko informacijskog sustava Equasis.


PRILOG XIII.

OBJAVLJIVANJE PODATAKA U VEZI S INSPEKCIJSKIM PREGLEDIMA, ZABRANAMA PLOVIDBE BRODOVA I ODBIJANJEM UPLOVLJAVANJA U LUKE I SIDRIŠTA DRŽAVA ČLANICA

(iz članka 26.)

1.

Podaci objavljeni u skladu s člankom 26. moraju uključivati sljedeće:

(a)

ime broda;

(b)

identifikacijski broj IMO;

(c)

vrstu broda;

(d)

bruto tonažu (BT);

(e)

godinu gradnje određenu na temelju datuma navedenog u svjedodžbama o sigurnosti broda;

(f)

naziv i adresu kompanije;

(g)

u slučaju brodova koji prevoze tekućine ili krute terete u rasutom stanju, ime i adresu zakupca koji je odgovoran za izbor broda i vrstu zakupa;

(h)

državu zastave;

(i)

klasifikacijske i statutarne svjedodžbe izdane u skladu s odgovarajućim konvencijama te tijelo ili organizaciju koji su izdali svaku od tih svjedodžbi, uključujući datum izdanja i isteka valjanosti;

(j)

luku i datum posljednjeg međupregleda ili godišnjeg pregleda za svjedodžbe navedene pod točkom (i) te naziv tijela ili organizacije koja je obavila pregled;

(k)

datum, državu, luku zabrane plovidbe.

2.

Za brodove koji su zadržani, podaci objavljeni u skladu s člankom 26. moraju uključivati i:

(a)

broj zabrana plovidbe u proteklih 36 mjeseci;

(b)

datum ukidanja zabrana plovidbe;

(c)

trajanje zabrana plovidbe u danima;

(d)

razloge zabrana plovidbe, navedene jasno i izričito;

(e)

naznaku, prema potrebi, je li priznata organizacija koja je obavila pregled odgovorna u vezi s nedostacima koji su pojedinačno ili zajedno uzrokovali zabranu plovidbe;

(f)

opis poduzetih mjera u slučaju broda kojemu je dopušten nastavak plovidbe do najbližeg odgovarajućeg remontnog brodogradilišta;

(g)

ako je brodu odbijeno uplovljavanje u sve luke ili sidrišta unutar Zajednice, jasno i izričito navedene razloge za te mjere.


PRILOG XIV.

PODACI KOJI SE DOSTAVLJAJU RADI PRAĆENJA PROVEDBE

(iz članka 29.)

1.   Svake godine države članice Komisiji moraju dostaviti sljedeće podatke iz prethodne godine najkasnije do 1. travnja:

1.1.   Broj inspektora koji djeluju u njihovo ime u okviru nadzora države luke

Ti se podaci moraju dostaviti Komisiji na sljedećem obrascu (1)  (2):

Luka/područje

Broj inspektora s punim radnim vremenom

(A)

Broj honorarnih inspektora

(B)

Zamjena (B) s punim radnim vremenom

(C)

Ukupno

(A + C)

Luka X/ili Područje X …

 

 

 

 

Luka X/ili Područje X …

 

 

 

 

UKUPNO

 

 

 

 

1.2.   Ukupni broj pojedinačnih brodova koji su uplovili u njihove luke na nacionalnoj razini. Taj podatak je broj brodova obuhvaćenih ovom Direktivom koji su uplovili u njihove luke na nacionalnoj razini, pri čemu se računaju samo jedanput.

2.   Države članice moraju:

(a)

dostaviti Komisiji svakih šest mjeseci popis pristajanja pojedinačnih brodova, osim putničkih i teretnih trajekata na redovitim linijama, koji su uplovili u njihove luke ili koji su obavijestili lučke vlasti ili tijela o dolasku na sidrište, navodeći za svako kretanje broda njegov identifikacijski broj IMO, datum dolaska i luku. Popis se dostavlja u obliku proračunske tablice koja omogućuje automatsko pretraživanje i obradu navedenih podataka. Popis se dostavlja u roku od 4 mjeseca od završetka razdoblja na koje se podaci odnose;

i

(b)

dostaviti Komisiji odvojene popise redovitih putničkih trajektnih linija i redovitih teretnih trajektnih linija iz točke (a) najkasnije šest mjeseci od provedbe ove Direktive, a nakon toga svaki put kad nastanu promjene u tim linijama. Popis sadrži za svaki brod identifikacijski broj IMO, ime i liniju na kojoj plovi. Popis se dostavlja u obliku proračunske tablice koja omogućuje automatsko pretraživanje i obradu navedenih podataka.


(1)  Ako inspekcijski pregledi koji se obavljaju u okviru nadzora države luke predstavljaju samo dio rada inspektora, ukupni broj inspektora mora se zamijeniti jednakovrijednim brojem inspektora s punim radnim vremenom. Ako isti inspektor radi u nekoliko luka ili geografskih područja, treba izračunati odgovarajući ekvivalent honorarnih inspektora u svakoj luci.

(2)  Ovi podaci moraju se dostaviti na nacionalnoj razini i za svaku luku u dotičnoj državi članici. U smislu ovog Priloga, luka je pojedina luka ili geografsko područje kojim se bavi jedan inspektor ili skupina inspektora, a prema potrebi obuhvaća nekoliko pojedinačnih luka.


PRILOG XV.

DIO A

Direktiva stavljena izvan snage s naknadnim izmjenama

(iz članka 37.)

Direktiva Vijeća 95/21/EZ

(SL L 157, 7.7.1995., str. 1.)

 

Direktiva Vijeća 98/25/EZ

(SL L 133, 7.5.1998., str. 19.)

 

Direktiva Komisije 98/42/EZ

(SL L 184, 27.6.1998., str. 40.)

 

Direktiva Komisije 1999/97/EZ

(SL L 331, 23.12.1999., str. 67.)

 

Direktiva 2001/106/EZ Europskog parlamenta i Vijeća

(SL L 19, 22.1.2002., str. 17.)

 

Direktiva 2002/84/EZ Europskog parlamenta i Vijeća

(SL L 324, 29.11.2002., str. 53.)

Samo članak 4.

DIO B

Popis rokova prenošenja u nacionalno zakonodavstvo

(iz članka 37.)

Direktiva

Rok prenošenja u nacionalno zakonodavstvo

Direktiva 95/21/EZ

30. lipnja 1996.

Direktiva 98/25/EZ

30. lipnja 1998.

Direktiva 98/42/EZ

30. rujna 1998.

Direktiva 1999/97/EZ

13. prosinca 2000.

Direktiva 2001/106/EZ

22. srpnja 2003.

Direktiva 2002/84/EZ

23. studenoga 2003.


PRILOG XVI.

Korelacijska tablica

(iz članka 37.)

Direktiva 95/21/EZ

Ova Direktiva

Članak 1., uvodni tekst

Članak 1., uvodni tekst

Članak 1., prva alineja

Članak 1.(a)

Članak 1., druga alineja

Članak 1.(b)

Članak 1.(c)

Članak 2., uvodni tekst

Članak 2., uvodni tekst

Članak 2. stavak 1., uvodni tekst

Članak 2. stavak 1. uvodni tekst

Članak 2. stavak 1. prva alineja

Članak 2. stavak 1. točka (a)

Članak 2. stavak 1. druga alineja

Članak 2. stavak 1. točka (b)

Članak 2. stavak 1. treća alineja

Članak 2. stavak 1. točka (c)

Članak 2. stavak 1. četvrta alineja

Članak 2. stavak 1. točka (d)

Članak 2. stavak 1. peta alineja

Članak 2. stavak 1. točka (e)

Članak 2. stavak 1. šesta alineja

Članak 2. stavak 1. točka (f)

Članak 2. stavak 1. sedma alineja

Članak 2. stavak 1. točka (g)

Članak 2. stavak 1. osma alineja

Članak 2. stavak 1. točka (h)

Članak 2. stavak 2.

Članak 2. stavak 2.

Članak 2. stavak 3.

Članak 2. stavak 4.

Članak 2. stavak 3.

Članak 2. stavak 5.

Članak 2. stavak 4.

Članak 2. stavak 6.

Članak 2. stavak 7.

Članak 2. stavak 5.

Članak 2. stavak 8.

Članak 2. stavak 9.

Članak 2. stavak 10.

Članak 2. stavak 6.

Članak 2. stavak 11.

Članak 2. stavak 7.

Članak 2. stavak 12.

Članak 2. stavak 8.

Članak 2. stavak 13.

Članak 2. stavak 14.

Članak 2. stavak 9.

Članak 2. stavak 15.

Članak 2. stavak 16.

Članak 2. stavak 10.

Članak 2. stavak 17.

Članak 2. stavak 18.

Članak 2. stavak 19.

Članak 2. stavak 20.

Članak 2. stavak 21.

Članak 2. stavak 22.

Članak 3. stavak 1. prvi podstavak

Članak 3. stavak 1. prvi podstavak

Članak 3. stavak 1. drugi podstavak

Članak 3. stavak 1. treći podstavak

Članak 3. stavak 1. drugi podstavak

Članak 3. stavak 1. četvrti podstavak

Članak 3. stavak 1. peti podstavak

Članak 3. stavak 1. šesti podstavak

Članak 3. stavci 2. do 4.

Članak 3. stavci 2. do 4.

Članak 4. stavak 1.

Članak 4.

Članak 4. stavak 2.

Članak 5.

Članak 5.

Članak 6.

Članak 7.

Članak 8.

Članak 9.

Članak 10.

Članak 11.

Članak 12.

Članak 6. stavak 1. uvodni tekst

Članak 13. stavak 1. uvodni tekst

Članak 6. stavak 1. točka (a)

Članak 13. stavak 1. točka (a)

Članak 13. stavak 1. točka (b)

Članak 6. stavak 1. točka (b)

Članak 13. stavak 1. točka (c)

Članak 6. stavak 2.

Članak 13. stavak 2.

Članak 6. stavak 3.

Članak 13. stavak 3.

Članak 6. stavak 4.

Članak 7.

Članak 7.a

Članak 7.b

Članak 14.

Članak 15.

Članak 16.

Članak 8.

Članak 17.

Članak 18.

Članak 9. stavci 1. i 2.

Članak 19. stavci 1. i 2.

Članak 9. stavak 3. prva rečenica

Članak 19. stavak 3.

Članak 9. stavak 3. od 2. do 4. rečenica

Članak 19. stavak 4.

Članak 9. stavci 4. do 7.

Članak 19. stavci 5. do 8.

Članak 19. stavci 9. do 10.

Članak 9.a

Članak 10. stavci 1. do 3.

Članak 20. stavci 1. do 3.

Članak 20. stavak 4.

Članak 11. stavak 1.

Članak 21. stavak 1.

Članak 21. stavak 2.

Članak 11. stavak 2.

Članak 21.(3), prvi podstavak

Članak 11. stavak 3. prvi podstavak

Članak 11. stavak 3. drugi podstavak

Članak 21. stavak 3. drugi podstavak

Članak 11. stavci 4. do 6.

Članak 21. stavci 4. do 6.

Članak 12. stavci 1. do 3.

Članak 22. stavci 1. do 3.

Članak 12. stavak 4.

Članak 22. stavak 4.

Članak 22. stavci 5. do 7.

Članak 13. stavci 1. do 2.

Članak 23. stavci 1. i 2.

Članak 23. stavci 3. do 5.

Članak 14.

Članak 15.

Članak 24.

Članak 25.

Članak 26.

Članak 27.

Članak 16. stavci 1. i 2.

Članak 28. stavci 1. do 2.

Članak 16. stavak 2.a

Članak 28. stavak 3.

Članak 16. stavak 3.

Članak 28. stavak 4.

Članak 17.

Članak 29.

Članak 30.

Članak 18.

Članak 31.

Članak 19.

Članak 32.

Članak 33.

Članak 19.a

Članak 34.

Članak 35.

Članak 20.

Članak 36.

Članak 37.

Članak 21.

Članak 38.

Članak 22.

Članak 39.

Prilog I.

Prilog I.

Prilog II.

Prilog III.

Prilog II.

Prilog IV.

Prilog III.

Prilog V.

Prilog IV.

Prilog VI.

Prilog V.

Prilog VII.

Prilog VI.

Prilog X.

Prilog VII.

Prilog XI.

Prilog XII.

Prilog VIII.

Prilog XIII.

Prilog IX.

Prilog IX.

Prilog X.

Prilog XIV.

Prilog XI.

Prilog VIII.

Prilog XII.

Prilog XV.

Prilog XVI.


07/Sv. 014

HR

Službeni list Europske unije

127


32009L0017


L 131/101

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

23.04.2009.


DIREKTIVA 2009/17/EZ EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

od 23. travnja 2009.

o izmjeni Direktive 2002/59/EZ o uspostavi sustava nadzora plovidbe i informacijskog sustava Zajednice

(Tekst značajan za EGP)

(2009/17/EZ)

EUROPSKI PARLAMENT I VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice, a posebno njegov članak 80. stavak 2.,

uzimajući u obzir prijedlog Komisije,

uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora (1),

uzimajući u obzir mišljenje Odbora regija (2),

u skladu s postupkom utvrđenim u članku 251. Ugovora (3), u svjetlu zajedničkog teksta koji je odobrio Odbor za mirenje 3. veljače 2009.,

budući da:

(1)

Donošenjem Direktive 2002/59/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (4), Europska unija ojačala je svoje sposobnosti za sprečavanje situacija koje predstavljaju opasnost za sigurnost ljudskog života na moru i zaštitu morskog okoliša.

(2)

Kako se ova Direktiva odnosi na izmjenu Direktive 2002/59/EZ, većina obveza koje ona sadrži neće se primjenjivati na države članice bez morskih obala i morskih luka. Stoga se na Austriju, Češku Republiku, Mađarsku, Luksemburg ili Slovačku primjenjuju samo one obveze koje se odnose na brodove koji plove pod zastavom tih država članica, ne dovodeći u pitanje dužnost suradnje država članica u osiguravanju kontinuiteta između službi upravljanja pomorskim prometom i drugim vrstama prometa, posebno riječnim informacijskim službama.

(3)

U skladu s ovom Direktivom, države članice koje su obalne države trebale bi biti sposobne razmjenjivati informacije koje prikupe tijekom nadzora pomorskog prometa u područjima pod njihovom nadležnosti. Sustav Zajednice za razmjenu pomorskih informacija „SafeSeaNet”, koji je razvila Komisija u suglasnosti s državama članicama, obuhvaća mrežu razmjene podataka s jedne strane, te standardizaciju glavnih raspoloživih informacija o brodovima i njihovom teretu (prethodna obavijest i izvješćivanje) s druge strane. Tako omogućava pronalaženje točnih i ažurnih informacija o brodovima u europskim vodama, njihovom kretanju i njihovim opasnim ili onečišćujućim teretima, te o pomorskim nezgodama, i njihovo dostavljanje svim tijelima.

(4)

U skladu s tim, kako bi se zajamčila operativna uporaba tako prikupljenih informacija, nužno je da se infrastruktura potrebna za prikupljanje i razmjenu podataka iz ove Direktive, koju primjenjuju nacionalne administracije, uključi u SafeSeaNet.

(5)

Od informacija koje se dostavljaju i razmjenjuju prema Direktivi 2002/59/EZ, posebno su važne one koje se odnose na točne karakteristike opasnih ili onečišćujućih tvari koje se prevoze morem. U skladu s tim, te u svjetlu nedavnih pomorskih nesreća, trebalo bi obalnim tijelima omogućiti lakši pristup karakteristikama ugljikovodika koji se prevoze morem, bitnog čimbenika u odabiru najpogodnijih tehnika nadzora, te u hitnim slučajevima osigurati izravnu vezu s brodarima koji najbolje poznaju tvari koje se prevoze.

(6)

Sustavi za automatsku identifikaciju broda (AIS – automatski identifikacijski sustav), navedeni u Međunarodnoj konvenciji o zaštiti ljudskog života na moru od 1. studenoga 1974., omogućuju ne samo bolji nadzor tih brodova, već prije svega veću sigurnost u slučajevima plovidbe u opasnoj blizini. Na temelju toga, AIS je uključen u odredbe Direktive 2002/59/EZ. Uzimajući u obzir velik broj sudara u kojima sudjeluju ribarski brodovi, a koje trgovački brodovi očito nisu jasno vidjeli ili koji nisu vidjeli trgovačke brodove oko sebe, proširenje te mjere na ribarske brodove duljine preko 15 metara treba biti vrlo poželjno. U okviru Europskog fonda za ribarstvo može se pružiti financijska pomoć za opremanje ribarskih brodova sigurnosnom opremom kao što je AIS. Međunarodna pomorska organizacija (IMO) prepoznala je da bi objava podataka sustava AIS na Internetu li drugdje u komercijalne svrhe mogla biti štetna za sigurnost i zaštitu brodova i lučkih objekata, te je pozvala vlade država članica da one koji podatke sustava AIS stavljaju na raspolaganje drugima radi objave na Internetu ili drugdje, odvrati od toga u skladu s odredbama svog nacionalnog zakonodavstva. Osim toga, treba osigurati tajnost podataka koji se šalju državama članicama u skladu s ovom Direktivom, a države članice trebale bi koristiti te podatke u skladu s ovom Direktivom.

(7)

Obveza ugradnje sustava AIS trebala bi podrazumijevati i zahtjev da AIS neprekidno radi, osim ako se međunarodnim pravilima i normama ne predviđa zaštita informacija o plovidbi.

(8)

Država članica koja to zahtijeva trebala bi imati pravo od druge države članice tražiti informacije o brodu i opasnim ili onečišćujućim tvarima koje prevozi. Te informacije trebale bi biti dostupne preko sustava SafeSeaNet i trebale bi se zahtijevati samo radi sigurnosti plovidbe ili sigurnosti ili zaštite morskog okoliša. Stoga je nužno da Komisija ispita moguće probleme u pogledu sigurnosne zaštite mreže i informacija.

(9)

Direktiva 2002/59/EZ predviđa da države članice moraju usvojiti posebne mjere za brodove koji predstavljaju potencijalnu opasnost zbog njihovog ponašanja ili stanja. Zato bi bilo poželjno da se popisu tih brodova dodaju oni koji nemaju zadovoljavajuće pokriće osiguranjem ili financijska jamstva ili oni za koje su peljari ili lučka tijela prijavili očite nepravilnosti koje mogu ugroziti sigurnost plovidbe ili predstavljati opasnost za okoliš.

(10)

U skladu s Direktivom 2002/59/EZ, čini se potrebnim, u vezi s opasnostima koje predstavljaju iznimno loši vremenski uvjeti, uzeti u obzir potencijalnu opasnost za plovidbu zbog stvaranja leda. Stoga, ako nadležno tijelo koje je odredila država članica smatra, na temelju prognoze o stanju leda koju daje kvalificirana meteorološka služba za informiranje, da je zbog uvjeta plovidbe ozbiljno ugrožena sigurnost ljudskog života ili da postoji ozbiljna opasnost od onečišćenja, o tome bi trebalo obavijestiti zapovjednike brodova koji se nalaze u području njegove nadležnosti ili namjeravaju uploviti u luku ili luke u dotičnom području ili isploviti iz tih luka. Dotično tijelo treba biti sposobno poduzeti sve odgovarajuće mjere kako bi osiguralo sigurnost ljudskog života na moru i zaštitilo okoliš. Države članice trebale bi imati i mogućnost provjere pruža li potrebna dokumentacija na brodu dokaz da brod ispunjava zahtjeve u pogledu čvrstoće i snage razmjerno stanju leda u dotičnom području.

(11)

Direktiva 2002/59/EZ predviđa da države članice moraju izraditi planove za prihvat brodova u pogibelji, ako situacija to zahtijeva, u svojim lukama ili na bilo kojem drugom zaštićenom mjestu u najboljim mogućim uvjetima, kako bi se ograničile posljedice pomorske nesreće. Međutim, uzimajući u obzir Smjernice o mjestima zakloništa za brodove koji trebaju pomoć, priložene rezoluciji A.949(23) Međunarodne pomorske organizacije od 13. prosinca 2003. (rezolucija IMO-a A.949(23)), koje su donesene nakon Direktive 2002/59/EZ a odnose se na brodove koji trebaju pomoć umjesto na brodove u pogibelji, ta se Direktiva treba na odgovarajući način izmijeniti. Ova Direktiva ne utječe na pravila koja se primjenjuju na akcije spašavanja kao što su one utvrđene Međunarodnom konvencijom o traganju i spašavanju na moru, ako je ugrožena sigurnost ljudskog života na moru.

(12)

Kako bi se pobrinuli za brodove koji trebaju pomoć, kako je navedeno u rezoluciji IMO-a A.949(23), trebalo bi biti određeno jedno ili više nadležnih tijela za donošenje odluka s ciljem da se opasnost za sigurnost plovidbe i za sigurnost ljudskog života i okoliš smanji na najmanju mjeru.

(13)

Na temelju rezolucije IMO-a A.949(23) te zajedničkog rada Komisije, Europske agencije za pomorsku sigurnost (Agencija) i država članica, potrebno je donijeti osnovne odredbe koje bi trebali sadržavati planovi za prihvat brodova koji trebaju pomoć, kako bi se osigurala usklađena i djelotvorna provedba te mjere te pojasnio opseg obveza koje moraju ispunjavati države članice.

(14)

Rezolucija IMO-a A.949(23) mora biti osnova za sve planove država članica kako bi uspješno odgovorile na moguće opasnosti koju predstavljaju brodovi koji trebaju pomoć. Međutim, pri procjeni rizika povezanog s tim opasnostima, države članice mogu, s obzirom na posebne okolnosti tih opasnosti, uzeti u obzir druge čimbenike, kao što je uporaba morske vode za proizvodnju vode za piće te za proizvodnju električne energije.

(15)

Pomorci su priznati kao posebna kategorija radnika koja, s obzirom na globalnu prirodu pomorske industrije i različite nadležnosti s kojima mogu doći u doticaj, treba posebnu zaštitu, posebno u kontaktima s tijelima javne vlasti. U interesu povećanja pomorske sigurnosti, pomorcima bi trebalo biti omogućeno da se pouzdaju u pravedno postupanje u slučaju pomorske nesreće. Treba u svakom trenutku očuvati njihova ljudska prava i dostojanstvo, a sve istrage u vezi sa sigurnošću trebaju se voditi pravedno i žurno. U tu bi svrhu države članice trebale, u skladu sa svojim nacionalnim zakonodavstvima, uzeti u obzir i odgovarajuće odredbe smjernica IMO-a o pravednom postupanju prema pomorcima u slučaju pomorske nesreće.

(16)

Kada brodu treba pomoć, možda će se morati donijeti odluka o prihvatu tog broda u mjestu zakloništa. To je posebno važno u situaciji koja bi mogla uzrokovati gubitak plovila ili opasnost za okoliš ili za plovidbu. U tom slučaju, nužno je da se može pozvati nadležno tijelo u državi članici, ovisno o unutarnjoj strukturi te države članice, koje ima potrebno stručno znanje i ovlasti za donošenje samostalnih odluka o prihvatu broda u mjestu zakloništa. Također je važno da se odluka donese nakon prethodne ocjene situacije na temelju podataka sadržanih u odgovarajućem planu za prihvat brodova u mjestu zakloništa. Poželjno je da nadležna tijela budu stalna.

(17)

U planovima za prihvat brodova koji trebaju pomoć treba biti točno opisan lanac odlučivanja u vezi s uzbunjivanjem i postupanjem u dotičnoj situaciji. Trebaju biti jasno opisana dotična tijela i njihove ovlasti te sredstva komunikacije između uključenih stranaka. Sredstva koja se primjenjuju trebala bi osigurati brzo donošenje odgovarajuće odluke, na temelju posebnog pomorskog stručnog znanja i odgovarajućih informacija koje su dostupne nadležnom tijelu.

(18)

Luke koje prihvate brod trebale bi imati mogućnost da se pouzdaju u brzu nadoknadu troškova i svih šteta proizišlih iz te aktivnosti. U tu svrhu, važno je da se primjenjuju odgovarajuće međunarodne konvencije. Države članice trebale bi nastojati da uspostave pravni okvir na temelju kojega bi mogle, u iznimnim okolnostima i u skladu s zakonodavstvom Zajednice, nadoknaditi luci ili drugom subjektu troškove i gospodarski gubitak pretrpljen zbog prihvata broda. Nadalje, Komisija bi trebala ispitati postojeće mehanizme u državama članicama za nadoknadu potencijalnog gospodarskog gubitka koji je pretrpjela luka ili tijelo, te bi na temelju tog ispitivanja trebala predložiti i ocijeniti različite mogućnosti djelovanja.

(19)

Pri izradi planova, države članice bi trebale prikupljati informacije o potencijalnim mjestima zakloništa na obali kako bi omogućile nadležnom tijelu da, u slučaju nesreće ili nezgode na moru, jasno i brzo utvrdi najpogodnija područja za prihvat brodova koji trebaju pomoć. Te bitne informacije trebale bi sadržavati opis određenih karakteristika mjesta koja dolaze u obzir te raspoložive opreme i uređaja kojima će se olakšati prihvat brodova koji trebaju pomoć ili rješavanje posljedica nesreće ili onečišćenja.

(20)

Važno je da se popis nadležnih tijela odgovornih za donošenje odluke o prihvatu broda u mjestu zakloništa, te popis tijela odgovornih za primanje upozorenja i postupanje s njima, objavljuju na odgovarajući način. Pristup relevantnim podacima može se pokazati korisnim i za stranke uključene u pomoć na moru, uključujući i tvrtke za pomoć i tegljenje, te za tijela susjednih država članica koje bi mogle biti pogođene opasnošću na moru.

(21)

Nedostatak financijskog osiguranja ne oslobađa državu članicu obveze obavljanja preliminarne ocjene i odlučivanja o prihvatu broda u mjestu zakloništa. Iako nadležna tijela mogu provjeriti ima li brod pokriće osiguranjem ili nekim drugim djelotvornim oblikom financijskog jamstva koje omogućuje odgovarajuću nadoknadu troškova i šteta povezanih s njegovim prihvatom u mjestu zakloništa, traženje tih informacija ne smije odgoditi akciju spašavanja.

(22)

Posebna je funkcija sustava nadzora pomorskog prometa i sustava usmjeravanja plovidbe brodova da državama članicama pruži točne informacije o brodovima koji plove u vodama pod njihovom jurisdikcijom, te im tako omogući da prema potrebi poduzimaju djelotvornije mjere protiv potencijalnih opasnosti. Razmjena prikupljenih informacija pomaže poboljšanju njihove kvalitete i olakšava njihovu obradu.

(23)

U skladu s Direktivom 2002/59/EZ, države članice i Komisija ostvarile su značajan napredak u usklađivanju razmjene elektroničkih podataka, posebno u pogledu prijevoza opasnih ili onečišćujućih tvari. Sustav SafeSeaNet, koji se razvija od 2002. godine, danas bi trebao biti uspostavljen kao referentna mreža na razini Zajednice. SafeSeaNet bi trebao biti usmjeren na smanjivanje administrativnih opterećenja i troškova za industriju i države članice. Također bi trebao imati za cilj da prema potrebi omogući ujednačenu provedbu međunarodnih pravila o izvještavanju i obavješćivanju.

(24)

Napredak ostvaren u novim tehnologijama, a posebno u njihovim prostornim aplikacijama, kao što su sustavi s radiofarom za nadzor brodova, slikovni sustavi ili globalni navigacijski satelitski sustavi (GNSS), danas omogućuje da se nadzor pomorskog prometa proširi dalje od obale te da se time osigura bolja pokrivenost europskih voda, uključujući i sustave identifikacije i praćenja brodova na velikoj udaljenosti (LRIT). Pri tome se mora osigurati potpuna suradnja unutar Zajednice, kako bi ta sredstva postala sastavni dio sustava za nadzor i upravljanje pomorskim prometom utvrđenog Direktivom 2002/59/EZ.

(25)

Da bi se omogućile uštede troškova te izbjegla nepotrebna ugradnja opreme na brodove koji plove u morskim područjima koja su pokrivena fiksnim baznim postajama sustava AIS, države članice i Komisija trebale bi surađivati radi određivanja zahtjeva u vezi s ugradnjom opreme za odašiljanje informacija LRIT, te bi trebale dostaviti IMO-u sve odgovarajuće mjere.

(26)

Objava podataka sustava AIS i LRIT koje odašilju brodovi ne bi trebala ugrožavati sigurnost, zaštitu i očuvanje okoliša.

(27)

Da bi se na razini Zajednice osigurala najbolja moguća usklađena uporaba podataka prikupljenih u skladu s Direktivom 2002/59/EZ u vezi sa sigurnošću plovidbe, Komisija bi trebala biti sposobna prema potrebi obrađivati, koristiti i prenositi te podatke tijelima koja odrede države članice.

(28)

U tom kontekstu, razvoj sustava „Equasis” pokazuje koliko je važno poticati kulturu „sigurnih mora”, posebno kod brodara u pomorskom prijevozu. Komisija bi trebala biti sposobna da doprinese prenošenju svih informacija u vezi sa sigurnošću plovidbe, posebno pomoću tog sustava.

(29)

Uredbom (EZ) br. 2099/2002 Europskog parlamenta i Vijeća od 5. studenoga 2002. o osnivanju Odbora za sigurnost na moru i sprečavanje onečišćenja s brodova (COSS) (5) centralizirani su zadaci odbora osnovanih u skladu s odgovarajućim zakonodavstvom Zajednice o pomorskoj sigurnosti, sprečavanju onečišćenja s brodova i zaštiti uvjeta života i rada na brodu. Zato bi COSS trebao zamijeniti postojeći odbor.

(30)

Treba uzeti u obzir i izmjene navedenih međunarodnih instrumenata.

(31)

Mjere potrebne za provedbu ove Direktive usvajaju se u skladu s Odlukom Vijeća 1999/468/EZ od 28. lipnja 1999. o utvrđivanju postupaka za izvršavanje provedbenih ovlasti dodijeljenih Komisiji (6).

(32)

Komisija bi posebno trebala biti ovlaštena za izmjene Direktive 2002/59/EZ da bi se uključile naknadne izmjene međunarodnih konvencija, protokola, kodeksa i rezolucija povezanih s tom Direktivom. Kako su te mjere općeg opsega i namijenjene su za izmjenu elemenata te Direktive koji nisu ključni, između ostalog, dopunjavanjem novim elementima koji nisu ključni, moraju se donijeti u skladu s regulatornim postupkom s kontrolom iz članka 5.a Odluke 1999/468/EZ.

(33)

U skladu s Uredbom (EZ) br. 1406/2002 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. lipnja 2002. o osnivanju Europske agencije za pomorsku sigurnost (7), Agencija Komisiji i državama članicama pruža potrebnu potporu u provedbi Direktive 2002/59/EZ.

(34)

U skladu s točkom 34. Međuinstitucionalnog sporazuma o boljem zakonodavstvu (8), države članice potiču se da za svoje potrebe i u interesu Zajednice izrade i objave vlastite tablice u kojima će što je više moguće prikazati korelaciju između ove Direktive i mjera za prenošenje.

(35)

Direktivu 2002/59/EZ treba stoga na odgovarajući način izmijeniti,

DONIJELI SU OVU DIREKTIVU:

Članak 1.

Izmjene

Direktiva 2002/59/EZ mijenja se kako slijedi:

1.

Članak 2. stavak 2. mijenja se kako slijedi:

(a)

uvodni tekst zamjenjuje se sljedećim:

„Osim ako je drukčije određeno, ova Direktiva ne primjenjuje se na:”;

(b)

točka (c) zamjenjuje se sljedećim:

„(c)

bunkeri na brodovima čija je bruto tonaža manja od 1 000 te brodska skladišta i oprema za uporabu na svim brodovima.”

2.

Članak 3. mijenja se kako slijedi:

(a)

točka (a) mijenja se kako slijedi:

i.

uvodni tekst zamjenjuje se sljedećim:

„Odgovarajući međunarodni instrumenti„ su sljedeći instrumenti, u najnovijim verzijama:”;

ii.

dodaju se sljedeće alineje:

„—

‚Rezolucija IMO-a A.917(22)’ znači rezolucija Međunarodne pomorske organizacije 917(22) pod naslovom‚Smjernice za uporabu sustava AIS na brodu’, kako je izmijenjena rezolucijom IMO-a A.956(23),

‚Rezolucija IMO-a A.949(23)’ znači rezolucija Međunarodne pomorske organizacije 949(23) pod naslovom‚Smjernice o mjestima zakloništa za brodove koji trebaju pomoć’,

‚Rezolucija IMO-a A.950(23)’ znači rezolucija Međunarodne pomorske organizacije 950(23) pod naslovom‚Službe za pomoć na moru (MAS)’,

‚Smjernice IMO-a o pravednom postupanju prema pomorcima u slučaju pomorske nesreće’ znači smjernice priložene rezoluciji LEG. 3(91) Pravnog odbora IMO-a od 27. travnja 2006. koje je odobrilo upravno tijelo ILO-a na svojoj 296. sjednici od 12. do 16. lipnja 2006.”;

(b)

točka (k) zamjenjuje se sljedećim:

„(k)

‚nadležna tijela’ znači tijela i organizacije koje odrede države članice za obavljanje dužnosti u skladu s ovom Direktivom.”;

(c)

dodaju se sljedeće točke:

„(s)

‚SafeSeaNet’ je sustav Zajednice za razmjenu pomorskih informacija koji je razvila Komisija u suradnji s državama članicama da bi osigurala provedbu zakonodavstva Zajednice;

(t)

‚redovna linija’ je niz prijelaza broda preko mora koji se obavljaju radi povezivanja dviju ili više istih luka, prema objavljenom rasporedu ili koji su tako redoviti i učestali da predstavljaju prepoznatljiv sustavni niz;

(u)

‚ribarski brod’ je svako plovilo opremljeno za komercijalno iskorištavanje živih vodenih bogatstava;

(v)

‚brod koji treba pomoć’ znači, ne dovodeći u pitanje odredbe Konvencije SAR u vezi sa spašavanjem osoba, brod u situaciji koja bi mogla uzrokovati njegov gubitak ili opasnost za okoliš ili plovidbu;

(w)

‚LRIT’ je sustav za identifikaciju i praćenje brodova na velikoj udaljenosti u skladu s pravilom SOLAS V./19.-1.”

3.

Umeću se sljedeći članci:

„Članak 6.a

Uporaba automatskih identifikacijskih sustava (AIS) na ribarskim brodovima

Svaki ribarski brod čija je ukupna duljina veća od 15 metara, a koji plovi pod zastavom države članice i upisan je u Zajednici, ili plovi u unutarnjim vodama ili teritorijalnom moru države članice ili iskrcava svoj ulov u luci države članice, opremljen je, u skladu s vremenskim rasporedom iz Priloga II. dijela I. točke 3., sustavom AIS (klasa A) koji ispunjava izvedbene standarde IMO-a.

Ribarski brodovi opremljeni sustavom AIS taj sustav stalno održavaju u radu. U iznimnim okolnostima AIS se može isključiti ako zapovjednik smatra da je to potrebno radi sigurnosti i zaštite njegovog broda.

Članak 6.b

Uporaba sustava za identifikaciju i praćenje brodova na velikoj udaljenosti (LRIT)

1.   Brodovi na koje se primjenjuje pravilo SOLAS V./19.-1. te izvedbeni standardi i funkcionalni zahtjevi koje je donio IMO, imaju opremu LRIT u skladu s tim pravilom kada pristaju u luci države članice.

Države članice i Komisija surađuju radi određivanja zahtjeva u vezi s ugradnjom opreme za odašiljanje informacija LRIT na brodove koji plove u vodama pokrivenima fiksnim baznim postajama sustava AIS država članica, te dostavljaju IMO-u sve odgovarajuće mjere.

2.   Komisija surađuje s državama članicama u uspostavljanju europskog centra podataka LRIT zaduženog za obradu podataka sustava za identifikaciju i praćenje brodova na velikoj udaljenosti.”

4.

Članak 12. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 12.

Potrebne informacije u vezi s prijevozom opasnih tvari

1.   Opasne ili onečišćujuće tvari ne smiju se predati radi prijevoza ni preuzeti na brod, bez obzira na njegovu veličinu, u luci države članice ako se zapovjedniku ili brodaru prije ukrcavanja robe na brod ne dostavi izjava koja sadrži sljedeće podatke:

(a)

podatke navedene u Prilogu I.(2.);

(b)

za tvari iz Priloga I. Konvenciji MARPOL, sigurnosni list u kojemu su detaljno navedena fizikalno-kemijska svojstva, uključujući prema potrebi viskoznost izraženu u cSt pri 50 °C i gustoću pri 15 °C, te ostali podaci sadržani u sigurnosnom listu u skladu s rezolucijom IMO-a MSC.150.(77.);

(c)

brojeve za hitne pozive krcatelja ili neke druge osobe ili tijela koje ima informacije o fizikalno-kemijskim svojstvima proizvoda i o mjerama koje treba poduzeti u slučaju nužde.

2.   Plovila koja dolaze iz luke izvan Zajednice i pristaju u luci države članice, a koja prevoze opasne ili onečišćujuće tvari, imaju izjavu koju osigurava krcatelj, a koja sadrži podatke koji se zahtijevaju prema stavku 1. točkama (a), (b) i (c).

3.   Dužnost je i obveza krcatelja da dostavi zapovjedniku ili brodaru tu izjavu, te da osigura da je pošiljka predana radi prijevoza stvarno ona koja je prijavljena u skladu sa stavkom 1.”

5.

U drugom stavku članka 14., točka (c) zamjenjuje se sljedećim:

„(c)

na zahtjev, preko sustava SafeSeaNet, te ako su te informacije potrebne radi sigurnosti plovidbe ili zaštite ili očuvanja morskog okoliša, države članice su u mogućnosti odmah poslati informacije o brodu i opasnim ili onečišćujućim tvarima na brodu nacionalnim i lokalnim nadležnim tijelima druge države članice.”

6.

Članak 15. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 15.

Izuzeća

1.   Države članice mogu izuzeti od zahtjeva iz članaka 4. i 13. redovne linije između luka smještenih na njihovom državnom području ako su ispunjeni sljedeći uvjeti:

(a)

kompanija koja održava te redovne linije vodi i ažurira popis dotičnih brodova i šalje taj popis dotičnom nadležnom tijelu;

(b)

za svako obavljeno putovanje, podaci navedeni u dijelu 1. ili 3. Priloga I., ovisno o slučaju, dostavljaju se nadležnom tijelu na zahtjev. Kompanija uspostavlja unutarnji sustav kako bi osigurala mogućnost elektroničkog slanja tih informacija nadležnom tijelu, na zahtjev 24 sata bez odlaganja, u skladu s člankom 4. stavkom 1. ili člankom 13. stavkom 4. ovisno o slučaju;

(c)

svako odstupanje od predviđenog vremena dolaska u luku odredišta ili peljarsku postaju od tri sata ili više prijavljuje se luci dolaska ili nadležnom tijelu u skladu s člankom 4. ili člankom 13. ovisno o slučaju;

(d)

izuzeća se daju samo pojedinim brodovima za posebnu liniju.

U smislu prvog podstavka, linija se ne može smatrati redovnom linijom ako nije namijenjena da prometuje najmanje jedan mjesec.

Izuzeća od zahtjeva iz članaka 4. i 13. ograničena su na putovanja s redovnim trajanjem do 12 sati.

2.   Kada međunarodna redovna linija prometuje između dviju ili više država, od kojih je najmanje jedna država članica, svaka uključena država članica može zahtijevati da druge države članice odobre izuzeće za tu liniju. Sve uključene države članice, uključujući i dotične obalne države, surađuju u odobravanju izuzeća dotičnoj liniji u skladu s uvjetima iz stavka 1.

3.   Države članice periodično provjeravaju jesu li ispunjeni uvjeti navedeni u stavcima 1. i 2. Ako se najmanje jedan od tih uvjeta više ne ispunjava, države članice odmah povlače mogućnost izuzeća za dotičnu kompaniju.

4.   Države članice dostavljaju Komisiji popis kompanija i brodova kojima je odobreno izuzeće prema ovom članku te sva ažuriranja tog popisa.”

7.

Članku 16. stavku 1. dodaju se sljedeće točke:

„(d)

brodovi koji nisu obavijestili o potvrdama o osiguranju ili financijskim jamstvima u skladu sa zakonodavstvom Zajednice i međunarodnim pravilima, ili ih nemaju;

(e)

brodovi za koje su peljari ili lučka tijela prijavili očite nepravilnosti koje mogu dovesti u pitanje njihovu sigurnu plovidbu ili uzrokovati opasnost za okoliš.”

8.

Umeće se sljedeći članak:

„Članak 18.a

Mjere u slučaju opasnosti zbog pojave leda

1.   Ako nadležna tijela smatraju da je zbog stanja leda ozbiljno ugrožena sigurnost ljudskog života na moru ili zaštita njihovih plovidbenih područja ili obalnih zona, ili zaštita plovidbenih područja ili obalnih zona drugih država:

(a)

zapovjedniku broda koji je u području njihove nadležnosti ili namjerava uploviti u jednu od njihovih luka ili isploviti iz nje, dostavljaju odgovarajuće informacije o stanju leda, preporučenim rutama i službama za probijanje leda u području njihove nadležnosti;

(b)

mogu, ne dovodeći u pitanje obvezu pomaganja brodovima koji trebaju pomoć i druge obveze koje proizlaze iz odgovarajućih međunarodnih pravila, zatražiti da brod koji je u dotičnom području i namjerava uploviti u luku ili terminal ili isploviti iz njega ili isploviti sa sidrišta, ispravama dokaže da ispunjava zahtjeve u pogledu čvrstoće i snage razmjerno stanju leda u dotičnom području.

2.   Mjere poduzete sukladno stavku 1. temelje se, u pogledu podataka o stanju leda, na vremenskoj prognozi i prognozi o stanju leda koje daje kvalificirana meteorološka služba za informiranje koju priznaje država članica.”

9.

Članak 19. mijenja se kako slijedi:

(a)

stavku 2. dodaje se sljedeći podstavak:

„U tu svrhu dostavljaju nadležnim nacionalnim tijelima, na zahtjev, podatke iz članka 12.”;

(b)

dodaje se sljedeći stavak:

„4.   U skladu sa svojim nacionalnim zakonodavstvom, države članice uzimaju u obzir odgovarajuće odredbe smjernica IMO-a o pravednom postupanju prema pomorcima u slučaju pomorske nesreće u vodama pod njihovom jurisdikcijom.”

10.

Članak 20. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 20.

Nadležno tijelo za prihvat brodova koji trebaju pomoć

1.   Države članice određuju jedno ili više nadležnih tijela s potrebnim stručnim znanjem i ovlastima da u trenutku akcije na vlastitu inicijativu donesu samostalne odluke o prihvatu brodova koji trebaju pomoć.

2.   Tijelo ili tijela iz stavka 1. mogu prema potrebi, a posebno u slučaju ugrožavanja sigurnosti plovidbe i zaštite okoliša, poduzeti bilo koju mjeru navedenu u popisu iz Priloga IV., koji je nepotpun.

3.   Tijelo ili tijela iz stavka 1. redovito se sastaju radi razmjenjivanja stručnog znanja i poboljšanja mjera koje se poduzimaju sukladno ovom članku. Mogu se sastati bilo kada zbog posebnih okolnosti.”

11.

Umeću se sljedeći članci:

„Članak 20.a

Planovi za prihvat brodova koji trebaju pomoć

1.   Države članice izrađuju planove za prihvat brodova kako bi odgovorile na moguće opasnosti koje predstavljaju brodovi koji trebaju pomoć u vodama pod njihovom nadležnošću, uključujući, prema potrebi, opasnosti za ljudski život i okoliš. Tijelo ili tijela iz članka 20. stavka 1. sudjeluju u izradi i provedbi tih planova.

2.   Planovi iz stavka 1. pripremaju se nakon savjetovanja s dotičnim strankama, na temelju rezolucija IMO-a A.949(23) i A.950(23), te sadrže najmanje sljedeće:

(a)

identitet tijela ili više tijela nadležnih za primanje upozorenja i postupanje s njima;

(b)

identitet nadležnog tijela za ocjenjivanje situacije i donošenje odluke o prihvatu ili odbijanju broda kojemu treba pomoć u odabranom mjestu zakloništa;

(c)

informacije o obali država članica i sve elemente za lakšu prethodnu ocjenu i brzu odluku u pogledu mjesta zakloništa za brod, uključujući i opis ekoloških, gospodarskih i društvenih čimbenika te prirodnih uvjeta;

(d)

postupke ocjenjivanja za prihvat ili odbijanje broda koji treba pomoć u mjestu zakloništa;

(e)

odgovarajuća sredstva i uređaje za pomoć, spašavanje te suzbijanje onečišćenja;

(f)

postupke za međunarodno usklađivanje i odlučivanje;

(g)

postupke u vezi s financijskim jamstvima i odgovornosti koji se primjenjuju na brodove smještene u mjestu zakloništa.

3.   Države članice objavljuju ime i adresu tijela ili više tijela iz članka 20. stavka 1. te tijela imenovanih za primanje upozorenja i postupanje s njima.

Države članice na zahtjev dostavljaju odgovarajuće informacije o planovima susjednim državama članicama.

U provedbi postupaka predviđenih u planovima za prihvat brodova koji trebaju pomoć, države članice osiguravaju da se odgovarajuće informacije stave na raspolaganje strankama koje su uključene u te akcije.

Ako države članice to zatraže, oni koji primaju informacije u skladu s drugim ili trećim podstavkom podliježu obvezi tajnosti.

4.   Države članice dužne su do 30. studenoga 2010. obavijestiti Komisiju o poduzetim mjerama u primjeni ovog članka.

Članak 20.b

Odluka o prihvatu brodova

Tijelo ili tijela iz članka 20. stavka 1. odlučuju o prihvatu broda u mjestu zakloništa nakon prethodne ocjene situacije obavljene na temelju planova iz članka 20.a. Tijelo ili tijela osiguravaju da se brodovima odobri prihvat u mjestu zakloništa ako smatraju da je taj prihvat najbolja mjera za zaštitu ljudskog života ili okoliša.

Članak 20.c

Financijsko jamstvo i nadoknada

1.   Nedostatak potvrde o osiguranju u smislu članka 6. Direktive 2009/20/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 23. travnja 2009. o osiguranju brodovlasnika za pomorska potraživanja (9) ne oslobađa državu članicu od prethodne ocjene i odluke iz članka 20.b, te se ne smatra dovoljnim razlogom zbog kojega država članica može odbiti prihvat broda u mjestu zakloništa.

2.   Ne dovodeći u pitanje stavak 1., pri prihvatu broda u mjestu zakloništa država članica može od brodara, zastupnika ili zapovjednika zatražiti da predoči potvrdu o osiguranju u smislu članka 6. Direktive 2009/20/EZ. Zahtjev za predočenje potvrde ne smije uzrokovati odgađanje prihvata broda.

Članak 20.d

Pregled koji obavlja Komisija

Komisija pregledava postojeće mehanizme u državama članicama za nadoknadu mogućih gospodarskih gubitaka koje pretrpi luka ili tijelo zbog odluke donesene u skladu s člankom 20. stavkom 1. Na temelju tog pregleda predlaže i ocjenjuje različite mogućnosti djelovanja. Komisija do 31. prosinca 2011. izvještava Europski parlament i Vijeće o rezultatima pregleda.

12.

Umeće se sljedeći članak:

„Članak 22.a

SafeSeaNet

1.   Države članice za obradu podataka iz ove Direktive uspostavljaju sustave upravljanja pomorskim informacijama na nacionalnoj ili lokalnoj razini.

2.   Sustavi uspostavljeni na temelju stavka 1. omogućuju operativnu uporabu prikupljenih informacija te ispunjavaju posebno uvjete navedene u članku 14.

3.   Kako bi jamčile djelotvornu razmjenu informacija iz ove Direktive, države članice osiguravaju da se nacionalni ili lokalni sustavi uspostavljeni za prikupljanje, obradu i pohranjivanje informacija mogu međusobno povezati sa sustavom SafeSeaNet. Komisija osigurava da SafeSeaNet djeluje 24 sata na dan. Opis i načela sustava SafeSeaNet utvrđeni su u Prilogu III.

4.   Ne dovodeći u pitanje stavak 3., ako posluju na temelju sporazuma unutar Zajednice ili u okviru prekograničnih međuregionalnih ili transnacionalnih projekata unutar Zajednice, države članice dužne su osigurati da informacijski sustavi ili mreže ispunjavaju zahtjeve ove Direktive te da su usklađeni i povezani sa sustavom SafeSeaNet.”

13.

Članak 23. mijenja se kako slijedi:

(a)

točka (c) zamjenjuje se sljedećim:

„(c)

proširiti pokrivenost sustava Zajednice za nadzor i upravljanje pomorskim prometom i/ili njegovo ažuriranje radi poboljšanja identifikacije i nadzora brodova uzimajući u obzir razvoj na području informacijskih i komunikacijskih tehnologija. U tu svrhu, države članice i Komisija surađuju u uspostavljanju, prema potrebi, obveznih sustava izvještavanja, obveznih službi nadzora pomorskog prometa te odgovarajućih sustava odvajanja i usmjeravanja plovidbe brodova, radi podnošenja na odobrenje IMO-u. One također surađuju, unutar dotičnih regionalnih ili međunarodnih tijela, na razvoju sustava identifikacije i praćenja brodova na velikoj udaljenosti”;

(b)

dodaje se sljedeća točka:

„(e)

osigurati međusobnu povezanost i interoperabilnost nacionalnih sustava koji se upotrebljavaju za upravljanje informacijama iz Priloga I. te razvijati i ažurirati SafeSeaNet.”

14.

Umeće se sljedeći članak:

„Članak 23.a

Obrada i upravljanje pomorskim sigurnosnim informacijama

1.   Komisija osigurava, prema potrebi, obradu, uporabu i distribuciju informacija prikupljenih na temelju ove Direktive tijelima koja odrede države članice.

2.   Komisija prema potrebi doprinosi razvoju i djelovanju sustava za prikupljanje i distribuciju podataka u vezi sa sigurnosti plovidbe, posebno preko sustava „Equasis” ili bilo kojeg drugog jednakovrijednog javnog sustava.”

15.

Članak 24. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 24.

Tajnost informacija

1.   Države članice, u skladu sa zakonodavstvom Zajednice ili nacionalnim zakonodavstvom, poduzimaju potrebne mjere da osiguraju tajnost informacija koje im se šalju u skladu s ovom Direktivom i upotrebljavaju te informacije samo u skladu s ovom Direktivom.

2.   Komisija ispituje moguće probleme u pogledu sigurnosne zaštite mreže i podataka, te predlaže odgovarajuće izmjene Priloga III. da bi se poboljšala sigurnosna zaštita mreže.”

16.

Članci 27. i 28. zamjenjuju se sljedećim:

„Članak 27.

Izmjene

1.   Upućivanje na instrumente Zajednice i IMO-a u ovoj Direktivi, definicije iz članka 3. ove Direktive i prilozi ove Direktive mogu se izmijeniti da bi se uskladili s odredbama Zajednice ili s međunarodnim zakonodavstvom, koji su doneseni ili izmijenjeni ili koji su stupili na snagu, ako te izmjene ne proširuju područje primjene ove Direktive.

Te mjere, namijenjene za izmjenu elemenata ove Direktive koji nisu ključni, donose se u skladu s regulatornim postupkom s kontrolom iz članka 28. stavka 2.

2.   Prilozi I., III. i IV. mogu se izmijeniti na temelju iskustva stečena ovom Direktivom ako te izmjene ne proširuju njezino područje primjene.

Te mjere, namijenjene za izmjenu elemenata ove Direktive koji nisu ključni, donose se u skladu s regulatornim postupkom s kontrolom iz članka 28. stavka 2.

Članak 28.

Postupak Odbora

1.   Komisiji pomaže Odbor za sigurnost na moru i sprečavanje onečišćenja s brodova (COSS), osnovan Uredbom (EZ) br. 2099/2002 Europskog parlamenta i Vijeća (10).

2.   Pri upućivanju na ovaj stavak, primjenjuje se članak 5.a stavci od 1. do 4. i članak 7. Odluke 1999/468/EZ, uzimajući u obzir odredbe članka 8. te Odluke.

17.

U dijelu 4. Priloga I., alineja X. zamjenjuje se sljedećim:

„—

X.

Razno:

karakteristike i procijenjena količina goriva u tanku za brodove s bruto tonažom 1 000 i više,

navigacijski status”.

18.

Dijelu I. Priloga II. dodaje se sljedeća točka:

„3.   Ribarski brodovi

Na ribarske brodove čija je duljina preko svega veća od 15 metara, primjenjuju se zahtjevi navedeni u članku 6.a, prema sljedećem vremenskom rasporedu:

ribarski brodovi čija je duljina preko svega 24 metra i veća ali manja od 45 metara: najkasnije do 31. svibnja 2012.,

ribarski brodovi čija je duljina preko svega 18 metara i veća ali manja od 24 metra: najkasnije do 31. svibnja 2013.,

ribarski brodovi čija je duljina preko svega veća od 15 metara ali manja od 18 metara: najkasnije do 31. svibnja 2014.

Na novoizgrađene ribarske brodove čija je duljina preko svega veća od 15 metara primjenjuje se zahtjev naveden u članku 6.a od 30. studenoga 2010.”

19.

Prilog III. zamjenjuje se tekstom iz Priloga ovoj Direktivi.

Članak 2.

Prenošenje

1.   Države članice donose zakone i druge propise potrebne za usklađivanje s ovom Direktivom do 30. studenoga 2010. One Komisiji dostavljaju tekst tih mjera.

Kada države članice donose ove mjere, te mjere prilikom njihove službene objave sadržavaju uputu na ovu Direktivu ili se uz njih navodi takva uputa. Države članice određuju načine tog upućivanja.

2.   Države članice Komisiji dostavljaju tekst glavnih odredaba nacionalnog prava koje donesu u području na koje se odnosi ova Direktiva.

Članak 3.

Stupanje na snagu

Ova Direktiva stupa na snagu trećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Članak 4.

Adresati

Ova je Direktiva upućena državama članicama.

Sastavljeno u Strasbourgu 23. travnja 2009.

Za Europski parlament

Predsjednik

H.-G. PÖTTERING

Za Vijeće

Predsjednik

P. NEČAS


(1)  SL C 318, 23.12.2006., str. 195.

(2)  SL C 229, 22.9.2006., str. 38.

(3)  Mišljenje Europskog parlamenta od 25. travnja 2007. (SL C 74 E, 20.3.2008., str. 533.), Zajedničko stajalište Vijeća od 6. lipnja 2008. (SL C 184 E, 22.7.2008., str. 1.), Stajalište Europskog parlamenta od 24. rujna 2008. (još nije objavljeno u Službenom listu), Odluka Vijeća od 26. veljače 2009. i Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 11. ožujka 2009. (još nije objavljena u Službenom listu).

(4)  SL L 208, 5.8.2002., str. 10.

(5)  SL L 324, 29.11.2002., str. 1.

(6)  SL L 184, 17.7.1999., str. 23.

(7)  SL L 208, 5.8.2002., str. 1.

(8)  SL C 321, 31.12.2003., str. 1.

(9)  SL L 131, 28.5.2009., str. 128.”

(10)  SL L 324, 29.11.2002., str. 1.”


PRILOG

„PRILOG III.

ELEKTRONIČKE PORUKE I SAFESEANET

1.   Opći koncept i organizacija

Sustav Zajednice za razmjenu pomorskih informacija, SafeSeaNet, omogućuje primanje, pohranjivanje, pronalaženje i razmjenu informacija radi sigurnosti plovidbe, sigurnosne zaštite u lukama i na moru, zaštite morskog okoliša te učinkovitosti pomorskog prometa i pomorskog prijevoza.

SafeSeaNet je specijalizirani sustav uspostavljen da se poboljša razmjena informacija u elektroničkom obliku između država članica i da se Komisiji osiguraju odgovarajuće informacije u skladu sa zakonodavstvom Zajednice. Sastavljen je od mreže nacionalnih sustava SafeSeaNet u državama članicama i središnjeg sustava SafeSeaNet koji djeluje kao čvorište.

Mreža SafeSeaNet povezuje sve nacionalne sustave SafeSeaNet i uključuje središnji sustav SafeSeaNet.

2.   Upravljanje, djelovanje, razvoj i održavanje sustava SafeSeaNet

2.1.   Odgovornosti

2.1.1.   Nacionalni sustavi SafeSeaNet

Države članice uspostavljaju i održavaju nacionalni sustav SafeSeaNet, koji omogućava razmjenu pomorskih informacija između ovlaštenih korisnika u nadležnosti mjerodavnog nacionalnog tijela (NCA).

NCA je odgovoran za upravljanje nacionalnim sustavom, koji uključuje nacionalnu koordinaciju korisnika podataka i pružatelja podataka, te osigurava određivanje oznaka UN LOCODES i uspostavu i održavanje potrebne nacionalne infrastrukture informacijske tehnologije i postupaka opisanih u dokumentu o nadzoru sučelja i funkcija iz točke 2.3.

Nacionalni sustav SafeSeaNet omogućuje međusobno povezivanje ovlaštenih korisnika u nadležnosti NCA-a, a dostupan je utvrđenim sudionicima u pomorskom prometu (vlasnicima brodova, zastupnicima, zapovjednicima, krcateljima i drugima), ovlaštenima od NCA-a, posebno da se olakša elektronička dostava izvješća u skladu sa zakonodavstvom Zajednice.

2.1.2.   Središnji sustav SafeSeaNet

Komisija je odgovorna za upravljanje i razvoj središnjeg sustava SafeSeaNet na razini politike, te za nadzor sustava SafeSeaNet, u suradnji s državama članicama, dok je u skladu s Uredbom (EZ) br. 1406/2002 Europskog parlamenta i Vijeća (1), Agencija u suradnji s državama članicama i Komisijom odgovorna za njegovu tehničku provedbu.

Središnji sustav SafeSeaNet, kao čvorište, međusobno povezuje sve nacionalne sustave SafeSeaNet i uspostavlja potrebnu infrastrukturu informacijske tehnologije i postupke opisane u dokumentu o nadzoru sučelja i funkcija iz točke 2.3.

2.2.   Načela upravljanja

Komisija osniva stručnu skupinu na visokoj razini za upravljanje, koja donosi svoj poslovnik, sastavljenu od predstavnika država članica i Komisije, a čiji su zadaci:

davati preporuke za poboljšanje učinkovitosti i sigurnosti sustava SafeSeaNet,

pružati odgovarajuće smjernice za razvoj sustava SafeSeaNet,

pomagati Komisiji u kontroli funkcioniranja sustava SafeSeaNet,

odobriti dokument o nadzoru sučelja i funkcija iz točke 2.3. te sve njegove izmjene.

2.3.   Dokument o nadzoru sučelja i funkcija i tehnička dokumentacija sustava SafeSeaNet

Komisija, u uskoj suradnji s državama članicama, razvija i održava dokument o nadzoru sučelja i funkcija (IFCD).

IFCD detaljno opisuje izvedbene zahtjeve i postupke koji se primjenjuju na nacionalne elemente i središnji element sustava SafeSeaNet, namijenjene za osiguravanje usklađenosti s odgovarajućim zakonodavstvom Zajednice.

IFDC uključuje pravila za:

smjernice o pravu pristupa za upravljanje kvalitetom podataka,

sigurnosne specifikacije za prijenos i razmjenu podataka,

arhiviranje informacija na nacionalnoj i središnjoj razini.

IFCD određuje načine pohrane i dostupnost informacija o opasnim ili onečišćujućim tvarima koje se odnose na redovite linije za koje je odobreno izuzeće u skladu s člankom 15.

Tehničku dokumentaciju povezanu sa sustavom SafeSeaNet, kao što su norme za oblik razmjene podataka, priručnici za korisnike i specifikacije sigurnosne zaštite mreže, razvija Agencija u suradnji s državama članicama.

3.   Razmjena podataka sustavom SafeSeaNet

Sustav koristi industrijske standarde i može biti interaktivan s javnim i privatnim sustavima koji se upotrebljavaju za stvaranje, pružanje ili primanje informacija u sklopu sustava SafeSeaNet.

Komisija i države članice surađuju kako bi ispitale izvedivost i razvoj funkcija koje će u najvećoj mogućoj mjeri osigurati da pružatelji podataka, uključujući zapovjednike, vlasnike, zastupnike, brodare, krcatelje i mjerodavna tijela, podatke dostavljaju samo jedanput. Države članice osiguravaju da su dostavljene informacije dostupne za uporabu u svim relevantnim sustavima izvještavanja i obavješćivanja te u sustavu VTMIS.

Elektroničke poruke koje se razmjenjuju u skladu s ovom Direktivom i relevantnim zakonodavstvom Zajednice distribuiraju se preko sustava SafeSeaNet. U tu svrhu, države članice razvijaju i održavaju potrebna sučelja za automatski prijenos podataka u SafeSeaNet elektroničkim putem.

Ako pravila donesena na međunarodnoj razini dopuštaju preusmjeravanje informacija LRIT u vezi s plovilima trećih država, mreže SafeSeaNet upotrebljavaju se, uz odgovarajuću razinu sigurnosti, za distribuciju informacija LRIT među državama članicama, koje su primljene u skladu s člankom 6.b ove Direktive.

4.   Sigurnost i prava pristupa

Središnji sustav i nacionalni sustavi SafeSeaNet ispunjavaju zahtjeve ove Direktive u pogledu tajnosti informacija, sigurnosna načela i specifikacije opisane u IFDC-u, posebno u pogledu prava pristupa.

Države članice utvrđuju sve korisnike kojima je dodijeljena uloga i niz prava pristupa u skladu s IFCD-om.”


(1)  SL L 208, 5.8.2002., str. 1.


07/Sv. 014

HR

Službeni list Europske unije

140


32009L0021


L 131/132

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

23.04.2009.


DIREKTIVA 2009/21/EZ EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

od 23. travnja 2009.

o ispunjavanju zahtjeva države zastave

(Tekst značajan za EGP)

EUROPSKI PARLAMENT I VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice, a posebno njegov članak 80. stavak 2.,

uzimajući u obzir prijedlog Komisije,

uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora (1),

uzimajući u obzir mišljenje Odbora regija (2),

u skladu s postupkom utvrđenim u članku 251. Ugovora (3),

budući da:

(1)

Sigurnost pomorskog prijevoza Zajednice i državljana koji ga koriste te zaštita okoliša trebali bi biti stalno osigurani.

(2)

U pogledu međunarodnog pomorskog prijevoza, uspostavljen je sveobuhvatan okvir za jačanje sigurnosti plovidbe i zaštite okoliša u vezi s onečišćenjem s brodova, donošenjem konvencija čiji je depozitar Međunarodna pomorska organizacija (dalje u tekstu IMO).

(3)

Na temelju odredaba Konvencije Ujedinjenih naroda o pravu mora iz 1982. (UNCLOS) i konvencija čije je depozitar IMO (dalje u tekstu konvencije IMO-a), države koje su stranke navedenih instrumenata nadležne su za službeno objavljivanje zakona i drugih propisa te za poduzimanje svih drugih mjera koje su potrebne da ti instrumenti postanu u potpunosti pravovaljani, kako bi osigurale da, s gledišta sigurnosti života na moru i zaštite morskog okoliša, brod odgovara svojoj namjeni te da ima osposobljenu pomorsku posadu.

(4)

Mora se uzeti u obzir Konvencija o radu pomoraca, koju je donijela Međunarodna organizacija rada (ILO) 2006., a koja obuhvaća i obveze povezane sa državom zastave.

(5)

Države članice donijele su 9. listopada 2008. izjavu u kojoj su jednoglasno priznale važnost primjene međunarodnih konvencija povezanih s obvezama države zastave kako bi poboljšale sigurnost plovidbe i doprinijele sprečavanju onečišćenja s brodova.

(6)

Provedba postupaka koje je preporučila IMO u okružnici MSC/Circ.1140/MEPC/Circ.424 od 20. prosinca 2004. o prijenosu brodova između država trebala bi ojačati odredbe konvencija IMO-a i zakonodavstvo Zajednice o sigurnosti plovidbe u vezi s promjenom zastave te bi trebala povećati transparentnost u odnosima između država zastave, u interesu sigurnosti plovidbe.

(7)

Dostupnost podataka o brodovima koji plove pod zastavom države članice te o brodovima koji više nisu u upisniku države članice, trebala bi poboljšati transparentnost poslovnih rezultata visokokvalitetne flote te doprinijeti boljem praćenju obveza države zastave i osiguravanju jednakih pravila igre za sve uprave.

(8)

Da bi države članice mogle i dalje poboljšavati svoje rezultate kao države zastave, treba osigurati redovit pregled njihovih uprava.

(9)

Odobravanjem kvalitete upravnih postupaka u skladu s normama Međunarodne organizacije za normizaciju (ISO) ili jednakovrijednim normama trebala bi se dodatno osigurati jednaka pravila igre za sve uprave.

(10)

Mjere potrebne za provedbu ove Direktive trebaju se donijeti u skladu s Odlukom Vijeća 1999/468/EZ od 28. lipnja 1999. o utvrđivanju postupaka za izvršavanje provedbenih ovlasti dodijeljenih Komisiji (4).

(11)

Budući da ciljeve ove Direktive, naime uvođenje i provedbu odgovarajućih mjera na području politike pomorskog prijevoza, ne mogu dostatno ostvariti države članice nego ih se, zbog njihovog područja primjene i učinaka, može na bolji način ostvariti na razini Zajednice, Zajednica može donijeti mjere u skladu s načelom supsidijarnosti iz članka 5. Ugovora. U skladu s načelom proporcionalnosti iz tog članka, ova Direktiva ne prelazi ono što je potrebno za ostvarivanje tih ciljeva,

DONIJELI SU OVU DIREKTIVU:

Članak 1.

Predmet

1.   Svrha je ove Direktive:

(a)

osigurati da države članice uspješno i dosljedno izvršavaju svoje dužnosti kao države zastave; i

(b)

poboljšati sigurnost i spriječiti onečišćenje s brodova koji plove pod zastavom države članice.

2.   Ova Direktiva ne dovodi u pitanje pomorsko zakonodavstvo Zajednice, navedeno u članku 2. stavku 2. Uredbe (EZ) br. 2099/2002 Europskog parlamenta i Vijeća od 5. studenoga 2002. o osnivanju Odbora za sigurnost na moru i sprečavanje onečišćenja s brodova (COSS) (5), ni Direktivu Vijeća 1999/63/EZ od 21. lipnja 1999. o Sporazumu o organizaciji radnog vremena pomoraca, koji su sklopili Udruženje brodovlasnika Europske zajednice (ECSA) i Savez sindikata transportnih radnika u Europskoj uniji (FST) (6).

Članak 2.

Područje primjene

Ova se Direktiva primjenjuje na uprave država pod čijom zastavom brod plovi.

Članak 3.

Definicije

Za potrebe ove Direktive primjenjuju se sljedeće definicije:

(a)

„brod” znači brod ili plovilo koje plovi pod zastavom države članice, koji je obuhvaćen odgovarajućim konvencijama IMO-a i za koji se zahtijeva svjedodžba;

(b)

„uprava” znači nadležno tijelo države članice pod čijom zastavom brod plovi;

(c)

„priznata organizacija” znači organizacija priznata u skladu s Uredbom (EZ) br. 391/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. travnja 2009. o zajedničkim pravilima i normama za organizacije koje obavljaju pregled i nadzor brodova (preinačena) (7);

(d)

„svjedodžbe” znači statutarne svjedodžbe izdane na temelju odgovarajućih konvencija IMO-a;

(e)

„pregled IMO-a” znači pregled proveden u skladu s odredbama Rezolucije A.974(24) koju je donijela Skupština IMO-a 1. prosinca 2005.

Članak 4.

Uvjeti pod kojima brod može obavljati plovidbu nakon dodjeljivanja prava da plovi pod zastavom države članice

1.   Prije nego što se brodu kojem je dodijeljeno pravo da plovi pod zastavom države članice dopusti obavljanje plovidbe, dotična država članica poduzima mjere koje smatra primjerenima, kako bi osigurala da taj brod ispunjava primjenjive provedbene propise. Posebno, ona svim prihvatljivim sredstvima provjerava evidenciju o sigurnosti broda. Prema potrebi se savjetuje s prethodnom državom zastave kako bi utvrdila jesu li ostali neriješeni neki zaostali nedostaci ili sigurnosna pitanja koje je utvrdila ta država.

2.   Svaki put kada druga država zastave zatraži podatke o brodu koji je prethodno plovio pod zastavom države članice, ta država članica državi zastave koja to zahtijeva odmah dostavlja pojedinosti o neriješenim nedostacima te sve druge relevantne podatke povezane sa sigurnosti.

Članak 5.

Zabrana plovidbe broda koji plovi pod zastavom države članice

Kada je uprava obaviještena da je brod koji plovi pod zastavom dotične države članice zaustavljen u državi luke, ona nadzire usklađivanje broda s odgovarajućim konvencijama IMO-a prema postupcima koje je odredila u tu svrhu.

Članak 6.

Popratne mjere

Države članice osiguravaju da se za brodove koji plove pod njihovom zastavom vode i da budu lako dostupni najmanje sljedeći podaci za potrebe ove Direktive:

(a)

podaci o brodu (ime, IMO broj itd.);

(b)

datumi pregleda, uključujući dodatne i dopunske preglede, ako postoje, te provjere;

(c)

identifikacija priznatih organizacija uključenih u certifikaciju i klasifikaciju broda;

(d)

identifikacija nadležnog tijela koje je pregledalo brod na temelju odredaba o nadzoru države luke i datumi inspekcijskih pregleda;

(e)

rezultati inspekcijskih pregleda u sustavu nadzora države luke (nedostaci: da ili ne; zabrana plovidbe: da ili ne);

(f)

podaci o pomorskim nesrećama;

(g)

identifikacija brodova koji su prestali ploviti pod zastavom dotične države članice u prethodnih 12 mjeseci.

Članak 7.

Revizija države zastave

Države članice poduzimaju potrebne mjere da se u njihovim upravama provede revizija IMO-a najmanje jednom u sedam godina pod uvjetom pozitivnog odgovora IMO-a na pravovremeni zahtjev dotične države članice te objavljuju rezultate revizije u skladu s odgovarajućim nacionalnim zakonodavstvom o tajnosti.

Ovaj članak prestaje važiti najkasnije 17. lipnja 2017. ili ranije, na dan koji utvrdi Komisija u skladu s regulatornim postupkom iz članka 10. stavka 2. ako je stupio na snagu program obveznih revizija država članica IMO-a.

Članak 8.

Sustav upravljanja kvalitetom i unutarnja ocjena

1.   Do 17. lipnja 2012. svaka država članica, za operativni dio aktivnosti svoje uprave u vezi s poslovima države zastave, razvija, provodi i održava sustav upravljanja kvalitetom. Taj sustav upravljanja kvalitetom potvrđuje se u skladu s primjenjivim međunarodnim normama kvalitete.

2.   Države članice koje su na crnoj listi ili su dvije godine uzastopno na sivoj listi, objavljenoj u najnovijem godišnjem izvješću Pariškog memoranduma o suglasnosti o nadzoru države luke (dalje u tekstu: Pariški MOU), dostavljaju Komisiji izvješće o obavljanju svojih dužnosti kao države zastave najkasnije četiri mjeseca od objave izvješća Pariškog MOU.

U izvješću se utvrđuju i analiziraju glavni razlozi neusklađenosti koja je dovela do zabrane plovidbe i nedostataka čija je posljedica status na crnoj ili sivoj listi.

Članak 9.

Izvješća

Komisija svakih pet godina, a prvi put 17. lipnja 2012., podnosi izvješće Europskom parlamentu i Vijeću o primjeni ove Direktive.

To izvješće sadrži ocjenu rezultata država članica kao država zastave.

Članak 10.

Odborski postupak

1.   Komisiji pomaže Odbor za sigurnost na moru i sprečavanje onečišćenja s brodova (COSS), osnovan člankom 3. Uredbe (EZ) br. 2099/2002.

2.   Pri upućivanju na ovaj stavak, primjenjuju se članci 5. i 7. Odluke 1999/468/EZ, uzimajući u obzir odredbe članka 8. te Odluke.

Rok iz članka 5. stavka 6. Odluke 1999/468/EZ je dva mjeseca.

Članak 11.

Prenošenje

1.   Države članice donose zakone i druge propise potrebne za usklađivanje s ovom Direktivom najkasnije do 17. lipnja 2011. One o tome odmah obavješćuju Komisiju.

Kada države članice donose ove mjere, te mjere prilikom njihove službene objave sadržavaju uputu na ovu Direktivu ili se uz njih navodi takva uputa. Načine tog upućivanja određuju države članice.

2.   Države članice Komisiji dostavljaju tekst glavnih odredaba nacionalnog prava koje donesu u području na koje se odnosi ova Direktiva.

Članak 12.

Stupanje na snagu

Ova Direktiva stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Članak 13.

Adresati

Ova je Direktiva upućena državama članicama.

Sastavljeno u Strasbourgu 23. travnja 2009.

Za Europski parlament

Predsjednik

H.-G. PÖTTERING

Za Vijeće

Predsjednik

P. NEČAS


(1)  SL C 318, 23.12.2006., str. 195.

(2)  SL C 229, 22.9.2006., str. 38.

(3)  Mišljenje Europskog parlamenta od 29. ožujka 2007. (SL C 27 E, 31.1.2008., str. 140), Zajedničko stajalište Vijeća od 9. prosinca 2008. (SL C 330 E, 30.12.2008., str. 13) i Stajalište Europskog parlamenta od 11. ožujka 2009. (još nije objavljeno u Službenom listu).

(4)  SL L 184, 17.7.1999., str. 23.

(5)  SL L 324, 29.11.2002., str. 1.

(6)  SL L 167, 2.7.1999., str. 33.

(7)  SL L 131, 28.5.2009., str. 11.


07/Sv. 014

HR

Službeni list Europske unije

144


32010L0036


L 162/1

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

01.06.2010.


DIREKTIVA KOMISIJE 2010/36/EU

od 1. lipnja 2010.

o izmjeni Direktive 2009/45/EZ Europskog parlamenta i Vijeća o sigurnosnim pravilima i normama za putničke brodove

(Tekst značajan za EGP)

EUROPSKA KOMISIJA,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir Direktivu 2009/45/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 6. svibnja 2009. o sigurnosnim pravilima i normama za putničke brodove (1), a posebno njezin članak 10.,

budući da:

(1)

Direktivom 2009/45/EZ radi jasnoće je kodificirana i preinačena Direktiva Vijeća 98/18/EZ od 17. ožujka 1998. o sigurnosnim pravilima i normama za putničke brodove (2) te njene naknadne bitne izmjene.

(2)

Za potrebe Direktive 2009/45/EZ, međunarodne konvencije, uključujući i Međunarodnu konvenciju o zaštiti ljudskog života na moru (Konvencija SOLAS) iz 1974. te druge međunarodne kodekse i rezolucije koji se odnose na sigurnosna pravila i norme za putničke brodove, bile su na snazi na dan donošenja navedene Direktive.

(3)

Od posljednje bitne izmjene Direktive 98/18/EZ Direktivom Komisije 2003/75/EZ (3), promijenili su se važni međunarodni instrumenti, kao što su konvencije, protokoli, kodeksi i rezolucije Međunarodne pomorske organizacije (IMO).

(4)

Te nove međunarodne instrumente treba uzeti u obzir u odgovarajućim člancima i prilozima Direktivi 2009/45/EZ.

(5)

Direktivu 2009/45/EZ treba na odgovarajući način izmijeniti.

(6)

Mjere predviđene ovom Direktivom u skladu su s mišljenjem Odbora za sigurnost na moru osnovanog u skladu s Uredbom (EZ) br. 2009/2002 Europskog parlamenta i Vijeća (4),

DONIJELA JE OVU DIREKTIVU:

Članak 1.

Direktiva 2009/45/EZ mijenja se kako slijedi:

1.

Članak 2. točka (c) zamjenjuje se sljedećim:

„(c)

‚Međunarodni pravilnik o brzim plovilima’ znači ‚Međunarodni pravilnik o sigurnosti brzih plovila’ sadržan u rezoluciji IMO-a MSC 36 (63) od 20. svibnja 1994. ili Međunarodni pravilnik o sigurnosti brzih plovila iz 2000. (HSC Pravilnik 2000.) sadržan u rezoluciji IMO-a MSC.97(73) iz prosinca 2000., u ažuriranim verzijama;’

2.

Članak 2. točka (g) ii. zamjenjuje se sljedećim:

„ii.

je njihova maksimalna brzina, prema definiciji u pravilu 1.4.30. Međunarodnog pravilnika o brzim plovilima iz 1994. i pravilu 1.4.37 Međunarodnog pravilnika o brzim plovilima iz 2000., manja od 20 čvorova;’.

3.

Članak 3. stavak 2. točka (a) iii. zamjenjuje se sljedećim:

„iii.

brodovi izgrađeni od materijala koji nije čelik ili jednakovrijedni materijal, a koji nisu obuhvaćeni normama za brza plovila (Rezolucija MSC 36 (63) ili MSC.97(73)) ili dinamički podržavana plovila (Rezolucija A.373 (X));’.

4.

Članak 4. stavak 3. zamjenjuje se sljedećim:

„3.   Za brza putnička plovila primjenjuju se kategorije određene u poglavlju 1. (1.4.10.) i (1.4.11.) Međunarodnog pravilnika o brzim plovilima iz 1994. ili u poglavlju 1. (1.4.12.) i (1.4.13.) Međunarodnog pravilnika o brzim plovilima iz 2000.’

5.

Članak 6. stavak 1. točka (c) zamjenjuje se sljedećim:

„(c)

primjenjuju se odredbe za ugrađenu brodsku navigacijsku opremu iz pravila 17., 18., 19., 20. i 21. u poglavlju V. Konvencije SOLAS, 1974., u ažuriranoj verziji. Ugrađena brodska navigacijska oprema, kako se navodi u Prilogu A(1) Direktivi 96/98/EZ i u skladu s njezinim odredbama, smatra se usklađenom sa zahtjevima za tipno odobrenje iz pravila 18.1 u poglavlju V. Konvencije SOLAS, 1974.’

6.

Članak 6. stavak 4. točka (a) zamjenjuje se sljedećim:

„(a)

brza putnička plovila izgrađena ili podvrgnuta značajnim popravcima, preinakama ili izmjenama na dan 1. siječnja 1996. ili poslije, moraju zadovoljavati zahtjeve iz pravila X/2 i X/3. Konvencije SOLAS, 1974., osim:

ako im je kobilica položena ili su bili u sličnoj fazi gradnje najkasnije u lipnju 1998. i

ako su isporučeni i stavljeni u službu najkasnije u prosincu 1998. i

ako su potpuno u skladu sa zahtjevima Međunarodnog pravilnika o sigurnosti dinamički podržavanih plovila (DSC Pravilnika) iz Rezolucije IMO-a A.373(X), kako je izmijenjena Rezolucijom IMO-a MSC.37(63);’

7.

Članak 12. stavak 4. zamjenjuje se sljedećim:

„4.   Poštuju se odgovarajući postupci i smjernice u vezi s pregledom za izdavanje Svjedodžbe o sigurnosti putničkog broda, navedeni u rezoluciji IMO-a A.997(25), kako je izmijenjena, ‚Smjernice za pregled prema usklađenom sustavu pregleda i certifikacije iz 2007.’ ili postupci namijenjeni za postizanje istog cilja.”

8.

Prilozi I. do V. Direktive 2009/45/EZ zamjenjuju se tekstom iz Priloga ovoj Direktivi.

Članak 2.

Prenošenje

1.   Države članice donose zakone i druge propise potrebne za usklađivanje s ovom Direktivom najkasnije 12 mjeseci od njezinog stupanja na snagu. One Komisiji odmah dostavljaju tekst tih odredaba.

Kada države članice donose ove odredbe, te odredbe prilikom njihove službene objave sadržavaju uputu na ovu Direktivu ili se uz njih navodi takva uputa. Države članice određuju načine tog upućivanja.

2.   Države članice Komisiji dostavljaju tekst glavnih odredaba nacionalnog prava koje donesu u području na koje se odnosi ova Direktiva.

Članak 3.

Ova Direktiva stupa na snagu na dan objave u Službenom listu Europske unije.

Članak 4.

Ova je Direktiva upućena državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 1. lipnja 2010.

Za Komisiju

Predsjednik

José Manuel BARROSO


(1)  SL L 163, 25.6.2009., str. 1.

(2)  SL L 144, 15.5.1998., str. 1.

(3)  SL L 190, 30.7.2003., str. 6.

(4)  SL L 324, 29.11.2002., str. 1.


PRILOG

PRILOG I.

SIGURNOSNI ZAHTJEVI ZA NOVE I POSTOJEĆE PUTNIČKE BRODOVE U NACIONALNOJ PLOVIDBI

Sadržaj

POGLAVLJE I. —   OPĆE ODREDBE

POGLAVLJE II-1. —   KONSTRUKCIJA – PREGRAĐIVANJE I STABILITET, STROJEVI I ELEKTRIČNE INSTALACIJE

DIO A —   OPĆENITO

1.

Definicije koje se odnose na dio B (pravilo 2)

2.

Definicije koje se odnose na dijelove C, D i E (pravilo 3)

DIO A-1 —   KONSTRUKCIJA BRODOVA

1.

Nova ugradnja materijala koji sadrže azbest (pravilo 3-5)

2.

Konstrukcijski nacrti koji se drže na brodu i na kopnu (pravilo 3-7)

3.

Oprema za tegljenje i vez (pravilo 3-8)

DIO B —   STABILITET U NEOŠTEĆENOM STANJU, PREGRAĐIVANJE I STABILITET U OŠTEĆENOM STANJU

DIO B-1 —   BRODOVI IZGRAĐENI 1. SIJEČNJA 2009. ILI POSLIJE – MOGUĆNOST PRIMJENE REZOLUCIJE MSC.216(82)

DIO B-2 —   BRODOVI IZGRAĐENI PRIJE 1. SIJEČNJA 2009.

1.

Rezolucija o stabilitetu u neoštećenom stanju (A.749 (18))

2.

Vodonepropusno pregrađivanje

3.

Duljina naplavljivanja (pravilo 4)

4.

Dopuštena duljina odjeljaka (pravilo 6)

5.

Naplavljivost (pravilo 5)

6.

Faktor pregrađivanja

7.

Posebni zahtjevi u vezi s pregrađivanjem broda (pravilo 7)

8.

Stabilitet u oštećenom stanju (pravilo 8)

8-1.

Stabilitet ro-ro putničkih brodova u oštećenom stanju (pravilo 8-1)

8-2.

Posebni zahtjevi za ro-ro putničke brodove koji prevoze 400 ili više osoba (pravilo 8-2)

8-3.

Posebni zahtjevi za putničke brodove, osim ro-ro putničkih brodova, koji prevoze 400 ili više osoba

9.

Pregrade pikova i prostora stroja (pravilo 10)

10.

Dvodna (pravilo 12)

11.

Određivanje, označivanje i upisivanje pregradnih teretnih linija (pravilo 13)

12.

Konstrukcija i prvo ispitivanje vodonepropusnih pregrada itd. (pravilo 14)

13.

Otvori u vodonepropusnim pregradama (pravilo 15)

14.

Brodovi koji prevoze teretna vozila i njihovo prateće osoblje (pravilo 16)

15.

Otvori u vanjskoj oplati ispod granične linije urona (pravilo 17)

16.

Vodonepropusnost putničkih brodova iznad granične linije urona (pravilo 20)

17.

Zatvaranje vrata za ukrcaj tereta (pravilo 20-1)

17-1.

Vodonepropusnost od ro-ro palube (pregradne palube) do prostora ispod nje (pravilo 20-2)

17-2.

Pristup na ro-ro palube (pravilo 20-3)

17-3.

Zatvaranje pregrada na ro-ro palubi (pravilo 20-4)

18.

Podaci o stabilitetu (pravilo 22)

19.

Planovi za upravljanje oštećenjem (pravilo 23)

20.

Cjelovitost trupa i nadgrađa, sprečavanje oštećenja i upravljanje oštećenjem (pravilo 23-2)

21.

Označivanje, redovito pokretanje i pregled vodonepropusnih vrata itd. (pravilo 24)

22.

Upisi u brodski dnevnik (pravilo 25)

23.

Podizne platforme i rampe za automobile

24.

Rešetkaste ograde

DIO C —   STROJEVI

1.

Općenito (pravilo 26)

2.

Motori s unutarnjim izgaranjem (pravilo 27)

3.

Kaljužni sustav (pravilo 21)

4.

Broj i vrsta kaljužnih pumpi (pravilo 21)

5.

Sredstvo za plovidbu nazad (pravilo 28)

6.

Kormilarski uređaj (pravilo 29)

7.

Dodatni zahtjevi za električni i elektrohidraulični kormilarski uređaj (pravilo 30)

8.

Sustavi ventilacije u prostorima strojeva (pravilo 35)

9.

Veza između zapovjedničkog mosta i prostora strojeva (pravilo 37)

10.

Alarm strojara (pravilo 38)

11.

Smještaj uređaja za slučaj nužde (pravilo 39)

12.

Uređaji za upravljanje postrojenjem (pravilo 31)

13.

Sustavi cjevovoda pare (pravilo 33)

14.

Sustavi stlačenog zraka (pravilo 34)

15.

Zaštita od buke (pravilo 36)

16.

Dizala

DIO D —   ELEKTRIČNE INSTALACIJE

1.

Općenito (pravilo 40)

2.

Osnovni izvor električne energije i sustavi rasvjete (pravilo 41)

3.

Izvor električne energije u slučaju nužde (pravilo 42)

4.

Dodatna rasvjeta u slučaju nužde za ro-ro brodove (pravilo 42-1)

5.

Zaštitne mjere protiv električnog udara, požara i drugih opasnosti od električne energije (pravilo 45)

DIO E —   DODATNI ZAHTJEVI ZA PROSTORE STROJEVA POVREMENO BEZ NADZORA POSADE

Posebni zahtjevi (pravilo 54)

1.

Općenito (pravilo 46)

2.

Zaštitne mjere protiv požara (pravilo 47)

3.

Zaštita od naplavljivanja (pravilo 48)

4.

Upravljanje porivnim strojevima sa zapovjedničkog mosta (pravilo 49)

5.

Održavanje veze (pravilo 50)

6.

Sustav alarma (pravilo 51)

7.

Sigurnosni sustavi (pravilo 52)

8.

Posebni zahtjevi za strojeve, kotlove i električne instalacije (pravilo 53)

9.

Sustav automatskog upravljanja i alarma (pravilo 53.4)

POGLAVLJE II-2. —   PROTUPOŽARNA ZAŠTITA, OTKRIVANJE I GAŠENJE POŽARA

DIO A —   OPĆENITO

1.

Osnovna načela (pravilo 2)

2.

Definicije (pravilo 3)

3.

Protupožarne pumpe, glavni protupožarni cjevovodi, hidranti, crijeva i mlaznice (pravilo 4)

4.

Ugrađeni sustavi za gašenje požara (pravila 5 + 8 + 9 + 10)

5.

Prenosivi aparati za gašenje požara (pravilo 6)

6.

Sredstva za gašenje požara u prostorijama strojeva (pravilo 7)

7.

Posebna sredstva u prostorijama strojeva (pravilo 11)

8.

Automatski sustavi rasprskivanja, otkrivanja požara i protupožarni alarm (pravilo 12)

9.

Ugrađeni sustavi za otkrivanje požara i protupožarni alarm (pravilo 13)

10.

Uređaji za tekuće gorivo, ulje za podmazivanje i druga zapaljiva ulja (pravilo 15)

11.

Oprema za vatrogasce (pravilo 17)

12.

Razno (pravilo 18)

13.

Planovi protupožarne zaštite (pravilo 20)

14.

Pripravnost za rad i održavanje

15.

Upute, obuka i vježbe na brodu

16.

Radni postupci

DIO B —   MJERE ZA ZAŠTITU OD POŽARA

1.

Struktura (pravilo 23)

2.

Glavne vertikalne i horizontalne zone (pravilo 24)

3.

Pregrade unutar glavne vertikalne zone (pravilo 25)

4.

Protupožarnost pregrada i paluba na novim brodovima koji prevoze više od 36 putnika (pravilo 26)

5.

Protupožarnost pregrada i paluba na novim brodovima koji prevoze najviše 36 putnika i na postojećim brodovima klase B koji prevoze više od 36 putnika (pravilo 27)

6.

Putovi bijega (pravilo 28)

6-1.

Putovi bijega na ro-ro putničkim brodovima (pravilo 28-1)

7.

Prolazi i otvori u konstrukcijama klase ‚A’ i ‚B’ (pravila 30, 31)

8.

Zaštita stubišta i dizala u prostorijama nastambi i službenim prostorijama (pravilo 29)

9.

Sustavi ventilacije (pravilo 32)

10.

Prozori i okna (pravilo 33)

11.

Ograničena uporaba gorivih materijala (pravilo 34)

12.

Detalji konstrukcije (pravilo 35)

13.

Ugrađeni sustavi za otkrivanje požara i protupožarni alarm i automatski sustavi rasprskivanja, otkrivanja požara i protupožarnog alarma (pravilo 14) (pravilo 36)

14.

Zaštita prostorija posebne kategorije (pravilo 37)

15.

Protupožarne ophodnje, sustavi za otkrivanje požara, protupožarni alarm i javni razglas (pravilo 40)

16.

Poboljšanja postojećih brodova klase B koji prevoze više od 36 putnika (pravilo 41-1)

17.

Posebni zahtjevi za brodove koji prevoze opasne tvari (pravilo 41)

18.

Posebni zahtjevi za prihvat helikoptera.

POGLAVLJE III. —   SREDSTVA ZA SPAŠAVANJE

1.

Definicije (pravilo 3)

2.

Sredstva veze, plovila za preživljavanje i brodice za prikupljanje, osobna sredstva za spašavanje (pravila 6 + 7 + 18 + 21 + 22)

3.

Alarm u slučaju nužde, sustav javnog razglasa, raspored za uzbunu i upute za slučaj nužde, osoblje za radioveze, upute za rukovanje, priručnik za obuku i upute za održavanje (pravila 6 + 8 + 9 + 19 + 20)

4.

Posade plovila za preživljavanje i nadzor (pravilo 10)

5.

Zborna mjesta i sredstva za ukrcaj na plovila za preživljavanje (pravila 11 + 23 + 25)

5-1.

Zahtjevi za ro-ro putničke brodove (pravilo 26)

5-2.

Površine za slijetanje helikoptera i prihvat helikopterom (pravilo 28)

5-3.

Sustav podrške za odluke zapovjednika (pravilo 29)

6.

Postaje za spuštanje (pravilo 12)

7.

Smještaj plovila za preživljavanje (pravila 13 + 24)

8.

Smještaj brodica za prikupljanje (pravilo 14)

8a.

Smještaj sustava za napuštanje broda (pravilo 15)

9.

Uređaji za spuštanje i podizanje plovila za preživljavanje (pravilo 16)

10.

Uređaji za ukrcaj, spuštanje i podizanje brodice za prikupljanje (pravilo 17)

11.

Upute za slučaj nužde (pravilo 19)

12.

Spremnost za rad, održavanje i pregledi (pravilo 20)

13.

Obuka i vježbe za napuštanje broda (pravilo 19 + pravilo 30)

POGLAVLJE IV. —   RADIOVEZE

1.

Radiooprema

PRILOG II. —   OBRAZAC SVJEDODŽBE O SIGURNOSTI PUTNIČKOG BRODA

PRILOG III. —   SMJERNICE O SIGURNOSNIM ZAHTJEVIMA ZA PUTNIČKE BRODOVE I BRZE PUTNIČKE BRODOVE ZA OSOBE SMANJENE POKRETLJIVOSTI

PRILOG IV.

DIO A —   UKINUTA DIREKTIVA S POPISOM IZMJENA

DIO B —   POPIS ROKOVA INKORPORIRANJA U NACIONALNE PROPISE I POČETAK PRIMJENE

PRILOG V. —   KORELACIJSKA TABLICA

POGLAVLJE I.

OPĆE ODREDBE

1.

Ako je izričito navedeno, pravila iz ovog Priloga primjenjuju se na nove i postojeće putničke brodove klase A, B, C i D koji obavljaju nacionalna putovanja, pri čemu se uzima u obzir područje primjene ove Direktive u skladu s člankom 3.

2.

Novi brodovi klase B, C i D duljine manje od 24 metra moraju ispunjavati zahtjeve pravila II-1/B/2 do II-1/B/8 i II-1/B/10 iz ovog Priloga, ako pomorska uprava države zastave pod čijom su zastavom ti brodovi ovlašteni ploviti, ne zajamči da su u skladu s nacionalnim propisima države zastave i da ti propisi osiguravaju jednaku razinu sigurnosti.

3.

Ako se pravila iz ovog Priloga ne primjenjuju na nove brodove duljine manje od 24 metra, pomorska uprava države zastave mora osigurati da se za te brodove osigura jednaka razina sigurnosti poštovanjem nacionalnih propisa.

4.

Postojeći brodovi klase C i D ne moraju ispunjavati zahtjeve pravila iz poglavlja II-1. i II-2. ovog Priloga, pod uvjetom da pomorska uprava države zastave pod čijom su zastavom ti brodovi ovlašteni ploviti, zajamči da su u skladu s nacionalnim propisima države zastave i da ti propisi osiguravaju jednaku razinu sigurnosti.

5.

Osim toga, ako se utvrdi da je neizvedivo i/ili neopravdano, brodovi klase B, C i D čija je duljina manja od 24 metra ne moraju ispunjavati sljedeća pravila iz poglavlja II-1: u dijelu B pravilo 10, u dijelu C pravila 4., 9. i 10. te u dijelu E pravila 1. do 9. pomorska uprava države zastave mora osigurati da se za te brodove osigura jednaka razina sigurnosti poštovanjem nacionalnih propisa.

6.

Bez obzira na odredbe članka 6.1(b), brodovi klase D čije se putovanje ne proteže izvan morskog područja A 1, u skladu s definicijom iz pravila IV/2.12 Konvencije SOLAS 1974., ne moraju ispunjavati zahtjeve o obveznoj pomorskoj opremi iz poglavlja IV. Konvencije SOLAS 1974., ali moraju ispunjavati barem odredbe iz poglavlja IV. ovog Priloga.

7.

Odredbe o vidljivosti sa zapovjedničkog mosta iz pravila V/22 Konvencije SOLAS 1974. primjenjuju se, koliko je to izvedivo i opravdano, i na brodove čija je duljina manja od 55 metara, pri čemu je ‚duljina’ u skladu s definicijom iz pravila V/2 Konvencije SOLAS 1974.

8.

Uvijek kada se u ovom Prilogu za postojeće brodove zahtijeva primjena neke od rezolucija IMO-a, brodovi izgrađeni u razdoblju od najviše dvije godine nakon donošenja te rezolucije IMO-a ne moraju primjenjivati tu rezoluciju, pod uvjetom da primjenjuju odgovarajuću(-e) prethodnu(-e) rezoluciju(-e), ako postoji(-e).

9.

Pod značajnim popravcima, izmjenama i preinakama podrazumijeva se, na primjer:

svaka izmjena kojom se bitno mijenjaju dimenzije broda,

primjer: produljenje dodavanjem novog središnjeg dijela trupa,

svaka izmjena kojom se bitno mijenja kapacitet broda za prijevoz putnika,

primjer: paluba vozila preinačena u nastambe za smještaj putnika,

svaka izmjena kojom se bitno produžava radni vijek broda,

primjer: obnavljanje nastambi za smještaj putnika na cijeloj jednoj palubi.

10.

Navod ‚(pravilo…)’ iza nekih naslova pravila u ovom Prilogu odnosi se na pravila Konvencije SOLAS 1974., na kojima se temelje pravila iz ovog Priloga, to jest:

.1

Poglavlje II-1: dio A-1, odnosi se na Konvenciju SOLAS, uključujući izmjene iz 2006.

.2

Poglavlje II-1: dio A i B, odnosi se na Konvenciju SOLAS, uključujući izmjene iz 96/98.

.3

Poglavlje II-2: dio A, pravila 1. i 2., odnosi se na Konvenciju SOLAS, uključujući izmjene iz 1999/2000. Pravilo 1.3, odnosi se na dio F (Mogućnost drukčije izvedbe broda i uređaja) izmijenjenog poglavlja II-2 (izmjene iz 2000.) Konvencije SOLAS 1974., za nove brodove izgrađene 1. siječnja 2003. ili poslije. Poglavlje II-2: dio A, pravila 3 – 16 i dio B, pravila 1 – 18, odnosi se na Konvenciju SOLAS, uključujući izmjene iz 96/98.

.4

Poglavlje III: odnosi se na izmjene Konvencije SOLAS iz 96/98. te izmjene iz 2001. – 2003.

11.

Odredbe koje se primjenjuju na BRODOVE KLASE A nalaze se u:

 

poglavlju II-1/A-1, pravilu 1.,

 

poglavlju II-1/B, pravilima 1., 23. i 24.,

 

poglavlju II-1/C, pravilima 1., 3. i 16.,

 

poglavlju II-2/A, pravilima 4., 9. i 12. i

 

poglavlju II-2/B, pravilu 6.

12.

Odredbe koje se primjenjuju na RO-RO PUTNIČKE BRODOVE KLASE A:

poglavlje II-1/B, pravila 17-2. i 20.

POGLAVLJE II-1.

KONSTRUKCIJA – PREGRAĐIVANJE I STABILITET, STROJEVI I ELEKTRIČNE INSTALACIJE

DIO A

OPĆENITO

1   Definicije koje se odnose na dio B (pravilo 2)

NOVI BRODOVI KLASE B, C I D TE POSTOJEĆI BRODOVI KLASE B:

.1

1.

Pregradna teretna linija je vodna linija koja se koristi za određivanje pregrađivanja broda.

2.

Najviša pregradna teretna linija je vodna linija koja odgovara najvećem gazu dopuštenom prema važećim zahtjevima za pregrađivanje, koja su primjenjiva.

.2

Duljina broda je duljina mjerena između okomica povučenih kroz krajnje točke najviše pregradne teretne linije.

.3

Širina broda je najveća širina između vanjskih rubova rebara, na najvišoj pregradnoj teretnoj liniji ili ispod nje.

.4

Gaz je vertikalna udaljenost od teoretske osnovice na polovini duljine broda do odnosne pregradne teretne linije.

.5

Nosivost je razlika u tonama između istisnine broda u vodi gustoće 1,025, na teretnoj vodnoj liniji koja odgovara dodijeljenom ljetnom nadvođu i težini praznog broda.

.6

Težina praznog broda je istisnina broda u tonama bez tereta, goriva, ulja za podmazivanje, balastne vode, slatke i pitke vode u tankovima, potrošnih zaliha te putnika i posade i njihove imovine.

.7

Pregradna paluba je najviša paluba do koje sežu poprečne vodonepropusne pregrade.

.8

Granična linija urona je crta označena najmanje 76 mm ispod gornjeg ruba pregradne palube na boku broda.

.9

Naplavljivost prostora je postotak volumena tog prostora koji se može ispuniti vodom. Volumen prostora koji seže iznad granične linije urona mjeri se samo do visine te linije.

.10

Prostor strojarnice seže od teoretske osnovice do granične linije urona i između krajnjih glavnih poprečnih vodonepropusnih pregrada koje omeđuju prostorije u kojima se nalaze glavni i pomoćni pogonski strojevi te kotlovi koji služe za pogon broda.

.11

Prostorije za putnike su prostorije koje su predviđene za smještaj i potrebe putnika osim prostorija za prtljagu, spremišta, prostorija za zalihe i poštu.

.12

Vodonepropusnost strukture znači sposobnost sprečavanja prolaska vode kroz strukturu u bilo kojem smjeru pod djelovanjem stupca vode koji bi mogao nastati u neoštećenom ili oštećenom stanju.

.13

Vremenska nepropusnost znači da pri bilo kojem stanju mora voda neće prodrijeti u brod.

.14

Ro-ro putnički brod je putnički brod s ro-ro prostorima za teret ili prostorima posebne kategorije kao što je definirano u pravilu II-2/A/2.

2   Definicije koje se odnose na dijelove C, D i E (pravilo 3)

NOVI BRODOVI KLASE B, C I D TE POSTOJEĆI BRODOVI KLASE B:

.1

1.

Sustav upravljanja kormilarskim uređajem je uređaj za prijenos zapovijedi sa zapovjedničkog mosta do kormilarskog uređaja. Sustavi upravljanja kormilarskim uređajem sastoje se od predajnika, prijemnika, hidrauličnih pumpi i njihovih motora, uređaja za upravljanje motorima, cjevovoda i kabela.

2.

Glavni kormilarski uređaj sastoji se od postrojenja, pokretača kormila, uređaja za pogon kormilarskog uređaja, ako postoje, te od pomoćne opreme i uređaja kojima se zakretni moment prenosi na struk kormila (npr. rudo kormila ili kvadrant), potrebnih za pokretanje kormila radi upravljanja brodom u redovitim uvjetima rada.

.2

Pogonska jedinica kormilarskog uređaja je:

1.

u slučaju električnog kormilarskog uređaja, elektromotor s pripadajućom električnom opremom;

2.

u slučaju elektrohidrauličnog kormilarskog uređaja, elektromotor s pripadajućom električnom opremom i priključenom pumpom;

3.

u slučaju ostalih hidrauličnih kormilarskih uređaja, pogonski motor i priključena pumpa.

.3

Pomoćni kormilarski uređaj je uređaj koji nije dio glavnog kormilarskog uređaja, koji se koristi za kormilarenje brodom u slučaju kvara glavnog kormilarskog uređaja, ali ne obuhvaća rudo kormila, kvadrant ili dijelove koji služe u istu svrhu.

.4

Redoviti radni i boravišni uvjeti su uvjeti u kojima brod u cjelini, strojevi, službe, uređaji i pomoćna sredstva za pogon, sposobnost kormilarenja i sigurnu plovidbu, sigurnost od požara i naplavljivanja, unutarnje i vanjske veze i signalizacija, sredstva za napuštanje prostorija i vitla brodica za spašavanje u nuždi, te predviđeni uvjeti boravka na brodu, ispravno rade i normalno funkcioniraju.

.5

Uvjeti nužde su uvjeti u kojima ne rade ispravno sve službe potrebne za ostvarivanje redovitih radnih i boravišnih uvjeta zbog prestanka rada osnovnog izvora električne energije.

.6

Osnovni izvor električne energije je izvor namijenjen napajanju glavne sklopne ploče preko koje se napajaju sve službe potrebne za održavanje broda u redovitim radnim i boravišnim uvjetima.

.7

Stanje broda bez pogona (‚mrtvi brod’) je stanje u kojem glavni porivni sustav, kotlovi i pomoćni uređaji ne rade zbog nestanka energije.

.8

Glavna generatorska stanica je prostorija u kojoj se nalazi osnovni izvor električne energije.

.9

Glavna sklopna ploča je razvodna ploča koja se napaja izravno iz osnovnog izvora električne energije, a namijenjena je za razdiobu električne energije brodskim službama.

.10

Sklopna ploča u slučaju nužde je razvodna ploča koja se u slučaju kvara sustava osnovnog izvora električne energije izravno napaja iz izvora električne energije za slučaj nužde ili kratkotrajnog izvora električne energije za slučaj nužde, a namijenjena je za razdiobu električne energije službama za rad u slučaju nužde.

.11

Izvor električne energije u nuždi je izvor električne energije namijenjen za napajanje sklopne ploče za nuždu u slučaju kvara osnovnog izvora električne energije.

.12

Maksimalna brzina u vožnji naprijed je najveća brzina koju, prema projektu, brod može održavati za vrijeme plovidbe pri najvećem gazu.

.13

Maksimalna brzina u vožnji nazad je procijenjena brzina koju brod može postići primjenom maksimalne projektirane snage u vožnji nazad pri najvećem gazu.

.14(a)

Prostorije strojeva su sve prostorije strojeva A kategorije i sve ostale prostorije u kojima se nalaze porivni strojevi, kotlovi, uređaji tekućeg goriva, parni strojevi i motori s unutarnjim izgaranjem, generatori i glavni električni uređaji, pumpne stanice za gorivo, rashladni uređaji, uređaji za održavanje stabilnosti, uređaji za ventilaciju i klimatizaciju te slične prostorije i rovovi do tih prostorija.

.14(b)

Prostorije strojeva A kategorije su prostorije i kanali do tih prostorija u kojima se nalaze:

.1

motori s unutarnjim izgaranjem koji se koriste za glavni poriv; ili

.2

motori s unutarnjim izgaranjem koji se koriste u druge svrhe, kojima ukupna izlazna snaga iznosi najmanje 375 kW; ili

.3

kotlovi s pogonom na ulje ili bilo koji uređaj koji koristi tekuće gorivo.

.15

Strojni sustav za pokretanje je hidraulična oprema namijenjena za pokretanje struka kormila, a sastoji se od pogonske jedinice ili jedinica kormilarskog uređaja, zajedno s pripadajućim cijevima i cijevnim elementima te uređaja za pokretanje kormila. Strojni sustavi za pokretanje mogu imati zajedničke mehaničke dijelove, tj. rudo, kvadrant i struk kormila ili dijelove koji služe za istu svrhu.

.16

Mjesta upravljanja su prostorije u kojima se nalaze brodski radiouređaji ili glavni navigacijski uređaji ili izvor energije u nuždi ili u kojima je glavni uređaj za registriranje požara ili za upravljanje protupožarnom opremom.

DIO A-1

KONSTRUKCIJA BRODOVA

1   Nova ugradnja materijala koji sadrže azbest (pravilo 3-5)

SVI BRODOVI

.1

Ovo se pravilo primjenjuje na materijale koji se upotrebljavaju za strukturu, strojeve, električne instalacije i opremu koji su obuhvaćeni pravilima u ovom Prilogu.

.2

Za sve brodove, zabranjena je nova ugradnja materijala koji sadrže azbest.

2   Konstrukcijski nacrti koji se drže na brodu i na kopnu (pravilo 3-7)

BRODOVI KLASE B, C I D IZGRAĐENI 1. SIJEČNJA 2012. ILI POSLIJE

.1

Komplet izvedbenih (‚as built’) konstrukcijskih i drugih nacrta na kojima su prikazane sve naknadne strukturne izmjene mora se nalaziti na brodovima izgrađenim 1. siječnja 2012. ili poslije.

.2

Dodatni komplet tih nacrta mora se nalaziti u kompaniji na kopnu, kao što je utvrđeno u pravilu IX/1.2 Konvencije SOLAS 1974.

.3

Odnosi se na okružnicu IMO-a MSC/Circ.1135 o ‚Izvedbenim (‚as built’) konstrukcijskim nacrtima koji se drže na brodu i na kopnu’.

3   Oprema za tegljenje i vez (pravilo 3-8)

BRODOVI KLASE B, C I D, DULJINE 24 METRA I VIŠE, IZGRAĐENI 1. SIJEČNJA 2012. ILI POSLIJE

.1

Brodovi moraju imati uređaje, opremu i elemente opreme s dostatnim dozvoljenim opterećenjem kako bi se omogućilo sigurno obavljanje svih postupaka tegljenja i veza, koji su povezani s redovitim radom broda.

.2

Uređaji, oprema i elementi opreme predviđeni u skladu sa stavkom 1. moraju zadovoljavati norme za klasifikaciju utvrđene pravilima priznate organizacije ili jednakovrijednim pravilima koje primjenjuje pomorska uprava države zastave u skladu s člankom 14. stavkom 2. Direktive 94/57/EZ.

.3

Odnosi se na okružnicu IMO-a MSC/Circ.1175 o ‚Preporukama o brodskoj opremi za tegljenje i vez’.

.4

Na svakom elementu ili dijelu opreme predviđenom u skladu s ovim pravilom, moraju biti jasno označena ograničenja u vezi s njegovom sigurnom uporabom, pri čemu treba uzeti u obzir čvrstoću kojom je pričvršćen za strukturu broda.

DIO B

STABILITET U NEOŠTEĆENOM STANJU, PREGRAĐIVANJE I STABILITET U OŠTEĆENOM STANJU

Dio B-1

Brodovi izgrađeni 1. siječnja 2009. ili poslije – mogućnost primjene Rezolucije MSC.216(82)

Brodovi klase B, C i D kojima je kobilica položena ili su bili u sličnoj fazi gradnje 1. siječnja 2009. ili poslije, primjenjuju zahtjeve iz dijela B-2, ili odgovarajuće odredbe iz dijela B poglavlja II-I Konvencije SOLAS, kao što je utvrđeno u Prilogu 2. Rezoluciji MSC 216(82).

Dio B-2

Brodovi izgrađeni prije 1. siječnja 2009.

1   Rezolucija o stabilitetu u neoštećenom stanju A.749(18), kako je izmijenjena Rezolucijom MSC.75(69)

NOVI BRODOVI KLASE A, B, C I D, DULJINE 24 METRA I VIŠE:

Sve klase novih brodova duljine 24 metra i više moraju biti u skladu s odgovarajućim odredbama za putničke brodove iz Kodeksa o stabilitetu u neoštećenom stanju, koji je usvojen Rezolucijom IMO-a A.749(18), kako je izmijenjena.

Ako države članice smatraju neodgovarajućom primjenu kriterija jakog vjetra i ljuljanja broda iz rezolucije IMO-a A.749(18), kako je izmijenjena, može se primijeniti neki drugi pristup kojim će se osigurati zadovoljavajuća stabilnost. Dokaz o tome treba podnijeti Komisiji koja potvrđuje da je postignuta jednakovrijedna razina sigurnosti.

POSTOJEĆI BRODOVI KLASE A I B, DULJINE 24 METRA I VIŠE:

Svi postojeći brodovi klase A i B moraju u svim stanjima krcanja, nakon ispravka zbog utjecaja slobodnih površina tekućina u tankovima, ispunjavati sljedeće kriterije stabilnosti, u skladu s pretpostavkama iz stavka 3.3. rezolucije IMO-a A.749(18), kako je izmijenjena, ili jednakovrijednim pretpostavkama.

(a)

Površina ispod krivulje poluga statičke stabilnosti (GZ krivulje) ne smije biti manja od:

i.

0,055 metar-radijana do kuta nagiba od 30 °;

ii.

0,09 metar-radijana do kuta nagiba od 40 ° ili kuta naplavljivanja, tj. kuta nagiba pri kojem su donji rubovi svih otvora na trupu, nadgrađu ili palubnim kućicama, koji se ne mogu vremenski nepropusno zatvoriti, uronjeni ako je taj kut manji od 40 °;

iii.

0,03 metar-radijana između kutova nagiba od 30 ° i 40 ° ili između kuta nagiba od 30 ° i kuta naplavljivanja ako je taj kut manji od 40 °;

(b)

Poluga statičke stabilnosti GZ mora iznositi najmanje 0,20 metra pri kutu nagiba od 30 ° ili većem.

(c)

Poželjno je da maksimum poluge statičke stabilnosti GZ bude pri kutu nagiba većem od 30 ° ali ne manjem od 25 °.

(d)

Početna poprečna metacentarska visina ne smije biti manja od 0,15 metra.

Stanja krcanja koja treba uzeti u obzir za provjeru usklađenosti s navedenim uvjetima stabiliteta, uključuju najmanje one koji se navode u stavku 3.5.1.1. rezolucije IMO-a A.749(18), kako je izmijenjena.

Svi postojeći brodovi klase A i B duljine 24 metra i više, moraju ispunjavati i dodatne kriterije navedene u rezoluciji IMO-a A.749(18), kako je izmijenjena, stavku 3.1.2.6. (dodatni kriteriji za putničke brodove) i stavku 3.2. (kriterij jakog vjetra i ljuljanja).

Ako države članice smatraju neodgovarajućom primjenu kriterija jakog vjetra i ljuljanja broda iz rezolucije IMO-a A.749(18), kako je izmijenjena, može se primijeniti neki drugi pristup kojim će se osigurati zadovoljavajući stabilitet. Dokaz o tome treba podnijeti Komisiji koja potvrđuje da je postignuta jednakovrijedna razina sigurnosti.

2   Vodonepropusno pregrađivanje

NOVI BRODOVI KLASE B, C I D TE POSTOJEĆI BRODOVI KLASE B:

Svaki se brod mora pregraditi pregradama koje moraju biti vodonepropusne do pregradne palube, u vodonepropusne odjeljke čija se najveća duljina izračunava u skladu s posebnim zahtjevima navedenim dalje u tekstu.

Umjesto tih zahtjeva kao jednakovrijedna, mogu se upotrijebiti Pravila o pregrađivanju i stabilnosti putničkih brodova utvrđena u dijelu B poglavlja II. Međunarodne konvencije o zaštiti ljudskog života na moru iz 1960., kao što je navedeno u rezoluciji IMO-a A.265(VIII), ako se primjenjuju u cijelosti.

Svaki drugi dio unutarnje strukture koji utječe na učinkovitost pregrađivanja broda mora biti vodonepropusan.

3   Duljina naplavljivanja (pravilo 4)

NOVI BRODOVI KLASE B, C I D TE POSTOJEĆI BRODOVI KLASE B:

.1

Duljina naplavljivanja za određenu točku je najveći dio duljine broda, sa središtem u dotičnoj točki, koji može biti naplavljen uz pretpostavku naplavljivosti navedenu dalje u tekstu, a da brod pri tom ne uroni preko granične linije urona.

.2

Na brodu koji nema neprekinutu pregradnu palubu, duljina naplavljivanja za svaku točku može se odrediti uz pretpostavku jedne neprekinute granične linije urona, koja ni u jednoj točki nije manje od 76 mm ispod gornjeg ruba palube na boku broda do koje su te pregrade i vanjska oplata vodonepropusno izvedene.

.3

Ako je jedan dio pretpostavljene granične linije urona znatno ispod palube do koje sežu pregrade, pomorska uprava države zastave može odobriti ograničena odstupanja u pogledu vodonepropusnosti onih dijelova pregrada koji su iznad granične linije urona i neposredno ispod više palube.

4   Dopuštena duljina odjeljaka (pravilo 6)

NOVI BRODOVI KLASE B, C I D TE POSTOJEĆI BRODOVI KLASE B:

Najveća dopuštena duljina odjeljka, sa središtem u bilo kojoj točki duljine broda, dobiva se tako da se duljina naplavljivanja pomnoži s odgovarajućim faktorom, koji se naziva faktor pregrađivanja.

5   Naplavljivost (pravilo 5)

NOVI BRODOVI KLASE B, C I D TE POSTOJEĆI BRODOVI KLASE B:

Konačne pretpostavke navedene u pravilu 3. odnose se na naplavljivost prostora ispod granične linije urona.

Pri određivanju duljine naplavljivanja, primjenjuje se pretpostavka prosječne naplavljivosti prostora ispod granične linije urona iz tablice u pravilu 8.3.

6   Faktor pregrađivanja

NOVI BRODOVI KLASE B, C I D TE POSTOJEĆI RO-RO PUTNIČKI BRODOVI KLASE B:

Faktor pregrađivanja je:

 

1,0 za brodove koji su ovlašteni prevoziti manje od 400 osoba, i

 

1,0 za brodove koji su ovlašteni prevoziti 400 ili više osoba, duljine L< 55, i

 

0,5 za brodove koji su ovlašteni prevoziti 400 ili više osoba.

Postojeći ro-ro putnički brodovi klase B moraju ispuniti taj zahtjev najkasnije do datuma usklađivanja utvrđenog u pravilu II-1/B/8-2. stavak 2.

POSTOJEĆI PUTNIČKI BRODOVI KLASE B KOJI NISU RO-RO PUTNIČKI BRODOVI:

Faktor pregrađivanja je: 1,0

7   Posebni zahtjevi u vezi s pregrađivanjem broda (pravilo 7)

NOVI BRODOVI KLASE B, C I D TE POSTOJEĆI BRODOVI KLASE B:

.1

Ako u jednom ili nekoliko dijelova broda vodonepropusne pregrade sežu do više palube nego u preostalom dijelu broda, a želi se iskoristiti to povećanje visine pregrade za izračunavanje duljine naplavljivanja, mogu se za svaki takav dio broda koristiti zasebne granične linije urona, pod uvjetom:

.1

da se vanjska oplata broda proteže čitavom duljinom broda do palube koja odgovara najvišoj graničnoj liniji urona, a da se svi otvori u vanjskoj oplati ispod te palube duž cijele duljine broda smatraju kao da su, u smislu pravila 15., ispod granične linije urona; i

.2

da je svaki od dva susjedna odjeljka uz ‚stepenicu’ pregradne palube unutar dopuštene duljine koja odgovara pripadnoj graničnoj liniji urona, te da njihova ukupna duljina nije veća od dvostruke dopuštene duljine izračunane na temelju niže granične linije urona.

.2

Duljina odjeljka može biti veća od dopuštene duljine određene pravilom 4, pod uvjetom da ukupna duljina svakog para susjednih odjeljaka u kojima je obuhvaćen i taj odjeljak, nije veća od duljine naplavljivanja ili od dvostruke dopuštene duljine, ovisno o tome koja je od tih vrijednosti manja.

.3

Glavna poprečna pregrada može biti izvedena s udubinom, pod uvjetom da se svi dijelovi te udubine nalaze između dviju okomitih ravnina položenih na bokovima broda na udaljenosti od oplate broda koja je jednaka jednoj petini širine broda, ako se ta udaljenost mjeri okomito na simetralu broda u visini najviše pregradne teretne linije. Svaki dio udubine koji se nalazi izvan navedenih granica smatrat će se stepenicom u skladu sa stavkom 6.

.4

Ako je jedna od glavnih poprečnih pregrada izvedena s udubinom ili stepenasto, za određivanje pregrađivanja upotrebljava se druga jednakovrijedna ravna pregrada.

.5

Ako je glavni poprečni vodonepropusni odjeljak i sam pregrađen te ako pomorska uprava države zastave utvrdi da pod pretpostavkom bočnog oštećenja koje bi se protezalo u duljini od 3,0 metra uvećanoj za 3 % duljine broda ili 11,0 metara ili 10 % duljine broda, ovisno o tome koja je od tih vrijednosti manja, cijeli prostor glavnog odjeljka neće biti naplavljen, može se dopustiti razmjerno povećanje dopuštene duljine koja se inače zahtijeva za takav odjeljak. U tom slučaju, veličina efektivnog uzgona pretpostavljenog na neoštećenoj strani ne smije biti veća od onog pretpostavljenog na oštećenoj strani.

Povećanje iz ovog stavka dopustit će se samo ako takvo povećanje neće spriječiti usklađenost s pravilom 8.

NOVI BRODOVI KLASE B, C I D:

.6

Glavna poprečna pregrada može biti izvedena stepenasto ako je ispunjen jedan od sljedećih uvjeta:

.1

da ukupna duljina dvaju odjeljaka odvojenih tom pregradom nije veća od 90 % duljine naplavljivanja ili dvostruke dopuštene duljine odjeljaka, osim na brodovima s faktorom pregrađivanja 1, gdje ukupna duljina tih dvaju odjeljaka ne smije biti veća od dopuštene duljine;

.2

da je u predjelu stepenice predviđeno dodatno pregrađivanje kojim se osigurava jednak stupanj sigurnosti kao kada bi pregrada bila ravna;

.3

da odjeljak iznad kojeg se proteže stepenica ne prelazi dopuštenu duljinu koja odgovara graničnoj liniji urona, koja je 76 mm ispod stepenice.

.7

Na brodovima duljine 100 metara i više, jedna od glavnih poprečnih pregrada iza pramčanog pika mora biti postavljena tako da njezina udaljenost od pramčane okomice ne iznosi više od dopuštene duljine.

.8

Ako je udaljenost između dviju susjednih glavnih poprečnih pregrada ili njima jednakovrijednih ravnih pregrada, ili udaljenost između poprečnih ravnina koje prolaze kroz najbliže stepenaste dijelove pregrada, manja od 3,0 metra uvećana za 3 % duljine broda ili od 11,0 metara ili 10 % duljine broda, ovisno o tome koja je od tih vrijednosti manja, smatrat će se da je samo jedna od tih pregrada dio pregrađivanja broda.

.9

Ako je potrebni faktor pregrađivanja 0,50, ukupna duljina bilo koja dva susjedna odjeljka ne smije biti veća od duljine naplavljivanja.

8   Stabilitet u oštećenom stanju (pravilo 8)

NOVI BRODOVI KLASE B, C I D TE POSTOJEĆI BRODOVI KLASE B:

.1.1

U svim uvjetima plovidbe mora se osigurati takav stabilitet u neoštećenom stanju koji će omogućiti da brod izdrži konačnu fazu naplavljivanja bilo kojeg glavnog odjeljka za koji je propisano da se nalazi unutar duljine naplavljivanja.

.1.2

Ako su dva susjedna glavna odjeljka odvojena stepenastom pregradom prema uvjetima iz pravila 7.6.1, stabilitet u neoštećenom stanju mora biti takav da brod izdrži naplavljivanje ta dva susjedna odjeljka.

.1.3

Ako je potrebni faktor pregrađivanja 0,50, stabilitet u neoštećenom stanju mora biti takva da brod izdrži naplavljivanje bilo koja dva susjedna odjeljka.

.2.1

Zahtjevi podstavka.1 određuju se proračunima u skladu sa stavcima.3,.4 i.6 koji uzimaju u obzir omjere i projektne karakteristike broda te smještaj i konfiguraciju oštećenih odjeljaka. Prilikom izrade tih proračuna mora se pretpostaviti da je brod, u pogledu stabiliteta, u najnepovoljnijim uvjetima plovidbe.

.2.2

Ako je predloženo postavljanje paluba, unutarnjih oplata ili uzdužnih pregrada dovoljne nepropusnosti čime se stvarno ograničava prodor vode, ta ograničenja treba u odgovarajućoj mjeri uzeti u obzir u proračunima.

NOVI BRODOVI KLASE B, C I D TE POSTOJEĆI RO-RO PUTNIČKI BRODOVI KLASE B I POSTOJEĆI PUTNIČKI BRODOVI KLASE B KOJI NISU RO-RO PUTNIČKI BRODOVI, IZGRAĐENI 29. TRAVNJA 1990. ILI POSLIJE:

.2.3

Stabilnost koja se zahtijeva u konačnom stanju nakon oštećenja i nakon izravnanja, ako je predviđeno, određuje se na sljedeći način:

.2.3.1

Pozitivni dio krivulje poluga stabilnosti nakon oštećenja mora imati opseg od najmanje 15 ° iznad kuta ravnoteže. Taj se opseg može smanjiti na najmanje 10 °, ako je površina ispod krivulje poluge stabilnosti jednaka onoj određenoj u podstavku.2.3.2, pomnožena s omjerom 15/opseg, pri čemu je opseg izražen u stupnjevima.

.2.3.2

Površina ispod krivulje poluga stabilnosti mora iznositi najmanje 0,015 m-rad, mjereno od kuta ravnoteže do manjeg od sljedećih kutova:

.1

kuta kod kojeg nastupa progresivno naplavljivanje;

.2

22 ° (mjereno od uspravnog položaja) u slučaju naplavljivanja jednog odjeljka ili 27 ° (mjereno od uspravnog položaja) u slučaju istovremenog naplavljivanja dvaju susjednih odjeljaka.

.2.3.3

Ostatak poluga stabilnosti nakon oštećenja dobit će se unutar opsega pozitivne stabilnosti, uzimajući u obzir najveći od sljedećih momenata nagibanja:

.1

okupljanje svih putnika na jednom boku;

.2

spuštanje svih potpuno opterećenih plovila za preživljavanje pomoću sohe, na jednom boku;

.3

pritisak vjetra;

a izračunava se prema formuli:

Formula

Međutim, ni u kom slučaju poluga stabilnosti ne smije biti manja od 0,10 metra.

.2.3.4

Radi izračunavanja momenata nagibanja iz stavka.2.3.3 treba pretpostaviti sljedeće:

.1

Moment zbog okupljanja putnika:

.1.1

četiri osobe po kvadratnom metru;

.1.2

masa od 75 kg po putniku;

.1.3

putnici se raspoređuju po raspoloživim površinama palube na jednom boku broda, na palubama na kojima se nalaze zborna mjesta tako da se ostvari najnepovoljniji moment nagibanja.

.2

Moment zbog spuštanja svih potpuno opterećenih plovila za preživljavanje pomoću sohe, na jednom boku:

.2.1

za sve brodice za spašavanje i brodice za prikupljanje smještene na boku na koji je brod nagnut nakon oštećenja, pretpostavlja se da su potpuno opterećene i izbačene u položaj za spuštanje;

.2.2

za brodice za spašavanje koje su pripremljene za spuštanje s potpunim opterećenjem s mjesta gdje su smještene, uzima se u obzir maksimalni moment nagibanja tijekom spuštanja;

.2.3

za potpuno opterećene splavi za spašavanje koji se spuštaju pomoću sohe, ovješene na sohu na boku na koji je brod nagnut nakon oštećenja, pretpostavlja se da su izbačene u položaj za spuštanje;

.2.4

osobe koje se ne nalaze u sredstvima za spašavanje koja su dovedena u položaj za spuštanje ne uzrokuju dodatni moment nagibanja ni moment uspravljanja;

.2.5

za sredstva za spašavanje koja se nalaze na suprotnom boku od boka na koji je brod nagnut, pretpostavlja se da su u smještajnom položaju.

.3

Momenti zbog pritiska vjetra:

.3.1

klasa B: primjenjuje se pritisak vjetra od 120 N/m2;

klase C i D: primjenjuje se pritisak vjetra od 80 N/m2;

.3.2

kao površina za proračun primjenjuje se projicirana lateralna površina broda iznad vodne linije koja odgovara neoštećenom stanju;

.3.3

poluga momenta je vertikalna udaljenost od točke na polovini srednjeg gaza koji odgovara neoštećenom stanju, do težišta lateralne površine.

.2.4

Kad nastupi značajno progresivno naplavljivanje, odnosno kad ono uzrokuje brzo smanjivanje poluge stabiliteta od 0,04 metra ili više, smatrat će se da je krivulja poluge stabiliteta prekinuta pod kutom pod kojim nastupa progresivno naplavljivanje te se opseg i površina navedeni u.2.3.1. i.2.3.2. mjere do tog kuta.

.2.5.

Ako je progresivno naplavljivanje ograničeno i ne nastavlja se nesmanjenim intenzitetom te uzrokuje prihvatljivo sporo smanjivanje poluge stabiliteta manje od 0,04 metra, ostatak krivulje djelomično se skraćuje pod pretpostavkom da je progresivno naplavljeni prostor tako naplavljen od početka.

.2.6.

U međufazama naplavljivanja, maksimalna poluga stabiliteta mora biti najmanje 0,05 metra, a opseg pozitivnih poluga stabiliteta mora biti najmanje 7. U svakom slučaju, treba pretpostaviti samo jedno oštećenje trupa i samo jednu slobodnu površinu.

NOVI BRODOVI KLASE B, C I D TE POSTOJEĆI BRODOVI KLASE B:

.3.

U proračunima stabiliteta broda u oštećenom stanju, primjenjuju se ove vrijednosti prostorne i površinske naplavljivosti:

Prostor

Naplavljivost

(%)

Predviđen za teret ili zalihe

60

Zauzet nastambama

95

Zauzet strojevima

85

Namijenjen za tekućine

0 ili 95 (1)

Veću površinsku naplavljivost treba pretpostaviti za prostore koji, u blizini oštećene vodne linije, ne sadrže značajnije količine nastambi ili strojeva te prostore koji uglavnom nisu zauzeti značajnijom količinom tereta ili zaliha.

.4

Pretpostavljeni opseg oštećenja jest:

.1

u uzdužnom smjeru: 3,0 metra uvećana za 3 % duljine broda, ili 11,0 metara ili 10 % duljine broda, ovisno o tome koja je vrijednost manja;

.2

u poprečnom smjeru (mjereno od boka unutar broda, okomito na ravninu središnjice broda na visini najviše pregradne teretne linije): udaljenost jednaka petini širine broda; i

.3

u vertikalnom smjeru: od osnovice neograničeno prema gore;

.4

ako bi bilo koje oštećenje manjih razmjera od onih navedenih u točkama.4.1,.4.2,.4.3 moglo uzrokovati teže uvjete u pogledu poprečnog nagiba ili smanjenja metacentarske visine, takvo oštećenje treba uzeti u obzir prilikom proračuna.

.5

Nesimetrično naplavljivanje treba odgovarajućim uređajima svesti na najmanju mjeru. Ako je potrebno ispraviti velike kutove poprečnog nagiba, upotrebljavaju se, ako je moguće, sredstva s automatskim djelovanjem, ali uvijek kada je predviđeno upravljanje uređajima za poprečno naplavljivanje, njima se mora upravljati s mjesta iznad pregradne palube. Za nove brodove klase B, C i D maksimalni kut poprečnog nagiba nakon naplavljivanja, ali prije izravnavanja nagiba ne smije biti veći od 15 °. Ako se zahtijevaju uređaji za poprečno naplavljivanje, vrijeme za izravnavanje nagiba ne smije biti duže od 15 minuta. Zapovjedniku broda moraju se dostaviti upute za uporabu uređaja za poprečno naplavljivanje.

.6

Konačno stanje broda nakon oštećenja i, u slučaju nesimetričnog naplavljivanja, nakon što su poduzete mjere za izravnavanje, mora odgovarati ovim uvjetima:

.1

u slučaju simetričnog naplavljivanja, preostala pozitivna metacentarska visina mora iznositi najmanje 50 mm, izračunana metodom konstantne istisnine;

.2a

ako u stavku.6.2b nije određeno drukčije, u slučaju nesimetričnog naplavljivanja, kut nagiba pri naplavljivanju jednog odjeljka ne smije biti veći od 7 ° za brodove klase B (novi i postojeći) i 12 ° za brodove klase C i D (novi).

Za istodobno naplavljivanje dva susjedna odjeljka, nagib od 12 ° može se dopustiti za postojeće i nove brodove klase B, pod uvjetom da faktor pregrađivanja ni u kom slučaju nije veći od 0,50 u dijelu broda koji je naplavljen;

.2b

za postojeće putničke brodove klase B koji nisu ro-ro putnički brodovi, izgrađene prije 29. travnja 1990., u slučaju nesimetričnog naplavljivanja kut ne smije biti veći od 7 °, osim što u iznimnim slučajevima pomorska uprava može dopustiti dodatni poprečni nagib zbog nesimetričnog momenta, ali konačni nagib ni u kom slučaju ne smije biti veći od 15 °;

.3

granična linija urona u konačnoj fazi naplavljivanja ni u kom slučaju ne smije biti uronjena. Ako se procijeni da bi u međufazi naplavljivanja granična linija urona mogla biti uronjena, pomorska uprava države zastave može zahtijevati da se obave ispitivanja i poduzmu mjere koje smatraju potrebnima radi sigurnosti broda.

.7

Zapovjednik broda mora imati podatke potrebne za održavanje dovoljnog stabiliteta broda u neoštećenom stanju u uvjetima službe, kako bi brod mogao podnijeti kritično oštećenje. Na brodovima s uređajima za poprečno naplavljivanje, zapovjednik broda mora biti upoznat s uvjetima stabiliteta na temelju kojih su izrađeni proračuni poprečnog nagiba te mora biti upozoren da bi brod u nepovoljnijim uvjetima stabiliteta od predviđenih mogao u oštećenom stanju poprimiti preveliki nagib.

.8

Podaci navedeni u stavku.7, kojima se omogućava zapovjedniku broda da održi zadovoljavajući stabilitet u neoštećenom stanju, moraju sadržavati podatak o maksimalnoj dopuštenoj visini težišta broda iznad kobilice (KG) ili o minimalnoj dopuštenoj metacentarskoj visini (GM), za opseg gazova ili istisnina dovoljan da obuhvati sve uvjete službe. Podatak mora pokazivati utjecaj različitih trimova uzimajući u obzir operativna ograničenja.

.9

Svaki brod mora imati jasno označene zagaznice na pramcu i krmi. Ako zagaznice nisu postavljene tako da se mogu lako očitati ili ako se zbog operativnih ograničenja u prometu teško očitavaju, brod mora imati pouzdan sustav za utvrđivanje gaza, kojim se može odrediti gaz na pramcu i krmi.

.10

Nakon završenog ukrcaja a prije isplovljenja, zapovjednik mora odrediti trim i stabilitet broda te provjeriti i zabilježiti da brod ispunjava kriterije stabiliteta prema odgovarajućim pravilima. Stabilitet broda uvijek se određuje na temelju proračuna. U tu svrhu može se upotrijebiti elektroničko računalo za ukrcaj i stabilitet broda ili drugo jednakovrijedno sredstvo.

.11

Pomorska uprava države zastave ne smije dopustiti nikakva odstupanja od zahtjeva koji se odnose na stabilitet broda u oštećenom stanju, osim ako se utvrdi da je u svim uvjetima službe metacentarska visina broda u neoštećenom stanju, koja bi zadovoljila te zahtjeve, prevelika za predviđenu službu broda.

.12

Odstupanja od zahtjeva koji se odnose na stabilitet broda u oštećenom stanju mogu se dopustiti samo iznimno i ako se pomorska uprava države zastave uvjeri da su dimenzije, prostorni razmještaj i druge karakteristike broda najpovoljnije za stabilitet broda nakon oštećenja, koje se realno i objektivno mogu prihvatiti u određenim okolnostima.

8-1   Stabilitet ro-ro putničkih brodova u oštećenom stanju (pravilo 8-1)

POSTOJEĆI RO-RO PUTNIČKI BRODOVI KLASE B:

.1

Postojeći ro-ro putnički brodovi klase B moraju se uskladiti s pravilom 8 najkasnije do datuma prvog redovitog pregleda nakon datuma usklađivanja navedenog u tablici, prema vrijednosti A/Amax, utvrđenoj u Prilogu okružnici MSC/Circ.574 ‚Postupak proračuna za procjenu značajki sposobnosti za prevladavanje oštećenja postojećih ro-ro putničkih brodova, uporabom pojednostavljene metode na temelju rezolucije A.265(VIII)’.

Vrijednost A/Amax

Datum usklađivanja

manje od 85 %

1. listopada 1998.

85 % ili više, ali manje od 90 %

1. listopada 2000.

90 % ili više, ali manje od 95 %

1. listopada 2002.

95 % ili više, ali manje od 97,5 %

1. listopada 2004.

97,5 % ili više

1. listopada 2005.

8-2   Posebni zahtjevi za ro-ro putničke brodove koji prevoze 400 ili više osoba (pravilo 8-2)

NOVI RO-RO PUTNIČKI BRODOVI KLASE B, C I D TE POSTOJEĆI RO-RO PUTNIČKI BRODOVI KLASE B:

Bez obzira na odredbe pravila II-1/B/8 i II-1/B/8-1:

.1

novi ro-ro putnički brodovi koji su ovlašteni prevoziti 400 ili više osoba moraju udovoljavati odredbama stavka.2.3 pravila II-1/B/8, pod pretpostavkom da je oštećenje nastalo bilo gdje unutar duljine broda L; i

.2

postojeći ro-ro putnički brodovi koji su ovlašteni prevoziti 400 ili više osoba moraju ispuniti zahtjeve iz stavka.1 najkasnije do datuma prvog redovitog pregleda nakon datuma usklađivanja navedenog u podstavku.2.1,.2.2 ili 2.3, ovisno o tome koji nastupa najkasnije:

.2.1

Vrijednost A/Amax

Datum usklađivanja

manje od 85 %

1. listopada 1998.

85 % ili više, ali manje od 90 %

1. listopada 2000.

90 % ili više, ali manje od 95 %

1. listopada 2002.

95 % ili više, ali manje od 97,5 %

1. listopada 2004.

97,5 % ili više

1. listopada 2010.

.2.2

Broj osoba koje brod smije prevoziti:

1 500 ili više

1. listopada 2002.

1 000 ili više, ali manje od 1 500

1. listopada 2006.

600 ili više, ali manje od 1 000

1. listopada 2008.

400 ili više, ali manje od 600

1. listopada 2010.

.2.3

Brodovi stari 20 godina ili više:

pri čemu se kao starost broda računa vrijeme od datuma polaganja kobilice ili datuma kada je brod bio u sličnoj fazi gradnje, ili od datuma kada je brod preuređen u ro-ro putnički brod.

8-3   Posebni zahtjevi za putničke brodove, osim ro-ro putničkih brodova, koji prevoze 400 ili više osoba

BRODOVI KLASE B, C I D IZGRAĐENI 1. SIJEČNJA 2003. ILI POSLIJE, OSIM RO-RO PUTNIČKIH BRODOVA

Bez obzira na odredbe pravila II-1/B/8, putnički brodovi, osim ro-ro putničkih brodova, koji su ovlašteni prevoziti 400 osoba ili više, moraju ispunjavati odredbe stavka 2.3 i 2.6 pravila II-1/B/8, pod pretpostavkom da je oštećenje nastalo bilo gdje unutar duljine broda L.

9   Pregrade pikova i prostora stroja (pravilo 10)

NOVI BRODOVI KLASE B, C I D TE POSTOJEĆI BRODOVI KLASE B:

.1

Brod mora imati pregradu pramčanog pika ili sudarnu pregradu, koja mora biti vodonepropusna do pregradne palube. Ta se pregrada postavlja na udaljenosti od pramčane okomice koja iznosi najmanje 5 % duljine broda i najviše 3 metra uvećana za 5 % duljine broda.

.2

Ako se bilo koji dio broda ispod vodne linije proteže ispred pramčane okomice, npr. pramčani bulb, udaljenosti propisane u stavku.1 mjere se od točke:

.1

na sredini takvog produžetka; ili

.2

na udaljenosti od 1,5 % duljine broda ispred pramčane okomice; ili

.3

na udaljenosti od 3 metra ispred pramčane okomice, ovisno o tome koja je od tih veličina najmanja.

.3

Ako brod ima dugo pramčano nadgrađe, pregrada pramčanog pika ili sudarna pregrada moraju biti vremenski nepropusne do sljedeće pune palube iznad pregradne palube. Taj produžetak izvodi se tako da se spriječi mogućnost njegova oštećenja pramčanim vratima u slučaju oštećenja ili odvajanja pramčanih vrata.

.4

Produžetak iz stavka.3 ne mora biti postavljen neposredno iznad pregrade koja je ispod njega, ako se ni jedan njegov dio ne nalazi ispred prednjih granica navedenih u stavku.1 ili stavku.2.

Međutim, na postojećim brodovima klase B:

.1

ako je kosa ukrcajna rampa dio produžetka sudarne pregrade iznad pregradne palube, dio rampe koji je više od 2,3 metra iznad pregradne palube može se produžiti za najviše 1,0 metar ispred prednjih granica navedenih u stavku.1 i.2;

.2

ako se postojeća rampa ne može prihvatiti kao produžetak sudarne pregrade, a njezin položaj onemogućava postavljanje takvog produžetka unutar granica navedenih u stavku.1 ili stavku.2, produžetak se može postaviti unutar ograničenih udaljenosti iza krmene granice navedene u stavku.1 ili stavku 2. Ograničena udaljenost iza krmene granice ne smije biti veća nego što je potrebno da bi se izbjeglo ometanje rampe. Produžetak sudarne pregrade mora se otvarati prema pramcu i biti u skladu sa zahtjevima iz stavka.3, te izvodi se tako da se spriječi mogućnost njegova oštećenja u slučaju oštećenja ili odvajanja rampe.

.5

Rampe koje nisu u skladu s navedenim zahtjevima ne smatraju se produžetkom sudarne pregrade.

.6

Nadalje, mora postojati pregrada krmenog pika te pregrade koje odvajaju prostor strojarnice od prostora za teret i prostorija za putnike ispred i iza prostora strojarnice, koje moraju biti vodonepropusne sve do pregradne palube. Pregrada krmenog pika može, međutim, biti stepenasta ispod pregradne palube, pod uvjetom da to ne umanjuje stupanj sigurnosti broda u pogledu pregrađivanja.

.7

Statvene cijevi uvijek moraju biti zatvorene u vodonepropusnim prostorima. Brtvenica statvene cijevi mora biti smještena u vodonepropusnom tunelu osovine ili u nekom drugom vodonepropusnom prostoru odvojenom od odjeljka statvene cijevi te mora imati takav volumen da u slučaju naplavljivanja zbog propuštanja brtvenice statvene cijevi, granična linija urona ne bude uronjena.

10   Dvodna (pravilo 12)

NOVI BRODOVI KLASE B, C I D TE POSTOJEĆI BRODOVI KLASE B:

.1

Na brodovima duljine manje od 50 metara, dvodno se proteže od pregrade pramčanog pika do pregrade krmenog pika, ako je to izvedivo i u skladu s projektom i redovitim radom broda.

.2

Na brodovima duljine 50 metara i više ali manje od 61 metra, dvodno se postavlja barem od prostora strojarnice do pregrade pramčanog pika ili što bliže toj pregradi.

.3

Na brodovima duljine 61 metar i više ali manje od 76 metara, dvodno se postavlja barem izvan prostora strojarnice i proteže se do pregrada pramčanog i krmenog pika ili što bliže tim pregradama.

.4

Na brodovima duljine 76 metara i više, dvodno se postavlja u sredini broda i proteže se do pregrada pramčanog i krmenog pika ili što bliže tim pregradama.

.5

Ako se zahtijeva postavljanje dvodna, njegova visina mora biti u skladu s normama priznate organizacije, a unutarnje dno mora se protezati prema bokovima broda tako da zaštićuje dno broda i uzvoje dna. Ta će se zaštita smatrati zadovoljavajućom ako linija presjeka vanjskog brida rubne ploče dvodna s vanjskom oplatom uzvoja broda nije ni u jednom dijelu ispod horizontalne ravnine koja prolazi kroz sjecište vanjskog ruba linije rebara u sredini broda s poprečnim dijagonalnim pravcem položenim pod kutom od 25 ° na temeljcu, a koji siječe osnovicu u točki na polovini teoretske širine broda od simetrale broda.

.6

Kaljužni zdenci u dvodnu koji su povezani sa sustavom drenaže skladišta itd., ne smiju biti dublji nego što je potrebno. Dubina zdenca ne smije ni u kom slučaju biti veća od visine dvodna u simetrali umanjene za 460 mm, niti se zdenac smije protezati ispod horizontalne ravnine navedene u stavku.2. Međutim, može se dopustiti da zdenac na stražnjem kraju tunela osovine seže do vanjske oplate. Pomorska uprava države zastave može odobriti druge zdence (npr. za mazivo ulje ispod porivnih strojeva) ako se uvjeri da takav uređaj pruža jednakovrijednu zaštitu kao dvodno izvedeno u skladu s ovim pravilom.

.7

Dvodno nije potrebno u području vodonepropusnih odjeljaka srednje veličine koji se upotrebljavaju isključivo za prijevoz tekućina, pod uvjetom da, prema mišljenju pomorske uprave države zastave, sigurnost broda u slučaju oštećenja dna ili boka nije time narušena.

.8

Bez obzira na stavak.1 ovog pravila 10, pomorska uprava države zastave može odobriti izostavljanje dvodna u bilo kojem dijelu broda čiji faktor pregrađivanja nije veći od 0,5, ako smatra da postavljanje dvodna u tom dijelu ne bi bilo u skladu s projektom i redovitim radom broda.

11   Određivanje, označivanje i upisivanje pregradnih teretnih linija (pravilo 13)

NOVI BRODOVI KLASE B, C I D TE POSTOJEĆI BRODOVI KLASE B:

.1

Radi održavanja propisanog stupnja pregrađivanja, mora se odrediti teretna linija koja odgovara odobrenom pregradnom gazu i označiti na bokovima u sredini broda. Ako brod ima prostore posebno prilagođene za smještaj putnika i alternativno za prijevoz tereta, mogu mu se, ako to vlasnik broda želi, odrediti i označiti jedna ili više dodatnih teretnih linija koje odgovaraju pregradnim gazovima koje može odobriti pomorska uprava države zastave za izmjenično korištenje.

.2

Određene i označene pregradne teretne linije upisuju se u svjedodžbu o sigurnosti putničkog broda, a označene su oznakom C.1 ako postoji samo jedna pregradna teretna linija.

Ako postoji nekoliko pregradnih teretnih linija, izmjenični uvjeti korištenja označavaju se oznakama C.2, C.3, C.4 itd. (2).

.3

Nadvođe koje se odnosi na svaku od ovih teretnih linija mjeri se na istom mjestu i od iste linije palube kao i nadvođa određena u skladu s važećom Međunarodnom konvencijom o teretnim linijama.

.4

Nadvođe koje se odnosi na svaku od odobrenih pregradnih teretnih linija te uvjeti službe za koje je odobreno jasno se navode na svjedodžbi o sigurnosti putničkog broda.

.5

Nijedna se oznaka pregradne teretne linije ni u kom slučaju ne smije postaviti iznad najviše teretne linije za morsku vodu, određene prema čvrstoći broda ili prema važećoj Međunarodnoj konvenciji o teretnim linijama.

.6

Bez obzira na položaj oznake pregradne teretne linije, brod se ne smije nikada nakrcati tako da oznaka teretne linije za odgovarajuće godišnje doba i geografski položaj prema važećoj Međunarodnoj konvenciji o teretnim linijama, bude uronjena.

.7

Brod se nikada ne smije nakrcati tako da oznaka pregradne teretne linije koja odgovara za određeno putovanje i uvjete službe, bude uronjena.

12   Konstrukcija i prvo ispitivanje vodonepropusnih pregrada itd. (pravilo 14)

NOVI BRODOVI KLASE B, C, I D TE POSTOJEĆI BRODOVI KLASE B:

.1

Svaka vodonepropusna pregrada, poprečna ili uzdužna, mora imati takvu konstrukciju da, uz odgovarajuću granicu izdržljivosti, može izdržati tlak maksimalnog stupca vode kojem bi se morala oduprijeti u slučaju oštećenja broda, ali najmanje tlak stupca vode do granične linije urona. Konstrukcija tih pregrada mora biti u skladu s normama priznate organizacije.

.2.1

Stepenice i udubine u pregradama moraju biti vodonepropusne i iste čvrstoće kao i pregrade na tim mjestima.

.2.2

Ako rebra ili sponje prolaze kroz vodonepropusnu palubu ili pregradu, ta paluba ili pregrada mora biti vodonepropusna bez uporabe drva ili cementa.

.3

Ispitivanje glavnih odjeljaka punjenjem vodom nije obavezno. Ako se ne provodi ispitivanje punjenjem vodom, obavezno je ispitivanje vodenim mlazom ako je to moguće. To se ispitivanje obavlja u što kasnijoj fazi opremanja broda. Ako ispitivanje vodenim mlazom nije izvedivo zbog mogućeg oštećenja strojeva, izolacije električnih uređaja ili elemenata opreme, može se zamijeniti pažljivim vizualnim ispitivanjem zavarenih spojeva, te prema potrebi ispitivanjem otvora pomoću boje ili ultrazvučnim ispitivanjem propuštanja ili nekim drugim jednakovrijednim ispitivanjem. U svakom slučaju, mora se obaviti temeljito ispitivanje vodonepropusnih pregrada.

.4

Pramčani pik, dvodna (uključujući tunelske kobilice) i unutarnja oplata ispituju se na stupac vode koji odgovara zahtjevima iz stavka.1.

.5

Tankovi namijenjeni za skladištenje tekućine, koji su sastavni dio pregrađivanja broda, ispituju se na nepropusnost stupcem vode koji odgovara visini do najviše pregradne teretne linije ili visini koja iznosi dvije trećine visine od gornjeg ruba kobilice do granične linije urona u području tankova, ovisno o tome koja je od tih vrijednosti veća, pod uvjetom da stupac vode za ispitivanje ne smije biti manji od 0,9 metra iznad pokrova tanka; ako ispitivanje vodom nije izvedivo, može se prihvatiti ispitivanje na propuštanje zraka tako da se tankovi podvrgnu tlaku zraka od najviše 0,14 bara.

.6

Ispitivanja navedena u stavcima.4 i 5 namijenjena su za provjeravanje vodonepropusnosti strukturnih dijelova pregrađivanja te se ne smatraju ispitivanjima pomoću kojih se provjerava prikladnost nekog odjeljka za smještaj tekućeg goriva ili za druge posebne namjene, za što se može zahtijevati strože ispitivanje ovisno o visini do koje može doprijeti tekućina u tom tanku ili njegovim priključcima.

13   Otvori u vodonepropusnim pregradama (pravilo 15)

NOVI BRODOVI KLASE B, C, I D TE POSTOJEĆI BRODOVI KLASE B:

.1   Broj otvora u vodonepropusnim pregradama treba svesti na najmanju moguću mjeru u skladu s projektom i namjenom broda; ti otvori moraju imati odgovarajuće naprave za zatvaranje.

.2.1   Ako cijevi, izljevni odvodi, električni kabeli itd. prolaze kroz vodonepropusne pregrade, moraju se poduzeti potrebne mjere da se u cijelosti osigura vodonepropusnost pregrada.

.2.2   Ventili koji nisu sastavni dio cjevovodnog sustava, ne smiju se postavljati na vodonepropusne pregrade.

.2.3   Olovo ili drugi materijali koji nisu otporni na toplinu, ne smiju se upotrebljavati za provodnike koji prolaze kroz vodonepropusne pregrade, ako bi oštećenje tih provodnika u slučaju požara moglo smanjiti vodonepropusnost pregrada.

.3.1   Vrata, provlake ili prolazi nisu dopušteni:

.1

u sudarnoj pregradi ispod granične linije urona;

.2

u vodonepropusnim poprečnim pregradama koje odvajaju prostor za teret od susjednog prostora za teret, osim iznimaka navedenih u stavku 10.1. i u pravilu 14.

.3.2   Osim kao što je predviđeno u stavku.3.3, kroz sudarnu pregradu ispod granične linije urona može prolaziti najviše jedna cijev namijenjena za ulijevanje tekućine u tank pramčanog pika, pod uvjetom da ta cijev ima ventil na odvijanje kojim se može upravljati s mjesta iznad pregradne palube te da je kućište tog ventila pričvršćeno na sudarnu pregradu s unutarnje strane pramčanog pika. Međutim, može se prihvatiti i ugradnja tog ventila na krmenoj strani sudarne pregrade, pod uvjetom da je ventil lako dostupan u svim uvjetima službe te da nije smješten u prostor za teret.

.3.3   Ako je pramčani pik podijeljen za smještaj dviju različitih vrsta tekućina, kroz sudarnu pregradu ispod granične linije urona mogu prolaziti dvije cijevi, od kojih svaka udovoljava zahtjevima iz stavka.3.1, pod uvjetom da ne postoji drugo izvedivo rješenje osim postavljanja te druge cijevi, te da se uzimajući u obzir dodatno pregrađivanje u pramčanom piku, zadrži sigurnost broda.

.4   U prostorima u kojima se nalaze glavni i pomoćni porivni strojevi uključujući i kotlove koji služe za poriv broda, u svakoj glavnoj poprečnoj pregradi smiju se postaviti najviše jedna vrata osim vrata koja vode do tunela osovinskog voda. Ako postoje dvije ili više osovina, tuneli su povezani pomoću prolaza za komunikaciju. Između prostora strojarnice i prostora tunela, ako postoje dvije osovine, samo su jedna vrata, a na brodovima s više od dvije osovine, samo dvoja vrata. Sva ta vrata moraju biti klizna i moraju biti postavljena tako da imaju što veću visinu pražnica. Naprave za ručno pokretanje tih vrata s mjesta iznad pregradne palube postavljaju se izvan prostora strojarnice.

.5.1   POSTOJEĆI BRODOVI KLASE B I NOVI BRODOVI KLASE B, C I D, DULJINE MANJE OD 24 METRA:

Vodonepropusna vrata moraju biti klizna ili sa šarkama ili neki drugi jednakovrijedan tip vrata. Nisu dopuštena limena vrata pričvršćena samo vijcima, ni sustavi zatvaranja vrata pomoću vlastite težine ili pomoću utega.

NOVI BRODOVI KLASE B, C I D, DULJINE 24 METRA I VIŠE:

Vodonepropusna vrata, osim u slučajevima predviđenima u stavku.10.1. ili u pravilu 14, moraju biti klizna vrata s mehaničkim pogonom u skladu sa zahtjevima iz stavka.7, s mogućnošću istodobnog zatvaranja sa središnjeg mjesta upravljanja na zapovjedničkom mostu za najviše 60 sekundi ako je brod u uspravnom položaju.

.5.2   POSTOJEĆI BRODOVI KLASE B I NOVI BRODOVI KLASE B, C I D DULJINE MANJE OD 24 METRA:

Klizna vrata mogu biti:

samo s ručnim pogonom; ili

s mehaničkim i ručnim pogonom.

NOVI BRODOVI KLASE B, C I D, DULJINE 24 METRA I VIŠE:

Na brodovima na kojima ukupni broj vodonepropusnih vrata nije veći od dva i ako se ta vrata nalaze u prostoru strojeva ili u pregradama koje okružuju takav prostor, pomorska uprava države zastave može dopustiti da ta vrata budu samo s ručnim pogonom. Ako su postavljena klizna vrata s ručnim pogonom, ta se vrata moraju zatvoriti prije nego što brod isplovi na putovanje radi prijevoza putnika i moraju ostati zatvorena za vrijeme plovidbe.

NOVI BRODOVI KLASE B, C I D TE POSTOJEĆI BRODOVI KLASE B:

.5.3   Uređaj za mehaničko ili ručno upravljanje svim kliznim vodonepropusnim vratima, bez obzira na to imaju li mehanički pogon ili ne, mora biti takav da omogući zatvaranje vrata pri nagibu broda do 15 ° na oba boka. Potrebno je uzeti u obzir i sile koje mogu djelovati s jedne ili druge strane vrata zbog mogućeg prodora vode kroz otvor do visine statičkog stupca vode od najmanje 1 metar iznad pražnice na simetrali vrata.

NOVI BRODOVI KLASE B, C I D DULJINE 24 METRA I VIŠE:

.5.4   Uređaji za upravljanje vodonepropusnim vratima, uključujući hidraulični cjevovod i električne kabele, moraju biti što bliže pregradi na kojoj su postavljena vrata, kako bi se smanjila vjerojatnost njihova oštećenja u slučaju oštećenja broda. Položaj vodonepropusnih vrata i uređaja za upravljanje mora biti takav da u slučaju oštećenja broda unutar jedne petine širine broda, ako se ta udaljenost mjeri okomito na simetralu u visini najviše pregradne teretne linije, upravljanje vodonepropusnim vratima izvan oštećenog dijela broda ne bude narušeno.

.5.5   Sva klizna vodonepropusna vrata s mehaničkim i ručnim pogonom moraju imati indikatore koji na svim mjestima daljinskog upravljanja pokazuju jesu li vrata otvorena ili zatvorena. Mjesta daljinskog upravljanja moraju se nalaziti samo na zapovjedničkom mostu, kao što je određeno stavkom.7.1.5, a mjesta s ručnim upravljanjem iznad pregradne palube, kao što je određeno stavkom.7.1.4.

POSTOJEĆI BRODOVI KLASE B I NOVI BRODOVI KLASE B, C I D DULJINE MANJE OD 24 METRA:

.5.6   Vodonepropusna vrata koja nisu u skladu sa stavcima.5.1 do.5.5 moraju se zatvoriti prije početka putovanja i moraju ostati zatvorena tijekom plovidbe; vrijeme otvaranja tih vrata u luci te njihovog zatvaranja prije isplovljenja broda upisuje se u brodski dnevnik.

NOVI BRODOVI KLASE B, C I D DULJINE MANJE OD 24 METRA I POSTOJEĆI BRODOVI KLASE B:

.6.1   Klizna vrata s ručnim pogonom mogu imati horizontalan ili vertikalan smjer pokretanja. Treba omogućiti rukovanje mehanizmom na samim vratima s obje strane te s pristupačnog mjesta iznad pregradne palube pomoću zamašnog kola ili nekog drugog odobrenog mehanizma pokretanja koji jamči isti stupanj sigurnosti. Prilikom rukovanja ručnim uređajem, vrijeme potrebno za potpuno zatvaranje vrata u uspravnom položaju broda ne smije biti duže od 90 sekundi.

POSTOJEĆI BRODOVI KLASE B:

.6.2   Klizna vrata s mehaničkim pogonom mogu imati vertikalan ili horizontalan smjer pokretanja. Ako se vratima upravlja sa središnjeg mjesta, uređaj izvodi se tako da se vratima može upravljati mehanički i na samim vratima s obje strane. Sa svake strane pregrade postavljene su ručke za upravljanje povezane s mehaničkim pogonom, koje moraju biti izvedene tako da osobe koje prolaze kroz vrata mogu držati obje ručke u položaju koji odgovara otvorenim vratima, a da pri tome ne mogu slučajno aktivirati mehanizam za zatvaranje. Klizna vrata s mehaničkim pogonom moraju imati uređaj za ručno pokretanje kojim se može rukovati na samim vratima sa svake strane te sa pristupačnog mjesta iznad pregradne palube, pomoću zamašnog kola ili nekog drugog odobrenog mehanizma pokretanja koji jamči isti stupanj sigurnosti. Treba predvidjeti zvučne signale upozorenja o početku zatvaranja vrata koji će trajati sve dok se vrata potpuno ne zatvore. Pored toga, na mjestima velike okolne buke zvučni alarm mora biti popraćen isprekidanim svjetlosnim signalom na vratima.

NOVI BRODOVI KLASE B, C I D DULJINE 24 METRA I VIŠE:

.7.1   Sva klizna vodonepropusna vrata s mehaničkim pogonom:

.1

moraju imati vertikalan ili horizontalan smjer pomicanja;

.2

moraju, u skladu sa stavkom.11, u pravilu imati najveći slobodni otvor širine 1,2 metra. Pomorska uprava države zastave može dopustiti šira vrata samo u tolikoj mjeri koliko se to smatra potrebnim za učinkovit rad na brodu, pod uvjetom da se uzmu u obzir druge sigurnosne mjere, uključujući:

.2.1

posebnu pažnju treba obratiti čvrstoći vrata i uređaja za zatvaranje kako bi se spriječilo propuštanje;

.2.2

vrata se moraju postaviti izvan zone oštećenja B/5;

.2.3

vrata moraju biti zatvorena tijekom plovidbe, osim u ograničenim vremenskim razdobljima kada je to prijeko potrebno, što određuje pomorska uprava države zastave;

.3

moraju biti opremljena potrebnim uređajem za otvaranje i zatvaranje korištenjem električne energije, hidrauličke energije ili bilo koje druge vrste energije koju odobri pomorska uprava države zastave;

.4

moraju imati poseban uređaj za ručno upravljanje. Mora se predvidjeti mogućnost ručnog otvaranja i zatvaranja vrata na samim vratima s obje strane, te pored toga, zatvaranje vrata s pristupačnog mjesta iznad pregradne palube pomoću zamašnog kola ili nekog drugog mehanizma pokretanja koji jamči isti stupanj sigurnosti, a koji prihvaća pomorska uprava države zastave. Smjer okretanja ili drugog načina pokretanja mora biti jasno označen na svim mjestima upravljanja. Vrijeme potrebno za potpuno zatvaranje vrata ručnim uređajem ne smije biti duže od 90 sekundi pri uspravnom položaju broda;

.5

moraju imati uređaj za upravljanje otvaranjem i zatvaranjem vrata na mehanički pogon s obje strane vrata, te za mehaničko zatvaranje vrata kojim se upravlja sa središnje upravljačke konzole na zapovjedničkom mostu;

.6

moraju imati zvučni alarm različit od svih drugih zvučnih alarma u tom području, koji će se oglasiti svaki put kad se vrata daljinski zatvaraju na mehanički pogon, najmanje 5 sekundi a najviše 10 sekundi prije nego što se vrata počnu pomicati, te traje sve dok se vrata potpuno ne zatvore. U slučaju ručnog daljinskog upravljanja, dovoljno je da se zvučni alarm oglašava samo dok se vrata pomiču. Pored toga, u prostorijama za putnike i na mjestima velike okolne buke, pomorska uprava države zastave može zahtijevati da zvučni alarm bude popraćen isprekidanim svjetlosnim signalom na vratima; i

.7

moraju imati približno jednoličnu brzinu zatvaranja pomoću mehaničkog pogona. Vrijeme zatvaranja, od trenutka kada se vrata počnu pomicati do trenutka kada su u potpuno zatvorenom položaju, ne smije nikada biti kraće od 20 sekundi ni duže od 40 sekundi pri uspravnom položaju broda.

.7.2   Klizna vodonepropusna vrata koja se pokreću električnom energijom imaju napajanje sa sklopne ploče za slučaj nužde, izravno ili preko razdjelne ploče za tu namjenu, postavljene iznad pregradne palube; pripadajući strujni krugovi upravljačkog uređaja, indikatora i alarma imaju napajanje izravno sa sklopne ploče za slučaj nužde ili preko razdjelne ploče za tu namjenu postavljene iznad pregradne palube, te moraju imati mogućnost automatskog napajanja s kratkotrajnog izvora električne energije u nuždi, u slučaju kvara glavnog izvora električne energije ili izvora električne energije u nuždi.

.7.3   Klizna vodonepropusna vrata na mehanički pogon moraju imati:

.1

središnji hidraulički sustav sa dva samostalna izvora energije, od kojih se svaki sastoji od motora i pumpe koji mogu osigurati istodobno zatvaranje svih vrata. Pored toga, za cijeli uređaj moraju postojati hidraulički akumulatori dovoljnog kapaciteta za pokretanje svih vrata najmanje tri puta, tj. za zatvaranje-otvaranje-zatvaranje, pri suprotnom nagibu broda od 15 °. Mora postojati mogućnost izvođenja tog radnog ciklusa ako je akumulator na tlaku pri kojemu se uključuje pumpa. Tekućina koja se koristi, odabire se s obzirom na temperaturu koja se predviđa za vrijeme rada uređaja. Sustav upravljanja na mehanički pogon mora biti tako izveden da se smanji mogućnost da jedan kvar u hidrauličnom cjevovodu štetno utječe na rad više od jednih vrata. Hidraulični sustav ima alarm niske razine za spremnike hidrauličke tekućine koji služe za rad sustava upravljanja na mehanički pogon, te alarm niskog tlaka plina ili druga učinkovita sredstva za praćenje gubitka akumulirane energije u hidrauličkim akumulatorima. Ti su alarmi zvučni i svjetlosni, a nalaze se na središnjoj upravljačkoj konzoli na zapovjedničkom mostu; ili

.2

samostalni hidraulični sustav za svaka vrata, pri čemu se svaki izvor energije sastoji od motora i pumpe, koji služe za otvaranje i zatvaranje vrata. Pored toga, mora postojati hidraulički akumulator dovoljnog kapaciteta za pokretanje vrata najmanje tri puta, tj. za zatvaranje-otvaranje-zatvaranje, pri suprotnom nagibu broda od 15 °. Mora postojati mogućnost izvođenja tog radnog ciklusa ako je akumulator na tlaku pri kojem se uključuje pumpa. Tekućina koja se koristi odabire se s obzirom na temperature koje se predviđaju za vrijeme rada sustava. Na središnjoj upravljačkoj konzoli na zapovjedničkom mostu treba predvidjeti grupni alarm niskog tlaka plina ili druga učinkovita sredstva za praćenje gubitka akumulirane energije u hidrauličkim akumulatorima. Mora se postaviti i indikator gubitka akumulirane energije na svakom mjestu upravljanja; ili

.3

samostalni električni sustav i motor za svaka vrata, pri čemu se svaki izvor energije sastoji od motora koji osigurava otvaranje i zatvaranje vrata. Izvor energije ima mogućnost automatskog napajanja iz kratkotrajnog izvora električne energije za slučaj nužde, u slučaju kvara glavnog izvora električne energije ili izvora električne energije u nuždi, te dovoljan kapacitet za pokretanje vrata najmanje tri puta, tj. za zatvaranje-otvaranje-zatvaranje, pri suprotnom nagibu broda od 15 °.

Za sustave navedene u stavcima.7.3.1, .7.3.2 i .7.3.3, treba predvidjeti:

Sustavi energije za vodonepropusna klizna vrata s mehaničkim pogonom moraju biti odvojeni od svih drugih sustava energije. Pojedinačni kvar u električnom ili hidrauličnom sustavu, osim hidrauličnog pokretača, ne smije onemogućiti ručno otvaranje ili zatvaranje bilo kojih vrata.

.7.4   Upravljačke ručke moraju se nalaziti sa svake strane pregrade na visini od najmanje 1,6 metra iznad poda, a moraju biti tako raspoređene da osobe koje prolaze kroz vrata mogu držati obje ručke u položaju koji odgovara otvorenim vratima a da pri tome ne mogu slučajno aktivirati mehanizam za zatvaranje. Smjer okretanja ručki pri otvaranju i zatvaranju vrata mora biti u smjeru pokretanja vrata i mora biti jasno označen. Hidraulične upravljačke ručke za vodonepropusna vrata u prostorijama nastambi moraju, ako je za pokretanje zatvaranja vrata potrebna samo jedna radnja, biti postavljene tako da njima ne mogu rukovati djeca, npr. iza vratašca pričvršćenih vijcima na visini najmanje 170 cm iznad razine palube.

NOVI BRODOVI KLASE B, C I D TE POSTOJEĆI BRODOVI KLASE B, DULJINE 24 METRA I VIŠE:

Sa svake strane vrata nalazi se ploča s uputama za rukovanje sustavom vrata. Na svakim je vratima sa svake strane i ploča s tekstom ili slikama koje upozoravaju na opasnost zadržavanja u prostoru otvora vrata kada započne postupak zatvaranja vrata. Te su ploče izrađene od trajnog materijala i čvrsto su pričvršćene. Tekst na ploči s uputama ili upozorenjem sadrži podatke o vremenu zatvaranja dotičnih vrata.

NOVI BRODOVI KLASE B, C I D DULJINE 24 METRA I VIŠE:

.7.5   Električni uređaji i sastavni dijelovi vodonepropusnih vrata postavljaju se, kad god je to moguće, iznad pregradne palube i izvan opasnih područja i prostora.

.7.6   Zaštitna kućišta električnih dijelova koji se postavljaju ispod pregradne palube moraju pružati odgovarajuću zaštitu od prodora vode.

.7.7   Strujni krugovi električne energije, upravljačkih uređaja, indikatora i alarma moraju se zaštititi od kvara tako da kvar strujnog kruga jednih vrata ne uzrokuje kvar strujnih krugova drugih vrata. Kratki spojevi ili drugi kvarovi u strujnim krugovima alarma ili indikatora ne smiju uzrokovati gubitak energije potrebne za upravljanje vratima. Poduzimaju se mjere kako prodor vode u električni uređaj smješten ispod pregradne palube ne bi uzrokovao otvaranje vrata.

.7.8   Pojedinačni električni kvar mehaničkog pogona ili sustava za upravljanje vodonepropusnim kliznim vratima na mehanički pogon ne smije uzrokovati otvaranje zatvorenih vrata. Mogućnost napajanja energijom treba neprekidno kontrolirati u točki strujnog kruga što bliže svakom od motora, koji su određeni stavkom.7.3. Svaki prestanak takvog napajanja trebao bi aktivirati zvučni i svjetlosni alarm na središnjoj upravljačkoj konzoli na zapovjedničkom mostu.

.8.1   Središnja upravljačka konzola na zapovjedničkom mostu mora imati ‚glavni’ prekidač s odabirom dva položaja: ‚lokalno upravljanje’ koje omogućava lokalno otvaranje i lokalno zatvaranje vrata nakon uporabe bez automatskog zatvaranja te položaj ‚zatvorena vrata’ kojim se automatski zatvaraju sva vrata koja su otvorena. Položaj ‚zatvorena vrata’ omogućava lokalno otvaranje vrata i ponovno automatsko zatvaranje vrata nakon otpuštanja lokalnog mehanizma upravljanja. ‚Glavni’ prekidač obično je u položaju ‚lokalno upravljanje’. Položaj ‚zatvorena vrata’ koristi se samo u slučaju nužde ili radi ispitivanja.

.8.2   Središnja upravljačka konzola na zapovjedničkom mostu mora imati shematski prikaz razmještaja svih vrata, sa svjetlosnim indikatorima koji pokazuju jesu li pojedina vrata otvorena ili zatvorena. Crveno svjetlo pokazuje da su vrata potpuno otvorena a zeleno svjetlo da su vrata potpuno zatvorena. Kad se vrata zatvaraju daljinski, crveno svjetlo pokazuje međupoložaj treperenjem. Strujni krug indikatora nezavisan je od strujnog kruga upravljanja za svaka vrata.

.8.3   Ne smije postojati mogućnost daljinskog otvaranja vrata s mjesta središnjeg upravljanja.

NOVI BRODOVI KLASE B, C I D TE POSTOJEĆI BRODOVI KLASE B:

.9.1   Sva vodonepropusna vrata moraju biti zatvorena za vrijeme plovidbe, osim u slučajevima iz stavaka.9.2 i.9.3 kada se mogu otvoriti za vrijeme plovidbe. Vodonepropusna vrata šira od 1,2 metra, dopuštena prema stavku.11, mogu se otvoriti jedino u okolnostima navedenim u tom stavku. Svaka vrata koja su otvorena u skladu s ovim stavkom moraju se moći odmah zatvoriti.

.9.2   Vodonepropusna vrata mogu se otvoriti za vrijeme plovidbe kako bi se omogućio prolaz putnika ili posade, ili ako rad u neposrednoj blizini vrata zahtijeva da budu otvorena. Vrata se moraju odmah zatvoriti kad osobe prođu kroz vrata ili kad završi posao zbog kojeg su morala biti otvorena.

.9.3.   Dopušteno je da neka vodonepropusna vrata ostanu otvorena za vrijeme plovidbe samo ako je to prijeko potrebno; odnosno, ako se utvrdi da je to bitno za siguran i učinkovit rad brodskih strojeva ili da bi se putnicima omogućio uobičajen slobodan prolaz kroz prostorije za putnike. Pomorska uprava države zastave donosi takvu odluku tek nakon pažljivog razmatranja posljedica takve odluke na rad i sposobnost broda za prevladavanje oštećenja. Vodonepropusna vrata za koja se dopusti da ostanu otvorena, moraju se jasno označiti u podacima o stabilitetu broda i moraju se moći odmah zatvoriti.

NOVI BRODOVI KLASE B, C I D:

.10.1   Ako pomorska uprava države zastave odluči da su takva vrata bitna, vodonepropusna vrata zadovoljavajuće konstrukcije mogu se postaviti u vodonepropusnim pregradama koje odvajaju teret u međupalubnom prostoru. Ta vrata mogu biti sa šarkama, na valjcima ili klizna, ali ne smiju imati daljinsko upravljanje. Moraju se postaviti na što većoj visini i što dalje od vanjske oplate koliko je to praktično moguće, ali udaljenost njihovih vanjskih vertikalnih rubova od vanjske oplate ne smije biti manja od jedne petine širine broda, s time da se ta udaljenost mjeri okomito na simetralu u visini najviše pregradne teretne linije.

.10.2   Ta se vrata moraju zatvoriti prije početka putovanja i moraju ostati zatvorena za vrijeme plovidbe; vrijeme otvaranja tih vrata u luci i njihova zatvaranja prije isplovljenja, unosi se u brodski dnevnik. Ako neka vrata moraju biti dostupna za vrijeme putovanja, moraju imati uređaj za sprečavanje neovlaštena otvaranja. Ako je predviđeno postavljanje takvih vrata, pomorska uprava države zastave mora posebno razmotriti njihov broj i razmještaj.

.11   Prijenosne ploče na pregradama nisu dopuštene, osim u prostorima strojeva. Te ploče moraju uvijek biti na svom mjestu prije isplovljenja, a u plovidbi se ne smiju skidati osim ako je to, prema ocjeni zapovjednika broda, prijeko potrebno. Pomorska uprava države zastave može odobriti da se te prijenosne ploče zamijene najviše jednim kliznim vodonepropusnim vratima na mehanički pogon u svakoj glavnoj poprečnoj pregradi, većih dimenzija od onih navedenih u stavku.7.1.2, pod uvjetom da se ta vrata zatvore prije isplovljenja i ostanu zatvorena za vrijeme plovidbe, osim u slučaju hitne potrebe prema ocjeni zapovjednika broda. Ta vrata ne moraju zadovoljavati zahtjeve iz stavka.7.1.4 u vezi s potpunim zatvaranjem na ručni pogon za 90 sekundi. Vrijeme njihova otvaranja i zatvaranja, bez obzira na to je li brod u plovidbi ili u luci, upisuje se u brodski dnevnik.

14   Brodovi koji prevoze teretna vozila i njihovo prateće osoblje (pravilo 16)

NOVI BRODOVI KLASE B, C I D TE POSTOJEĆI BRODOVI KLASE B:

.1

Ovo se pravilo primjenjuje na putničke brodove projektirane ili prilagođene za prijevoz teretnih vozila i pratećeg osoblja.

.2

Ako na takvom brodu ukupni broj putnika, uključujući prateće osoblje vozila, ne prelazi N = 12 + A/25, pri čemu je A = ukupna površina (u kvadratnim metrima) palubnih prostora za smještaj teretnih vozila, i ako slobodna visina na mjestu smještaja i na ulazu u takve prostore iznosi najmanje 4 metra, primjenjuju se odredbe pravila 13 stavka .10. o vodonepropusnim vratima, osim što se vrata mogu postaviti na bilo kojoj razini u vodonepropusnim pregradama koje odjeljuju teretni prostor. Pored toga, moraju postojati indikatori na zapovjedničkom mostu koji automatski pokazuju jesu li vrata zatvorena i svi zasuni pričvršćeni.

.3

Kada se odredbe ovog poglavlja primjenjuju na takav brod, N je maksimalan broj putnika koji je brod ovlašten prevoziti u skladu s ovim pravilom.

15   Otvori u vanjskoj oplati ispod granične linije urona (pravilo 17)

NOVI BRODOVI KLASE B, C I D TE POSTOJEĆI BRODOVI KLASE B:

.1   Broj otvora na vanjskoj oplati mora se svesti na najmanju moguću mjeru u skladu s projektom i namjenom broda.

.2.1   Izvedba i učinkovitost uređaja za zatvaranje bilo kojeg otvora na vanjskoj oplati mora odgovarati njihovoj namjeni i mjestu na kojem su postavljeni.

.2.2   U skladu sa zahtjevima važeće Međunarodne konvencije o teretnim linijama, bočna okna se ne smiju postavljati tako da im pražnica bude ispod linije povučene paralelno s bočnim rubom pregradne palube, čija je najniža točka 2,5 % širine broda ili 500 mm iznad najviše pregradne teretne linije, ovisno o tome koja je od tih vrijednosti veća.

.2.3   Sva bočna okna čije su pražnice ispod granične linije urona izvode se tako da ih nitko ne može otvoriti bez dopuštenja zapovjednika broda.

.2.4   Ako su pražnice bilo kojeg bočnog okna u međupalublju, iz stavka.2.3, ispod linije povučene paralelno s bočnim rubom pregradne palube, čija je najniža točka 1,4 metra uvećana za 2,5 % širine broda iznad vode kad brod isplovljava iz luke, sva bočna okna u tom međupalublju moraju biti vodonepropusno zatvorena i učvršćena prije isplovljenja i ne smiju se otvarati dok brod ne uplovi u sljedeću luku. Pri primjeni ovog stavka može se, prema potrebi, dopustiti odgovarajuće odstupanje za slatku vodu.

.2.5   Bočna okna i njihovi poklopci koji nisu dostupni za vrijeme plovidbe zatvaraju se i osiguravaju prije isplovljenja.

.3   Broj izljeva, sanitarnih ispusta i sličnih otvora na vanjskoj oplati mora se svesti na najmanju moguću mjeru, tako da svaki izljevni otvor služi za što više sanitarnih i drugih cijevi, ili na neki drugi odgovarajući način.

.4   Svi usisi i ispusti na vanjskoj oplati, moraju imati učinkovite i dostupne uređaje za sprečavanje svakog nekontroliranog ulaženja vode u brod.

.4.1   U skladu sa zahtjevima važeće Međunarodne konvencije o teretnim linijama, ako u stavku.5 nije drukčije propisano, svaki zasebni ispust kroz vanjsku oplatu iz prostora ispod granične linije urona mora imati jedan automatski nepovratni ventil s uređajem za zatvaranje s mjesta iznad pregradne palube ili dva automatska nepovratna ventila bez takvog uređaja, pod uvjetom da je gornji ventil postavljen iznad najviše pregradne teretne linije te da je uvijek dostupan radi pregleda u uvjetima službe.

Ako je postavljen ventil s uređajem za zatvaranje, mjesto upravljanja iznad pregradne palube mora uvijek biti lako dostupno i opremljeno indikatorima koji pokazuju je li ventil otvoren ili zatvoren.

.4.2   Na ispuste koji vode kroz vanjsku oplatu iz prostora iznad granične linije urona, primjenjuju se zahtjevi važeće Međunarodne konvencije o teretnim linijama.

.5   U prostoru stroja, glavni i pomoćni usisi mora i ispusti koji su povezani s radom strojeva, moraju imati lako dostupne ventile postavljene između cijevi i vanjske oplate ili između cijevi i kutija pričvršćenih na vanjsku oplatu. Ventilima se može upravljati lokalno te moraju imati indikatore koji pokazuju jesu li ventili otvoreni ili zatvoreni.

NOVI BRODOVI KLASE B, C I D:

.1

Ručna kola ili ručke ventila morske vode moraju biti lako dostupni za rukovanje. Svi ventili koji se koriste za dovod morske vode moraju se zatvarati okretanjem njihovih ručnih kola u smjeru kretanja kazaljke na satu.

.2

Ispusni čepovi ili ventili na boku broda za izljevne vode iz kotlova moraju biti na lako dostupnim mjestima ali ne ispod oplate palube. Čepovi ili ventili izvode se tako da se može lako utvrditi jesu li otvoreni ili zatvoreni. Čepovi moraju imati sigurnosne zaslone, izvedene tako da se ne mogu podići kad je čep otvoren.

.3

Svi ventili i čepovi u cjevovodima sustava kao što je sustav kaljuže i balasta, sustav goriva i maziva, sustav gašenja požara i vode za pranje, sustav rashladne vode, sanitarni sustav itd., moraju imati jasno označene funkcije.

.4

Druge ispusne cijevi, ako su ispod najviše pregradne teretne linije, moraju imati jednakovrijedna sredstva zatvaranja na boku broda; ako su iznad najviše pregradne teretne linije, moraju imati običan drenažni ventil. U oba slučaja ventili nisu potrebni ako se koriste cijevi iste debljine kao oplata posrednih izljeva iz zahoda i umivaonika, podnih izljeva iz praonica itd., opremljene poklopcima ili na drugi način zaštićene od udara vode. Debljina stijenki tih cijevi ne treba biti veća od 14 mm.

.5

Ako se postavlja ventil s mehanizmom izravnog zatvaranja, mjesto s kojega se njime može upravljati mora uvijek biti lako dostupno te mora imati uređaj koji pokazuje je li ventil otvoren ili zatvoren.

.6

Ako su ventili s mehanizmima izravnog zatvaranja postavljeni u prostorima strojeva, dovoljno je da se njima može upravljati s mjesta gdje su smješteni, pod uvjetom da je to mjesto lako dostupno u svim uvjetima.

.6   Sva oprema i ventili na vanjskoj oplati propisani ovim pravilom moraju biti od čelika, bronce ili drugog odobrenog elastičnog materijala. Ventili od običnog lijevanog željeza ili sličnog materijala nisu prihvatljivi. Sve cijevi na koje se odnosi ovo pravilo moraju biti izrađene od čelika ili nekog drugog jednakovrijednog materijala koji odobri pomorska uprava države zastave.

.7   Otvori za prolaz ljudi i teretni otvori postavljeni ispod granične linije urona moraju biti odgovarajuće čvrstoće. Prije isplovljenja broda moraju se ispravno zatvoriti tako da se osigura vodonepropusnost te moraju ostati zatvoreni za vrijeme plovidbe.

.8   Ti se otvori nikada ne postavljaju tako da im najniža točka bude ispod najviše pregradne teretne linije.

16   Vodonepropusnost putničkih brodova iznad granične linije urona (pravilo 20)

NOVI BRODOVI KLASE B, C I D TE POSTOJEĆI BRODOVI KLASE B:

.1

Poduzimaju se sve opravdane i izvedive mjere da bi se ograničilo prodiranje i širenje vode iznad pregradne palube. Te mjere mogu biti postavljanje djelomičnih pregrada ili okvira. Ako se djelomične vodonepropusne pregrade i okviri postavljaju na pregradnoj palubi, iznad ili u neposrednoj blizini glavnih pregrada, njihovi spojevi s vanjskom oplatom i pregradnom palubom moraju biti vodonepropusni kako bi se spriječilo otjecanje vode duž palube ako je brod u oštećenom stanju nagnut. Ako djelomična vodonepropusna pregrada nije u ravnini s pregradom ispod nje, dio pregradne palube između njih mora biti vodonepropusan.

.2

Pregradna paluba ili paluba iznad nje moraju biti otporne na vremenske uvjete. Svi otvori na izloženoj otvorenoj palubi moraju imati pražnice dovoljne visine i čvrstoće te učinkovita sredstva za brzo nepropusno zatvaranje otporno na vremenske uvjete. Otvori za otjecanje vode, otvorene ograde i izljevi postavljaju se prema potrebi za brzo otjecanje vode s otvorene palube u svim vremenskim uvjetima.

.3

Na postojećim brodovima klase B, otvoreni krajevi odušnika koji završavaju unutar nadgrađa moraju biti najmanje 1 metar iznad vodne linije kada je brod nagnut pod kutom od 15 °C ili pod maksimalnim kutom nagiba u međufazama naplavljivanja, kako je određeno izravnim proračunom, ovisno o tome koja je od tih vrijednosti veća. Odušnici tankova osim tankova tekućeg goriva mogu imati ispust i preko bočnih stijena nadgrađa. Odredbe ovog stavka ne dovode u pitanje odredbe važeće Međunarodne konvencije o teretnim linijama.

.4

Bočna okna, prolazi, teretni otvori i druga sredstva za zatvaranje otvora u vanjskoj oplati iznad granične linije urona, moraju biti učinkovito projektirani i izvedeni te odgovarajuće čvrstoće, uzimajući u obzir prostore u kojima su postavljeni i njihov položaj u odnosu na najvišu pregradnu teretnu liniju.

.5

Na sva okna u prostorima ispod prve palube nad pregradnom palubom moraju se postaviti učinkoviti unutarnji poklopci, izvedeni tako da se mogu jednostavno i učinkovito zatvoriti i učiniti vodonepropusnima.

17   Zatvaranje vrata za ukrcaj tereta (pravilo 20-1)

NOVI BRODOVI KLASE B, C I D TE POSTOJEĆI BRODOVI KLASE B:

.1

Sljedeća vrata, smještena iznad granične linije urona, moraju se zatvoriti i učvrstiti prije isplovljenja broda te ostati zatvorena i učvršćena sve dok brod ne uplovi na sljedeće pristanište:

.1

vrata za ukrcaj tereta u vanjskoj oplati ili graničnim stijenama zatvorenih nadgrađa;

.2

pramčani štitnici postavljeni na mjestima navedenima u stavku.1.1;

.3

vrata za ukrcaj tereta u sudarnoj pregradi;

.4

vremenski nepropusne rampe koje se mogu koristiti za zatvaranje umjesto sredstava za zatvaranje iz stavaka.1.1 do zaključno sa.1.3. Ako vrata nije moguće otvarati ili zatvarati dok je brod na vezu, takva se vrata mogu otvoriti ili ostaviti otvorenima dok se brod približava vezu ili se od njega udaljava, ali samo toliko koliko je potrebno da se omogući brzo otvaranje ili zatvaranje vrata. U svakom slučaju, unutarnja pramčana vrata moraju uvijek biti zatvorena.

.2

Bez obzira na zahtjeve iz stavaka.1.1 i.1.4, pomorska uprava države zastave može dopustiti da se pojedina vrata mogu otvarati prema odluci zapovjednika broda, ako je to potrebno za rad broda ili za ukrcaj i iskrcaj putnika dok je brod sigurno usidren i pod uvjetom da nije ugrožena sigurnost broda.

.3

Zapovjednik broda mora osigurati provođenje učinkovitog sustava nadzora i izvještavanja o zatvaranju i otvaranju vrata navedenih u stavku.1.

.4

Prije početka putovanja, zapovjednik mora osigurati da se u brodski dnevnik, u skladu sa zahtjevima iz pravila 22, unese podatak o vremenu posljednjeg zatvaranja vrata navedenih u stavku.1 te o vremenu svakog otvaranja pojedinih vrata u skladu sa stavkom 2.

17-1   Vodonepropusnost od ro-ro palube (pregradne palube) do prostora ispod nje (pravilo 20-2)

NOVI RO-RO PUTNIČKI BRODOVI KLASE B, C I D:

.1.1

U skladu s odredbama iz stavaka.1.2 i.1.3, najniža točka svih prolaza koji vode do prostora ispod pregradne palube mora biti najmanje 2,5 metra iznad pregradne palube;

.1.2

ako su postavljene rampe za vozila kojima se prilazi do prostora ispod pregradne palube, njihovi se otvori moraju nepropusno zatvoriti kako bi se spriječio prodor vode u prostore ispod njih te mora postojati sustav alarma i indikatora na zapovjedničkom mostu;

.1.3

pomorska uprava države zastave može dopustiti postavljanje posebnih prilaza do prostora ispod pregradne palube ako je to neophodno za rad na brodu, npr. za pristup strojevima i skladištima, pod uvjetom da ti prilazi budu vodonepropusni te da postoji sustav alarma i indikatora na zapovjedničkom mostu;

.1.4

prilazi navedeni u stavcima.1.2 i. 1.3 moraju se zatvoriti prije svakog isplovljenja broda i moraju ostati zatvoreni sve dok brod ne stigne na sljedeći vez;

.1.5

zapovjednik broda mora osigurati provođenje učinkovitog sustava nadzora i izvještavanja o zatvaranju i otvaranju prilaza navedenih u stavcima.1.2 i.1.3; i

.1.6

prije svakog isplovljenja, zapovjednik broda mora osigurati da se, u skladu sa zahtjevima pravila II-1/B/22, u brodski dnevnik unese podatak o vremenu posljednjeg zatvaranja prilaza navedenih u stavcima.1.2 i.1.3;

.1.7

novi ro-ro putnički brodovi klase C čija je duljina manja od 40 metara i novi ro-ro putnički brodovi klase D, umjesto zahtjeva iz stavaka.1.1 do.1.6, mogu ispunjavati zahtjeve iz stavaka.2.1 do.2.3, ako im je visina pražnica na otvorenim ro-ro teretnim palubama najmanje 600 mm, a na zatvorenim ro-ro teretnim palubama najmanje 380 mm.

POSTOJEĆI RO-RO PUTNIČKI BRODOVI KLASE B:

.2.1

Svi prilazi sa ro-ro palube koji vode u prostore ispod pregradne palube moraju biti vremenski nepropusni i moraju imati uređaje na zapovjedničkom mostu koji pokazuju je li prilaz otvoren ili zatvoren;

.2.2

svi takvi prilazi moraju se zatvoriti prije svakog isplovljenja broda i moraju ostati zatvoreni sve dok brod ne pristane na sljedeći vez;

.2.3

bez obzira na zahtjeve iz stavka.2.2, pomorska uprava države zastave može dopustiti da neki prilazi budu otvoreni za vrijeme plovidbe, ali samo toliko dugo koliko je potrebno za prolazak i, ako je potrebno, neophodan rad na brodu.

17-2   Pristup na ro-ro palube (pravilo 20-3)

SVI RO-RO PUTNIČKI BRODOVI:

Zapovjednik broda ili zaduženi časnik osiguravaju da bez izričitog dopuštenja zapovjednika broda ili zaduženog časnika, nijednom putniku ne bude dopušten pristup na zatvorenu ro-ro palubu za vrijeme plovidbe.

17-3   Zatvaranje pregrada na ro-ro palubi (pravilo 20-4)

NOVI RO-RO PUTNIČKI BRODOVI KLASE B, C I D TE POSTOJEĆI RO-RO PUTNIČKI BRODOVI KLASE B:

.1

Sve poprečne i uzdužne pregrade koje se smatraju učinkovitima u zadržavanju morske vode nakupljene na ro-ro palubi, moraju biti na mjestu i učvršćene prije isplovljenja broda i moraju ostati učvršćene na mjestu sve dok brod ne pristane na sljedeći vez.

.2

Bez obzira na zahtjeve iz stavka.1, pomorska uprava države zastave može dopustiti da neki prilazi u tim pregradama budu otvoreni za vrijeme plovidbe, ali samo toliko dugo koliko je potrebno za prolazak i, prema potrebi, za neophodan rad na brodu.

18   Podaci o stabilitetu (pravilo 22)

NOVI BRODOVI KLASE B, C I D TE POSTOJEĆI BRODOVI KLASE B:

.1

Za svaki putnički brod, po završetku gradnje mora se provesti pokus nagiba da bi se odredili elementi stabiliteta. Zapovjedniku broda treba dostaviti te podatke, koje odobrava pomorska uprava države zastave, kako bi brzo i jednostavno dobio točne smjernice o stabilitetu broda u različitim uvjetima službe.

.2

Ako su na brodu obavljene preinake koje mogu značajnije utjecati na podatke o stabilitetu koji su dostavljeni zapovjedniku broda, moraju mu se dostaviti novi podaci o stabilitetu. Ako je potrebno, obavit će se novi pokus nagiba.

.3

U redovitim vremenskim razmacima koji nisu dulji od pet godina, obavlja se provjera težine praznog broda kako bi se utvrdile sve promjene istisnine praznog broda i položaja uzdužnog težišta. Na brodu treba obaviti ponovno pokus nagiba broda ako se, u usporedbi s odobrenim podacima o stabilitetu, utvrdi ili pretpostavlja da promjena istisnine praznog broda prelazi 2 % ili da promjena uzdužnog težišta prelazi 1 % duljine broda.

.4

Pomorska uprava države zastave može pojedini brod osloboditi od provođenja pokusa nagiba ako se osnovni podaci o stabilitetu mogu dobiti iz pokusa nagiba drugog broda iz iste serije te ako se u skladu sa zahtjevima pomorske uprave države zastave utvrdi da se pouzdani podaci o stabilitetu broda oslobođenog od pokusa nagiba mogu dobiti iz tih osnovnih podataka. Odnosi se na okružnicu MSC/Circ.1158.

.5

Kada se pokus nagiba ne može provesti da se dobiju pouzdani podaci, istisnina praznog broda i njegovo težište određuju se pregledom praznog broda i točnim izračunom. Odnosi se na podatke iz pravila 2.7 Međunarodnog pravilnika o brzim plovilima iz 2000.

19   Planovi za upravljanje oštećenjem (pravilo 23)

NOVI BRODOVI KLASE B, C I D TE POSTOJEĆI BRODOVI KLASE B:

Nacrti koji jasno prikazuju granična omeđenja vodonepropusnih odjeljaka na svakoj palubi i u svakom skladištu, otvore u njima s uređajima za zatvaranje i smještaj uređaja za upravljanje, te razmještaj sustava za ispravljanje nagiba uzrokovanog naplavljivanjem, moraju biti stalno izloženi kao smjernice časnicima u službi na brodu. Osim toga, brodski časnici moraju imati na raspolaganju i priručnike s navedenim podacima.

20   Cjelovitost trupa i nadgrađa, sprečavanje oštećenja i upravljanje oštećenjem (pravilo 23-2)

.1

Na zapovjedničkom mostu treba predvidjeti indikatore za sva vrata u vanjskoj oplati, vrata za ukrcaj i druga sredstva za zatvaranje koja, ako ostanu otvorena ili nisu ispravno učvršćena, mogu uzrokovati naplavljivanje prostora posebne kategorije ili ro-ro prostora za teret. Sustav indikatora mora imati automatsko osiguranje te mora svjetlosnim alarmima pokazivati ako vrata nisu potpuno zatvorena ili ako neki od uređaja za učvršćenje nisu na mjestu i potpuno osigurani te pomoću zvučnih alarma ako se takva vrata ili uređaji za zatvaranje otvore ili ako uređaji za zatvaranje nisu učvršćeni. Indikatorska ploča na zapovjedničkom mostu mora imati funkciju za odabir načina rada ‚luka/plovidba’ postavljenu tako da se na zapovjedničkom mostu oglasi zvučni alarm ako prilikom isplovljenja broda nisu zatvorena pramčana vrata, unutarnja vrata, krmena rampa ili bilo koja druga vrata na vanjskoj oplati ili ako bilo koji uređaj za zatvaranje nije u ispravnom položaju. Napajanje sustava indikatora električnom energijom nezavisno je od napajanja za upravljanje i učvršćenje vrata. Sustavi indikatora koje je odobrila pomorska uprava države zastave a koji su postavljeni na postojećim brodovima, ne moraju se mijenjati.

.2

Televizijski nadzor i sustav za otkrivanje propuštanja vode izvode se tako da na zapovjedničkom mostu i kontrolnoj prostoriji strojarnice postoji indikacija o svakom propuštanju kroz unutarnja i vanjska pramčana vrata, krmena vrata ili svaka druga vrata u vanjskoj oplati, koje bi moglo uzrokovati naplavljivanje prostora posebne kategorije ili ro-ro prostora za teret.

.3

Prostori posebne kategorije i ro-ro prostori za teret moraju se neprekidno obilaziti ili nadzirati učinkovitim sredstvima, kao što je televizijski nadzor, kako bi se otkrilo svako pomicanje vozila u nepovoljnim vremenskim uvjetima i neovlašteni pristup putnika za vrijeme plovidbe.

.4

Upute o radnim postupcima za zatvaranje i učvršćenje svih vrata u vanjskoj oplati, vrata za ukrcaj i drugih uređaja za zatvaranje koji, ako ostanu otvoreni ili nisu ispravno učvršćeni, mogu uzrokovati naplavljivanje prostora posebne kategorije ili ro-ro prostora za teret, moraju se nalaziti na brodu i izložiti na odgovarajućem mjestu.

21   Označivanje, redovito pokretanje i pregled vodonepropusnih vrata itd. (pravilo 24)

NOVI BRODOVI KLASE B, C I D TE POSTOJEĆI BRODOVI KLASE B:

.1

Vježbe rukovanja vodonepropusnim vratima, bočnim oknima, ventilima i uređajima za zatvaranje izljeva održavaju se jedanput tjedno.

.2

Sva vodonepropusna vrata u glavnim poprečnim pregradama, koja se upotrebljavaju za vrijeme plovidbe, moraju se pokretati svaki dan.

.3

Vodonepropusna vrata i svi njihovi uređaji i indikatori, svi ventili koje treba zatvoriti kako bi odjeljak bio vodonepropustan te svi ventili koji su potrebni za rad uređaja za izravnavanje nagiba broda u slučaju oštećenja, pregledavaju se redovito u plovidbi najmanje jedanput tjedno.

.4

Ti ventili, vrata i uređaji moraju se na odgovarajući način označiti kako bi se omogućila njihova pravilna uporaba kojom se pruža maksimalna sigurnost.

22   Upisi u brodski dnevnik (pravilo 25)

NOVI BRODOVI KLASE B, C I D TE POSTOJEĆI BRODOVI KLASE B:

.1

Vrata sa šarkama, skidljive ploče, bočna okna, prolazi, otvori za teret i drugi otvori, za koje se prema ovim pravilima zahtijeva da budu zatvoreni tijekom plovidbe, moraju se zatvoriti prije isplovljenja broda. Vrijeme zatvaranja i vrijeme otvaranja (ako je to dopušteno prema ovim pravilima) upisuje se u brodski dnevnik.

.2

U brodski se dnevnik moraju upisati sve vježbe i pregledi koji se zahtijevaju prema pravilu 21 s jasnim opisom svih otkrivenih nedostataka.

23   Podizne platforme i rampe za automobile

NOVI BRODOVI KLASE A, B, C I D TE POSTOJEĆI BRODOVI KLASE B:

Na brodovima koji imaju viseće palube za prijevoz putničkih vozila, izgradnja, postavljanje i rukovanje provode se u skladu s mjerama koje nalaže pomorska uprava države zastave. Za izgradnju se primjenjuju odgovarajuća pravila priznate organizacije.

24   Rešetkaste ograde

NOVI BRODOVI KLASE A, B, C I D IZGRAĐENI 1. SIJEČNJA 2003. ILI POSLIJE:

1.

Na vanjskim palubama na koje je dopušten pristup putnicima, a na kojima nema pune brodske ograde odgovarajuće visine, predviđene su rešetkaste ograde čija je visina najmanje 1 100 mm iznad palube te koje su izvedene tako da se putnici ne mogu popeti na ogradu i slučajno pasti s palube.

2.

Stepenice i odmorišta na tim vanjskim palubama opremljeni su ogradama odgovarajuće izvedbe.

DIO C

STROJEVI

1   Općenito (pravilo 26)

NOVI BRODOVI KLASE B, C I D TE POSTOJEĆI BRODOVI KLASE B:

.1

Strojevi, kotlovi i druge posude pod tlakom te pripadajući sustavi cjevovoda s armaturom moraju se postaviti i zaštititi tako da se svaka opasnost za osobe na brodu svede na najmanju mjeru, vodeći računa o pomičnim dijelovima, vrućim površinama i drugim opasnostima.

.2

Predviđaju se sredstva kojima se može održati redoviti rad ili ponovno uspostaviti rad porivnih strojeva čak i u slučaju kvara jednog od bitnih pomoćnih uređaja.

.3

Predviđaju se sredstva kojima će se bez vanjske pomoći osigurati ponovno pokretanje strojeva nakon što je brod bio bez ikakvog pogona.

NOVI BRODOVI KLASE B I C:

.4

Glavni porivni strojevi i svi pomoćni strojevi bitni za poriv i sigurnost broda moraju nakon ugradnje raditi i kada je brod u uspravnom položaju i ako je u nagnut pod bilo kojim kutom nagiba do 15 ° na bilo koju stranu u statičkim uvjetima te 22,5 ° u dinamičkim uvjetima (ljuljanje) na bilo koju stranu, uz istodobni dinamički nagib (posrtanje) od 7,5 ° pramcem ili krmom.

NOVI BRODOVI KLASE A, B, C I D TE POSTOJEĆI BRODOVI KLASE B:

.5

Predviđaju se sredstva za zaustavljanje porivnih strojeva i brodskog vijka u slučaju nužde, s odgovarajućih mjesta izvan strojarnice/kontrolne prostorije strojarnice, npr. s otvorene palube ili iz kormilarnice.

BRODOVI KLASE B, C I D IZGRAĐENI 1. SIJEČNJA 2003. ILI POSLIJE:

.6

Smještaj i izvedba odušnika dnevnih i taložnih tankova goriva i tankova mazivog ulja moraju biti takvi da prsnuće odušnika ne smije prouzročiti prodiranje morske vode zapljuskivanjem ili kišnice. Na svakom brodu predviđaju se dva dnevna tanka goriva za svaku vrstu goriva koje se koristi na brodu za poriv te bitni brodski sustavi ili jednakovrijedni uređaji kapaciteta od najmanje 8 sati za brodove klase B ili najmanje 4 sata za brodove klase C i D, pri najvećoj trajnoj snazi porivnog stroja i redovitom radnom opterećenju generatorskog postrojenja na moru.

2   Motori s unutarnjim izgaranjem (pravilo 27)

NOVI BRODOVI KLASE B, C I D TE POSTOJEĆI BRODOVI KLASE B:

.1

Motori s unutarnjim izgaranjem koji imaju promjer cilindra 200 mm ili obujam kućišta koljenastog vratila 0,6 m3 i više, moraju na kućištu imati odgovarajuće odušne ventile za zaštitu od eksplozije s odgovarajućom površinom odušnog otvora. Odušni ventili moraju biti opremljeni uređajem koji osigurava da se ispuštanje kroz ventil usmjeri tako da se mogućnost ozljede osoblja svede na najmanju mjeru.

3   Kaljužni sustav (pravilo 21)

NOVI BRODOVI KLASE B, C I D TE POSTOJEĆI BRODOVI KLASE B:

.1.1

Brodovi moraju biti opremljeni učinkovitim kaljužnim sustavom koji omogućuje ispumpavanje i isušivanje svakog vodonepropusnog odjeljka, osim prostora trajno namijenjenih za prijevoz pitke vode, vodenog balasta, tekućeg goriva ili tereta u tekućem stanju, za koje su predviđena druga učinkovita sredstva za ispumpavanje u svim mogućim uvjetima. Predviđaju se učinkovita sredstva za isušivanje vode iz izoliranih skladišta.

.1.2

Sanitarne i balastne pumpe te pumpe za opću namjenu mogu se smatrati neovisnim kaljužnim pumpama ako imaju potrebne priključke na cjevovod kaljužnog sustava.

.1.3

Sve kaljužne cijevi koje se koriste u skladišnim tankovima goriva ili ispod njih ili u prostorima kotlova ili strojeva, uključujući prostore u kojima su smješteni taložni tankovi goriva ili pumpe goriva, moraju biti od čelika ili drugog prikladnog materijala.

.1.4

Izvedba kaljužnog i balastnog cjevovoda mora biti takva da se spriječi mogućnost prolaska mora i balasta u prostore za teret i prostore strojeva, ili iz jednog odjeljka u drugi. Poduzimaju se mjere kako bi se spriječilo nehotično naplavljivanje iz mora bilo kojeg dubokog tanka koji ima priključak na kaljužni i balastni cjevovod kada sadrži teret, ili pražnjenje balasta preko kaljužne pumpe.

.1.5

Sve razdjelne kutije i ručni ventili koji su povezani s kaljužnim sustavom moraju biti na mjestima koja su u redovitim okolnostima lako dostupna.

NOVI BRODOVI KLASE B, C I D:

.1.6

Poduzimaju se mjere za isušivanje zatvorenih prostora za teret smještenih na pregradnoj palubi.

.1.6.1

Ako je nadvođe do pregradne palube takve izvedbe da je rub palube uronjen pri nagibu broda većem od 5 °, isušivanje se izvodi pomoću odgovarajućeg broja izljeva odgovarajuće veličine izravno u more, ugrađenih u skladu sa zahtjevima iz pravila 15.

.1.6.2

Ako je nadvođe takve izvedbe da je rub pregradne palube uronjen pri nagibu broda od 5 ° ili manje, isušivanje zatvorenih prostora za teret na pregradnoj palubi mora se izvesti u odgovarajući prostor ili prostore odgovarajućeg kapaciteta, koji imaju alarm za visoku razinu vode i odgovarajuće uređaje za ispuštanje u more. Pored toga potrebno je osigurati:

.1

da broj, veličina i raspored izljeva bude takav da se spriječi nedopušteno nakupljanje slobodne vode;

.2

da se za sustav pumpi propisan ovim pravilom, poštuju zahtjevi za sve ugrađene sustave za gašenje požara raspršivanjem vode pod tlakom;

.3

da se voda onečišćena benzinom ili drugim opasnim tvarima ne ispušta u prostorije strojeva ili druge prostore u kojima mogu postojati zapaljiva sredstva; i

.4

da palubni izljevi budu opremljeni uređajima za sprečavanje istjecanja plina za gašenje ako je zatvoreni prostor za teret zaštićen sustavom za gašenje požara ugljikovim dioksidom.

NOVI BRODOVI KLASE A, B, C I D:

.1.6.3

Sustav odljeva za ro-ro palube i palube s automobilima mora imati dovoljan kapacitet tako da izljevi, otvori za otjecanje vode itd. na desnom i lijevom boku mogu podnijeti količinu vode iz pumpi sustava za orošavanje i protupožarnih pumpi, uzimajući u obzir nagib i trim broda.

.1.6.4

Ako su saloni za putnike i posadu opremljeni protupožarnim uređajima za prskanje i hidrantima, moraju imati odgovarajući broj izljeva dovoljan za odvodnju vode nakon gašenja požara rasprskačima te dvama protupožarnim crijevima s mlaznicama. Izljevi moraju biti postavljeni na najučinkovitijim mjestima, npr. u svakom uglu.

NOVI BRODOVI KLASE B, C I D TE POSTOJEĆI BRODOVI KLASE B:

.2.1

Sustav kaljužnih pumpi propisan u stavku.1.1 mora biti sposoban za rad u svim mogućim uvjetima nakon havarije, bez obzira je li brod uspravan ili nagnut. U tu se svrhu u pravilu postavljaju bočni usisi osim u uskim odjeljcima na krajevima broda u kojima može biti dovoljan jedan usis. U odjeljcima neuobičajenog oblika mogu se zahtijevati dodatni usisi. Treba predvidjeti sve što je potrebno kako bi voda iz odjeljka mogla otjecati prema usisnim cijevima.

.2.2

Ako je moguće, kaljužne pumpe s mehaničkim pogonom postavljaju se u posebne vodonepropusne odjeljke i razmještaju se tako da ti odjeljci ne budu naplavljeni zbog istog oštećenja. Ako su glavni porivni strojevi, pomoćni strojevi i kotlovi postavljeni u dva ili više vodonepropusnih odjeljaka, kaljužne se pumpe, koliko je moguće, moraju rasporediti po tim odjeljcima.

.2.3

Svaka zahtijevana kaljužna pumpa, osim dodatnih pumpi koje se mogu postaviti samo u prostorima pikova, postavljena je tako da može crpiti vodu iz svakog odjeljka za koji se to zahtijeva prema stavku.1.1.

.2.4

Svaka kaljužna pumpa s mehaničkim pogonom mora biti izvedena tako da može crpiti vodu kroz glavnu cijev kaljuže brzinom od najmanje 2 m/s. Neovisne kaljužne pumpe s mehaničkim pogonom smještene u prostorima strojeva moraju imati izravne usise iz tih prostora, s time da se u svakom takvom prostoru zahtijevaju najviše dva takva usisa. Ako su predviđena dva ili više takvih usisa, najmanje po jedan treba biti na svakom boku broda. Izravni usisi moraju biti prikladno raspoređeni, a promjer usisa u prostorijama strojeva ne smije biti manji od promjera koji se propisuje za glavnu kaljužnu cijev.

.2.5

Osim izravnog usisa ili izravnih usisa propisanih stavkom.2.4, u prostorijama strojeva je predviđen izravni usisni vod u slučaju nužde, s nepovratnim ventilom, od najveće raspoložive neovisne pumpe s mehaničkim pogonom do razine pražnjenja prostorija strojeva; usis mora imati isti promjer kao i otvor glavnog usisa korištenih pumpi.

.2.6

Vretena ventila za usis morske vode i ventila izravnog usisa moraju biti na zadovoljavajućoj visini iznad podnica u strojarnici.

.2.7

Sve cijevi kaljuže do priključaka na pumpe moraju biti nezavisne od ostalih cijevi.

.2.8

Promjer ‚d’ glavnih cijevi usisa kaljuže i ogranaka izračunava se prema sljedećim formulama. Međutim, stvarni unutarnji promjer može se zaokružiti na najbližu standardnu veličinu koja je prihvatljiva pomorskoj upravi države zastave: glavna usisna cijev kaljuže:

Formula

ogranci usisnog cjevovoda kaljuže između sabirnih kutija i usisa:

Formula

pri čemu je:

d

unutarnji promjer glavne kaljužne cijevi (u milimetrima),

L i B

duljina i širina broda (u metrima),

L1

duljina odjeljaka, i

D

teoretska visina broda do pregradne palube (u metrima) pod uvjetom da se na brodu koji ima zatvoreni prostor za teret na pregradnoj palubi s unutarnjim sustavom odljeva u skladu sa zahtjevima iz stavka.1.6.2, a koji se proteže cijelom duljinom broda, D mjeri do sljedeće palube iznad pregradne palube. Ako zatvoreni prostori za teret obuhvaćaju manju duljinu, D se računa kao teoretska visina do pregradne palube uvećana za lh/L, pri čemu su l i h ukupna duljina i visina zatvorenih teretnih prostora.

.2.9

Poduzimaju se mjere kako bi se spriječilo da jedan odjeljak za koji postoji usisna cijev kaljuže, bude naplavljen ako se ta cijev zbog sudara ili nasukavanja razbije ili ošteti u bilo kojem drugom odjeljku. U tu svrhu, ako je udaljenost te cijevi od vanjske oplate u bilo kojem dijelu manja od jedne petine širine broda (ako se mjeri okomito na simetralu na visini najviše pregradne teretne linije), ili ako je u tunelskoj kobilici, ta cijev mora imati nepovratni ventil u onom odjeljku u kojem se nalazi njezin usis.

.2.10

Razdjelne kutije, pipci i ventili koji su dio kaljužnog cjevovoda izvode se tako da, u slučaju naplavljivanja, jedna od kaljužnih pumpi može raditi u bilo kojem odjeljku; osim toga, oštećenje pumpe ili njezine priključne cijevi na glavni kaljužni vod izvan crte povučene na jednoj petini širine broda, ne smije prekinuti rad kaljužnog sustava. Ako postoji samo jedan sustav cijevi zajednički za sve pumpe, mora postojati mogućnost da se ventilima za reguliranje kaljužnih usisa, upravlja s mjesta iznad pregradne palube. Ako uz glavni kaljužni sustav postoji i kaljužni sustav za slučaj nužde, on mora biti neovisan o glavnom sustavu i izveden tako da, u slučaju naplavljivanja, pumpa može izbacivati vodu iz svakog odjeljka, kako je navedeno u stavku 2.1.; u tom slučaju mora postojati mogućnost da se s mjesta iznad pregradne palube upravlja samo ventilima koji su potrebni za rad sustava za slučaj nužde.

.2.11

Svi pipci i ventili navedeni u stavku.2.10 kojima se može upravljati s mjesta iznad pregradne palube, moraju na mjestu upravljanja imati jasno označene upravljačke uređaje i indikatore koji pokazuju jesu li otvoreni ili zatvoreni.

4   Broj i vrsta kaljužnih pumpi (pravilo 21)

NOVI BRODOVI KLASE B, C I D TE POSTOJEĆI BRODOVI KLASE B:

do 250 putnika

:

jedna pumpa priključena na glavni stroj i jedna neovisno pogonjena pumpa, smještena izvan strojarnice i s pogonom izvan strojarnice,

preko 250 putnika

:

jedna pumpa priključena na glavni stroj i dvije neovisno pogonjene pumpe, od kojih je jedna smještena izvan strojarnice i ima pogon izvan strojarnice.

Pumpa priključena na glavni stroj može se zamijeniti jednom neovisno pogonjenom pumpom.

Pražnjenje vrlo malih odjeljaka može se obavljati prenosivim ručnim pumpama.

5   Sredstvo za plovidbu nazad (pravilo 28)

NOVI BRODOVI KLASE B, C I D TE POSTOJEĆI BRODOVI KLASE B:

.1

Mora se predvidjeti dovoljna snaga za plovidbu nazad kako bi se osiguralo ispravno upravljanje brodom u svim redovitim okolnostima.

.2

Mora se provjeriti i zabilježiti sposobnost strojeva da se, u odgovarajućem vremenu pri najvećoj brzini u plovidbi naprijed, preokrene smjer poriva brodskog vijka te na odgovarajućoj udaljenosti zaustavi brod.

.3

Podaci o vremenu zaustavljanja, smjeru gibanja broda i udaljenostima zabilježeni na pokusnoj plovidbi, moraju biti na raspolaganju zapovjedniku broda ili ovlaštenom osoblju, zajedno s rezultatima pokusne plovidbe za brodove s više brodskih vijaka, kojima se utvrđuje sposobnost broda za plovidbu i manevriranje u slučaju kvara na jednom ili više brodskih vijaka.

6   Kormilarski uređaj (pravilo 29)

NOVI BRODOVI KLASE B, C I D TE POSTOJEĆI BRODOVI KLASE B:

.1

Svaki brod mora imati učinkoviti glavni i pomoćni kormilarski uređaj. Glavni i pomoćni kormilarski uređaj izvode se tako da kvar na jednom uređaju ne onemogući rad drugog uređaja.

.2

Glavni kormilarski uređaj i struk kormila moraju:

.2.1

imati odgovarajuću čvrstoću i sposobnost kormilarenja brodom pri najvećoj brzini u plovidbi naprijed, te moraju biti izvedeni tako da se ne oštete pri najvećoj brzini u plovidbi nazad;

.2.2

imati sposobnost zakretanja kormila iz položaja od 35 ° na jednoj strani do 35 ° na drugoj strani pri najvećem gazu broda i najvećoj brzini u plovidbi naprijed te pod istim uvjetima iz položaja od 35 ° na bilo kojoj strani do 30 ° na drugoj strani za najviše 28 sekundi;

.2.3

imati mehanički pogon, ako je potrebno, kako bi se zadovoljili zahtjevi iz stavka.2.2.2 te u svakom slučaju kada se u skladu sa stavkom 2.2.1 zahtijeva da promjer struka kormila na mjestu spoja s rudom kormila iznosi više od 120 mm, isključujući pojačanje za plovidbu kroz led.

.3

Pomoćni kormilarski uređaj, ako je postavljen, mora:

.1

imati odgovarajuću čvrstoću i sposobnost kormilarenja brodom pri uobičajenoj brzini plovidbe te se mora brzo aktivirati u slučaju nužde;

.2

imati sposobnost zakretanja kormila iz položaja od 15 ° na jednoj strani do 15 ° na drugoj strani za najviše 60 sekundi pri najvećem gazu broda i polovini najveće brzine u plovidbi naprijed ili 7 čvorova, ovisno o tome koja je od tih vrijednosti veća; i

.3

imati mehanički pogon ako je potrebno, kako bi se zadovoljili zahtjevi iz stavka.3.2 te u svakom slučaju kada promjer struka kormila na mjestu spoja s rudom kormila iznosi više od 230 mm, isključujući pojačanje za plovidbu kroz led.

NOVI BRODOVI KLASE B, C I D:

.4

Pogonske jedinice kormilarskog uređaja moraju:

.1

biti izvedene tako da se automatski ponovno uključuju kad se uspostavi napajanje energijom nakon prekida; i

.2

imati mogućnost uključivanja sa zapovjedničkog mosta. U slučaju prekida energije na bilo kojoj pogonskoj jedinici kormilarskog uređaja, na zapovjedničkom se mostu mora uključiti zvučni i svjetlosni alarm.

NOVI BRODOVI KLASE B, C I D TE POSTOJEĆI BRODOVI KLASE B:

.5

Ako glavni kormilarski uređaj ima dvije ili više jednakih pogonskih jedinica, pomoćni kormilarski uređaj nije potreban, pod uvjetom:

.1

da glavni kormilarski uređaj može upravljati kormilom kako se zahtijeva prema stavku.2.2.2 dok bilo koja od pogonskih jedinica ne radi;

.2

da je glavni kormilarski uređaj izveden tako da se kvar na njegovom cjevovodu ili na jednoj od pogonskih jedinica može izolirati te da se sposobnost kormilarenja može održati ili u kratkom vremenu ponovno uspostaviti.

NOVI BRODOVI KLASE B, C I D:

.6

Mora se predvidjeti upravljanje kormilarskim uređajem:

.1

za glavni kormilarski uređaj, sa zapovjedničkog mosta i iz prostorije kormilarskog uređaja;

.2

ako je glavni kormilarski uređaj izveden u skladu sa stavkom.4, pomoću dva neovisna sustava upravljanja kojima se može upravljati sa zapovjedničkog mosta. Pritom nisu potrebna dva kormilarska kola ili dvije poluge. Ako se sustav upravljanja sastoji od hidrauličkog telemotora, drugi neovisni sustav nije potreban;

.3

za pomoćni kormilarski uređaj, u prostoriji kormilarskog uređaja, a ako ima mehanički pogon, i sa zapovjedničkog mosta te čitav sustav upravljanja mora biti neovisan od sustava upravljanja glavnim kormilarskim uređajem.

.7

Svaki sustav upravljanja glavnim ili pomoćnim kormilarskim uređajem sa zapovjedničkog mosta, mora zadovoljavati sljedeće zahtjeve:

.1

ako je električan, mora imati vlastiti zasebni strujni krug s napajanjem iz strujnog kruga pogona kormilarskog uređaja, s mjesta unutar prostorije kormilarskog uređaja ili izravno sa sabirnica sklopne ploče, koje napajaju taj strujni krug pogona kormilarskog uređaja s točke na sklopnoj ploči, koja se nalazi uz napajanje strujnog kruga kormilarskog uređaja;

.2

u prostoriji kormilarskog uređaja mora se predvidjeti isključivanje bilo kojeg sustava upravljanja kormilarskim uređajem sa zapovjedničkog mosta;

.3

mora postojati mogućnost pokretanja sustava sa zapovjedničkog mosta;

.4

u slučaju kvara u napajanju sustava upravljanja električnom energijom, na zapovjedničkom se mostu mora uključiti zvučni i svjetlosni alarm; i

.5

strujni krugovi za napajanje sustava upravljanja kormilarskim uređajem moraju biti zaštićeni samo od kratkog spoja.

.8

Strujni krugovi električne energije i sustavi upravljanja kormilarskim uređajem zajedno s pripadajućim dijelovima, kabelima i cijevima, koji se zahtijevaju prema ovom pravilu i pravilu 7, moraju biti što dalje jedan od drugog po čitavoj duljini.

.9

Predviđaju se sredstva za vezu između zapovjedničkog mosta i prostorije kormilarskog uređaja ili drugog pomoćnog mjesta za kormilarenje.

.10

Kutni položaj kormila mora:

.1

biti prikazan na zapovjedničkom mostu ako glavni kormilarski uređaj ima mehanički pogon. Očitavanje kuta kormila mora biti neovisno o sustavu upravljanja kormilarskim uređajem;

.2

biti uočljiv u prostoriji kormilarskog uređaja.

.11

Hidraulički kormilarski uređaj mora imati:

.1

uređaje za održavanje čistoće hidraulične tekućine uzimajući u obzir tip i izvedbu hidrauličnog sustava;

.2

alarm niske razine za svaki spremnik hidraulične tekućine koji će brzo upozoriti na istjecanje hidraulične tekućine. Zvučni i svjetlosni alarmi moraju se uključiti na zapovjedničkom mostu i u prostoriji strojeva na mjestu gdje se mogu odmah uočiti; i

.3

ugrađeni skladišni tank dovoljnog kapaciteta za ponovno punjenje najmanje jednog sustava za pokretanje, uključujući i spremnik, ako je glavni kormilarski uređaj na mehanički pogon. Skladišni tank mora biti stalno priključen na cjevovod tako da se hidraulični sustavi mogu lako dopuniti iz prostorije kormilarskog uređaja te mora imati mjerač količine tekućine.

12

Prostorije kormilarskog uređaja moraju:

.1

biti uvijek dostupne i po mogućnosti odvojene od prostorije strojeva; i

.2

imati prikladnu opremu koja osigurava radni pristup postrojenju i upravljačkim uređajima kormilarskog uređaja. Ta oprema uključuje rukohvate i rešetke ili protuklizne površine kojima se osiguravaju odgovarajući radni uvjeti u slučaju istjecanja hidraulične tekućine.

7   Dodatni zahtjevi za električni i elektrohidraulični kormilarski uređaj (pravilo 30)

NOVI BRODOVI KLASE B, C I D I POSTOJEĆI BRODOVI KLASE B:

.1

Na zapovjedničkom mostu i na prikladnom mjestu za upravljanje glavnim postrojenjem treba postaviti indikatore rada motora električnog i elektrohidrauličnog kormilarskog uređaja.

NOVI BRODOVI KLASE B, C I D:

.2

Svaki električni ili elektrohidraulični kormilarski sustav koji sadrži jednu ili više pogonskih jedinica, mora se napajati iz najmanje dva posebna kruga izravno s glavne sklopne ploče; međutim, jedan od strujnih krugova može se napajati preko sklopne ploče za slučaj nužde. Pomoćni električni ili elektrohidraulični kormilarski sustav povezan s glavnim električnim ili elektrohidrauličnim kormilarskim sustavom može se priključiti na jedan od strujnih krugova kojima se napaja glavni kormilarski sustav. Strujni krugovi koji napajaju električni ili elektrohidraulični kormilarski sustav moraju imati kapacitet dovoljan za napajanje svih motora koji se mogu istodobno na njih priključiti te moraju istodobno raditi.

NOVI BRODOVI KLASE B, C I D TE POSTOJEĆI BRODOVI KLASE B:

.3   Za električne i elektrohidraulične krugove i motore kormilarskog uređaja treba predvidjeti zaštitu od kratkog spoja i alarm u slučaju preopterećenja. Nadstrujna zaštita, uključujući struju za upućivanje, ako postoji, ne smije biti manja od dvostrukog punog strujnog opterećenja motora ili kruga koji se zaštićuje, i mora biti izvedena tako da dopusti prolaz odgovarajućih struja upućivanja.

NOVI BRODOVI KLASE B, C I D:

Alarmi propisani u ovom stavku moraju biti i zvučni i svjetlosni te se moraju nalaziti na uočljivom mjestu u prostoriji glavnih strojeva ili u upravljačkoj prostoriji iz koje se redovito upravlja glavnim strojevima i u skladu s pravilom 6 u dijelu E ovog poglavlja.

.4   Ako se pomoćni kormilarski uređaj, za koji se prema pravilu II-1/6.3.3 zahtijeva mehanički pogon, ne pokreće električnom energijom ili se pokreće elektromotorom namijenjenim prvenstveno za druge službe, glavni kormilarski uređaj može se napajati preko strujnog kruga s glavne sklopne ploče. Ako se takav elektromotor, namijenjen prvenstveno za druge službe, koristi za pogon pomoćnog kormilarskog uređaja, pomorska uprava države zastave može odustati od zahtjeva iz stavka.3, ako utvrde da su zaštitni uređaji zadovoljavajući, zajedno sa zahtjevima navedenim u pravilu 6.4.1 i 6.4.2 koji se odnose na pomoćni kormilarski uređaj.

8   Sustavi ventilacije u prostorima strojeva (pravilo 35)

NOVI BRODOVI KLASE B, C I D TE POSTOJEĆI BRODOVI KLASE B:

Prostorije strojeva kategorije A moraju se na odgovarajući način ventilirati kako bi se, dok strojevi ili kotlovi u njima rade punom snagom u svim vremenskim uvjetima, uključujući i nevrijeme, osigurao dovoljan dotok zraka radi sigurnosti i ugodnih uvjeta rada osoblja, kao i rada strojeva.

9   Veza između zapovjedničkog mosta i prostora strojeva (pravilo 37)

NOVI BRODOVI KLASE B, C I D TE POSTOJEĆI BRODOVI KLASE B:

Brod mora imati najmanje dva neovisna sredstva za vezu radi prenošenja zapovjedi sa zapovjedničkog mosta do mjesta u strojarnici ili u upravljačkoj prostoriji iz koje se redovito upravlja brzinom i smjerom poriva brodskih vijaka: jedno od njih mora biti strojarski telegraf koji omogućava vizualnu indikaciju zapovjedi i odgovora u strojarnici i na zapovjedničkom mostu. Odgovarajuća sredstva za vezu treba predvidjeti na svim drugim mjestima s kojih se može upravljati brzinom ili smjerom poriva brodskih vijaka.

10   Alarm strojara (pravilo 38)

NOVI BRODOVI KLASE B, C I D TE POSTOJEĆI BRODOVI KLASE B:

Mora se predvidjeti alarm strojara kojim se upravlja iz upravljačke prostorije strojarnice ili, prema potrebi, s manevarske platforme, a koji se jasno čuje u stambenim prostorijama strojara i/ili na zapovjedničkom mostu ako je potrebno.

11   Smještaj uređaja za slučaj nužde (pravilo 39)

NOVI BRODOVI KLASE B, C I D TE POSTOJEĆI BRODOVI KLASE B:

Izvori električne energije za slučaj nužde, protupožarne pumpe, kaljužne pumpe osim onih koje su posebno namijenjene za prostore ispred sudarne pregrade, ugrađeni sustav za gašenje požara u skladu sa zahtjevima iz poglavlja II-2. te drugi uređaji za slučaj nužde koji su bitni za sigurnost broda, osim sidrenih vitla, ne smiju biti postavljeni ispred sudarne pregrade.

12   Uređaji za upravljanje postrojenjem (pravilo 31)

NOVI BRODOVI KLASE B, C I D:

.1

Glavni i pomoćni strojevi koji su bitni za poriv i sigurnost broda moraju imati učinkovita sredstva za upravljanje.

.2

Ako je predviđeno daljinsko upravljanje porivnim strojevima sa zapovjedničkog mosta, a prostorije strojeva su pod nadzorom posade, primjenjuju se sljedeći uvjeti:

.1

brzinom, smjerom poriva i, prema potrebi, usponom brodskog vijka mora se u potpunosti upravljati sa zapovjedničkog mosta u svim uvjetima plovidbe, uključujući manevriranje;

.2

daljinsko se upravljanje izvodi za svaki neovisni brodski vijak, pomoću uređaja za upravljanje koji je projektiran i izveden tako da nisu potrebni posebni zahtjevi u pogledu pojedinosti rada strojeva kojima upravlja. Ako istodobno radi više brodskih vijaka, njima se može upravljati pomoću jednog upravljačkog uređaja;

.3

glavni porivni strojevi moraju imati uređaj za zaustavljanje u slučaju nužde koji se nalazi na zapovjedničkom mostu, a ne ovisi o sustavu upravljanja sa zapovjedničkog mosta;

.4

zapovijedi porivnim strojevima sa zapovjedničkog mosta moraju biti vidljive u upravljačkoj prostoriji glavnih strojeva ili na manevarskoj platformi;

.5

daljinsko upravljanje porivnim strojevima moguće je samo s jednog mjesta u isto vrijeme; na tim su mjestima dopuštena međusobno povezana upravljačka mjesta. Na svakom mjestu mora biti indikator koji pokazuje s kojeg se mjesta upravlja porivnim strojevima. Prebacivanje upravljanja sa zapovjedničkog mosta na prostorije strojeva moguće je samo u prostoriji glavnih strojeva ili u upravljačkoj prostoriji glavnih strojeva. Sustav mora imati sredstva za sprečavanje značajne promjene vijčanog poriva pri prebacivanju upravljanja s jednog mjesta na drugo;

.6

mora postojati mogućnost lokalnog upravljanja porivnim strojevima, čak i u slučaju kvara bilo kojeg dijela sustava za daljinsko upravljanje;

.7

sustav daljinskog upravljanja izvodi se tako da se u slučaju njegovog kvara uključi alarm. Postojeća brzina i smjer poriva vijaka moraju se održati sve dok se ne aktivira lokalno upravljanje;

.8

na zapovjedničkom mostu moraju se postaviti indikatori za:

.1

brzinu i smjer vrtnje brodskog vijka sa stalnim usponom;

.2

brzinu i položaj uspona krila brodskog vijka s promjenjivim usponom;

.9

na zapovjedničkom mostu i u prostoriji strojeva mora se postaviti alarm koji će upozoriti na nizak tlak zraka za upućivanje, koji mora biti na razini koja omogućuje upućivanje glavnog stroja. Ako je sustav daljinskog upravljanja porivnim strojem predviđen za automatsko upućivanje, broj neuspješnih uzastopnih pokušaja automatskog upućivanja mora se ograničiti kako bi se sačuvao dovoljan tlak zraka da se upućivanje može obaviti s lokalnog mjesta upravljanja.

.3

Ako su glavni porivni strojevi i pripadajući strojevi, uključujući glavne izvore napajanja električnom energijom, opremljeni različitim stupnjevima automatskog i daljinskog upravljanja i ako su stalno pod nadzorom osoblja iz upravljačke prostorije, naprave i uređaji za upravljanje moraju biti projektirani, opremljeni i postavljeni tako da rad strojeva bude jednako siguran i učinkovit kao da je pod izravnim nadzorom; u tom smislu primjenjuju se prema potrebi pravila II-1/E/1 do II-1/E/5. Posebnu pažnju treba posvetiti zaštiti takvih prostora od požara i naplavljivanja.

.4

Općenito, sustavi automatskog upućivanja, rada i upravljanja moraju imati uređaje za ručno isključivanje automatskih upravljačkih uređaja. Kvar bilo kojeg dijela tih sustava ne smije onemogućiti uporabu ručnog upravljanja.

BRODOVI KLASE B, C I D IZGRAĐENI 1. SIJEČNJA 2003. ILI POSLIJE:

.5

Glavni i pomoćni strojevi koji su bitni za poriv, upravljanje i sigurnost broda moraju imati učinkovita sredstva za rad i upravljanje. Svi sustavi upravljanja bitni za poriv, upravljanje i sigurnost broda moraju biti neovisni ili izvedeni tako da kvar jednog sustava ne utječe nepovoljno na rad drugog sustava.

.6

Ako je predviđeno daljinsko upravljanje porivnim strojevima sa zapovjedničkog mosta, primjenjuju se sljedeći uvjeti:

.1

brzinom, smjerom poriva i, prema potrebi, usponom brodskog vijka mora se u potpunosti upravljati sa zapovjedničkog mosta u svim uvjetima plovidbe, uključujući manevriranje;

.2

upravljanje se izvodi pomoću pojedinačnog uređaja za upravljanje za svaki neovisni brodski vijak s automatskim upravljanjem svih pripadajućih službi, uključujući prema potrebi i sredstva za sprečavanje preopterećenja porivnih strojeva. Ako istodobno radi više brodskih vijaka, njima se može upravljati pomoću jednog upravljačkog uređaja;

.3

glavni porivni strojevi moraju imati uređaj za zaustavljanje u slučaju nužde koji se nalazi na zapovjedničkom mostu, a ne ovisi o sustavu upravljanja sa zapovjedničkog mosta;

.4

zapovijedi porivnim strojevima sa zapovjedničkog mosta moraju biti vidljive u upravljačkoj prostoriji glavnih strojeva i na manevarskoj platformi;

.5

daljinsko upravljanje porivnim strojevima moguće je samo s jednog mjesta u isto vrijeme; na tim su mjestima dopuštena međusobno povezana upravljačka mjesta. Na svakom mjestu mora biti indikator koji pokazuje s kojeg se mjesta upravlja porivnim strojevima. Prebacivanje upravljanja između zapovjedničkog mosta i prostorija strojeva moguće je samo u prostoriji glavnih strojeva ili u upravljačkoj prostoriji glavnih strojeva. Sustav mora imati sredstva za sprečavanje značajne promjene vijčanog poriva pri prebacivanju upravljanja s jednog mjesta na drugo;

.6

mora postojati mogućnost lokalnog upravljanja porivnim strojevima, čak i u slučaju kvara bilo kojeg dijela sustava za daljinsko upravljanje. Također mora postojati mogućnost da se pomoćnim strojevima bitnima za poriv i sigurnost broda upravlja na tom stroju ili u njegovoj blizini;

.7

sustav daljinskog upravljanja izvodi se tako da se u slučaju njegovog kvara uključi alarm. Postojeća brzina i smjer poriva vijaka moraju se održati sve dok se ne aktivira lokalno upravljanje;

.8

na zapovjedničkom mostu, u upravljačkoj prostoriji glavnih strojeva i na manevarskoj platformi, moraju se postaviti indikatori za:

.8.1

brzinu i smjer vrtnje brodskog vijka sa stalnim usponom; i

.8.2

brzinu i položaj uspona krila brodskog vijka s upravljivim usponom;

.9

na zapovjedničkom mostu i u prostoriji strojeva treba postaviti alarm koji će upozoriti na nizak tlak zraka za upućivanje, koji mora biti na razini koja omogućuje upućivanje glavnog stroja. Ako je sustav daljinskog upravljanja porivnim strojem predviđen za automatsko upućivanje, broj neuspješnih uzastopnih pokušaja automatskog upućivanja mora se ograničiti kako bi se sačuvao dovoljan tlak zraka da se upućivanje može obaviti s lokalnog mjesta upravljanja.

.7

Ako su glavni porivni strojevi i pripadajući strojevi, uključujući glavne izvore napajanja električnom energijom, opremljeni različitim stupnjevima automatskog i daljinskog upravljanja i ako su stalno pod nadzorom osoblja iz upravljačke prostorije, naprave i uređaji za upravljanje moraju biti projektirani, opremljeni i postavljeni tako da rad strojeva bude jednako siguran i učinkovit kao da je pod izravnim nadzorom; u tom smislu primjenjuju se prema potrebi pravila II-1/E/1 do II-1/E/5. Posebnu pažnju treba posvetiti zaštiti takvih prostora od požara i naplavljivanja.

.8

Općenito, sustavi automatskog upućivanja, rada i upravljanja moraju imati uređaje za ručno isključivanje automatskih upravljačkih uređaja. Kvar bilo kojeg dijela tih sustava ne smije onemogućiti uporabu ručnog upravljanja.

BRODOVI KLASE B, C I D IZGRAĐENI 1. SIJEČNJA 2012. ILI POSLIJE, DULJINE 24 METRA I VIŠE:

.9

Na novim brodovima klase B, C i D izgrađenim 1. siječnja 2012. ili poslije, sustavi za automatizaciju moraju biti projektirani tako da se osigura da časnik na straži pravovremeno dobije početno upozorenje o predstojećem ili neizbježnom usporavanju ili zaustavljanju porivnog sustava kako bi procijenio navigacijske okolnosti u slučaju nužde. Sustavi moraju posebno nadzirati, pratiti, izvještavati, upozoravati i poduzimati sigurnosne mjere radi usporavanja ili zaustavljanja poriva, čime će se časniku na straži omogućiti da djeluje ručno, osim u onim slučajevima u kojima bi ručno djelovanje u kratkom vremenskom roku prouzročilo potpuni kvar stroja i/ili porivne opreme, na primjer u slučaju prekoračenja brzine.

13   Sustavi cjevovoda pare (pravilo 33)

NOVI BRODOVI KLASE B, C I D:

.1

Svaka cijev za paru i svaki njezin priključak kroz koji prolazi para moraju biti projektirani, izvedeni i postavljeni tako da izdrže maksimalna radna opterećenja kojima mogu biti izloženi.

.2

Predviđaju se sredstva za odvod kondenzata iz svih cijevi za paru u kojima bi u protivnom mogao nastati opasni hidraulički udar.

.3

Ako postoji mogućnost da u cijev za paru ili priključak uđe para iz bilo kojeg izvora koji ima veći tlak od predviđenog, potrebno je postaviti odgovarajući redukcijski ventil, ispusni ventil i manometar.

14   Sustavi stlačenog zraka (pravilo 34)

NOVI BRODOVI KLASE B, C I D:

.1

Predviđaju se uređaji za sprečavanje pretlaka u bilo kojem dijelu sustava stlačenog zraka i u svim prostorima rashladne vode ili u kućištima kompresora i rashladnicima koji mogu biti izloženi opasnom pretlaku zbog propuštanja iz prostora u kojima se nalazi stlačeni zrak. Svi sustavi moraju imati odgovarajuće uređaje za rasterećenje tlaka.

.2

Glavni sustavi zraka za upućivanje glavnih porivnih motora s unutarnjim izgaranjem moraju biti na odgovarajući način zaštićeni od učinka povratnog plamena i unutarnje eksplozije u cijevima zraka za upućivanje.

.3

Sve tlačne cijevi iz kompresora zraka za upućivanje moraju voditi izravno do spremnika zraka za upućivanje, a sve cijevi za upućivanje od spremnika zraka do glavnih i pomoćnih strojeva moraju biti potpuno odvojene od tlačnog sustava cjevovoda kompresora.

.4

Potrebno je postaviti uređaje za odstranjivanje ulja i vode u sustavima stlačenog zraka.

15   Zaštita od buke (pravilo 36)  (3)

NOVI BRODOVI KLASE B, C I D:

Poduzimaju se mjere da se buka strojeva u prostorima strojeva svede na prihvatljivu razinu. Ako se ta buka ne može dovoljno smanjiti, izvor prekomjerne buke treba izolirati ili odvojiti na odgovarajući način ili treba osigurati prostor zaklonjen od buke, ako u tom prostoru mora boraviti osoblje. Osoblje koje ulazi u takve prostore mora imati štitnike za uši.

16   Dizala

NOVI BRODOVI KLASE A, B, C I D:

.1

Dizala za putnike i teret moraju u pogledu dimenzija, razmještaja, broja putnika i/ili količine robe, biti u skladu s odredbama koje odredi pomorska uprava države zastave u svakom pojedinom slučaju ili za svaku vrstu postrojenja.

.2

Nacrte za montažu i upute za održavanje, uključujući i odredbe o redovitim pregledima, odobrava pomorska uprava države zastave, koja pregledava i odobrava postrojenje prije početka uporabe.

.3

Po odobrenju, pomorska uprava države zastave izdaje svjedodžbu koja se mora čuvati na brodu.

.4

Pomorska uprava države zastave može dopustiti da redovite preglede obavlja stručnjak kojeg ovlasti ona sama ili priznata organizacija.

DIO D

ELEKTRIČNE INSTALACIJE

1   Općenito (pravilo 40)

NOVI BRODOVI KLASE B, C I D TE POSTOJEĆI BRODOVI KLASE B:

.1

Električne instalacije moraju biti takve:

.1

da su svi pomoćni električni uređaji potrebni za održavanje redovitih uvjeta rada i života na brodu osigurani bez uporabe izvora energije za slučaj nužde;

.2

da su električni uređaji bitni za sigurnost osigurani u različitim uvjetima nužde; i

.3

da su putnici, posada i brod osigurani od opasnosti koje može prouzročiti električna struja.

.2

Pomorska uprava države zastave mora poduzeti odgovarajuće mjere kako bi se osigurala jednoznačna provedba i primjena odredaba ovog dijela u vezi s električnim instalacijama (4).

2   Osnovni izvor električne energije i sustavi rasvjete (pravilo 41)

NOVI BRODOVI KLASE B, C I D TE POSTOJEĆI BRODOVI KLASE B:

.1

Novi brodovi klase C i D na kojima je električna energija jedina energija za održavanje rada pomoćnih službi bitnih za sigurnost broda te novi i postojeći brodovi klase B na kojima je električna energija jedina energija za održavanje rada pomoćnih službi bitnih za sigurnost i pogon broda, moraju imati dva ili više glavnih generatora takve snage da se omogući rad navedenih službi ako jedan od generatora ne radi.

Na novim brodovima klase C i D čija je duljina manja od 24 metra, jedan od glavnih generatora može biti glavni pogonski stroj, pod uvjetom da ima takvu snagu da omogući rad navedenih službi ako drugi generator ne radi.

.2.1

Osnovni sustav električne rasvjete koji osigurava rasvjetu u dijelovima broda u koje redovito imaju pristup i koriste ih putnici ili posada, mora imati napajanje iz osnovnog izvora električne energije.

.2.2

Osnovni sustav električne rasvjete izvodi se tako da požar ili druga nezgoda u prostorima u kojima se nalazi osnovni izvor električne energije, pripadajuća transformatorska oprema, ako postoji, glavna sklopna ploča i glavna sklopna ploča rasvjete, ne onemoguće rad sustava rasvjete u nuždi koji se zahtijeva prema pravilu 3.

.2.3

Sustav električne rasvjete u nuždi izvodi se tako da požar ili druga nezgoda u prostorima u kojima se nalazi izvor električne energije u nuždi, pripadajuća transformatorska oprema, ako postoji, glavna sklopna ploča i glavna sklopna ploča rasvjete, ne onemoguće rad glavnog sustava rasvjete koji se zahtijeva prema ovom pravilu.

.3

Glavna sklopna ploča postavlja se, u odnosu na glavnu generatorsku stanicu, tako da, koliko je to moguće, samo požar ili druga nezgoda u prostoru u kojem se nalaze generator i sklopna ploča mogu utjecati na redovito napajanje električnom energijom.

BRODOVI KLASE B, C I D IZGRAĐENI 1. SIJEČNJA 2012. ILI POSLIJE:

.4

Na brodovima klase B, C i D izgrađenim 1. siječnja 2012. ili poslije, osigurava se dodatna rasvjeta u svim kabinama, kojom se jasno označava izlaz, tako da svi putnici mogu pronaći put do vrata. Ta rasvjeta, koja može biti priključena na izvor električne energije u nuždi ili može imati samostalni izvor električne energije u svakoj kabini, automatski se pali kada uobičajena rasvjeta kabine izgubi napajanje te mora ostati uključena najmanje 30 minuta.

3   Izvor električne energije u slučaju nužde (pravilo 42)

NOVI BRODOVI KLASE B, C I D TE POSTOJEĆI BRODOVI KLASE B:

.1   Svaki brod mora imati samostalni izvor električne energije u nuždi sa sklopnom pločom za slučaj nužde, smješten iznad pregradne palube, na lako dostupnom mjestu koje ne smije graničiti s prostorima strojeva kategorije A ili prostorima u kojima se nalazi osnovni izvor električne energije ili glavna sklopna ploča.

.1

Zahtjev iz prvog stavka nije obvezan ako je brod projektiran tako da ima dva potpuno redundantna prostora strojarnice, odvojena najmanje jednim vodonepropusnim i vatrootpornim odjeljkom i dvjema pregradama ili nekom drugom konstrukcijom kojom se osigurava jednaka razina sigurnosti te ako je u svakoj strojarnici najmanje jedan generator s pripadajućom sklopnom pločom itd.

.2   Izvor električne energije u nuždi može biti akumulatorska baterija koja može zadovoljiti zahtjeve iz stavka.5 bez ponovnog punjenja ili znatnog pada napona, ili generator koji može zadovoljiti zahtjeve iz stavka.5 a pokreće ga stroj s unutarnjim izgaranjem koji se neovisno opskrbljuje gorivom čije je plamište najmanje 43 °C, s automatskim upućivanjem za nove brodove i odobrenim načinom upućivanja za postojeće brodove te koji ima kratkotrajni izvor električne energije u nuždi u skladu sa stavkom.6, osim ako je, u slučaju novih brodova klase C i D čija je duljina manja od 24 metra, predviđena neovisna baterija na odgovarajućem mjestu za određenog potrošača i vremensko razdoblje u skladu s ovim pravilima.

.3   Izvor električne energije u nuždi izvodi se tako da može učinkovito raditi ako je poprečni nagib broda do 22,5 ° a uzdužni nagib 10 °. Generatori za slučaj nužde moraju imati mogućnost trenutačnog upućivanja u svim mogućim hladnim uvjetima, a na novim brodovima moraju imati mogućnost automatskog upućivanja.

.4   Sklopna ploča za slučaj nužde mora biti smještena što bliže izvoru električne energije u nuždi.

.5   Izvor energije u nuždi koji se zahtijeva prema stavku.1 mora biti:

.1

općenito, sposoban za rad u trajanju od:

 

12 sati za brodove klase B (nove i postojeće)

 

6 sati za brodove klase C (nove)

 

3 sata za brodove klase D (nove);

.2

posebno, sposoban za istovremeni rad sljedećih potrošača, u propisanom trajanju za pojedine klase brodova kao što je prethodno navedeno:

(a)

jedne neovisne kaljužne pumpe i jedne od protupožarnih pumpi;

(b)

rasvjete u nuždi:

1.

na svim zbornim mjestima ili mjestima ukrcaja i duž bokova, u skladu s pravilom III/5.3;

2.

u svim hodnicima, stubištima i izlazima koji vode do zbornih mjesta ili mjesta ukrcaja;

3.

u prostorijama strojeva i na mjestu smještaja generatora za slučaj nužde;

4.

u upravljačkim stanicama gdje su smješteni radiouređaji i glavni navigacijski uređaji;

5.

na mjestima koja su propisana pravilima II-2/B/16.1.3.7 i II-2/B/6.1.7;

6.

na svim mjestima gdje je smještena oprema za vatrogasce;

7.

uz jednu neovisnu kaljužnu pumpu i jednu od protupožarnih pumpi, koje su navedene u podstavku (a) te na mjestu za upućivanje njihovih motora;

(c)

brodskih navigacijskih svjetala;

(d)

1.

svih uređaja za vezu,

2.

općeg sustava za uzbunu,

3.

sustava za otkrivanje požara i

4.

svih signala koji se mogu zahtijevati u slučaju nužde, ako se pokreću električnom energijom iz glavnih brodskih generatora;

(e)

brodske pumpe za raspršivanje, ako postoji i ako se pokreće električnom energijom; i

(f)

brodske svjetiljke za dnevnu signalizaciju, ako se pokreće iz osnovnog brodskog izvora električne energije;

.3

sposoban za upravljanje, u trajanju od pola sata, vodonepropusnim vratima na mehanički pogon zajedno s pripadajućim strujnim krugovima upravljanja, indikatora i alarma.

.6   Kratkotrajni izvor električne energije u nuždi, propisan u stavku.2, sastoji se od akumulatorske baterije smještene na odgovarajućem mjestu za uporabu u nuždi, koja mora raditi bez ponovnog punjenja ili znatnog pada napona u trajanju od pola sata radi napajanja:

(a)

rasvjete, u skladu sa stavkom.2(b).1 ovog pravila;

(b)

vodonepropusnih vrata, u skladu sa stavcima.7.2 i.7.3. pravila II-1/B/13, ali ne svih vrata istodobno, osim ako je predviđen neovisni privremeni izvor akumulirane energije; i

(c)

upravljačkih uređaja, indikatora i alarma, u skladu sa stavkom.7.2 pravila II-1/B/13.

.7   BRODOVI KLASE B, C I D IZGRAĐENI 1. SIJEČNJA 2003. ILI POSLIJE:

Ako je električna energija potrebna za ponovnu uspostavu pogona, kapacitet mora biti dovoljan za ponovnu uspostavu pogona broda iz stanja mrtvog broda u roku od 30 minuta od nestanka struje, prema potrebi zajedno s drugim strojevima.

4   Dodatna rasvjeta u slučaju nužde za ro-ro brodove (pravilo 42-1)

NOVI BRODOVI KLASE B, C I D TE POSTOJEĆI BRODOVI KLASE B:

Osim rasvjete za slučaj nužde propisane pravilom II-1/D/3.5.2(b), na svakom brodu s ro-ro prostorima za teret ili prostorima posebne kategorije:

.1

svi javni prostori za putnike i hodnici moraju imati dodatnu električnu rasvjetu koja može raditi najmanje tri sata kad su svi drugi izvori električne energije u kvaru i pod bilo kojim uvjetima nagiba. Predviđena rasvjeta mora biti takva da se pristup sredstvima za napuštanje broda može brzo uočiti. Izvor energije za dodatnu rasvjetu sastoji se od akumulatorskih baterija smještenih unutar rasvjetnih jedinica, koje se trajno pune, ako je moguće, sa sklopne ploče za slučaj nužde. Pomorska uprava države zastave može prihvatiti neka druga sredstva rasvjete ako su ta sredstva barem jednako učinkovita. Dodatna rasvjeta mora biti takva da se svaki kvar svjetiljke može odmah uočiti. Svaka se akumulatorska baterija mora redovito zamijeniti, vodeći računa o specifičnom vijeku trajanja u okolini u kojoj se upotrebljava; i

.2

u svakom prostoru posade, hodniku, prostoru za rekreaciju i svakom radnom prostoru koji obično koristi posada, mora postojati prijenosna svjetiljka s baterijom na punjenje, osim ako je predviđena dodatna rasvjeta za slučaj nužde, u skladu sa stavkom.1.

5   Zaštitne mjere protiv električnog udara, požara i drugih opasnosti od električne energije (pravilo 45)

NOVI BRODOVI KLASE B, C I D TE POSTOJEĆI BRODOVI KLASE B:

.1

Izloženi metalni dijelovi električnih strojeva ili opreme, za koje nije predviđeno da budu pod naponom, ali bi zbog kvara mogli biti pod naponom, moraju se uzemljiti osim ako se strojevi ili oprema:

.1

napajaju naponom koji ne prelazi 50 V istosmjerne struje ili 50 V efektivne vrijednosti napona između vodiča; autotransformatori se ne koriste za postizanje tog napona; ili

.2

napajaju naponom koji ne prelazi 250 V pomoću sigurnosnih izolacijskih transformatora kojima se napaja samo jedan potrošački uređaj; ili

.3.

izvedu u skladu s načelom dvostruke izolacije.

.2

Svi električni uređaji moraju biti tako izvedeni i postavljeni tako da ne mogu prouzročiti ozljede pri uobičajenom rukovanju ili dodiru.

.3

Bočne strane i poleđina a prema potrebi i prednja strana sklopnih ploča moraju biti prikladno zaštićene. Izloženi dijelovi čiji je napon uzemljenja veći od napona navedenog u stavku.1.1 ne smiju se postaviti na prednjoj strani takvih sklopnih ploča. Prema potrebi, treba postaviti nevodljive obloge ili rešetke na prednjoj strani i na poleđini sklopne ploče.

.4

U razdjelnim sustavima bez uzemljenja, treba postaviti uređaj za nadzor razine uzemljenja sa zvučnim ili svjetlosnim indikatorom u slučaju izrazito niskih vrijednosti uzemljenja.

.5.1

Sve metalne ploče i kabelska zaštita moraju biti električno povezani i uzemljeni.

.5.2

Svi električni kabeli i vanjski vodovi električne opreme moraju biti teško gorivi i ugrađeni tako da se ne umanje njihova osnovna teško goriva svojstva. Ako je potrebno, pomorska uprava države zastave može za posebne svrhe odobriti korištenje posebnih vrsta kabela, kao što su radiofrekventni kabeli, koji nisu u skladu s prethodno navedenim zahtjevima.

NOVI BRODOVI KLASE B, C I D:

.5.3

Kabeli i vodovi koji napajaju bitne službe ili izvor energije u nuždi, rasvjetu, unutarnju komunikaciju ili signale, moraju se po mogućnosti postaviti izvan kuhinja, praonica, prostorija strojeva A kategorije i njihovih kućišta i ostalih prostora u kojima postoji velika opasnost od požara. Na novim i postojećim ro-ro putničkim brodovima, kabele alarma za slučaj nužde i sustave razglasa postavljene 1. srpnja 1998. ili poslije, mora odobriti pomorska uprava države zastave uzimajući u obzir preporuke IMO-a. Kabeli koji povezuju protupožarne pumpe sa sklopnom pločom u nuždi, moraju biti izrađeni od vatrootpornog materijala ako prolaze kroz prostore u kojima postoji velika opasnost od požara. Ako je moguće, takve kabele treba provući tako da se spriječi da, u slučaju zagrijavanja pregrada zbog požara u susjednom prostoru, postanu neupotrebljivi.

.6

Kabeli i vodovi postavljaju se i učvršćuju tako da se spriječi habanje ili druga oštećenja. Završeci i spojevi svih vodiča izvode se tako da se zadrže osnovna električna, mehanička, teško goriva i, prema potrebi, vatrootporna svojstva.

NOVI BRODOVI KLASE B, C I D TE POSTOJEĆI BRODOVI KLASE B:

.7.1

Svaki zasebni strujni krug mora se zaštititi od kratkog spoja i preopterećenja, osim u slučajevima primjene pravila II-1/C/6 i II-1/C/7.

NOVI BRODOVI KLASE B, C I D:

.7.2

Oprema za rasvjetu mora biti izvedena tako da se spriječi porast temperature koji bi mogao oštetiti kabele i električne vodove te da se spriječi prekomjerno zagrijavanje okolnog materijala.

.8.1

Akumulatorske baterije moraju imati odgovarajuće kućište, a prostorije koje se koriste za njihov smještaj moraju biti propisno izvedene i učinkovito ventilirane.

.8.2

Električna ili druga oprema koja može biti izvor zapaljenja zapaljivih para nije dopuštena u tim prostorima.

.9

Distribucijski sustavi izvode se tako da se u slučaju požara u bilo kojoj glavnoj vertikalnoj zoni, utvrđenoj u pravilu II-2/A/2.9, ne ometa rad službi bitnih za sigurnost u bilo kojoj drugoj takvoj zoni. Taj će zahtjev biti ispunjen ako glavni napojni vodovi i napojni vodovi za slučaj nužde koji prolaze kroz bilo koju od tih zona, budu vertikalno i horizontalno što dalje jedan od drugoga.

NOVI BRODOVI KLASE B, C I D IZGRAĐENI 1. SIJEČNJA 2012. ILI POSLIJE:

.10

Električna oprema ne smije biti postavljena u prostorima u kojima bi se mogle sakupljati zapaljive smjese, npr. u odjeljcima namijenjenima prije svega za akumulatorske baterije, u spremištima za boju, skladištima acetilena ili sličnim prostorima, osim ako pomorska uprava države zastave smatra da je ta oprema:

.1

bitna za rad;

.2

takve vrste da neće prouzročiti zapaljenje dotične smjese;

.3

prikladna za dotični prostor; i

.4

propisno odobrena za sigurnu uporabu u prostorima s prahom, parama ili plinovima koji se mogu pojaviti.

DIO E

DODATNI ZAHTJEVI ZA BRODOVE S PROSTORIMA STROJEVA POVREMENO BEZ NADZORA POSADE

Posebni zahtjevi (pravilo 54)

NOVI BRODOVI KLASE B, C I D TE POSTOJEĆI BRODOVI KLASE B:

Pomorska uprava države zastave posebno razmatra sve nove brodove klase B, C i D te postojeće brodove klase B, kako bi utvrdili mogu li prostorije strojeva povremeno biti bez nadzora posade te jesu li u tom slučaju osim zahtjeva navedenih u ovim pravilima potrebni dodatni zahtjevi kako bi se omogućio jednaki stupanj sigurnosti kao u prostorima strojeva pod stalnim nadzorom.

1   Općenito (pravilo 46)

NOVI BRODOVI KLASE B, C I D TE POSTOJEĆI BRODOVI KLASE B:

.1

Predviđene mjere moraju osigurati da sigurnost broda u svim uvjetima plovidbe, uključujući manevriranje, bude jednaka kao i na brodu kojem su prostorije strojeva pod nadzorom posade.

.2

Poduzimaju se mjere kojima će se osigurati pouzdani rad opreme te obavljanje redovitih pregleda i rutinskih ispitivanja radi osiguravanja trajne učinkovitosti rada.

.3

Svaki brod mora imati ispravu kojom se potvrđuje da je sposoban za plovidbu s prostorijama strojeva koje su povremeno bez nadzora posade.

2   Zaštitne mjere protiv požara (pravilo 47)

NOVI BRODOVI KLASE B, C I D:

.1

Predviđaju se uređaji za rano otkrivanje i alarmiranje u slučaju požara:

.1

u kućištima dovoda zraka i ispusima (dimovodima) kotlova; i

.2

u dovodima zraka za usis porivnih strojeva, osim ako se to smatra nepotrebnim u određenom slučaju.

.2

Motori s unutarnjim izgaranjem snage 2 250 kW i više, ili s cilindrom čiji je promjer veći od 300 mm, moraju imati detektor uljnih para u kućištu koljenaste osovine ili osjetnike temperature u ležajevima motora ili druge odgovarajuće uređaje.

3   Zaštita od naplavljivanja (pravilo 48)

NOVI BRODOVI KLASE B, C I D TE POSTOJEĆI BRODOVI KLASE B:

.1

Kaljužni zdenci u prostorijama strojeva povremeno bez nadzora posade, moraju biti postavljeni te se moraju nadzirati tako da se nakupljanje tekućina može otkriti pri uobičajenim kutovima trima i nagiba te moraju imati kapacitet dovoljan za prihvat uobičajene količine drenažne tekućine dok je prostorija bez nadzora posade.

.2

Ako se kaljužne pumpe uključuju automatski, predviđaju se indikatori koji pokazuju je li dotok tekućine veći od kapaciteta pumpe ili radi li pumpa češće nego što je predviđeno. U takvim slučajevima može se dopustiti postavljanje manjih kaljužnih zdenaca za odgovarajuće vremensko razdoblje. Ako su postavljene kaljužne pumpe s automatskim upravljanjem, posebnu pažnju treba posvetiti zahtjevima za sprečavanje onečišćenja uljem.

.3

Upravljački uređaji svih ventila za usis mora, ispust ispod vodne linije ili sustav ubrizgača kaljuže, moraju biti smješteni tako da, u slučaju dotoka vode u taj prostor, ostane dovoljno vremena za pristup tim uređajima i za upravljanje. Ako razina do koje se prostor može naplaviti u uvjetima potpuno nakrcanog broda to zahtijeva, treba predvidjeti mogućnost upravljanja s mjesta iznad te razine.

4   Upravljanje porivnim strojevima sa zapovjedničkog mosta (pravilo 49)

NOVI BRODOVI KLASE B, C I D:

.1

U svim uvjetima plovidbe, uključujući i manevriranje, mora biti moguće upravljati brzinom, smjerom poriva i ako je potrebno usponom brodskog vijka, sa zapovjedničkog mosta.

.1

Za takvo daljinsko upravljanje predviđen je poseban upravljački uređaj za svaki samostalni brodski vijak, s automatskim radom svih povezanih službi, uključujući, ako je potrebno, i sprečavanje preopterećenja porivnih strojeva.

.2

Glavni porivni strojevi moraju na zapovjedničkom mostu imati uređaj za zaustavljanje u slučaju nužde, koji je neovisan o sustavu upravljanja sa zapovjedničkog mosta.

.2

Nalozi porivnim strojevima sa zapovjedničkog mosta prikazuju se u upravljačkoj prostoriji glavnih strojeva ili, prema potrebi, na mjestu upravljanja porivnim strojevima.

.3

Daljinsko upravljanje porivnim strojevima mora biti moguće samo s jednog mjesta u isto vrijeme; na takvim mjestima dopuštena su međusobno povezana upravljačka mjesta. Na svakom mjestu mora biti indikator koji pokazuje s kojeg se mjesta upravlja porivnim strojevima. Prebacivanje upravljanja sa zapovjedničkog mosta na prostorije strojeva moguće je samo u prostoriji glavnih strojeva ili u upravljačkoj prostoriji glavnih strojeva. Sustav mora imati uređaje za sprečavanje značajne promjene vijčanog poriva pri prebacivanju upravljanja s jednog mjesta na drugo.

.4

Mora postojati mogućnost lokalnog upravljanja svim strojevima koji su bitni za sigurnu plovidbu broda, čak i u slučaju kvara bilo kojeg dijela automatskih sustava ili sustava daljinskog upravljanja.

.5

Sustav daljinskog automatskog upravljanja mora biti projektiran tako da se u slučaju kvara uključi alarm. Ako se to ne smatra neizvedivim, prethodno podešena brzina i smjer poriva vijka moraju se održati sve dok se ne aktivira lokalno upravljanje.

.6

Na zapovjedničkom mostu moraju biti postavljeni indikatori:

.1

brzine i smjera vrtnje brodskog vijka, za ugrađene vijke sa stalnim usponom; ili

.2

brzine vrtnje i položaja uspona krila brodskog vijka, za vijke s upravljivim usponom.

.7

Broj neuspješnih uzastopnih pokušaja automatskog upućivanja treba ograničiti kako bi se sačuvao dovoljan tlak zraka za upućivanje. Mora se ugraditi alarm niskog tlaka zraka za upućivanje, podešen na razinu koja omogućava upućivanje porivnih strojeva.

5   Održavanje veze (pravilo 50)

NOVI I POSTOJEĆI BRODOVI KLASE B TE NOVI BRODOVI KLASE C I D DULJINE 24 METRA I VIŠE:

Predviđaju se odgovarajuća sredstva govorne veze između kontrolne prostorije glavnih strojeva ili mjesta upravljanja porivnim strojevima, zapovjedničkog mosta i nastambi časnika.

6   Sustav alarma (pravilo 51)

NOVI BRODOVI KLASE B, C I D TE POSTOJEĆI BRODOVI KLASE B:

.1

Predviđen je sustav alarma koji se uključuje u slučaju svakog kvara na koji treba obratiti pozornost i koji mora:

.1

oglasiti se zvučnim signalom u kontrolnoj prostoriji glavnih strojeva ili na mjestu upravljanja porivnim strojevima te na odgovarajućem mjestu imati svjetlosni indikator svake pojedine funkcije alarma;

.2

biti povezan s dnevnim prostorijama strojara i sa svakom kabinom strojara preko selektivnog prekidača koji osigurava spoj najmanje s jednom od tih kabina. Mogu se dopustiti i druga jednakovrijedna rješenja;

.3

aktivirati zvučni i svjetlosni alarm na zapovjedničkom mostu za svaku situaciju koja zahtijeva djelovanje ili pozornost časnika na straži;

.4

po mogućnosti imati samosigurnosni princip; i

.5

aktivirati alarm strojara propisan pravilom II-1/C/10, ako u određenom vremenu lokalno alarmiranje nije privuklo pozornost.

.2.1

Sustav alarma mora imati trajno napajanje i mogućnost automatskog prebacivanja na rezervni izvor električne energije, u slučaju prekida redovitog napajanja.

.2.2

U slučaju prekida u redovitom napajanju sustava alarma, uključuje se alarm.

.3.1

Sustav alarma mora imati sposobnost dojave nekoliko kvarova istodobno, a prijem jednog alarma ne smije ometati drugi alarm.

.3.2

Prijem svakog alarma na mjestu navedenom u stavku.1 mora se prikazati na mjestima gdje se alarm uključio. Alarm mora trajati dok se ne prihvati, a svjetlosna indikacija pojedinog alarma traje dok se kvar ne otkloni, nakon čega se sustav alarma automatski vraća na redovite uvjete rada.

7   Sigurnosni sustavi (pravilo 52)

NOVI BRODOVI KLASE B, C I D TE POSTOJEĆI BRODOVI KLASE B:

Brod mora biti opremljen sigurnosnim sustavom koji u slučaju neispravnog rada strojeva ili kotlova, što predstavlja neposrednu opasnost, automatski isključuje taj dio postrojenja i uključuje alarm. Ne smije se primijeniti automatsko zaustavljanje porivnog sustava, osim u slučajevima koji bi mogli prouzročiti ozbiljno oštećenje, potpuni kvar ili eksploziju. Ako su postavljeni uređaji za isključivanje automatskog zaustavljanja glavnih porivnih strojeva, izvode se tako da se onemogući njihovo uključivanje nepažnjom. Pri uključivanju tih uređaja, predviđen je svjetlosni signal. Upravljačke uređaje za automatsko zaustavljanje i usporavanje strojeva treba odvojiti od alarmnih uređaja.

8   Posebni zahtjevi za strojeve, kotlove i električne instalacije (pravilo 53)

NOVI BRODOVI KLASE B, C I D TE POSTOJEĆI BRODOVI KLASE B:

.1

Osnovni izvor električne energije mora zadovoljavati sljedeće zahtjeve:

.1

ako se za napajanje električnom energijom koristi jedan generator, predviđen je odgovarajući sustav za raspoređivanje opterećenja kako bi se osigurala cjelovitost napajanja službi potrebnih za pogon i kormilarenje te za sigurnost broda. U slučaju kvara generatora koji je u radu, treba osigurati automatsko pokretanje i priključivanje na glavnu sklopnu ploču generatora u pripremi koji ima dovoljan kapacitet da omogući pogon i kormilarenje te osigura sigurnost broda, s automatskim ponovnim pokretanjem bitnih pomoćnih strojeva uključujući, prema potrebi, i odgovarajući redoslijed postupaka;

.2

ako se električna energija redovito dobiva iz nekoliko generatora koji rade istodobno, predviđeno je, na primjer rasporedom opterećenja, da u slučaju kvara jednoga generatora, ostali nastave s radom bez preopterećenja kako bi se omogućio pogon i kormilarenje te osigurala sigurnost broda.

.2

Ako su za druge pomoćne strojeve bitne za pogon potrebni strojevi u pripremi, treba predvidjeti uređaje za automatsko prebacivanje.

9   Sustav automatskog upravljanja i alarma (pravilo 53.4)

NOVI BRODOVI KLASE B, C I D TE POSTOJEĆI BRODOVI KLASE B:

.1

Sustav upravljanja mora biti takav da se službe potrebne za rad glavnih porivnih strojeva i pomoćnih strojeva osiguravaju automatskim uređajima.

.2

Pri prebacivanju na automatsko upravljanje mora se uključiti alarm.

.3

Predviđen je alarmni sustav u skladu s pravilom 6 za sve značajne tlakove, temperature i razine tekućina te druge bitne parametre.

.4

Treba predvidjeti središnje upravljačko mjesto s potrebnim alarmnim pločama i instrumentima koji pokazuju aktiviranje svakog alarma.

.5

Ako se za pogon koriste motori s unutarnjim izgaranjem, treba omogućiti da se tlak zraka za upućivanje održi na potrebnoj razini.

POGLAVLJE II-2.

PROTUPOŽARNA ZAŠTITA, OTKRIVANJE I GAŠENJE POŽARA

DIO A

OPĆENITO

1   Osnovna načela (pravilo 2)

NOVI BRODOVI KLASE B, C I D TE POSTOJEĆI BRODOVI KLASE B:

.1

Svrha je protupožarne sigurnosti u ovom poglavlju:

.1

spriječiti nastanak požara i eksploziju;

.2

smanjiti opasnost za život prouzročenu požarom;

.3

smanjiti opasnost od šteta na brodu, teretu i okolišu, prouzročenih požarom;

.4

zaustaviti, kontrolirati i suzbiti požar i eksploziju u odjeljku u kojem su nastali; i

.5

predvidjeti odgovarajuća i lako dostupna sredstva za napuštanje prostorija za putnike i posadu.

.2

Kako bi se postigli ciljevi protupožarne sigurnosti navedeni u stavku.1., u pravila ovog poglavlja ugrađena su sljedeća temeljna načela, ovisno o vrsti broda i potencijalnoj opasnosti od požara:

.1

pregrađivanje broda u glavne vertikalne zone toplinskim i strukturnim pregradama;

.2

odvajanje prostorija nastambi od ostalih prostora na brodu toplinskim i strukturnim pregradama;

.3

ograničena uporaba gorivih materijala;

.4

otkrivanje svakog požara u prostoru u kojem je nastao;

.5

zadržavanje i gašenje svakog požara u prostoru u kojem je nastao;

.6

zaštita sredstava za napuštanje prostorija ili pristup do mjesta za gašenje požara;

.7

spremnost i dostupnost aparata za gašenje požara;

.8

smanjivanje mogućnosti zapaljenja zapaljivih para tereta na najmanju mjeru.

.3

Ciljevi protupožarne sigurnosti navedeni u stavku.1 ostvaruju se poštovanjem propisanih zahtjeva navedenih u ovom poglavlju ili drukčijim projektom i izvedbom u skladu s dijelom F izmijenjenog poglavlja II-2 Konvencije SOLAS 1974., koji se primjenjuje na brodove izgrađene 1. siječnja 2003. ili poslije. Smatra se da brod udovoljava funkcionalnim zahtjevima navedenim u stavku.2 te da ostvaruje ciljeve protupožarne sigurnosti navedene u stavku.1:

.1

ako projekt i izvedba broda u cjelini udovoljavaju odgovarajućim propisanim zahtjevima ovog poglavlja;

.2

ako su projekt i izvedba broda u cjelini pregledani i odobreni u skladu s dijelom F izmijenjenog poglavlja II-2 Konvencije SOLAS 1974., koji se primjenjuje na brodove izgrađene 1. siječnja 2003. ili poslije;

.3

ako su dio(-jelovi) projekta i izvedbe pregledani i odobreni u skladu s navedenim dijelom F izmijenjenog poglavlja II-2 Konvencije SOLAS, a ostali dijelovi broda udovoljavaju odgovarajućim propisanim zahtjevima ovog poglavlja.

.4

Svi brodovi na kojima se obavljaju popravci, preinake, izmjene te s tim povezana oprema, moraju i dalje ispunjavati najmanje one zahtjeve koji su se prethodno primjenjivali na te brodove.

Popravci, preinake i izmjene kojima se bitno mijenjaju dimenzije broda ili prostora za smještaj putnika ili kojima se znatno produžuje vijek korištenja broda te s tim povezana oprema, moraju ispunjavati najnovije zahtjeve za nove brodove ako pomorska uprava države zastave to smatra opravdanim i mogućim.

POSTOJEĆI BRODOVI KLASE B:

.5

Bez obzira na odredbe iz stavka.4, postojeći brodovi klase B koji prevoze više od 36 putnika, a na kojima se obavljaju popravci, preinake, izmjene te s tim povezana oprema, moraju zadovoljavati sljedeće zahtjeve:

.1

svi materijali koji se upotrebljavaju na tim brodovima moraju biti u skladu sa zahtjevima u vezi s materijalima koji se primjenjuju na nove brodove klase B; i

.2

svi popravci, preinake, izmjene te s tim povezana oprema, koji uključuju zamjenu materijala u količini od 50 ili više tona, osim onih koji su propisani pravilom II-2/B/16, moraju biti u skladu sa zahtjevima koji se primjenjuju na nove brodove klase B.

2   Definicije (pravilo 3)

NOVI BRODOVI KLASE B, C I D TE POSTOJEĆI BRODOVI KLASE B:

.1   Negorivi materijal je materijal koji, kad se zagrije na približno 750 °C, ne gori ni ne ispušta zapaljive pare u količini dovoljnoj za samozapaljenje, što se utvrđuje ispitivanjem vatrootpornosti u skladu s rezolucijom IMO-a A.799(19) ‚Izmijenjene preporuke o metodama ispitivanja za određivanje negorivosti brodograđevnih konstrukcijskih materijala’. Svaki drugi materijal je gorivi materijal.

.1a   ZA BRODOVE KLASE B, C, I D IZGRAĐENE 1. SIJEČNJA 2003. ILI POSLIJE:

Negorivi materijal je materijal koji, kad se zagrije na približno 750 °C, ne gori ni ne ispušta zapaljive pare u količini dovoljnoj za samozapaljenje, što se utvrđuje u skladu s Kodeksom o postupcima ispitivanja vatrootpornosti. Svaki drugi materijal je gorivi materijal.

.2   Standardno ispitivanje vatrootpornosti je ispitivanje uzoraka odgovarajućih pregrada ili paluba zagrijavanjem u ispitnoj peći do temperatura koje približno odgovaraju standardnoj krivulji vrijeme-temperatura. Uzorak mora imati izloženu površinu od najmanje 4,65 m2, a visinu (ili duljinu palube) 2,44 metra te mora biti što sličniji predviđenoj konstrukciji i uključivati, prema potrebi, najmanje jedan spoj. Standardna krivulja vrijeme-temperatura određuje se glatkom krivuljom kroz sljedeće točke temperature u unutarnjosti peći:

početna temperatura u unutarnjosti peći

20 °C

nakon prvih 5 minuta

576 °C

nakon 10 minuta

679 °C

nakon 15 minuta

738 °C

nakon 30 minuta

841 °C

nakon 60 minuta

945 °C

.2a   ZA BRODOVE KLASE B, C I D IZGRAĐENE 1. SIJEČNJA 2003. ILI POSLIJE:

Standardno ispitivanje vatrootpornosti je ispitivanje uzoraka odgovarajućih pregrada ili paluba zagrijavanjem u ispitnoj peći do temperatura koje približno odgovaraju standardnoj temperaturnoj krivulji. Metode ispitivanja moraju biti u skladu s Kodeksom o postupcima ispitivanja vatrootpornosti.

.3   Protupožarne konstrukcije klase ‚A’ obuhvaćaju pregrade i palube koje ispunjavaju sljedeće zahtjeve:

.1

moraju biti od čelika ili drugog jednakovrijednog materijala;

.2

moraju biti prikladno ukrijepljene;

.3

moraju biti izrađene tako da sprečavaju prolaz dima i plamena do završetka standardnog ispitivanja vatrootpornosti u trajanju od jednog sata;

.4

moraju biti izolirane odobrenim negorivim materijalima tako da prosječna temperatura na neizloženoj strani ne poraste više od 140 °C iznad početne temperature, ni da temperatura u bilo kojoj točki, uključujući i spojeve, ne poraste više od 180 °C iznad početne temperature u vremenu:

klasa ‚A-60’

60 minuta

klasa ‚A-30’

30 minuta

klasa ‚A-15’

15 minuta

klasa ‚A-0’

0 minuta

.5

Pomorska uprava države zastave mora zahtijevati ispitivanje prototipa pregrade ili palube kako bi osigurale ispunjavanje navedenih zahtjeva otpornosti i porasta temperature u skladu s rezolucijom IMO-a A.754(18).

Za brodove klase B, C i D izgrađene 1. siječnja 2003. ili poslije, tekst ‚rezolucijom IMO-a A.754(18)’ glasi ‚Kodeksom o postupcima ispitivanja vatrootpornosti’.

.4   Protupožarne konstrukcije klase ‚B’ obuhvaćaju pregrade, palube, stropove ili obloge koje ispunjavaju sljedeće zahtjeve:

.1

moraju biti izrađene tako da sprečavaju prolaz plamena do završetka prvih pola sata standardnog ispitivanja vatrootpornosti;

.2

moraju biti izolirane tako da prosječna temperatura na neizloženoj strani ne poraste više od 140 °C iznad početne temperature, ni da temperatura u bilo kojoj točki, uključujući i spojeve, ne poraste više od 225 °C iznad početne temperature u vremenu:

klasa ‚B-15’

15 min

klasa ‚B-0’

0 min

.3

moraju biti izrađene od odobrenih negorivih materijala, a svi materijali koji se upotrebljavaju za izradu i montažu konstrukcija klase ‚B’ moraju biti negorivi, osim što je dopuštena uporaba gorivih furnira pod uvjetom da zadovoljavaju ostale zahtjeve ovog poglavlja;

.4

Pomorska uprava države zastave mora zahtijevati ispitivanje prototipa pregrade kako bi osigurale ispunjavanje navedenih zahtjeva otpornosti i porasta temperature u skladu s rezolucijom IMO-a A.754(18).

Za brodove klase B, C i D izgrađene 1. siječnja 2003. ili poslije, tekst ‚rezolucijom IMO-a A.754(18)’ glasi ‚Kodeksom o postupcima ispitivanja vatrootpornosti’.

.5   Protupožarne konstrukcije klase ‚C’ su konstrukcije izrađene od odobrenih negorivih materijala. One ne moraju zadovoljavati zahtjeve u vezi s prolazom dima i plamena ni ograničenja koja se odnose na porast temperature. Dopuštena je uporaba gorivih furnira pod uvjetom da zadovoljavaju ostale zahtjeve ovog poglavlja.

.6   Neprekinuti stropovi ili obloge klase ‚B’ su stropovi ili obloge klase ‚B’ koji završavaju isključivo na konstrukcijama klase ‚A’ ili ‚B’.

.7   Čelik ili drugi jednakovrijedan materijal. Kada se upotrebljava izraz ‚čelik ili drugi jednakovrijedan materijal’, ‚jednakovrijedan materijal’ znači svaki negorivi materijal koji, zbog svojih svojstava ili postavljene izolacije, ima strukturna svojstva i svojstva otpornosti jednakovrijedna čeliku nakon podvrgavanja standardnom ispitivanju vatrootpornosti (npr. aluminijska legura s odgovarajućom izolacijom).

.8   Sporo širenje plamena znači da tako opisana površina na odgovarajući način ograničava širenje plamena, što se za završne obloge pregrada, stropova i paluba utvrđuje ispitivanjem vatrootpornosti u skladu s rezolucijom IMO-a A.653(16).

.8a   ZA BRODOVE KLASE B, C, I D IZGRAĐENE 1. SIJEČNJA 2003. ILI POSLIJE:

Sporo širenje plamena znači da tako opisana površina na odgovarajući način ograničava širenje plamena, što se utvrđuje u skladu s Kodeksom o postupcima ispitivanja vatrootpornosti.

.9   Glavne vertikalne zone su dijelovi na koje je podijeljen trup, nadgrađe i palubne kućice protupožarnim konstrukcijama klase ‚A’, čija srednja duljina i širina na bilo kojoj palubi u pravilu nije veća od 40 metara.

.10   Prostorije nastambi su prostori koji se koriste za društvene prostorije, hodnike, sanitarne prostorije, kabine, urede, bolnice, kina, prostorije za igru i zabavu, brijačnice, smočnice bez opreme za kuhanje i slični prostori.

.11   Društvene prostorije su dijelovi nastambi koji se koriste kao dvorane, blagovaonice, saloni i slični stalno ograđeni prostori.

.12   Službene prostorije su prostorije koje se koriste kao kuhinje, smočnice s opremom za kuhanje, spremišta, prostorije za poštu i dragocjenosti, skladišta, radionice osim onih koje su dio prostora strojeva te slični prostori i rovovi do tih prostora.

.13   Prostori za teret su svi prostori koji se koriste za teret (uključujući i teretne tankove ulja) i rovovi do tih prostora.

.13-1   Prostori za vozila su prostori za teret namijenjeni za prijevoz motornih vozila s gorivom u spremnicima za vlastiti pogon.

.14   Ro-ro prostori za teret su prostori koji obično nisu ni na koji način podijeljeni, a protežu se stvarnom duljinom ili cijelom duljinom broda, u koje se motorna vozila sa spremnicima goriva za vlastiti pogon i/ili robom (zapakiranom ili u rasutom stanju, u ili na željezničkim ili cestovnim vozilima (uključujući cestovne i željezničke cisterne), prikolicama, kontejnerima, paletama, prijenosnim cisternama ili, u ili na sličnim jedinicama za skladištenje ili drugim spremnicima) mogu ukrcati ili iskrcati u pravilu u vodoravnom smjeru.

.15   Otvoreni ro-ro prostori za teret su oni ro-ro prostori koji su otvoreni na oba kraja ili samo na jednom kraju, s odgovarajućom prirodnom ventilacijom cijelom duljinom kroz stalne otvore na bočnoj oplati, stropu ili odozgo, a na brodovima izgrađenim 1. siječnja 2003. ili poslije, njihova ukupna površina iznosi najmanje 10 % ukupne površine prostora na bokovima.

.15-1   Otvoreni prostori za vozila su oni prostori za vozila koji su otvoreni na oba kraja ili imaju otvor na jednom kraju, s odgovarajućom prirodnom ventilacijom cijelom duljinom kroz stalne otvore raspoređene na bočnoj oplati, stropu ili odozgo, a na brodovima izgrađenim 1. siječnja 2003. ili poslije, njihova ukupna površina iznosi najmanje 10 % ukupne površine prostora na bokovima.

.16   Zatvorene ro-ro prostorije za teret su ro-ro prostorije koje nisu ni otvorene ro-ro prostorije za teret ni otkrivene palube.

.16-1   Zatvorene prostorije za vozila su prostorije za vozila koje nisu ni otvoreni prostori za vozila ni otkrivene palube.

.17   Otkrivena paluba je paluba koja je odozgo i najmanje sa dvije strane potpuno izložena vremenu.

.18   Prostorije posebne kategorije su zatvorene prostorije za vozila iznad ili ispod pregradne palube, u koje i iz kojih se vozila mogu kretati i u koje putnici imaju pristup. Prostorije posebne kategorije mogu biti smještene na nekoliko paluba pod uvjetom da ukupna slobodna visina za vozila ne prelazi 10 metara.

.19.1   Prostorije strojeva kategorije A su prostorije i rovovi do tih prostorija u kojima se nalaze:

.1

motori s unutarnjim izgaranjem za glavni pogon; ili

.2

motori s unutarnjim izgaranjem koji se upotrebljavaju u druge svrhe osim glavnog pogona, kojima ukupna izlazna snaga iznosi najmanje 375 kW; ili

.3

kotao s loženjem na tekuće gorivo ili uređaj za tekuće gorivo.

.19.2   Prostorije strojeva su sve prostorije strojeva kategorije A i druge prostorije u kojima se nalaze pogonski strojevi, kotlovi, uređaji za tekuće gorivo, parni strojevi i strojevi s unutarnjim izgaranjem, generatori i veći električni uređaji, pumpne stanice goriva, rashladni uređaji, uređaji za stabilizaciju, uređaji za ventilaciju i klimatizaciju te slični prostori i rovovi do tih prostorija.

.20   Uređaj za tekuće gorivo je uređaj koji se upotrebljava za pripremu tekućeg goriva koje se dovodi u kotao, ili uređaj koji se upotrebljava za pripremu grijanoga goriva koje se dovodi u motor s unutarnjim izgaranjem, i obuhvaća sve tlačne pumpe za gorivo, filtere i grijače za gorivo pod tlakom većim od 0,18 N/mm2.

.21   Upravljačke postaje su prostorije u kojima se nalaze brodski radiouređaji ili glavni navigacijski uređaji ili izvor energije u nuždi, ili u kojima je glavni sustav za otkrivanje požara ili za upravljanje protupožarnim uređajima.

.21.1   Središnja upravljačka postaja je upravljačka postaja koja objedinjuje sljedeće funkcije upravljanja i indikacije:

.1

ugrađene sustave za otkrivanje požara i protupožarni alarm;

.2

sustave automatskog rasprskivanja, otkrivanje požara i protupožarni alarm;

.3

indikatorske panele protupožarnih vrata;

.4

zatvaranje protupožarnih vrata;

.5

indikatorske panele vodonepropusnih vrata;

.6

zatvaranje vodonepropusnih vrata;

.7

ventilatore;

.8

opći/protupožarni alarm;

.9

sustave veze uključujući telefone; i

.10

mikrofone sustava za razglas.

.21.2   Središnja upravljačka postaja sa stalnom stražom je središnja upravljačka postaja u kojoj je stalno prisutan odgovorni član posade.

.22   Prostorije s namještajem i opremom ograničene opasnosti od požara, u smislu pravila II-2/B/4, su prostorije u kojima se nalazi namještaj i oprema ograničene opasnosti od požara (kabine, društvene prostorije, uredi i druge vrste nastambi) u kojima:

.1

sav ugrađeni namještaj, kao što su pisaći stolovi, ormari za odjeću, toaletni stolići, komode, kuhinjski ormari, je izrađen u cijelosti od odobrenih negorivih materijala, osim gorivih furnira debljine do 2 mm koji se mogu koristiti za oblaganje radnih površina tih predmeta;

.2

svi okviri pomičnog namještaja, kao što su stolice, naslonjači, stolovi, su izrađeni od negorivih materijala;

.3

sve zavjese, zastori i drugi zavješeni tekstilni materijali imaju otpornost na širenje plamena koja nije manja od otpornosti vune čija je masa 0,8 kg/m2, u skladu s rezolucijom IMO-a A.471(XII), kako je izmijenjena.

Za brodove klase B, C i D izgrađene 1. siječnja 2003. ili poslije, tekst ‚rezolucijom IMO-a A.471(XII)’, kako je izmijenjena, glasi ‚Kodeksom o postupcima ispitivanja vatrootpornosti’;

.4

sve podne obloge imaju otpornost na širenje plamena koja nije manja od otpornosti jednakovrijednog vunenog materijala koji se upotrebljava u iste svrhe.

Za brodove klase B, C i D izgrađene 1. siječnja 2003. ili poslije, ovaj podstavak glasi:

‚sve podne obloge imaju svojstva sporog širenja plamena’;

.5

sve izložene površine pregrada, obloga i stropova imaju svojstva sporog širenja plamena; i

.6

sav tapecirani namještaj ima svojstva otpornosti na zapaljenje i širenje plamena u skladu s Postupcima ispitivanja vatrootpornosti tapeciranog namještaja iz rezolucije IMO-a A.652(16).

Za brodove klase B, C i D izgrađene 1. siječnja 2003. ili poslije, tekst ‚rezolucije IMO-a 652(16)’ glasi ‚Kodeks o postupcima ispitivanja vatrootpornosti’.

ZA BRODOVE KLASE B, C I D IZGRAĐENE 1. SIJEČNJA 2003. ILI POSLIJE:

.7

sva posteljina ima svojstva otpornosti na zapaljenje i širenje plamena, što se utvrđuje u skladu s Kodeksom o postupcima ispitivanja vatrootpornosti.

.23   Ro-ro putnički brod je putnički brod s ro-ro prostorima za teret ili prostorijama posebne kategorije, kako je utvrđeno ovim pravilom.

.24   Kodeks o postupcima ispitivanja vatrootpornosti znači Međunarodni kodeks o postupcima ispitivanja vatrootpornosti, usvojen rezolucijom MSC.61(67), kako je izmijenjen.

.25   Kodeks o sustavima za zaštitu od požara znači Međunarodni kodeks o sustavima za zaštitu od požara, usvojen rezolucijom MSC.98(73), kako je izmijenjena.

.26   Plamište je temperatura u Celzijevim stupnjevima (ispitivanjem u zatvorenoj posudi) pri kojoj proizvod ispušta dovoljno zapaljivih para za zapaljenje, kako je utvrđeno odobrenim uređajem za utvrđivanje plamišta.

.27   Propisani zahtjevi znači značajke konstrukcije, ograničenja dimenzija ili sustavi zaštite od požara navedeni u ovom poglavlju.

3   Protupožarne pumpe, glavni protupožarni cjevovodi, hidranti, crijeva i mlaznice (pravilo 4)

NOVI BRODOVI KLASE B, C I D TE POSTOJEĆI BRODOVI KLASE B:

.1.1

Svaki brod mora imati protupožarne pumpe, glavne protupožarne cjevovode, hidrante, crijeva i mlaznice u skladu s odgovarajućim zahtjevima ovog pravila.

NOVI BRODOVI KLASE B, C I D IZGRAĐENI PRIJE 1. SIJEČNJA 2003.:

.1.2

Ako se zahtijeva više od jedne neovisne protupožarne pumpe, moraju se postaviti odjelni ventili za odvajanje dijela glavnog protupožarnog cjevovoda u prostoriji strojeva u kojoj se nalazi glavna protupožarna pumpa ili pumpe, od ostalog dijela glavnog protupožarnog cjevovoda, na lako dostupnom i pogodnom mjestu izvan prostorije strojeva. Glavni protupožarni cjevovod izveden je tako da, kad su odjelni ventili zatvoreni, svi hidranti na brodu osim onih u navedenoj prostoriji strojeva, mogu dobivati vodu preko protupožarne pumpe koja se ne nalazi u toj prostoriji strojeva, cijevima koje ne ulaze u tu prostoriju. Iznimno, kraći dijelovi usisnih i ispusnih cijevi protupožarne pumpe za slučaj nužde mogu prolaziti kroz prostoriju strojeva ako je nemoguće provesti ih izvan nje, pod uvjetom da se održi cjelovitost glavnog protupožarnog cjevovoda zatvaranjem cijevi u čvrsto čelično kućište.

NOVI BRODOVI KLASE B, C I D IZGRAĐENI 1. SIJEČNJA 2003. ILI POSLIJE:

.1.3

Odjelni ventili za odvajanje dijela glavnog protupožarnog cjevovoda u prostoriji strojeva u kojoj se nalaze glavna protupožarna pumpa ili pumpe, od ostalog dijela glavnog protupožarnog cjevovoda, moraju se postaviti na lako dostupnom i pogodnom mjestu izvan prostorije strojeva. Glavni protupožarni cjevovod izveden je tako da, kad su odjelni ventili zatvoreni, svi hidranti na brodu osim onih u navedenoj prostoriji strojeva, mogu dobivati vodu preko druge protupožarne pumpe ili protupožarne pumpe za slučaj nužde. Protupožarna pumpa za slučaj nužde, ulaz morske vode, usisne i dovodne cijevi i odjelni ventili moraju se nalaziti izvan prostorije strojeva. Ako to nije moguće, može se postaviti kutija usisa mora u prostoriju strojeva ako se ventilom može daljinski upravljati s mjesta u istom odjeljku u kojem je pumpa za slučaj nužde, a usisna cijev je što kraća. Kraći dijelovi usisnih i ispusnih cijevi mogu prolaziti kroz prostor strojeva ako su zatvoreni u čvrsto čelično kućište ili izolirani prema normi A-60. Cijevi moraju imati čvrste stijenke debljine najmanje 11 mm i moraju biti zavarene osim na prirubnom spoju s ventilom ulaza mora.

NOVI I POSTOJEĆI BRODOVI KLASE B TE NOVI BRODOVI KLASE C I D DULJINE 24 METRA I VIŠE:

.2   Kapacitet protupožarnih pumpi

.1

Propisane protupožarne pumpe moraju radi gašenja požara osiguravati dovod vode pod tlakom navedenim u stavku.4.2, u količini koja nije manja od dvije trećine količine koja je propisana za kaljužne pumpe kada se upotrebljavaju za ispumpavanje kaljuže.

.2

Na svakom brodu koji prema ovom pravilu mora imati više od jedne protupožarne mehaničke pumpe, svaka propisana pumpa mora imati kapacitet od najmanje 80 % ukupnog propisanog kapaciteta podijeljenog s najmanjim brojem propisanih protupožarnih pumpi, ali u svakom slučaju najmanje 25 m3/h i svaka takva pumpa mora osiguravati najmanje dva propisana mlaza vode. Te protupožarne pumpe moraju osiguravati dovod vode glavnom protupožarnom sustavu u propisanim uvjetima.

.3

Na brodovima izgrađenim 1. siječnja 2003. ili poslije, na kojima je ugrađeno više pumpi od najmanjeg propisanog broja te dodatne pumpe moraju imati kapacitet najmanje 25 m3/h i moraju osiguravati najmanje dva mlaza vode u skladu sa stavkom.5 ovog pravila.

.3   Raspored protupožarnih pumpi, glavnih protupožarnih cjevovoda i brza opskrba vodom

.1

Brodovi moraju imati sljedeće protupožarne pumpe s mehaničkim pogonom:

.1

brodovi ovlašteni za prijevoz više od 500 putnika: najmanje tri, od kojih jednu može pokretati glavni pogonski stroj;

.2

brodovi ovlašteni za prijevoz 500 putnika ili manje: najmanje dvije, od kojih jednu može pokretati glavni pogonski stroj.

.2

Sanitarne, balastne i kaljužne pumpe ili pumpe opće namjene mogu se prihvatiti kao protupožarne pumpe ako se njima ne obavlja redovito pumpanje goriva, a ako se povremeno upotrebljavaju za pretakanje ili pumpanje tekućeg goriva, moraju imati odgovarajuće preklopne uređaje.

.3

Raspored priključaka morske vode, protupožarnih pumpi i njihovih izvora energije mora osigurati da, na brodovima ovlaštenim za prijevoz više od 250 putnika, izbijanje požara u bilo kojem odjeljku ne prekine rad svih protupožarnih pumpi.

Ako na novim brodovima klase B ovlaštenim za prijevoz 250 putnika ili manje, požar u bilo kojem odjeljku može onesposobiti sve pumpe, kao dodatni uređaj za dovod vode radi gašenja požara postavlja se neovisna protupožarna pumpa za slučaj nužde na mehanički pogon, kojoj su izvor energije i priključci za morsku vodu smješteni izvan prostorije strojeva. Ta neovisna protupožarna pumpa za slučaj nužde na mehanički pogon, mora biti u skladu s odredbama Kodeksa o sustavima za zaštitu od požara za brodove izgrađene 1. siječnja 2003. ili poslije.

.4

Na novim brodovima klase B ovlaštenim za prijevoz više od 250 putnika, brza opskrba vodom mora biti takva da se iz svakog hidranta u unutarnjem prostoru može odmah dobiti najmanje jedan snažan mlaz vode te da se automatskim pokretanjem određene protupožarne pumpe osigura stalan dovod vode.

.5

Na brodovima na kojima su prostorije strojeva povremeno bez nadzora posade ili je potrebna samo jedna osoba u straži, mora se osigurati brzi dovod vode iz glavnog protupožarnog cjevovoda pod odgovarajućim tlakom, daljinskim pokretanjem jedne od glavnih protupožarnih pumpi sa zapovjedničkog mosta i iz protupožarne upravljačke postaje, ako postoji, ili stalnim tlačenjem glavnog protupožarnog cjevovoda pomoću jedne od glavnih protupožarnih pumpi.

.6

Dovodni ventil svake protupožarne pumpe mora imati nepovratni ventil.

.4   Promjer glavnog protupožarnog cjevovoda i tlak u njemu

.1

Promjer glavnog protupožarnog cjevovoda i cijevi za vodu mora biti toliki da omogućava učinkovitu raspodjelu najveće propisane količine vode iz dvije protupožarne pumpe koje rade istodobno.

.2

Pomoću dvije pumpe koje istodobno dovode vodu kroz mlaznice navedene u stavku.8 i dovoljno hidranata da se osigura količina vode navedena u stavku.4.1, u svim hidrantima treba održavati sljedeće minimalne tlakove:

Brodovi klase B ovlašteni za prijevoz

Novi

Postojeći

više od 500 putnika

0,4 N/mm2

0,3 N/mm2

do 500 putnika

0,3 N/mm2

0,2 N/mm2

.3

Maksimalan tlak u bilo kojem hidrantu ne smije biti veći od onog pri kojem se može učinkovito upravljati protupožarnim crijevom.

.5   Broj i položaj hidranata

.1

Broj i položaj hidranata mora biti takav da najmanje dva mlaza vode koji ne dolaze iz istog hidranta, od kojih jedan mora biti iz crijeva u jednom komadu, mogu dosegnuti bilo koji dio broda u koji putnici ili posada redovito imaju pristup za vrijeme plovidbe te bilo koji dio prostora za teret kada je prazan, bilo koji ro-ro prostor za teret ili bilo koji prostor posebne kategorije, a u tom slučaju dva mlaza moraju dosegnuti bilo koji dio tog prostora, svaki iz crijeva u jednom komadu. Osim toga, takvi hidranti moraju biti smješteni blizu ulaza u štićene prostore.

.2

U prostorijama nastambi, službenim prostorijama i prostorijama strojeva, broj i smještaj hidranata mora biti takav da udovoljava zahtjevima iz stavka.5.1 kada su sva vodonepropusna vrata i sva vrata u pregradama glavnih vertikalnih zona zatvorena.

.3

Ako je pristup u prostoriju strojeva na nižoj razini predviđen iz susjednog osovinskog tunela, postavljaju se dva hidranta s vanjske strane, ali u blizini ulaza u prostoriju strojeva. Ako je pristup predviđen iz drugih prostorija, u jednoj od tih prostorija postavljaju se dva hidranta u blizini ulaza u prostor strojeva. To nije potrebno ako tunel ili susjedni prostori nisu dio puta za napuštanje prostorija.

.6   Cijevi i hidranti

.1

Za glavne protupožarne cjevovode i hidrante ne smiju se koristiti materijali čija se svojstva brzo gube pod utjecajem topline, ako nisu na odgovarajući način zaštićeni. Cijevi i hidranti moraju se postaviti tako da se na njih lako mogu priključiti protupožarna crijeva. Cijevi i hidranti moraju biti smješteni tako da se spriječi zamrzavanje. Na brodovima koji mogu prevoziti teret na palubi, položaj hidranata mora biti takav da su uvijek lako dostupni, a cijevi moraju, što je moguće više, biti postavljene tako da se ne mogu oštetiti tim teretom.

.2

Svako protupožarno crijevo mora imati ventil tako da se može odvojiti dok protupožarne pumpe rade.

.3

Na brodovima izgrađenim 1. siječnja 2003. ili poslije, odjelni se ventili postavljaju za sve ogranke glavnog protupožarnog cjevovoda koji prolaze otvorenom palubom a upotrebljavaju se u druge svrhe osim gašenja požara.

.7   Protupožarna crijeva

.1

Protupožarna crijeva moraju biti od nehabajućeg materijala koji odobrava pomorska uprava države zastave i dovoljne duge da se mlaz vode može usmjeriti u bilo koji prostor u kojem bi se mogle upotrijebiti. Svako protupožarno crijevo mora imati mlaznicu i potrebne spojke. Spojke i mlaznice protupožarnog crijeva moraju biti potpuno zamjenjive. Crijeva navedena u ovom poglavlju kao ‚protupožarna crijeva’ zajedno s potrebnom opremom i alatima moraju biti spremna za uporabu na vidljivim mjestima blizu vodenih hidranata ili priključaka. Osim toga, u unutarnjim prostorima na brodovima koji prevoze više od 36 putnika, protupožarna crijeva moraju biti stalno priključena na hidrante.

.2

Za svaki hidrant koji se zahtijeva prema stavku.5 mora postojati najmanje jedno protupožarno crijevo. Duljina protupožarnog crijeva mora se ograničiti na najviše 20 metara na palubi i u nadgrađu te na 15 metara u prostorijama strojeva, a na manjim brodovima na 15 odnosno 10 metara.

.8   Mlaznice

.1.1

U smislu ovog poglavlja, standardne veličine mlaznica su 12 mm, 16 mm i 19 mm ili veličine što bliže tim vrijednostima. Ako se upotrebljavaju drugi sustavi – kao na primjer sustavi vodene magle – mogu se dopustiti drugačiji promjeri mlaznica.

.1.2

Sve mlaznice moraju biti odobrenog dvonamjenskog tipa (tj. raspršivanje/mlaz) i moraju imati napravu za zatvaranje.

.2

Za prostorije nastambi i službene prostorije nisu potrebne mlaznice veće od 12 mm.

.3

Za prostorije strojeva i vanjske prostore veličina mlaznica mora biti takva da se iz najmanje pumpe može postići najveća moguća količina vode iz dva mlaza pod tlakom navedenim u stavku.4, s tim da se ne koriste mlaznice veće od 19 mm.

NOVI BRODOVI KLASE C I D DULJINE MANJE OD 24 METRA:

.9   Protupožarne pumpe, glavni protupožarni cjevovodi, hidranti, crijeva, mlaznice i brza opskrba vodom

.1

Zahtijeva se jedna neovisna protupožarna pumpa, kojom se radi gašenja požara mora osigurati dovod najmanje jednog mlaza vode iz bilo kojeg protupožarnog hidranta pod tlakom navedenim dalje u tekstu. Ta količina vode ne smije biti manja od dvije trećine količine koja se zahtijeva za kaljužne pumpe kada se upotrebljavaju za pumpanje kaljuže. Takva protupožarna pumpa mora pri izbacivanju najveće navedene količine vode kroz protupožarne hidrante čije su mlaznice promjera 12 ili 16 ili 19 mm, na svakom hidrantu održavati minimalni tlak koji je propisan za brodove klase B.

.2

Svaki brod koji prevozi više od 250 putnika, mora imati dodatnu protupožarnu pumpu stalno priključenu na glavni protupožarni cjevovod. Ta pumpa mora imati mehanički pogon. Ta pumpa i njezin izvor energije ne smiju biti smješteni u istom odjeljku kao pumpa koja je propisana stavkom.9.1 i mora imati stalni priključak za dovod morske vode smješten izvan prostorije strojeva. Ta pumpa mora biti takva da može osigurati najmanje jedan mlaz vode iz bilo kojeg hidranta na brodu, održavajući tlak od najmanje 0,3 N/mm2.

.3

Sanitarne, balastne i kaljužne pumpe ili pumpe opće namjene mogu se prihvatiti kao protupožarne pumpe.

.4

Svaki brod mora imati glavni protupožarni cjevovod odgovarajućeg promjera za učinkovitu raspodjelu navedene najveće količine vode. Broj i položaj hidranata mora biti takav da najmanje jedan mlaz vode može dosegnuti bilo koji dio broda iz protupožarnog crijeva u jednom komadu, kao što je određeno za brodove klase B u stavku.7.2.

.5

Svaki brod mora imati najmanje jedno protupožarno crijevo za svaki hidrant.

.6

Na brodovima na kojima su prostorije strojeva povremeno bez nadzora posade ili je potrebna samo jedna osoba u straži, mora se osigurati brzi dovod vode iz glavnog protupožarnog cjevovoda pod odgovarajućim tlakom, daljinskim pokretanjem jedne od glavnih protupožarnih pumpi sa zapovjedničkog mosta i iz protupožarne upravljačke postaje, ako postoji, ili stalnim tlačenjem glavnog protupožarnog cjevovoda pomoću jedne od glavnih protupožarnih pumpi.

.7

Dovodni ventil svake protupožarne pumpe mora imati nepovratni ventil.

4   Ugrađeni sustavi za gašenje požara (pravila 5 + 8 + 9 +10)

.1   Ugrađeni sustavi za gašenje požara plinom: Općenito (pravilo 5.1)

NOVI BRODOVI KLASE B, C I D IZGRAĐENI PRIJE 1. SIJEČNJA 2003. TE POSTOJEĆI BRODOVI KLASE B:

.1

Cijevi potrebne za dovođenje sredstva za gašenje požara u štićene prostore moraju imati upravljačke ventile označene tako da jasno pokazuju prostore do kojih vode cijevi. Moraju se poduzeti odgovarajuće mjere da se spriječi nehotično ispuštanje sredstva u bilo koju prostoriju.

.2

Cjevovod za raspodjelu sredstva za gašenje požara i mlaznice moraju biti postavljeni tako da se postigne ravnomjerna raspodjela sredstva za gašenje.

.3

Predviđaju se sredstva kako bi se osiguralo da se s vanjske strane zaštićenih prostora mogu zatvoriti svi otvori kroz koje u te prostore može ući zrak ili iz njih izlaziti plin.

.4

Predviđaju se sredstva kako bi se osiguralo automatsko davanje zvučnog upozorenja o ispuštanju sredstva za gašenje požara u bilo koji prostor u kojem osoblje redovito radi ili u koji ima pristup. Alarm mora biti uključen dovoljno vremena prije ispuštanja sredstva za gašenje.

.5

Sredstva za upravljanje ugrađenim sustavima za gašenje požara plinom moraju biti lako dostupna, jednostavna za rukovanje i grupirana na što manje mjesta koja neće biti odsječena u slučaju požara u štićenom prostoru. Na svakom takvom mjestu moraju se nalaziti jasne upute za rukovanje sustavom uzimajući u obzir sigurnost osoblja.

.6

Automatsko ispuštanje sredstva za gašenje požara nije dopušteno, osim ako je to predviđeno za lokalne uređaje s automatskim upravljanjem, postavljene neovisno o propisanim ugrađenim sustavima za gašenje požara, u prostorijama strojeva iznad opreme za koju postoji velika opasnost od požara ili u zatvorenim dijelovima unutar prostorija strojeva u kojima postoji velika opasnost od požara.

.7

Ako je količina sredstva za gašenje požara potrebna za zaštitu nekoliko prostora, raspoloživa količina sredstva ne mora biti veća od najveće količine potrebne za bilo koji od prostora koje treba zaštititi.

.8

Ako nije drukčije određeno, tlačni spremnici za skladištenje sredstva za gašenje požara postavljaju se izvan štićenih prostorija u skladu sa stavkom .1.11.

.9

Predviđaju se mjere kako bi se osiguralo da posada ili osoblje na kopnu mogu sigurno provjeriti količinu sredstva u spremnicima.

.10

Spremnici za skladištenje sredstva za gašenje požara i pripadajući tlačni dijelovi moraju biti projektirani prema odgovarajućim normama, uzimajući u obzir položaj i maksimalne temperature okoline koje se mogu očekivati u radu.

.11

Ako se sredstvo za gašenje požara skladišti izvan štićenog prostora, to mora biti u prostoriji koja je na sigurnom i lako dostupnom mjestu i ima učinkovito prozračivanje. Poželjno je da svi ulazi u te skladišne prostorije budu s otvorene palube neovisno o štićenom prostoru.

Ulazna vrata moraju se otvarati prema vani, a pregrade i palube, uključujući vrata i druga sredstva za zatvaranje svakog takvog otvora, koje odjeljuju te prostorije od susjednih zatvorenih prostorija, moraju biti plinonepropusne. U smislu primjene tablica protupožarnosti pregrada i paluba iz pravila II-2/B/4 ili II-2/B/5, takve se skladišne prostorije smatraju upravljačkim postajama.

.12

U sustavima za gašenje požara na novim brodovima te u novougrađenim protupožarnim sustavima na postojećim brodovima, nije dopuštena uporaba sredstva za gašenje požara koje samo po sebi ili u očekivanim uvjetima uporabe ispušta otrovne plinove u količinama opasnim za ljude ili ispušta plinove štetne za okoliš.

BRODOVI KLASE B, C I D IZGRAĐENI 1. SIJEČNJA 2003. ILI POSLIJE:

.13

Ugrađeni sustavi za gašenje požara plinom moraju biti u skladu s odredbama Kodeksa o sustavima za zaštitu od požara.

.14

Predviđaju se sredstva kako bi se osiguralo da se s vanjske strane štićenih prostora mogu zatvoriti svi otvori kroz koje u te prostore može ući zrak ili iz njih izlaziti plin.

.15

Ako se sredstvo za gašenje požara skladišti izvan štićenog prostora, to mora biti u prostoriji koja se nalazi iza prednje sudarne pregrade i ne upotrebljava se u druge svrhe. Poželjno je da svi ulazi u tu skladišnu prostoriju budu s otvorene palube, neovisno o štićenom prostoru. Ako je skladišni prostor ispod palube, ne smije biti više od jedne palube ispod otvorene palube i mora imati izravan pristup stubištem ili ljestvama s otvorene palube.

Prostori smješteni ispod palube ili prostori do kojih nije predviđen pristup s otvorene palube, moraju imati sustav mehaničke ventilacije koji odvodi zrak s dna prostora i omogućuje najmanje 6 izmjena zraka na sat. Ulazna vrata moraju se otvarati prema vani, a pregrade i palube, uključujući vrata i druga sredstva za zatvaranje svakog takvog otvora, koje odjeljuju te prostore od susjednih zatvorenih prostora, moraju biti plinonepropusne. U smislu primjene tablica 4.1, 4.2, 5.1 i 5.2 iz dijela B ovog poglavlja, takvi se skladišni prostori smatraju upravljačkim postajama.

NOVI BRODOVI KLASE A, B, C I D TE POSTOJEĆI BRODOVI KLASE B:

.16

Ako je količina slobodnog zraka u spremnicima zraka u bilo kojoj prostoriji takva da bi, u slučaju požara, ispuštanje zraka unutar takve prostorije moglo ozbiljno ugroziti učinkovitost ugrađenog sustava za gašenje požara, treba osigurati dodatnu količinu sredstva za gašenje požara.

.17

Dobavljači ugrađenih uređaja za gašenje požara moraju osigurati opis uređaja, uključujući kontrolni popis za održavanje, na engleskom jeziku i na službenom jeziku(-cima) države zastave.

.18

Količinu sredstva za gašenje požara najmanje jednom godišnje provjerava stručnjak kojeg ovlasti pomorska uprava države zastave, dobavljač uređaja ili priznata organizacija.

.19

Redovite provjere koje provodi upravitelj stroja na brodu ili ih organizira rukovodstvo broda unose se u brodski dnevnik, pri čemu se navodi opseg i vrijeme te provjere.

.20

Oprema za gašenje požara koja nije propisana a postavljena je, npr. u skladišnim prostorima, mora svojom konstrukcijom i dimenzijama biti u skladu s odredbama ovog pravila za taj tip uređaja.

.21

Sva vrata u prostorije zaštićene uređajima na bazi CO2 moraju imati natpis ‚Ova je prostorija zaštićena sustavom na bazi CO2 i mora se napustiti kad se uključi alarmni uređaj’.

.2   Sustavi ugljikovog dioksida (pravilo 5.2)

NOVI BRODOVI KLASE B, C I D IZGRAĐENI PRIJE 1. SIJEČNJA 2003. TE POSTOJEĆI BRODOVI KLASE B:

.1.1

U prostorijama za teret, količina raspoloživog CO2 mora, ako nije drukčije propisano, biti dovoljna da se dobije obujam slobodnog plina od najmanje 30 % bruto obujma najveće prostorije za teret koja se štiti na taj način.

Ako su dvije ili više prostorija za teret povezani preko ventilacijskih kanala, smatraju se jednom prostorijom. Na brodovima koji se upotrebljavaju za prijevoz vozila, potrebna količina CO2 iznosi 45 % bruto kubične količine najveće prostorije za teret.

.1.2

U prostorijama strojeva, količina ugljikovog dioksida mora biti dovoljna da se dobije minimalna količina slobodnog plina koja je jednaka većoj od ovih količina:

.1

40 % bruto obujma najvećeg tako štićene prostorije strojeva, u koji nije uključen dio grotla iznad razine na kojoj horizontalna površina grotla iznosi 40 % ili manje od horizontalne površine dotične prostorije ako se mjeri na sredini između pokrova tanka i najnižeg dijela grotla; ili

.2

35 % bruto obujma najveće tako štićene prostorije strojeva, uključujući grotlo; ako se dvije ili više prostorija strojeva koji nisu potpuno odijeljeni smatraju jednom prostorijom.

.2

Za svrhe ovog stavka, računa se da obujam slobodnog ugljikovog dioksida iznosi 0,56 m3/kg.

.3

Ugrađeni sustav cjevovoda mora biti takav da se 85 % plina može ispustiti u tu prostoriju u roku od 2 minute.

.4

Mehanizam za ispuštanje ugljikovog dioksida:

.1

Predviđena su dva odvojena upravljačka uređaja za ispuštanje ugljikovog dioksida u štićenu prostoriju i za uključivanje alarma. Jedan se upotrebljava za ispuštanje plina iz spremnika u kojima je pohranjen. Drugi se upotrebljava za otvaranje ventila na cjevovodu za dovod plina u štićenu prostoriju.

.2

Ta dva upravljačka uređaja postavljena su unutar ormarića iz kojeg se ispušta plin, jasno označeni za pojedinu prostoriju. Ako se ormarić u kojem su upravljački uređaji zaključava, ključ se nalazi na uočljivom mjestu u blizini tog ormarića, iza stakla koje se prema potrebi može razbiti.

.5

Pomorska uprava države zastave mora osigurati da prostorije u kojima se nalaze boce CO2 budu pravilno izvedene u pogledu pristupa, ventilacije i uređaja za vezu. Moraju poduzeti potrebne sigurnosne mjere u vezi s izradom, postavljanjem, označivanjem, punjenjem i ispitivanjem boca CO2 te pripadajućih cijevi i opreme, kao i opreme za upravljanje tim postrojenjem i alarmiranje.

BRODOVI KLASE B, C I D IZGRAĐENI 1. SIJEČNJA 2003. ILI POSLIJE:

.6

Sustavi ugljikovog dioksida moraju biti u skladu s odredbama Kodeksa o sustavima za zaštitu od požara.

.7

Pomorska uprava države zastave mora osigurati da prostorije u kojima se nalaze boce CO2 budu pravilno izvedene u pogledu pristupa, ventilacije i uređaja za vezu. Moraju poduzeti potrebne sigurnosne mjere u vezi s izradom, postavljanjem, označivanjem, punjenjem i ispitivanjem boca CO2 te pripadajućih cijevi i opreme, kao i opreme za upravljanje tim postrojenjem i alarmiranje.

.3   Ugrađeni sustavi za gašenje požara pjenom niske ekspanzije u prostorijama strojeva (pravilo 8)

NOVI BRODOVI KLASE B, C I D IZGRAĐENI PRIJE 1. SIJEČNJA 2003. TE POSTOJEĆI BRODOVI KLASE B:

.1

Ako je u nekoj prostoriji strojeva, pored zahtjeva iz pravila 6, ugrađen sustav za gašenje požara pjenom niske ekspanzije, taj sustav mora omogućavati da za najviše pet minuta kroz ugrađene otvore za pražnjenje ispusti količinu pjene dostatnu da ispuni do visine od 150 mm najveću pojedinačnu površinu po kojoj bi se moglo razliti tekuće gorivo. Sustav mora imati sposobnost stvaranja pjene prikladne za gašenje požara uzrokovanih uljem. Predviđaju se sredstva za učinkovitu raspodjelu pjene kroz stalni sustav cjevovoda i upravljačke ventile ili pipce do prikladnih otvora za pražnjenje i za učinkovito usmjeravanje pjene pomoću ugrađenih raspršivača prema drugim glavnim izvorima požara u zaštićenom prostoru. Omjer ekspanzije pjene ne smije biti veći od 12 prema 1.

.2

Sredstva za upravljanje svakim takvim sustavom moraju biti lako dostupna i jednostavna za rukovanje te grupirana na što manje mjesta koja neće biti odsječena zbog požara u štićenoj prostoriji.

BRODOVI KLASE B, C I D IZGRAĐENI 1. SIJEČNJA 2003. ILI POSLIJE:

.3

Ugrađeni sustavi za gašenje požara pjenom niske ekspanzije u prostorijama strojeva moraju biti u skladu s odredbama Kodeksa o sustavima za zaštitu od požara.

.4   Ugrađeni sustavi za gašenje požara pjenom visoke ekspanzije u prostorijama strojeva (pravilo 9)

NOVI BRODOVI KLASE B, C I D IZGRAĐENI PRIJE 1. SIJEČNJA 2003. TE POSTOJEĆI BRODOVI KLASE B:

.1

Svaki propisani ugrađeni sustav za gašenje požara pjenom visoke ekspanzije u prostorijama strojeva mora omogućavati brzo ispuštanje pjene kroz ugrađene otvore za pražnjenje u količini koja je dovoljna da ispuni do visine od najmanje 1 metra u minuti najveći prostor koji se štiti. Količina raspoložive tekućine za stvaranje pjene mora biti dovoljna da proizvede količinu pjene jednaku peterostrukom obujmu najvećeg prostora koji treba zaštititi. Omjer ekspanzije pjene ne smije biti veći od 1 000 prema 1.

.2

Dobavni kanali za pjenu, ulazi zraka do generatora pjene i broj jedinica za proizvodnju pjene moraju biti takvi da osiguraju učinkovitu proizvodnju i raspodjelu pjene.

.3

Dobavni kanali generatora pjene moraju biti postavljeni tako da požar u štićenoj prostoriji ne može oštetiti opremu za proizvodnju pjene.

.4

Generator pjene, njegovi izvori napajanja energijom, tekućina za proizvodnju pjene i sredstva za upravljanje sustavom moraju biti lako dostupni i jednostavni za rukovanje te grupirani na što manje mjesta koja neće biti odsječena zbog požara u štićenoj prostoriji.

BRODOVI KLASE B, C I D IZGRAĐENI 1. SIJEČNJA 2003. ILI POSLIJE:

.5

Ugrađeni sustavi za gašenje požara pjenom visoke ekspanzije u prostorijama strojeva moraju biti u skladu s odredbama Kodeksa o sustavima za zaštitu od požara.

.5   Ugrađeni sustavi za gašenje požara raspršenom vodom pod tlakom u prostorijama strojeva (pravilo 10)

NOVI BRODOVI KLASE B, C I D IZGRAĐENI PRIJE 1. SIJEČNJA 2003. TE POSTOJEĆI BRODOVI KLASE B:

.1

Svi propisani ugrađeni sustavi za gašenje požara raspršenom vodom pod tlakom u prostorijama strojeva moraju imati mlaznice za raspršivanje odobrenog tipa.

.2

Broj i razmještaj mlaznica mora biti takav da osigura učinkovitu prosječnu raspodjelu vode od najmanje 5 litara/m2 u minuti u prostorijama koje treba zaštititi. Mogu se uvažiti veće količine vode ako je to potrebno za određena opasna područja. Mlaznice se postavljaju iznad kaljuža, pokrova tankova i drugih površina po kojima se može razliti gorivo te iznad drugih mjesta u prostorijama strojeva gdje postoji posebna opasnost od požara.

.3

Sustav može biti podijeljen na sekcije, čijim se razdjelnim ventilima upravlja s lako dostupnih mjesta izvan prostorije koju treba zaštititi i koji neće biti odsječeni u slučaju izbijanja požara u štićenom prostoru.

.4

Sustav mora stalno biti pod potrebnim tlakom, a pumpa koja dobavlja vodu za sustav mora se automatski uključiti kada padne tlak u sustavu.

.5

Pumpa mora moći istodobno dobavljati vodu pod potrebnim tlakom u sve sekcije sustava, u bilo kojem odjeljku koji se štiti. Pumpa i njezini upravljački uređaji postavljaju se izvan prostorije ili prostorija koje treba zaštititi. Ne smije postojati mogućnost da požar u prostoriji ili prostorijama koje se štite sustavom za gašenje požara raspršenom vodom, onemogući rad tog sustava.

.6

Poduzimaju se mjere opreza kako bi se spriječilo začepljenje mlaznica zbog nečistoće u vodi ili korozije cjevovoda, mlaznica, ventila i pumpe.

NOVI BRODOVI KLASE B, C I D IZGRAĐENI PRIJE 1. SIJEČNJA 2003.:

.7

Pumpa se može pokretati nezavisnim motorom s unutarnjim izgaranjem, ali ako ovisi o energiji koja se dobavlja iz generatora za slučaj nužde ugrađenog u skladu s odredbama iz dijela D poglavlja II-1., generator mora biti tako izveden da se automatski uključi u slučaju kvara glavnog izvora energije, tako da se odmah osigura energija za pumpu propisana stavkom.5. Nezavisni motor s unutarnjim izgaranjem mora biti smješten tako da požar u štićenoj prostoriji ne utječe na dovod zraka motoru.

BRODOVI KLASE B, C I D IZGRAĐENI 1. SIJEČNJA 2003. ILI POSLIJE:

.8

Ugrađeni sustavi za gašenje požara raspršenom vodom pod tlakom u prostorijama strojeva moraju biti u skladu s odredbama Kodeksa o sustavima za zaštitu od požara.

5   Prenosivi aparati za gašenje požara (pravilo 6)

NOVI BRODOVI KLASE B, C I D IZGRAĐENI PRIJE 1. SIJEČNJA 2003. TE POSTOJEĆI BRODOVI KLASE B:

.1

Svi aparati za gašenje požara moraju biti odobrenog tipa i dizajna.

.2

Kapacitet propisanih prenosivih aparata za gašenje tekućinom ne smije biti veći od 13,5 litara ni manji od 9 litara. Ostali aparati za gašenje moraju biti prenosivi najmanje kao aparat za gašenje tekućinom od 13,5 litara, a moraju imati sposobnost gašenja požara najmanje kao aparat za gašenje tekućinom od 9 litara.

.3

Na brodu se moraju nalaziti rezervna punjenja za 50 % svih aparata za gašenje određenog tipa. Rezervno punjenje za aparat koji se ne može odmah ponovno napuniti na brodu je drugi aparat istog tipa.

.4

U pravilu, prenosivi aparati za gašenje požara s CO2 ne postavljaju se u prostorije nastambi. Ako su takvi aparati za gašenje predviđeni u prostorijama s radiouređajima, kod sklopnih ploča i na drugim sličnim mjestima, obujam svakog prostora u kojem se nalazi jedan ili više aparata za gašenje mora biti takav da se ograniči koncentracija para zbog ispuštanja do najviše 5 % neto obujma prostora, u smislu ovog pravila. Računa se da obujam CO2 iznosi 0,56 m3/kg.

BRODOVI KLASE B, C I D IZGRAĐENI 1. SIJEČNJA 2003. ILI POSLIJE:

.5

Prenosivi aparati za gašenje požara moraju biti u skladu s odredbama Kodeksa o sustavima za zaštitu od požara.

.6

Aparati za gašenje požara ugljikovim dioksidom ne postavljaju se u prostorije nastambi. U upravljačkim postajama i drugim prostorijama s električnom ili elektroničkom opremom ili uređajima potrebnim za sigurnost broda, treba predvidjeti aparate za gašenje požara sa sredstvom za gašenje koje ne provodi električnu struju i nije štetno za opremu i uređaje.

.7

Aparati za gašenje požara moraju biti spremni za uporabu na vidljivim mjestima do kojih se u slučaju požara može u svakom trenutku brzo i lako doći, postavljeni tako da na njihovo djelovanje ne utječu vremenski uvjeti, vibracije i druge vanjske okolnosti. Prenosivi aparati za gašenje moraju imati uređaje koji pokazuju jesu li upotrijebljeni.

.8

Rezervno punjenje predviđeno je za 100 % prvih 10 aparata za gašenje i za 50 % ostalih aparata za gašenje koji se mogu ponovno napuniti na brodu.

.9

Za aparate koji se ne mogu ponovno napuniti na brodu, umjesto rezervnog punjenja predviđeni su dodatni prenosivi aparati za gašenje požara, kojima su količina, tip, kapacitet i broj određeni u stavku.13 dalje u tekstu.

NOVI BRODOVI KLASE B, C I D TE POSTOJEĆI BRODOVI KLASE B:

.10

Nisu dopušteni aparati za gašenje požara sa sredstvom za gašenje koje samo po sebi ili u očekivanim uvjetima uporabe ispušta otrovne plinove u količinama opasnim za ljude ili ispušta plinove štetne za okoliš.

.11

Aparati za gašenje požara moraju biti prikladni za gašenje požara koji mogu izbiti u blizini mjesta na kojem su postavljeni ti aparati.

.12

Jedan od prenosivih aparata za gašenje požara namijenjen za uporabu u nekom prostoru mora biti postavljen blizu ulaza u taj prostor.

.13

Minimalni broj aparata za gašenje je sljedeći:

.1

u prostorijama nastambi i službenim prostorijama:

aparat za gašenje mora biti smješten tako da nijedna točka u toj prostoriji ne bude udaljena više od 10 metara od aparata za gašenje;

.2

aparat za gašenje prikladan za uporabu u područjima visokog napona mora biti smješten u blizini svake električne ploče ili sekundarne ploče snage 20 kW ili više;

.3

aparati za gašenje u kuhinjama moraju biti smješteni tako da nijedna točka u prostoriji ne bude udaljena više od 10 metara od aparata za gašenje;

.4

aparat za gašenje mora biti u blizini spremišta boja i skladišnih prostorija u kojima se nalaze lako zapaljivi proizvodi;

.5

najmanje jedan aparat za gašenje požara mora biti na zapovjedničkom mostu i na svakoj upravljačkoj postaji.

.14

Prenosivi aparati za gašenje požara predviđeni za uporabu u prostorijama nastambi ili službenim prostorijama moraju imati što sličniji način rukovanja.

.15

Redoviti pregledi aparata za gašenje požara:

pomorska uprava države zastave mora osigurati da se prenosivi aparati za gašenje požara redovito pregledavaju te da se ispituje njihovo djelovanje i tlak.

6   Sredstva za gašenje požara u prostorijama strojeva (pravilo 7)

Prostorije strojeva kategorije A moraju imati:

NA NOVIM BRODOVIMA KLASE B, C I D DULJINE 24 METRA I VIŠE:

.1

bilo koji od sljedećih ugrađenih sustava za gašenje požara:

.1

sustav plina u skladu s odgovarajućim odredbama iz stavaka.1 i.2 pravila II-2/A/4, ili jednakovrijedan sustav gašenja vodom u skladu s odredbama iz okružnice IMO-a MSC/Circ.1165, kako je izmijenjena, uzimajući u obzir datum gradnje broda;

.2

sustav pjene visoke ekspanzije u skladu s odgovarajućim odredbama iz stavka.4 pravila II-2/A/4, uzimajući u obzir datum gradnje broda;

.3.

sustav raspršene vode pod tlakom u skladu s odgovarajućim odredbama iz stavka.5 pravila II-2/A/4, uzimajući u obzir datum gradnje broda.

.2

najmanje jedan komplet prenosive opreme sa zračnom pjenom koji se sastoji od mlaznice zračne pjene induktorskog tipa i može se priključiti na glavni protupožarni cjevovod pomoću protupožarnog crijeva, zajedno s prenosivim spremnikom koji sadrži najmanje 20 litara tekućine za proizvodnju pjene i jedan rezervni spremnik. Mlaznica mora imati sposobnost proizvodnje učinkovite pjene prikladne za gašenje požara uzrokovanih uljem, brzinom od najmanje 1,5 m3 u minuti.

.3

u svakoj takvoj prostoriji, odobreni aparati za gašenje požara pjenom, svaki kapaciteta najmanje 45 litara, ili jednakovrijedni aparati, u dovoljnom broju da se omogući usmjeravanje pjene ili jednakovrijednog sredstva za gašenje prema bilo kojem dijelu sustava goriva ili sustava ulja za podmazivanje pod tlakom, prijenosnika i drugih izvora požara. Pored toga, mora postojati dovoljan broj prenosivih aparata za gašenje pjenom ili jednakovrijednih aparata koji moraju biti tako razmješteni da nijedna točka u prostoriji ne bude udaljena više od 10 metara pješice od aparata za gašenje i da postoje najmanje dva takva aparata za gašenje u svakoj takvoj prostoriji.

NA NOVIM BRODOVIMA KLASE B, C I D DULJINE MANJE OD 24 METRA I NA POSTOJEĆIM BRODOVIMA KLASE B:

.4

mora se predvidjeti jedan od ugrađenih sustava za gašenje požara navedenih u stavku.1, i pored toga u svakoj prostoriji u kojoj su motori s unutarnjim izgaranjem ili taložni tankovi za tekuće gorivo ili uređaji za tekuće gorivo, jedan aparat za gašenje pjenom kapaciteta najmanje 45 litara ili jednakovrijedni aparati u dovoljnom broju da se omogući usmjeravanje pjene ili jednakovrijednog sredstva za gašenje prema bilo kojem dijelu sustava goriva ili sustava ulja za podmazivanje pod tlakom, prijenosnika i drugih izvora požara, i

.5

jedan prenosivi aparat za gašenje požara prikladan za gašenje požara uzrokovanih uljem za svakih 746 kW snage takvih strojeva ili za dio te snage; pod uvjetom da se u svakoj takvoj prostoriji zahtijeva najmanje dva a najviše šest takvih aparata za gašenje.

Dopuštena je uporaba ugrađenog sustava za gašenje pjenom niske ekspanzije umjesto nekih od šest prenosivih aparata za gašenje požara koji su propisani ovim pravilom.

NA NOVIM BRODOVIMA KLASE B, C I D TE NA POSTOJEĆIM BRODOVIMA KLASE B DULJINE 24 METRA I VIŠE:

.6

Svaka prostorija strojeva mora imati dvije prikladne naprave za stvaranje vodene magle, koje se sastoje od metalne cijevi u obliku slova L, s tim da je dulji krak dug oko dva metra i može se spojiti s protupožarnim crijevom, a kraći krak, dug oko 250 mm, s ugrađenom mlaznicom za vodenu maglu ili da se na njega može učvrstiti mlaznica za raspršivanje vode.

NA NOVIM BRODOVIMA KLASE B, C I D TE NA POSTOJEĆIM BRODOVIMA KLASE B:

.7

Kada se kao sredstvo za grijanje upotrebljava termalno ulje, može se dodatno zahtijevati da kotlovnice budu opremljene stalno ugrađenom ili prenosivom opremom za lokalne sustave za brizganje mlaza vode pod tlakom ili pjene iznad i ispod poda radi gašenja požara.

NA NOVIM BRODOVIMA KLASE B, C I D IZGRAĐENIM 1. SIJEČNJA 2003. ILI POSLIJE, DULJINE 24 METRA I VIŠE; I NOVI BRODOVI KLASE B, C I D IZGRAĐENI PRIJE 1. SIJEČNJA 2003., OVLAŠTENI ZA PRIJEVOZ VIŠE OD 400 PUTNIKA TE POSTOJEĆI BRODOVI KLASE B OVLAŠTENI ZA PRIJEVOZ VIŠE OD 400 PUTNIKA:

.8

.1

Prostorije strojeva kategorije A čiji je obujam veći od 500 m3 moraju, uz ugrađeni sustav za gašenje požara propisan ovim pravilom, imati odobreni tip ugrađenog protupožarnog sustava za gašenje požara vodom ili jednakovrijedan lokalni sustav za gašenje, na temelju smjernica iz okružnice IMO-a MSC/Circ.913 ‚Smjernice za odobravanje ugrađenih lokalnih sustava za gašenje požara vodom u prostorijama strojeva kategorije A’.

U prostorijama strojeva bez stalnog nadzora posade, sustav za gašenje požara mora imati mogućnost automatskog i ručnog uključivanja. U prostorijama strojeva sa stalnim nadzorom posade, sustav za gašenje požara može imati samo ručno uključivanje.

.2

Ugrađeni lokalni sustavi za gašenje požara, pri čijoj uporabi nije potrebno zaustaviti strojeve, evakuirati osoblje ili nepropusno zatvoriti prostore, namijenjeni su za zaštitu područja kao što su:

.1

požarno opasni dijelovi strojeva s unutarnjim izgaranjem koji se upotrebljavaju za glavni pogon broda i za stvaranje energije,

.2

prednji dijelovi kotlova,

.3

požarno opasni dijelovi uređaja za spaljivanje, i

.4

pročistači zagrijanog tekućeg goriva.

.3

Pokretanjem bilo kojeg lokalnog sustava, u štićenom prostoru i u postajama pod stalnim nadzorom posade uključuje se svjetlosni i posebni zvučni alarm. Alarmom mora pokazati koji se od specifičnih sustava pokrenuo. Zahtjevi u vezi s alarmnim sustavom iz ovog stavka dodatni su zahtjevi i njima se ne zamjenjuju sustavi za otkrivanje požara i protupožarni alarm koji su propisani u drugim dijelovima ovog poglavlja.

7   Posebna sredstva u prostorijama strojeva (pravilo 11)

NOVI BRODOVI KLASE B, C I D TE POSTOJEĆI BRODOVI KLASE B:

.1

Broj vidnika, vrata, ventilatora, otvora u dimnjacima koji omogućavaju prozračivanje ispuha i drugi otvori prema prostorijama strojeva moraju se svesti na najmanju mjeru, dovoljnu za potrebe prozračivanja te za ispravan i siguran rad broda.

.2

Vidnici moraju biti izrađeni od čelika i ne smiju imati staklene panele. Treba predvidjeti da se u slučaju požara omogući izlazak dima iz prostora koji se zaštićuje.

NOVI BRODOVI KLASE B, C I D:

.3

Vrata, osim vodonepropusnih vrata na mehanički pogon, izvode se tako da se osigura ispravno zatvaranje u slučaju požara u prostoriji, pomoću mehanizma zatvaranja na mehanički pogon ili pomoću samozatvarajućih vrata koja se mogu zatvoriti pri nagibu od 3,5° suprotnom od smjera zatvaranja i imaju zadržač s automatskim osiguranjem te uređaj za otpuštanje s daljinskim upravljanjem.

NOVI BRODOVI KLASE B, C I D TE POSTOJEĆI BRODOVI KLASE B:

.4

Prozori se ne smiju postavljati na omeđenjima prostorija strojeva. To ne isključuje uporabu stakla u upravljačkim prostorijama unutar prostorija strojeva.

.5

Treba predvidjeti mogućnost upravljanja za:

.1

otvaranje i zatvaranje vidnika, zatvaranje otvora na dimnjacima koji su predviđeni za ispuh ventilacije te zatvaranje ventilacijskih zaklopki;

.2

omogućavanje ispuštanja dima;

.3

zatvaranje vrata na mehanički pogon ili pokretanje mehanizma otpuštanja na vratima, osim vodonepropusnih vrata na mehanički pogon;

.4

zaustavljanje ventilatora; i

.5

zaustavljanje prisilne i usisne ventilacije, pumpi za pretakanje tekućeg goriva, pumpi za tekuće gorivo i drugih sličnih pumpi za gorivo. Za brodove izgrađene 1. siječnja 2003. ili poslije, druge slične pumpe za gorivo su pumpe za ulje za podmazivanje, pumpe za cirkulaciju termalnog ulja i uljni separatori. Međutim, stavak.6 ovog pravila ne mora se primjenjivati na separatore zauljene vode.

.6

Upravljački uređaji propisani u stavku.5 i pravilu II-2/A/10.2.5 moraju se postaviti izvan navedene prostorije, kako ne bi bili nedostupni u slučaju požara u prostoriji za koju su namijenjeni. Ti upravljački uređaji i upravljački uređaji svakog propisanog sustava za gašenje požara moraju se postaviti na jednom upravljačkom mjestu ili grupirati na što manje mjesta. Ta mjesta moraju imati siguran pristup s otvorene palube.

.7

Ako do bilo koje prostorije strojeva kategorije A na nižoj razini postoji pristup iz susjednog osovinskog tunela, u osovinskom tunelu u blizini vodonepropusnih vrata postavljaju se lagana čelična protupožarna vrata kojima se može rukovati s obje strane.

8   Sustavi automatskog rasprskivanja, otkrivanja požara i protupožarnog alarma (pravilo 12)

NOVI BRODOVI KLASE B, C I D IZGRAĐENI PRIJE 1. SIJEČNJA 2003. TE POSTOJEĆI BRODOVI KLASE B:

.1

Svaki propisani sustav automatskog rasprskivanja, otkrivanja požara i protupožarnog alarma mora biti takav da se u svakom trenutku može odmah aktivirati, bez djelovanja posade. Mora biti izveden od mokre izvedbe cijevi, a mali izloženi dijelovi mogu biti od suhe izvedbe cijevi ako su potrebne mjere opreza. Svi dijelovi sustava koji tijekom rada mogu biti izloženi temperaturama smrzavanja moraju se na odgovarajući način zaštititi od smrzavanja. Sustav se mora održavati pod potrebnim tlakom i mora imati uređaj za stalni dovod vode, kao što je propisano ovim pravilom.

.2

Svaka sekcija raspršivača mora imati uređaje za automatsko davanje svjetlosnih i zvučnih signala upozorenja na jednom ili na nekoliko indikatora, svaki put kad se neki raspršivač uključi u rad. Ti indikatori pokazuju u kojoj je sekciji koju poslužuje sustav nastao požar i smješteni su na zapovjedničkom mostu, a pored toga se svjetlosni i zvučni signali upozorenja moraju davati i na drugom mjestu koje nije na zapovjedničkom mostu kako bi se osiguralo da posada odmah primi upozorenje o požaru. Alarmni sustav mora biti takav da upozori na svaki kvar u sustavu.

.3

Raspršivači su raspoređeni po pojedinim sekcijama, od kojih svaka sadrži najviše 200 raspršivača. Jedna sekcija raspršivača ne smije se koristiti za više od dvije palube i ne smije biti smještena u više od jedne glavne vertikalne zone, osim ako se utvrdi da izvedba sa sekcijom raspršivača koja služi za više od dvije palube ili je smještena u više od jedne glavne vertikalne zone, neće smanjiti protupožarnu zaštitu broda.

.4

Mora postojati mogućnost da se svaka sekcija raspršivača isključi samo jednim zapornim ventilom. Zaporni ventil u svakoj sekciji mora biti lako dostupan i njegov položaj jasno i trajno označen. Predviđaju se mjere kako bi se spriječilo da zapornim ventilima rukuju neovlaštene osobe.

.5

Na zapornom ventilu svake sekcije i na središnjoj stanici mora se postaviti manometar koji pokazuje tlak u sustavu.

.6

Raspršivači moraju biti otporni na koroziju zbog utjecaja morske okoline. U prostorijama nastambi i službenim prostorijama raspršivači se aktiviraju pri temperaturi od 68 °C do 79 °C, osim na mjestima kao što su sušionice gdje se mogu očekivati visoke temperature okoline, u kojima se radna temperatura raspršivača može povećati za najviše 30 °C iznad maksimalne temperature u blizini stropa.

.7

Na svakom indikatoru mora se istaknuti popis ili nacrt obuhvaćenih prostorija te smještaj zone koju ta sekcija štiti. Moraju postojati odgovarajuće upute za ispitivanje i održavanje.

.8

Raspršivači se postavljaju u gornjem dijelu prostorije, pravilno raspoređeni kako bi se osigurala prosječna brzina raspršivanja od najmanje 5 litara/m2 u minuti po nominalnoj površini koju obuhvaćaju raspršivači.

Raspršivači se raspoređuju što dalje od nosača ili drugih objekata koji bi mogli ometati usmjeravanje vode i na takvom mjestu da se zapaljivi materijal u prostoriji može dobro poprskati.

.9

Mora se predvidjeti tank pod tlakom čiji je obujam jednak najmanje dvostrukoj količini vode navedene u ovom stavku. Tank mora sadržavati stalnu količinu slatke vode jednaku količini vode koju u jednoj minuti može izbaciti pumpa navedena u stavku.12, a radi održavanja tlaka zraka u tanku predviđaju se uređaji kojima će se osigurati da tlak pri stalnoj količini slatke vode u tanku ne bude manji od radnog tlaka raspršivača uvećanog za tlak stupca vode koji se mjeri od dna tanka do najvišeg raspršivača u sustavu. Predviđaju se prikladna sredstva za nadopunjavanje zraka pod tlakom i za nadopunjavanje količine slatke vode u tanku. Mora se postaviti stakleni mjerač koji pokazuje ispravnu razinu vode u tanku.

.10

Predviđaju se sredstva kojima bi se spriječilo prodiranje morske vode u tank. Tlačni tank mora imati učinkoviti prekotlačni ventil i manometar. Na svakom priključku manometra treba osigurati zaporne ventile ili pipke.

.11

Mora se predvidjeti neovisna pumpa na mehanički pogon isključivo za neprekidno automatsko ispuštanje vode iz raspršivača. Pumpa se mora aktivirati automatski čim padne tlak u sustavu prije nego što se stalna količina slatke vode u tlačnom tanku potpuno potroši.

.12

Pumpa i sustav cjevovoda moraju održavati potreban tlak na razini najvišeg raspršivača kako bi se osigurao neprekidni dovod vode dovoljan da se istodobno obuhvati površina od najmanje 280 m2 pri brzini raspršivanja navedenoj u stavku.8. Za nove brodove klase C i D duljine manje od 40 metara, čija je ukupna štićena površina manja od 280 m2, pomorska uprava države zastave može utvrditi odgovarajuću površinu za određivanje veličine pumpi i drugih dijelova za dovod vode.

.13

Na tlačnoj strani pumpe mora se ugraditi pokusni ventil s kratkom odvodnom cijevi s otvorenim krajem. Učinkovita površina presjeka ventila i cijevi mora biti dovoljna za propuštanje vode u količini koja odgovara kapacitetu pumpe uz održavanje tlaka u sustavu koji se navodi u stavku.9.

.14

Usis morske vode pumpe po mogućnosti mora biti u prostoriji u kojoj se nalazi pumpa i mora biti postavljen tako da za vrijeme plovidbe nije potrebno zatvoriti dovod morske vode do pumpe za bilo koju svrhu, osim u slučaju pregleda ili popravka pumpe.

.15

Pumpa i tank raspršivača moraju se postaviti na mjestu dovoljno udaljenom od prostorije strojeva, a ne smiju se smjestiti u prostoriju koja se mora štititi sustavom za raspršivanje.

.16

Predviđaju se najmanje dva izvora energije za pumpe morske vode i automatski sustav alarma i otkrivanja požara. Ako su izvori energije za pumpu električni, to su glavni generator i izvor energije za slučaj nužde. Jedno napajanje pumpe mora biti sa glavne sklopne ploče, a drugo sa sklopne ploče za slučaj nužde preko posebnih vodova namijenjenih samo za tu svrhu. Napojni vodovi moraju biti razmješteni tako da se izbjegnu kuhinje, prostorije strojeva i druge zatvorene prostorije u kojima postoji velika opasnost od požara, osim ako je to potrebno za priključivanje na odgovarajuće sklopne ploče te moraju voditi do automatske preklopke smještene blizu pumpe raspršivača. Ta preklopka osigurava napajanje energijom iz glavne sklopne ploče toliko dugo koliko je napajanje iz nje moguće, a projektirana je tako da u slučaju prekida napajanja automatski prebaci napajanje na sklopnu ploču za slučaj nužde. Sklopke na glavnoj sklopnoj ploči i sklopnoj ploči za slučaj nužde moraju biti jasno označene i u pravilu zatvorene. U tim napojnim vodovima ne smije se upotrijebiti nijedna druga sklopka. Jedan od izvora napajanja energijom za sustav alarma i otkrivanja požara mora biti izvor za slučaj nužde. Ako je jedan od izvora energije za pumpu motor s unutarnjim izgaranjem, taj izvor, osim zadovoljavanja odredaba iz stavka.15, mora biti smješten tako da požar u štićenom prostoru ne utječe na dovod zraka strojevima.

.17

Sustav rasprskivanja mora biti spojen na glavni brodski protupožarni cjevovod pomoću nepovratnog zapornog ventila s mogućnošću zaključavanja na spoju koji će spriječiti povratni protok vode iz sustava raspršivanja u glavni protupožarni cjevovod.

.18

Za svaku sekciju raspršivača mora se predvidjeti ispitni ventil za provjeru automatskog alarma, s ispuštanjem vode u količini koja odgovara radu jednog raspršivača. Ispitni ventil za svaku sekciju mora biti smješten blizu zapornog ventila za tu sekciju.

.19

Predviđaju se uređaji za ispitivanje automatskog rada pumpe pri smanjenom tlaku u sustavu.

.20

Na jednom od mjesta indikatora iz stavka.2 predviđaju se sklopke koje će omogućiti ispitivanje alarma i indikatora za svaku sekciju raspršivača.

.21

Za svaku sekciju treba predvidjeti najmanje šest rezervnih glava raspršivača.

NOVI BRODOVI KLASE B, C I D IZGRAĐENI 1. SIJEČNJA 2003. ILI POSLIJE:

.22

Sustavi automatskog rasprskivanja, otkrivanja požara i protupožarnog alarma moraju biti odobreni u skladu s odredbama Kodeksa o sustavima za zaštitu od požara.

.23

Za nove brodove klase C i D duljine manje od 40 metara, čija je ukupna zaštićena površina manja od 280 m2, pomorska uprava države zastave može utvrditi odgovarajuću površinu za određivanje veličine pumpi i drugih dijelova.

9   Ugrađeni sustavi za otkrivanje požara i protupožarni alarm (pravilo 13)

NOVI BRODOVI KLASE B, C I D IZGRAĐENI PRIJE 1. SIJEČNJA 2003. TE POSTOJEĆI BRODOVI KLASE B:

.1   Općenito

.1

Svaki propisani ugrađeni sustav za otkrivanje požara i protupožarni alarm s ručnim javljačima požara mora biti takav da se u svakom trenutku može odmah aktivirati.

.2

Napajanje energijom i električni strujni krugovi potrebni za rad sustava moraju se stalno nadgledati radi otkrivanja gubitka energije ili kvara. U slučaju kvara mora se aktivirati svjetlosni i zvučni signal kvara na upravljačkoj ploči koji se mora razlikovati od požarnog signala.

.3

Za električnu opremu koja se upotrebljava u sustavu za otkrivanje požara i protupožarni alarm, moraju se osigurati najmanje dva izvora napajanja energijom, od kojih jedan mora biti izvor u slučaju nužde. Napajanje mora biti iz posebnih napojnih vodova namijenjenih samo za tu svrhu. Ti vodovi vode do automatske preklopke smještene na upravljačkoj ploči sustava za otkrivanje požara ili blizu nje.

.4

Detektori i ručni javljači moraju se grupirati u sekcije. Aktiviranje bilo kojeg detektora ili ručnog javljača mora biti popraćeno svjetlosnim i zvučnim požarnim signalom na upravljačkoj ploči i indikatorima. Ako u roku od dvije minute na signale nitko ne odgovori, alarm se automatski oglašava u prostorijama nastambi posade i službenim prostorijama, upravljačkim postajama i prostorijama strojeva. Ovaj sustav zvučnog alarma ne mora biti sastavni dio sustava za otkrivanje.

.5

Upravljačka ploča nalazi se na zapovjedničkom mostu ili u glavnoj protupožarnoj upravljačkoj postaji.

.6

Indikatori moraju pokazivati barem sekciju kojoj pripada aktivirani detektor ili ručni javljač. Najmanje jedan indikator mora biti postavljen tako da je lako dostupan odgovornim članovima posade u svakom trenutku, za vrijeme plovidbe ili u luci, osim kada brod nije u službi. Jedan indikator mora biti postavljen na zapovjedničkom mostu ako se upravljačka ploča nalazi u glavnoj protupožarnoj upravljačkoj postaji.

.7

Na svakom indikatoru ili u njegovoj blizini moraju biti jasno prikazani podaci o obuhvaćenim prostorijama i o položaju sekcija.

.8

Ako sustav za otkrivanje požara nema mogućnost daljinskog prepoznavanja svakog pojedinog detektora, u pravilu jedna sekcija ne smije obuhvaćati više od jedne palube unutar nastambi, službenih prostorija i upravljačkih postaja, osim sekcije koja obuhvaća zatvoreno stubište. Radi pravovremenog otkrivanja izvora požara, broj zatvorenih prostorija uključenih u svaku sekciju je ograničen, kako to odredi pomorska uprava države zastave. Ni u kom slučaju ne smije se dopustiti više od 50 zatvorenih prostorija u sekciji. Ako je sustav za otkrivanje opremljen detektorima požara koji se identificiraju daljinski i pojedinačno, sekcije mogu obuhvaćati nekoliko paluba i posluživati bilo koji broj zatvorenih prostorija.

.9

Ako ne postoji sustav za otkrivanje požara koji može daljinski i pojedinačno identificirati svaki detektor, ista sekcija detektora ne smije posluživati prostorije na obje strane broda ni na više od jedne palube i ne smije biti smještena u više od jedne glavne vertikalne zone, osim u slučaju da pomorska uprava države zastave, ako smatra da time neće biti smanjena protupožarna zaštita broda, dopusti da ista sekcija detektora poslužuje obje strane broda i više od jedne palube. Na brodovima koji su opremljeni detektorima požara s pojedinačnom identifikacijom, sekcija može posluživati prostorije na obje strane broda i na nekoliko paluba, ali ne smije biti smještena u više od jedne glavne vertikalne zone.

.10

Sekcija detektora požara koja obuhvaća upravljačku stanicu, službenu prostoriju ili prostoriju nastambi ne smije uključivati prostor strojarnice.

.11

Detektori moraju reagirati na toplinu, dim ili druge proizvode izgaranja, plamen ili bilo koju kombinaciju tih čimbenika. Pomorska uprava države zastave može razmotriti uporabu detektora koji reagiraju na druge čimbenike koji upozoravaju na početak požara, ako nisu manje osjetljivi. Detektori plamena mogu se upotrebljavati samo uz detektore dima ili topline.

.12

Predviđaju se odgovarajuće upute i rezervni dijelovi za ispitivanje i održavanje.

.13

Djelovanje sustava za otkrivanje požara mora se povremeno ispitati prema zahtjevu pomorske uprave države zastave, pomoću opreme koja proizvodi topli zrak odgovarajuće temperature, ili dim ili aerosolne čestice odgovarajuće gustoće ili veličine, ili druge pojave povezane sa začetkom požara na koji detektor mora reagirati.

Svi detektori moraju biti takvi da se može ispitati ispravnost njihova rada te uspostaviti redoviti nadzor bez obnavljanja bilo kojeg od sastavnih dijelova.

.14

Sustav za otkrivanje požara ne smije se upotrebljavati ni za jednu drugu svrhu, osim što se na upravljačkoj ploči može dopustiti zatvaranje protupožarnih vrata i slične funkcije.

.15

Sustavi za otkrivanje požara koji imaju mogućnost identifikacije položaja zone moraju zadovoljavati sljedeće zahtjeve:

da se strujni krug ne može oštetiti na više od jednog mjesta zbog požara,

predviđaju se sredstva kojima će se osigurati da neka greška u strujnom krugu (npr. prekid napajanja, kratki spoj, spoj s masom) ne onesposobi cijeli strujni krug,

mora postojati mogućnost ponovnog uspostavljanja početne konfiguracije sustava nakon pojave greške u sustavu (električne, elektronske, informatičke),

prvi znak protupožarnog alarma ne smije spriječiti bilo koji drugi detektor da aktivira daljnje protupožarne alarme.

.2   Zahtjevi za ugradnju

.1

Ručni javljači moraju se postaviti u svim prostorijama nastambi, službenim prostorijama i upravljačkim postajama. Na svakom izlazu mora biti postavljen jedan ručni javljač. Ručni javljači moraju biti lako dostupni u hodnicima na svakoj palubi tako da ni jedan dio hodnika nije udaljen više od 20 metara od ručnog javljača.

.2

Detektori dima moraju se postaviti na svim stubištima, hodnicima i izlazima u nuždi unutar prostorija nastambi.

.3

Ako se ugrađeni sustav za otkrivanje požara i protupožarni alarm zahtijeva za zaštitu prostorija koje nisu one navedene u stavku.2.2, u svakoj takvoj prostoriji mora biti postavljen najmanje jedan detektor u skladu sa stavkom.1.11.

.4

Detektori moraju biti postavljeni tako da mogu najbolje djelovati. Treba izbjegavati mjesta u blizini nosača i ventilacijskih kanala ili druga mjesta gdje bi strujanje zraka moglo štetno utjecati na njihovo djelovanje, kao i položaje izložene udarima ili fizičkim oštećenjima. Općenito, detektori postavljeni na stropu moraju biti najmanje 0,5 metra udaljeni od pregrada.

.5

Maksimalni razmak detektora mora biti u skladu s ovom tablicom:

Vrsta detektora

Maksimalna površina poda po detektoru

(m2)

Maksimalni razmak između središta

(m)

Maksimalna udaljenost od pregrada

(m)

Toplina

37

9

4,5

Dim

74

11

5,5

Pomorska uprava države zastave može zahtijevati ili dopustiti druge razmake na temelju podataka o značajkama detektora dobivenih ispitivanjem.

.6

Električni vodovi koji su dio sustava moraju se provesti tako da se izbjegnu kuhinje, prostorije strojeva i druge zatvorene prostorije s velikom opasnošću od požara, osim ako je to potrebno radi otkrivanja požara ili protupožarnog alarma u tim prostorijama ili radi priključivanja na odgovarajući izvor energije.

.3   Projektni zahtjevi

.1

Sustav i oprema moraju biti prikladno projektirani da mogu podnijeti promjene električnog napona i kratkotrajne prekide, promjene temperature okoline, vibracije, vlažnost, sraz, udar i koroziju koji se obično javljaju na brodu.

.2

Detektori dima koji se postavljaju na stubištima, hodnicima i putovima bijega unutar prostorija nastambi, u skladu sa stavkom.2.2, moraju biti certificirani da se aktiviraju prije nego što gustoća dima prijeđe 12,5 % smanjenja vidljivosti na metar, ali ne prije nego što gustoća dima prijeđe 2 % smanjenja vidljivosti na metar.

Detektori dima koji se postavljaju u drugim prostorijama moraju se aktivirati unutar granica osjetljivosti koje odredi pomorska uprava države zastave, pri čemu treba izbjegavati premalu ili preveliku osjetljivost detektora.

.3

Detektori topline moraju biti certificirani da se aktiviraju pri temperaturi između 54 °C i 78 °C ako je brzina porasta temperature manja od 1 °C u minuti. Pri većoj brzini porasta temperature, detektori topline moraju se aktivirati unutar granica temperature koje odredi pomorska uprava države zastave, pri čemu treba izbjegavati premalu ili preveliku osjetljivost detektora.

.4

Dopuštena radna temperatura detektora topline može se povećati do 30 °C iznad maksimalne temperature u stropnom dijelu sušionica i sličnih prostorija s uobičajeno visokim temperaturama okoline.

NOVI BRODOVI KLASE B, C I D IZGRAĐENI 1. SIJEČNJA 2003. ILI POSLIJE:

.4.1

Ugrađeni sustavi za otkrivanje požara i protupožarni alarm moraju biti odobreni u skladu s odredbama Kodeksa o sustavima za zaštitu od požara.

.4.2

Ručni javljači požara u skladu s Kodeksom o sustavima za zaštitu od požara moraju se postaviti u svim prostorijama nastambi, službenim prostorijama i upravljačkim postajama. Na svakom izlazu mora biti postavljen jedan ručni javljač. Ručni javljači moraju biti lako dostupni u hodnicima na svakoj palubi, tako da ni jedan dio hodnika nije udaljen više od 20 metara od ručnog javljača.

NOVI BRODOVI KLASE A, B, C I D:

.5

Pored navedenih odredaba, pomorska uprava države zastave mora osigurati poštovanje odredaba o sigurnosti uređaja s obzirom na njihovu neovisnost o drugim uređajima ili sustavima, otpornost njihovih dijelova na koroziju, napajanje električnom energijom njihovog sustava upravljanja te dostupnost uputa za rad i održavanje.

10   Uređaji za tekuće gorivo, ulje za podmazivanje i druga zapaljiva ulja (pravilo 15)

NOVI BRODOVI KLASE B, C I D TE POSTOJEĆI BRODOVI KLASE B:

.1   Ograničenja uporabe ulja kao goriva

Pri uporabi ulja kao goriva primjenjuju se ova ograničenja:

.1

Ako ovim stavkom nije drukčije određeno, ne smije se upotrebljavati tekuće gorivo s plamištem manjim od 60 °C.

.2

U generatorima za slučaj nužde dopuštena je uporaba tekućeg goriva s plamištem od najmanje 43 °C.

.3

Pomorska uprava države zastave može općenito dopustiti uporabu tekućeg goriva s plamištem manjim od 60 °C ali ne manjim od 43 °C, uz poštovanje dodatnih mjera predostrožnosti koje smatraju potrebnima i pod uvjetom da temperatura okoline u prostoru u kojem se to gorivo skladišti ili upotrebljava uvijek bude niža od plamišta tekućeg goriva za najmanje 10 °C.

Za brodove izgrađene 1. siječnja 2003. ili poslije, može se dopustiti uporaba tekućeg goriva s plamištem manjim od 60 °C ali ne manjim od 43 °C, uz sljedeće uvjete:

.3.1

tankovi tekućeg goriva, osim onih smještenih u odjeljcima dvodna, moraju se postaviti izvan prostorije strojeva kategorije A;

.3.2

temperatura ulja mora se mjeriti na usisnoj cijevi pumpe tekućeg goriva;

.3.3

na ulaznoj i izlaznoj strani pročistača tekućeg goriva moraju postojati zaporni ventili i/ili pipci; i

.3.4

upotrebljavaju se, što je više moguće, zavareni spojevi cijevi ili spojevi kružnog koničnog ili sferičnog tipa.

Plamište goriva određuje se pomoću odobrene metode zatvorene posude.

.2   Uređaj za tekuće gorivo

Na brodu na kojem se upotrebljava tekuće gorivo, uređaji za skladištenje, raspodjelu i uporabu tekućeg goriva moraju biti takvi da se osigura sigurnost broda i osoba na brodu te moraju zadovoljavati najmanje sljedeće odredbe:

.1.1

Koliko je to moguće, dijelovi sustava tekućeg goriva koji sadrže zagrijano ulje pod tlakom većim od 0,18 N/mm2 ne smiju biti smješteni na zaklonjenom mjestu na kojem se ne mogu odmah uočiti oštećenja i propuštanja. Prostorije strojeva u području takvih dijelova sustava tekućeg goriva moraju biti na odgovarajući način osvijetljene.

.1.2

Zagrijanim uljem smatra se ulje čija je temperatura nakon zagrijavanja veća od 60 °C ili je veća od postojećeg plamišta ulja ako je ono niže od 60 °C.

.2

Ventilacija prostorija strojeva mora u svim uobičajenim uvjetima biti dovoljna da se spriječi nakupljanje uljnih para.

.3

U mjeri u kojoj je to praktično izvedivo, tankovi tekućeg goriva moraju biti strukturni i moraju biti smješteni izvan prostorija strojeva. Ako tankovi tekućeg goriva, osim tankova dvodna, moraju biti smješteni uz prostorije strojeva ili unutar prostorija strojeva, najmanje jedna od njihovih vertikalnih strana mora graničiti s omeđenjem prostorije strojeva, i mora po mogućnosti graničiti s tankovima dvodna, a površina zajedničkog omeđenja tanka i prostorije strojeva mora biti minimalna. Ako su takvi tankovi smješteni unutar omeđenja prostorija strojeva, ne smiju sadržavati tekuće gorivo s plamištem manjim od 60 °C. Mora se izbjegavati uporaba tankova tekućeg goriva koji nisu dio brodske strukture, a u prostorijama strojeva takvi su tankovi zabranjeni.

.4

Tank tekućeg goriva ne smije se postaviti na mjestu gdje izlijevanje ili propuštanje iz tanka može predstavljati opasnost ako dođe u dodir sa zagrijanom površinom. Poduzimaju se mjere kako bi se spriječilo da ulje koje izbije pod tlakom iz pumpe, filtra ili grijača dođe u dodir sa zagrijanim površinama.

.5

Svaka cijev tekućeg goriva kroz koju bi, ako je oštećena, moglo istjecati ulje iz skladišnog, taložnog ili dnevnog tanka obujma 500 litara ili više, smještenog iznad dvodna, mora imati pipac ili ventil neposredno na tanku, koji se može zatvoriti sa sigurnog mjesta izvan tog prostora u slučaju požara u prostoriji u kojoj se ti tankovi nalaze. U posebnom slučaju, kad su duboki tankovi smješteni u nekom od osovinskih tunela, tunela cijevi ili u sličnom prostoru, ventili se postavljaju na tankove, ali je upravljanje u slučaju požara moguće pomoću dodatnog ventila na cijevi ili cijevima izvan tunela ili sličnog prostora. Ako se takav dodatni ventil postavi u prostoriji strojarnice, njime se mora upravljati izvan te prostorije.

.1

Na brodovima izgrađenim 1. siječnja 2003. ili poslije, uređaji za daljinsko upravljanje ventilom tanka goriva za generator u nuždi moraju biti na mjestu odvojenom od uređaja za daljinsko upravljanje drugim ventilima u prostoriji strojeva.

.2

Na brodovima izgrađenim 1. siječnja 2012. ili poslije, čija je bruto tonaža manja od 500, tankovi goriva iznad dvodna moraju biti opremljeni pipcem ili ventilom.

.3

Na brodovima izgrađenim prije 1. siječnja 2012., čija je bruto tonaža manja od 500, pipac ili ventil naveden u prvom stavku mora biti postavljen i na tankove goriva čiji je obujam manji od 500 litara a smješteni su iznad dvodna, najkasnije do prvog redovitog pregleda 1. siječnja 2012. ili poslije.

.6

Predviđaju se sigurna i učinkovita sredstva za utvrđivanje količine tekućeg goriva u bilo kojem tanku za gorivo.

NOVI BRODOVI KLASE B, C I D:

.1

Cijevi za sondiranje ne smiju završavati ni u jednom prostoru u kojem zbog istjecanja iz tih cijevi može nastati opasnost od zapaljenja. Posebno, te cijevi ne smiju završavati u prostorijama za putnike ili posadu. Opće je pravilo da ne smiju završavati u prostorijama strojeva. Međutim, ako pomorska uprava države zastave smatra da su ovi posljednji zahtjevi nemogući, može dopustiti da cijevi za sondiranje završavaju u prostorijama strojeva pod uvjetom da su ispunjeni svi sljedeći zahtjevi:

.1.1

da dodatno postoji mjerač razine ulja u skladu sa zahtjevima iz podstavka.2.6.2;

.1.2

da cijevi za sondiranje završavaju na mjestima gdje nema opasnosti od zapaljenja ako nisu poduzete mjere predostrožnosti, kao što je postavljanje učinkovitih zaslona da u slučaju istjecanja kroz krajeve cijevi za sondiranje, tekuće gorivo ne bi došlo u dodir s izvorom zapaljenja;

.1.3

da krajevi cijevi za sondiranje imaju samozatvarajuće slijepe poklopce i samozatvarajući kontrolni pipac malog promjera, smješten ispod slijepog poklopca kako bi se prije otvaranja poklopca moglo provjeriti ima li tekućeg goriva. Poduzimaju se mjere kako bi se osiguralo da moguće ispuštanje goriva kroz kontrolni pipac ne predstavlja opasnost od zapaljenja.

NOVI BRODOVI KLASE B, C I D TE POSTOJEĆI BRODOVI KLASE B:

.2

Mogu se dopustiti druga sredstva za provjeravanje količine tekućeg goriva u bilo kojem tanku goriva ako ta sredstva, kao i sredstva iz podstavka 2.6.1.1, ne moraju prolaziti ispod pokrova tanka, a njihovo oštećenje ili prepunjenost tankova neće omogućiti istjecanje goriva.

.3

Sredstva propisana u podstavku.2.6.2 moraju se održavati u ispravnom stanju kako bi se osigurao neprekidan ispravan rad u službi.

.7

Predviđaju se mjere za sprečavanje pretlaka u bilo kojem tanku goriva ili bilo kojem dijelu sustava tekućega goriva, uključujući i cijevi za punjenje iz brodskih pumpi. Svi sigurnosni ventili i odušne i preljevne cijevi moraju imati ispust na mjestu gdje ne postoji opasnost od požara ili eksplozije zbog ispuštanja goriva i para te ne smiju voditi u prostorije za posadu, prostorije za putnike ili prostorije posebne kategorije, zatvorene ro-ro prostorije, prostorije strojeva i slične prostore na brodovima izgrađenim 1. siječnja 2003. ili poslije.

.8

Cijevi za tekuće gorivo i pripadajući ventili i oprema moraju biti od čelika ili drugog odobrenog materijala, ali se može dopustiti ograničena uporaba savitljivih cijevi. Takve savitljive cijevi i priključci na krajevima moraju biti od odobrenih vatrootpornih materijala odgovarajuće čvrstoće.

Za ventile ugrađene na tankovima goriva koji su pod statičkim tlakom, može se dopustiti čelik ili nodularno lijevano željezo. Međutim, ventili od običnog lijevanog željeza mogu se koristiti u cijevnim sustavima kada je projektni tlak manji 7 bara i projektna temperatura manja od 60 °C.

NOVI BRODOVI KLASE B, C I D:

.9

Sve vanjske visokotlačne cijevi za dovod goriva između visokotlačnih pumpi goriva i ubrizgača goriva moraju se zaštititi obloženim sustavom cjevovoda koji može zadržati gorivo iz visokotlačne cijevi u kvaru. Obložena cijev uključuje vanjsku cijev u kojoj je smještena visokotlačna cijev za gorivo s kojom tvori trajnu cjelinu. Obloženi sustav cjevovoda uključuje sredstva za sakupljanje izljeva i mora imati alarm za slučaj kvara na cijevi za gorivo.

.10

Sve površine s temperaturama većim od 220 °C, koje se mogu oštetiti zbog kvara sustava goriva, moraju se propisno izolirati.

.11

Cijevi za tekuće gorivo moraju biti zaklonjene ili na drugi odgovarajući način zaštićene kako bi se, koliko je moguće, izbjeglo prskanje ili curenje goriva na vruće površine, u ulaze zraka za strojeve, ili druge izvore zapaljenja. Broj spojeva na takvim cjevovodima mora biti minimalan.

NOVI BRODOVI KLASE B, C I D IZGRAĐENI 1. SIJEČNJA 2003. ILI POSLIJE:

.12

Cijevi za tekuće gorivo ne smiju se postavljati neposredno iznad ili blizu jedinica visoke temperature, uključujući kotlove, cijevi za paru, ispušne razvodne cijevi, prigušivače ili drugu opremu koja se mora izolirati. Koliko je to praktično izvedivo, cijevi za tekuće gorivo moraju biti postavljene što dalje od vrućih površina, električnih uređaja ili drugih izvora zapaljenja te moraju biti zaklonjene ili na odgovarajući način zaštićene da bi se izbjeglo prskanje ili curenje goriva na izvore zapaljenja. Broj spojeva na takvim cjevovodima mora biti minimalan.

.13

Dijelovi sustava goriva dizelskih motora izvode se tako da se uzme u obzir maksimalni vršni tlak koji će se pojaviti u službi uključujući udare visokog tlaka koji se stvaraju i djeluju povratno u cijevima za dovod goriva i preljevnim cijevima radom pumpi za ubrizgavanje goriva. Spojevi cijevi za dovod goriva i preljevnih cijevi moraju biti izrađeni tako da se onemogući propuštanje goriva pod tlakom u radu i nakon održavanja.

.14

Kod uređaja s više strojeva koji se opskrbljuju iz istog izvora goriva, mora se predvidjeti izolacija cijevi za dovod goriva i preljevnih cijevi do pojedinih strojeva. Sredstva za izolaciju ne smiju ometati rad drugih strojeva i njima se mora upravljati s mjesta koje neće biti nedostupno u slučaju požara na nekom od strojeva.

.15

Ako pomorska uprava države zastave dopusti dovod ulja i zapaljivih tekućina kroz prostorije nastambi i službene prostorije, cijevi kroz koje se dovodi ulje ili zapaljive tekućine moraju biti od materijala koji odobri pomorska uprava države zastave uzimajući u obzir opasnost od požara.

.16

Postojeći brodovi klase B moraju ispunjavati zahtjeve iz stavaka.2.9 do.2.11, osim što se, umjesto obloženog sustava cjevovoda iz stavka.2.9, može upotrijebiti odgovarajuća zaštita za strojeve izlazne snage 375 kW ili manje koji imaju pumpe za ubrizgavanje goriva za više ubrizgača goriva.

NOVI BRODOVI KLASE B, C I D TE POSTOJEĆI BRODOVI KLASE B:

.3   Uređaji ulja za podmazivanje

Uređaji za skladištenje, raspodjelu i korištenje ulja koje se upotrebljava u tlačnim sustavima za podmazivanje moraju biti takvi da osiguraju sigurnost broda i osoba na brodu, a takvi uređaji u prostorijama strojeva moraju zadovoljavati odredbe iz stavaka.2.1, .2.4, .2.5, .2.6, .2.7, .2.8, .2.10 i .2.11, osim što:

.1

to ne isključuje uporabu okanaca za nadzor protoka u sustavima za podmazivanje, pod uvjetom da se ispitivanjem dokaže da imaju odgovarajući stupanj vatrootpornosti. Ako se upotrebljavaju okanca za nadzor protoka, cijev mora imati ventile na oba kraja. Na donjem kraju cijevi mora biti samozatvarajući ventil;

.2

cijevi za sondiranje mogu se odobriti u prostorijama strojeva; zahtjevi iz stavaka.2.6.1.1 i .2.6.1.3 ne moraju se primijeniti ako cijevi za sondiranje imaju odgovarajuća sredstva za zatvaranje.

Na brodovima izgrađenim 1. siječnja 2003. ili poslije, odredbe iz stavka.10.2.5 primjenjuju se i na tankove ulja za podmazivanje osim na one s kapacitetom manjim od 500 litara, skladišne tankove na kojima su ventili zatvoreni za vrijeme redovitog rada broda ili ako je utvrđeno da bi nehotično brzo zatvaranje ventila na tanku ulja za podmazivanje moglo ugroziti siguran rad glavnog pogona i važnih pomoćnih strojeva.

.4   Uređaji za druga zapaljiva ulja

Uređaji za skladištenje, raspodjelu i uporabu drugih zapaljivih ulja pod tlakom koja se upotrebljavaju u sustavima prijenosa snage, sustavima za upravljanje, aktiviranje i zagrijavanje, moraju biti takvi da osiguraju sigurnost broda i osoba na brodu. Na mjestima gdje postoje izvori zapaljenja, takvi uređaji moraju najmanje zadovoljavati odredbe iz stavaka.2.4,.2.6,.2.10 i.2.11 te odredbe iz stavaka.2.7 i.2.8 o čvrstoći i konstrukciji.

.5.   Prostorije strojeva koje su povremeno bez nadzora posade

Osim zahtjeva odredaba 1 do 4., sustavi tekućeg goriva i ulja za podmazivanje moraju zadovoljavati sljedeće zahtjeve:

.1

ako se dnevni tankovi za tekuće gorivo pune automatski ili daljinskim upravljanjem, predviđaju se sredstva za sprečavanje prelijevanja. Ostala oprema koja automatski obrađuje zapaljive tekućine, npr. pročistači tekućeg goriva, koji se po mogućnosti postavljaju u posebnu prostoriju namijenjenu za pročistače i njihove grijače, mora imati uređaje za sprečavanje prelijevanja;

.2

ako dnevni tankovi za tekuće gorivo ili taložni tankovi imaju uređaje za zagrijavanje, mora se predvidjeti alarm visoke temperature ako bi temperatura goriva mogla prijeći točku plamišta.

.6   Zabrana prijevoza zapaljivih ulja u tankovima pramčanog pika

Tekuće gorivo, ulje za podmazivanje i druga zapaljiva ulja ne smiju se prevoziti u tankovima pramčanog pika.

11   Oprema za vatrogasce (pravilo 17)

NOVI BRODOVI KLASE B, C I D TE POSTOJEĆI BRODOVI KLASE B:

.1

Oprema za vatrogasce sastoji se od:

.1.1

Osobne opreme:

.1

zaštitna odjeća od materijala koji može zaštititi kožu od topline koju isijava požar te od opekotina i oparina. Vanjska površina mora biti vodonepropusna;

.2

čizme i rukavice od gume ili nekog drugog električki nevodljivog materijala;

.3

kruta kaciga koja osigurava učinkovitu zaštitu od udaraca;

.4

sigurnosna električna svjetiljka (ručna) odobrena za uporabu u trajanju od najmanje tri sata;

.5

vatrogasna sjekirica.

.1.2

Aparat za disanje odobrenog tipa koji se sastoji od samostalnog aparata za disanje sa stlačenim zrakom (SCBA), s bocama u kojima obujam zraka mora biti najmanje 1 200 litara, ili drugog samostalnog aparata za disanje koji može raditi najmanje 30 minuta. Svaki SCBA mora imati potpuno napunjene rezervne boce s kapacitetom za rezervno punjenje od najmanje 2 400 litara slobodnog zraka osim:

i.

ako na brodu postoji pet ili više SCBA, ukupni rezervni kapacitet slobodnog zraka ne mora biti veći od 9 600 litara; ili

ii.

ako je brod opremljen sredstvima za ponovno punjenje boca pod punim tlakom zrakom koji nije zagađen, rezervni kapacitet potpuno napunjenih rezervnih boca za svaki SCBA mora biti najmanje 1 200 litara slobodnog zraka, a ukupni rezervni kapacitet slobodnog zraka na brodu ne mora biti veći od 4 800 litara slobodnog zraka.

Sve boce zraka za aparate SCBA moraju biti međusobno zamjenjive.

.2

Za svaki aparat za disanje treba osigurati vatrootporno sigurnosno uže za spašavanje odgovarajuće duljine i čvrstoće, koji se može pričvrstiti sigurnosnom kukom na remen aparata za disanje ili na odvojeni pojas da bi se spriječilo odvajanje aparata za disanje prilikom uporabe sigurnosnog užeta.

.3

Na novim i postojećim brodovima klase B duljine 24 metra i više te na novim brodovima klase C i D duljine 40 metara i više, moraju se nalaziti najmanje dva kompleta opreme za vatrogasce.

.1

Na brodovima duljine 60 metara i više, dodatno se mora predvidjeti, ako je ukupna duljina svih prostorija za putnike i službenih prostorija na palubi na kojoj su te prostorije, veća od 80 metara, ili ako postoji više takvih paluba, na palubi koja ima najveću ukupnu takvu duljinu predviđaju se dva kompleta opreme za vatrogasce i dva kompleta osobne opreme na svakih 80 metara ukupne duljine ili dijela te duljine.

Na brodovima koji prevoze više od 36 putnika, predviđaju se dva dodatna kompleta opreme za vatrogasce za svaku glavnu vertikalnu zonu, osim za zatvorene rovove stubišta koji tvore pojedinačne glavne vertikalne zone i za glavne vertikalne zone ograničene duljine u pramčanom i krmenom dijelu broda koje ne uključuju prostorije strojeva ili glavnu brodsku kuhinju.

.2

Na brodovima duljine 40 metara i više ali manje od 60 metara, predviđaju se dva kompleta opreme za vatrogasce.

.3

Na novim i postojećim brodovima klase B duljine 24 metra i više ali manje od 40 metara, predviđaju se dva kompleta opreme za vatrogasce, ali samo s jednim rezervnim punjenjem zraka za samostalne aparate za disanje.

.4

Na novim i postojećim brodovima klase B duljine manje od 24 metra te na novim brodovima klase C i D duljine manje od 40 metara, nije potrebna oprema za vatrogasce.

.5

Kompleti opreme za vatrogasce ili kompleti osobne opreme moraju se čuvati na lako dostupnim mjestima, spremni za uporabu, a ako postoji više od jednog kompleta opreme za vatrogasce ili više od jednog kompleta osobne opreme, moraju se čuvati na odvojenim mjestima. Najmanje jedan komplet opreme za vatrogasce i jedan komplet osobne opreme mora se nalaziti na svakom takvom mjestu.

.6

Ako pomorska uprava države zastave smatra da su odredbe o obaveznoj opremi u ovom pravilu neopravdane i/ili tehnički neprikladne na brodu, takav brod može, u skladu s odredbama iz članka 9. točke 3. ove Direktive, biti izuzet iz jednog ili nekoliko zahtjeva iz ovog pravila.

12   Razno (pravilo 18)

NOVI BRODOVI KLASE B, C I D TE POSTOJEĆI BRODOVI KLASE B:

.1

Ako su na konstrukcijama klase ‚A’ prolazi za električne kabele, cijevi, rovove, kanale itd., ili za nosače, sponje ili druge strukturne elemente, poduzimaju se mjere da se ne umanji vatrootpornost, u mjeri u kojoj je to opravdano i izvedivo.

Na brodovima izgrađenim 1. siječnja 2003. ili poslije, koji imaju takve prolaze u konstrukcijama klase ‚A’, ti će se prolazi ispitati u skladu s Kodeksom o postupcima ispitivanja vatrootpornosti kako bi se osiguralo da vatrootpornost konstrukcija ne bude umanjena.

Za ventilacijske kanale primjenjuju se pravila II-2/B/9.2.2b i II-2/B/9.3.

Međutim, ako je prolaz za cijevi izrađen od čelika ili jednakovrijednog materijala debljine 3 mm ili veće, duljine najmanje 900 mm (po mogućnosti 450 mm sa svake strane konstrukcije) i bez otvora, nije potrebno ispitivanje.

Ti se prolazi moraju na odgovarajući način izolirati produženjem izolacije na istoj razini konstrukcije.

.2

Ako su na konstrukcijama klase ‚B’ prolazi za električne kabele, cijevi, rovove, kanale itd., ili za postavljanje ventilacijskih jedinica, rasvjetnih tijela i slične opreme, poduzimaju se mjere da se ne umanji vatrootpornost, u mjeri u kojoj je to opravdano i izvedivo. Na brodovima izgrađenim 1. siječnja 2003. ili poslije, za takve se prolaze poduzimaju se mjere kako bi se osiguralo da vatrootpornost konstrukcija ne bude umanjena.

Cijevi, osim čeličnih i bakrenih, koje prolaze kroz konstrukcije klase ‚B’ moraju se zaštititi:

.1

protupožarno ispitanim prolazom koji odgovara požarnoj otpornosti konstrukcije kroz koju prolazi i tipu cijevi koja se koristi; ili

.2

čeličnim rukavcem debljine najmanje 1,8 mm te duljine najmanje 900 mm za promjer cijevi 150 mm ili više i najmanje 600 mm za promjer cijevi manji od 150 mm (po mogućnosti podjednako na obje strane konstrukcije).

Cijev mora biti spojena na krajeve rukavca prirubnicom ili spojkom ili zračnost između rukavca i cijevi ne smije biti veća od 2,5 mm odnosno svaka zračnost između cijevi i rukavca mora se popuniti negorivim ili nekim drugim odgovarajućim materijalom.

.3

Cijevi koje prolaze kroz konstrukcije klase ‚A’ i ‚B’ moraju biti od odobrenih materijala uzimajući u obzir temperaturu koju takve konstrukcije moraju izdržati.

Na brodovima izgrađenim 1. siječnja 2003. ili poslije, neizolirane metalne cijevi koje prolaze kroz konstrukcije klase ‚A’ ili ‚B’ moraju biti od materijala s temperaturom taljenja većom od 950 °C za konstrukcije klase ‚A-0’ i većom od 850 °C za konstrukcije klase ‚B-0’.

.4

U nastambama, službenim prostorijama ili upravljačkim postajama, cijevi za ulje ili druge zapaljive tekućine moraju biti od odgovarajućeg materijala i konstrukcije uzimajući u obzir opasnost od požara.

.5

Materijali koje bi toplina mogla oštetiti ne smiju se koristiti za izljeve, sanitarne ispuste i druge izlaze u blizini vodne linije i na mjestima gdje bi oštećenje materijala u slučaju požara moglo prouzročiti opasnost od naplavljivanja.

.6

Ako se upotrebljavaju električni radijatori, moraju biti pričvršćeni i izrađeni tako da se opasnost od požara svede na minimum. Ni jedan element radijatora ne smije biti izložen tako da se odjeća, zavjese ili drugi slični materijali mogu zapaliti ili izgorjeti zbog topline tog elementa.

.7

Sve posude za otpad moraju biti izrađene od negorivih materijala bez otvora na stranicama ili dnu.

.8

U prostorijama gdje je moguć prodor uljnih proizvoda, površina izolacije mora biti nepropusna za ulje ili uljne pare.

NOVI BRODOVI KLASE A, B, C I D: U prostorijama u kojima postoji opasnost od polijevanja uljem ili od uljnih para, npr. u prostorijama strojeva kategorije A, površina materijala za izolaciju mora biti nepropusna za ulje i uljne pare. Ako postoji obloga od neperforiranog čeličnog lima ili drugih negorivih materijala (ne od aluminija) kao krajnja fizička površina, ta se obloga može spajati zavarivanjem, zakovicama itd.

.9

Spremišta za boju i zapaljive tekućine moraju se zaštititi odobrenim uređajem za gašenje požara, koji omogućava posadi gašenje požara bez ulaska u prostoriju.

Na brodovima izgrađenim 1. siječnja 2003. ili poslije:

.1

Spremišta za boju moraju se zaštititi jednim od sljedećih sustava:

.1.1

sustavom za gašenje ugljikovim dioksidom, kojim se dobije količina slobodnog plina od najmanje 40 % bruto obujma štićene prostorije;

.1.2

sustavom za gašenje suhim prahom, čiji je kapacitet najmanje 0,5 kg praha/m3;

.1.3

sustavom raspršivanja vode ili sustavom rasprskivanja, s kapacitetom dobave vode najmanje 5 litara/m2. Sustav rasprskivanja može biti priključen na glavni protupožarni cjevovod; ili

.1.4

sustavom koji osigurava jednakovrijednu zaštitu, koji odredi pomorska uprava države zastave.

U svakom slučaju, upravljanje sustavom mora biti izvan štićene prostorije.

.2

Spremišta zapaljive tekućine moraju se štititi odgovarajućim uređajem za gašenje požara koje odobri pomorska uprava države zastave.

.3

Za spremišta na palubi površine manje od 4 m2 koja ne vode do prostorija nastambi, umjesto ugrađenog sustava može se prihvatiti prenosivi aparat za gašenje ugljikovim dioksidom kojim se osigurava količina slobodnog plina od najmanje 40 % bruto obujma štićenog prostora.

Spremište mora imati ispusni otvor da bi se omogućilo ispuštanje iz aparata bez ulaska u štićeni prostor. Propisani prenosivi aparat za gašenje mora se smjestiti blizu otvora. Alternativno se može predvidjeti otvor ili priključak za crijevo kako bi se mogao koristiti glavni protupožarni cjevovod.

NOVI BRODOVI KLASE A, B, C I D TE POSTOJEĆI BRODOVI KLASE B:

.10   Friteze za prženje u dubokom ulju, uređaji za kuhanje i pečenje:

Ako su friteze i uređaji za kuhanje i pečenje postavljeni i upotrebljavaju se u prostorijama izvan glavne kuhinje, pomorska uprava države zastave propisuje dodatne sigurnosne mjere zbog posebnih opasnosti od požara u vezi s uporabom te vrste opreme.

Na brodovima izgrađenim 1. siječnja 2003. ili poslije, friteze moraju biti opremljene:

.1

automatskim ili ručnim sustavom za gašenje požara ispitanim prema međunarodnoj normi u skladu s Publikacijom ISO 15371:2000 o sustavima za gašenje požara na kuhinjskim uređajima za pripremu hrane prženjem;

.2

glavnim i pričuvnim termostatom s alarmom koji se uključuje kad je bilo koji termostat u kvaru;

.3

uređajima za automatsko isključivanje električne energije u slučaju aktiviranja sustava za gašenje požara;

.4

alarmom koji pokazuje da je aktiviran sustav za gašenje požara u kuhinji u kojoj se uređaj nalazi; i

.5

upravljačkim uređajima za ručno aktiviranje sustava za gašenje požara s jasnim uputama za brzo rukovanje.

Na brodovima izgrađenim prije 1. siječnja 2003., nove friteze moraju ispunjavati zahtjeve iz ovog stavka.

NOVI BRODOVI KLASE A, B, C I D:

.11   Toplinski mostovi:

Prilikom provođenja mjera protupožarne zaštite, pomorska uprava države zastave mora poduzeti mjere za sprečavanje prijenosa topline preko toplinskih mostova, npr. između paluba i pregrada.

Na brodovima izgrađenim 1. siječnja 2003. ili poslije, izolacija na palubi ili pregradi mora se produžiti na proboju, presjeku ili graničnoj točki na udaljenosti od najmanje 450 mm za čelične i aluminijske konstrukcije. Ako je prostor podijeljen palubom ili pregradom klase ‚A’ koje imaju različite vrijednosti izolacije, izolacija s većom vrijednosti mora se produžiti na palubu ili pregradu s izolacijom manje vrijednosti za najmanje 450 mm.

NOVI BRODOVI KLASE A, B, C I D TE POSTOJEĆI BRODOVI KLASE B:

.12   Spremnici plina pod tlakom:

Svi prenosivi spremnici za plinove, stlačene, ukapljene ili razbijene pod tlakom, koji mogu pojačati mogući požar, moraju se odmah nakon uporabe staviti na odgovarajuće mjesto iznad pregradne palube, s kojeg postoji izravan pristup na otvorenu palubu.

13   Planovi protupožarne zaštite (pravilo 20)

NOVI BRODOVI KLASE B, C I D TE POSTOJEĆI BRODOVI KLASE B:

.1

Na svakom brodu mora biti stalno izložen opći plan protupožarne zaštite namijenjen brodskim časnicima, koji za svaku palubu jasno pokazuje upravljačke postaje, različite požarne sekcije zatvorene konstrukcijama klase ‚A’, sekcije zatvorene konstrukcijama klase ‚B’ s podacima o sustavu za otkrivanje požara i protupožarnom alarmu, o sustavu za rasprskivanje, uređajima za gašenje požara, sredstvima za pristup u razne odjeljke, na palube itd. te o ventilacijskom sustavu uključujući podatke o upravljanju ventilatorima, položajima zaklopki i identifikacijskim brojevima ventilatora za svaku sekciju. Ti podaci mogu se navesti i u knjižici uputa, čiji primjerak mora imati svaki časnik, a jedan primjerak mora biti stalno dostupan na brodu. Planovi i knjižice s uputama moraju se stalno ažurirati, a sve izmjene moraju se unijeti što prije. Planovi i upute moraju biti na službenom jeziku države zastave. Ako taj jezik nije ni engleski ni francuski, mora postojati prijevod na jedan od ta dva jezika. Za brod koji obavlja nacionalnu plovidbu u drugoj državi članici, mora postojati prijevod na službeni jezik te države članice ako taj jezik nije ni engleski ni francuski.

Za nove brodove klase B, C i D izgrađene 1. siječnja 2003. ili poslije, podaci u propisanim planovima protupožarne zaštite i uputama te grafički simboli koji se upotrebljavaju u planovima protupožarne zaštite, moraju biti u skladu s rezolucijama IMO-a A.756(18) i A.952(23).

.2

Na svakom brodu duljine 24 metra i više, moraju biti stalno dostupna dva kompleta plana protupožarne zaštite ili knjižica s tim nacrtima, na jasno označenom zatvorenom mjestu izvan palubne kućice otpornom na vremenske uvjete, za pomoć vanjskom vatrogasnom osoblju.

14   Pripravnost za rad i održavanje

NOVI BRODOVI KLASE B, C I D TE POSTOJEĆI BRODOVI KLASE B:

.1   Opći zahtjevi

U svakom trenutku dok je brod u službi, sustavi za protupožarnu zaštitu te sustavi i uređaji za gašenje požara moraju biti spremni za uporabu.

Brod nije u službi:

.1

ako je u remontu ili raspremi (na sidru ili u luci) ili u suhom doku;

.2

ako to proglasi vlasnik ili predstavnik vlasnika; i

.3

ako na brodu nema putnika.

Sljedeći sustavi protupožarne zaštite moraju se održavati u ispravnom stanju da bi se osiguralo njihovo propisano djelovanje u slučaju izbijanja požara:

.1.1   Pripravnost za rad

.1

strukturna zaštita od požara uključujući vatrootporne konstrukcije te zaštita otvora i prolaza u tim konstrukcijama;

.2

sustavi za otkrivanje požara i protupožarni alarm; i

.3

sustavi i sredstva za bijeg.

Sustavi i uređaji za gašenje požara moraju se održavati u ispravnom stanju i moraju biti lako dostupni tako da se mogu odmah upotrijebiti. Ispražnjeni prenosivi aparati za gašenje požara moraju se odmah napuniti ili zamijeniti odgovarajućim uređajem.

.1.2   Održavanje, ispitivanje i pregled

Održavanje, ispitivanje i pregled obavljaju se na temelju smjernica iz okružnice IMO-a MSC/Circ.850 i na način koji osigurava pouzdanost sustava i uređaja za gašenje požara. Plan održavanja mora se nalaziti na brodu i mora biti dostupan uvijek kad ga zatraži pomorska uprava države zastave radi pregleda.

Plan održavanja obuhvaća najmanje sljedeće sustave za zaštitu od požara te sustave i uređaje za gašenje požara ako su ugrađeni:

.1

glavni protupožarni cjevovod, protupožarne pumpe i hidrante, uključujući vatrogasna crijeva i mlaznice;

.2

ugrađene sustave za otkrivanje požara i protupožarni alarm;

.3

ugrađene sustave za gašenje požara i druge uređaje za gašenje požara;

.4

sustave za automatsko rasprskivanje, otkrivanje požara i protupožarni alarm;

.5

sustav ventilacije, uključujući protupožarne i protudimne zaklopke, ventilatore i njihove upravljačke uređaje;

.6

uređaj za zatvaranje dovoda goriva u slučaju nužde;

.7

protupožarna vrata, uključujući upravljačke uređaje;

.8

sustave za opću uzbunu u slučaju nužde;

.9

aparate za disanje za bijeg u nuždi;

.10

prenosive aparate za gašenje požara, uključujući rezervna punjenja; i

.11

opremu za vatrogasce.

Plan održavanja može biti uz pomoć računala.

.2   Dodatni zahtjevi

Za nove brodove klase B, C i D izgrađene 1. siječnja 2003. ili poslije, koji prevoze više od 36 putnika, osim plana održavanja iz stavka.1.2 mora se izraditi plan održavanja za nisko postavljenu rasvjetu i za sustave razglasa.

15   Upute, obuka i vježbe na brodu

NOVI BRODOVI KLASE B, C I D TE POSTOJEĆI BRODOVI:

.1   Upute, dužnosti i organizacija

.1

Članovi posade moraju dobiti upute o zaštiti od požara na brodu.

.2

Članovi posade moraju dobiti upute o dužnostima koje su im povjerene.

.3

Na brodu treba organizirati grupe za gašenje požara. Te grupe moraju biti sposobne za obavljanje svoje dužnosti cijelo vrijeme dok je brod u službi.

.2   Obuka i vježbe na brodu

.1

Članovi posade moraju proći obuku kako bi se upoznali s uređenjem broda te s položajem i radom svih sustava i uređaja za gašenje požara koje bi mogli upotrijebiti.

.2

Obuka o uporabi aparata za disanje za napuštanje prostorija u nuždi mora se smatrati dijelom obuke na brodu.

.3

Članovi posade redovito se provjeravaju u obavljanju dodijeljenih dužnosti u gašenju požara, obukom i vježbama na brodu kako bi se ustanovilo što treba poboljšati da bi se održala osposobljenost u vještinama gašenja požara i osigurala radna pripravnost organizacije gašenja požara.

.4

Obuka na brodu o uporabi brodskih sustava i uređaja za gašenje požara planira se i provodi u skladu s odredbama pravila III/19.4.1 Konvencije SOLAS 1974., kako je izmijenjena.

.5

Protupožarne vježbe moraju se provoditi i zabilježiti u skladu s odredbama pravila III/19.3.4, III/19.5 i III/30 Konvencije SOLAS 1974., kako je izmijenjena.

.3   Priručnici za obuku

Priručnik za obuku mora se nalaziti u svakoj blagovaonici i prostoriji za odmor članova posade i u svakoj kabini za posadu. Priručnik za obuku mora biti napisan na radnom jeziku broda. Priručnik za obuku, koji može imati nekoliko svezaka, mora sadržavati upute i obavijesti propisane ovim stavkom, razumljivo napisane i po mogućnosti s crtežima ili slikama. Bilo koji dio tih obavijesti može se, umjesto u priručniku, dati u audiovizualnom obliku. Priručnik za obuku mora sadržavati detaljna objašnjenja za:

.1

opće postupke zaštite od požara i mjere zaštite koje se odnose na opasnosti od pušenja, opasnosti od električne struje, zapaljivih tekućina i slične opće opasnosti na brodu;

.2

opće upute o aktivnostima gašenja požara i postupcima gašenja požara, uključujući postupke obavješćivanja o požaru i uporabu ručnih javljača požara;

.3

značenje brodskih alarma;

.4

rad i uporabu sustava i uređaja za gašenje požara;

.5

rad i uporabu protupožarnih vrata;

.6

rad i uporabu protupožarnih i protudimnih zaklopki; i

.7

sustave i uređaje za napuštanje prostorija.

.4   Planovi protupožarne zaštite

Planovi protupožarne zaštite moraju biti u skladu sa zahtjevima pravila II-2/A-13.

16   Radni postupci

NOVI BRODOVI KLASE B, C I D TE POSTOJEĆI BRODOVI KLASE B:

.1

Brod mora imati priručnik o radnim postupcima koji sadrži obavijesti i upute o pravilnom radu na brodu i rukovanju teretom radi zaštite od požara.

.2

Propisani priručnik o radnim postupcima mora sadržavati obavijesti i upute za siguran rad na brodu i rukovanje teretom radi zaštite od požara. Priručnik mora sadržavati podatke o odgovornosti posade za opću zaštitu od požara na brodu pri ukrcavanju i iskrcavanju tereta i u plovidbi. Na brodovima koji prevoze opasne tvari, priručnik mora upućivati na odgovarajuće upute o gašenju požara i rukovanju teretom u nuždi sadržane u Međunarodnom pomorskom kodeksu o prijevozu opasnih tvari.

.3

Priručnik o radnim postupcima za zaštitu od požara mora biti napisan na radnom jeziku broda.

.4

Priručnik o radnim postupcima za zaštitu od požara može se koristiti zajedno s priručnicima o obuci propisanima u pravilu II-2/A/15.3.

DIO B

MJERE ZA ZAŠTITU OD POŽARA

1   Struktura (pravilo 23)

NOVI BRODOVI KLASE B, C I D TE POSTOJEĆI BRODOVI KLASE B:

.1

Trup, nadgrađa, strukturne pregrade, palube i palubne kućice moraju biti izrađeni od čelika ili drugog jednakovrijednog materijala. U smislu primjene definicije čelika ili drugog jednakovrijednog materijala, navedene u pravilu II-2/A/2.7, ‚primjenjiva izloženost vatri’ mora biti u skladu s protupožarnom cjelovitosti i standardima izolacije navedenima u tablicama u pravilima II-2/B/4 i 5. Na primjer, ako je za pregrađivanje palube ili bočnih stijena i krajeva palubnih kućica dopuštena protupožarna klasa ‚B-0’, ‚primjenjiva izloženost vatri’ je pola sata.

.2

Međutim, ako je bilo koji dio strukture od aluminijske legure, primjenjuje se sljedeće:

.1

Izolacija dijelova konstrukcija klase ‚A’ ili ‚B’ od aluminijske legure, osim strukture koja nije nosiva, mora biti takva da temperatura strukturne jezgre ne poraste za više od 200 °C iznad temperature okoline u bilo kojem trenutku tijekom primjenjive izloženosti vatri u standardnom ispitivanju vatrootpornosti.

.2

Posebnu pažnju treba posvetiti izolaciji dijelova od aluminijske legure, kao što su dijelovi stupova, upora i drugih strukturnih elemenata koji podupiru smještaj brodica i splavi za spašavanje, područja za spuštanje i ukrcaj te konstrukcije klase ‚A’ i ‚B’ kako bi se osiguralo:

.1

da se za dijelove koji podupiru područja brodica i splavi za spašavanje i konstrukcija klase ‚A’, ograničenje porasta temperature iz stavka.2.1 primjenjuje nakon jednog sata; i

.2

da se za takve dijelove koji podupiru konstrukcije klase ‚B’ ograničenje porasta temperature iz stavka.2.1 primjenjuje nakon pola sata.

.3

Vidnici i grotlišta prostorija strojeva kategorije A moraju biti od čelika s odgovarajućom izolacijom, a otvori u njima, ako postoje, moraju biti na odgovarajući način raspoređeni i zaštićeni da se spriječi širenje požara.

2   Glavne vertikalne zone i horizontalne zone (pravilo 24)

NOVI BRODOVI KLASE B, C I D:

.1.1

Na brodovima koji prevoze više od 36 putnika, trup, nadgrađe i palubne kućice moraju se podijeliti na glavne vertikalne zone konstrukcijama klase A-60.

Stepenaste izvedbe i upuštenja moraju se svesti na najmanju mjeru, a tamo gdje su potrebni moraju također biti izvedeni od konstrukcija klase A-60.

Ako je na jednoj strani konstrukcije prostor otvorene palube, sanitarni ili sličan prostor ili tank koji uključuje tank tekućeg goriva, prazan prostor ili prostorija pomoćnih strojeva s malom opasnosti od požara ili bez opasnosti od požara, ili ako su s obje strane konstrukcije tankovi tekućeg goriva, standard pregrađivanja može se smanjiti na A-0.

NOVI BRODOVI KLASE B, C I D TE POSTOJEĆI BRODOVI KLASE B:

.1.2

Za nove brodove klase B, C i D koji prevoze najviše 36 putnika i za postojeće brodove klase B koji prevoze više od 36 putnika, trup, nadgrađe i palubne kućice u području nastambi i službenih prostorija moraju se podijeliti na glavne vertikalne zone konstrukcijama klase ‚A’. Te konstrukcije moraju imati izolacijske vrijednost u skladu s tablicama u pravilu 5.

NOVI BRODOVI KLASE B, C I D:

.2

U mjeri u kojoj je to praktično izvedivo, pregrade koje omeđuju glavne vertikalne zone iznad pregradne palube moraju se protezati u ravnini s vodonepropusnim pregradama smještenima neposredno ispod pregradne palube. Duljina i širina glavnih vertikalnih zona može iznositi najviše 48 metara da krajevi glavnih vertikalnih zona budu u ravnini s vodonepropusnim pregradama ili da bi se osigurao prostor za veliku društvenu prostoriju koja se proteže čitavom duljinom glavne vertikalne zone, pod uvjetom da ukupna površina glavne vertikalne zone ni na jednoj palubi nije veća od 1 600 m2. Duljina ili širina glavne vertikalne zone je najveći razmak između najudaljenijih točaka pregrada koje je omeđuju.

NOVI BRODOVI KLASE B, C I D TE POSTOJEĆI BRODOVI KLASE B KOJI PREVOZE VIŠE OD 36 PUTNIKA:

.3

Takve pregrade moraju se protezati od palube do palube te do vanjske oplate ili drugih granica.

.4

Ako je glavna vertikalna zona podijeljena horizontalnim konstrukcijama klase ‚A’ u horizontalne zone da se osigura odgovarajuće razdvajanje područja zaštićenog sustavom rasprskivanja od nezaštićenog područja, konstrukcije se moraju protezati između susjednih pregrada glavne vertikalne zone do vanjske oplate ili vanjskih omeđenja broda te moraju biti izolirane u skladu s vrijednostima za protupožarnu izolaciju i klasu navedenima u tablici 4.2 za nove brodove koji prevoze više od 36 putnika i za postojeće brodove klase B koji prevoze više od 36 putnika.

.5

.1

Na brodovima posebne namjene, kao što su trajekti za prijevoz automobila ili željezničkih vagona, na kojima bi ugradnja pregrada glavnih vertikalnih zona onemogućavala korištenje broda za tu namjenu, mora se osigurati jednakovrijedna zaštita podjelom prostora na horizontalne zone.

.2

Međutim, na brodu s prostorijama posebne kategorije, svaka takva prostorija mora biti u skladu s odgovarajućim odredbama pravila II-2/B/14, a ako bi to bilo u suprotnosti s drugim zahtjevima u ovom dijelu, prevagnut će zahtjevi navedeni u pravilu II-2/B/14.

3   Pregrade unutar glavne vertikalne zone (pravilo 25)

NOVI BRODOVI KLASE B, C I D KOJI PREVOZE VIŠE OD 36 PUTNIKA:

.1.1

Za nove brodove koji prevoze više od 36 putnika, sve pregrade za koje se ne zahtijeva pregrađivanje klase ‚A’ moraju biti najmanje klase ‚B’ ili ‚C’, kao što je propisano u tablicama u pravilu 4.. Sve takve konstrukcije mogu biti obložene gorivim materijalima u skladu s odredbama pravila II-2/B/11.

NOVI BRODOVI KLASE B, C I D KOJI PREVOZE NAJVIŠE 36 PUTNIKA TE POSTOJEĆI BRODOVI KLASE B KOJI PREVOZE VIŠE OD 36 PUTNIKA:

.1.2

Za nove brodove koji prevoze najviše 36 putnika i za postojeće brodove klase B koji prevoze više od 36 putnika, sve pregrade unutar prostorija nastambi i službenih prostorija za koje se ne zahtijeva pregrađivanje klase ‚A’, moraju biti najmanje klase ‚B’ ili ‚C’, kao što je propisano u tablicama u pravilu II-2/B/5.

Sve takve konstrukcije mogu biti obložene gorivim materijalima u skladu s odredbama pravila 11.

NOVI BRODOVI KLASE B, C I D TE POSTOJEĆI BRODOVI KLASE B:

.2

Na novim brodovima klase B, C i D koji prevoze najviše 36 putnika i na postojećim brodovima klase B koji prevoze više od 36 putnika, sve pregrade hodnika za koje se ne zahtijeva pregrađivanje klase ‚A’ moraju biti konstrukcije klase ‚B’ i moraju se protezati od palube do palube osim:

.1

ako su s obje strane pregrade postavljeni neprekinuti stropovi ili obloge klase ‚B’, dio pregrade iza neprekinutog stropa ili obloge mora biti od materijala koji po debljini i sastavu odgovara konstrukciji pregrada klase ‚B’, ali koji mora udovoljavati standardima protupožarne klase ‚B’ samo koliko je to opravdano i izvedivo;

.2

ako je brod zaštićen sustavom automatskog rasprskivanja koji je u skladu s odredbama pravila II-2/A/8, pregrade hodnika od materijala klase ‚B’ mogu završavati na stropu hodnika ako je taj strop od materijala koji po debljini i sastavu odgovara konstrukciji pregrada klase ‚B’.

Neovisno o zahtjevima pravila II-2/B/4 i 5, takve pregrade i stropovi moraju zadovoljavati standarde protupožarne klase ‚B’ samo koliko je to opravdano i izvedivo. Sva vrata i okviri u tim pregradama moraju biti od negorivih materijala i moraju biti izvedeni i postavljeni tako da osiguravaju odgovarajuću vatrootpornost.

.3

Sve pregrade za koje se zahtijeva pregrađivanje klase ‚B’, osim pregrada hodnika propisanih u stavku.2, moraju se protezati od palube do palube i do vanjske oplate ili drugih omeđenja, osim u slučaju neprekinutih stropova ili obloga klase ‚B’ ugrađenih s obje strane pregrade, najmanje iste vatrootpornosti kao i pregrada, kada pregrada može završavati na neprekinutom stropu ili oblozi.

4   Protupožarnost pregrada i paluba na novim brodovima koji prevoze više od 36 putnika (pravilo 26)

NOVI BRODOVI KLASE B, C I D:

.1

Osim ispunjavanja posebnih odredaba za protupožarnost pregrada i paluba navedenih u drugim pravilima ovog dijela, najmanja protupožarna klasa svih pregrada i paluba mora biti u skladu s tablicama 4.1 i 4.2.

.2

Pri primjeni tablica uzimaju se u obzir ovi zahtjevi:

.1

Tablica 4.1 primjenjuje se na pregrade koje ne omeđuju ni glavne vertikalne zone ni horizontalne zone.

Tablica 4.2 primjenjuje se na palube koje ne tvore stepenice u glavnim vertikalnim zonama niti omeđuju horizontalne zone.

.2

Za određivanje odgovarajućih standarda protupožarnosti koji će se primijeniti na omeđenja između susjednih prostorija, te su prostorije razvrstane u klase prema opasnosti od požara, kao što je prikazano u kategorijama (1) do (14). Ako su sadržaj i uporaba prostorije takvi da postoji nedoumica u vezi s njezinim razvrstavanjem u klase u smislu ovog pravila, na takvu će se prostoriju primijeniti kategorija s najstrožim zahtjevima omeđenja. Naslov svake kategorije više je tipičan nego ograničavajući. Broj u zagradama ispred svake kategorije odnosi se na odgovarajući stupac ili redak u tablicama.

(1)

Upravljačke postaje:

prostorije u kojima se nalaze izvori energije i rasvjete u nuždi,

kormilarnica i navigacijska kabina,

prostorije u kojima su brodski radiouređaji,

prostorije za gašenje požara, protupožarne upravljačke postaje i postaje za registriranje požara,

kontrolna prostorija pogonskih strojeva ako se nalazi izvan prostorije pogonskih strojeva,

prostorije u kojima je centralni sustav za protupožarni alarm,

prostorije u kojima je centralni sustav razglasa u nuždi.

(2)

Stubišta:

unutarnja stubišta, dizala i pokretne stepenice (osim onih koji se potpuno nalaze u prostoriji strojeva) za putnike i posadu te pripadajući rovovi,

s tim u vezi, stubište koje se nalazi unutar jednog međupalubnog prostora smatra se dijelom prostora od kojeg nije odijeljeno protupožarnim vratima.

(3)

Hodnici:

hodnici za putnike i posadu.

(4)

Postaje za napuštanje broda i vanjski putovi bijega:

prostor za smještaj plovila za preživljavanje,

prostori na otvorenoj palubi i zatvorena šetališta, koji služe kao postaje za ukrcaj u brodice i splavi za spašavanje te postaje za spuštanje,

postaje za prikupljanje, unutarnje i vanjske,

vanjska stubišta i otvorene palube koji služe kao putovi bijega,

bokovi broda do vodne linije pri najmanjem operativnom gazu, strane nadgrađa i palubnih kućica smještenih ispod i pored mjesta za ukrcaj u splavi za spašavanje i klizne staze za napuštanje broda.

(5)

Prostori na otvorenoj palubi:

prostori na otvorenoj palubi i zatvorena šetališta izvan područja postaja za ukrcaj u brodice i splavi za spašavanje i postaje za spuštanje,

vanjski prostori (prostori izvan nadgrađa i palubnih kućica).

(6)

Prostorije nastambi s malom opasnosti od požara:

kabine s namještajem i opremom ograničene opasnosti od požara,

uredi i ambulante s namještajem i opremom ograničene opasnosti od požara,

društvene prostorije s namještajem i opremom ograničene opasnosti od požara koje imaju površinu palube manju od 50 m2.

(7)

Prostorije nastambi s umjerenom opasnosti od požara:

prostorije kao u kategoriji (6), ali s namještajem i opremom koja nije ograničene opasnosti od požara,

društvene prostorije s namještajem i opremom ograničene opasnosti od požara, koje imaju površinu palube 50 m2 ili više,

izdvojeni ormarići i mala spremišta u prostorijama nastambi površine manje od 4 m2 (u kojima se ne drže zapaljive tekućine),

prodavaonice,

prostorije za prikazivanje i čuvanje filmova,

dijetalne kuhinje (bez otvorenog plamena),

spremišta opreme za čišćenje (u kojima se ne drže zapaljive tekućine),

laboratoriji (u kojima se ne drže zapaljive tekućine),

ljekarne,

male sušionice (s površinom palube od 4 m2 ili manje),

spremišta za dragocjenosti,

prostorije za operacije.

(8)

Prostorije nastambi s velikom opasnosti od požara:

društvene prostorije s namještajem i opremom koja nije ograničene opasnosti od požara, koje imaju površinu palube 50 m2 ili više,

brijačnice i kozmetički saloni.

(9)

Sanitarne i slične prostorije:

zajedničke sanitarne prostorije, tuševi, kupaonice, zahodi itd.,

male praonice,

zatvoreni bazeni za plivanje,

izdvojene smočnice u prostorijama nastambi u kojima nema opreme za kuhanje,

osobne sanitarne prostorije smatraju se dijelom prostorije kojoj pripadaju.

(10)

Tankovi, prazne prostorije i prostorije pomoćnih strojeva s malom ili nikakvom opasnosti od požara:

strukturni tankovi za vodu,

prazni prostori i pregraci,

prostorije pomoćnih strojeva u kojima nema strojeva sa sustavom podmazivanja pod tlakom i u kojima je zabranjeno skladištenje gorivih materijala, kao što su:

prostorije uređaja za ventilaciju i klimatizaciju; prostorija uređaja za vitla; prostorija kormilarskog uređaja; prostorija stabilizatora; prostorija električnog pogonskog stroja; prostorije za sekcije sklopnih ploča i isključivo električnu opremu osim električnih uljnih transformatora (iznad 10 kVA); osovinski tuneli i tuneli za cijevi; pumpne stanice i prostorije rashladnih strojeva (u kojima se ne upotrebljavaju zapaljive tekućine),

zatvoreni rovovi koji služe za navedene prostorije,

ostali zatvoreni rovovi kao što su rovovi za cijevi i kabele.

(11)

Prostorije pomoćnih strojeva, prostori za teret, tankovi tekućeg tereta i drugog ulja i drugi slični prostori s umjerenom opasnosti od požara:

tankovi ulja kao tereta,

skladišta tereta, rovovi i grotla,

rashladne komore,

tankovi tekućeg goriva (smješteni u odvojenim prostorijama u kojima nema strojeva),

osovinski tuneli i tuneli za cijevi u kojima se dopušta skladištenje gorivih tvari,

prostorije pomoćnih strojeva navedene u kategoriji (10), u kojima se nalaze strojevi s uređajem za podmazivanje pod tlakom ili gdje je dopušteno skladištenje gorivih tvari,

stanice za ukrcaj goriva,

prostorije u kojima se nalaze električni uljni transformatori (iznad 10 kVA),

prostorije u kojima se nalaze mali motori s unutarnjim izgaranjem izlazne snage do 110 kW za pogon generatora, pumpe sustava rasprskivanja, pumpe sustava rošenja ili protupožarne pumpe, kaljužne pumpe itd.,

zatvoreni rovovi koji vode do navedenih prostorija.

(12)

Prostorije strojeva i glavne kuhinje:

prostorije glavnih porivnih strojeva (osim prostorija električnih pogonskih motora) i kotlovnice,

prostorije pomoćnih strojeva osim onih kategorije (10) i (11), u kojima se nalaze motori s unutarnjim izgaranjem ili drugi uređaji za izgaranje, zagrijavanje ili pumpanje goriva,

glavne kuhinje i njihove pomoćne prostorije,

rovovi i grotla za pristup u navedene prostorije.

(13)

Spremišta, radionice, smočnice itd.:

glavne smočnice koje nisu dio kuhinje,

glavna praonica,

velike sušionice (s površinom palube većom od 4 m2),

razna spremišta,

prostorije za poštu i prtljagu,

prostorije za otpatke,

radionice (koje nisu dio prostorija za strojeve, kuhinja itd.),

ormarići i spremišta površine veće od 4 m2, osim prostorija u koje se spremaju zapaljive tekućine.

(14)

Ostale prostorije u kojima se čuvaju zapaljive tekućine:

spremišta za boje,

spremišta zapaljivih tekućina (uključujući boje, lijekove itd.),

laboratoriji (u kojima se čuvaju zapaljive tekućine).

.3

Ako je navedena samo jedna vrijednost protupožarne klase za omeđenje između dvije prostorije, ta se vrijednost primjenjuje u svim slučajevima.

.4.

Ako je u tablicama navedena samo crtica, nema posebnih zahtjeva za materijal ili protupožarnu klasu pregrađivanja.

.5

Za prostorije kategorije (5), pomorska uprava države zastave određuje hoće li se izolacijske vrijednosti iz tablice 4.1 primijeniti na krajeve palubnih kućica i nadgrađa te hoće li se izolacijske vrijednosti iz tablice 4.2 primijeniti na otkrivene palube. Zahtjevi kategorije (5) iz tablice 4.1 ili 4.2 ni u kom slučaju ne iziskuju zatvaranje prostora koji prema mišljenju pomorske uprave države zastave ne moraju biti zatvoreni.

.3

Neprekinuti stropovi ili obloge klase ‚B’, zajedno s odgovarajućim palubama ili pregradama, mogu se prihvatiti da potpuno ili djelomično pridonose propisanoj izolaciji i klasi pregrađivanja.

.4

Prilikom odobravanja strukturnih podataka o protupožarnoj zaštiti, pomorska uprava države zastave mora voditi računa o opasnosti od prijenosa topline na mjestima križanja i na krajnjim točkama propisanih toplinskih pregrada.

Napomene koje se odnose na tablice 4.1 i 4.2

Tablica 4.1

Pregrade koje ne graniče ni s glavnim vertikalnim ni s horizontalnim zonama

Prostori

(1)

(2)

(3)

(4)

(5)

(6)

(7)

(8)

(9)

(10)

(11)

(12)

(13)

(14)

Upravljačke postaje

(1)

B-0 (5)

A-0

A-0

A-0

A-0

A-60

A-60

A-60

A-0

A-0

A-60

A-60

A-60

A-60

Stubišta

(2)

 

A-0 (5)

A-0

A-0

A-0

A-0

A-15

A-15

A-0 (7)

A-0

A-15

A-30

A-15

A-30

Hodnici

(3)

 

 

B-15

A-60

A-0

B-15

B-15

B-15

B-15

A-0

A-15

A-30

A-0

A-30

Postaje za napuštanje broda i vanjski putovi bijega

(4)

 

 

 

 

A-0

A (8) -60 (6)

A (8) -60 (6)

A (8) -60 (6)

A-0 (8)

A-0

A-60 (6)

A-60 (6)

A-60 (6)

A-60 (6)

Prostori na otvorenoj palubi

(5)

 

 

 

 

A-0

A-0

A-0

A-0

A-0

A-0

A-0

A-0

A-0

Prostorije nastambi s malom opasnosti od požara

(6)

 

 

 

 

 

B-0

B-0

B-0

C

A-0

A-0

A-30

A-0

A-30

Prostorije nastambi s umjerenom opasnosti od požara

(7)

 

 

 

 

 

 

B-0

B-0

C

A-0

A-15

A-60

A-15

A-60

Prostorije nastambi s velikom opasnosti od požara

(8)

 

 

 

 

 

 

 

B-0

C

A-0

A-30

A-60

A-15

A-60

Sanitarne i slične prostorije

(9)

 

 

 

 

 

 

 

 

C

A-0

A-0

A-0

A-0

A-0

Tankovi, prazne prostorije i prostorije pomoćnih strojeva s malom ili nikakvom opasnosti od požara

(10)

 

 

 

 

 

 

 

 

 

A-0 (5)

A-0

A-0

A-0

A-0

Prostorije pomoćnih strojeva, prostori za teret, tankovi tekućeg tereta i drugog ulja i drugi slični prostori s umjerenom opasnosti od požara

(11)

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

A-0 (5)

A-0

A-0

A-15

Prostorije strojeva i glavne kuhinje

(12)

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

A-0 (5)

A-0

A-60

Spremišta, radionice, smočnice itd.

(13)

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

A-0 (5)

A-0

Ostale prostorije u kojima se čuvaju zapaljive tekućine

(14)

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

A-30


Tablica 4.2

Palube koje ne tvore stepenice u glavnim vertikalnim zonama niti graniče s horizontalnim zonama

Prostor ispod ↓ Prostor iznad →

(1)

(2)

(3)

(4)

(5)

(6)

(7)

(8)

(9)

(10)

(11)

(12)

(13)

(14)

Upravljačke postaje

(1)

A-30

A-30

A-15

A-0

A-0

A-0

A-15

A-30

A-0

A-0

A-0

A-60

A-0

A-60

Stubišta

(2)

A-0

A-0

A-0

A-0

A-0

A-0

A-0

A-0

A-0

A-0

A-0

A-30

A-0

A-30

Hodnici

(3)

A-15

A-0

A-0 (5)

A-60

A-0

A-0

A-15

A-15

A-0

A-0

A-0

A-30

A-0

A-30

Postaje za napuštanje broda i vanjski putovi bijega

(4)

A-0

A-0

A-0

A-0

A-0

A-0

A-0

A-0

A-0

A-0

A-0

A-0

A-0

Prostori na otvorenoj palubi

(5)

A-0

A-0

A-0

A-0

A-0

A-0

A-0

A-0

A-0

A-0

A-0

A-0

A-0

Prostorije nastambi s malom opasnosti od požara

(6)

A-60

A-15

A-0

A-60

A-0

A-0

A-0

A-0

A-0

A-0

A-0

A-0

A-0

A-0

Prostorije nastambi s umjerenom opasnosti od požara

(7)

A-60

A-15

A-15

A-60

A-0

A-0

A-15

A-15

A-0

A-0

A-0

A-0

A-0

A-0

Prostorije nastambi s velikom opasnosti od požara

(8)

A-60

A-15

A-15

A-60

A-0

A-15

A-15

A-30

A-0

A-0

A-0

A-0

A-0

A-0

Sanitarne i slične prostorije

(9)

A-0

A-0

A-0

A-0

A-0

A-0

A-0

A-0

A-0

A-0

A-0

A-0

A-0

A-0

Tankovi, prazne prostorije i prostorije pomoćnih strojeva s malom ili nikakvom opasnosti od požara

(10)

A-0

A-0

A-0

A-0

A-0

A-0

A-0

A-0

A-0

A-0 (5)

A-0

A-0

A-0

A-0

Prostorije pomoćnih strojeva, prostori za teret, tankovi tekućeg tereta i drugog ulja i drugi slični prostori s umjerenom opasnosti od požara

(11)

A-60

A-60

A-60

A-60

A-0

A-0

A-15

A-30

A-0

A-0

A-0 (5)

A-0

A-0

A-30

Prostorije strojeva i glavne kuhinje

(12)

A-60

A-60

A-60

A-60

A-0

A-60

A-60

A-60

A-0

A-0

A-30

A-30 (5)

A-0

A-60

Spremišta, radionice, smočnice itd.

(13)

A-60

A-30

A-15

A-60

A-0

A-15

A-30

A-30

A-0

A-0

A-0

A-0

A-0

A-0

Ostale prostorije u kojima se čuvaju zapaljive tekućine

(14)

A-60

A-60

A-60

A-60

A-0

A-30

A-60

A-60

A-0

A-0

A-0

A-0

A-0

A-0

5   Protupožarnost pregrada i paluba na novim brodovima koji prevoze najviše 36 putnika i na postojećim brodovima klase B koji prevoze više od 36 putnika (pravilo 27)

NOVI BRODOVI KLASE B, C I D KOJI PREVOZE NAJVIŠE 36 PUTNIKA I POSTOJEĆI BRODOVI KLASE B KOJI PREVOZE VIŠE OD 36 PUTNIKA:

.1

Osim ispunjavanja posebnih odredaba za protupožarnost pregrada i paluba navedenih u drugim pravilima ovog dijela, najmanja protupožarnost pregrada i paluba mora biti u skladu s tablicama 5.1 i 5.2.

Pri odobravanju strukturnih sigurnosnih mjera za protupožarnu zaštitu na novim brodovima, mora se uzeti u obzir opasnost od prijenosa topline između toplinskih mostova na mjestima križanja i na mjestima gdje završavaju naprave za sprečavanje prijenosa topline.

.2

Pri primjeni tablica uzimaju se u obzir ovi zahtjevi:

.1

Tablica 5.1 primjenjuje se na pregrade koje odvajaju susjedne prostorije, a tablica 5.2 primjenjuje se na palube koje odvajaju susjedne prostorije.

.2

Za određivanje odgovarajuće protupožarne klase koja će se primijeniti na pregrađivanje između susjednih prostorija, te su prostorije razvrstane u klase prema opasnosti od požara, kao što je prikazano u kategorijama (1) do (11) dalje u tekstu. Naslov svake kategorije više je tipičan nego ograničavajući. Broj u zagradama ispred svake kategorije odnosi se na odgovarajući stupac ili redak u tablicama.

(1)

Upravljačke postaje:

prostorije u kojima se nalaze izvori energije u nuždi i rasvjete u nuždi,

kormilarnica i navigacijska kabina,

prostorije u kojima su brodski radiouređaji,

prostorije za gašenje požara, protupožarne upravljačke postaje i postaje za registriranje požara,

upravljačka prostorija porivnih strojeva ako se nalazi izvan prostorije porivnih strojeva,

prostorije u kojima je centralni sustav za protupožarni alarm.

(2)

Hodnici:

hodnici i predvorja za putnike i posadu.

(3)

Prostorije nastambi:

prostorije definirane u pravilu II-2/A/2.10. osim hodnika.

(4)

Stubišta:

unutarnja stubišta, dizala i pokretne stepenice (osim onih koji se potpuno nalaze u prostoriji strojeva) za putnike i posadu i pripadajući rovovi,

s tim u vezi, stubište koje je zatvoreno samo na jednoj razini smatra se dijelom prostora od kojeg nije odijeljeno protupožarnim vratima.

(5)

Službene prostorije (s malom opasnosti od požara):

ormarići i spremišta površine manje od 4 m2, u kojima se ne drže zapaljive tekućine te sušionice i praonice.

(6)

Prostorije strojeva kategorije A:

prostorije definirane u pravilu II-2/A/2.19.1.

(7)

Ostale prostorije strojeva:

prostorije definirane u pravilu II-2/A/2.19.2 osim prostorija strojeva kategorije A.

(8)

Prostori za teret:

svi prostori koji se koriste za teret (uključujući tankove ulja kao tereta) i pripadajući rovovi i grotla, osim prostora posebne kategorije.

(9)

Službene prostorije (s velikom opasnosti od požara):

kuhinje, smočnice s opremom za kuhanje, spremišta za boje i svjetiljke, ormarići i spremišta površine 4 m2 ili veće, prostorije za skladištenje zapaljivih tekućina i radionice osim onih koje su sastavni dio prostorija strojeva.

(10)

Otvorene palube:

otvoreni prostori na palubi i zatvorena šetališta bez opasnosti od požara. Otvoreni prostori (prostori izvan nadgrađa i palubnih kućica).

(11)

Prostorije posebne namjene:

prostorije definirane u pravilu II-2/A/2.18.

.3

Ako dvije susjedne prostorije unutar glavne vertikalne zone ili horizontalne zone ili takve susjedne zone nisu zaštićene sustavom automatskog rasprskivanja u skladu s odredbama pravila II-2/A/8, pri određivanju protupožarne klase za izolaciju tih prostorija ili tih zona primjenjuje se veća od dvije vrijednosti navedene u tablicama.

.4

Ako su obje susjedne prostorije unutar glavne vertikalne zone ili horizontalne zone ili obje takve susjedne zone zaštićene sustavom automatskog rasprskivanja u skladu s odredbama pravila II-2/A/8, pri određivanju protupožarne klase za izolaciju tih prostorija ili tih zona primjenjuje se manja od dvije vrijednosti navedene u tablicama. Ako se unutar prostorija nastambi i službenih prostorija, zona zaštićena sustavom rasprskivanja graniči sa zonom koja nije zaštićena tim sustavom, za pregrađivanje između tih zona primjenjuje se veća od dvije vrijednosti navedene u tablicama

3

Neprekinuti stropovi ili obloge klase ‚B’, zajedno s odgovarajućim palubama i pregradama, mogu se prihvatiti da, u potpunosti ili djelomično, doprinose propisanoj izolaciji i cjelovitosti pregrađivanja.

.4

Vanjska omeđenja koja prema pravilu 1.1 moraju biti od čelika ili drugog jednakovrijednog materijala, mogu imati otvore radi postavljanja prozora i bočnih okana ako u drugim pravilima ovog dijela za ta omeđenja nije propisana protupožarna klasa ‚A’. U takvim omeđenjima za koje nije propisana protupožarna klasa ‚A’, mogu se postaviti vrata od materijala koji odobri pomorska uprava države zastave.

Napomene koje se odnose na tablice 5.1 i 5.2.

Tablica 5.1

Protupožarnost pregrada koje odjeljuju susjedne prostorije

Prostori

(1)

(2)

(3)

(4)

(5)

(6)

(7)

(8)

(9)

(10)

(11)

Upravljačke postaje

(1)

A-0 (11)

A-0

A-60

A-0

A-15

A-60

A-15

A-60

A-60

 (15)

A-60

Hodnici

(2)

 

C (13)

B-0 (13)

A-0 (9)

B-0 (13)

A-60

A-0

A-0

A-15

 (15)

A-15

 

 

 

B-0 (13)

 

 

 

 

A-0 (12)

 

 

Prostorije nastambi

(3)

 

 

C (13)

A-0 (9)

B-0 (13)

A-60

A-0

A-0

A-15

 (15)

A-30

 

 

 

B-0 (13)

 

 

 

 

A-0 (12)

 

A-0 (12)

Stubišta

(4)

 

 

 

A-0 (9)

A-0 (9)

A-60

A-0

A-0

A-15

 (15)

A-15

 

 

 

B-0 (13)

B-0 (13)

 

 

 

A-0 (12)

 (15)

 

Službene prostorije (mala opasnost) neodređene

(5)

 

 

 

 

C (13)

A-60

A-0

A-0

A-0

 (15)

A-0

Prostorije strojeva kategorije A

(6)

 

 

 

 

 

 (15)

A-0

A-0

A-60

 (15)

A-60

Ostale prostorije strojeva

(7)

 

 

 

 

 

 

A-0 (10)

A-0

A-0

 (15)

A-0

Prostori za teret

(8)

 

 

 

 

 

 

 

 (15)

A-0

 (15)

A-0

Službene prostorije (velika opasnost)

(9)

 

 

 

 

 

 

 

 

A-0 (10)

 (15)

A-30

Otvorene palube

(10)

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

A-0

Prostorije posebne kategorije

(11)

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

A-0


Tablica 5.2

Protupožarnost paluba koje odjeljuju susjedne prostorije

Prostor ispod ↓ Prostor iznad →

(1)

(2)

(3)

(4)

(5)

(6)

(7)

(8)

(9)

(10)

(11)

Upravljačke postaje

(1)

A-0

A-0

A-0

A-0

A-0

A-60

A-0

A-0

A-0

 (15)

A-30

Hodnici

(2)

A-0

 (15)

 (15)

A-0

 (15)

A-60

A-0

A-0

A-0

 (15)

A-0

Prostorije nastambi

(3)

A-60

A-0

 (15)

A-0

 (15)

A-60

A-0

A-0

A-0

 (15)

A-30

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

A-0 (12)

Stubišta

(4)

A-0

A-0

A-0

 (15)

A-0

A-60

A-0

A-0

A-0

 (15)

A-0

Službene prostorije (mala opasnost)

(5)

A-15

A-0

A-0

A-0

 (15)

A-60

A-0

A-0

A-0

 (15)

A-0

Prostorije strojeva kategorije A

(6)

A-60

A-60

A-60

A-60

A-60

 (15)

A-60 (14)

A-30

A-60

 (15)

A-60

Ostale prostorije strojeva

(7)

A-15

A-0

A-0

A-0

A-0

A-0

 (15)

A-0

A-0

 (15)

A-0

Prostori za teret

(8)

A-60

A-0

A-0

A-0

A-0

A-0

A-0

 (15)

A-0

 (15)

A-0

Službene prostorije (velika opasnost)

(9)

A-60

A-30

A-30

A-30

A-0

A-60

A-0

A-0

A-0

 (15)

A-30

 

A-0 (12)

A-0 (12)

A-0 (12)

 

 

 

 

 

 

 

Otvorene palube

(10)

 (15)

 (15)

 (15)

 (15)

 (15)

 (15)

 (15)

 (15)

 (15)

A-0

Prostorije posebne kategorije

(11)

A-60

A-15

A-30

A-15

A-0

A-30

A-0

A-0

A-30

A-0

A-0

 

 

A-0 (12)

 

 

 

 

 

 

 

 

6   Putovi bijega (pravilo 28)

NOVI BRODOVI KLASE B, C I D TE POSTOJEĆI BRODOVI KLASE B:

.1   Stubišta i ljestve te hodnici i vrata moraju biti raspoređeni tako da osiguravaju brzo napuštanje svih prostorija za putnike i posadu i prostorija u kojima je posada redovito zaposlena, osim prostorija strojeva, do palube ukrcaja u brodice i splavi za spašavanje. Posebno treba zadovoljiti ove odredbe:

.1

Ispod pregradne palube, iz svakog vodonepropusnog odjeljka ili slično ograđenog prostora ili skupine prostorija predviđaju se dva puta bijega, od kojih najmanje jedan mora biti neovisan o vodonepropusnim vratima. Iznimno se može dopustiti ukidanje jednog od tih putova bijega, uzimajući u obzir vrstu i položaj prostorije te broj osoba koje u njoj mogu biti redovito zaposlene.

U tom slučaju, jedino sredstvo za napuštanje mora omogućiti siguran izlaz.

Za brodove izgrađene 1. siječnja 2003. ili poslije, navedeno ukidanje može se dopustiti samo za prostorije za posadu u koje se ulazi samo povremeno ako je propisan put bijega neovisan o vodonepropusnim vratima.

.2

Iznad pregradne palube predviđaju se najmanje dva puta bijega iz svake glavne vertikalne zone ili slično ograđenog prostora ili skupine prostorija, s tim da najmanje jedan omogućava pristup do stubišta za vertikalni izlaz.

.3

Ako iz radiotelegrafske kabine nema izravnog pristupa na otvorenu palubu, moraju postojati dva sredstva za napuštanje prostorije ili za pristup do te kabine, od kojih jedno može biti provlaka ili prozor odgovarajuće veličine ili neko drugo sredstvo.

.4

Na postojećim brodovima klase B, hodnik ili dio hodnika iz kojeg postoji samo jedan put bijega ne smije biti dulji od:

.1

5 metara za brodove izgrađene 1. listopada 1994. ili poslije,

.2

13 metara za brodove izgrađene prije 1. listopada 1994. koji prevoze više od 36 putnika, i

.3

7 metara za brodove izgrađene prije 1. listopada 1994. koji prevoze najviše 36 putnika.

Na novim brodovima klase A, B, C i D duljine 24 metra i više, nije dopušten hodnik, predvorje ili dio hodnika iz kojeg postoji samo jedan put bijega.

Slijepi hodnici u službenim prostorijama koji su neophodni za praktičnu uporabu na brodu, kao što su stanice tekućeg goriva i poprečni koridori za opskrbu, dopušteni su ako su odvojeni od prostorija nastambi za posadu i nisu dostupni iz prostorija za smještaj putnika. Dopušten je dio hodnika kojem duljina nije veća od širine i smatra se udubljenjem ili lokalnim proširenjem.

NOVI BRODOVI KLASE B, C I D DULJINE 24 METRA I VIŠE, IZGRAĐENI PRIJE 1. SIJEČNJA 2003.:

.5

Najmanje jedan od putova bijega propisanih stavcima.1.1 i.1.2 mora se sastojati od lako dostupnog zatvorenog stubišta koje pruža neprekidnu protupožarnu zaštitu od razine na kojoj počinje do odgovarajućih paluba za ukrcaj u brodice i splavi za spašavanje ili do najviše palube ako se paluba za ukrcaj ne proteže do odgovarajuće glavne vertikalne zone.

U ovom drugom slučaju mora postojati izravan pristup do palube za ukrcaj preko vanjskog otvorenog stubišta i prolaza, koji mora imati rasvjetu za slučaj nužde u skladu s pravilom III/5.3 i protuklizna gazišta. Omeđenja prema vanjskim otvorenim stubištima i prolazima koji su dio puta bijega moraju biti zaštićena, tako da požar u bilo kojem zatvorenom prostoru iza takvih omeđenja ne može spriječiti izlaz prema postajama za ukrcaj.

Širina, broj i neprekinutost putova bijega moraju udovoljavati ovim zahtjevima:

.1

Slobodna širina stubišta mora biti najmanje 900 mm ako pomorska uprava države zastave smatra da je to razumno i izvedivo, ali ni u kom slučaju ne smije biti manja od 600 mm. Stubišta moraju imati rukohvate na obje strane. Najmanja slobodna širina stubišta mora se povećati za 10 mm po osobi ako broj osoba prelazi 90. Najveća slobodna širina između rukohvata, ako je stubište šire od 900 mm, mora biti 1 800 mm. Mora se pretpostaviti da je ukupan broj osoba koje treba evakuirati tim stubištem dvije trećine posade i svi putnici u prostorima kojima je takvo stubište namijenjeno. Širina stubišta mora biti u skladu najmanje sa standardom iz rezolucije IMO-a A.757(18).

.2

Sva stubišta za više od 90 osoba polažu se u uzdužnom smjeru broda.

.3

Veličina otvora za vrata i hodnika te međupalubnih odmorišta koji su dio putova bijega određuje se na isti način kao i veličina stubišta.

.4

Vertikalni raspon stubišta bez odmorišta ne smije biti veći od 3,5 metra, a kut nagiba ne smije biti veći od 45 °.

.5

Površina odmorišta na razini svake palube ne smije biti manja od 2 m2 te se mora povećati za 1 m2 na svakih 10 osoba ako je broj osoba veći od 20, ali ne treba biti veća od 16 m2, osim za odmorišta u javnim prostorijama koje imaju izravan pristup u rov stubišta.

BRODOVI KLASE B, C I D DULJINE 24 METRA I VIŠE, IZGRAĐENI 1. SIJEČNJA 2003. ILI POSLIJE:

5a

Najmanje jedan od putova bijega propisanih stavcima.1.1 i.1.2 mora se sastojati od lako dostupnog zatvorenog stubišta koje pruža neprekidnu protupožarnu zaštitu od razine na kojoj počinje do odgovarajućih paluba za ukrcaj u brodice i splavi za spašavanje ili do najviše otkrivene palube ako se paluba za ukrcaj ne proteže do odgovarajuće glavne vertikalne zone.

U ovom drugom slučaju mora postojati izravan pristup do palube za ukrcaj preko vanjskog otvorenog stubišta i prolaza, koji mora imati rasvjetu za slučaj nužde u skladu s pravilom III/5.3 i protuklizna gazišta. Omeđenja prema vanjskim otvorenim stubištima i prolazima koji su dio puta bijega i omeđenja na takvom mjestu da bi njihovo oštećenje tijekom požara moglo spriječiti izlaz do palube za ukrcaj, moraju imati protupožarnu klasu, uključujući i vrijednosti izolacije, u skladu s tablicama 4.1 do 5.2.

Širina, broj i neprekinutost putova bijega moraju biti u skladu sa zahtjevima Kodeksa o sustavima za zaštitu od požara.

NOVI BRODOVI KLASE B, C I D IZGRAĐENI PRIJE 1. SIJEČNJA 2003. TE POSTOJEĆI BRODOVI KLASE B:

.6

Mora se predvidjeti zadovoljavajuću zaštitu pristupa iz rova stubišta do mjesta za ukrcaj u brodice i splavi za spašavanje.

BRODOVI KLASE B, C I D IZGRAĐENI 1. SIJEČNJA 2003. ILI POSLIJE:

6a

Zaštita pristupa iz rova stubišta do mjesta za ukrcaj u brodice i splavi za spašavanje mora se predvidjeti izravno ili kroz zaštićene unutarnje putove bijega koji imaju protupožarnu klasu i izolaciju za rovove stubišta u skladu s tablicama 4.1. do 5.2.

NOVI BRODOVI KLASE B, C I D:

.7

Pored rasvjete za slučaj nužde propisane pravilima II-1/D/3 i III/5.3, putovi bijega, uključujući stubišta i izlaze, moraju se označiti svjetlima ili fotoluminiscentnim pokaznim trakama postavljenim na visini najviše 0,3 metra iznad poda na svim točkama puta bijega, uključujući uglove i križanja. Označivanje mora omogućiti putnicima da brzo pronađu putove bijega i izlaze. Ako se koristi električna rasvjeta, ona se mora napajati iz izvora energije u nuždi i mora se izvesti tako da kvar jednog svjetla ili prekid rasvjetnog kruga ne prouzroči neučinkovitost označivanja. Osim toga, sve oznake putova bijega i oznake položaja protupožarne opreme moraju biti od fotoluminiscentnog materijala ili označene rasvjetom. Pomorska uprava države zastave mora osigurati da se takva rasvjeta ili fotoluminiscentna oprema pregleda, ispita i primjenjuje u skladu sa smjernicama iz rezolucije IMO-a A.752(18).

Međutim, za nove brodove klase B, C i D izgrađene 1. siječnja 2003. ili poslije, pomorska uprava države zastave mora osigurati da se takva rasvjeta ili fotoluminiscentna oprema pregleda, ispita i primjenjuje u skladu s Kodeksom o sustavima za zaštitu od požara.

NOVI BRODOVI KLASE B, C I D IZGRAĐENI 1. SIJEČNJA 2003. ILI POSLIJE:

.8

Na brodovima koji prevoze više od 36 putnika, zahtjevi navedeni u stavku.1.7 ovog pravila primjenjuju se i na prostorije nastambi za posadu.

.9

Uobičajeno zaključana vrata koja su dio puta za napuštanje prostorija.

.1

Vrata kabina i luksuznih kabina ne smiju imati brave za čije su otvaranje s unutarnje strane potrebni ključevi.

Duž puta bijega ne smiju se nalaziti nijedna vrata za čije su otvaranje potrebni ključevi prilikom kretanja u smjeru bijega.

.2

Vrata za bijeg iz društvenih prostorija koja se uobičajeno pridržavaju zadržačem, moraju imati uređaj za brzo otpuštanje. Taj se uređaj sastoji od mehanizma za zadržavanje vrata s napravom koja otpušta zadržač pritiskom u smjeru napuštanja prostorije. Mehanizam za brzo otpuštanje mora biti izveden i ugrađen u skladu sa zahtjevima pomorske uprave države zastave, a posebno:

.2.1

mora se sastojati od profila ili panela čiji se pokretni dio proteže preko najmanje polovice širine krila vrata, na udaljenosti najmanje 760 mm a najviše 1 120 mm iznad palube;

.2.2

mora uzrokovati otpuštanje zadržača vrata pri primjeni sile koja ne prelazi 67 N; i

.2.3

ne smije imati napravu za zaključavanje, postavljeni vijak ili neki drugi uređaj koji sprečava otpuštanje zadržača pri pritisku na napravu za otpuštanje.

NOVI BRODOVI KLASE B, C I D TE POSTOJEĆI BRODOVI KLASE B:

.1

U prostorijama posebne kategorije, broj i razmještaj putova bijega ispod i iznad pregradne palube mora biti u skladu sa zahtjevima pomorske uprave države zastave, a općenito, sigurnost pristupa do palube za ukrcaj mora biti najmanje jednaka onoj iz stavaka.1.1,.1.2,.1.5 i.1.6.

Na novim brodovima klase B, C i D izgrađenim 1. siječnja 2003. ili poslije, ti prostori moraju imati određene pješačke prolaze do putova bijega širine najmanje 600 mm, a ako je moguće i opravdano, ti uzdužni prolazi moraju biti uzdignuti od površine palube najmanje 150 mm. Na prostorima za smještaj vozila, pješački prolazi moraju uvijek biti slobodni.

.2

Jedan od putova bijega iz prostorija strojeva u kojima je posada redovito zaposlena, ne smije imati izravan pristup u prostoriju posebne kategorije.

.3

Podizne rampe za dovoz do platformi ne smiju blokirati odobrene putove bijega, kada su u spuštenom položaju.

.3.1   Iz svake prostorije strojeva predviđaju se dva puta bijega. Posebno, moraju biti ispunjeni ovi zahtjevi:

.1

Ako se prostorija nalazi ispod pregradne palube, dva puta bijega moraju se sastojati od:

.1

dva kompleta čeličnih ljestava što više međusobno udaljenih, koje vode do vrata u gornjem dijelu prostorije slično udaljenih, od kojih je predviđen pristup do odgovarajućih paluba za ukrcaj u brodice i splavi za spašavanje. Na novim brodovima, jedne od tih ljestava moraju osiguravati stalnu zaštitu od požara iz donjeg dijela prostorije do sigurnog mjesta izvan prostorije. Na novim brodovima klase B, C i D izgrađenim 1. siječnja 2003. ili poslije, te ljestve moraju biti smještene unutar zaštićenog rova u skladu sa zahtjevima iz pravila II-2/B/4 za kategoriju (2) ili zahtjevima iz pravila II-2/B/5 za kategoriju (4), od donjeg dijela prostorije za koju su namijenjene do sigurnog mjesta izvan prostorije. Rov mora imati samozatvarajuća protupožarna vrata iste protupožarne klase. Ljestve moraju biti učvršćene tako da se toplina ne prenosi u rov preko neizoliranih točaka za učvršćenje. Zaštićeni rov mora imati unutarnje dimenzije najmanje 800 mm × 800 mm i mora imati rasvjetu za slučaj nužde; ili

.2

jednih čeličnih ljestava koje vode do vrata kroz koja se može pristupiti na palubu za ukrcaj te čeličnih vrata u donjem dijelu prostorije i na mjestu dovoljno udaljenom od tih ljestava, kojima se može upravljati s obje strane i koja omogućuju pristup do sigurnog puta bijega iz donjeg dijela prostorije do palube za ukrcaj.

.2

Ako se prostorija nalazi iznad pregradne palube, dva puta bijega moraju biti što više međusobno udaljena, a vrata koja vode od tih putova bijega moraju osiguravati pristup do odgovarajućih paluba za ukrcaj na brodice i splavi za spašavanje. Ako ta sredstva za napuštanje prostorija zahtijevaju uporabu ljestava, one moraju biti od čelika.

NOVI BRODOVI KLASE A, B, C I D:

.3

Prostorije za nadzor rada strojeva i radne prostorije moraju imati najmanje dva puta bijega, od kojih jedno mora biti neovisno o prostoriji strojeva i mora omogućavati pristup na palubu za ukrcaj.

.4

Donja strana stubišta u prostorijama strojeva mora biti zaštićena.

NOVI BRODOVI KLASE B, C I D TE POSTOJEĆI BRODOVI KLASE B:

.3.2   Na brodovima duljine manje od 24 metra, pomorska uprava države zastave može dopustiti ukidanje jednog puta bijega u prostorijama strojeva, s time da se vodi računa o širini i razmještaju gornjeg dijela prostorije.

Na brodovima duljine 24 metara i više, pomorska uprava države zastave može dopustiti ukidanje jednog puta bijega iz svake takve prostorije ako vrata ili čelične ljestve omogućuju siguran put bijega prema palubi za ukrcaj, uzimajući u obzir vrstu i položaj prostorije te jesu li u toj prostoriji redovito zaposlene osobe. Na novim brodovima klase B, C i D izgrađenim 1. siječnja 2003. ili poslije, u prostoriji kormilarskog uređaja mora se predvidjeti drugi put bijega ako je u toj prostoriji predviđeno mjesto za kormilarenje u nuždi a nema izravnog pristupa na otvorenu palubu.

.3.3   Iz kontrolne prostorije smještene unutar prostorije strojeva predviđaju se dva puta bijega, od kojih najmanje jedan mora omogućiti neprekinutu zaštitu od požara do sigurnog mjesta izvan prostorije strojeva.

.4   Dizala se ni u kom slučaju ne smatraju dijelom propisanih putova bijega.

.5   NOVI BRODOVI KLASE B, C I D TE POSTOJEĆI BRODOVI KLASE B DULJINE 40 METARA I VIŠE:

.1

Na svim brodovima moraju se nalaziti aparati za disanje za bijeg u nuždi, u skladu s Kodeksom o sustavima za zaštitu od požara.

.2

U svakoj glavnoj vertikalnoj zoni moraju se nalaziti najmanje dva aparata za disanje za bijeg u nuždi.

.3

Na brodovima koji prevoze više od 36 putnika, u svakoj glavnoj vertikalnoj zoni moraju se nalaziti još dva aparata za disanje za bijeg u nuždi osim onih koji su propisani u podstavku.5.2.

.4

Međutim, podstavci .5.2 i .5.3 ne primjenjuju se na rovove stubišta koji su dio pojedinačnih glavnih vertikalnih zona i na glavne vertikalne zone u pramčanom i krmenom dijelu broda koje ne uključuju prostore kategorije (6), (7), (8) ili (12) određene u pravilu II-2/B/4.

.5

U prostorijama strojeva moraju se nalaziti aparati za disanje za bijeg u nuždi, spremni za uporabu na jasno vidljivim mjestima do kojih se u slučaju požara može u svakom trenutku brzo i lako doći. Pri smještaju aparata za disanje za bijeg u nuždi mora se uzeti u obzir raspored prostorije strojeva i broj osoba koje u njoj redovito rade.

.6

Upućivanje na Smjernice za radne karakteristike, smještaj, uporabu i održavanje aparata za disanje za bijeg u nuždi (EEBD) iz okružnice IMO-a MSC/Circ.849.

.7

Broj i položaj tih aparata označen je na planu protupožarne zaštite u skladu s pravilom II-2/A/13.

6-1   Putovi bijega na ro-ro putničkim brodovima (pravilo 28-1)

.1   ZAHTJEVI KOJI SE PRIMJENJUJU NA NOVE RO-RO PUTNIČKE BRODOVE KLASE B, C I D TE NA POSTOJEĆE RO-RO PUTNIČKE BRODOVE KLASE B

.1.1

Ovaj se stavak odnosi na nove ro-ro putničke brodove klase B, C i D te na postojeće ro-ro putničke brodove klase B.

.1.2

U svim hodnicima duž cijelog puta bijega predviđaju se rukohvati ili drugi držači, tako da po mogućnosti na svakoj točki tog puta do postaja za prikupljanje i postaja za ukrcaj postoji čvrsti držač. Takvi se rukohvati moraju predvidjeti s obje strane uzdužnih hodnika širine veće od 1,8 metra i poprečnih hodnika širine veće od 1 metra. Posebna se pozornost mora posvetiti prolasku kroz predvorja, atrije i druge velike prostore na putovima bijega. Rukohvati i drugi držači moraju biti dovoljno čvrsti da izdrže ravnomjerno horizontalno opterećenje od 750 N/m u smjeru središta hodnika ili prostorije te ravnomjerno vertikalno opterećenje od 750 N/m u smjeru prema dolje. Ta dva opterećenja ne moraju se primjenjivati istodobno.

.1.3

Putovi bijega ne smiju biti zapriječeni namještajem i drugim preprekama. Osim stolova i stolica koji se mogu ukloniti da bi se dobio slobodan prostor, ormari i drugi teški dijelovi namještaja u društvenim prostorijama i duž putova za napuštanje moraju se pričvrstiti da bi se spriječilo pomicanje zbog poprečnog i uzdužnog nagibanja broda. Podne obloge također se moraju pričvrstiti. Ako je brod u plovidbi, putovi bijega moraju biti bez zapreka kao što su kolica s opremom za čišćenje, posteljina, prtljaga i kutije s robom.

.1.4

Iz svakog prostora na brodu u kojem se redovito boravi moraju se osigurati putovi bijega do postaje za prikupljanje. Ti putovi moraju biti predviđeni tako da osiguraju najizravniji put do postaje za prikupljanje i moraju biti označeni simbolima koji se odnose na sredstva i uređaje za spašavanje, u skladu s rezolucijom IMO-a A.760(18), kako je izmijenjena.

.1.5

Ako zatvorene prostorije graniče s otvorenom palubom, otvori iz zatvorene prostorije do otvorene palube moraju se, ako je to izvedivo, moći koristiti kao izlazi u nuždi.

.1.6

Palube moraju biti označene rednim brojevima, počevši od broja ‚1’ na pokrovu tanka ili na najnižoj palubi. Brojevi moraju biti jasno istaknuti na odmorištima stubišta i predvorjima dizala. Palube se mogu označiti i nazivom, ali uz naziv uvijek mora biti naznačen i broj palube.

.1.7

S unutarnje strane vrata u svakoj kabini i u društvenim prostorijama mora se istaknuti jednostavan nacrt koji pokazuje ‚vi se nalazite ovdje’ i putove bijega označene strelicama. Nacrt mora prikazivati smjerove napuštanja prostorija, i mora biti ispravno orijentiran u odnosu na položaj na kojem se nalazi na brodu.

.1.8

Vrata kabina i luksuznih kabina ne smiju imati brave za čije su otvaranje s unutarnje strane potrebni ključevi. Duž puta bijega ne smiju se nalaziti nijedna vrata za čije su otvaranje potrebni ključevi prilikom kretanja u smjeru bijega.

.2   ZAHTJEVI KOJI SE PRIMJENJUJU NA NOVE RO-RO PUTNIČKE BRODOVE KLASE B, C I D

.2.1

Pregrade i druge pregradne plohe od kojih se sastoji vertikalno pregrađivanje duž putova bijega, moraju u svom najnižem dijelu, do visine od 0,5 metra, izdržati opterećenje od 750 N/m2 da bi se mogle koristiti kao površina za hodanje sa strane puta bijega pod velikim kutom nagiba.

.2.2

Put bijega iz kabina do rova stubišta mora biti što izravniji, sa što manjim brojem promjena smjera. Ne smije se zahtijevati prelaženje s jedne strane broda na drugu da bi se stiglo do puta bijega. Ne smije se zahtijevati penjanje ili spuštanje za više od dvije palube da bi se iz bilo koje prostorije za putnike stiglo do postaje za prikupljanje ili otvorene palube.

.2.3

Na otvorenim palubama, navedenim u stavku.2.2, predviđaju se vanjski putovi do postaja za ukrcaj u plovila za preživljavanje.

.3   ZAHTJEVI KOJI SE PRIMJENJUJU NA NOVE RO-RO PUTNIČKE BRODOVE KLASE B, C I D, IZGRAĐENE 1. SRPNJA 1999. ILI POSLIJE

Za nove ro-ro putničke brodove klase B, C i D izgrađene 1. srpnja 1999. ili poslije, putovi bijega vrednuju se analizom evakuacije u početnoj fazi projektiranja. Analiza se primjenjuje da bi se utvrdila i otklonila, koliko je to izvedivo, mogućnost zastoja koji bi mogao nastati za vrijeme napuštanja broda, zbog uobičajenog kretanja putnika i posade duž putova bijega, uključujući i mogućnost da će se posada morati kretati u smjeru suprotnom od smjera kretanja putnika. Osim toga, analizom se mora dokazati da su sredstva i putovi bijega dovoljno prilagodljivi da omoguće napuštanje ako zbog nesreće neki putovi za napuštanje, postaje za prikupljanje, postaje za ukrcaj ili plovila za preživljavanje nisu dostupni.

7   Prolazi i otvori u konstrukcijama klase ‚A’ i ‚B’ (pravila 30, 31)

NOVI BRODOVI KLASE B, C I D TE POSTOJEĆI BRODOVI KLASE B:

.1   Svi otvori u konstrukcijama klase ‚A’ moraju imati stalno ugrađena sredstva za zatvaranje kojima otpornost protiv požara ne smije biti manja od otpornosti konstrukcija u kojima se nalaze.

.2   Konstrukcija vrata i okvira vrata u konstrukcijama klase ‚A’, sa sredstvima za osiguranje u zatvorenom položaju, mora osiguravati otpornost protiv požara te otpornost protiv prolaska dima i plamena kao i pregrade u kojima se nalaze, u mjeri u kojoj je to praktično izvedivo. Ta vrata i okviri vrata moraju biti od čelika ili drugog jednakovrijednog materijala. Vodonepropusna vrata ne moraju biti izolirana.

.3   Sva vrata moraju imati mogućnost otvaranja i zatvaranja s obje strane pregrade, od jedne osobe.

.4   Protupožarna vrata u pregradama glavne vertikalne zone i rovovima stubišta osim kliznih vodonepropusnih vrata s mehaničkim pogonom i vrata koja su redovito zaključana, moraju udovoljavati ovim zahtjevima:

.1

Vrata moraju biti samozatvarajuća i moraju se moći sama zatvarati i pri nagibu od 3,5 ° suprotnom od smjera zatvaranja. Brzina zatvaranja prema potrebi se mora nadzirati da bi se spriječilo nepotrebno ozljeđivanje osoba. Na novim brodovima jednolična brzina zatvaranja ne smije biti veća od 0,2 m/s ni manja od 0,1 m/s kad je brod u uspravnom položaju.

NOVI BRODOVI KLASE B, C I D:

.2

Klizna vrata s daljinskim upravljanjem ili vrata na mehanički pogon moraju imati alarmni uređaj sa zvučnim signalom koji se aktivira najmanje 5 sekundi a najviše 10 sekundi prije nego što se vrata počnu pomicati i traje sve dok se vrata potpuno ne zatvore. Vrata koja se ponovno otvaraju na dodir s objektom koji prolazi, moraju se otvoriti toliko da omoguće slobodan prolaz od najmanje 0,75 metra a najviše jedan metar.

.3

Sva vrata, osim protupožarnih vrata koja su redovito zatvorena, moraju imati mogućnost daljinskog i automatskog otpuštanja sa središnje upravljačke postaje koja je pod stalnim nadzorom posade, istodobno ili u skupinama te pojedinačno s obje strane vrata. Na pokaznoj ploči protupožarnih vrata u središnjoj upravljačkoj postaji sa stalnim nadzorom posade, mora se predvidjeti dojava zatvorenog položaja za sva vrata s daljinskim upravljanjem. Mehanizam za otpuštanje mora omogućavati automatsko zatvaranje vrata u slučaju kvara u sustavu upravljanja ili prekida napajanja iz glavnog izvora električne energije. Sklopke za otpuštanje moraju imati funkciju uključeno-isključeno kako bi se spriječilo automatsko resetiranje sustava. Zabranjena je uporaba zadržača kojima se ne može upravljati iz središnje upravljačke postaje.

.4

Lokalni akumulatori energije za vrata s mehaničkim pogonom moraju se nalaziti u neposrednoj blizini vrata kako bi se omogućilo najmanje deset puta potpuno otvaranje i zatvaranje vrata pomoću lokalnog upravljanja.

.5

Dvokrilna vrata sa zasunom koji osigurava vatrootpornu cjelovitost vrata moraju imati zasun koji se aktivira automatski pokretanjem vrata kad ih sustav otpusti.

.6

Vrata s mehaničkim pogonom i automatskim zatvaranjem za izravan pristup u prostorije posebne kategorije ne moraju imati alarme ni daljinsko zatvaranje kako se zahtijeva u.4.2 i.4.3.

BRODOVI KLASE B, C I D IZGRAĐENI 1. SIJEČNJA 2003. ILI POSLIJE:

Umjesto.4, primjenjuje se sljedeći stavak.4a:

.4a

Protupožarna vrata u pregradama glavne vertikalne zone, omeđenju kuhinje i rovovima stubišta osim vodonepropusnih vrata s mehaničkim pogonom i vrata koja su redovito zaključana, moraju udovoljavati ovim zahtjevima:

.1

vrata moraju biti samozatvarajuća i moraju se moći sama zatvarati i pri nagibu od 3,5 ° suprotnom od smjera zatvaranja;

.2

prosječno vrijeme zatvaranja protupožarnih vrata na šarke ne smije biti dulje od 40 sekundi ni kraće od 10 sekundi od trenutka kad se vrata počnu pomicati pri uspravnom položaju broda. Prosječna jednolična brzina zatvaranja kliznih protupožarnih vrata ne smije biti veća od 0,2 m/s ni manja od 0,1 m/s pri uspravnom položaju broda;

.3

mora postojati mogućnost daljinskog zatvaranja vrata iz središnje upravljačke postaje koja je pod stalnim nadzorom posade, istodobno ili u skupinama te pojedinačno s obje strane vrata. Sklopke za otpuštanje moraju imati funkciju uključeno-isključeno kako bi se spriječilo automatsko resetiranje sustava;

.4

zabranjena je uporaba kuka za zadržavanje u otvorenom položaju kojima se ne može upravljati iz središnje upravljačke postaje;

.5

vrata koja se daljinski zatvaraju iz središnje upravljačke postaje moraju se moći ponovno otvoriti s obje strane pomoću lokalnog upravljačkog uređaja. Nakon takva otvaranja vrata se moraju ponovno automatski zatvoriti;

.6

na pokaznoj ploči protupožarnih vrata u središnjoj upravljačkoj postaji pod stalnim nadzorom posade, mora se predvidjeti dojava zatvorenog položaja za sva vrata s daljinskim zatvaranjem;

.7

mehanizam za otpuštanje mora omogućavati automatsko zatvaranje vrata u slučaju kvara u sustavu upravljanja ili prekida napajanja iz glavnog izvora električne energije;

.8

lokalni akumulatori energije za vrata s mehaničkim pogonom moraju se nalaziti u neposrednoj blizini vrata kako bi se, u slučaju kvara u sustavu upravljanja vratima ili prekida napajanja iz glavnog izvora električne energije, omogućilo najmanje deset puta potpuno otvaranje i zatvaranje vrata pomoću lokalnog upravljanja;

.9

kvar u sustavu upravljanja ili prekid napajanja iz glavnog izvora električne energije za jedna vrata, ne smije utjecati na siguran rad drugih vrata;

.10

klizna vrata s daljinskim zatvaranjem ili vrata na mehanički pogon moraju imati alarmni uređaj sa zvučnim signalom koji se aktivira najmanje 5 sekundi a najviše 10 sekundi nakon što se vrata otpuste iz središnje upravljačke postaje a prije nego što se vrata pokrenu i traje sve dok se vrata potpuno ne zatvore;

.11

vrata koja se ponovno otvaraju na dodir s objektom koji prolazi, moraju se otvoriti najviše jedan metar od mjesta dodira;

.12

dvokrilna vrata sa zasunom koji osigurava vatrootpornu cjelovitost vrata, moraju imati zasun koji se aktivira automatski pokretanjem vrata kada ih sustav otpusti;

.13

vrata s mehaničkim pogonom i automatskim zatvaranjem za izravan pristup u prostorije posebne kategorije ne moraju imati alarme ni daljinsko zatvaranje kao što je propisano u stavcima.3 i.10;

.14

sastavni dijelovi lokalnog sustava upravljanja moraju biti dostupni radi održavanja i podešavanja; i

.15

vrata na mehanički pogon moraju imati odobreni sustav za upravljanje koji može raditi i u slučaju požara, u skladu s Kodeksom o postupcima ispitivanja vatrootpornosti. Taj sustav mora udovoljavati ovim zahtjevima:

.15.1

sustav upravljanja mora biti u stanju pokretati vrata najmanje 60 minuta pri temperaturi od najmanje 200 °C, napajan električnom energijom;

.15.2

ne smije doći do prekida napajanja energijom ostalih vrata koja nisu izložena požaru, i;

.15.3

pri temperaturama iznad 200 °C napajanje energijom automatski se isključuje, a sustav upravljanja mora zadržati vrata zatvorenima do temperature od najmanje 945 °C.

NOVI BRODOVI KLASE B, C I D:

.5

Zahtjevi za protupožarnu klasu ‚A’ vanjskih omeđenja broda ne primjenjuju se na staklena pregrađivanja, prozore i bočna okna, ako u pravilu 10 nije propisano da takva omeđenja moraju imati protupožarnu klasu ‚A’. Zahtjevi za protupožarnu klasu ‚A’ ne primjenjuju se ni na vanjska vrata u nadgrađima i palubnim kućicama.

BRODOVI KLASE B, C I D IZGRAĐENI 1. SIJEČNJA 2003. ILI POSLIJE:

Umjesto.5, primjenjuje se sljedeći stavak.5a:

.5a

Zahtjevi za protupožarnu klasu ‚A’ vanjskih omeđenja broda ne primjenjuju se na staklena pregrađivanja, prozore i bočna okna, ako u pravilu 10 nije propisano da takva omeđenja moraju imati protupožarnu klasu ‚A’.

Zahtjevi za protupožarnu klasu ‚A’ vanjskih omeđenja broda ne primjenjuju se na vanjska vrata osim na ona u nadgrađima i palubnim kućicama okrenuta prema sredstvima za spašavanje, mjestima ukrcaja u sredstva za spašavanje i vanjskim postajama za prikupljanje, vanjskim stubištima i otvorenim palubama koje služe kao putovi bijega. Vrata rova stubišta ne moraju udovoljavati ovom zahtjevu.

NOVI BRODOVI KLASE B, C I D:

.6

Osim vodonepropusnih vrata, vremenski nepropusnih vrata (poluvodonepropusnih vrata), vrata koja vode na otvorenu palubu i vrata koja moraju biti primjereno plinonepropusna, sva vrata klase ‚A’ na stubištima, u društvenim prostorijama i pregradama glavnih vertikalnih zona na putovima bijega moraju imati samozatvarajuća vratašca za protupožarno crijevo od istog materijala te jednake konstrukcije i vatrootpornosti kao vrata na kojima se nalaze, sa slobodnim kvadratnim otvorom od 150 mm kad su vrata zatvorena, u donjem dijelu vrata nasuprot šarkama, ili u slučaju kliznih vrata što bliže otvoru.

NOVI BRODOVI KLASE B, C I D TE POSTOJEĆI BRODOVI KLASE B:

.7

Vrata i okviri vrata u pregradama klase ‚B’ te sredstva za njihovo osiguranje moraju osiguravati zatvaranje koje će imati jednaku vatrootpornost kao i pregrade, osim što se u donjem dijelu vrata mogu dopustiti otvori za ventilaciju. Ako je takav otvor u vratima ili ispod vrata, ukupna neto površina bilo kojeg takvog otvora ili takvih otvora ne smije biti veća od 0,05 m2. Umjesto toga, dopušten je negorivi vod za zračnu ravnotežu koji prolazi između kabina i hodnika ispod sanitarnih prostora ako površina presjeka voda nije veća od 0,05 m2. Svi otvori za ventilaciju moraju imati rešetku od negorivog materijala. Vrata moraju biti od negorivog materijala.

.7.1

Radi smanjenja buke, pomorska uprava države zastave može odobriti, kao jednakovrijedna, vrata s ugrađenim prigušivačima buke od ventilacije, s otvorima na dnu na jednoj strani vrata i na vrhu na drugoj strani, pod uvjetom da su ispunjeni ovi uvjeti:

.1

Gornji otvor mora uvijek biti okrenut prema hodniku i mora imati rešetku od negorivog materijala te automatsku protupožarnu zaklopku koja se aktivira pri temperaturi od 70 °C.

.2

Donji otvor mora imati rešetku od negorivog materijala.

.3

Vrata se moraju ispitati u skladu s rezolucijom A.754(18).

NOVI BRODOVI KLASE B, C I D:

.8

Vrata kabina u pregradama klase ‚B’ moraju biti samozatvarajuća. Nisu dopušteni zadržači vrata.

NOVI BRODOVI KLASE B, C I D TE POSTOJEĆI BRODOVI KLASE B:

.9

Zahtjevi za protupožarnu klasu ‚B’ vanjskih omeđenja broda ne primjenjuju se na staklena pregrađivanja, prozore i bočna okna. Zahtjevi za protupožarnu klasu ‚B’ ne primjenjuju se ni na vanjska vrata u nadgrađima i palubnim kućicama. Za brodove koji prevoze najviše 36 putnika, pomorska uprava države zastave može dopustiti uporabu gorivih materijala za vrata koja odvajaju kabine od osobnih unutarnjih sanitarnih prostorija kao što su tuševi.

8   Zaštita stubišta i dizala u prostorijama nastambi i službenim prostorijama (pravilo 29)

NOVI BRODOVI KLASE B, C I D:

.1

Sva stubišta moraju imati čeličnu konstrukciju osim ako pomorska uprava odobri uporabu drugog jednakovrijednog materijala te moraju biti u rovovima s pregrađivanjem protupožarne klase ‚A’, sa sigurnim sredstvima za zatvaranje svih otvora osim što:

.1

stubište koje povezuje samo dvije palube ne mora biti zatvoreno, pod uvjetom da se protupožarna klasa palube održava propisnim pregradama ili vratima u jednom međupalubnom prostoru. Ako je stubište zatvoreno u jednom međupalubnom prostoru, rov stubišta mora biti zaštićen u skladu s tablicama za palube u pravilima 4 i 5;

.2

stubišta se mogu postaviti u otvorenom javnom prostoru, pod uvjetom da se u cijelosti nalaze unutar takvog javnog prostora.

NOVI BRODOVI KLASE B, C I D TE POSTOJEĆI BRODOVI KLASE B:

.2

Rovovi stubišta moraju imati izravan pristup hodnicima i moraju biti dovoljne površine da se spriječi zastoj, imajući u vidu broj osoba koje ih mogu koristiti u slučaju nužde.

NOVI BRODOVI KLASE B, C I D: U području rova stubišta dopuštene su samo javne sanitarne prostorije, spremišta od negorivog materijala za smještaj sigurnosne opreme i otvoreni informacijski pultovi.

Izravan pristup u te rovove stubišta dopušten je samo iz društvenih prostorija, hodnika, javnih sanitarnih prostorija, prostorija posebne kategorije, drugih stubišta za napuštanje broda koja su propisana pravilom II-2/B/6-1.5 i vanjskih površina.

NOVI BRODOVI KLASE B, C I D TE POSTOJEĆI BRODOVI KLASE B:

.3

Rovovi dizala izvode se tako da se spriječi širenje dima i plamena iz jednog međupalublja u drugo i moraju imati sredstva za zatvaranje koja dopuštaju upravljanje propuhom i dimom.

9   Sustavi ventilacije (pravilo 32)

.1   Brodovi koji prevoze više od 36 putnika

NOVI BRODOVI KLASE B, C I D:

.1

Sustav ventilacije mora, osim sa stavkom.1 pravila II/32 Konvencije SOLAS 1974., na snazi 17. ožujka 1998., biti u skladu i s podstavcima.2.2 do.2.6,.2.8 i.2.9 tog pravila.

NOVI BRODOVI KLASE B, C I D TE POSTOJEĆI BRODOVI KLASE B:

.2

Općenito, ventilatori moraju biti raspoređeni tako da kanali koji sežu do različitih prostorija ostanu unutar glavne vertikalne zone.

.3

Ako sustavi ventilacije prolaze kroz palube, moraju se poduzeti dodatne mjere predostrožnosti, pored onih koje se odnose na protupožarnu cjelovitost palube a propisane su pravilom II-2/A/12.1, da bi se smanjila mogućnost da dim i vrući plinovi preko sustava prolaze iz jednog međupalubnog prostora u drugi. Pored zahtjeva za izolaciju iz ovog pravila, vertikalni kanali moraju, ako je potrebno, biti izolirani u skladu s odgovarajućim tablicama u pravilu 4.

NOVI BRODOVI KLASE B, C I D:

.4   Ventilacijski kanali moraju biti izrađeni od sljedećih materijala:

.1

kanali s površinom presjeka od najmanje 0,075 m2 i svi vertikalni kanali koji služe za nekoliko međupalubnih prostora moraju biti izrađeni od čelika ili drugog jednakovrijednog materijala;

.2

kanali s površinom presjeka manjom od 0,075 m2 osim vertikalnih kanala navedenih u stavku.1.4.1, moraju biti izrađeni od negorivih materijala. Ako takvi kanali prolaze kroz pregrade klase ‚A’ ili ‚B’, treba osigurati protupožarnu klasu pregrađivanja;

.3

kratki dijelovi kanala kojima površina presjeka u pravilu nije veća od 0,02 m2, niti su dulji od dva metra, ne moraju biti od negorivog materijala ako su ispunjeni ovi uvjeti:

.1

kanal je izrađen od materijala s malom opasnosti od požara na zadovoljstvo pomorske uprave države zastave;

.2

kanal se koristi samo na završetku ventilacijskog sustava, i

.3

kanal je udaljen najmanje 600 mm, ako se mjeri duž kanala, od prolaza kroz pregradu klase ‚A’ ili ‚B’, uključujući neprekinuti strop klase ‚B’.

BRODOVI KLASE B, C I D IZGRAĐENI 1. SIJEČNJA 2003. ILI POSLIJE:

umjesto podstavka.1 primjenjuje se sljedeći podstavak.1a:

.1a

kanal mora biti izrađen od materijala sa svojstvima sporog širenja plamena.

.5   Rovovi stubišta moraju se ventilirati i mora ih opsluživati samo jedan neovisni sustav ventilatora i kanala koji ne smije služiti za neke druge prostore u sustavu ventilacije.

NOVI BRODOVI KLASE B, C I D TE POSTOJEĆI BRODOVI KLASE B:

.6

Sva mehanička ventilacija, osim ventilacije prostorija strojeva i prostora za teret te bilo kojeg alternativnog sustava iz podstavka 9.2.6, mora imati upravljačke uređaje grupirane tako da se svi ventilatori mogu zaustaviti s jednog od dva odvojena mjesta, međusobno što više udaljena. Upravljački uređaji za mehaničku ventilaciju u prostorijama strojeva također moraju biti grupirani tako da se može upravljati s dva mjesta, od kojih je jedno izvan tih prostorija. Ventilatori koji služe za sustav mehaničke ventilacije prostora za teret moraju imati mogućnost zaustavljanja sa sigurnog mjesta izvan takvih prostorija.

NOVI BRODOVI KLASE B, C I D:

.7

Ako se javni prostori protežu kroz tri ili više otvorenih paluba i sadrže gorive predmete kao što je namještaj i zatvorene prostore kao što su dućani, uredi i restorani, prostor mora imati sustav za izvlačenje dima. Sustav za izvlačenje dima aktivira se preko propisanog sustava za otkrivanje dima i mora imati mogućnost ručnog upravljanja. Ventilatori moraju biti takve veličine da se obujam čitave prostorije može isisati u najviše 10 minuta.

.8

Ventilacijski kanali moraju imati prikladno smještena grotlašca za pregled i čišćenje, ako je to opravdano i izvedivo.

.9

Odsisni kanali iz kuhinjskih štednjaka u kojima se može nakupljati masnoća ili mast, moraju zadovoljavati zahtjeve iz stavaka.9.2.3.2.1 i.9.2.3.2.2 i moraju imati:

.1

odvajač masnoća koji se može lako skinuti radi čišćenja ako nije ugrađen neki drugi sustav za uklanjanje masnoća;

.2

protupožarnu zaklopku smještenu u donjem dijelu kanala kojom se upravlja automatski i daljinski te daljinski upravljanu protupožarnu zaklopku smještenu u gornjem dijelu kanala;

.3

ugrađeni uređaj za gašenje požara unutar kanala;

.4

uređaj za daljinsko upravljanje za zaustavljanje odsisnih i dobavnih ventilatora, za upravljanje protupožarnim zaklopkama navedenima pod.2 i za upravljanje sustavom za gašenje požara, koji mora biti smješten blizu ulaza u kuhinju. Ako sustav ventilacije ima više kanala, mora se predvidjeti mogućnost zatvaranja svih ogranaka glavnog odsisnog kanala prije ispuštanja sredstva za gašenje požara u sustav; i

.5

prikladno smještena grotlašca za pregled i čišćenje.

.2   Brodovi koji prevoze najviše 36 putnika

NOVI BRODOVI KLASE B, C I D:

.1   Ventilacijski kanali moraju biti od negorivog materijala. Međutim, kratki kanali koji u pravilu nisu dulji od dva metra i čiji poprečni presjek nije veći od 0,02 m2 ne moraju biti negorivi ako udovoljavaju ovim uvjetima:

.1

kanali moraju biti izrađeni od materijala koji, prema mišljenju pomorske uprave države zastave, ima malu opasnost od požara:

.2

mogu se upotrebljavati samo na kraju uređaja za ventilaciju;

.3

moraju biti udaljeni najmanje 600 mm, ako se mjeri duž kanala, od otvora u pregradi klase ‚A’ ili ‚B’, uključujući neprekinute stropove klase ‚B’.

BRODOVI KLASE B, C I D IZGRAĐENI 1. SIJEČNJA 2003. ILI POSLIJE:

umjesto postavka.1 primjenjuje se sljedeći podstavak.1a:

.1a

kanali moraju biti izrađeni od materijala sa svojstvima sporog širenja plamena.

.2a   Ako ventilacijski kanali sa slobodnim presjekom većim od 0,02 m2 prolaze kroz pregrade ili palube klase ‚A’, otvori moraju biti obloženi čeličnim rukavcem, osim ako su kanali koji prolaze kroz pregrade ili palube izrađeni od čelika u blizini prolaza kroz palubu ili pregradu te kanali i obloge u tom dijelu moraju ispunjavati sljedeće uvjete:

.1

Debljina čeličnih rukavaca mora biti najmanje 3 mm a duljina najmanje 900 mm. Ako prolaze kroz pregrade, te su obloge po mogućnosti podijeljene na 450 mm duljine sa svake strane pregrade. Ti kanali ili rukavci koji ih oblažu moraju imati protupožarnu izolaciju. Izolacija mora imati najmanje istu protupožarnu klasu kao pregrada ili paluba kroz koju kanal prolazi.

.2

Kanali sa slobodnim poprečnim presjekom većim od 0,075 m2 moraju pored zahtjeva iz stavka.9.2.2.1 imati i protupožarne zaklopke. Protupožarna zaklopka mora raditi automatski, ali mora imati i mogućnost ručnog zatvaranja s obje strane pregrade ili palube. Zaklopka mora imati indikator koji pokazuje je li otvorena ili zatvorena. Protupožarne se zaklopke, međutim, ne zahtijevaju za kanale koji prolaze kroz prostorije s pregrađivanjem klase ‚A’ ako ne služe tim prostorijama, a imaju istu protupožarnu klasu kao i konstrukcije kroz koje prolaze. Protupožarne zaklopke moraju biti lako dostupne. Na novim brodovima klase B, C i D izgrađenim 1. siječnja 2003. ili poslije, na kojima su protupožarne zaklopke smještene iza stropova ili obloga, ti stropovi ili obloge moraju imati vrata za pregled na kojima je pločica s identifikacijskim brojem protupožarne zaklopke. Identifikacijski broj protupožarne zaklopke mora se nalaziti i na svakom propisanom uređaju za daljinsko upravljanje.

.2b   Na novim brodovima klase B, C i D izgrađenim 1. siječnja 2003. ili poslije, na kojima tanki limeni kanal s površinom presjeka najviše 0,02 m2 prolazi kroz pregrade ili palube klase ‚A’, otvor mora biti obložen čeličnim rukavcem debljine najmanje 3 mm i duljine najmanje 200 mm, podijeljenim po mogućnosti na 100 mm duljine sa svake strane pregrade ili, u slučaju palube, mora biti potpuno položen na donjoj strani palube kroz koju prolazi.

.3   Kanali za ventilaciju prostorija strojeva, kuhinja, paluba za automobile, ro-ro prostora za teret ili prostorija posebne kategorije ne smiju prolaziti kroz prostorije nastambi, službene prostorije ili upravljačke stanice osim ako ispunjavaju uvjete navedene u stavcima.9.2.3.1.1 do.9.2.3.1.4 ili.9.2.3.2.1 i 9.2.3.2.2:

.1.1

kanali moraju biti izrađeni od čelika debljine najmanje 3 mm za kanale širine ili promjera do 300 mm te debljine najmanje 5 mm za kanale širine ili promjera 760 mm i više, a za kanale širine ili promjera između 300 mm i 760 mm, debljina se izračunava interpolacijom;

.1.2

kanali moraju biti prikladno poduprti i ukrućeni;

.1.3

kanali moraju imati automatske protupožarne zaklopke blizu pregrada kroz koje prolaze; i

.1.4

kanali moraju biti izolirani prema standardu klase ‚A-60’ od prostorija strojeva, kuhinja, paluba za automobile, ro-ro prostora za teret ili prostorija posebne kategorije do točke koja je najmanje 5 metara iza protupožarne zaklopke;

ili

.2.1

kanali moraju biti izrađeni od čelika u skladu sa stavcima.9.2.3.1.1 i 9.2.3.1.2; i

.2.2

kanali moraju biti izolirani prema standardu klase ‚A-60’ u prostorijama nastambi, službenim prostorijama ili upravljačkim stanicama;

osim što prolazi kroz pregrađivanja glavnih zona moraju ispunjavati i zahtjeve iz podstavka .9.2.8.

Na novim brodovima klase B, C i D izgrađenim 1. siječnja 2003. ili poslije, sustavi ventilacije za prostorije strojeva kategorije A, prostore za vozila, ro-ro prostore, kuhinje, prostorije posebne kategorije i prostore za teret moraju, u pravilu, biti odvojeni međusobno te od ventilacijskih sustava koji služe drugim prostorima. Ventilacijski sustavi kuhinje na putničkim brodovima koji prevoze najviše 36 putnika ne moraju biti potpuno odvojeni, ali mogu imati posebne kanale iz ventilacijske jedinice koja služi drugim prostorima. U svakom slučaju mora se postaviti automatska protupožarna zaklopka na ventilacijskom kanalu kuhinje blizu ventilacijske jedinice.

.4   Kanali predviđeni za ventilaciju prostorija nastambi, službenih prostorija i upravljačkih postaja ne smiju prolaziti kroz prostorije strojeva, kuhinje, palube za automobile, ro-ro prostore za teret ili prostore posebne kategorije osim ako ispunjavaju uvjete navedene u podstavcima.9.2.4.1.1 do.9.2.4.1.3 ili.9.2.4.2.1 i.9.2.4.2.2:

.1.1

da su kanali koji prolaze kroz prostoriju strojeva, kuhinju, palubu za automobile, ro-ro prostor za teret ili prostoriju posebne kategorije, izrađeni od čelika u skladu s podstavcima.9.2.3.1.1 i.9.2.3.1.2;

.1.2

da su blizu prolaza kroz pregrađivanja postavljene automatske protupožarne zaklopke; i

.1.3

da je na prolazima zadržana protupožarna cjelovitost prostorije strojeva, kuhinje, palube za automobile, ro-ro prostora za teret ili prostorije posebne kategorije;

ili

.2.1

da su kanali koji prolaze kroz prostoriju strojeva, kuhinju, palubu za automobile, ro-ro prostor za teret ili prostoriju posebne kategorije, izrađeni od čelika u skladu s podstavcima.9.2.3.1.1 i.9.2.3.1.2; i

.2.2

da su kanali izolirani prema standardu klase ‚A-60’ u prostoriji strojeva, kuhinji, palubi za automobile, ro-ro prostoru za teret ili prostoriji posebne kategorije;

osim što prolazi kroz pregrađivanja glavnih zona moraju ispunjavati i zahtjeve iz podstavka.9.2.8.

.5   Ventilacijski kanali s površinom slobodnog presjeka većom od 0,02 m2 koji prolaze kroz pregrade klase ‚B’, moraju biti obloženi čeličnim rukavcem duljine 900 mm, po mogućnosti podijeljenom na 450 mm duljine sa svake strane pregrade, osim ako je kanal na toj duljini izrađen od čelika.

.6   Moraju se poduzeti sve moguće mjere kako bi se u upravljačkim postajama izvan prostorija strojeva održala ventilacija, vidljivost i odsutnost dima, tako da se u slučaju požara strojevi i oprema u tim prostorijama mogu nadzirati i nastaviti s učinkovitim radom. Moraju se osigurati alternativni i posebni uređaji za dovod zraka; usisi zraka iz dva izvora moraju biti tako raspoređeni tako da se opasnost da dim istodobno uđe u oba usisa svede na najmanju mjeru. Ti zahtjevi ne moraju se primjenjivati na upravljačke postaje na otvorenoj palubi ili na one koje imaju izlaz na otvorenu palubu, ili ako su lokalni uređaji za zatvaranje jednako učinkoviti.

.7   Ako prolaze kroz prostorije nastambi ili prostorije u kojima se nalaze gorivi materijali, odsisni kanali iz kuhinje moraju biti izrađeni od konstrukcija klase ‚A’. Svaki odsisni kanal mora imati:

.1

odvajač masnoća koji se može lako skinuti radi čišćenja;

.2

protupožarnu zaklopku na donjem kraju kanala;

.3

uređaje za isključivanje odsisnih ventilatora kojima se upravlja iz kuhinje; i

.4

ugrađeni uređaj za gašenje požara u samom kanalu.

.8   Ako ventilacijski kanal mora prolaziti kroz konstrukciju glavne vertikalne zone, uz konstrukciju treba postaviti protupožarnu zaklopku s automatskim sigurnosnim zatvaranjem. Zaklopka mora imati i mogućnost ručnog zatvaranja s obje strane konstrukcije. Mjesto rukovanja mora biti lako dostupno i označeno crvenom reflektirajućom bojom. Kanal između konstrukcije i zaklopke mora biti od čelika ili drugog jednakovrijednog materijala i, ako je potrebno, mora biti izoliran kako bi bio u skladu sa zahtjevima pravila II-2/A/12.1. Zaklopka se mora postaviti barem s jedne strane konstrukcije s vidljivim indikatorom koji pokazuje je li zaklopka u otvorenom položaju.

NOVI BRODOVI KLASE B, C I D TE POSTOJEĆI BRODOVI KLASE B:

.9

Glavni ulazi i izlazi svih ventilacijskih sustava moraju imati mogućnost zatvaranja izvan prostorija koje se ventiliraju.

NOVI BRODOVI KLASE B, C I D:

.10

Mehanička ventilacija prostorija nastambi, službenih prostorija, prostora za teret, upravljačkih postaja i prostorija strojeva mora imati mogućnost zatvaranja s lako dostupnog mjesta izvan prostorije za koju je namijenjena. To mjesto ne smije postati nedostupno zbog požara u prostorijama koje se ventiliraju. Zaustavljanje sustava mehaničke ventilacije u prostorijama strojeva mora biti potpuno odvojeno od zaustavljanja sustava ventilacije u ostalim prostorijama.

.3   BRODOVI KLASE B, C I D IZGRAĐENI 1. SIJEČNJA 2003. ILI POSLIJE:

Sljedeći uređaji moraju se ispitati u skladu s Kodeksom IMO-a o postupcima ispitivanja vatrootpornosti:

.1

protupožarne zaklopke uključujući i odgovarajuće uređaje za rukovanje; i

.2

prolazi kanala kroz konstrukcije klase ‚A’. Ako su čelični rukavci spojeni izravno na ventilacijske kanale prirubnicama na zakovice ili vijke ili zavarivanjem, ispitivanje se ne zahtijeva.

10   Prozori i okna (pravilo 33)

NOVI BRODOVI KLASE B, C I D TE POSTOJEĆI BRODOVI KLASE B:

.1

Svi prozori i okna u pregradama unutar prostorija nastambi i službenih prostorija i upravljačkih postaja osim onih na koje se odnose odredbe pravila 7.5., izvode se tako da se zadrže protupožarna svojstva pregrade na kojoj su postavljeni.

Na novim brodovima klase B, C i D izgrađenim 1. siječnja 2003. ili poslije, to se određuje u skladu s Kodeksom o postupcima ispitivanja vatrootpornosti.

.2.

Neovisno o zahtjevima iz tablica u pravilima 4. i 5., svi prozori i okna u pregradama koje odvajaju prostorije nastambi i službene prostorije i upravljačke postaje od vremenskih prilika, moraju biti imati okvire od čelika ili drugog odgovarajućeg materijala. Staklo mora biti pričvršćeno metalnim držačem ili kutnim profilom.

NOVI BRODOVI KLASE B, C I D KOJI PREVOZE VIŠE OD 36 PUTNIKA:

.3

Prozori okrenuti prema sredstvima za spašavanje, postajama za ukrcaj i prikupljanje, vanjskim stepenicama i otvorenim palubama koje se koriste za napuštanje broda te prozori ispod mjesta ukrcaja u splavi za spašavanje i kliznu stazu za napuštanje broda, moraju imati protupožarnu klasu u skladu sa zahtjevima iz tablica pravila 4. Ako su za prozore predviđeni automatski namjenski raspršivači, mogu se kao jednakovrijedni prihvatiti prozori klase ‚A-0’.

Na novim brodovima klase B, C i D izgrađenim 1. siječnja 2003. ili poslije, automatski namjenski raspršivači mogu biti:

.1

smješteni iznad prozora i postavljeni dodatno konvencionalnim stropnim raspršivačima; ili

.2

konvencionalni stropni raspršivači postavljeni tako da osiguravaju zaštitu prozora prosječnom brzinom raspršivanja od najmanje 5 litara/m2 u minuti, uz uvjet da je površina prozora uključena u proračun površine koja se zaštićuje.

Prozori smješteni na bokovima broda ispod područja za ukrcaj u brodice za spašavanje, moraju imati protupožarnu klasu najmanje ‚A-0’.

NOVI BRODOVI KLASE B, C I D KOJI PREVOZE NAJVIŠE 36 PUTNIKA I POSTOJEĆI BRODOVI KLASE B:

.4

Neovisno o zahtjevima iz tablica u pravilu II-2/B/5, posebnu pažnju treba obratiti na protupožarnu klasu prozora okrenutih prema otvorenim ili zatvorenim područjima za ukrcaj u brodice i splavi za spašavanje te na protupožarnu klasu prozora ispod takvih područja, smještenih tako da bi njihovo oštećenje za vrijeme požara moglo omesti spuštanje brodica ili splavi za spašavanje ili ukrcaj u njih.

11   Ograničena uporaba gorivih materijala (pravilo 34)

NOVI BRODOVI KLASE B, C I D:

.1   Osim u prostorima za teret, poštanskim prostorijama, prostorijama za prtljagu ili hlađenim odjeljenjima službenih prostorija, sve obloge, podovi, brane protiv propuha, stropovi i izolacije moraju biti od negorivih materijala. Djelomične pregrade ili palube koje se koriste za dodatno pregrađivanje prostorija za zajedničku uporabu ili umjetničke namjene moraju također biti od negorivog materijala.

.2   Veziva i zaštita izolacije od upijanja para te izolacija cijevne armature u rashladnim sustavima ne moraju biti negorivi, ali ih mora biti što manje, a njihove izložene površine moraju imati svojstva otpornosti na širenje plamena u skladu s postupkom ispitivanja iz rezolucije IMO-a A. 653(16).

BRODOVI KLASE B, C I D IZGRAĐENI 1. SIJEČNJA 2003. ILI POSLIJE:

Umjesto .2, primjenjuje se sljedeći stavak .2a:

.2a

Veziva i zaštita izolacije od upijanja para te izolacija cijevne armature u rashladnim sustavima ne moraju biti negorivi, ali ih mora biti što manje, a njihove izložene površine moraju imati svojstva sporog širenja plamena.

.3   Sljedeće površine moraju imati svojstva sporog širenja plamena:

.1

izložene površine u hodnicima i rovovima stubišta te izložene površine pregrada, obloga stijena i stropova u svim prostorijama nastambi i službenim prostorijama i upravljačkim postajama;

.2

skriveni ili nedostupni prostori u nastambama, službenim prostorijama i upravljačkim postajama.

.4   Ukupni obujam gorivih prevlaka, rezbarija, ukrasa i furnira u prostorijama nastambi i službenim prostorijama ne smije biti veći od odgovarajućeg obujma furnira debljine 2,5 mm na ukupnoj površini obloga stijena i stropova. Namještaj pričvršćen za obloge stijena, pregrade ili palube ne mora se uključiti u izračun ukupnog obujma gorivih materijala.

Ako je brod opremljen automatskim sustavom raspršivanja u skladu s odredbama pravila II 2-A/8, navedeni obujam može uključivati i neke gorive materijale koji se upotrebljavaju u postavljanju konstrukcija klase ‚C’.

.5   Furniri koji se upotrebljavaju za površine i obloge navedene u stavku.3 moraju imati toplinsku vrijednost najviše 45 MJ/m2 površine za upotrijebljenu debljinu.

.6   Namještaj u rovovima stubišta mora se ograničiti na sjedala. Mora biti učvršćen, ograničen na šest sjedala na svakoj palubi u svakom rovu stubišta, s ograničenom opasnosti od požara i ne smije zapriječiti putove bijega za putnike. Pomorska uprava države zastave može dopustiti dodatna sjedala u glavnom predvorju unutar rova stubišta ako su učvršćena, negoriva i ako ne ograničavaju putove bijega za putnike. Namještaj nije dopušten u hodnicima za putnike i posadu koji služe kao putovi bijega u području kabina. Osim toga, mogu se dopustiti mala spremišta od negorivog materijala za smještaj sigurnosne opreme propisane pravilima. Aparati za pitku vodu i ledomati mogu se dopustiti u hodnicima ako su učvršćeni i ako ne smanjuju propisanu širinu putova bijega. To se odnosi i na ukrasno cvijeće ili biljke, kipove ili druge umjetničke predmete kao što su slike i tapiserije u hodnicima i na stubištima.

.7   Boje, lakovi i drugi završni premazi koji se koriste na izloženim unutarnjim površinama ne smiju biti takvi da mogu stvarati prevelike količine dima i otrovnih proizvoda.

BRODOVI KLASE B, C I D IZGRAĐENI 1. SIJEČNJA 2003. ILI POSLIJE:

Umjesto .7, primjenjuje se sljedeći stavak .7a:

.7a

Boje, lakovi i drugi završni premazi koji se koriste na izloženim unutarnjim površinama ne smiju biti takvi da mogu stvarati prevelike količine dima i otrovnih proizvoda, što se određuje u skladu s Kodeksom IMO-a o postupcima ispitivanja vatrootpornosti.

.8

Osnovne palubne obloge, u prostorijama nastambi i službenim prostorijama i upravljačkim postajama, moraju biti od odobrenog materijala koji je slabo zapaljiv, u skladu s postupcima ispitivanja vatrootpornosti iz Rezolucije IMO-a A.687(17), ili koji ne ispušta otrovne ili zapaljive plinove pri povišenim temperaturama.

BRODOVI KLASE B, C I D IZGRAĐENI 1. SIJEČNJA 2003. ILI POSLIJE:

Umjesto stavka .8, primjenjuje se sljedeći stavak .8a:

.8a

Osnovne palubne obloge, u prostorijama nastambi i službenim prostorijama i upravljačkim postajama, moraju biti od odobrenog materijala koji je slabo zapaljiv ili koji ne ispušta otrovne ili zapaljive plinove pri povišenim temperaturama, što se određuje u skladu s Kodeksom IMO-a o postupcima ispitivanja vatrootpornosti.

12   Detalji konstrukcije (pravilo 35)

NOVI BRODOVI KLASE B, C I D TE POSTOJEĆI BRODOVI KLASE B:

U nastambama i službenim prostorijama, upravljačkim postajama, hodnicima i stubištima:

.1

zračni prostori zatvoreni iza stropova, panela ili obloga moraju se pregraditi odgovarajućim čvrstim branama protiv propuha razmaknutima najviše 14 metara;

.2

po visini se takvi zatvoreni zračni prostori, uključujući i one iza obloga stubišta, rovova itd., moraju pregraditi u razini svake palube.

13   Ugrađeni sustavi za otkrivanje požara i protupožarni alarm i sustavi automatskog rasprskivanja, otkrivanja požara i protupožarnog alarma (pravilo 14) (pravilo 36)

NOVI BRODOVI KLASE B, C I D:

.1

Brodovi koji prevoze najviše 36 putnika i brodovi čija je duljina manja od 24 metra, u svakoj vertikalnoj ili horizontalnoj zoni, u svim prostorijama nastambi i službenim prostorijama i upravljačkim postajama, osim prostorija u kojima nema bitne opasnosti od požara, kao što su prazne prostorije, sanitarne prostorije itd., moraju imati:

.1

ugrađeni sustav za otkrivanje požara i protupožarni alarm odobrenog tipa i u skladu sa zahtjevima pravila II-2/A/9, postavljen i izveden tako da može otkriti požar u tim prostorijama, a na novim brodovima klase B, C i D izgrađenim 1. siječnja 2003. ili poslije s mogućnošću otkrivanja dima u hodnicima, stubištima i putovima bijega unutar nastambi, ili

.2

sustav automatskog rasprskivanja, otkrivanje požara i protupožarni alarm odobrenog tipa, u skladu sa zahtjevima pravila II-2/A/8 ili sa smjernicama IMO-a za jednakovrijedan odobreni sustav rasprskivanja, naveden u rezoluciji IMO-a A.800(19) te postavljen i izveden tako da štiti takve prostorije i, dodatno, ugrađeni sustav za otkrivanje požara i protupožarni alarm odobrenog tipa, u skladu sa zahtjevima pravila II-2/A/9, postavljen i izveden tako da omogući otkrivanje dima u hodnicima, stubištima i putovima za napuštanje prostorija unutar nastambi.

.2

Brodovi koji prevoze više od 36 putnika, osim brodova čija je duljina manja od 24 metra, moraju imati:

Sustav automatskog rasprskivanja, otkrivanja požara i protupožarnog alarma odobrenog tipa, u skladu sa zahtjevima pravila II-2/A/8 ili sa smjernicama IMO-a za jednakovrijedan odobreni sustav rasprskivanja, naveden u rezoluciji IMO-a A.800(19), u svim službenim prostorijama, upravljačkim postajama i prostorijama nastambi, uključujući hodnike i stubišta.

Umjesto toga, upravljačke postaje u kojima voda može oštetiti osnovnu opremu, mogu imati neki drugi odobreni ugrađeni sustav za gašenje požara.

Ugrađeni sustav za otkrivanje požara i protupožarni alarm odobrenog tipa, u skladu sa zahtjevima pravila II-2/A/9 mora biti postavljen i izveden tako da omogući otkrivanje dima u službenim prostorijama, upravljačkim postajama i prostorijama nastambi, uključujući hodnike i stubišta. Detektori dima ne moraju se postavljati u privatnim kupaonicama i kuhinjama.

Prostorije s malom ili nikakvom opasnosti od požara, kao što su prazni prostori, javni zahodi, prostorije s ugljikovim dioksidom i slične prostorije ne moraju imati automatski sustav rasprskivanja ili ugrađeni sustav za otkrivanje požara i protupožarni alarm.

.3

U prostorijama strojeva koje su povremeno bez nadzora posade treba postaviti ugrađeni sustav za otkrivanje požara i protupožarni alarm, odobrenog tipa, u skladu s odgovarajućim odredbama pravila II-2/A/9.

Taj sustav za otkrivanje požara mora biti tako izveden i detektori tako postavljeni da se nastanak požara može brzo otkriti u bilo kojem dijelu prostorije i pod bilo kojim uobičajenim uvjetima rada strojeva i vrstama ventilacije prema mogućem rasponu temperature u prostoriji. Sustavi za otkrivanje požara koji imaju samo toplinske detektore, nisu dopušteni osim u prostorijama ograničene visine i ako je njihova uporaba posebno primjerena. Sustav za otkrivanje mora aktivirati zvučni i svjetlosni alarm različit od alarma svakog drugog sustava koji ne dojavljuje požar, na dovoljno mjesta kako bi se osiguralo da odgovorni časnik stroja čuje i primijeti alarme na zapovjedničkom mostu.

Ako zapovjednički most nije pod nadzorom posade, alarm se mora oglasiti na mjestu gdje je odgovorni član posade na dužnosti.

Nakon postavljanja, sustav se mora ispitati pod raznim uvjetima rada stroja i ventilacije.

14   Zaštita prostorija posebne kategorije (pravilo 37)

.1   Odredbe koje se primjenjuju na prostorije posebne kategorije, iznad ili ispod pregradne palube

NOVI BRODOVI KLASE B, C I D TE POSTOJEĆI BRODOVI KLASE B KOJI PREVOZE VIŠE OD 36 PUTNIKA:

.1   Općenito

.1

Kako u prostorijama posebne kategorije nije uvijek moguća uobičajena podjela na glavne vertikalne zone, osnovno načelo na kojem se temelje odredbe ovog pravila je da se u tim prostorijama mora osigurati jednakovrijedna zaštita pregrađivanjem na horizontalne zone i osiguravanjem učinkovitog ugrađenog sustava za gašenje požara. Horizontalna zona, u smislu ovog pravila, može uključivati prostorije posebne kategorije na više od jedne palube pod uvjetom da ukupna slobodna visina preko svega, za vozila, nije veća od 10 metara.

.2

Zahtjevi iz pravila II-2/A/12, II-2/B/7 i II-2/B/9 za održavanje protupožarne cjelovitosti vertikalnih zona, moraju se jednako primijeniti na palube i pregrade koje čine granice razdvajanja horizontalnih zona međusobno te od ostalih dijelova broda.

.2   Strukturna zaštita

.1

Na novim brodovima koji prevoze više od 36 putnika, granične pregrade i palube prostorija posebne kategorije moraju se izolirati prema standardu klase ‚A-60’. Međutim, ako se s jedne strane pregrade nalazi prostor otvorene palube (određen u pravilu II-2/B/4.2.2(5)), sanitarna ili slična prostorija (određena u pravilu II-2/B/4.2.2(9)) ili tank, prazan prostor ili pomoćne prostorije strojeva s malom ili nikakvom opasnosti od požara (određen u pravilu II-2/B/4.2.2(10)), standard se može smanjiti na ‚A-0’.

Ako se ispod prostorije posebne kategorije nalaze tankovi tekućeg goriva, standard protupožarne klase palube između tih prostora može se smanjiti na ‚A-0’.

.2

Na novim brodovima koji prevoze najviše 36 putnika, te na postojećim brodovima klase B koji prevoze više od 36 putnika, granične pregrade prostorija posebne kategorije moraju se izolirati u skladu sa zahtjevima za prostorije kategorije (11) iz tablice 5.1 u pravilu II-2/B/5, a horizontalna omeđenja u skladu sa zahtjevima za prostorije kategorije (11) iz tablice 5.2 u pravilu II-2/B/5.

.3

Na zapovjedničkom mostu predviđaju se indikatori zatvorenog položaja za sva protupožarna vrata kojima se ulazi u prostorije posebne kategorije ili izlazi iz njih.

Vrata prema prostorijama posebne kategorije izvode se tako da ne mogu ostati stalno otvorena te da budu zatvorena za vrijeme plovidbe.

.3   Ugrađeni sustav za gašenje požara

Svaka prostorija posebne kategorije mora imati odobreni ugrađeni sustav za raspršivanje vode pod tlakom s ručnim upravljanjem, koji štiti sve dijelove svake palube i platforme za vozila u tom prostoru.

Na novim brodovima klase B, C i D izgrađenim 1. siječnja 2003. ili poslije, takvi sustavi za raspršivanje vode moraju imati:

.1

manometar na razdjelniku ventila;

.2

jasnu oznaku na svakom razvodnom ventilu za koji je prostor namijenjen;

.3

upute za održavanje i rad sustava postavljene u prostoriji ventila; i

.4

dovoljan broj ispusnih ventila.

Pomorska uprava države zastave može dopustiti uporabu bilo kojeg drugog ugrađenog sustava za gašenje požara za koji je dokazano, ispitivanjem u uvjetima koji potpuno simuliraju požar tekućeg benzina u prostoriji posebne kategorije, da nije manje učinkovit u gašenju požara koji bi mogao nastati u takvoj prostoriji. Takav ugrađeni sustav za raspršivanje vode pod tlakom ili drugi jednakovrijedan sustav za gašenje požara mora biti u skladu s odredbama rezolucije IMO-a A.123(V), pri čemu se uzima u obzir okružnica IMO-a MSC/Circ.1272 ‚Smjernice za odobravanje alternativnih sustava za gašenje požara vodom u prostorijama posebne kategorije’.

.4   Ophodnja i otkrivanje

.1

U prostorijama posebne kategorije mora se osigurati učinkovita protupožarna ophodnja. Svaka takva prostorija u kojoj nije osigurana ophodnja stalne protupožarne straže u svakom trenutku tijekom plovidbe, mora imati ugrađeni sustav za otkrivanje požara i protupožarni alarm odobrenog tipa, u skladu sa zahtjevima iz pravila II-2/A/9. Ugrađeni sustav za otkrivanje požara mora biti takav da može brzo otkriti nastanak požara. Pri određivanju vrste, razmaka i položaja detektora, uzima se u obzir učinak ventilacije i drugi važni čimbenici.

Na novim brodovima klase B, C i D izgrađenim 1. siječnja 2003. ili poslije, sustav se nakon postavljanja mora ispitati u uobičajenim uvjetima ventilacije, a prosječno vrijeme odziva mora biti zadovoljavajući pomorskoj upravi države zastave.

.2

U svim prostorijama posebne kategorije prema potrebi se moraju postaviti ručni javljači požara, a jedan se mora nalaziti na svakom izlazu iz takvih prostorija.

Na novim brodovima klase B, C i D izgrađenim 1. siječnja 2003. ili poslije, ručni javljači moraju biti raspoređeni tako da ni jedan dio prostorije nije udaljen više od 20 metara od ručnog javljača požara.

.5   Prenosiva oprema za gašenje požara

NOVI BRODOVI KLASE B, C I D IZGRAĐENI PRIJE 1. SIJEČNJA 2003. TE POSTOJEĆI BRODOVI KLASE B:

.5a

U svakoj prostoriji posebne kategorije treba predvidjeti:

.1

najmanje tri naprave za stvaranje vodene magle;

.2

jedan prenosivi slog za pjenu u skladu s odredbama iz pravila II-2/A/6.2, uz uvjet da su najmanje dva takva uređaja na brodu namijenjena za uporabu u tim prostorijama; i

.3

najmanje jedan prenosivi aparat za gašenje smješten na svakom pristupu takvoj prostoriji.

BRODOVI KLASE B, C I D IZGRAĐENI 1. SIJEČNJA 2003. ILI POSLIJE:

.5b

Prenosivi aparati za gašenje požara predviđaju se na svakoj palubi, u svakom skladištu ili odjeljenju u kojem se prevoze vozila, međusobno razmaknuti najviše 20 metara, s obje strane prostora. Najmanje jedan prenosivi aparat za gašenje požara mora biti smješten na svakom pristupu takvom prostoru.

Osim toga, u prostorijama posebne kategorije predviđaju se ove naprave za gašenje požara:

.1

najmanje tri naprave za stvaranje vodene magle; i

.2

jedan prenosivi slog za pjenu u skladu s odredbama Kodeksa o sustavima za zaštitu od požara, uz uvjet da su najmanje dva takva uređaja na brodu namijenjena za uporabu u takvom ro-ro prostoru.

NOVI BRODOVI KLASE B, C I D TE POSTOJEĆI BRODOVI KLASE B:

.6   Sustav ventilacije

.1

Mora se predvidjeti učinkovit sustav mehaničke ventilacije za prostorije posebne kategorije, dovoljan za najmanje 10 izmjena zraka na sat. Sustav za takve prostorije mora biti potpuno odvojen od drugih sustava ventilacije i mora raditi neprekidno dok su vozila u tim prostorima. Za vrijeme ukrcavanja i iskrcavanja vozila, broj izmjena zraka mora se povećati na najmanje 20.

Ventilacijski kanali za prostorije posebne kategorije, koji se mogu učinkovito zabrtviti, moraju biti odvojeni za svaku takvu prostoriju. Sustav mora imati mogućnost upravljanja s mjesta izvan tih prostorija.

.2

Sustav ventilacije mora sprečavati stvaranje zračnih slojeva i zračnih džepova.

.3

Na zapovjedničkom mostu se mora predvidjeti indikacija svakoga gubitka ili smanjenja propisanog kapaciteta ventilacije.

.4

Predviđaju se uređaji koji omogućuju brzo isključenje i učinkovito zatvaranje sustava ventilacije u slučaju požara, uzimajući u obzir vremenske prilike i stanje mora.

.5

Ventilacijski kanali, uključujući zaklopke, moraju biti od čelika, a njihov razmještaj mora biti zadovoljavajući pomorskoj upravi države zastave.

Na novim brodovima klase B, C i D izgrađenim 1. siječnja 2003. ili poslije, ventilacijski kanali koji prolaze kroz horizontalne zone ili prostorije strojeva moraju biti čelični kanali protupožarne klase ‚A-60’ izvedeni u skladu s pravilima II-2/B/9.2.3.1.1 i II-2/B/9.2.3.1.2.

.2   Dodatne odredbe koje se primjenjuju samo na prostorije posebne kategorije iznad pregradne palube

NOVI BRODOVI KLASE B, C I D:

.1.1   Izljevi

Budući da velika količina vode koja se nakuplja na palubi ili palubama tijekom gašenja ugrađenim sustavom za raspršivanje vode pod tlakom, može prouzročiti ozbiljan gubitak stabilnosti, moraju se postaviti izljevi tako da se osigura brzo otjecanje vode izravno van broda.

NOVI RO-RO PUTNIČKI BRODOVI KLASE B, C I D TE POSTOJEĆI RO-RO PUTNIČKI BRODOVI KLASE B:

.1.2   Ispusti

.1.2.1

Ispusni ventili izljeva, opremljeni sigurnim sredstvima zatvaranja kojima se upravlja s mjesta iznad pregradne palube, u skladu sa zahtjevima važeće Međunarodne konvencije o teretnim linijama, moraju biti otvoreni tijekom plovidbe.

.1.2.2

Svako upravljanje ventilima iz podstavka .1.2.1 upisuje se u brodski dnevnik.

NOVI BRODOVI KLASE B, C I D:

.2   Mjere predostrožnosti za sprečavanje zapaljenja zapaljivih para

.1

Na svakoj palubi ili platformi, ako postoji, na kojoj se prevoze vozila i na kojoj se može očekivati nakupljanje eksplozivnih para, osim platformi s otvorima dovoljne veličine da omoguće prolaz benzinskih plinova prema dolje, oprema koja može predstavljati izvor zapaljenja zapaljivih para, a posebno električna oprema i električni vodovi, moraju se postaviti najmanje 450 mm iznad palube ili platforme. Električna oprema postavljena na visini većoj od 450 mm iznad palube ili platforme mora biti tako zatvorena i zaštićena da se spriječi iskrenje. Međutim, ako je postavljanje električne opreme i električnih vodova na visini manjoj od 450 mm iznad palube ili platforme potrebno radi sigurnosti broda, takva električna oprema i električni vodovi moraju biti sigurnosne izvedbe, odobreni za uporabu u eksplozivnoj smjesi benzina i zraka.

.2

Električna oprema i električni vodovi, ako su postavljeni u odsisnom ventilacijskom kanalu, moraju biti odobreni za uporabu u eksplozivnim smjesama benzina i zraka, a izlaz iz odsisnog kanala mora biti na sigurnom mjestu, uzimajući u obzir druge moguće izvore zapaljenja.

.3   Dodatne odredbe koje se primjenjuju samo na prostorije posebne kategorije ispod pregradne palube

NOVI BRODOVI KLASE B, C I D:

.1   Ispumpavanje kaljuže i drenaža

Budući da velika količina vode koja se nakuplja na palubi ili pokrovu tanka tijekom gašenja ugrađenim sustavom za raspršivanje vode pod tlakom, može prouzročiti ozbiljan gubitak stabilnosti, pomorska uprava države zastave može, pored zahtjeva iz pravila II-1/C/3, zahtijevati i postavljanje uređaja za ispumpavanje i drenažu.

Na novim brodovima klase B, C i D izgrađenim 1. siječnja 2003. ili poslije, u tom slučaju sustav drenaže mora biti takav da omogući odvođenje najmanje 125 % zajedničkog kapaciteta pumpi za raspršivanje i propisanog broja mlaznica na protupožarnom crijevu. Ventilima drenažnog sustava mora se upravljati izvan štićenog prostora, s položaja u blizini mjesta s kojeg se upravlja sustavom za gašenje. Zdenci kaljuža moraju imati dovoljan kapacitet i moraju biti postavljeni uz bočne oplate broda s međusobnim razmakom od najviše 40 metara u svakom vodonepropusnom odjeljku.

.2   Mjere predostrožnosti za sprečavanje zapaljenja zapaljivih para

.1

Električna oprema i električni vodovi, ako su postavljeni, moraju biti prikladni za uporabu u eksplozivnim smjesama benzina i zraka. Nije dopuštena druga oprema koja može predstavljati izvor zapaljenja zapaljivih para.

.2

Električna oprema i električni vodovi, ako su postavljeni u odsisnom ventilacijskom kanalu, moraju biti odobreni za uporabu u eksplozivnim smjesama benzina i zraka, a izlaz iz odsisnog kanala mora biti na sigurnom mjestu, uzimajući u obzir druge moguće izvore zapaljenja.

.4   Stalni otvori

BRODOVI KLASE B, C I D IZGRAĐENI 1. SIJEČNJA 2003. ILI POSLIJE:

Stalni otvori na bočnoj oplati, krajevima ili palubama iznad prostorija posebne kategorije moraju biti tako smješteni da požar u prostoriji posebne kategorije ne ugrozi prostore za smještaj plovila za preživljavanje i postaje za ukrcaj u ta plovila te prostorije nastambi, službene prostorije i upravljačke postaje u nadgrađima i palubnim kućicama iznad prostorija posebne kategorije.

15   Protupožarne ophodnje, sustavi za otkrivanje požara, protupožarni alarm i javni razglas (pravilo 40)

NOVI BRODOVI KLASE B, C I D:

.1

Moraju se postaviti ručni javljači požara u skladu sa zahtjevima iz pravila II-2/A/9.

.2

Svi brodovi moraju cijelo vrijeme tijekom plovidbe, ili u luci, (osim kada nisu u službi), imati takvu posadu ili biti opremljeni tako da se osigura da odgovorni član posade odmah primi svaki početni protupožarni alarm.

.3

Mora se postaviti poseban alarm za okupljanje posade, kojim se upravlja sa zapovjedničkog mosta ili iz protupožarne upravljačke postaje. Taj alarm može biti sastavni dio glavnog brodskog alarmnog sustava, ali mora imati mogućnost oglašavanja neovisno o alarmu za putničke prostorije.

.4

Sustav javnog razglasa ili neko drugo učinkovito sredstvo priopćavanja mora biti postavljeno u svim prostorijama nastambi, službenim prostorijama, upravljačkim postajama i na otvorenim palubama.

Na novim brodovima klase B, C i D izgrađenim 1. siječnja 2003. ili poslije, taj sustav javnog razglasa mora biti u skladu sa zahtjevima iz pravila III/6.5 Konvencije SOLAS, kako je izmijenjena.

NOVI BRODOVI KLASE B, C I D TE POSTOJEĆI BRODOVI KLASE B:

.5

Na brodovima koji prevoze više od 36 putnika, mora se održavati učinkovita protupožarna ophodnja kako bi se odmah otkrilo izbijanje požara. Svaki član protupožarne ophodnje mora biti osposobljen kako bi dobro poznavao konstrukciju broda te položaj i rad svih uređaja i opreme koju bi u slučaju potrebe morao upotrijebiti. Svaki član protupožarne ophodnje mora imati prenosivi radiotelefonski primoodašiljač.

NOVI BRODOVI KLASE B, C I D:

.6

Na brodovima koji prevoze više od 36 putnika, alarmi otkrivanja za sustave propisane pravilom 13.2 moraju biti centralizirani u središnjoj upravljačkoj postaji pod stalnim nadzorom posade. Osim toga, upravljanje daljinskim zatvaranjem protupožarnih vrata i isključivanjem ventilatora mora se nalaziti na istom mjestu. Ventilatori moraju biti takvi da ih posada može ponovno aktivirati iz upravljačke postaje pod stalnim nadzorom posade. Upravljačka ploča u središnjoj upravljačkoj postaji mora imati funkciju prikaza otvorenog ili zatvorenog položaja protupožarnih vrata, zatvorenog ili isključenog stanja detektora, alarma i ventilatora. Upravljačka ploča mora imati neprekidno napajanje i automatsko prebacivanje na rezervni izvor energije u slučaju prekida redovitog napajanja. Upravljačka ploča mora imati napajanje iz glavnog izvora električne energije i iz rezervnog izvora električne energije u slučaju nužde propisanog pravilom II-1/D/3, osim ako su prema ovim pravilima dopuštena druga odgovarajuća rješenja.

.7

Upravljačka ploča mora biti sigurnosne izvedbe, tako da npr. otvoreni strujni krug detektora uzrokuje aktiviranje alarma.

16   Poboljšanja postojećih brodova klase B koji prevoze više od 36 putnika (pravilo 41-1)

.1

Pored zahtjeva za postojeće brodove klase B iz ovog poglavlja II-2, postojeći brodovi klase B koji prevoze više od 36 putnika moraju ispuniti ove zahtjeve:

.1

Sve prostorije nastambi i službene prostorije, rovovi stubišta i hodnici moraju biti opremljeni odobrenim sustavom za otkrivanje dima i protupožarni alarm u skladu sa zahtjevima iz pravila II-2/A/9. Tim sustavom ne moraju biti opremljene osobne kupaonice i prostorije s malom ili nikakvom opasnosti od požara, kao što su prazne prostorije i slični prostori. Umjesto detektora dima, u kuhinjama se postavljaju detektori topline.

.2

Detektori dima priključeni na sustav za otkrivanje požara i protupožarni alarm moraju se postaviti iznad stropova u stubištima i hodnicima, u prostorima u kojima su stropovi izrađeni od gorivih materijala.

.3.1

Protupožarna vrata sa šarkama u rovovima stubišta, pregradama glavnih vertikalnih zona i omeđenjima kuhinja, koja su obično otvorena, moraju biti samozatvarajuća te moraju imati mogućnost otpuštanja iz središnje upravljačke postaje i na mjestu samih vrata.

.3.2

U središnjoj upravljačkoj postaji pod stalnim nadzorom posade, mora se predvidjeti ploča koja pokazuje jesu li protupožarna vrata u rovovima stubišta, pregradama glavnih vertikalnih zona i omeđenjima kuhinja, zatvorena.

.3.3

Odsisni kanali od kuhinjskih štednjaka u kojima se mogu nakupljati masnoće ili masti, a koji prolaze kroz prostorije nastambi ili prostorije s gorivim materijalima, moraju biti izrađeni od pregrada klase ‚A’. Svaki odsisni kanal od kuhinjskog štednjaka mora imati:

.1

odvajač masnoća koji se može lako skinuti radi čišćenja ako nije ugrađen neki drugi sustav za uklanjanje masnoća;

.2

protupožarnu zaklopku postavljenu u donjem dijelu kanala;

.3

mogućnost isključivanja odsisnih ventilatora iz kuhinje;

.4

ugrađeni uređaj za gašenje požara unutar kanala; i

.5

prikladno smještena grotlašca za pregled i čišćenje.

.3.4

Unutar omeđenja rova stubišta mogu biti smještene samo zajedničke sanitarne prostorije, dizala, spremišta od negorivih materijala u kojima se pohranjuje sigurnosna oprema i otvoreni informacijski pultovi. Ostale postojeće prostorije unutar rova stubišta moraju biti:

.1

ispražnjene, trajno zatvorene i isključene iz električnog sustava; ili

.2

odijeljene od rova stubišta konstrukcijama klase ‚A’ u skladu s pravilom II-2/B/5. Te prostorije mogu imati izravan pristup u rov stubišta kroz vrata klase ‚A’ u skladu s pravilom II-2/B/5. ako su opremljene sustavom rasprskivanja. Međutim, kabine ne smiju imati izravan pristup u rov stubišta.

.3.5

Ostale prostorije osim društvenih prostorija, hodnika, zajedničkih sanitarnih prostorija, prostorija posebne namjene, drugih stubišta propisanih pravilom II-2/B/6.1.5, otvorenih paluba i prostorija navedenih u stavku.3.4.2, ne smiju imati izravan pristup u rov stubišta.

.3.6

Postojeće prostorije strojeva kategorije (10) opisane u pravilu II-2/B/4 i uredi iza informacijskih pultova mogu zadržati izravan pristup u rov stubišta ako su zaštićeni detektorima dima i ako se u tim uredima nalazi samo namještaj s ograničenom opasnosti od požara.

.3.7

Pored rasvjete u nuždi propisane pravilima II-1/D/3 i III/5.3, putovi bijega, uključujući stubišta i izlaze, označavaju se posebnom rasvjetom ili fotoluminiscentnim pokaznim trakama koje su postavljene najviše 0,3 metra iznad palube na svim točkama tih putova, uključujući zavoje i križanja. Oznake moraju putnicima omogućiti da prepoznaju sve putove bijega i da brzo pronađu izlaze u nuždi. Ako se koristi električna rasvjeta, mora imati napajanje iz izvora energije u nuždi i mora biti raspoređena tako da kvar jedne svjetiljke ili presijecanje rasvjetne trake ne može prouzročiti neučinkovitost oznaka. Osim toga, sve oznake putova bijega i oznake smještaja protupožarne opreme moraju biti od fotoluminiscentnog materijala ili moraju biti osvijetljene. Pomorska uprava države zastave može osigurati da se ta rasvjeta ili fotoluminiscentna oprema pregleda, ispita i primjenjuje u skladu sa smjernicama navedenim u rezoluciji IMO-a A.752(18) ili u normi ISO 15370-2001.

.3.8

Mora se predvidjeti alarmni sustav za opću uzbunu u nuždi. Alarm se mora čuti u svim prostorijama nastambi i u uobičajenim radnim prostorijama posade te na otvorenoj palubi, a razina zvučnog tlaka mora biti u skladu s Kodeksom o alarmima i indikatorima koji je usvojio IMO rezolucijom A.686(17).

.3.9

Sustav javnog razglasa ili neko drugo učinkovito sredstvo priopćavanja mora biti postavljeno u svim prostorijama nastambi, društvenim i službenim prostorijama, upravljačkim stanicama i otvorenim palubama.

.3.10

Namještaj u rovovima stubišta mora se ograničiti na sjedala. Mora biti pričvršćen, ograničen na šest sjedala na svakoj palubi u svakom rovu stubišta, ograničene opasnosti od požara i ne smije zapriječiti putove bijega za putnike. Pomorska uprava države zastave može dopustiti dodatna sjedala u glavnom predvorju unutar rova stubišta ako su pričvršćena, negoriva i ako ne ograničavaju putove bijega za putnike. Namještaj nije dopušten u hodnicima za putnike i posadu koji služe kao putovi bijega u području kabina. Dodatno, mogu se dopustiti mala spremišta od negorivog materijala za smještaj sigurnosne opreme propisane pravilima.

.2

Dodatno:

.1

Konstrukcija svih stubišta u prostorijama nastambi i službenim prostorijama mora biti od čelika osim ako pomorska uprava države zastave dopusti uporabu drugog jednakovrijednog materijala te moraju biti zaštićena pregrađivanjem klase ‚A’ sa sigurnim sredstvima zatvaranja na svim otvorima, osim što:

.1

stubište koje povezuje samo dvije palube ne mora biti zatvoreno ako je cjelovitost palube ostvarena odgovarajućim pregradama ili vratima u jednom međupalubnom prostoru. Ako je stubište zatvoreno u jednom međupalubnom prostoru, rov stubišta mora biti zaštićen u skladu s tablicama za palube iz pravila II-2/B/5;

.2

u društvenoj prostoriji stubišta mogu biti otvorena ako se u potpunosti nalaze unutar te prostorije.

.2

Prostorije strojeva moraju imati ugrađen sustav za gašenje požara u skladu sa zahtjevima pravila II-2/A/6.

.3

Ventilacijski kanali koji prolaze kroz konstrukcije između glavnih vertikalnih zona moraju biti opremljeni sigurnosnim protupožarnim zaklopkama s automatskim zatvaranjem, koje se mogu i ručno zatvoriti sa svake strane konstrukcije. Dodatno, predviđaju se sigurnosne protupožarne zaklopke s automatskim zatvaranjem i ručnim upravljanjem iz prostora rova, za sve ventilacijske kanale koji poslužuju prostorije nastambi i službene prostorije te rovove stubišta na mjestima gdje prolaze kroz te rovove. Ventilacijski kanali koji prolaze kroz konstrukcije koje odjeljuju glavne protupožarne zone, a ne poslužuju prostorije s obje strane pregrade ili prolaze kroz rov stubišta koji ne poslužuju, ne moraju biti opremljeni zaklopkama ako je kanal izveden i izoliran za klasu ‚A-60’ i nema otvore unutar rova stubišta ili rova na strani koju ne poslužuje.

.4

Prostorije posebne kategorije moraju ispunjavati zahtjeve iz pravila II-2/B/14.

.5

Sva protupožarna vrata u rovovima stubišta, pregradama glavnih vertikalnih zona i omeđenjima kuhinja, koja su obično otvorena, moraju imati mogućnost otpuštanja iz središnje upravljačke postaje i s mjesta pored vrata.

.6

Zahtjevi iz stavka.1.3.7 ovog pravila primjenjuju se i na prostorije nastambi.

.3

Najkasnije do 1. listopada 2005. ili 15 godina nakon datuma gradnje broda, ovisno o tome što je kasnije:

.1

Prostorije nastambi i službene prostorije, rovovi stubišta i hodnici moraju biti opremljeni sustavima automatskog rasprskivanja, otkrivanja požara i protupožarnog alarma u skladu sa zahtjevima iz pravila II-2/A/8 ili smjernicama u vezi s odobrenim jednakovrijednim sustavom rasprskivanja navedenim u rezoluciji IMO-a A.800(19).

17   Posebni zahtjevi za brodove koji prevoze opasne tvari (pravilo 41)

NOVI BRODOVI KLASE B, C I D IZGRAĐENI PRIJE 1. SIJEČNJA 2003. TE POSTOJEĆI BRODOVI KLASE B:

Zahtjevi iz pravila II-2/54 Konvencije SOLAS, na snazi od 17. ožujka 1998., primjenjuju se, ovisno o slučaju, na putničke brodove koji prevoze opasne tvari.

BRODOVI KLASE B, C I D IZGRAĐENI 1. SIJEČNJA 2003. ILI POSLIJE:

Zahtjevi iz pravila 19 u poglavlju II-2 dijelu G Konvencije SOLAS, 1974., kako je revidirana od 1. siječnja 2003., primjenjuju se, ovisno o slučaju, na putničke brodove koji prevoze opasne tvari.

18   Posebni zahtjevi za prihvat helikoptera

BRODOVI KLASE B, C I D IZGRAĐENI 1. SIJEČNJA 2003. ILI POSLIJE:

Brodovi opremljeni helidromima moraju ispunjavati zahtjeve iz pravila 18 dijela G u poglavlju II-2 Konvencije SOLAS, kako je revidirana od 1. siječnja 2003.

POGLAVLJE III.

SREDSTVA ZA SPAŠAVANJE

1   Definicije (pravilo 3)

NOVI I POSTOJEĆI BRODOVI KLASE B, C I D:

.1

Za potrebe ovog poglavlja, ako nije izričito drukčije navedeno, primjenjuju se definicije iz pravila III/3 Konvencije SOLAS, 1974., kako je izmijenjena.

.2

‚Kodeks LSA’ je Međunarodni kodeks o sredstvima za spašavanje (LSA) iz rezolucije IMO-a MSC.48(66), kako je izmijenjena.

2   Sredstva veze, plovila za preživljavanje i brodice za prikupljanje, osobna sredstva za spašavanje (pravila 6 + 7 + 18 + 21 + 22)

NOVI I POSTOJEĆI BRODOVI KLASE B, C I D:

.1

Svaki brod mora imati barem sredstva za spašavanje s radiouređajima, radarske transpondere, osobna sredstva za spašavanje, plovila za preživljavanje i brodice za prikupljanje, rakete s padobranom, sprave za dobacivanje konopa, navedene u sljedećoj tablici i u napomenama uz tu tablicu, na temelju klase broda.

.2

Sva navedena sredstva, uključujući prema potrebi i uređaje za njihovo spuštanje, moraju biti u skladu s pravilima iz poglavlja III. Priloga Konvenciji SOLAS, 1974. i Kodeksa LSA, s izmjenama, ako u sljedećim stavcima nije izričito drukčije navedeno. Ako nije izričito drukčije navedeno, postojeća oprema mora biti u skladu barem s odredbama koje su bile na snazi u vrijeme ugradnje opreme.

.3

Nadalje, svaki brod mora imati, za svaku brodicu za spašavanje na brodu, najmanje tri hidro-termo zaštitna odijela, (i) dodatno sredstva za zaštitu od gubitka topline za svaku osobu koja će biti smještena u brodici za spašavanje a koja nema hidro-termo zaštitno odijelo. Ta hidro-termo zaštitna odijela i sredstva za zaštitu od gubitka topline ne moraju se osigurati:

.1

za osobe koje će biti smještene u potpuno zatvorenim brodicama za spašavanje; ili

.2

ako brod stalno plovi u toplim klimatskim uvjetima, gdje su prema mišljenju pomorske uprave države zastave ona nepotrebna, uzimajući u obzir preporuke iz okružnice IMO-a MSC/Circ.1046.

.4

Odredbe iz stavka.3.1 također se primjenjuju na djelomično ili potpuno zatvorene brodice za spašavanje koje nisu u skladu sa zahtjevima iz odjeljka 4.5 ili 4.6 Kodeksa LSA ako se nalaze na brodovima izgrađenim prije 1. srpnja 1986.

.5

Hidro-termo zaštitno odijelo u skladu sa zahtjevima iz odjeljka 2.3 Kodeksa LSA ili odijelo za zaštitu od vremenskih nepogoda u skladu s odjeljkom 2.4 Kodeksa LSA, odgovarajuće veličine, mora se osigurati za svaku osobu raspoređenu u posadu brodice za prikupljanje ili u skupinu za evakuaciju na moru. Ako brod stalno plovi u toplim klimatskim uvjetima, gdje prema mišljenju pomorske uprave države zastave toplinska zaštita nije potrebna, ne mora imati takva zaštitna odijela, uzimajući u obzir preporuke iz okružnice IMO-a MSC/Circ.1046.

.6

Na brodovima koji nemaju brodicu za spašavanje ili brodicu za prikupljanje mora se osigurati u svrhu spašavanja najmanje jedno hidro-termo zaštitno odijelo. Međutim, ako brod stalno plovi u toplim klimatskim uvjetima, gdje prema mišljenju pomorske uprave države zastave nije potrebna toplinska zaštita, ne mora imati takva zaštitna odijela, uzimajući u obzir preporuke iz okružnice IMO-a MSC/Circ.1046.

Klasa broda

B

C

D

Broj osoba (N)

Broj putnika (P)

> 250

≤ 250

> 250

≤ 250

> 250

≤ 250

Kapacitet plovila za preživljavanje (16)  (17)  (18)  (19):

 

 

 

 

 

 

postojeći brodovi

1,10 N

1,10 N

1,10 N

1,10 N

1,10 N

1,10 N

novi brodovi

1,25 N

1,25 N

1,25 N

1,25 N

1,25 N

1,25 N

Brodice za prikupljanje (19)  (20)

1

1

1

1

1

1

Kolutovi za spašavanje (21)

8

8

8

4

8

4

Prsluci za spašavanje (23)  (24)  (27)  (28)

1,05 N

1,05 N

1,05 N

1,05 N

1,05 N

1,05 N

Prsluci za spašavanje za djecu (24)  (28)

0,10 P

0,10 P

0,10 P

0,10 P

0,10 P

0,10 P

Prsluci za spašavanje za dojenčad (25)  (28)

0,025 P

0,025 P

0,025 P

0,025 P

0,025 P

0,025 P

Rakete s padobranom (22)

12

12

12

12

6

6

Sprave za dobacivanje konopa

1

1

1

1

Radarski transponderi

1

1

1

1

1

1

VHF primoodašiljači

3

3

3

3

3

2

3   Alarm u slučaju nužde, sustav javnog razglasa, raspored za uzbunu i upute za slučaj nužde, osoblje za radioveze, upute za rukovanje, priručnik za obuku i upute za održavanje (pravila 6 + 8 + 9 + 19 + 20)

NOVI I POSTOJEĆI BRODOVI KLASE B, C I D:

Svaki brod mora imati:

.1   Sustav opće uzbune u slučaju nužde (pravilo 6.4.2)

Sustav mora biti u skladu sa zahtjevima iz stavka 7.2.1.1 Kodeksa LSA te mora omogućiti okupljanje putnika i posade na zbornim mjestima i početak radnji navedenih u rasporedu za uzbunu.

Na svim brodovima koji prevoze više od 36 putnika, uz sustav uzbune u slučaju nužde mora postojati i sustav javnog razglasa koji se može koristiti sa zapovjedničkog mosta. Sustav javnog razglasa mora biti izveden, raspoređen i smješten tako da osobe normalnog sluha mogu, za vrijeme rada glavnog stroja, jasno čuti poruke koje se prenose preko tog sustava u svim prostorima u kojima bi se osobe mogle nalaziti.

ZA NOVE BRODOVE KLASE B, C I D IZGRAĐENE 1. SIJEČNJA 2003. ILI POSLIJE:

Sustavi opće uzbune u nuždi moraju se čuti u svim prostorijama nastambi, redovitim radnim prostorima posade i na svim otvorenim palubama, a najmanje razine zvučnog tlaka za ton signala u nuždi moraju biti u skladu sa stavcima 7.2.1.2 i 7.2.1.3 Kodeksa LSA.

.2   Sustav javnog razglasa (pravilo 6.5)

.2.1   Dodatno zahtjevima iz pravila II-2/B/15.4. i stavka.1., svi putnički brodovi koji prevoze više od 36 putnika moraju biti opremljeni sustavom javnog razglasa.

.2.2   Sustav javnog razglasa mora se sastojati od zvučnika koji omogućavaju prenošenje poruka u sve prostore u kojima su redovito prisutni članovi posade ili putnici ili i jedni i drugi te na zborna mjesta. Sustav mora omogućavati prenošenje poruka sa zapovjedničkog mosta i iz drugih prostora na brodu za koje pomorska uprava države zastave smatra da je to potrebno. Sustav se mora ugraditi u odnosu na lokalne uvjete buke i ne smije zahtijevati nikakvu radnju od onih kojima su poruke upućene.

.2.3   Sustav javnog razglasa mora biti zaštićen od neovlaštene uporabe i mora se jasno čuti iznad okolne buke u svim prostorima, kako je propisano u stavku.2.2 te mora imati funkciju premošćivanja kojom se upravlja s jednog mjesta na zapovjedničkom mostu i drugih mjesta na brodu za koje pomorska uprava države zastave smatra da je to potrebno, tako da se sve poruke u slučaju nužde mogu odaslati ako je bilo koji zvučnik u tim prostorijama isključen, utišan ili se sustav razglasa koristi u druge svrhe.

ZA NOVE BRODOVE KLASE B, C I D IZGRAĐENE 1. SIJEČNJA 2003. ILI POSLIJE:

Najmanje razine zvučnog tlaka za objavljivanje hitnih obavijesti moraju biti u skladu sa stavkom 7.2.2.2 Kodeksa LSA.

.2.4   NOVI BRODOVI KLASE B, C I D:

.1

Sustav javnog razglasa mora imati najmanje dva strujna kruga dovoljno odijeljena po cijeloj duljini te dva odvojena i neovisna pojačala; i

.2

sustav javnog razglasa i njegovu izvedbu mora odobriti pomorska uprava države zastave uzimajući u obzir preporuke iz okružnice IMO-a MSC/Circ.808.

.2.5   Sustav javnog razglasa mora biti priključen na izvor električne energije u nuždi.

.2.6   Postojeći brodovi sa već ugrađenim sustavom javnog razglasa koji je odobrila pomorska uprava države zastave, a koji u znatnoj mjeri udovoljava zahtjevima iz stavaka.2.2,.2.3 i.2.5, ne moraju mijenjati svoj sustav.

.3   Raspored za uzbunu i upute za slučaj nužde (pravilo 8)

Za svaku osobu na brodu predviđaju se jasne upute kojih se treba pridržavati u slučaju nužde, u skladu s pravilom III/8 Konvencije SOLAS.

Raspored za uzbunu i upute za slučaj nužde u skladu sa zahtjevima iz pravila III/37 Konvencije SOLAS moraju se izložiti na istaknutim mjestima po cijelom brodu, uključujući zapovjednički most, strojarnicu i prostorije nastambi za posadu

Slikovni prikazi i upute na odgovarajućim jezicima moraju se postaviti u putničkim kabinama i vidljivo izložiti na zbornim mjestima i drugim prostorima za putnike radi obavješćivanja putnika:

i.

o njihovom zbornom mjestu;

ii.

o osnovnim radnjama koje moraju poduzeti u slučaju nužde;

iii.

o načinu oblačenja prsluka za spašavanje.

.3a   Osoblje za radioveze

NOVI I POSTOJEĆI BRODOVI KLASE B, C I D:

.1.

U skladu s odredbama pravila IV/16 Konvencije SOLAS, svaki brod mora imati stručno osposobljeno osoblje za radioveze za pogibelj i sigurnost prema zahtjevima pomorske uprave države zastave. Osoblje mora imati odgovarajuće potvrde navedene u pravilniku o radiovezama, a u svakoj od njih mora se naznačiti primarna odgovornost za radioveze u slučaju pogibelji, što se mora navesti u uputama za slučaj nužde.

NOVI I POSTOJEĆI BRODOVI KLASE B I C:

.2

Na brodovima klase B i C, mora se odrediti najmanje jedna osoba osposobljena u skladu sa stavkom.1 koja će obavljati samo službu radioveze u pogibelji, što se mora navesti u uputama za slučaj nužde.

.4   Upute za rukovanje (pravilo 9)

Na plovilima za preživljavanje ili u njihovoj blizini te blizu uređaja za upravljanje njihovim spuštanjem moraju se postaviti plakati ili oznake koji:

i.

prikazuju namjenu uređaja za upravljanje i postupke za rukovanje uređajem te daju odgovarajuće upute ili upozorenja;

ii.

se mogu lako vidjeti u uvjetima rasvjete u nuždi;

iii.

koriste znakove u skladu s Rezolucijom IMO-a A.760(18) kako je izmijenjena (Rezolucijom IMO-a MSC.82(70)).

.5   Priručnik za obuku

U svakoj blagovaonici i prostoriji za odmor ili u svakoj kabini posade mora se nalaziti priručnik za obuku u skladu sa zahtjevima pravila III/35 Konvencije SOLAS.

.6   Upute za održavanje (pravilo 20.3)

Na brodu se moraju nalaziti upute za održavanje sredstava za spašavanje na brodu ili brodski plan održavanja koji uključuje održavanje sredstava za spašavanje te se s tim u skladu mora obavljati održavanje. Upute moraju biti u skladu sa zahtjevima pravila III/36 Konvencije SOLAS.

4   Posade plovila za preživljavanje i nadzor (pravilo 10)

NOVI I POSTOJEĆI BRODOVI KLASE B, C I D:

.1

Na brodu mora biti dovoljan broj osposobljenih osoba koje će okupljati neuvježbane osobe i pomagati im.

.2

Na brodu mora biti dovoljan broj članova posade za upravljanje plovilima za preživljavanje i uređajima za spuštanje kako bi sve osobe na brodu mogle napustiti brod.

.3

Za svako plovilo za preživljavanje koje će se koristiti, mora biti određen jedan časnik ili ovlaštena osoba. Međutim, za svaku splav za spašavanje ili skupinu splavi može se odrediti jedan član posade koji ima iskustva u rukovanju i upravljanju splavima za spašavanje. Za svaku brodicu za prikupljanje i motorno plovilo za preživljavanje mora se odrediti osoba koja može rukovati motorom i obavljati manja podešavanja.

.4

Zapovjednik broda mora osigurati ravnomjernu raspodjelu osoba navedenih u stavcima.1,.2 i.3 na brodska plovila za preživljavanje.

5   Zborna mjesta i sredstva za ukrcaj na plovila za preživljavanje (pravila 11 + 23 + 25)

NOVI I POSTOJEĆI BRODOVI KLASE B, C I D:

.1

Plovila za preživljavanje za koja se zahtijevaju odobreni uređaji za spuštanje, moraju biti smještena što je moguće bliže nastambama i službenim prostorijama.

.2

Zborna mjesta moraju biti blizu mjesta za ukrcaj i moraju biti lako dostupna iz prostorija nastambi i radnih prostorija te moraju imati dovoljno prostora za pripremu i upućivanje putnika. Mora se osigurati najmanje 0,35 m2 slobodne površine palube po osobi.

.1

Na brodovima izgrađenim prije 1. srpnja 1998. svako zborno mjesto mora imati dovoljno prostora za smještaj svih putnika određenih da se okupe na tom mjestu.

.3

Zborna mjesta i mjesta za ukrcaj, hodnici, stubišta i izlazi za pristup zbornim mjestima i mjestima za ukrcaj, moraju biti odgovarajuće osvijetljeni.

To osvjetljenje mora imati mogućnost napajanja iz izvora električne energije u nuždi u skladu s pravilima II-1/D/3 i II-1/D/4.

Dodatno, i kao dio označivanja propisanog pravilom II-2/B 6.1.7 za nove brodove klase B, C i D, putovi prema zbornim mjestima moraju biti označeni simbolom za zborno mjesto namijenjenim za tu svrhu, u skladu s rezolucijom IMO-a A.760(18), kako je izmijenjena. Taj se zahtjev mora primijeniti i na postojeće brodove klase B koji prevoze više od 36 putnika.

.4

Brodice za spašavanje moraju imati mogućnost ukrcaja ili neposredno s mjesta smještaja ili s palube ukrcaja, ali ne s oba mjesta.

.5

Splavi za spašavanje koje se spuštaju pomoću sohe moraju imati mogućnost ukrcaja s mjesta neposredno uz mjesto smještaja ili s mjesta do kojeg se splav prenosi prije spuštanja.

.6

Ako je potrebno, predviđaju se sredstva kojima se plovila za preživljavanje koja se spuštaju pomoću sohe, mogu privući i pridržavati uz bok broda kako bi se osobe mogle sigurno ukrcati.

NOVI BRODOVI KLASE B, C I D:

.7

Ako uređaj za spuštanje plovila za preživljavanje ne omogućuje ukrcaj u plovilo za preživljavanje prije spuštanja u vodu, a visina od mjesta za ukrcaj do vode iznosi više od 4,5 metra iznad vodne linije pri najmanjem operativnom gazu broda, mora se postaviti odobreni tip brodskog sustava za napuštanje broda MES (Marine Evacuation System) u skladu s odjeljkom 6.2 Kodeksa LSA.

Na brodovima opremljenima brodskim sustavom za napuštanje broda, mora se osigurati veza između mjesta za ukrcaj i platforme s plovilima za preživljavanje.

NOVI I POSTOJEĆI BRODOVI KLASE B, C I D:

.8

Na svakom boku broda predviđaju se najmanje jedne ljestve za ukrcaj, u skladu sa zahtjevima iz stavka 6.1.6 Kodeksa LSA; pomorska uprava države zastave može osloboditi brod od tog zahtjeva ako su trim i nagib broda u svim neoštećenim i propisanim oštećenim stanjima takvi da nadvođe između predviđenog mjesta za ukrcaj i vodne linije ne iznosi više od 1,5 metra.

5-1   Zahtjevi za ro-ro putničke brodove (pravilo 26)

.1   Splavi za spašavanje

RO-RO BRODOVI KLASE B, C I D IZGRAĐENI PRIJE 1. SIJEČNJA 2003.:

.1

Za splavi za spašavanje na ro-ro putničkim brodovima koriste se brodski sustavi za napuštanje broda u skladu s pravilom III/48.5 Konvencije SOLAS, na snazi 17. ožujka 1998., ili uređaji za spuštanje u skladu s pravilom III/48.6 Konvencije SOLAS, na snazi 17. ožujka 1998., ravnomjerno raspoređeni na oba boka broda.

Mora biti osigurana komunikacija između mjesta za ukrcaj i platforme.

Bez obzira na navedeno, ako se brodski sustavi za napuštanje broda na ro-ro putničkim brodovima zamjenjuju ili ako su ti brodovi podvrgnuti značajnim popravcima, preinakama ili izmjenama koje uključuju zamjenu ili dopunjavanje postojećih sredstava ili uređaja za spašavanje, za splavi za spašavanje na ro-ro putničkim brodovima moraju se koristiti brodski sustavi za napuštanje broda u skladu s odjeljkom 6.2 Kodeksa LSA ili uređaji za spuštanje u skladu sa stavkom 6.1.5 Kodeksa LSA, ravnomjerno raspoređeni na oba boka broda.

RO-RO BRODOVI KLASE B, C I D IZGRAĐENI 1. SIJEČNJA 2003. ILI POSLIJE

.2

Za splavi za spašavanje na ro-ro putničkim brodovima koriste se brodski sustavi za napuštanje broda u skladu s odjeljkom 6.2 Kodeksa LSA ili uređaji za spuštanje u skladu sa stavkom 6.1.5 Kodeksa LSA, ravnomjerno raspoređeni na oba boka broda.

Mora biti osigurana komunikacija između mjesta za ukrcaj i platforme.

SVI RO-RO BRODOVI KLASE B, C I D

.3

Svaka splav za spašavanje na ro-ro putničkim brodovima mora imati uređaj za slobodno izranjanje u skladu sa zahtjevima iz pravila III/13.4 Konvencije SOLAS.

.4

Svaka splav za spašavanje na ro-ro putničkim brodovima mora biti opremljena rampom za ukrcaj u skladu sa zahtjevima iz stavka 4.2.4.1 ili 4.3.4.1 Kodeksa LSA, prema potrebi.

.5

Svaka splav za spašavanje na ro-ro putničkim brodovima mora biti automatski samouspravljiva ili mora biti dvostrana splav sa šatorom te mora biti stabilna na moru i pogodna za sigurnu uporabu bez obzira na kojoj strani pluta. Otvorene dvostrane splavi za spašavanje mogu se dopustiti ako pomorska uprava države zastave smatra to prihvatljivim s obzirom na vrstu plovidbe u zaklonjenom području i povoljne klimatske uvjete u području i razdoblju plovidbe, pod uvjetom da takve splavi za spašavanje u potpunosti zadovoljavaju zahtjeve iz Priloga 10. Kodeksu o brzim plovilima iz 1994.

Alternativno, pored uobičajenog kapaciteta splavi za spašavanje, brod mora/može imati automatske samouspravljive splavi za spašavanje ili dvostrane splavi za spašavanje sa šatorom, čiji je ukupni kapacitet dovoljan za smještaj najmanje 50 % osoba koje nisu smještene u brodicama za spašavanje.

Taj dodatni kapacitet splavi za spašavanje određuje se na temelju razlike između ukupnog broja osoba na brodu i broja osoba koje se mogu smjestiti u brodice za spašavanje. Svaku takvu splav za spašavanje mora odobriti pomorska uprava države zastave uzimajući u obzir preporuke iz okružnice IMO-a MSC/Circ.809.

.2   Radarski transponderi

SVI RO-RO BRODOVI KLASE B

.1

Najkasnije do datuma prvog redovitog pregleda nakon 1. siječnja 2012., splavi za spašavanje na ro-ro putničkim brodovima klase B moraju biti opremljene radarskim transponderom u omjeru jedan transponder za svake četiri splavi za spašavanje. Transponder mora biti postavljen unutar splavi za spašavanje tako da mu antena bude više od jednog metra iznad razine mora kada je splav spuštena u more, osim što za dvostrane splavi sa šatorom transponder izvodi se tako da mu preživjeli mogu brzo i lako pristupiti i podići ga. Svaki transponder izvodi se tako da se može ručno podići kad se splav spusti u more. Kontejneri splavi za spašavanje opremljeni radarskim transponderima moraju biti jasno označeni.

.3   Brze brodice za prikupljanje

SVI RO-RO BRODOVI KLASE B, C I D

.1

Brodica za prikupljanje, ako se zahtijeva da brod mora imati takvu brodicu, na ro-ro putničkom brodu mora biti brza brodica za prikupljanje koju je odobrila pomorska uprava države zastave u skladu s preporukama iz okružnice IMO-a MSC/Circ.809.

.2

Brza brodica za prikupljanje mora imati odgovarajući uređaj za spuštanje koji je odobrila pomorska uprava države zastave. Pri odobravanju takvih uređaja, pomorska uprava države zastave mora uzeti u obzir da je brza brodica za prikupljanje namijenjena za spuštanje i podizanje i u vrlo lošim vremenskim uvjetima te moraju voditi računa i o preporukama IMO-a.

.3

Za svaku brzu brodicu za prikupljanje moraju se redovito obučavati i uvježbavati najmanje dvije posade, u skladu s odjeljkom A-VI/2, tablicom A-VI/2-2 ‚Propisi za najmanju normu obučenosti za brze brodice za prikupljanje’ iz Pravilnika o izobrazbi, izdavanju svjedodžbi i obavljanju brodske straže (STCW) i preporukama iz rezolucije IMO-a A.771(18), kako je izmijenjena. Obuka i vježbe uključuju sve oblike prikupljanja, rukovanja, manevriranja i upravljanja tim plovilima u različitim uvjetima te njihovo uspravljanje nakon prevrtanja.

.4

Ako je izvedba ili veličina postojećeg ro-ro putničkog broda takva da onemogućava postavljanje brze brodice za prikupljanje propisane stavkom.3.1, brza brodica za prikupljanje može se postaviti umjesto postojeće brodice za spašavanje koja se prihvaća kao brodica za prikupljanje ili brodica za uporabu u slučaju nužde, ako su ispunjeni svi sljedeći uvjeti:

.1

da se za brzu brodicu za prikupljanje koristi uređaj za spuštanje u skladu s odredbama iz stavka.3.2;

.2

da se kapacitet plovila za preživljavanje, izgubljen zbog navedene zamjene, nadoknadi postavljanjem splavi za spašavanje u koje se može smjestiti najmanje jednak broj osoba koje bi se mogle smjestiti u zamijenjenu brodicu za spašavanje; i

.3

da se za takve splavi za spašavanje koriste postojeći uređaji za spuštanje ili brodski sustavi za napuštanje broda.

.4   Sredstva za prikupljanje

SVI RO-RO BRODOVI KLASE B, C I D

.1

Svaki ro-ro putnički brod mora biti opremljen učinkovitim sredstvima za brzo podizanje preživjelih osoba iz vode i njihovo prebacivanje iz sredstava za prikupljanje ili plovila za preživljavanje na brod.

.2

Sredstva za prebacivanje preživjelih na brod mogu biti dio brodskog sustava za napuštanje broda ili dio sustava namijenjenog za prikupljanje.

Ta sredstva mora odobriti država zastave uzimajući u obzir preporuke iz okružnice IMO-a MSC/Circ.810.

.3

Ako je klizna staza brodskog sustava za napuštanje broda namijenjena za prebacivanje preživjelih osoba na palubu broda, mora biti opremljena konopima za pridržavanje ili ljestvama za pomoć pri uspinjanju.

.5   Prsluci za spašavanje

SVI RO-RO BRODOVI KLASE B, C I D

.1

Bez obzira na zahtjeve iz pravila III/7.2 i III/22.2 Konvencije SOLAS, dovoljan broj prsluka za spašavanje mora biti smješten u blizini zbornih mjesta tako da se putnici ne moraju vraćati po njih u svoje kabine.

.2

Na ro-ro putničkim brodovima, svaki prsluk za spašavanje mora biti opremljen svjetlom u skladu sa zahtjevima iz stavka 2.2.3 Kodeksa LSA.

5-2   Površine za slijetanje helikoptera i prihvat helikopterom (pravilo 28)

NOVI I POSTOJEĆI RO-RO BRODOVI KLASE B, C I D:

.1

Ro-ro putnički brodovi moraju imati površinu za prihvat helikopterom koju je odobrila pomorska uprava države zastave uzimajući u obzir preporuke iz rezolucije IMO-a A.894(21), kako je izmijenjena.

.2

Novi ro-ro putnički brodovi klase B, C i D duljine 130 metara i više moraju imati površinu za slijetanje helikoptera koju je odobrila pomorska uprava države zastave uzimajući u obzir preporuke iz Međunarodnog priručnika zrakoplovnog i pomorskog traganja i spašavanja (IAMSAR), usvojene rezolucijom IMO-a A.892(21), kako je izmijenjena te Preporuke o površinama za slijetanje helikoptera na ro-ro putničkim brodovima iz okružnice IMO-a MSC/Circ.895.

5-3   Sustav podrške za odluke zapovjednika (pravilo 29)

NOVI I POSTOJEĆI BRODOVI KLASE B, C I D:

.1

Svi brodovi moraju imati sustav podrške za odluke o postupanju u slučaju nužde, koji se mora nalaziti na zapovjedničkom mostu.

.2

Sustav mora sadržavati barem tiskani plan ili planove za slučaj nužde. U planu ili planovima za slučaj nužde moraju se navesti sve predvidive situacije u nuždi, uključujući, ali ne ograničavajući se samo na njih, ove glavne opasnosti:

.1

požar;

.2

oštećenje broda;

.3

onečišćenje;

.4

nezakonite radnje koje ugrožavaju sigurnost broda i sigurnost njegovih putnika i posade;

.5

nezgode osoblja; i

.6

nezgode u vezi s teretom;

.7

pomoć u nuždi drugim brodovima.

.3

Postupci u slučaju nužde utvrđeni u planu ili planovima za slučaj nužde moraju pružati podršku zapovjednicima u donošenju odluke o postupanju u bilo kojoj kombinaciji izvanrednih situacija.

.4

Plan ili planovi za slučaj nužde moraju biti jednoobrazni i jednostavni za uporabu. Ako je moguće, stanje krcanja koje je navedeno u proračunu stabilnosti broda za to putovanje, mora se koristiti pri procjeni oštećenja broda.

.5

Pored tiskanog plana ili planova za slučaj nužde, pomorska uprava države zastave može prihvatiti i uporabu računalnog sustava podrške u donošenju odluke na zapovjedničkom mostu, koji pruža sve podatke sadržane u planu ili planovima za slučaj nužde, postupke, liste za provjeru itd., i koji može dati popis preporučenih postupaka koji se moraju provesti u predvidivim izvanrednim situacijama.

6   Postaje za spuštanje (pravilo 12)

NOVI I POSTOJEĆI BRODOVI KLASE B, C I D:

Postaje za spuštanje moraju biti na takvim mjestima da se osigura sigurno spuštanje, imajući na umu naročito udaljenost od brodskog vijka i strmih izbočenih dijelova trupa, tako da se plovila za preživljavanje mogu spuštati uz ravni bok broda. Postaje smještene na pramcu moraju se nalaziti iza sudarne pregrade na zaštićenom mjestu.

7   Smještaj plovila za preživljavanje (pravila 13 + 24)

NOVI I POSTOJEĆI BRODOVI KLASE B, C I D:

.1

Svako plovilo za preživljavanje mora biti smješteno:

a.

tako da ni plovilo za preživljavanje ni njegovi uređaji ne ometaju spuštanje ostalih plovila za preživljavanje;

b.

što bliže površini vode koliko je to sigurno i izvedivo; za plovila za preživljavanje koja se spuštaju sohom, udaljenost od glave sohe kada je plovilo za preživljavanje u položaju za ukrcaj, do vodne linije pri stanju najmanjeg operativnoga gaza broda, po mogućnosti ne smije biti veća od 15 metara, a položaj za ukrcaj plovila za preživljavanje koje se spušta sohom mora biti takav da plovilo bude iznad vodne linije kada je brod u potpuno nakrcanom stanju pri nepovoljnom trimu do 10 ° i nagibu broda do 20 ° na bilo koju stranu za nove brodove, odnosno do najmanje 15 ° na bilo koju stranu za postojeće brodove, ili do kuta pri kojem rub otvorene palube broda počinje uranjati, ovisno o tome što je manje;

c.

u stanju stalne pripravnosti tako da ga dva člana posade mogu pripremiti za ukrcaj i spuštanje u roku od 5 minuta;

d.

što dalje ispred brodskog vijka; i

e.

potpuno opremljeno u skladu s odgovarajućim pravilima Konvencije SOLAS, osim što se splavi za spašavanje utvrđene u napomeni 1(a) ili 1(b) uz tablicu iz pravila III/2 mogu osloboditi od nekih zahtjeva Konvencije SOLAS za opremu navedenu u toj napomeni;

.2

Brodice za spašavanje moraju biti smještene već ovješene na uređaje za spuštanje, a na putničkim brodovima duljine 80 metara i više svaka brodica za spašavanje mora biti smještena tako da se njezin stražnji kraj nalazi najmanje za 1,5 duljinu brodice ispred brodskog vijka.

.3

Svaka splav za spašavanje mora biti smještena:

a.

tako da joj je vezaljka pričvršćena za brod;

b.

s uređajem za slobodno izranjanje, u skladu sa zahtjevima iz stavka 4.1.6 Kodeksa LSA, koji omogućava da splav za spašavanje samostalno izroni ili ako je samonapuhavajuća da se automatski napuše u slučaju potonuća broda. Jedan uređaj za slobodno izranjanje može se koristiti za dvije ili više splavi za spašavanje ako taj uređaj može udovoljiti zahtjevima iz stavka 4.1.6 Kodeksa LSA;

c.

tako da se može ručno otpustiti od uređaja kojima je pričvršćena.

.4

Splavi za spašavanje koje se spuštaju sohom moraju biti smještene u dosegu kuka za podizanje ako nisu predviđena sredstva za premještanje, koja se mogu koristiti pri trimu do 10° i nagibu do 20° na bilo koju stranu za nove brodove, odnosno do najmanje 15° na bilo koju stranu za postojeće brodove, ili pri valjanju broda ili prekidu dovoda energije.

.5

Splavi za spašavanje koje se spuštaju bacanjem preko boka broda, moraju biti smještene tako da se mogu lako prebaciti s boka na bok broda na razini jedne otkrivene palube. Ako takav smještaj nije moguć, predviđaju se dodatne splavi za spašavanje, tako da ukupni kapacitet splavi na svakom boku broda odgovara za smještaj 75 % ukupnog broja osoba na brodu.

.6

Splavi za spašavanje povezane s brodskim sustavom za napuštanje broda (MES) moraju:

a.

biti smještene blizu spremnika u kojem se nalazi MES;

b.

imati mogućnost otpuštanja iz svoga ležaja s uređajem koji omogućuje da se splav priveže i napuše uz platformu za ukrcaj;

c.

imati mogućnost otpuštanja kao samostalno plovilo za preživljavanje; i

d.

imati užad za privlačenje do ukrcajne platforme.

8   Smještaj brodica za prikupljanje (pravilo 14)

NOVI I POSTOJEĆI BRODOVI KLASE B, C I D:

Brodice za prikupljanje moraju biti smještene:

.1

u stanju stalne pripravnosti za spuštanje u roku od najviše 5 minuta, a ako je napuhavajuća, mora biti potpuno napuhana cijelo vrijeme;

.2

na mjestu prikladnom za spuštanje i podizanje;

.3

tako da ni brodica za prikupljanje ni njezini uređaji za smještaj ne ometaju uporabu drugih plovila za preživljavanje na bilo kojoj postaji za spuštanje;

.4

ako je brodica za prikupljanje ujedno i brodica za spašavanje, mora biti u skladu sa zahtjevima iz pravila 7.

8a   Smještaj brodskog sustava za napuštanje broda (pravilo 15)

NOVI BRODOVI KLASE B, C I D TE POSTOJEĆI RO-RO BRODOVI KLASE B, C I D:

1.

Na bokovima broda ne smiju se nalaziti nikakvi otvori između postaje za ukrcaj brodskog sustava za napuštanje broda i vodne linije broda pri najmanjem operativnom gazu broda i predviđaju se sredstva za zaštitu sustava od izbočenih dijelova.

2.

Brodski sustavi za napuštanje broda moraju biti na takvim mjestima koja omogućuju sigurno spuštanje, pri čemu se mora posebno paziti na udaljenost od brodskog vijka i izbočenih dijelova trupa, tako da se sustav može, koliko je to moguće, spustiti niz ravni bok broda.

3.

Svaki brodski sustav za napuštanje broda mora biti smješten tako da ni prolaz ni platforma ni uređaji za njegov smještaj i rukovanje ne ometaju uporabu drugih sredstava za spašavanje na bilo kojoj drugoj postaji za spuštanje.

4.

Ako je potrebno, izvedba broda mora biti takva da brodski sustavi za napuštanje broda na mjestu smještaja budu zaštićeni od oštećenja zbog uzburkanog mora.

9   Uređaji za spuštanje i podizanje plovila za preživljavanje (pravilo 16)

NOVI I POSTOJEĆI BRODOVI KLASE B, C I D:

.1   Za sva plovila za preživljavanje predviđaju se uređaji za spuštanje u skladu sa zahtjevima iz odjeljka 6.1 Kodeksa LSA, osim:

.1

ZA POSTOJEĆE BRODOVE KLASE B, C I D:

a.

za plovila za preživljavanje u koja se ukrcaj obavlja s mjesta na palubi koje je manje od 4,5 metra iznad vodne linije pri najmanjem operativnom gazu broda i koja:

imaju masu od najviše 185 kg; ili

su postavljena za spuštanje izravno s mjesta gdje su smještena u nepovoljnim uvjetima trima do 10° i nagiba broda do 15° na bilo koju stranu, ili

b.

za dodatna plovila za preživljavanje koja se nalaze na brodu, preko potrebnog broja plovila za preživljavanje za 110 % ukupnog broja osoba na brodu; ili plovila za preživljavanje namijenjena za uporabu s brodskim sustavom za napuštanje broda (MES) u skladu sa zahtjevima iz odjeljka 6.2 Kodeksa LSA, koja su postavljena za spuštanje izravno s mjesta gdje su smještena u nepovoljnim uvjetima trima do 10° i nagiba broda do 20° na bilo koju stranu.

.2

ZA NOVE BRODOVE KLASE B, C I D:

ako, pod uvjetom da su uređaji za ukrcaj u plovilo za preživljavanje i brodicu za prikupljanje učinkoviti u uvjetima plovidbe za koju je brod namijenjen te u svim neoštećenim i propisanim oštećenim stanjima trima i nagiba, nadvođe između predviđenog mjesta za ukrcaj i vodne linije pri najmanjem operativnom gazu broda ne iznosi više od 4,5 metra, pomorska uprava države zastave može prihvatiti sustav kojim se osobe ukrcavaju izravno u splavi za spašavanje.

.2   Svaka brodica za spašavanje mora imati sredstvo koje omogućuje njezino spuštanje i podizanje.

ZA NOVE BRODOVE KLASE B, C I D IZGRAĐENE 1. SIJEČNJA 2003. ILI POSLIJE:

Osim toga, mora postojati mogućnost za zavješenje brodice za spašavanje da se oslobodi uređaj za otpuštanje radi održavanja.

.3   Uređaji za spuštanje i podizanje moraju biti takvi da osoba koja rukuje uređajem na brodu može promatrati plovilo za preživljavanje cijelo vrijeme tijekom spuštanja, a brodicu za spašavanje i tijekom podizanja.

.4   Za slična plovila za preživljavanje koja se nalaze na brodu mora se upotrebljavati samo jedna vrsta uređaja za otpuštanje.

.5   Ako se upotrebljava užad za zavješenje, mora biti dovoljne duljine da plovilo za spašavanje dosegne vodu pri najmanjem operativnom gazu broda, u nepovoljnim uvjetima trima do 10° i nagiba broda do 20° na bilo koju stranu za nove brodove, odnosno do najmanje 15° na bilo koju stranu za postojeće brodove.

.6   Priprema i rukovanje plovilima za preživljavanje na bilo kojoj postaji za spuštanje ne smije ometati brzu pripremu i rukovanje drugim plovilima za preživljavanje ili brodicama za prikupljanje na bilo kojoj drugoj postaji.

.7   Predviđaju se sredstva za sprečavanje svakog izlijevanja vode na plovilo za preživljavanje za vrijeme napuštanja broda.

.8   Za vrijeme pripreme i spuštanja, plovilo za preživljavanje, njegov uređaj za spuštanje i površina vode na koju će se spustiti moraju se na odgovarajući način osvijetliti rasvjetom iz izvora električne energije u nuždi u skladu s pravilima II-1/D/3 i II-1/D/4.

10   Uređaji za ukrcaj, spuštanje i podizanje brodice za prikupljanje (pravilo17)

NOVI I POSTOJEĆI BRODOVI KLASE B, C I D:

.1

Uređaji za ukrcaj i spuštanje brodice za prikupljanje moraju biti takvi da se brodica može ukrcati i spustiti u najkraćem mogućem vremenu.

.2

Brodica za prikupljanje mora imati mogućnost ukrcaja i spuštanja izravno sa smještajnog položaja s brojem osoba određenih kao posada brodice za prikupljanje na brodu.

.3

Ako je brodica za prikupljanje uključena u kapacitet plovila za preživljavanje, a ostale brodice za spašavanje se ukrcavaju s palube za ukrcaj, brodica za prikupljanje mora, dodatno navedenom u stavku.2, imati i mogućnost ukrcavanja s palube za ukrcaj.

.4

Uređaji za spuštanje moraju biti u skladu sa zahtjevima iz pravila 9. Međutim, sve brodice za prikupljanje moraju se moći spustiti, ako je potrebno, uporabom vezaljki kada brod plovi brzinom do 5 čvorova u mirnoj vodi.

.5

Vrijeme podizanja brodice za prikupljanje ne smije biti dulje od 5 minuta u uvjetima valovitog stanja mora kada je nakrcana punim brojem osoba i opremom. Ako je brodica za prikupljanje uključena u kapacitet plovila za preživljavanje, vrijeme podizanja mora biti moguće kada je opterećena opremom plovila za preživljavanje i odobrenim brojem od najmanje 6 osoba u brodici za prikupljanje.

.6

ZA NOVE BRODOVE KLASE B, C I D IZGRAĐENE 1. SIJEČNJA 2003. ILI POSLIJE:

Uređaji za ukrcaj i podizanje brodice za prikupljanje moraju omogućavati sigurno i učinkovito rukovanje nosilima. Ako teški koloturnici za zavješenje predstavljaju opasnost, radi sigurnosti se moraju predvidjeti stropovi za nepovoljne vremenske prilike.

11   Upute za slučaj nužde (pravilo 19)

NOVI I POSTOJEĆI BRODOVI KLASE B, C I D:

Svaki novi putnik na brodu mora se neposredno prije ili nakon isplovljenja upoznati s mjerama sigurnosti za putnike. Kratka obuka mora obuhvatiti upute propisane pravilom III/3.3. To se postiže oglašavanjem na jednom ili na nekoliko jezika za koje se pretpostavlja da ih putnici razumiju. Oglašavanje se obavlja preko brodskog javnog razglasa ili drugim odgovarajućim sredstvima koje mogu čuti putnici koji još nisu čuli oglašavanje tijekom putovanja.

12   Spremnost za rad, održavanje i pregledi (pravilo 20)

NOVI I POSTOJEĆI BRODOVI KLASE B, C I D:

.1

Prije isplovljenja broda i tijekom plovidbe, sva sredstva za spašavanje moraju biti u ispravnom stanju i u svakom trenutku spremna za uporabu.

.2

Održavanje i pregledi sredstava za spašavanje obavljaju se u skladu sa zahtjevima iz pravila III/20 Konvencije SOLAS.

13   Obuka i vježbe za napuštanje broda (pravilo 19 + pravilo 30)

NOVI I POSTOJEĆI BRODOVI KLASE B, C I D:

.1

Svaki član posade kojem su povjerene dužnosti za slučaj nužde, mora se upoznati s tim dužnostima prije početka putovanja.

.2

Vježba napuštanja broda i protupožarna vježba održavaju se jednom tjedno.

Svaki član posade mora sudjelovati barem u jednoj vježbi napuštanja broda i jednoj protupožarnoj vježbi svakog mjeseca. Vježbe za posadu moraju se održati prije isplovljenja broda ako više od 25 % članova posade nije sudjelovalo u vježbama napuštanja broda i protupožarnim vježbama na tom brodu u prethodnom mjesecu. Kad je brod prvi put u službi nakon značajne preinake ili ako je na brodu nova posada, te se vježbe moraju održati prije isplovljenja.

.3

Svaka vježba napuštanja broda mora uključiti aktivnosti propisane pravilom III/19.3.3.1 Konvencije SOLAS, uzimajući u obzir smjernice iz okružnice IMO-a MSC.1/Circ.1206 ‚Mjere za sprečavanje nesreća s brodicama za spašavanje’.

.4

Brodice za spašavanje i brodice za prikupljanje moraju se spuštati u uzastopnim vježbama u skladu s odredbama iz pravila III/19.3.3.2, 3.3.3 i 3.3.6 Konvencije SOLAS.

Ako se vježbe spuštanja brodica za spašavanje i brodica za prikupljanje izvode dok je brod u plovidbi, te se vježbe zbog mogućih opasnosti moraju obavljati samo u zaštićenim vodama i pod nadzorom časnika koji ima iskustva u tim vježbama, uzimajući u obzir smjernice iz rezolucije IMO-a A.624(15) ‚Smjernice o osposobljavanju za spuštanje brodica za spašavanje i brodica za prikupljanje sa broda tijekom plovidbe’, te smjernice iz rezolucije IMO-a A.771(18) ‚Preporuke o zahtjevima za osposobljavanje posade brzih brodica za prikupljanje’.

Pomorska uprava države zastave može dopustiti da brodovi ne spuštaju brodice za spašavanje na jednoj strani ako zbog veza u luci i načina plovidbe nije moguće spuštanje brodica na toj strani. Međutim, sve takve brodice za spašavanje moraju se spustiti najmanje jedanput svaka tri mjeseca, a spustiti se i otpustiti najmanje jednom godišnje.

.5

Ako brod ima brodski sustav za napuštanje broda, vježbe moraju uključiti postupke propisane pravilom III/19.3.3.8 Konvencije SOLAS.

.6

Pri svakoj vježbi napuštanja broda, mora se provjeriti osvjetljenje u nuždi radi okupljanja i napuštanja broda.

.7

Protupožarne vježbe izvode se u skladu s odredbama iz pravila III/19.3.4 Konvencije SOLAS.

.8

Za članove posade treba osigurati obuku na brodu i upute u skladu s odredbama iz pravila III/19.4 Konvencije SOLAS.

POGLAVLJE IV.

RADIOVEZE

1   Radiooprema

BRODOVI KLASE D

.1

Brodovi klase D moraju imati najmanje:

.1.1

VHF radiouređaj koji omogućuje odašiljanje i prijem;

.1.1.1

DSC na frekvenciji 156.525 MHz (kanal 70). Mora omogućavati odašiljanje poruke o pogibelji na kanalu 70 s mjesta s kojeg se redovito upravlja plovidbom broda; i

.1.1.2

radiotelefonija na frekvencijama 156.300 MHz (kanal 6), 156.650 MHz (kanal 13) i 156.800 MHz (kanal 16);

.1.2

VHF radiouređaj koji omogućuje odašiljanje i prijem općih radioporuka uporabom radiotelefonije.

.1.3

Odnosi se na pravilo IV/7.1.1 i pravilo IV/8.2 Konvencije SOLAS, 1974.

PRILOG II.

OBRAZAC SVJEDODŽBE O SIGURNOSTI PUTNIČKOG BRODA

SVJEDODŽBA O SIGURNOSTI PUTNIČKOG BRODA

(Ova svjedodžba mora biti dopunjena Popisom opreme)

Image

Image

Image

POPIS OPREME ZA SVJEDODŽBU O SIGURNOSTI PUTNIČKOG BRODA

Ovaj popis mora biti stalno priložen Svjedodžbi o sigurnosti putničkog broda

POPIS OPREME U SKLADU S ODREDBAMA DIREKTIVE 2009/45/EZ EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

Podaci o brodu

Ime broda:

 

Broj ili znak raspoznavanja:

 

Odobreni broj putnika:

 

Najmanji broj osoba s potrebnim kvalifikacijama za upravljanje radiouređajima:

 


Podaci o sredstvima za spašavanje

1.

Ukupni broj osoba za koje su predviđena sredstva za spašavanje

 

2.

Brodice za spašavanje i brodice za prikupljanje

Lijevi bok

Desni bok

2.1.

Ukupni broj brodica za spašavanje

 

 

2.2.

Ukupni broj osoba koje se mogu smjestiti na njima

 

 

2.3.

Ukupni broj brodica za spašavanje LSA 4.5

 

2.4.

Ukupni broj brodica za spašavanje LSA 4.6

 

2.5.

Ukupni broj brodica za spašavanje LSA 4.7

 

2.6.

Broj motornih brodica za spašavanje uključenih u navedeni ukupni broj brodica za spašavanje

 

2.7.

Broj brodica za spašavanje opremljenih svjetlima za traganje

 

2.8.

Broj brodica za prikupljanje

 

2.9.

Broj brodica uključenih u navedeni ukupni broj brodica za spašavanje

 

3.

Splavi za spašavanje

Lijevi bok

Desni bok

3.1.

Ukupni broj splavi za spašavanje

 

 

3.2.

Broj osoba koje se mogu smjestiti na njima

 

 

3.3.

Broj splavi za spašavanje za koje se zahtijevaju odobreni uređaji za spuštanje

 

3.4.

Broj splavi za spašavanje za koje se ne zahtijevaju odobreni uređaji za spuštanje

 


Podaci o sredstvima za spašavanje (nastavak)

4.

Osobna sredstva za spašavanje

 

4.1.

Broj koluta za spašavanje

 

4.2.

Broj prsluka za spašavanje za odrasle

 

4.3.

Broj dječjih prsluka za spašavanje

 

4.4.

Broj hidro-termo zaštitnih odijela

 

4.5.

Broj hidro-termo zaštitnih odijela u skladu sa zahtjevima za prsluke za spašavanje

 

4.6.

Broj sredstava za zaštitu od gubitka topline (29)

 

5.

Pirotehnička sredstva

 

5.1.

Naprava za dobacivanje konopa

 

5.2.

Rakete s padobranom

 

6.

Radiouređaji sredstava za spašavanje

 

6.1.

Broj radarskih transpondera

 

6.2.

Broj VHF primoodašiljača

 


Podaci o radiouređajima

1.

Glavni sustavi

 

1.1.

VHF radiouređaj

 

1.1.1.

DSC koder

 

1.1.2.

DSC prijemnik dežurstva

 

1.1.3.

Radiotelefonija

 

1.2.

MF radiouređaj

 

1.2.1.

DSC koder

 

1.2.2.

DSC prijemnik dežurstva

 

1.2.3.

Radiotelefonija

 

1.3.

MF/HF radiouređaj

 

1.3.1.

DSC koder

 

1.3.2.

DSC prijemnik dežurstva

 

1.3.3.

Radiotelefonija

 

1.3.4.

NBDP uređaj

 

1.4.

Brodska zemaljska postaja INMARSAT

 

2.

Sporedna sredstva uzbunjivanja

 


Podaci o radiouređajima (nastavak)

3.

Uređaji za prijem pomorskih sigurnosnih informacija

 

3.1.

NAVTEX prijemnik

 

3.2.

EGC prijemnik

 

3.3.

HF prijemnik s NBDP uređajem

 

4.

Satelitski EPIRB

 

4.1.

COSPAS-SARSAT

 

4.2.

(INMARSAT)

 

5.

VHF EPIRB

 

6.

Brodski radarski transponder

 


Metode kojima se osigurava dostupnost radiouređaja

(Pravila IV/15.6 i 15.7)

7.1.

Dvostruka oprema

 

7.2.

Održavanje na kopnu

 

7.3.

Mogućnost održavanja na moru

 


Podaci o navigacijskim sustavima i opremi

1.1.

Standardni magnetski kompas (31)

 

1.2.

Pričuvni magnetski kompas (31)

 

1.3.

Žirokompas (31)

 

1.4.

Ponavljač žirokompasa (31)

 

1.5.

Ponavljač žirokompasa za smjeranje (31)

 

1.6.

Sustav upravljanja brodom na kursu ili na putanji (31)

 

1.7.

Pelorus ili uređaj za kontrolu kursa (31)

 

1.8.

Sredstva za ispravljanje kursa i smjera (31)

 

1.9.

Uređaj za prijenos kursa (31)

 

2.1.

Pomorske karte/Sustav za prikaz elektroničkih pomorskih karata i pridruženih podataka (ECDIS)

 

2.2.

Sigurnosna pohrana za ECDIS

 

2.3.

Nautičke publikacije

 

 

 

 

 

 

 

3.1.

Prijemnik za svjetski navigacijski satelitski sustav/zemaljski radionavigacijski sustav (30), (31)

 

3.2.

Radar 9 GHz (31)

 

3.3.

Drugi radar (3 GHz/9 GHz) (30), (31)

 

3.4.

Uređaj za automatsko radarsko ucrtavanje (ARPA) (31)

 

3.5.

Automatsko sredstvo za praćenje (31)

 

3.6.

Drugo automatsko sredstvo za praćenje (31)

 

3.7.

Elektroničko sredstvo za ucrtavanje (31)

 

4.

Automatski sustav za identifikaciju (AIS)

 

5.

Zapisivač podataka o putovanju/Pojednostavljeni zapisivač podataka o putovanju (VDR/S-VDR) (30)

 

6.1.

Uređaj za mjerenje brzine i prijeđenog puta (kroz vodu) (31)

 

6.2.

Uređaj za mjerenje brzine i prijeđenog puta (iznad dna u pramčanom i bočnom smjeru) (31)

 

7.

Zvučni dubinomjer (31)

 

8.1.

Pokazivač kormila, brodskog vijka, poriva, uspona vijka i načina rada (31)

 

8.2.

Pokazivač broja okretaja (31)

 

PRILOG III.

SMJERNICE O SIGURNOSNIM ZAHTJEVIMA ZA PUTNIČKE BRODOVE I BRZE PUTNIČKE BRODOVE ZA OSOBE SMANJENE POKRETLJIVOSTI

(iz članka 8.)

Pri primjeni smjernica iz ovog Priloga, države članice moraju se pridržavati okružnice IMO-a MSC/Circ.735 pod naslovom ‚Preporuke o izvedbi i radu putničkih brodova radi poštovanja potreba starijih osoba i osoba s invaliditetom’.

1.   PRISTUP NA BROD

Brodovi moraju biti izgrađeni i opremljeni tako da se osobe smanjene pokretljivosti mogu lako i sigurno ukrcati i iskrcati te da im je osiguran pristup s jedne palube na drugu, bez pomoći ili uz pomoć rampi, dizala ili liftova. Smjerovi tog pristupa moraju biti označeni na drugim pristupima na brod i na drugim odgovarajućim mjestima na cijelom brodu.

2.   OZNAKE

Oznake na brodu za pomoć putnicima, moraju biti dostupne i jednostavne za čitanje osobama smanjene pokretljivosti (uključujući i osobe s oštećenjem osjetila) i moraju biti postavljene na ključnim mjestima.

3.   SREDSTVA PRIOPĆAVANJA

Na brodu moraju postojati sredstva za vizualno i verbalno oglašavanje, npr. obavijesti u vezi s kašnjenjem, promjenama rasporeda i uslugama na brodu, za osobe s različitim oblicima smanjene pokretljivosti.

4.   ALARM

Alarmni sustav i tipke izvode se tako da budu dostupni i da upozore sve putnike smanjene pokretljivosti, uključujući i osobe s oštećenjem osjetila i osobe s intelektualnim teškoćama.

5.   DODATNI ZAHTJEVI KOJI OSIGURAVAJU POKRETLJIVOST UNUTAR BRODA

Rukohvati, hodnici i prolazi, prolazi kroz vrata i vrata, moraju biti prilagođeni za kretanje osoba u invalidskim kolicima. Dizala, palube za vozila, saloni za putnike, nastambe za putnike i sanitarne prostorije, moraju biti projektirani tako da budu primjereno i razmjerno dostupni osobama smanjene pokretljivosti.

PRILOG IV.

DIO A

Direktiva stavljena izvan snage s popisom izmjena

(iz članka 17.)

Direktiva Vijeća 98/18/EZ

(SL L 144, 15.5.1998., str. 1.)

 

Direktiva Komisije 2002/25/EZ

(SL L 98, 15.4.2002., str. 1.)

 

Direktiva 2002/84/EZ Europskog parlamenta i Vijeća

(SL L 324, 29.11.2002., str. 53.)

samo članak 7.

Direktiva 2003/24/EZ Europskog parlamenta i Vijeća

(SL L 123, 17.5.2003., str. 18.)

 

Direktiva Komisije 2003/75/EZ

(SL L 190, 30.7.2003., str. 6.)

 

DIO B

Popis rokova prenošenja u nacionalne propise i početak primjene

(iz članka 17.)

Direktiva

Rok za prenošenje u nacionalne propise

Početak primjene

Direktiva 98/18/EZ

1. srpnja 1998.

 

Direktiva 2002/25/EZ

15. listopada 2002.

1. siječnja 2003. ako u Prilogu Direktivi nije drukčije određeno

Direktiva 2002/84/EZ

23. studenoga 2003.

 

Direktiva 2003/24/EZ

16. studenoga 2004.

 

Direktiva 2003/75/EZ

31. siječnja 2004.

 

PRILOG V.

KORELACIJSKA TABLICA

Direktiva 98/18/EZ

Ova Direktiva

Članak 1.

Članak 1.

Članak 2. uvodni tekst

Članak 2. uvodni tekst

Članak 2.(a)

Članak 2.(a)

Članak 2.(b)

Članak 2.(b)

Članak 2.(c)

Članak 2.(c)

Članak 2.(d)

Članak 2.(d)

Članak 2.(e)

Članak 2.(e)

Članak 2.(ea)

Članak 2.(f)

Članak 2.(f) uvodni tekst

Članak 2.(g) uvodni tekst

Članak 2.(f) prva alineja

Članak 2.(g)i.

Članak 2.(f) druga alineja

Članak 2.(g)ii.

Članak 2.(g)

Članak 2.(h)

Članak 2.(h)

Članak 2.(i)

Članak 2.(ha)

Članak 2.(j)

Članak 2.(i)

Članak 2.(k)

Članak 2.(j)

Članak 2.(l)

Članak 2.(k)

Članak 2.(m)

Članak 2.(l)

Članak 2.(n)

Članak 2.(m)

Članak 2.(o)

Članak 2.(n)

Članak 2.(p)

Članak 2.(o)

Članak 2.(q)

Članak 2.(p)

Članak 2.(r)

Članak 2.(q)

Članak 2.(s)

Članak 2.(r)

Članak 2.(t)

Članak 2.(s)

Članak 2.(u)

Članak 2.(t)

Članak 2.(v)

Članak 2.(u)

Članak 2.(w)

Članak 2.(v)

Članak 2.(x)

Članak 2.(w)

Članak 2.(y)

Članak 3.1.

Članak 3.1.

Članak 3.2. uvodni tekst

Članak 3.2. uvodni tekst

Članak 3.2.(a) uvodni tekst

Članak 3.2.(a) uvodni tekst

Članak 3.2.(a) prva alineja

Članak 3.2.(a)i.

Članak 3.2.(a) druga alineja

Članak 3.2.(a)ii.

Članak 3.2.(a) treća alineja

Članak 3.2.(a)iii.

Članak 3.2.(a) četvrta alineja

Članak 3.2.(a)iv.

Članak 3.2.(a) peta alineja

Članak 3.2.(a)v.

Članak 3.2.(a) šesta alineja

Članak 3.2.(a)vi.

Članak 3.2.(a) sedma alineja

Članak 3.2.(a)vii.

Članak 3.2.(b) uvodni tekst

Članak 3.2.(b) uvodni tekst

Članak 3.2.(b) prva alineja

Članak 3.2.(b)i.

Članak 3.2.(b) druga alineja

Članak 3.2.(b)ii.

Članak 3.2.(b) treća alineja

Članak 3.2.(b)iii.

Članak 4.

Članak 4.

Članak 5.

Članak 5.

Članak 6.

Članak 6.

Članak 6.a

Članak 7.

Članak 6.b

Članak 8.

Članak 7.

Članak 9.

Članak 8. prvi podstavak, uvodni tekst

Članak 10.1. uvodni tekst

Članak 8. prvi podstavak, točka (a)i.

Članak 10.1. točka (a)

Članak 8. prvi podstavak, točka (a)ii.

Članak 10.1. točka (b)

Članak 8. prvi podstavak, točka (a)iii.

Članak 10.1. točka (c)

Članak 8. prvi podstavak, točka (a)iv.

Članak 10.1. točka (d)

Članak 8. prvi podstavak, završni tekst

Članak 10.1. uvodni tekst

Članak 8. prvi podstavak, točka (b), uvodni tekst

Članak 10.2. uvodni tekst

Članak 8. prvi podstavak, točka (b)i.

Članak 10.2.(a)

Članak 8. prvi podstavak, točka (b)ii.

Članak 10.2.(b)

Članak 8. drugi podstavak

Članak 10.(3)

Članak 9.

Članak 11.

Članak 10.

Članak 12.

Članak 11.

Članak 13.

Članak 12.

Članak 14.

Članak 13.

Članak 15.

Članak 14.

Članak 16.

Članak 17.

Članak 15.

Članak 18.

Članak 16.

Članak 19.

Prilog I.

Prilog I.

Prilog II.

Prilog II.

Prilog III.

Prilog III.

Prilog IV.”


(1)  Ovisno o tome što uzrokuje strože zahtjeve.

(2)  Arapski brojevi nakon slova „C’ u oznakama pregradne teretne linije mogu se zamijeniti rimskim brojevima ili slovima ako pomorska uprava države zastave smatra da je to potrebno kako bi se razlikovale od međunarodnih oznaka pregradne teretne linije.

(3)  Odnosi se na Kodeks o razini buke na brodovima, usvojen rezolucijom IMO-a A.468 (XII).

(4)  Odnosi se na preporuke koje je objavila Međunarodna elektrotehnička komisija, a posebno na seriju 60092 – Električne instalacije na brodovima.

(5)  Ako susjedni prostori pripadaju istoj kategoriji a navedena je oznaka a, između tih prostora ne mora se ugraditi pregrada ili paluba ako pomorska uprava države zastave to smatra nepotrebnim. Na primjer, za kategoriju (12) pregrada se ne zahtijeva između kuhinje i pridruženih smočnica, pod uvjetom da pregrade i palube smočnice zadržavaju cjelovitost graničnih konstrukcija kuhinje. Pregrada se, međutim, zahtijeva između kuhinje i prostorije strojeva iako su oba prostora u kategoriji (12).

(6)  Bokovi broda do lake vodne linije te strane nadgrađa i palubnih kućica smještenih ispod i pored splavi za spašavanje i klizne staze za napuštanje broda, mogu se smanjiti na A-30.

(7)  Ako se zajedničke sanitarne prostorije nalaze potpuno unutar rova stubišta, njihova pregrada unutar rova stubišta može biti klase ‚B’.

(8)  Ako su prostorije kategorije 6, 7, 8 i 9 u potpunosti smještene unutar područja postaje za prikupljanje, njihove pregrade mogu biti klase ‚B-0’. Upravljačka mjesta za audio, video i svjetlosnu opremu smatraju se dijelom postaje za prikupljanje.

(9)  Radi pojašnjenja što se primjenjuje vidjeti pravila II-2/B/3 i 8.

(10)  Ako su prostorije iste kategorije, a u tablici je navedena oznaka b, klasa protupožarne izolacije navedena u tablici zahtijeva se samo ako susjedne prostorije imaju različitu namjenu, npr. u kategoriji (9). Kuhinja uz kuhinju ne zahtijeva pregradu, ali kuhinja uz spremište boja zahtijeva pregradu ‚A-0’.

(11)  Pregrade između kormilarnice i navigacijske kabine mogu biti klase ‚B-0’.

(12)  Vidjeti stavak.2.3 i.2.4 ovog pravila.

(13)  Pri primjeni pravila 2.1.2, oznake ‚B-0’ i ‚C’ u tablici 5.1 glase ‚A-0’.

(14)  Ako prostorije strojeva kategorije (7) imaju malu ili nikakvu opasnost od požara, ne mora se postaviti izolacija od požara.

(15)  Zvjezdica u tablici znači da pregrađivanje mora biti od čelika ili drugog jednakovrijednog materijala, ali ne mora biti klase ‚A’.

Na brodovima izgrađenim 1. siječnja 2003. ili poslije, kojima paluba, osim za prostore kategorije (10), ima otvore za prolaz električnih kabela, cijevi i ventilacijskih kanala, ti prolazi moraju biti nepropusni da bi se spriječio prolaz plamena i dima. Pregrađivanja između upravljačkih postaja (generatora u nuždi) i otvorene palube mogu imati otvore za dovod zraka bez sredstava za zatvaranje, osim ako je predviđen ugrađeni sustav za gašenje požara plinom.

Pri primjeni pravila II-2/B/2.1.2, zvjezdica u tablici 5.2, osim za kategorije (8) i (10), označava klasu ‚A-0’.

(16)  Plovila za preživljavanje mogu biti brodice za spašavanje ili splavi za spašavanje ili njihova kombinacija u skladu s odredbama iz pravila III/2.2. Ako je to opravdano vrstom putovanja u zaklonjenom području i/ili povoljnim klimatskim uvjetima u području plovidbe, uzimajući u obzir preporuke iz okružnice IMO-a MSC/Circ.1046, pomorska uprava države zastave može, ako to ne odbije država članica domaćin, prihvatiti:

(a)

otvorene dvostrane napuhavajuće splavi za spašavanje koje nisu u skladu s odjeljkom 4.2 ili 4.3 Kodeksa LSA ako te splavi u potpunosti ispunjavaju zahtjeve iz Priloga 10. Međunarodnom pravilniku o brzim plovilima iz 1994. i zahtjeve za brodove izgrađene 1. siječnja 2012. ili poslije, iz Priloga 11. Međunarodnom pravilniku o brzim plovilima iz 2000.;

(b)

splavi za spašavanje koje nisu u skladu sa zahtjevima iz stavka 4.2.2.2.1 i 4.2.2.2.2 Kodeksa LSA o izolaciji dna splavi za spašavanje od hladnoće.

Plovila za preživljavanje za postojeće brodove klase B, C i D moraju biti u skladu s odgovarajućim pravilima Konvencije SOLAS, 1974. za postojeće brodove, kako je izmijenjena 17. ožujka 1998. Ro-ro putnički brodovi moraju biti u skladu s odgovarajućim zahtjevima pravila III/5-1.

Jedan ili nekoliko brodskih sustava za napuštanje broda u skladu s odjeljkom 6.2 Kodeksa LSA, mogu biti zamjena za odgovarajući kapacitet splavi za spašavanje naveden u tablici, uključujući i uređaje za spuštanje ako su potrebni.

(17)  Plovila za preživljavanje moraju, koliko je to moguće, biti jednako raspoređena s obje strane broda.

(18)  Ukupni kapacitet plovila za preživljavanje, uključujući dodatne splavi za spašavanje, mora biti u skladu sa zahtjevima u tablici, tj. 1,10N = 110 % i 1,25N = 125 % ukupnog broja osoba (N) koje je brod ovlašten prevoziti. Na brodu mora biti dovoljan broj plovila za preživljavanje kako bi se osiguralo, ako se neko plovilo za preživljavanje izgubi ili onesposobi, da se u preostala plovila za preživljavanje može smjestiti ukupni broj osoba koje je brod ovlašten prevoziti. Ako nije ispunjen zahtjev za pohranu splavi za spašavanje iz pravila III/7.5, mogu se zahtijevati dodatne splavi za spašavanje.

(19)  Broj brodica za spašavanje i/ili brodica za prikupljanje mora biti dovoljan da osigura da svaka od njih, ako brod napusti ukupni broj osoba koje je brod ovlašten prevoziti, može prikupiti najviše devet splavi za spašavanje.

(20)  Uređaji za spuštanje brodica za prikupljanje moraju ispunjavati zahtjeve pravila III/10.

Ako brodica za prikupljanje ispunjava zahtjeve iz odjeljka 4.5 ili 4.6 Kodeksa LSA, može se uključiti u kapacitet plovila za preživljavanje naveden u tablici.

Brodica za spašavanje može se prihvatiti kao brodica za prikupljanje ako ona i njezini uređaji za spuštanje i podizanje iz vode ispunjavaju i zahtjeve koji važe za brodice za prikupljanje.

Najmanje jedna brodica za prikupljanje, ako se na brodu zahtijeva takva brodica, na ro-ro putničkim brodovima mora biti brza brodica za prikupljanje u skladu sa zahtjevima iz pravila III/5-1.3.

Ako pomorska uprava države zastave smatra da je postavljanje brodice za prikupljanje ili brze brodice za prikupljanje, na brodu fizički nemoguće, takav se brod može osloboditi od te obveze ako ispunjava sve sljedeće zahtjeve:

(a)

brod ima sredstva koja omogućuju podizanje nemoćne osobe iz vode;

(b)

podizanje nemoćne osobe može se nadzirati sa zapovjedničkog mosta; i

(c)

brod ima takve manevarske sposobnosti da se može približiti osobama i podići ih u najgorim mogućim uvjetima.

(21)  Najmanje jedan kolut za spašavanje sa svake strane mora biti opremljen plutajućim konopom za spašavanje čija duljina nije manja od dvostruke visine na kojoj je smješten iznad vodne linije pri stanju najmanjeg operativnoga gaza broda ili 30 metara, ovisno o tome što je veće.

Dva koluta za spašavanje moraju imati samoaktivirajući dimni signal i samoaktivirajuće svjetlo; moraju imati mogućnost brzog otpuštanja sa zapovjedničkog mosta. Preostali koluti za spašavanje moraju imati samoupaljiva svjetla u skladu s odredbama iz stavka 2.1.2 Kodeksa LSA.

(22)  Rakete s padobranom, u skladu sa zahtjevima iz odjeljka 3.1 Kodeksa LSA moraju biti smještene na zapovjedničkom mostu ili u kormilarnici.

(23)  Napuhavajući prsluk za spašavanje mora se predvidjeti za svaku osobu koja mora obavljati posao u izloženim područjima na brodu. Ti napuhavajući prsluci za spašavanje mogu se uključiti u ukupni broj prsluka za spašavanje propisanih ovom Direktivom.

(24)  Mora se predvidjeti da broj prsluka za spašavanje koji su prikladni za djecu iznosi najmanje 10 % broja putnika na brodu ili više ako je to potrebno da se osigura prsluk za spašavanje za svako dijete.

(25)  Mora se predvidjeti da broj prsluka za spašavanje za dojenčad iznosi najmanje 2,5 % broja putnika na brodu ili više ako je to potrebno da se osigura prsluk za spašavanje za svako dojenče.

(26)  Svi brodovi moraju imati dovoljan broj prsluka za spašavanje za osobe na straži i za uporabu na udaljenim postajama za ukrcaj u plovila za preživljavanje. Prsluci za spašavanje za osobe na straži moraju biti smješteni na mostu, u upravljačkoj prostoriji strojarnice i na svim drugim mjestima na kojima su osobe na straži. Najkasnije do prvog redovitog pregleda nakon 1. siječnja 2012. svi putnički brodovi moraju ispunjavati odredbe iz bilješke 12 i 13.

(27)  Ako predviđeni prsluci za spašavanje za odrasle nisu izrađeni tako da odgovaraju osobama težine do 140 kg i s opsegom prsnog koša do 1 750 mm, na brodu mora postojati dovoljan broj odgovarajućih dodataka pomoću kojih će se ti prsluci moći pričvrstiti za te osobe.

(28)  Na svim putničkim brodovima svaki prsluk za spašavanje mora biti opremljen svjetlom u skladu sa zahtjevima iz stavka 2.2.3 Kodeksa LSA. Svi ro-ro putnički brodovi moraju ispunjavati odredbe pravila III/5.5.2.

(29)  Osim onih koji su uključeni u opremu brodice za spašavanje, splavi za spašavanje i brodice za prikupljanje u skladu s Kodeksom LSA.

(30)  Precrtati prema potrebi.

(31)  Dopušteni su drugi načini ispunjavanja ovog zahtjeva u skladu sa SOLAS V/19. Ako se primjenjuju drugi načini, moraju se navesti.


07/Sv. 014

HR

Službeni list Europske unije

279


32012D0188


L 101/18

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

04.04.2012.


PROVEDBENA ODLUKA KOMISIJE

od 4. travnja 2012.

kojom se države članice ovlašćuju donijeti određena odstupanja na temelju Direktive 2008/68/EZ Europskog parlamenta i Vijeća o kopnenom prijevozu opasnih tvari

(priopćena pod brojem dokumenta C(2012) 2166)

(2012/188/EU)

EUROPSKA KOMISIJA,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir Direktivu 2008/68/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 24. rujna 2008. o kopnenom prijevozu opasnih tvari (1), a posebno njezin članak 6. stavke 2. i 4.,

budući da:

(1)

Prilog I. odjeljak I.3., Prilog II. odjeljak II.3. i Prilog III. odjeljak III.3. Direktive 2008/68/EZ sadrži popise nacionalnih odstupanja, omogućujući da se uzmu u obzir posebne nacionalne okolnosti. Navedene popise treba ažurirati kako bi uključivali nova nacionalna odstupanja.

(2)

Radi jasnoće, prikladno je u cijelosti zamijeniti navedene odjeljke.

(3)

Direktivu 2008/68/EZ treba stoga na odgovarajući način izmijeniti.

(4)

Mjere predviđene ovom Odlukom u skladu su s mišljenjem Odbora za prijevoz opasnih tvari uspostavljenog Direktivom 2008/68/EZ,

DONIJELA JE OVU ODLUKU:

Članak 1.

Države članice navedene u Prilogu ovoj Odluci ovlaštene su provoditi u njoj utvrđena odstupanja u vezi s prijevozom opasnih tvari na njihovu državnom području.

Navedena odstupanja primjenjuju se bez diskriminacije.

Članak 2.

Prilog I. odjeljak I.3., Prilog II. odjeljak II.3. i Prilog III. odjeljak III.3. Direktive 2008/68/EZ mijenjaju se u skladu s Prilogom ovoj Odluci.

Članak 3.

Ova je Odluka upućena državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 4. travnja 2012.

Za Komisiju

Siim KALLAS

Potpredsjednik


(1)  SL L 260, 30.9.2008., str. 13.


PRILOG

Prilozi I., II. i III. Direktivi 2008/68/EZ mijenjaju se kako slijedi:

1.

U Prilogu I. odjeljak I.3. zamjenjuje se sljedećim:

„I.3.   Nacionalna odstupanja

Odstupanja država članica u vezi s prijevozom opasnih tvari unutar njihova državnog područja na temelju članka 6. stavka 2. Direktive 2008/68/EZ.

Brojčano označivanje odstupanja: RO-a/bi/bii-MS-nn

RO= cesta

a/bi/bii= članak 6. stavak 2. točka (a)/točka (b) podtočka i./točka (b) podtočka ii.

MS= za ‚država članica’

nn= redni broj

Na temelju članka 6. stavka 2. točke (a) Direktive 2008/68/EZ

BE Belgija

RO–a–BE–1

Predmet: klasa 1 — Male količine.

Upućivanje na Prilog I. odjeljak I.1. Direktivi 2008/68/EZ: 1.1.3.6.

Sadržaj Priloga Direktivi: 1.1.3.6. ograničava količinu rudarskih eksploziva koji se mogu prevoziti u uobičajenom vozilu na 20 kg.

Sadržaj nacionalnog zakonodavstva: Operateri skladišta koja su udaljena od mjesta opskrbe mogu biti ovlašteni za prijevoz najviše 25 kg dinamita ili snažnih eksploziva i 300 detonatora u uobičajenim motornim vozilima, podložno uvjetima koje određuje služba za eksplozive.

Početno upućivanje na nacionalno zakonodavstvo: Article 111 de l’arrêté royal 23 septembre 1958 sur les produits explosifs.

Datum isteka: 30. lipnja 2015.

RO–a–BE– 2

Predmet: Prijevoz praznih neočišćenih spremnika u kojima su se nalazili proizvodi različitih klasa.

Upućivanje na Prilog I. odjeljak I.1. Direktive 2008/68/EZ: 5.4.1.1.6.

Sadržaj nacionalnog zakonodavstva: Oznaka na prijevoznoj ispravi ‚neočišćena prazna ambalaža koja je sadržavala proizvode različitih klasa’.

Početno upućivanje na nacionalno zakonodavstvo: Dérogation 6-97.

Napomene: Europska komisija registrirala je odstupanje pod brojem 21 (prema članku 6. stavku 10. Direktive 94/55/EZ).

Datum isteka: 30. lipnja 2015.

RO–a–BE–3

Predmet: Usvajanje RO–a–UK–4.

Početno upućivanje na nacionalno zakonodavstvo: —

Datum isteka: 30. lipnja 2015.

RO–a–BE–4

Predmet: izuzeće svih zahtjeva ADR-a za nacionalni prijevoz najviše 1 000 rabljenih ionskih detektora dima iz privatnih kućanstava u objekte za preradu u Belgiji preko mjesta za prikupljanje predviđenih u scenariju za selektivni odabir detektora dima.

Upućivanje na ADR: svi zahtjevi.

Upućivanje na Prilog I. odjeljak I.1 Direktive 2008/68/EZ.

Sadržaj nacionalnog zakonodavstva: Kućna uporaba ionskih detektora dima ne stavlja se pod regulatornu kontrolu s radiološkog gledišta ako je detektor dima odobrenog tipa. Prijevoz navedenih detektora dima krajnjem potrošaču također je izuzet iz zahtjeva ADR-a (vidjeti 2.2.7.1.2.(d)).

WEEE Direktiva 2002/96/EZ (otpadna električna i elektronska oprema) zahtijeva selektivno prikupljanje rabljenih detektora dima za obradu ploča s tiskanim krugom i, za ionske detektore dima, za odstranjivanje radioaktivnih tvari. Kako bi se omogućilo to selektivno prikupljanje, razvijen je scenarij za stimuliranje privatnih kućanstava da donesu svoje rabljene detektore dima na mjesto za prikupljanje iz kojih se navedeni detektori mogu odnijeti u objekt za preradu ponekad putem druge točke prikupljanja ili privremenog skladišta.

Na mjestima za prikupljanje bit će dostupna metalna ambalaža u koju se može spakirati najviše 1 000 detektora dima. Iz tih mjesta jedno takvo pakiranje s detektorima dima može se prevoziti zajedno s ostalim otpadom u privremeno skladište ili objekt za preradu. Pakiranje će biti označeno riječju ‚detektor dima’.

Početno upućivanje na nacionalno zakonodavstvo: Scenarij za selektivno prikupljanje detektora za dim dio je uvjeta za uklanjanje odobrenih instrumenata predviđenih u članku 3.1.d.2. kraljevskog ukaza od 20.07.2001.: opća uredba za zaštitu od zračenja.

Napomene: Ovo je odstupanje potrebno da bi se omogućilo selektivno prikupljanje rabljenih detektora dima.

Datum isteka: 30. lipnja 2015.

DE Njemačka

RO–a–DE–1

Predmet: Mješovito pakiranje i mješoviti utovar automobilskih dijelova klasifikacije 1.4G zajedno s određenim opasnim tvarima (n4).

Upućivanje na Prilog I. odjeljak I.1 Direktive 2008/68/EZ: 4.1.10. i 7.5.2.1.

Sadržaj Priloga Direktivi: Odredbe o mješovitom pakiranju i mješovitom utovaru.

Sadržaj nacionalnog zakonodavstva: UN 0431 i UN 0503 mogu se utovariti zajedno s određenim opasnim tvarima (proizvodi povezani s proizvodnjom automobila) u određenim količinama navedenim u izuzeću. Ne smije se prijeći vrijednost 1 000 (usporedivo s 1.1.3.6.4.).

Početno upućivanje na nacionalno zakonodavstvo: Gefahrgut-Ausnahmeverordnung — GGAV 2002 vom 6.11.2002. (BGBl. I S. 4350); Ausnahme 28.

Napomene: Izuzeće je potrebno kako bi se osigurala brza dostava sigurnosnih automobilskih dijelova, ovisno o lokalnoj potražnji. Radi širokog raspona proizvoda, skladištenje tih proizvoda u lokalnim autoservisima nije uobičajeno.

Datum isteka: 30. lipnja 2015.

RO–a–DE–2

Predmet: Izuzeće od zahtjeva za nošenje prijevozne isprave i potvrde pošiljatelja za određene količine opasnih tvari, kako je navedeno u 1.1.3.6.(n1).

Upućivanje na Prilog I. odjeljak I.1 Direktive 2008/68/EZ: 5.4.1.1.1. i 5.4.1.1.6.

Sadržaj Priloga Direktivi: sadržaj prijevozne isprave.

Sadržaj nacionalnog zakonodavstva: Za sve klase osim klase 7: nije potrebna prijevozna isprava ako količina robe koja se prevozi nije veća od količine navedene u 1.1.3.6.

Početno upućivanje na nacionalno zakonodavstvo: Gefahrgut-Ausnahmeverordnung — GGAV 2002 vom 6.11.2002. (BGBl. I S. 4350); Ausnahme 18.

Napomene: Podaci sadržani u oznakama i naljepnicama koje se stavljaju na ambalažu smatraju se dostatnim za nacionalni prijevoz s obzirom na to da prijevozna isprava nije uvijek primjerena kada se radi o lokalnoj distribuciji.

Europska komisija registrirala je odstupanje pod brojem 22 (na temelju članka 6. stavka 10. Direktive 94/55/EZ).

Datum isteka: 30. lipnja 2015.

RO–a–DE–3

Predmet: Prijevoz mjernih etalona i pumpi za gorivo (praznih, neočišćenih).

Upućivanje na Prilog I. odjeljak I.1 Direktive 2008/68/EZ: Odredbe za UN brojeve 1202, 1203 i 1223.

Sadržaj Priloga Direktivi: Pakiranje, označivanje, dokumenti, prijevoz i upute za upotrebu, upute za posadu vozila.

Sadržaj nacionalnog zakonodavstva: Popis važećih propisa i dopunjenih odredaba za primjenu odstupanja; do 1 000 l: usporedivo s praznom, neočišćenom ambalažom; iznad 1 000 l: sukladnost s određenim propisima za spremnike; prijevoz samo praznih i neočišćenih.

Početno upućivanje na nacionalno zakonodavstvo: Gefahrgut-Ausnahmeverordnung — GGAV 2002 vom 6.11.2002. (BGBl. I S. 4350); Ausnahme 24.

Napomene: Popis br. 7., 38., 38.a.

Datum isteka: 30. lipnja 2015.

RO–a–DE–5

Predmet: Odobrenje za mješovito pakiranje.

Upućivanje na Prilog I. odjeljak I.1. Direktive 2008/68/EZ: 4.1.10.4. MP2.

Sadržaj Priloga Direktivi: Zabrana mješovitog pakiranja.

Sadržaj nacionalnog zakonodavstva: Klase 1.4S, 2, 3 i 6.1; dopuštenje za mješovito pakiranje predmeta klase 1.4S (naboji za malo oružje), aerosola (klasa 2) te sredstava za čišćenje i obradu klase 3 i 6.1 (navedeni UN brojevi) kao kompleta za prodaju u kombiniranom pakiranju u pakirnoj skupini II. i u malim količinama.

Početno upućivanje na nacionalno zakonodavstvo: Gefahrgut-Ausnahmeverordnung — GGAV 2002 vom 6.11.2002. (BGBl. I S. 4350); Ausnahme 21.

Napomene: Popis br. 30*, 30a, 30b, 30c, 30d, 30e, 30f, 30g.

Datum isteka: 30. lipnja 2015.

DK Danska

RO–a–DK–1

Predmet: cestovni prijevoz ambalaže koja sadrži otpad ili ostatke opasnih tvari, sakupljenih iz kućanstava i određenih poduzeća, radi odlaganja.

Upućivanje na Prilog I. odjeljak I.1. Direktive 2008/68/EZ: dijelovi 2, 3, 4.1, 5.2, 5.4 i 8.2.

Sadržaj Priloga Direktivi: Načela za razvrstavanje, posebne odredbe, odredbe o pakiranju; odredbe o označivanju i obilježavanju; prijevozna isprava i osposobljavanje.

Sadržaj nacionalnog zakonodavstva: Unutarnja ambalaža ili proizvodi koji sadrže otpad ili ostatke opasnih tvari prikupljeni iz domaćinstava i određenih poduzeća mogu se pakirati zajedno u vanjsku ambalažu. Sadržaj svake unutarnje ambalaže i/ili vanjske ambalaže ne smije prelaziti utvrđeno ograničenje težine ili količine. Odstupanja od odredaba koje se odnose na razvrstavanje, pakiranje, označivanje i obilježavanje, dokumentaciju i osposobljavanje.

Početno upućivanje na nacionalno zakonodavstvo: Bekendtgørelse nr. 437 af 6. juni 2005 om vejtransport af farligt gods, § 4 stk. 3.

Napomene: Ako se otpad ili preostala količina opasnih tvari prikuplja iz kućanstava i određenih poduzeća radi odlaganja, ne može se izvesti točno razvrstavanje niti se mogu primijeniti sve odredbe ADR-a. Otpad je obično sadržan u pakiranjima koja su prodana u maloprodaji.

Datum isteka: 30. lipnja 2015.

RO–a–DK–2

Predmet: Cestovni prijevoz pakiranja koja sadrže eksplozivne tvari i pakiranja koja sadrže detonatore u istom vozilu.

Upućivanje na Prilog I. odjeljak I.1. Direktive 2008/68/EZ: 7.5.2.2.

Sadržaj Priloga Direktivi: Odredbe o mješovitom pakiranju.

Sadržaj nacionalnog zakonodavstva: Pri prijevozu opasnih tvari u cestovnom prometu moraju se poštovati pravila ADR-a.

Početno upućivanje na nacionalno zakonodavstvo: Bekendtgørelse nr. 729 of 15. august 2001 om vejtransport of farligt gods § 4, stk. l.

Napomene: U praksi postoji potreba za pakiranjem eksplozivnih tvari zajedno s detonatorima u istom vozilu, kada se takva roba prevozi od mjesta skladištenja do mjesta upotrebe i natrag.

Kod izmjene danskog zakonodavstva o prijevozu opasnih tvari, danska će nadležna tijela dozvoliti takav prijevoz pod sljedećim uvjetima:

1.

Ne prevozi se više od 25 kg eksplozivnih tvari iz skupine D.

2.

Ne prevozi se više od 200 detonatora iz skupine B.

3.

Detonatori i eksplozivne tvari moraju biti pakirani odvojeno u ambalaži s potvrdom UN-a u skladu s pravilima navedenim u Direktivi 2000/61/EZ kojom se mijenja Direktiva 94/55/EZ.

4.

Udaljenost između pakiranja koja sadrže detonatore i pakiranja koja sadrže eksplozivne tvari mora biti najmanje 1 metar. Tu udaljenost treba održati čak i nakon nagle upotrebe kočnica. Pakiranje koje sadrži eksplozivne tvari i pakiranje koje sadrži detonatore moraju biti smješteni tako da ih je moguće brzo ukloniti iz vozila.

5.

Moraju se poštovati sva ostala pravila koja se odnose na prijevoz opasnih tvari u cestovnom prometu.

Datum isteka: 30. lipnja 2015.

FI Finska

RO–a–FI–1

Predmet: Prijevoz određenih količina opasnih tvari u autobusima i malih količina niskoradioaktivnog materijala za potrebe zdravstva i istraživanja.

Upućivanje na Prilog I. odjeljak I.1. Direktive 2008/68/EZ: 4.1, 5.4.

Sadržaj Priloga Direktivi: Odredbe o pakiranju, dokumentacija.

Sadržaj nacionalnog zakonodavstva: Prijevoz određenih količina opasnih tvari u autobusima u skladu s ograničenjem iz 1.1.3.6., najveće neto mase koja ne prelazi 200 kg, dopušta se bez upotrebe prijevozne isprave i bez ispunjavanja svih zahtjeva koji se odnose na pakiranje. Kod prijevoza niskoradioaktivnog materijala najveće težine 50 kg za potrebe zdravstvo i istraživanja, vozilo ne mora biti označeno i opremljeno u skladu s ADR-om.

Početno upućivanje na nacionalno zakonodavstvo: Liikenne- ja viestintäministeriön asetus vaarallisten aineiden kuljetuksesta tiellä (277/2002; 313/2003; 312/2005).

Datum isteka: 30. lipnja 2015.

RO–a–FI–2

Predmet: Opis praznih cisterni u prijevoznoj ispravi.

Upućivanje na Prilog I. odjeljak I.1. Direktive 2008/68/EZ: 5.4.1.1.6.

Sadržaj Priloga Direktivi: Posebne odredbe za praznu neočišćenu ambalažu, vozila, kontejnere, spremnike, baterijska vozila i višedjelne kontejnere za plin (MEGC).

Sadržaj nacionalnog zakonodavstva: U slučaju praznih, neočišćenih vozila-cisterni u kojima se prevoze dvije ili više tvari UN brojeva 1202, 1203 i 1223, opis u prijevoznoj ispravi može se dopuniti riječima „posljednje punjenje” zajedno s nazivom proizvoda koji ima najniže plamište; ‚Prazna cisterna, 3., posljednje punjenje: UN 1203 Motorni benzin, II.’

Početno upućivanje na nacionalno zakonodavstvo: Liikenne- ja viestintäministeriön asetus vaarallisten aineiden kuljetuksesta tiellä (277/2002; 313/2003).

Datum isteka: 30. lipnja 2015.

RO–a–FI–3

Predmet: Obilježavanje i označivanje prijevozne jedinice za eksplozive.

Upućivanje na Prilog I. odjeljak I.1. Direktive 2008/68/EZ: 5.3.2.1.1.

Sadržaj Priloga Direktivi: Opće odredbe o označivanju narančastom pločom.

Sadržaj nacionalnog zakonodavstva: Prijevozne jedinice (obično dostavni kombiji) kojima se prevoze male količine eksploziva (najviše 1 000 kg (neto)) do kamenoloma i gradilišta mogu se obilježiti na prednjem ili stražnjem dijelu pločom u skladu s uzorkom br. 1.

Početno upućivanje na nacionalno zakonodavstvo: Liikenne- ja viestintäministeriön asetus vaarallisten aineiden kuljetuksesta tiellä (277/2002; 313/2003).

Datum isteka: 30. lipnja 2015.

FR Francuska

RO–a–FR–2

Predmet: Prijevoz otpada koji potječe od djelatnosti zdravstvenog zbrinjavanja kod kojega postoji opasnost od zaraze, obuhvaćenog UN-om 3291, težine 15 kg ili manje.

Upućivanje na Prilog I. odjeljak I.1. Direktive 2008/68/EZ: prilozi A i B.

Sadržaj nacionalnog zakonodavstva: Izuzeće od zahtjeva ADR-a za prijevoz otpada koji potječe od djelatnosti zdravstvenog zbrinjavanja kod kojega postoji opasnost od zaraze, obuhvaćenog UN-om 3291, težine 15 kg ili manje.

Početno upućivanje na nacionalno zakonodavstvo: Arrêté du 1er juin 2001 relatif au transport des marchandises dangereuses par route — article 12.

Datum isteka: 30. lipnja 2015.

RO–a–FR–5

Predmet: Prijevoz opasnih tvari u javnim vozilima za prijevoz putnika (18).

Upućivanje na Prilog I. odjeljak I.1. Direktive 2008/68/EZ: 8.3.1.

Sadržaj Priloga Direktivi: Prijevoz putnika i opasnih tvari.

Sadržaj nacionalnog zakonodavstva: Prijevoz opasnih tvari osim tvari klase 7, dopušten u javnim prijevoznim sredstvima kao ručna prtljaga: primjenjuju se samo one odredbe koje se odnose na pakiranje, označivanje i obilježavanje paketa iz 4.1, 5.2 i 3.4.

Početno upućivanje na nacionalno zakonodavstvo: Arrêté du 29 mai 2009 relatif au transport des marchandises dangereuses par voies terrestres, priloge I paragraphe 3.1.

Napomene: U ručnoj se prtljazi može nositi samo opasna roba za osobnu ili vlastitu profesionalnu upotrebu. Prijenosne plinske boce dopuštene su za bolesnike s respiratornim smetnjama u količini koja je potrebna za jedno putovanje.

Datum isteka: 29. veljače 2016.

RO–a–FR–6

Predmet: Prijevoz malih količina opasnih materijala za vlastite potrebe (18).

Upućivanje na Prilog I. odjeljak I.1. Direktive 2008/68/EZ: 5.4.1.

Sadržaj Priloga Direktivi: Obveza posjedovanja prijevozne isprave.

Sadržaj nacionalnog zakonodavstva: Prijevoz malih količina opasnih materijala za vlastite potrebe, koji ne premašuje ograničenja iz 1.1.3.6., ne podliježe obvezi posjedovanja prijevozne isprave iz 5.4.1.

Početno upućivanje na nacionalno zakonodavstvo: Arrêté du 29 mai 2009 relatif au transport des marchandises dangereuses par voies terrestres priloge I, paragraphe 3.2.1.

Datum isteka: 29. veljače 2016.

IE Irska

RO–a–IE–1

Predmet: Izuzeće od zahtjeva navedenog u 5.4.0 ADR-a što se tiče prijevozne isprave za prijevoz pesticida ADR klase 3, koji su navedeni u 2.2.3.3. kao pesticidi FT2 (plamište < 23 °C) i ADR klase 6.1, koji su navedeni u 2.2.61.3. kao pesticidi T6, tekući (plamište nije niže od 23 °C), ako količine opasnih tvari koje se prevoze ne prelaze količine utvrđene u 1.1.3.6. ADR-a.

Upućivanje na Prilog I. odjeljak I.1. Direktive 2008/68/EZ: 5.4.

Sadržaj Priloga Direktivi: Zahtjev za prijevoznu ispravu.

Sadržaj nacionalnog zakonodavstva: Prijevozna isprava nije potrebna za prijevoz pesticida ADR klase 3 i 6.1 ako količina opasnih tvari koje se prevoze ne prelazi količine u 1.1.3.6. ADR-a.

Početno upućivanje na nacionalno zakonodavstvo: Regulation 82(9) of the ‚Carriage of Dangerous Goods by Road Regulations 2004’.

Napomene: Nepotreban, prestrogi zahtjev za lokalni prijevoz i isporuku takvih pesticida.

Datum isteka: 30. lipnja 2015.

RO–a–IE–2

Predmet: Izuzeće od nekih odredaba ADR-a o pakiranju, označivanju i obilježavanju prijevoza malih količina (ispod ograničenja iz 1.1.3.6.) pirotehničkih proizvoda kojima je istekao rok upotrebe, klasificiranih kao 1.3G, 1.4G i 1.4S klase 1 ADR-a s odgovarajućim identifikacijskim oznakama tvari UN 0092, UN 0093, UN 0403 ili UN 0404, do najbližih vojarni radi odlaganja.

Upućivanje na Prilog I. odjeljak I.1. Direktive 2008/68/EZ: 1.1.3.6., 4.1., 5.2. i 6.1.

Sadržaj Priloga Direktivi: Odlaganje pirotehničkih proizvoda kojima je istekao rok upotrebe.

Sadržaj nacionalnog zakonodavstva: Odredbe ADR-a o pakiranju, označivanju i obilježavanju prijevoza pirotehničkih proizvoda kojima je istekao rok upotrebe, a koji su označeni UN brojevima UN 0092, UN 0093, UN 0403, UN 0404, do najbližih vojarni ne primjenjuju se ako se poštuju opće odredbe ADR-a o ambalaži te ako su u prijevoznu ispravu uključene dodatne informacije. To se primjenjuje samo na lokalni prijevoz malih količina pirotehničkih proizvoda kojima je istekao rok upotrebe do najbližih vojarni radi sigurnog odlaganja.

Početno upućivanje na nacionalno zakonodavstvo: Regulation 82(10) of the ‚Carriage of Dangerous Goods by Road Regulations 2004’.

Napomene: Prijevoz malih količina brodskih signalnih raketa kojima je istekao rok upotrebe, posebno od strane vlasnika turističkih brodova i opskrbljivača brodova, do vojarni radi sigurnog odlaganja stvara poteškoće, posebno u vezi sa zahtjevima u pogledu pakiranja. Izuzeće se odnosi na male količine (manje od onih navedenih u 1.1.3.6.) u lokalnom prijevozu.

Datum isteka: 30. lipnja 2015.

RO–a–IE–3

Predmet: Izuzeće od zahtjeva 6.7. i 6.8. u vezi s prijevozom u cestovnom prometu nominalno praznih neočišćenih spremnika (za skladištenje na fiksnim lokacijama), za potrebe čišćenja, popravka, ispitivanja ili rezanja.

Upućivanje na Prilog I. odjeljak I.1. Direktive 2008/68/EZ: 6.7. i 6.8.

Sadržaj Priloga Direktivi: Zahtjevi za projektiranje, izradu, nadzor i ispitivanje spremnika.

Sadržaj nacionalnog zakonodavstva: Izuzeća od zahtjeva iz 6.7. i 6.8. ADR-a za prijevoz u cestovnom prometu nominalno praznih neočišćenih spremnika (za skladištenje u fiksnim objektima) radi čišćenja, popravka, ispitivanja ili rezanja, pod uvjetom (a) da su sa spremnika uklonjeni svi cjevovodi spojeni na spremnik koji su se u razumnoj mjeri mogli ukloniti; (b) da je na spremnik ugrađen odgovarajući otpusni ventil, koji ostaje u funkciji tijekom prijevoza; i (c) da su, poštujući gornju točku (b), svi otvori na spremniku i cjevovodu koji je na njega ugrađen zabrtvljeni kako bi se spriječilo istjecanje bilo kakvih opasnih tvari, do mjere u kojoj je to razumno izvedivo.

Početno upućivanje na nacionalno zakonodavstvo: Proposed amendment to ‚Carriage of Dangerous Goods by Road Regulations, 2004’.

Napomene: Ovi se spremnici koriste za skladištenje tvari u fiksnim objektima, a ne za prijevoz robe. Oni sadrže vrlo male količine opasnih tvari tijekom prijevoza na druge lokacije radi čišćenja, popravka itd.

Ranije u članku 6. stavku 10. Direktive 94/55/EZ.

Datum isteka: 30. lipnja 2015.

RO–a–IE–4

Predmet: Izuzeće od zahtjeva iz 5.3., 5.4., 7. i Priloga B ADR-a u vezi s prijevozom boca s plinom za točenje (za pića), kad se te boce prevoze u istom vozilu s pićima (za točenje kojih će se koristiti).

Upućivanje na Prilog I. odjeljak I.1. Direktive 2008/68/EZ: 5.3., 5.4., 7. i Prilog B.

Sadržaj Priloga Direktivi: Označivanje vozila, dokumentacija koja se mora nositi u vozilu i odredbe koje se odnose na prijevoznu opremu i sam prijevoz.

Sadržaj nacionalnog zakonodavstva: Izuzeće od zahtjeva iz 5.3., 5.4., 7. i Priloga B ADR-a za boce s plinom koje se koriste za točenje pića, kad se te boce prevoze u istom vozilu s pićima (za točenje kojih će se koristiti).

Početno upućivanje na nacionalno zakonodavstvo: Proposed amendment to ‚Carriage of Dangerous Goods by Road Regulations, 2004’.

Napomene: Glavna se djelatnost sastoji od distribucije paketa pića, koja nisu tvari obuhvaćene ADR-om, zajedno s malim količinama malih boca punjenih plinom za točenje pića.

Ranije u članku 6. stavku 10. Direktive 94/55/EZ.

Datum isteka: 30. lipnja 2015.

RO–a–IE–5

Predmet: Izuzeće za nacionalni prijevoz unutar Irske od zahtjeva za izradu i ispitivanje posuda te odredaba o njihovoj upotrebi, koji su sadržani u 6.2. i 4.1. ADR-a, za boce i tlačne posude punjene plinom klase 2, koje se prevoze multimodalnim prijevozom, uključujući pomorski prijevoz, kada i. su te boce i tlačne posude izrađene, ispitane i upotrebljavane u skladu s Kodeksom IMDG; ii. se te boce i tlačne posude ne pune ponovno u Irskoj već se vraćaju nominalno prazne u državu podrijetla multimodalnoga prijevoza; i iii. se te boce i tlačne posude distribuiraju lokalno u malim količinama.

Upućivanje na Prilog I. odjeljak I.1. Direktive 2008/68/EZ: 1.1.4.2., 4.1. i 6.2.

Sadržaj Priloga Direktivi: Odredbe koje se odnose na multimodalni prijevoz, uključujući pomorski prijevoz, upotrebu boca i tlačnih posuda za plinove ADR klase 2 te izradu i ispitivanje tih boca i tlačnih posuda za plinove ADR klase 2.

Sadržaj nacionalnog zakonodavstva: Odredbe iz 4.1. i 6.2. ne primjenjuju se na boce i tlačne posude punjene plinom klase 2 pod uvjetom i. da su te boce i tlačne posude izrađene i ispitane u skladu s Kodeksom IMDG; ii. da se te boce i tlačne posude koriste u skladu s Kodeksom IMDG; iii. da su te boce i tlačne posude bile prevezene do pošiljatelja multimodalnim prijevozom, uključujući pomorski prijevoz; iv. da se prijevoz tih boca i tlačnih posuda od primatelja multimodalnog prijevoza (iz točke iii.) do krajnjeg korisnika sastoji od samo jednog putovanja, izvedenog u istom danu; v. da se te boce i tlačne posude ne pune ponovno u ovoj državi već se nominalno prazne vraćaju u državu podrijetla multimodalnoga prijevoza (iz točke iii.); i vi. da se te boce i tlačne posude distribuiraju lokalno unutar države u malim količinama.

Početno upućivanje na nacionalno zakonodavstvo: Proposed amendment to ‚Carriage of Dangerous Goods by Road Regulations, 2004’.

Napomene: Plinovi sadržani u tim bocama i tlačnim posudama imaju specifikaciju koju zahtijeva krajnji korisnik, što rezultira potrebom da ih se uvozi iz područja izvan ADR-a. Zahtijeva se da se nakon upotrebe te nominalno prazne boce i tlačne posude vrate u državu podrijetla radi ponovnog punjenja posebno specificiranim plinovima – ne smiju se ponovno puniti unutar Irske niti unutar bilo kojeg dijela ADR područja. Iako nisu u skladu s ADR-om, one su u skladu s Kodeksom IMDG i prihvaćene su u smislu tog Kodeksa. Multimodalni prijevoz koji započinje izvan ADR područja mora završiti u objektima uvoznika, odakle se te boce i tlačne posude distribuiraju u malim količinama lokalno unutar Irske do krajnjeg korisnika. Ovakav prijevoz unutar Irske spada u izmijenjeni članak 6. stavak 9. Direktive 94/55/EZ.

Datum isteka: 30. lipnja 2015.

LT Litva

RO–a–LT–1

Predmet: Usvajanje RO–a–UK–6.

Početno upućivanje na nacionalno zakonodavstvo: Lietuvos Respublikos Vyriausybės 2000 m. kovo 23 d. nutarimas Nr. 337 ‚Dėl pavojingų krovinių vežimo kelių transportu Lietuvos Respublikoje’ (Rezolucija Vlade br. 337. o prijevozu opasnih tvari u cestovnom prometu u Republici Litvi, donesena 23. ožujka 2000.).

Datum isteka: 30. lipnja 2015.

UK Ujedinjena Kraljevina

RO–a–UK–1

Predmet: Prijevoz određenih artikala koji sadrže radioaktivni materijal niskog rizika, kao što su zidni i ručni satovi, detektori dima, kazaljke kompasa (E1).

Upućivanje na Prilog I. odjeljak I.1. Direktive 2008/68/EZ: Većina zahtjeva ADR-a.

Sadržaj Priloga Direktivi: Zahtjevi koji se odnose na prijevoz materijala klase 7.

Sadržaj nacionalnog zakonodavstva: Potpuno izuzeće od odredaba nacionalnih propisa za određene komercijalne proizvode koji sadrže ograničene količine radioaktivnog materijala. (Svjetleća naprava koju nosi osoba; u bilo kojem vozilu ili željezničkom vozilu najviše 500 detektora dima za domaću upotrebu čija pojedinačna aktivnost ne premašuje 40 kBq; ili u bilo kojem vozilu ili željezničkom vozilu najviše pet svjetlećih naprava s plinovitim tricijem čija pojedinačna aktivnost ne premašuje 10 GBq).

Početno upućivanje na nacionalno zakonodavstvo: The Radioactive Material (Road Transport) Regulations 2002: Regulation 5(4)(d). The Carriage of Dangerous Goods and Use of Transportable Pressure Equipment Regulations 2004: Regulation 3(10).

Napomene: Ovo odstupanje je kratkoročna mjera, koja više neće biti potrebna kada se u ADR uključe slične izmjene propisa Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA).

Datum isteka: 30. lipnja 2015.

RO–a–UK–2

Predmet: Izuzeće od zahtjeva za posjedovanje prijevozne isprave za određene količine opasnih tvari (osim klase 7) kako je definirano u 1.1.3.6. (E2).

Upućivanje na Prilog I. odjeljak I.1. Direktive 2008/68/EZ: 1.1.3.6.2. i 1.1.3.6.3.

Sadržaj Priloga Direktivi: Izuzeća od određenih zahtjeva za određene količine po prijevoznoj jedinici.

Sadržaj nacionalnog zakonodavstva: Prijevozna isprava nije potrebna za ograničene količine, osim kad su one dio većeg tereta.

Početno upućivanje na nacionalno zakonodavstvo: The Carriage of Dangerous Goods and Use of Transportable Pressure Equipment Regulations 2004: Regulation 3(7)(a).

Napomene: Ovo je izuzeće prilagođeno nacionalnom prijevozu, u kojem prijevozna isprava nije uvijek primjerena u slučajevima kada se radi o lokalnoj distribuciji.

Datum isteka: 30. lipnja 2015.

RO–a–UK–3

Predmet: Izuzeće od zahtjeva da se u vozilima koja prevoze niskoradioaktivni materijal nosi protupožarna oprema (E4).

Upućivanje na Prilog I. odjeljak I.1. Direktive 2008/68/EZ: 8.1.4.

Sadržaj Priloga Direktivi: Zahtjev da se u vozilima nose protupožarni aparati.

Sadržaj nacionalnog zakonodavstva: Ukida se zahtjev za nošenje protupožarnih aparata kada se prevoze samo pakiranja za koja postoje izuzeća (UN 2908, 2909, 2910 i 2911).

Zahtjev se ograničava kada se prevozi samo mali broj pakiranja.

Početno upućivanje na nacionalno zakonodavstvo: The Radioactive Material (Road Transport) Regulations 2002: Regulation 5(4)(d).

Napomene: Nošenje protupožarne opreme u praksi je nevažno za prijevoz tvari oznaka UN 2908, 2909, 2910, UN 2911, koje se često mogu prevoziti u malim vozilima.

Datum isteka: 30. lipnja 2015.

RO–a–UK–4

Predmet: Distribucija robe u unutarnjem pakiranju (isključujući robu iz klasa 1, 4.2, 6.2 i 7) od lokalnih distribucijskih skladišta do trgovaca na malo ili korisnika i od trgovaca na malo do krajnjih korisnika (N1).

Upućivanje na Prilog I. odjeljak I.1. Direktive 2008/68/EZ: 6.1.

Sadržaj Priloga Direktivi: Zahtjevi u pogledu izrade i ispitivanja ambalaže.

Sadržaj nacionalnog zakonodavstva: Pakiranje ne mora imati RID/ADR ili UN oznaku ili biti označeno na neki drugi način, ako sadrži robu kako je navedeno u rasporedu 3.

Početno upućivanje na nacionalno zakonodavstvo: The Carriage of Dangerous Goods and Use of Transportable Pressure Equipment Regulations 2004: Regulation 7(4) and Regulation 36 Authorisation Number 13.

Napomene: Zahtjevi ADR-a nisu primjereni za završne faze prijevoza od distribucijskih skladišta do trgovaca na malo ili korisnika, ili od trgovaca na malo do krajnjih korisnika. Svrha je ovog izuzeća dozvoliti da se unutarnje pakiranje robe koja se distribuira u maloprodaji u posljednjoj fazi puta lokalne distribucije prevozi bez vanjskog pakiranja.

Datum isteka: 30. lipnja 2015.

RO–a–UK–5

Predmet: Dozvoliti drukčiju ‚najveću ukupnu količinu po prijevoznoj jedinici’ za robu klase 1 u kategorijama 1. i 2. iz tablice u 1.1.3.6.3. (N10).

Upućivanje na Prilog I. odjeljak I.1. Direktive 2008/68/EZ: 1.1.3.6.3 i 1.1.3.6.4.

Sadržaj Priloga Direktivi: Izuzeća koja se odnose na količine koje se prevoze po prijevoznoj jedinici.

Sadržaj nacionalnog zakonodavstva: Utvrđuje pravila u vezi s izuzećima za ograničene količine i mješoviti utovar eksploziva.

Početno upućivanje na nacionalno zakonodavstvo: Carriage of Explosives by Road Regulations 1996, Regulation 13 and Schedule 5; Regulation 14 and Schedule 4.

Napomene: Dozvoliti drukčija ograničenja količine za robu klase 1, odnosno ‚50’ za kategoriju 1. i ‚500’ za kategoriju 2. Za izračun mješovitog tereta, za kategoriju prijevoza 1. faktor množenja je ‚20’, a za kategoriju prijevoza 2. faktor množenja je ‚2’.

Ranije izuzeće na temelju članka 6. stavka 10. Direktive 94/55/EZ.

Datum isteka: 30. lipnja 2015.

RO–a–UK–6

Predmet: Povećanje najveće dopuštene neto mase eksplozivnih proizvoda u vozilima EX/II (N13).

Upućivanje na Prilog I. odjeljak I.1. Direktive 2008/68/EZ: 7.5.5.2.

Sadržaj Priloga Direktivi: Ograničenja količina koje se prevoze, za eksplozivne tvari i proizvode.

Sadržaj nacionalnog zakonodavstva: Ograničenja količina koje se prevoze, za eksplozivne tvari i proizvode.

Početno upućivanje na nacionalno zakonodavstvo: Carriage of Explosives by Road Regulations 1996, Regulation 13, Schedule 3.

Napomene: Propisima Ujedinjene Kraljevine dopušta se najveća neto masa od 5 000 kg u vozilima tipa II. za skupine kompatibilnosti 1.1C, 1.1D, 1.1E i 1.1J.

Mnogi proizvodi klasa 1.1C, 1.1D, 1.1E i 1.1J koji se prevoze po Europi veliki su ili glomazni i duži su od 2,5 m. To su prvenstveno eksplozivni proizvodi za vojnu upotrebu. Ograničenja u vezi s izradom vozila EX/III (koja moraju biti zatvorena vozila) znatno otežavaju utovar i istovar takvih proizvoda. Za neke je proizvode potrebna posebna oprema za utovar i istovar na početku i na kraju puta. U praksi, takva oprema rijetko postoji. U Ujedinjenoj Kraljevini u upotrebi je malo vozila tipa EX/III i za industriju bi bilo vrlo zahtjevno tražiti izradu dodatnih posebnih vozila tipa EX/III za prijevoz ove vrste eksploziva.

U Ujedinjenoj Kraljevini vojne eksplozive prevoze uglavnom komercijalni prijevoznici, pa stoga ne mogu koristiti izuzeća za vojna vozila iz Okvirne Direktive. Kako bi riješila ovaj problem, Ujedinjena Kraljevina uvijek je dozvoljavala prijevoz do 5 000 kg takvih proizvoda u vozilima EX/II. Sadašnje ograničenje nije uvijek dostatno jer neki proizvod može sadržavati više od 1 000 kg eksploziva.

Od 1950. dogodile su se samo dvije nezgode (obje 1950-ih godina) u kojima se radilo o eksplozivu za miniranje težine iznad 5 000 kg. Nezgode su bile uzrokovane zapaljenjem gume i vrućim ispušnim sustavom koji je zapalio oplatu. Do požara je moglo doći i s manjim teretom. Nije bilo smrtnih slučajeva ni povrijeđenih.

Iskustvo pokazuje da nije vjerojatno da će se pravilno zapakirani eksplozivni proizvodi aktivirati zbog udara, npr. zbog sudara vozila. Dokazni materijal iz vojnih izvješća i sudski podaci o ispitivanju projektila na udare pokazuju da je za aktivaciju eksplozivnog streljiva potrebna brzina udara veća od one koja nastaje kod ispitivanja pri 12-metarskom padu.

Ne bi bilo utjecaja na sadašnje sigurnosne standarde.

Datum isteka: 30. lipnja 2015.

RO–a–UK–7

Predmet: Izuzeće od zahtjeva u vezi s nadzorom za male količine određene robe klase 1 (N12).

Upućivanje na Prilog I. odjeljak I.1. Direktive 2008/68/EZ: 8.4 i 8.5 S1(6).

Sadržaj Priloga Direktivi: Zahtjevi u vezi s nadzorom za vozila koja prevoze određene količine opasnih tvari.

Sadržaj nacionalnog zakonodavstva: Osigurava sigurno parkiranje i nadzor, ali ne zahtijeva da se određeni tereti klase 1 nadziru sve vrijeme kao što se to zahtijeva ADR-om u 8.5 S1(6).

Početno upućivanje na nacionalno zakonodavstvo: Carriage of Dangerous Goods by Road Regulations 1996, Regulation 24.

Napomene: Zahtjevi iz ADR-a u vezi s nadzorom nisu uvijek provedivi u nacionalnom kontekstu.

Datum isteka: 30. lipnja 2015.

RO–a–UK–8

Predmet: Smanjenje ograničenja u vezi s prijevozom mješovitih tereta eksploziva te eksploziva s drugim opasnim tvarima u vagonima, vozilima i kontejnerima (N4/5/6).

Upućivanje na Prilog I. odjeljak I.1. Direktive 2008/68/EZ: 7.5.2.1. i 7.5.2.2.

Sadržaj Priloga Direktivi: Ograničenja za određene vrste mješovitog tereta.

Sadržaj nacionalnog zakonodavstva: Nacionalno zakonodavstvo manje je ograničavajuće što se tiče mješovitog tereta eksploziva, pod uvjetom da se takav prijevoz može izvesti bez opasnosti.

Početno upućivanje na nacionalno zakonodavstvo: Carriage of Dangerous Goods by Road Regulations 1996, Regulation 18.

Napomene: Ujedinjena Kraljevina želi dopustiti neka odstupanja od propisa o kombiniranju eksploziva s drugim eksplozivima te eksploziva s drugom opasnom robom. Svako će odstupanje imati količinsko ograničenje za jedan ili više elemenata tereta, a bilo bi dopušteno samo ako se ‚poduzmu sve razumno izvedive mjere kako bi se spriječilo da eksplozivi dođu u dodir s bilo kojom takvom robom ili da na neki drugi način ugroze takvu robu ili da takva roba ugrozi njih’.

Primjeri odstupanja koje bi Ujedinjena Kraljevina željela dopustiti su:

1.

Eksplozivi kojima su u klasifikaciji dodijeljeni brojevi UN 0029, 0030, 0042, 0065, 0081, 0082, 0104, 0241, 0255, 0267, 0283, 0289, 0290, 0331, 0332, 0360 ili 0361 mogu se prevoziti u istom vozilu s opasnim tvarima kojima je u klasifikaciji dodijeljen UN broj 1942. Količina UN 1942 koja se smije prevoziti ograničava se kao da se radi o eksplozivu 1.1D.

2.

Eksplozivi kojima su u klasifikaciji dodijeljeni brojevi UN 0191, 0197, 0312, 0336, 0403, 0431 ili 0453 mogu se prevoziti u istom vozilu s opasnim tvarima (osim zapaljivih plinova, zaraznih tvari i toksičnih tvari) u prijevoznoj kategoriji 2. ili s opasnim tvarima u prijevoznoj kategoriji 3. ili u bilo kojoj kombinaciji, pod uvjetom da ukupna masa ili zapremina opasnih tvari u prijevoznoj kategoriji 2. ne prelazi 500 kg ili litara te da ukupna neto masa takvih eksploziva ne prelazi 500 kg.

3.

Eksplozivi iz 1.4G mogu se prevoziti u istom vozilu sa zapaljivim tekućinama i zapaljivim plinovima u prijevoznoj kategoriji 2. ili s nezapaljivim, neotrovnim plinovima u prijevoznoj kategoriji 3., ili u bilo kojoj kombinaciji, pod uvjetom da ukupna masa ili zapremina sveukupnih opasnih tvari ne prelazi 200 kg ili litara te da ukupna neto masa eksploziva ne prelazi 20 kg.

4.

Eksplozivni proizvodi kojima su u klasifikaciji dodijeljeni UN brojevi 0106, 0107 ili 0257 mogu se prevoziti s eksplozivnim proizvodima skupine kompatibilnosti D, E ili F, čiji su sastavni dio. Ukupna količina eksploziva UN brojeva 0106, 0107 ili 0257 ne smije prelaziti 20 kg.

Datum isteka: 30. lipnja 2015.

RO–a–UK–9

Predmet: Alternativa za postavljanje narančaste ploče za male pošiljke radioaktivnog materijala u malim vozilima.

Upućivanje na Prilog I. odjeljak I.1. Direktive 2008/68/EZ: 5.3.2.

Sadržaj Priloga Direktivi: Zahtjev za postavljanje narančastih ploča na mala vozila u kojima se prevozi radioaktivni materijal.

Sadržaj nacionalnog zakonodavstva: Dopušta bilo koje odstupanje odobreno u skladu s ovim postupkom. Traži se sljedeće odstupanje:

Vozila moraju:

(a)

biti označena u skladu s primjenjivim odredbama stavka 5.3.2. ADR-a; ili

(b)

u slučaju vozila težine manje od 3 500 kg u kojima se prevozi manje od 10 pakiranja koja sadrže nefisijske ili fisijske izuzete radioaktivne tvari i kad zbroj prijevoznih indeksa tih pakiranja ne prelazi 3, vozila smiju alternativno nositi natpis u skladu sa zahtjevima utvrđenim u nacionalnom zakonodavstvu.

Početno upućivanje na nacionalno zakonodavstvo: The Radioactive Material (Road Transport) Regulations 2002, Regulation 5(4)(d).

Napomene: —

Datum isteka: 30. lipnja 2015.

RO-a-UK-10

Predmet: Prijevoz otpada koji potječe iz djelatnosti zdravstvenog zbrinjavanja kod kojega postoji opasnost od zaraze iz UN 3291 i čija masa je 15 kg ili manje.

Upućivanje na Prilog I. odjeljak I.1. Direktive 2008/68/EZ: sve odredbe.

Sadržaj nacionalnog zakonodavstva: Izuzeće od zahtjeva odjeljka 1.1. Priloga I. za prijevoz otpada koji potječe iz djelatnosti zdravstvenog zbrinjavanja kod kojega postoji opasnost od zaraze iz UN 3291 i čija masa je 15 kg ili manje.

Početno upućivanje na nacionalno zakonodavstvo: This derogation is intended to be issued under The Carriage of Dangerous Goods and Use of Transportable Pressure Equipment Regulations 2011.

Datum isteka: 1. siječnja 2017.

Na temelju članka 6. stavka 2. točke (b) podtočke i. Direktive 2008/68/EZ

BE Belgija

RO–bi–BE–3

Predmet: Osposobljavanje vozača.

Lokalni prijevoz UN 1202, 1203 i 1223 u pakiranjima i u spremnicima (u Belgiji u radijusu od 75 km od lokacije registriranog sjedišta).

Upućivanje na Prilog I. odjeljak I.1. Direktive 2008/68/EZ: 8.2.

Sadržaj Priloga Direktivi:

Struktura osposobljavanja:

1.

Osposobljavanje u vezi s pakiranjima;

2.

Osposobljavanje u vezi sa spremnicima;

3.

Posebno osposobljavanje za klasu 1;

4.

Posebno osposobljavanje za klasu 7.

Sadržaj nacionalnog zakonodavstva: Definicije – potvrda o osposobljenosti – izdavanje – duplikati – valjanost i produžavanje – organiziranje tečajeva i ispita – izuzeća – kazne – završne odredbe.

Početno upućivanje na nacionalno zakonodavstvo: Navest će se u predstojećim propisima.

Napomene: Predlaže se održavanje početnog tečaja nakon kojega slijedi ispit, koji se ograničava na prijevoz tvari oznaka UN 1202, 1203 i 1223 u pakiranjima i u spremnicima u radijusu od 75 km od lokacije registriranog ureda – trajanje osposobljavanja mora ispunjavati zahtjeve ADR-a – nakon pet godina vozač mora ići na dodatni tečaj i položiti ispit – na potvrdi o osposobljenosti navodi se ‚nacionalni prijevoz tvari oznaka UN 1202, 1203 i 1223 u skladu s člankom 6. stavkom 2. Direktive 2008/68/EZ’.

Datum isteka: 30. lipnja 2015.

RO–bi–BE–4

Predmet: Prijevoz opasnih tvari u spremnicima radi odstranjivanja spaljivanjem.

Upućivanje na Prilog I. odjeljak I.1. Direktive 2008/68/EZ: 3.2.

Sadržaj nacionalnog zakonodavstva: Odstupanjem od tablice iz 3.2., u određenim se uvjetima dopušta upotreba spremnika-kontejnera s oznakom spremnika L4BH umjesto spremnika oznake L4DH za prijevoz tekućine koja reagira s vodom, toksične, III., n.d.n.

Početno upućivanje na nacionalno zakonodavstvo: Dérogation 01-2002.

Napomene: Ovaj se propis može primijeniti samo na prijevoz opasnog otpada na malim udaljenostima.

Datum isteka: 30. lipnja 2015.

RO–bi–BE–5

Predmet: Prijevoz otpada do pogona za odlaganje otpada.

Upućivanje na Prilog I. odjeljak I.1. Direktive 2008/68/EZ: 5.2, 5.4, 6.1 (stara uredba: A5, 2X14, 2X12).

Sadržaj Priloga Direktivi: Klasifikacija, označivanje i zahtjevi u vezi s ambalažom.

Sadržaj nacionalnog zakonodavstva: Umjesto klasifikacije otpada u skladu s ADR-om, otpad se razvrstava u različite skupine (zapaljiva otapala, boje, kiseline, akumulatori itd.) kako bi se izbjegle opasne reakcije unutar jedne skupine. Zahtjevi u vezi s proizvodnjom ambalaže manje su ograničavajući.

Početno upućivanje na nacionalno zakonodavstvo: Arrêté royal relatif au transport des marchandises dangereuses par route.

Napomene: Ovaj se propis može primijeniti samo na prijevoz malih količina otpada u pogone za odlaganje otpada.

Datum isteka: 30. lipnja 2015.

RO–bi–BE–6

Predmet: Usvajanje RO–bi–SE–5.

Početno upućivanje na nacionalno zakonodavstvo: —

Datum isteka: 30. lipnja 2015.

RO–bi–BE–7

Predmet: Usvajanje RO–bi–SE–6.

Početno upućivanje na nacionalno zakonodavstvo: —

Datum isteka: 30. lipnja 2015.

RO–bi–BE–8

Predmet: Usvajanje RO–bi–UK–2.

Početno upućivanje na nacionalno zakonodavstvo: —

Datum isteka: 30. lipnja 2015.

RO–bi–BE–9

Predmet: Usvajanje RO–bi–SE–3.

Početno upućivanje na nacionalno zakonodavstvo: —

Datum isteka: 15. siječnja 2018.

RO–bi–BE–10

Predmet: Prijevoz u neposrednoj blizini industrijskih lokacija uključujući prijevoz javnom cestom.

Upućivanje na Prilog I. odjeljak I.1. Direktive 2008/68/EZ: prilozi A i B.

Sadržaj Priloga Direktivi: prilozi A i B.

Sadržaj nacionalnog zakonodavstva: Odstupanja se odnose na dokumentaciju, obilježavanje i označivanje pakiranja te na potvrde o osposobljenosti vozača.

Početno upućivanje na nacionalno zakonodavstvo: Arrêté royal relatif au transport des marchandises dangereuses par route

Napomene: Sljedeći popis navodi broj odstupanja u nacionalnom zakonodavstvu, dopuštenu udaljenost i uključene opasne tvari.

1.

odstupanje 2-89: prelazeći javnu cestu (kemikalije u pakiranjima)

2.

odstupanje 4-97: 2 km (ingoti sirovog željeza pri povišenoj temperaturi)

3.

odstupanje 2-2001: 300 m (klase 3, 6.1 i 8)

4.

odstupanje 6-2004: najviše 5 km (kemikalije u pakiranjima)

5.

odstupanje 12-2004: 800 m (UN 3082)

6.

odstupanje 16-2004: najviše 55 km (ograničene količine)

7.

odstupanje 7-2005: prelazeći javnu cestu (UN 1202)

8.

odstupanje 9-2005: 1 200 m (UN 3077)

9.

odstupanje 1-2006: 600 m (kemikalije u pakiranjima)

10.

odstupanje 13-2007: 8 km (kemikalije u pakiranjima)

11.

odstupanje 7-2008: najviše 1,5 km (prazni neočišćeni spremnici i spremnici za klasu 9)

12.

odstupanje 8-2008: 800 m (UN 2735 i UN 3082)

13.

odstupanje 2-2009: 350 m (kemikalije u pakiranjima)

14.

odstupanje 3-2009: najviše 4,5 km (kemikalije u pakiranjima)

15.

odstupanje 5-2009: najviše 4,5 km (kemikalije u pakiranjima)

16.

odstupanje 9-2009: najviše 20 km (klasa 2 u pakiranjima)

17.

odstupanje 16-2009: 200 m (IBC)

Datum isteka: 15. siječnja 2018.

DE Njemačka

RO–bi–DE–1

Predmet: Odstupanje od nekih podataka u prijevoznoj ispravi (n2).

Upućivanje na Prilog I. odjeljak I.1. Direktive 2008/68/EZ: 5.4.1.1.1.

Sadržaj Priloga Direktivi: Sadržaj prijevozne isprave.

Sadržaj nacionalnog zakonodavstva: Za sve klase osim klase 1 (osim 1.4S), 5.2 i 7:

U prijevoznoj ispravi nije potrebno navesti podatke:

(a)

o primatelju u slučaju lokalne distribucije (osim za potpuni utovar i za prijevoz određenim smjerovima);

(b)

o količini i vrstama pakiranja, ako se ne primjenjuje 1.1.3.6. i ako je vozilo u skladu sa svim odredbama priloga A i B;

(c)

za prazne neočišćene spremnike dostatna je prijevozna isprava posljednjeg utovara.

Početno upućivanje na nacionalno zakonodavstvo: Gefahrgut-Ausnahmeverordnung — GGAV 2002 vom 6.11.2002. (BGBl. I S. 4350); Ausnahme 18.

Napomene: Primjena svih odredaba u toj vrsti prijevoza ne bi bila izvediva.

Europska komisija registrirala je odstupanje pod brojem 22 (na temelju članka 6. stavka 10. Direktive 94/55/EZ).

Datum isteka: 30. lipnja 2015.

RO–bi–DE–2

Predmet: Prijevoz materijala kontaminiranih PCB-om klase 9, u rasutom stanju.

Upućivanje na Prilog I. odjeljak I.1. Direktive 2008/68/EZ: 7.3.1.

Sadržaj Priloga Direktivi: Prijevoz u rasutom stanju.

Sadržaj nacionalnog zakonodavstva: Odobrenje za prijevoz u rasutom stanju u izmjenjivim kamionskim sanducima ili kontejnerima koji su zabrtvljeni, kako bi bili nepropusni za tekućine ili prašinu.

Početno upućivanje na nacionalno zakonodavstvo: Gefahrgut-Ausnahmeverordnung — GGAV 2002 vom 6.11.2002. (BGBl. I S. 4350); Ausnahme 11.

Napomene: Odstupanje 11 ograničeno je do 31.12.2004.; od 2005. iste odredbe u ADR-u i RID-u.

Vidjeti također Višestrani sporazum M137.

Popis br. 4*.

Datum isteka: 30. lipnja 2015.

RO–bi–DE–3

Predmet: Prijevoz pakiranog opasnog otpada.

Upućivanje na Prilog I. odjeljak I.1. Direktive 2008/68/EZ: od 1. do 5.

Sadržaj Priloga Direktivi: Klasifikacija, pakiranje i označivanje.

Sadržaj nacionalnog zakonodavstva: Klase od 2 do 6.1, 8 i 9: kombinirano pakiranje i prijevoz opasnog otpada u paketima i IBC kontejnerima; otpad mora biti pakiran u unutarnju ambalažu (kako je prikupljen) i razvrstan u posebne skupine otpada (izbjegavanje opasnih reakcija unutar jedne skupine otpada); upotreba posebnih pisanih uputa koje se odnose na skupine otpada, a koje služe kao tovarni list; prikupljanje kućanskog i laboratorijskog otpada itd.

Početno upućivanje na nacionalno zakonodavstvo: Gefahrgut-Ausnahmeverordnung — GGAV 2002 vom 6.11.2002. (BGBl. I S. 4350); Ausnahme 20.

Napomene: Popis br. 6*.

Datum isteka: 30. lipnja 2015.

RO–bi–DE–4

Predmet: Usvajanje RO-bi-BE-1.

Početno upućivanje na nacionalno zakonodavstvo: —

Datum isteka: 1. siječnja 2017.

RO-bi-DE-5

Predmet: Lokalni prijevoz UN 3343 (nitroglicerin smjesa, desenzitivizirani, tekućina, zapaljivi, n.d.n. nikako iznad 30 % nitroglicerina, masenoga udjela) u spremnicima-kontejnerima, kojime se odstupa od pododjeljka 4.3.2.1.1. Priloga I. odjeljka I.1. Direktive 2008/68/EZ.

Upućivanje na Prilog I. odjeljak I.1. Direktive 2008/68/EZ: 3.2, 4.3.2.1.1.

Sadržaj Priloga Direktivi: Odredbe o uporabi spremnika-kontejnera.

Sadržaj nacionalnih pravnih odredaba: lokalni prijevoz nitroglicerina (UN 3343) u spremnicima-kontejnerima, na male udaljenosti, pod uvjetom da su ispunjeni sljedeći uvjeti:

1.   Zahtjevi za spremnike-kontejnere

1.1.

Mogu se upotrebljavati samo spremnici-kontejneri koji su posebno odobreni u tu svrhu, koji u ostalim pogledima ispunjavaju odredbe o izgradnji, opremi, odobrenju tipa izgradnje, testovima, označivanju i djelovanju u poglavlju 6.8. Priloga I. odjeljka I.1. Direktive 2008/68/EZ.

1.2.

Mehanizam za zatvaranje spremnika-kontejnera mora imati sustav za oslobađanje tlaka koji popušta pri unutarnjem tlaku od 300 kPa (3 bara) nad normalnim tlakom i pritom oslobađa otvor okrenut prema gore površine za oslobađanje tlaka najmanje 135 cm2 (promjer 132 mm). Otvor se ne smije ponovno zatvoriti nakon što se aktivira. Kao sigurnosna naprava, može se upotrebljavati jedan ili više sigurnosnih elemenata koji se jednako ponašaju pri aktivaciji te se može koristiti odgovarajuća površina oslobađanja tlaka. Konstrukcijski tip sigurnosne naprave mora uspješno proći tipsko testiranje i homologaciju koju vrši odgovorno tijelo.

2.   Označivanje

Svaki spremnik-kontejner mora se označiti s obje strane etiketom o opasnosti u skladu s uzorkom 3 u pododjeljku 5.2.2.2.2. Priloga I. odjeljka I.1. Direktive 2008/68/EZ.

3.   Operativne odredbe

3.1.

Mora se osigurati da je tijekom prijevoza nitroglicerin jednoliko raspoređen u flegmatizatoru i da ne može doći do miješanja.

3.2.

Tijekom utovara i istovara nije dopušteno ostati u ili na vozilu, osim za upravljanje opremom za utovar i istovar.

3.3.

Na mjestu istovara spremnici-kontejneri se moraju u cijelosti isprazniti. Ako se ne mogu u cijelosti isprazniti, trebaju se čvrsto zatvoriti nakon istovara do ponovnog punjenja.

Izvorno upućivanje na nacionalne zakonske odredbe: odstupanje Sjeverna Rajna-Vestfalija.

Napomene: To se odnosi na lokalni prijevoz u spremnicima-kontejnerima u cestovnom prometu na kratkim udaljenostima kao dio industrijskog procesa između dviju fiksnih proizvodnih lokacija. Kako bi se proizveo farmaceutski proizvod, proizvodna lokacija A kao dio prijevoza koji odgovara pravilima u spremnicima-kontejnerima od 600 l dostavlja otopinu smole, zapaljivu (UN 1866), pakirna skupina II, do proizvodne lokacije B. Tu se otopina nitroglicerina dodaje i započinje miješanje, proizvodeći mješavinu ljepila koje sadrži nitroglicerin, desenzitivizirani, tekućina, zapaljivi, n.d.n. nikako iznad 30 % nitroglicerina, masenoga udjela (UN 3343) za daljnju uporabu. Povratni prijevoz ove tvari do proizvodne lokacije A također se vrši u gore navedenim spremnicima-kontejnerima, koji su posebno provjereni i odobreni od strane odgovarajućeg tijela za ovaj poseban postupak prijevoza i nosi oznaku cisterne L10DN.

Završetak razdoblja valjanosti: 1. siječnja 2017.

RO-bi-DE-6

Predmet: Usvajanje RO–bi–SE–6.

Početno upućivanje na nacionalno zakonodavstvo: § 1 Absatz 3 Nummer 1 der Gefahrgutverordnung Straße, Eisenbahn und Binnenschifffahrt (GGVSEB).

Datum isteka: 30. lipnja 2015.

DK Danska

RO–bi–DK–1

Predmet: UN 1202, 1203, 1223 i klasa 2 — bez prijevozne isprave.

Upućivanje na Prilog I. odjeljak I.1. Direktive 2008/68/EZ: 5.4.1.

Sadržaj Priloga Direktivi: Potrebna je prijevozna isprava.

Sadržaj nacionalnog zakonodavstva: Kod prijevoza proizvoda od mineralnih ulja iz klase 3, UN 1202, 1203 i 1223 i plinova iz klase 2 u vezi s distribucijom (roba koja se isporučuje dvama ili većem broju primatelja i prikupljanje vraćene robe u sličnim situacijama), prijevozna se isprava ne zahtijeva pod uvjetom da pisane upute, uz podatke koji se traže ADR-om, sadrže podatke o UN broju, nazivu i klasi.

Početno upućivanje na nacionalno zakonodavstvo: Bekendtgørelse nr. 729 af 15/08/2001 om vejtransport af farligt gods.

Napomene: Razlog za gore spomenuto nacionalno izuzeće je taj što razvoj elektroničke opreme omogućuje, na primjer, naftnim kompanijama koje koriste takvu opremu, da vozilima kontinuirano šalju informacije o kupcima. Kako te informacije nisu dostupne na početku prijevoza nego se vozilu upućuju tijekom prijevoza, prijevoznu ispravu nije moguće ispuniti prije početka prijevoza. Ovakve su vrste prijevoza ograničene na ograničena područja.

Odstupanje za Dansku za sličnu odredbu u skladu s člankom 6. stavkom 10. Direktive 94/55/EZ.

Datum isteka: 30. lipnja 2015.

RO–bi–DK–2

Predmet: Usvajanje RO–bi–SE–6.

Početno upućivanje na nacionalno zakonodavstvo: Bekendtgørelse nr. 437 af 6. juni 2005 om vejtransport af farligt gods, as amended.

Datum isteka: 30. lipnja 2015.

RO–bi–DK–3

Predmet: Usvajanje RO–bi–UK–1.

Početno upućivanje na nacionalno zakonodavstvo: Bekendtgørelse nr. 437 af 6. juni 2005 om vejtransport af farligt gods, as amended.

Datum isteka: 30. lipnja 2015.

EL Grčka

RO–bi–EL–1

Predmet: Odstupanje od sigurnosnih zahtjeva za fiksne cisterne (vozila cisterne), registrirane prije 31. prosinca 2001., za lokalni prijevoz ili male količine nekih kategorija opasnih tvari.

Upućivanje na Prilog I. odjeljak I.1. Direktive 2008/68/EZ: 1.6.3.6., 6.8.2.4.2., 6.8.2.4.3., 6.8.2.4.4., 6.8.2.4.5., 6.8.2.1.17.-6.8.2.1.22., 6.8.2.1.28., 6.8.2.2., 6.8.2.2.1., 6.8.2.2.2.

Sadržaj Priloga Direktivi: Zahtjevi za izradu, opremu, homologaciju tipa, nadzor i ispitivanje te označivanje fiksnih cisterni (vozila cisterni), prijenosnih cisterni i spremnika, prijenosnih spremnika i spremnika kontejnera s metalnim plaštem te baterijskih vozila i višedjelnih kontejnera za plin (MEGC).

Sadržaj nacionalnog zakonodavstva: Prijelazna odredba: fiksne cisterne (vozila cisterne) te prijenosne cisterne i spremnici koji su prvi put registrirani u Grčkoj između 1. siječnja 1985. i 31. prosinca 2001. mogu se koristiti do 31. prosinca 2010. Ova se prijelazna odredba odnosi na vozila za prijevoz sljedećih opasnih tvari (UN: 1202, 1268, 1223, 1863, 2614, 1212, 1203, 1170, 1090, 1193, 1245, 1294, 1208, 1230, 3262, 3257). Namijenjena je za male količine ili lokalni prijevoz, za vozila registrirana tijekom gore navedenog razdoblja. Ova prijelazna odredba vrijedi za vozila cisterne koja su prilagođena u skladu sa:

1.

Stavcima ADR-a o nadzoru i ispitivanju: 6.8.2.4.2., 6.8.2.4.3., 6.8.2.4.4., 6.8.2.4.5., (ADR 1999.: 211 151, 211 152, 211 153, 211 154).

2.

Minimalna debljina plašta od mekog čelika je 3 mm za cisterne zapremine do 3 500 litara i najmanje 4 mm za cisterne s pregradama kapaciteta do 6 000 litara, bez obzira na vrstu i debljinu pregradnih stijena.

3.

Ako je upotrijebljeni materijal aluminij ili neki drugi metal, cisterne moraju ispunjavati zahtjeve u pogledu debljine i druge tehničke specifikacije koje proistječu iz tehničkih nacrta koje su odobrila lokalna nadležna tijela države u kojoj su cisterne ranije bile registrirane. Ako takvih tehničkih nacrta nema, cisterne moraju ispunjavati zahtjeve iz 6.8.2.1.17. (211 127).

4.

Cisterne moraju ispunjavati zahtjeve iz graničnih stavaka 211 128, 6.8.2.1.28 (211 129), stavka 6.8.2.2. s podstavcima 6.8.2.2.1. i 6.8.2.2.2. (211 130, 211 131).

Preciznije, vozila cisterne mase manje od 4 tone, koja se koriste samo za lokalni prijevoz plinskog ulja (UN 1202), po prvi put registrirana prije 31. prosinca 2002., ako im je debljina plašta manja od 3 mm, mogu se upotrebljavati samo ako se prerade u skladu s graničnim stavkom 211 127 (5)b4 (6.8.2.1.20.).

Početno upućivanje na nacionalno zakonodavstvo: Τεχνικές Προδιαγραφές κατασκευής, εξοπλισμού και ελέγχων των δεξαμενών μεταφοράς συγκεκριμένων κατηγοριών επικινδύνων εμπορευμάτων για σταθερές δεξαμενές (οχήματα-δεξαμενές), αποσυναρμολογούμενες δεξαμενές που βρίσκονται σε κυκλοφορία (Zahtjevi za izradu, opremu, nadzor i ispitivanje fiksnih cisterni (vozila cisterni) i prijenosnih spremnika koji su u prometu, za neke kategorije opasnih tvari).

Datum isteka: 30. lipnja 2015.

RO-bi–EL–2

Predmet: Odstupanje od zahtjeva u pogledu izrade osnovnih vozila, koje se odnosi na vozila namijenjena za lokalni prijevoz opasnih tvari koja su prvi put registrirana prije 31. prosinca 2001.

Upućivanje na Prilog I. odjeljak I.1. Direktive 2008/68/EZ: ADR 2001: 9.2., 9.2.3.2., 9.2.3.3.

Sadržaj Priloga Direktivi: Zahtjevi koji se odnose na izradu osnovnih vozila.

Sadržaj nacionalnog zakonodavstva: Odstupanje se primjenjuje na vozila namijenjena za lokalni prijevoz opasnih tvari (kategorije UN 1202, 1268, 1223, 1863, 2614, 1212, 1203, 1170, 1090, 1193, 1245, 1294, 1208, 1230, 3262 i 3257) koja su prvi put registrirana prije 31. prosinca 2001.

Gore spomenuta vozila moraju biti u skladu sa zahtjevima iz dijela 9. (od 9.2.1. do 9.2.6.) Priloga B Direktivi 94/55/EZ uz sljedeće iznimke.

Sukladnost sa zahtjevima iz 9.2.3.2. potrebna je samo ako je vozilo tvornički opremljeno protublokirnim kočnim sustavom; ono mora biti opremljeno izdržljivim sustavom kočenja kako je utvrđeno u 9.2.3.3.1. ali ne mora nužno biti u skladu s 9.2.3.3.2. i 9.2.3.3.3.

Električno napajanje tahografa mora se izvoditi preko sigurnosne zapreke koja je izravno spojena na akumulator (granični stavak 220 514), a električna oprema mehanizma za podizanje osovine podvozja mora biti postavljena na isto mjesto na kojem je bila prvobitno tvornički ugrađena i mora biti zaštićena u primjerenom nepropusno zatvorenom kućištu (granični stavak 220 517).

Posebno, vozila cisterne maksimalne mase manje od 4 tone, koja su namijenjena za lokalni prijevoz dizela-loživog ulja (UN 1202) moraju ispunjavati zahtjeve iz 9.2.2.3., 9.2.2.6., 9.2.4.3. i 9.2.4.5., ali ne nužno i druge.

Početno upućivanje na nacionalno zakonodavstvo: Τεχνικές Προδιαγραφές ήδη κυκλοφορούντων οχημάτων που διενεργούν εθνικές μεταφορές ορισμένων κατηγοριών επικινδύνων εμπορευμάτων (Tehnički zahtjevi za vozila koja su već u upotrebi i koja su namijenjena za lokalni prijevoz određenih kategorija opasnih tvari.)

Napomene: Broj gore navedenih vozila je mali u usporedbi s ukupnim brojem vozila koja su već registrirana, a osim toga, ona su namijenjena samo za lokalni prijevoz. Oblik zatraženog odstupanja, veličina voznog parka o kojem se radi i vrsta robe koja se prevozi ne ugrožavaju prometnu sigurnost.

Datum isteka: 30. lipnja 2015.

ES Španjolska

RO–bi–ES–2

Predmet: Posebna oprema za distribuciju bezvodnog amonijaka.

Upućivanje na Prilog I. odjeljak I.1. Direktive 2008/68/EZ: 6.8.2.2.2.

Sadržaj Priloga Direktivi: Kako bi se spriječio bilo kakav gubitak sadržaja u slučaju oštećenja vanjskih elemenata (cijevi, bočnih zapornih uređaja), unutarnji zaporni ventil i njegovo sjedište moraju biti zaštićeni od opasnosti odvrtanja zbog vanjskih udara ili moraju biti konstruirani tako da su otporni na takve udare. Uređaji za punjenje i pražnjenje (uključujući prirubnice i čepove s navojem) te zaštitne kapice (ako ih ima) moraju biti takvi da ih se može osigurati od bilo kakvog neželjenog otvaranja.

Sadržaj nacionalnog zakonodavstva: Cisterne koje se upotrebljavaju u poljoprivredne svrhe za distribuciju i primjenu bezvodnog amonijaka, koje su stavljene u upotrebu prije 1. siječnja 1997., mogu biti opremljene vanjskim umjesto unutarnjim sigurnosnim elementima, pod uvjetom da pružaju zaštitu koja je najmanje jednaka zaštiti koju osigurava stjenka cisterne.

Početno upućivanje na nacionalno zakonodavstvo: Real Decreto 551/2006. Anejo 1. Apartado 3.

Napomene: Prije 1. siječnja 1997., vrsta cisterne opremljena vanjskim sigurnosnim elementima koristila se isključivo u poljoprivredi za primjenu bezvodnog amonijaka izravno na zemlju. Različite cisterne takve vrste još su i danas u upotrebi. Rijetko se pune nalaze u cestovnom prometu, nego se koriste isključivo za rasipanje umjetnih gnojiva na velikim poljoprivrednim gospodarstvima.

Datum isteka: 29. veljače 2016.

FI Finska

RO–bi–FI–1

Predmet: Izmjena podataka u prijevoznoj ispravi za eksplozivne tvari.

Upućivanje na Prilog I. odjeljak I.1. Direktive 2008/68/EZ: 5.4.1.2.1. (a).

Sadržaj Priloga Direktivi: Posebne odredbe za klasu 1.

Sadržaj nacionalnog zakonodavstva: U prijevoznoj se ispravi umjesto stvarne neto mase eksplozivnih tvari može upotrijebiti broj detonatora (1 000 detonatora odgovara 1 kg eksploziva).

Početno upućivanje na nacionalno zakonodavstvo: Liikenne- ja viestintäministeriön asetus vaarallisten aineiden kuljetuksesta tiellä (277/2002; 313/2003).

Napomene: Ovaj se podatak smatra dostatnim za nacionalni prijevoz. Ovo se odstupanje koristi uglavnom za industriju eksploziva pri lokalnom prijevozu malih količina.

Europska komisija registrirala je odstupanje pod brojem 31.

Datum isteka: 30. lipnja 2015.

RO–bi–FI–2

Predmet: Usvajanje RO–bi–SE–10.

Početno upućivanje na nacionalno zakonodavstvo: —

Datum isteka: 30. lipnja 2015.

RO–bi–FI–3

Predmet: Usvajanje RO–bi–DE–1.

Početno upućivanje na nacionalno zakonodavstvo: —

Datum isteka: 29. veljače 2016.

FR Francuska

RO–bi–FR–1

Predmet: Upotreba pomorskog dokumenta kao prijevozne isprave za kratka putovanja nakon iskrcaja broda.

Upućivanje na Prilog I. odjeljak I.1. Direktive 2008/68/EZ: 5.4.1.

Sadržaj Priloga Direktivi: Podaci koji moraju biti navedeni u dokumentu koji se koristi kao isprava za prijevoz opasnih tvari.

Sadržaj nacionalnog zakonodavstva: Pomorski se dokument koristi kao prijevozna isprava u radijusu od 15 km.

Početno upućivanje na nacionalno zakonodavstvo: Arrêté du 1er juin 2001 relatif au transport des marchandises dangereuses par route — article 23-4.

Datum isteka: 30. lipnja 2015.

RO–bi–FR–3

Predmet: Prijevoz fiksnih spremnika za skladištenje ukapljenog naftnog plina (18).

Upućivanje na Prilog I. odjeljak I.1. Direktive 2008/68/EZ: prilozi A i B.

Sadržaj nacionalnog zakonodavstva: Prijevoz fiksnih spremnika za ukapljeni naftni plin podliježe posebnim pravilima. Primjenjuje se samo na kratke udaljenosti.

Početno upućivanje na nacionalno zakonodavstvo: Arrêté du 1er juin 2001 relatif au transport des marchandises dangereuses par route — article 30.

Datum isteka: 30. lipnja 2015.

RO–bi–FR–4

Predmet: Posebni uvjeti u vezi s osposobljavanjem vozača i homologacijom vozila koja se koriste za prijevoz u poljoprivredne svrhe (kratke udaljenosti).

Upućivanje na Prilog I. odjeljak I.1. Direktive 2008/68/EZ: 6.8.3.2.; 8.2.1. i 8.2.2.

Sadržaj Priloga Direktivi: Oprema cisterni i osposobljavanje vozača.

Sadržaj nacionalnog zakonodavstva:

 

Posebne odredbe u vezi s homologacijom vozila.

 

Posebno osposobljavanje vozača.

Početno upućivanje na nacionalno zakonodavstvo: Arrêté du 1er juin 2001 relatif au transport des marchandises dangereuses par route — article 29-2 — Annex D4.

Datum isteka: 30. lipnja 2015.

IE Irska

RO-bi–IE–1

Predmet: Izuzeće od zahtjeva iz 5.4.1.1.1., da prijevozna isprava mora sadržavati i. imena i adrese primatelja; ii. broj i opis paketa; i iii. ukupnu količinu opasnih tvari, kada se kerozin, dizel gorivo ili ukapljeni naftni plin koji imaju identifikacijske brojeve tvari UN 1223, UN 1202 i UN 1965 prevoze do krajnjeg korisnika.

Upućivanje na Prilog I. odjeljak I.1. Direktive 2008/68/EZ: 5.4.

Sadržaj Priloga Direktivi: Dokumentacija.

Sadržaj nacionalnog zakonodavstva: Kad se kerozin, dizel gorivo ili ukapljeni naftni plin koji imaju identifikacijske brojeve tvari UN 1223, UN 1202 i UN 1965, kako je navedeno u Dodatku B.5. Prilogu B ADR-u, prevoze do krajnjeg korisnika, ne moraju se navesti ime i adresa primatelja, broj i opis paketa, posrednih kontejnera za rasuti teret ili posuda ni ukupna količina koja se prevozi u prijevoznoj jedinici.

Početno upućivanje na nacionalno zakonodavstvo: Regulation 82(2) of the ‚Carriage of Dangerous Goods by Road Regulations, 2004’.

Napomene: Kod isporuke loživog ulja za grijanje kućanstvima, uobičajeno je da se rezervoar kupca napuni do vrha - pa su stoga stvarna količina isporuke i broj kupaca (u jednom prijevozu) u trenutku kada natovarena cisterna kreće na put nepoznati. Kod isporuke ukapljenog naftnog plina u bocama kućanstvima, uobičajena je zamjena praznih boca punima – stoga se na početku prijevoza ne zna broj kupaca ni količina koja će svakom od njih biti isporučena.

Datum isteka: 30. lipnja 2015.

RO–bi–IE–2

Predmet: Izuzeće kojim se dopušta da prijevozna isprava koja se traži u 5.4.1.1.1., pri prijevozu praznih neočišćenih cisterni, bude prijevozna isprava, koja je bila upotrebljena za zadnji utovar.

Upućivanje na Prilog I. odjeljak I.1. Direktive 2008/68/EZ: 5.4.

Sadržaj Priloga Direktivi: Dokumentacija.

Sadržaj nacionalnog zakonodavstva: U slučaju prijevoza praznih neočišćenih cisterni, dostatna je prijevozna isprava za zadnji utovar.

Početno upućivanje na nacionalno zakonodavstvo: Regulation 82(3) of the ‚Carriage of Dangerous Goods by Road Regulations, 2004’.

Napomene: Posebno u slučaju isporuke benzina i/ili dizel goriva benzinskim stanicama, cestovna se cisterna odmah nakon zadnje isporuke vraća izravno u skladište (radi ponovnog punjenja za sljedeće isporuke).

Datum isteka: 30. lipnja 2015.

RO–bi–IE–3

Predmet: Izuzeće kojim se dopušta utovar i istovar opasnih tvari, za koje vrijedi posebna odredba CV1 u 7.5.11 ili S1 u 8.5, na javnom mjestu bez posebnog dopuštenja nadležnih tijela.

Upućivanje na Prilog I. odjeljak I.1. Direktive 2008/68/EZ: 7.5. i 8.5.

Sadržaj Priloga Direktivi: Dodatne odredbe koje se odnose na utovar, istovar i rukovanje.

Sadržaj nacionalnog zakonodavstva: Odstupajući od zahtjeva iz 7.5.11. ili 8.5., dopušta se utovar i istovar opasnih tvari na javnom mjestu bez posebnog dopuštenja nadležnog tijela.

Početno upućivanje na nacionalno zakonodavstvo: Regulation 82(5) of the ‚Carriage of Dangerous Goods by Road Regulations, 2004’.

Napomene: Za nacionalni prijevoz unutar države, ova odredba predstavlja preveliko opterećenje za nadležna tijela.

Datum isteka: 30. lipnja 2015.

RO–bi–IE–5

Predmet: Izuzeće od ‚zabrane mješovitog utovara’ iz 7.5.2.1., za proizvode iz skupine kompatibilnosti B te tvari i proizvoda iz skupine kompatibilnosti D u isto vozilo s opasnim tvarima klasa 3, 5.1 i 8, u cisternama.

Upućivanje na Prilog I. odjeljak I.1. Direktive 2008/68/EZ: 7.5.

Sadržaj Priloga Direktivi: Odredbe koje se odnose na utovar, istovar i rukovanje.

Sadržaj nacionalnog zakonodavstva: Pakiranja koja sadrže proizvode iz skupine kompatibilnosti B klase 1 ADR-a i pakiranja koja sadrže tvari i proizvode iz skupine kompatibilnosti D klase 1 ADR-a smiju se prevoziti u istom vozilu s opasnim tvarima ADR-a klasa 3, 5.1. ili 8 pod uvjetom (a) da se navedena pakiranja klase 1 ADR-a prevoze u odvojenim spremnicima/komorama izvedbe koju je odobrilo, i u uvjetima koje je postavilo nadležno tijelo; i (b) da se navedene tvari klasa 3, 5.1 ili 8 ADR-a prevoze u posudama koje u pogledu nacrta, izrade, ispitivanja, nadzora, rada i upotrebe ispunjavaju zahtjeve nadležnog tijela.

Početno upućivanje na nacionalno zakonodavstvo: Regulation 82(7) of the ‚Carriage of Dangerous Goods by Road Regulations, 2004’.

Napomene: Dozvoliti, pod uvjetima koje je odobrilo nadležno tijelo, utovar proizvoda i tvari skupina kompatibilnosti B i D klase 1 u isto vozilo s opasnim tvarima iz klasa 3, 5.1 ili 8, u cisternama – tj. ‚kamionima-pumpama’.

Datum isteka: 30. lipnja 2015.

RO–bi–IE–6

Predmet: Izuzeće od zahtjeva iz 4.3.4.2.2. kojim se zahtijeva da savitljive cijevi za punjenje i pražnjenje, koje nisu trajno spojene na spremnik vozila-cisterne, budu tijekom prijevoza prazne.

Upućivanje na Prilog I. odjeljak I.1. Direktive 2008/68/EZ: 4.3.

Sadržaj Priloga Direktivi: Upotreba vozila-cisterni.

Sadržaj nacionalnog zakonodavstva: Savitljive cijevi u kolutima (uključujući s njima povezane fiksne cijevi) koje su ugrađene na vozila-cisterne koja se koriste za maloprodajnu distribuciju naftnih proizvoda identifikacijskih brojeva tvari UN 1202, UN 1223, UN 1011 i UN 1978 ne moraju biti prazne tijekom prijevoza u cestovnom prometu pod uvjetom da su poduzete odgovarajuće mjere za sprečavanje gubitka sadržaja.

Početno upućivanje na nacionalno zakonodavstvo: Regulation 82(8) of the ‚Carriage of Dangerous Goods by Road Regulations, 2004’.

Napomene: Savitljive cijevi ugrađene u vozila-cisterne za dostavu kućanstvima moraju biti pune cijelo vrijeme, čak i tijekom prijevoza. Ovaj sustav za istakanje poznat je kao „mokri” sustav, koji zahtijeva da brojač i crijevo na vozilu-cisterni budu puni, kako bi se osiguralo da kupcu bude isporučena točna količina proizvoda.

Datum isteka: 30. lipnja 2015.

RO–bi–IE–7

Predmet: Izuzeće od nekih zahtjeva iz 5.4.0., 5.4.1.1.1. i 7.5.11. ADR-a za prijevoz gnojiva koje sadrži amonijev nitrat UN 2067 u rasutom stanju, od luka do primatelja.

Upućivanje na Prilog I. odjeljak I.1. Direktive 2008/68/EZ: 5.4.0., 5.4.1.1.1. i 7.5.11.

Sadržaj Priloga Direktivi: Zahtjev za posebnom prijevoznom ispravom, u kojoj je navedena točna ukupna količina za konkretan utovar, za svaki prijevoz; i zahtjev da vozilo bude očišćeno prije i nakon puta.

Sadržaj nacionalnog zakonodavstva: Predloženo odstupanje kojim bi se dozvolile izmjene zahtjeva ADR-a u vezi s prijevoznom ispravom i čišćenjem vozila; kako bi se uvažili praktični aspekti prijevoza tereta u rasutom stanju od luke do primatelja.

Početno upućivanje na nacionalno zakonodavstvo: Proposed amendment to ‚Carriage of Dangerous Goods by Road Regulations, 2004’.

Napomene: Odredbama ADR-a zahtijeva se (a) posebna prijevozna isprava, koja sadrži ukupnu masu opasnih tvari koje se prevoze u pojedinačnom utovaru i (b) posebna odredba ‚CV24’ o čišćenju za svaki pojedinačni teret koji se prevozi između luke i primatelja tijekom iskrcaja broda za rasute terete. Kako je prijevoz lokalan i kako je povezan s iskrcajem brodova za rasute terete te uključuje višestruke ukrcaje (istog dana ili sljedećih dana) za prijevoz iste tvari između broda za prijevoz rasutih tereta i primatelja, trebala bi biti dostatna jedna prijevozna isprava s približnom masom ukupnog utovara i ne bi se trebalo zahtijevati ispunjavanje posebne odredbe ‚CV24’.

Datum isteka: 30. lipnja 2015.

LT Litva

RO–bi–LT–1

Predmet: Usvajanje RO–bi–EL–1.

Početno upućivanje na nacionalno zakonodavstvo: Lietuvos Respublikos Vyriausybės 2000 m. kovo 23 d. nutarimas Nr. 337 ‚Dėl pavojingų krovinių vežimo kelių transportu Lietuvos Respublikoje’ (Rezolucija vlade br. 337. o prijevozu opasnih tvari u cestovnom prometu u Republici Litvi, donesena 23. ožujka 2000.).

Datum isteka: 30. lipnja 2015.

RO–bi–LT–2

Predmet: Usvajanje RO–bi–EL–2.

Početno upućivanje na nacionalno zakonodavstvo: Lietuvos Respublikos Vyriausybės 2000 m. kovo 23 d. nutarimas Nr. 337 ‚Dėl pavojingų krovinių vežimo kelių transportu Lietuvos Respublikoje’ (Rezolucija vlade br. 337. o prijevozu opasnih tvari u cestovnom prometu u Republici Litvi, donesena 23. ožujka 2000.).

Datum isteka: 30. lipnja 2015.

NL Nizozemska

RO–bi–NL–13

Predmet: Plan za prijevoz opasnog otpada iz kućanstva 2004.

Upućivanje na Prilog I. odjeljak I.1. Direktive 2008/68/EZ: 1.1.3.6., 3.3., 4.1.4., 4.1.6., 4.1.8., 4.1.10., 5.1.2., 5.4.0., 5.4.1., 5.4.3., 6.1., 7.5.4., 7.5.7., 7.5.9., 8. i 9.

Sadržaj Priloga Direktivi: Izuzeća za određene količine; posebne odredbe; korištenje ambalaže; uporaba nadambalaže; dokumentacija; izrada i ispitivanje ambalaže; utovar, istovar i rukovanje; osoblje; oprema; vozila i dokumentacija; izrada i homologacija vozila.

Sadržaj nacionalnog zakonodavstva: 17 temeljnih odredaba o prijevozu male količine prikupljenog opasnog otpada iz kućanstava. S obzirom na male količine uključene u svakoj fazi postupka i s obzirom na različitu prirodu raznih tvari, nije moguće izvođenje prijevoznih postupaka u potpunoj sukladnosti s pravilima ADR-a. Sukladno tome, u gore navedenom planu utvrđena je pojednostavljena inačica koja odstupa od određenog broja odredaba u ADR-u.

Početno upućivanje na nacionalno zakonodavstvo: Plan za prijevoz opasnog otpada iz kućanstva 2004.

Napomene: Plan je određen kako bi se pojedincima omogućilo odlaganje male količine kemijskog otpada na jednom mjestu. Dotične se tvari sastoje od ostataka, primjerice ostataka boje. Razina opasnosti svedena je na najmanju moguću mjeru odabirom prijevoznog sredstva, uključujući, inter alia, uporabu posebnih elemenata prijevoza i oznaka ‚zabranjeno pušenje’ uz žuto titrajuće svjetlo koje je vidljivo javnosti. Ključna točka u vezi s prijevozom je zajamčena sigurnost. To se može postići, na primjer, prijevozom tvari u zatvorenim pakiranjima kako bi se izbjeglo rasipanje ili rizik od istjecanja ili nakupljanja otrovnih para u vozilu. U vozilo su ugrađene jedinice koje su primjerene za pohranu raznih kategorija otpada i koje pružaju zaštitu od pomaka pri skretanju i nezgodi i od nenamjernog otvaranja. Istodobno, bez obzira na male količine otpada, prijevoznik mora imati potvrdu o stručnoj osposobljenosti, s obzirom na različitu prirodu tvari. Zbog neupućenosti fizičkih osoba u vezi razina opasnosti koje su povezane s tim tvarima, treba osigurati pisane upute, kako je određeno u Prilogu planu.

Datum isteka: 30. lipnja 2015.

PT Portugal

RO–bi–PT–1

Predmet: Dokumentacija o prijevozu za broj UN 1965.

Upućivanje na Prilog I. odjeljak I.1. Direktivre 2008/68/EZ: 5.4.1.

Sadržaj Priloga Direktivi: Zahtjevi za dokumentaciju o prijevozu.

Sadržaj nacionalnog zakonodavstva: Službeni naziv za otpremu koji treba navesti u prijevoznoj ispravi, kako je određeno u odjeljku 5.4.1. RPE-a (Regulamento Nacional de Transporte de Mercadorias Perigosas por Estrada), za komercijalne plinove butan i propan koji su obuhvaćeni zajedničkim naslovom ‚UN br. 1965 smjesa plinovitog ugljikovodika, tekuća, n.d.n.’ i koji se prevoze u bocama, može se zamijeniti drugim trgovačkim nazivima, kako slijedi:

‚broj UN 1965 butan’ u slučaju mješavina A, A01, A02 i A0, kako je opisano u pododjeljku 2.2.2.3. RPE-a, koje se prevoze u bocama;

‚broj UN 1965 propan’ u slučaju mješavine C, kako je opisano u pododjeljku 2.2.2.3. RPE-a, koja se prevozi u bocama.

Početno upućivanje na nacionalno zakonodavstvo: Despacho DGTT 7560/2004, 16. travnja 2004., pod člankom 5., br. 1., Decreto-Lei No 267-A/2003 od 27. listopada.

Napomene: Priznaje se važnost olakšavanja popunjavanja prijevoznih isprava za opasne tvari od strane gospodarskih subjekata, pod uvjetom da to ne utječe na sigurnost tih postupaka.

Datum isteka: 30. lipnja 2015.

RO–bi–PT–2

Predmet: Prijevozna dokumentacija za prazne neočišćene spremnike i kontejnere.

Upućivanje na Prilog I. odjeljak I.1. Direktive 2008/68/EZ: 5.4.1.

Sadržaj Priloga Direktivi: Zahtjevi za prijevoznu dokumentaciju.

Sadržaj nacionalnog zakonodavstva: Za povratne prijevoze praznih spremnika i kontejnera u kojima su se prevozile opasne tvari, prijevozna isprava iz odjeljka 5.4.1. RPE-a može se zamijeniti prijevoznom ispravom izdanom za neposredni prethodni prijevoz kojim se roba dostavila.

Početno upućivanje na nacionalno zakonodavstvo: Despacho DGTT 15162/2004, 28. srpnja 2004., na temelju članka 5., br. 1, Decreto-Lei No 267-A/2003, od 27. listopada.

Napomene: Obveza da prijevoz praznih spremnika i kontejnera koji su sadržavali opasne tvari mora pratiti prijevozna isprava u skladu s RPE-om u određenim slučajevima izaziva praktične poteškoće, koje se mogu svesti na minimum, ne dovodeći u pitanje sigurnost.

Datum isteka: 30. lipnja 2015.

SE Švedska

RO–bi–SE–1

Predmet: Prijevoz opasnog otpada do pogona za odlaganje opasnog otpada.

Upućivanje na Prilog I. odjeljak I.1. Direktive 2008/68/EZ: 2., 5.2. i 6.1.

Sadržaj Priloga Direktivi: Klasifikacija, označivanje i obilježavanje te zahtjevi za izradu i ispitivanje ambalaže.

Sadržaj nacionalnog zakonodavstva: Zakonodavstvo se sastoji od pojednostavljenih mjerila klasifikacije, manje ograničavajućih zahtjeva za izradu i ispitivanje ambalaže te izmijenjenih zahtjeva za obilježavanje i označivanje.

Umjesto klasificiranja opasnog otpada u skladu s ADR-om, otpad se razvrstava u različite skupine otpada. Svaka skupina otpada obuhvaća tvari koje se, u skladu s ADR-om, mogu pakirati zajedno (mješovito pakiranje).

Svaki paket mora biti označen oznakom odgovarajuće skupine otpada umjesto UN brojem.

Početno upućivanje na nacionalno zakonodavstvo: Särskilda bestämmelser om vissa inrikes transporter av farligt gods på väg och i terräng.

Napomene: Ovi se propisi mogu primijeniti samo na prijevoz opasnog otpada od javnih reciklažnih lokacija do pogona za odlaganje opasnog otpada.

Datum isteka: 30. lipnja 2015.

RO–bi–SE–2

Predmet: Ime i adresa pošiljatelja u prijevoznoj ispravi.

Upućivanje na Prilog I. odjeljak I.1. Direktive 2008/68/EZ: 5.4.1.1.

Sadržaj Priloga Direktivi: Opći podaci koji se zahtijevaju u prijevoznoj ispravi.

Sadržaj nacionalnog zakonodavstva: U nacionalnom se zakonodavstvu navodi da ime i adresa pošiljatelja nisu potrebni ako se prazna, neočišćena ambalaža vraća u okviru sustava distribucije.

Početno upućivanje na nacionalno zakonodavstvo: Särskilda bestämmelser om vissa inrikes transporter av farligt gods på väg och i terräng.

Napomene: Prazna neočišćena ambalaža koja se vraća u većini slučajeva još uvijek sadrži male količine opasnih tvari.

Ovo se odstupanje koristi uglavnom u industriji pri povratu praznih neočišćenih plinskih boca u zamjenu za pune.

Datum isteka: 30. lipnja 2015.

RO–bi–SE–3

Predmet: Prijevoz opasnih tvari u neposrednoj blizini industrijskog(-ih) područja uključujući prijevoz javnim cestama između raznih dijelova područja.

Upućivanje na Prilog I. odjeljak I.1. Direktive 2008/68/EZ: prilozi A i B.

Sadržaj Priloga Direktivi: Zahtjevi za prijevoz opasnih tvari javnim cestama.

Sadržaj nacionalnog zakonodavstva: Prijevoz u neposrednoj blizini industrijskog(-ih) područja uključujući prijevoz javnim cestama između različitih dijelova područja. Odstupanja se odnose na obilježavanje i označivanje pakiranja te na prijevozne isprave, potvrdu o osposobljenosti vozača i potvrdu o homologaciji u skladu s 9.

Početno upućivanje na nacionalno zakonodavstvo: Särskilda bestämmelser om vissa inrikes transporter av farligt gods på väg och i terräng.

Napomene: Postoje situacije u kojima se opasne tvari prevoze između objekata smještenih na suprotnim stranama javne ceste. Takav oblik prijevoza nije prijevoz opasnih tvari na privatnoj cesti, pa stoga mora biti povezan s odgovarajućim zahtjevima. Usporedi također s Direktivom 96/49/EZ, člankom 6. stavkom 14.

Datum isteka: 30. lipnja 2015.

RO–bi–SE–4

Predmet: Prijevoz opasnih tvari koje su zaplijenila nadležna tijela.

Upućivanje na Prilog I. odjeljak I.1. Direktive 2008/68/EZ: prilozi A i B.

Sadržaj Priloga Direktivi: Zahtjevi za prijevoz opasnih tvari cestom.

Sadržaj nacionalnog zakonodavstva: Odstupanja od propisa mogu se dopustiti ako su potaknuta razlozima zaštite na radu, rizicima kod istovara, dostavom dokaza itd.

Odstupanja od propisa dozvoljavaju se samo ako su tijekom uobičajenih uvjeta prijevoza postignute zadovoljavajuće sigurnosne razine.

Početno upućivanje na nacionalno zakonodavstvo: Särskilda bestämmelser om vissa inrikes transporter av farligt gods på väg och i terräng.

Napomene: Ova odstupanja mogu primjenjivati samo nadležna tijela koja plijene opasne tvari.

Ovo je odstupanje namijenjeno za lokalni prijevoz, na primjer, robe koju je zaplijenila policija, kao što su eksplozivi ili ukradena imovina. Problem s tim vrstama robe jest da se nikad ne može biti siguran u klasifikaciju. Uz to, roba često nije pakirana, označena ili obilježena u skladu s ADR-om. Svake godine policija obavi nekoliko stotina takvih prijevoza. U slučaju krijumčarenog alkoholnog pića, ono se mora prevoziti od mjesta na kojem je zaplijenjeno do mjesta gdje se pohranjuju dokazi i zatim do prostora za uništenje; ta dva prostora mogu biti prilično udaljena jedan od drugog. Dozvoljena odstupanja su: (a) ne mora se označiti svako pakiranje; i (b) ne mora se koristiti odobrena ambalaža. Međutim, svaka paleta koja sadrži takva pakiranja mora se ispravno označiti. Moraju se ispuniti svi ostali zahtjevi. Takvih je prijevoza približno 20 svake godine.

Datum isteka: 30. lipnja 2015.

RO–bi–SE–5

Predmet: Prijevoz opasnih tvari u lukama i u njihovoj neposrednoj blizini.

Upućivanje na Prilog I. odjeljak I.1. Direktivi 2008/68/EZ: 8.1.2., 8.1.5., 9.1.2.

Sadržaj Priloga Direktivi: Dokumenti koje treba držati u prijevoznoj jedinici; svaka prijevozna jedinica koja prevozi opasne tvari mora biti opremljena posebnom opremom; homologacija vozila.

Sadržaj nacionalnog zakonodavstva:

Dokumenti se ne moraju držati u prijevoznoj jedinici (osim potvrde o osposobljenosti vozača).

Prijevozna jedinica ne mora biti opremljena opremom navedenom u 8.1.5.

Za traktore nije potrebna potvrda o homologaciji.

Početno upućivanje na nacionalno zakonodavstvo: Särskilda bestämmelser om vissa inrikes transporter av farligt gods på väg och i terräng.

Napomene: Usporedi s Direktivom 96/49/EZ, članak 6. stavak 14.

Datum isteka: 30. lipnja 2015.

RO–bi–SE–6

Predmet: Potvrda o osposobljavanju inspektora za ADR.

Upućivanje na Prilog I. odjeljak I.1. Direktive 2008/68/EZ: 8.2.1.

Sadržaj Priloga Direktivi: Osobe koje upravljaju vozilom moraju pohađati tečajeve za osposobljavanje.

Sadržaj nacionalnog zakonodavstva: Inspektori koji obavljaju godišnji tehnički pregled vozila ne moraju polaziti tečajeve osposobljavanja navedene u 8.2. niti imati potvrdu o osposobljenosti za ADR.

Početno upućivanje na nacionalno zakonodavstvo: Särskilda bestämmelser om vissa inrikes transporter av farligt gods på väg och i terräng.

Napomene: U nekim slučajevima vozila koja se pregledavaju na tehničkom pregledu mogu kao teret imati opasne tvari, npr. neočišćene, prazne spremnike.

Zahtjevi iz 1.3. i 8.2.3. još su uvijek primjenjivi.

Datum isteka: 30. lipnja 2015.

RO–bi–SE–7

Predmet: Lokalna distribucija UN 1202, 1203 i 1223 u cisternama.

Upućivanje na Prilog I. odjeljak I.1. Direktive 2008/68/EZ: 5.4.1.1.6., 5.4.1.4.1.

Sadržaj Priloga Direktivi: Za prazne, neočišćene cisterne i cisterne-kontejnere, opis mora biti u skladu s 5.4.1.1.6. Imena i adrese višestrukih primatelja mogu se unijeti u druge dokumente.

Sadržaj nacionalnog zakonodavstva: Za prazne, neočišćene cisterne ili cisterne-kontejnere, opis u prijevoznoj ispravi u skladu s 5.4.1.1.6. nije potreban ako je količina tvari u planu utovara označena s 0. Imena i adrese primatelja nije potrebno navesti ni u jednom dokumentu koji se nalazi u vozilu.

Početno upućivanje na nacionalno zakonodavstvo: Särskilda bestämmelser om vissa inrikes transporter av farligt gods på väg och i terräng.

Datum isteka: 30. lipnja 2015.

RO–bi–SE–9

Predmet: Lokalni prijevoz koji se odnosi na poljoprivredna područja i gradilišta.

Upućivanje na Prilog I. odjeljak I.1. Direktive 2008/68/EZ: 5.4., 6.8. i 9.1.2.

Sadržaj Priloga Direktivi: Prijevozna isprava; Izrada spremnika; Potvrda o homologaciji.

Sadržaj nacionalnog zakonodavstva: Lokalni prijevoz koji se odnosi na poljoprivredna područja i gradilišta ne mora ispunjavati neke zahtjeve:

(a)

izjava o opasnim tvarima nije potrebna;

(b)

stariji spremnici/kontejneri koji nisu izrađeni u skladu s 6.8. nego u skladu sa starijim nacionalnim zakonodavstvom, a pričvršćeni su na vagonet za posadu, mogu se i dalje koristiti;

(c)

starija vozila-cisterne, koja ne ispunjavaju zahtjeve iz 6.7. ili 6.8., namijenjena za prijevoz tvari iz UN 1268, 1999, 3256 i 3257, sa ili bez opreme za polaganje površinskog sloja ceste, mogu se i dalje koristiti za lokalni prijevoz i u neposrednoj blizini radova na cesti;

(d)

potvrda o homologaciji za vagonet za posadu ili vozila-cisterne sa ili bez opreme za polaganje površinskog sloja ceste nije potreban.

Početno upućivanje na nacionalno zakonodavstvo: Särskilda bestämmelser om vissa inrikes transporter av farligt gods på väg och i terräng.

Napomene: Vagonet za posadu je vrsta karavana za radnu posadu, s prostorom za posadu, za koji je pričvršćena cisterna/spremnik bez potvrde o homologaciji, za dizel gorivo za rad traktora u šumarstvu.

Datum isteka: 30. lipnja 2015.

RO–bi–SE–10

Predmet: Prijevoz eksploziva u cisternama.

Upućivanje na Prilog I. odjeljak I.1. Direktive 2008/68/EZ: 4.1.4.

Sadržaj Priloga Direktivi: Eksplozivi se mogu pakirati samo u skladu s 4.1.4.

Sadržaj nacionalnog zakonodavstva: Nadležno nacionalno tijelo izdaje potvrdu o homologaciji vozila namijenjenih za prijevoz eksploziva u cisternama. Prijevoz u cisterni dopušten je samo za one eksplozive koji su navedeni u uredbi ili na temelju posebnog odobrenja nadležnoga tijela.

Vozilo natovareno eksplozivima u cisternama mora biti označeno i obilježeno u skladu s 5.3.2.1.1., 5.3.1.1.2. i 5.3.1.4. Samo jedno vozilo u prijevoznoj jedinici smije sadržavati opasne tvari.

Početno upućivanje na nacionalno zakonodavstvo: Dodatak S – Posebni propisi za domaći prijevoz opasnih tvari u cestovnom prometu koji su izdani u skladu sa Zakonom o prijevozu opasnih tvari i švedskom regulativom SÄIFS 1993:4.

Napomene: Ovo se primjenjuje samo na nacionalni prijevoz, i to onaj koji je uglavnom lokalne prirode. Predmetni propisi bili su na snazi prije nego što je Švedska pristupila Europskoj uniji.

Prijevoz eksploziva u vozilima-cisternama obavljaju samo dvije tvrtke. U skoroj budućnosti očekuje se prijelaz na emulzije.

Staro odstupanje br. 84.

Datum isteka: 30. lipnja 2015.

RO–bi–SE–11

Predmet: Vozačka dozvola.

Upućivanje na Prilog I. odjeljak I.1. Direktive 2008/68/EZ: 8.2.

Sadržaj Priloga Direktivi: Zahtjevi koji se odnose na osposobljavanje posade vozila.

Sadržaj nacionalnog zakonodavstva: Osposobljavanje vozača nije dozvoljeno ni na jednom od vozila iz 8.2.1.1.

Početno upućivanje na nacionalno zakonodavstvo: Dodatak S – Posebni propisi za domaći prijevoz opasnih tvari u cestovnom prometu koji su izdani u skladu sa Zakonom o prijevozu opasnih tvari.

Napomene: Lokalni prijevoz.

Datum isteka: 30. lipnja 2015.

RO–bi–SE–12

Predmet: Prijevoz pirotehničkih sredstava za zabavu UN 0335.

Upućivanje na Prilog I. odjeljak I.1. Direktive 2008/68/EZ: Prilog B, 7.2.4, V2 (1).

Sadržaj Priloga Direktivi: Odredbe za upotrebu vozila EX/II. i EX/III.

Sadržaj nacionalnog zakonodavstva: Pri prijevozu pirotehničkih sredstava za zabavu iz UN 0335, posebna odredba V2(1) iz 7.2.4. primjenjuje se samo kada je neto sadržaj eksploziva veći od 3 000 kg (4 000 kg s prikolicom), pod uvjetom da su pirotehnička sredstva za zabavu razvrstana u UN broj 0335 u skladu sa standardnom klasifikacijskom tablicom pirotehničkih sredstava za zabavu iz stavka 2.1.3.5.5. četrnaestog izmijenjenog izdanja Preporuka UN-a za prijevoz opasnih tvari.

Ovakvo se razvrstavanje obavlja u dogovoru s nadležnim tijelom. Provjera razvrstavanja obavlja se u prijevoznoj jedinici.

Početno upućivanje na nacionalno zakonodavstvo: Dodatak S – Posebni propisi za domaći prijevoz opasnih tvari u cestovnom prometu koji su izdani u skladu sa Zakonom o prijevozu opasnih tvari.

Napomene: Prijevoz pirotehničkih sredstava za zabavu ograničen je na dva kratka vremenska razdoblja tijekom godine, oko Nove godine i na prijelazu iz travnja u svibanj. Prijevoz od pošiljatelja do terminala može se bez većih problema izvoditi postojećim voznim parkom vozila koja imaju homologaciju EX. Međutim, distribucija pirotehničkih sredstava za zabavu od terminala do prodajnih mjesta i povrat viškova natrag do terminala, ograničeni su radi pomanjkanja vozila s homologacijom EX. Prijevoznici nisu zainteresirani za ulaganja u takve potvrde o homologaciji budući da ne mogu povratiti svoje troškove. Time je ugrožena cjelokupna opstojnost dobavljača pirotehničkih sredstava za zabavu budući da ne mogu staviti svoju robu na tržište.

Pri primjeni ovog odstupanja, klasifikacija pirotehničkih sredstava za zabavu mora biti izvedena na temelju standardnog popisa u preporukama UN-a, kako bi se dobila najažurnija moguća klasifikacija.

Slična vrsta izuzeća postoji za pirotehniku za vatromet iz UN 0336, a to je izuzeće uključeno u Posebnu odredbu 651, 3.3.1 ADR-a 2005.

Datum isteka: 30. lipnja 2015.

UK Ujedinjena Kraljevina

RO–bi–UK–1

Predmet: Prijelaz javnih cesta vozilima koja prevoze opasne tvari (N8).

Upućivanje na Prilog I. odjeljak I.1. Direktivi 2008/68/EZ: prilozi A i B.

Sadržaj Priloga Direktivi: Zahtjevi za prijevoz opasnih tvari na javnim cestama.

Sadržaj nacionalnog zakonodavstva: Neprimjenjivanje propisa o opasnim tvarima na prijevoz koji se izvodi unutar privatnog prostora razdvojenog cestom. Za klasu 7 ovo se odstupanje ne odnosi na bilo koje odredbe Propisa o radioaktivnom materijalu (prijevoz u cestovnom prometu) iz 2002.

Početno upućivanje na nacionalno zakonodavstvo: Carriage of Dangerous Goods by Road Regulations 1996, Regulation 3 Schedule 2(3)(b); Carriage of Explosives by Road Regulations 1996, Regulation 3(3)(b).

Napomene: Lako može doći do situacije u kojoj se roba premješta između privatnih objekata smještenih na obje strane ceste. To nije prijevoz opasnih tvari javnom cestom u uobičajenom smislu te u ovakvom slučaju ne vrijedi nijedna odredba propisa o opasnim tvarima.

Datum isteka: 30. lipnja 2015.

RO–bi–UK–2

Predmet: Izuzeće od zabrane da vozač ili njegov pomoćnik otvaraju pakete opasnih tvari u lancu lokalne distribucije od lokalnog distribucijskog skladišta do maloprodaje ili krajnjeg korisnika i od maloprodaje do krajnjeg korisnika (osim za klasu 7) (N11).

Upućivanje na Prilog I. odjeljak I.1. Direktive 2008/68/EZ: 8.3.3.

Sadržaj Priloga Direktivi: Zabrana da vozač ili njegov pomoćnik otvaraju pakete opasnih tvari.

Sadržaj nacionalnog zakonodavstva: Zabrana otvaranja paketa određena je odredbom: ‚Osim ako ga je za to ovlastio rukovatelj vozila’.

Početno upućivanje na nacionalno zakonodavstvo: Carriage of Dangerous Goods by Road Regulations 1996, Regulation 12(3).

Napomene: Ako se shvati doslovce, ova zabrana, kako je sročena u Prilogu, može stvoriti ozbiljne probleme u maloprodajnoj distribuciji.

Datum isteka: 30. lipnja 2015.

RO–bi–UK–3

Predmet: Odredbe za alternativni prijevoz drvenih bačava koje sadrže UN 3065 pakirne skupine III.

Upućivanje na Prilog I. odjeljak I.1. Direktive 2008/68/EZ: 1.4., 4.1., 5.2. i 5.3.

Sadržaj Priloga Direktivi: Zahtjevi za pakiranje i označivanje.

Sadržaj nacionalnog zakonodavstva: Dopušta se prijevoz alkoholnih pića s više od 24 i ne više od 70 volumnih postotaka alkohola (pakirna skupina III.) u drvenim bačvama koje nisu odobrene od strane UN-a, bez naljepnica koje upozoravaju na opasnost, što podliježe strožim zahtjevima u vezi s utovarom i s vozilom.

Početno upućivanje na nacionalno zakonodavstvo: The Carriage of Dangerous Goods and Use of Transportable Pressure Equipment Regulations 2004: Regulation 7(13) and (14).

Napomene: Ovo je proizvod visoke vrijednosti za koji se vladi plaća trošarina i koji se od destilerije do carinskog skladišta mora prevoziti u sigurnim zapečaćenim vozilima s carinskom plombom. U dodatnim zahtjevima za osiguravanje sigurnosti uvažava se smanjenje zahtjeva u vezi s pakiranjem i označivanjem.

Datum isteka: 30. lipnja 2015.

RO–bi–UK–4

Predmet: Usvajanje RO–bi–SE–12.

Početno upućivanje na nacionalno zakonodavstvo: The Carriage of Dangerous Goods and Use of Transportable Pressure Equipment Regulations 2007 Part 1.

Datum isteka: 30. lipnja 2015.

RO–bi–UK–5

Predmet: Prikupljanje rabljenih baterija za odlaganje ili recikliranje.

Upućivanje na Prilog I. odjeljak I.1. Direktive 2008/68/EZ: prilozi A i B.

Sadržaj Priloga Direktivi: posebna odredba 636.

Sadržaj nacionalnog zakonodavstva: Dozvoljava sljedeće moguće drukčije uvjete za posebnu odredbu 636. poglavlja 3.3.:

Rabljene litijeve ćelije i baterije (UN 3090 i UN 3091) prikupljene i pripremljene za prijevoz za odlaganje između točke prikupljanja za potrošače i neposrednog postrojenja za preradu, zajedno s drugim nelitijevim ćelijama ili akumulatorima (UN 2800 i UN 3028), ne podliježu drugim odredbama ADR-a ako udovoljavaju sljedećim uvjetima:

Pakiraju se u bubnjeve IH2 ili kutije 4H2 koji su u skladu s razinom kvalitete pakirne skupine II. za krute tvari;

Pojedino pakiranje ne smije sadržavati više od 5 % litija i litij-ionskih baterija;

Najveća bruto masa svakog pakiranja ne smije prelaziti 25 kg;

Ukupna količina pakiranja po prijevoznoj jedinici ne smije prelaziti 333 kg;

Ne smiju se prevoziti druge opasne tvari.

Početno upućivanje na nacionalno zakonodavstvo: The Carriage of Dangerous Goods and Use of Transportable Pressure Equipment 2007 Part 1.

Napomene: Točke prikupljanja za potrošače obično su maloprodajne trgovine i nije praktično osposobljavati veliki broj osoba za razvrstavanje i pakiranje rabljenih baterija u skladu s ADR-om. Sustav Ujedinjene Kraljevine treba djelovati prema smjernicama određenim u Akcijskom programu za otpad i resurse Ujedinjene Kraljevine i treba uključivati dobavljanje odgovarajuće ambalaže u skladu s ADR-om i primjerene upute.

Datum isteka: 30. lipnja 2015.”

2.

U Prilogu II. odjeljak II.3. zamjenjuje se sljedećim:

„II.3.   Nacionalna odstupanja

Odstupanja za države članice za prijevoz opasnih tvari unutar njihova državnog područja na temelju članka 6. stavka 2. Direktive 2008/68/EZ.

Brojčano označivanje odstupanja: RA-a/bi/bii-MS-nn

RA= željeznica

a/bi/bii=

članak 6. stavak 2. točka (a)/točka (b) podtočka i./točka (b) podtočka ii.

MS= kratica za ‚država članica’

nn=

redni broj

Na temelju članka 6. stavka 2. točke (a) Direktive 2008/68/EZ

DE Njemačka

RA–a–DE–2

Predmet: Odobrenje za mješovito pakiranje.

Upućivanje na Prilog II. odjeljak II.1. Direktive 2008/68/EZ: 4.1.10.4. MP2.

Sadržaj Priloga Direktivi: Zabrana mješovitog pakiranja.

Sadržaj nacionalnog zakonodavstva: Klase 1.4S, 2, 3 i 6.1: dopuštenje za kombinirano pakiranje predmeta klase 1.4S (naboji za malo oružje), aerosola (klasa 2) te sredstava za čišćenje i obradu klase 3 i 6.1 (navedeni UN brojevi) kao kompleta za prodaju u kombiniranoj ambalaži u pakirnoj skupini II. i u malim količinama.

Početno upućivanje na nacionalno zakonodavstvo: Gefahrgut-Ausnahmeverordnung — GGAV 2002 vom 6.11.2002. (BGBl. I S. 4350); Ausnahme 21.

Napomene: Popis br. 30*, 30a, 30b, 30c, 30d, 30e, 30f, 30g.

Datum isteka: 30. lipnja 2015.

FR Francuska

RA–a–FR–3

Predmet: Prijevoz za potrebe željezničkog prijevoznika.

Upućivanje na Prilog II. odjeljak II.1. Direktive 2008/68/EZ: 5.4.1.

Sadržaj Priloga Direktivi: Podaci o opasnim tvarima koji moraju biti navedeni na teretnom listu.

Sadržaj nacionalnog zakonodavstva: Prijevoz za potrebe željezničkog prijevoznika, količina koja ne prelaze ograničenja iz 1.1.3.6., ne podliježe obvezi deklaracije tereta.

Početno upućivanje na nacionalno zakonodavstvo: Arrêté du 5 juin 2001 relatif au transport des marchandises dangereuses par chemin de fer — article 20.2.

Datum isteka: 30. lipnja 2015.

RA–a–FR–4

Predmet: Izuzeće od označivanja određenih poštanskih vagona.

Upućivanje na Prilog II. odjeljak II.1. Direktive 2008/68/EZ: 5.3.1.

Sadržaj Priloga Direktivi: Obveza postavljanja oznaka na stranice vagona.

Sadržaj nacionalnog zakonodavstva: Označivati se moraju samo oni poštanski vagoni u kojima se prevozi više od 3 tone materijala iste klase (osim 1, 6.2 ili 7).

Početno upućivanje na nacionalno zakonodavstvo: Arrêté du 5 juin 2001 relatif au transport des marchandises dangereuses par chemin de fer — article 21.1.

Datum isteka: 30. lipnja 2015.

SE Švedska

RA–a–SE–1

Predmet: Željeznički vagon u kojem se prevoze opasne tvari, kao hitna roba, ne mora biti obilježen oznakama.

Upućivanje na Prilog II. odjeljak II.1. Direktive 2008/68/EZ: 5.3.1.

Sadržaj Priloga Direktivi: Na željezničkim vagonima koji prevoze opasne tvari moraju se nalaziti oznake.

Sadržaj nacionalnog zakonodavstva: Željeznički vagon u kojem se prevoze opasne tvari kao hitna roba ne mora biti obilježen oznakama.

Početno upućivanje na nacionalno zakonodavstvo: Särskilda bestämmelser om vissa inrikes transporter av farligt gods på väg och i terräng.

Napomene: U RID-u postoje količinska ograničenja za robu koja je označena kao hitna roba. Stoga se ovdje radi o malim količinama.

Datum isteka: 30. lipnja 2015.

UK Ujedinjena Kraljevina

RA–a–UK–1

Predmet: Prijevoz predmeta koji sadrže radioaktivni materijal niskog rizika, kao što su zidni i ručni satovi, detektori dima, kazaljke kompasa.

Upućivanje na Prilog II. odjeljak II.1. Direktive 2008/68/EZ: Većina zahtjeva RID-a.

Sadržaj Priloga Direktivi: Zahtjevi koji se odnose na prijevoz materijala klase 7.

Sadržaj nacionalnog zakonodavstva: Potpuno izuzeće od odredaba nacionalnih propisa za određene komercijalne proizvode koji sadrže ograničene količine radioaktivnog materijala.

Početno upućivanje na nacionalno zakonodavstvo: Packaging, Labelling and Carriage of Radioactive Material by Rail Regulations 1996, Regulation 2(6) (as amended by Schedule 5 of the Carriage of Dangerous Goods (Amendment) Regulations 1999).

Napomene: Ovo je odstupanje kratkoročna mjera, koja neće više biti potrebna kada se u RID ugrade slične izmjene propisa IAEA-e.

Datum isteka: 30. lipnja 2015.

RA–a–UK–2

Predmet: Smanjenje ograničenja u vezi s prijevozom mješovitih tereta eksploziva te eksploziva s drugim opasnim tvarima u vagonima, vozilima i kontejnerima (N4/5/6).

Upućivanje na Prilog II. odjeljak II.1. Direktive 2008/68/EZ: 7.5.2.1. i 7.5.2.2.

Sadržaj Priloga Direktivi: Ograničenja za određene vrste mješovitog tereta.

Sadržaj nacionalnog zakonodavstva: Nacionalno je zakonodavstvo manje ograničavajuće što se tiče mješovitog tereta eksploziva, pod uvjetom da se takav prijevoz može izvesti bez opasnosti.

Početno upućivanje na nacionalno zakonodavstvo: Packaging, Labelling and Carriage of Radioactive Material by Rail Regulations 1996, Regulation 2(6) (as amended by Schedule 5 of the Carriage of Dangerous Goods (Amendment) Regulations 1999).

Napomene: Ujedinjena Kraljevina želi dopustiti neka odstupanja od propisa o kombiniranju eksploziva s drugim eksplozivima te eksploziva s drugim opasnim tvarima. Svako će odstupanje imati količinsko ograničenje za jedan ili više elemenata tereta, a bilo bi dopušteno samo ako se ‚poduzmu sve razumno izvedive mjere kako bi se spriječilo da eksplozivi dođu u dodir s bilo kojom takvom robom, ili da na neki drugi način ugroze takvu robu ili da takva roba ugrozi njih’.

Primjeri odstupanja koje bi Ujedinjena Kraljevina željela dopustiti su:

1.

Eksplozivi kojima su u klasifikaciji dodijeljeni UN brojevi 0029, 0030, 0042, 0065, 0081, 0082, 0104, 0241, 0255, 0267, 0283, 0289, 0290, 0331, 0332, 0360 ili 0361 mogu se prevoziti u istom vozilu s opasnim tvarima kojima je u klasifikaciji dodijeljen UN broj 1942. Količina UN 1942 koja se smije prevoziti ograničava se kao da se radi o eksplozivu 1.1D.

2.

Eksplozivi kojima su u klasifikaciji dodijeljeni UN brojevi 0191, 0197, 0312, 0336, 0403, 0431 ili 0453 mogu se prevoziti u istom vozilu s opasnim tvarima (osim zapaljivih plinova, zaraznih tvari i toksičnih tvari) u prijevoznoj kategoriji 2. ili s opasnim tvarima u prijevoznoj kategoriji 3. ili u bilo kojoj kombinaciji, pod uvjetom da ukupna masa ili zapremina opasnih tvari u prijevoznoj kategoriji 2. ne prelazi 500 kg ili litara te da ukupna neto masa takvih eksploziva ne prelazi 500 kg.

3.

Eksplozivi iz 1.4G mogu se prevoziti u istom vozilu sa zapaljivim tekućinama i zapaljivim plinovima u prijevoznoj kategoriji 2. ili s nezapaljivim, neotrovnim plinovima u prijevoznoj kategoriji 3., ili u bilo kojoj kombinaciji, pod uvjetom da ukupna masa ili zapremina sveukupnih opasnih tvari ne prelazi 200 kg ili litara te da ukupna neto masa eksploziva ne prelazi 20 kg.

4.

Eksplozivni proizvodi kojima su u klasifikaciji dodijeljeni UN brojevi 0106, 0107 ili 0257 mogu se prevoziti s eksplozivnim proizvodima skupine kompatibilnosti D, E ili F, čiji su sastavni dio. Ukupna količina eksploziva UN brojeva 0106, 0107 ili 0257 ne smije prelaziti 20 kg.

Datum isteka: 30. lipnja 2015.

RA–a–UK–3

Predmet: Dozvoliti drukčiju najveću ukupnu količinu po prijevoznoj jedinici za robu klase 1 u kategorijama 1. i 2. iz tablice u 1.1.3.1.

Upućivanje na Prilog II. odjeljak II.1. Direktive 2008/68/EZ: 1.1.3.1.

Sadržaj Priloga Direktivi: Izuzeća koja se odnose na vrstu prijevoza.

Sadržaj nacionalnog zakonodavstva: Utvrđivanje pravila u vezi s izuzećima za ograničene količine i mješoviti utovar eksploziva.

Početno upućivanje na nacionalno zakonodavstvo: The Carriage of Dangerous Goods and Use of Transportable Pressure Equipment Regulations 2004: Regulation 3(7)(b).

Napomene: Dozvoliti drukčija ograničenja količine i faktora množenja za mješoviti utovar za robu klase 1, odnosno ‚50’ za kategoriju 1. i ‚500’ za kategoriju 2. Za izračun mješovitog tereta, za kategoriju prijevoza 1. faktor množenja je ‚20’, a za kategoriju prijevoza 2. faktor množenja je ‚2’.

Datum isteka: 30. lipnja 2015.

RA–a–UK–4

Predmet: Usvajanje RA–a–FR–6.

Upućivanje na Prilog II. odjeljak II.1. Direktive 2008/68/EZ: 5.3.1.3.2.

Sadržaj Priloga Direktivi: Smanjenje obveza postavljanja oznake u slučaju kombiniranog cestovnog i željezničkog prijevoza.

Sadržaj nacionalnog zakonodavstva: Zahtjev za označivanje ne primjenjuje se kada su oznake na vozilima jasno vidljive.

Početno upućivanje na nacionalno zakonodavstvo: The Carriage of Dangerous Goods and Use of Transportable Pressure Equipment Regulations 2004: Regulation 7(12).

Napomene: Ovo je uvijek bila nacionalna odredba Ujedinjene Kraljevine.

Datum isteka: 30. lipnja 2015.

RA–a–UK–5

Predmet: Distribucija robe u unutarnjem pakiranju (isključujući robu iz klasa 1, 4.2, 6.2 i 7) od lokalnih distribucijskih skladišta do trgovaca na malo ili korisnika i od trgovaca na malo do krajnjih korisnika.

Upućivanje na Prilog II. odjeljak II.1. Direktive 2008/68/EZ: 6.1.

Sadržaj Priloga Direktivi: Zahtjevi u pogledu izrade i ispitivanja ambalaže.

Sadržaj nacionalnog zakonodavstva: Pakiranje ne mora imati RID/ADR ili UN oznaku.

Početno upućivanje na nacionalno zakonodavstvo: The Carriage of Dangerous Goods and Use of Transportable Pressure Equipment Regulations 2007: Regulation 26.

Napomene: Zahtjevi ADR-a nisu primjereni za završne faze prijevoza od distribucijskih skladišta do trgovaca na malo ili korisnika, ili od trgovaca na malo do krajnjih korisnika. Svrha je ovog odstupanja dozvoliti da se unutarnje pakiranje robe koja se distribuira u maloprodaji u posljednjoj fazi puta lokalne distribucije prevozi bez vanjskog pakiranja.

Datum isteka: 30. lipnja 2015.

Na temelju članka 6. stavka 2. točke (b) podtočke i. Direktive 2008/68/EZ

DE Njemačka

RA–bi–DE–2

Predmet: Prijevoz pakiranog opasnog otpada.

Upućivanje na Prilog II. odjeljak II.1. Direktivi 2008/68/EZ: od 1. do 5.

Sadržaj Priloga Direktivi: Klasifikacija, pakiranje i označivanje.

Sadržaj nacionalnog zakonodavstva: Klase od 2 do 6.1, 8 i 9: kombinirano pakiranje i prijevoz opasnog otpada u paketima i IBC kontejnerima; otpad mora biti pakiran u unutarnju ambalažu (kako je prikupljen) i razvrstan u posebne skupine otpada (izbjegavanje opasnih reakcija unutar jedne skupine otpada); upotreba posebnih pisanih uputa koje se odnose na skupine otpada, a koje služe kao tovarni list; prikupljanje kućanskog i laboratorijskog otada itd.

Početno upućivanje na nacionalno zakonodavstvo: Gefahrgut-Ausnahmeverordnung — GGAV 2002 vom 6.11.2002. (BGBl. I S. 4350); Ausnahme 20.

Napomene: Popis br. 6*.

Datum isteka: 30. lipnja 2015.

RA-bi-DE-3

Predmet: Lokalni prijevoz UN 1381 (fosfor, žuti, pod vodom), klasa 4.2, pakirna skupina I, u željezničkim vagonima s cisternama.

Upućivanje na Prilog II. odjeljak II.1. Direktive 2008/68/EZ: 6.8., 6.8.2.3.

Sadržaj Priloga Direktivi: Odredbe za izradu cisterni i vagona cisterni. poglavlje 6.8., pododjeljak 6.8.2.3., zahtijeva tipsko odobravanje za cisterne za prevoženje UN 1381 (fosfor, žuti, pod vodom).

Sadržaj nacionalnog zakonodavstva: Lokalni prijevoz UN 1381 (fosfor, žuti, pod vodom), klasa 4.2, pakirna skupina I, na kratkim udaljenostima (od Sassnitz-Mukrana do Lutherstadt Wittenberg-Piesteritza i Bitterfelda) u željezničkim vagonima s cisternama izrađenim prema ruskim standardima. Prijevoz robe podliježe dodatnim operativnim odredbama koje su utvrdila nadležna sigurnosna tijela.

Početno upućivanje na nacionalno zakonodavstvo: Ausnahme Eisenbahn-Bundesamt Nr. E 1/92.

Datum isteka: 1. siječnja 2014.

DK Danska

RA–bi–DK-1

Predmet: Prijevoz opasnih tvari u tunelima.

Upućivanje na Prilog II. odjeljak II.1. Direktive 2008/68/EZ: 7.5.

Sadržaj Priloga Direktivi: Utovar, istovar i zaštitne udaljenosti.

Sadržaj nacionalnog zakonodavstva: Zakonodavstvo osigurava alternativne odredbe onima iz Priloga II. odjeljka II.1. Direktive 2008/68/EZ u vezi s prijevozom kroz željeznički tunel na stalnoj vezi preko Great Belta. Te se alternativne odredbe odnose samo na količinu tereta i udaljenosti između utovara opasnih tvari.

Početno upućivanje na nacionalno zakonodavstvo: Bestemmelser om transport af eksplosiver i jernbanetunnelerne på Storebælt og Øresund, 15 February 2005.

Napomene: —

Datum isteka: 30. lipnja 2015.

RA–bi–DK-2

Predmet: Prijevoz opasnih tvari u tunelima.

Upućivanje na Prilog II. odjeljak II.1. Direktive 2008/68/EZ: 7.5.

Sadržaj Priloga Direktivi: Utovar, istovar i zaštitne udaljenosti.

Sadržaj nacionalnog zakonodavstva: Zakonodavstvo osigurava alternativne odredbe onima iz Priloga II. odjeljka II.1. Direktive 2008/68/EZ u vezi s prijevozom kroz željeznički tunel na stalnoj vezi preko Öresunda. Te se alternativne odredbe odnose samo na količinu tereta i udaljenosti između utovara opasnih tvari.

Početno upućivanje na nacionalno zakonodavstvo: Bestemmelser om transport af eksplosiver i jernbanetunnelerne på Storebælt og Øresund, 15 February 2005.

Napomene: —

Datum isteka: 29. veljače 2016.

CZ Češka

RA-bi-CZ-1

Predmet: Lokalni prijevoz UN 1381 (FOSFOR, BIJELI ili ŽUTI, POD VODOM ili U OTOPINI, klasa 4.2, klasifikacijska oznaka ST3, pakirna skupina I), na kratkim udaljenostima u vagonima cisternama.

Upućivanje na Prilog II. odjeljak II.1. Direktive 2008/68/EZ: 6.8., 6.8.2.3.

Sadržaj Priloga Direktivi: Odredbe za izradu vagona cisterni. poglavlje 6.8., pododjeljak 6.8.2.3., zahtjevi za odobrenje dizajna za vagone cisterne za prijevoz UN 1381 (FOSFOR, BIJELI ili ŽUTI, POD VODOM ili U OTOPINI, klasa 4.2, klasifikacijska oznaka ST3, pakirna skupina I).

Sadržaj nacionalnog zakonodavstva: Prijevoz UN 1381 (FOSFOR, BIJELI ili ŽUTI, POD VODOM ili U OTOPINI, klasa 4.2, klasifikacijska oznaka ST3, pakirna skupina I) između postaja Petrovice u Karviné, državna granica CZ/PL, i Boří Les, u željezničkim vagonima cisternama izrađenima u skladu sa zahtjevima Sporazuma o međunarodnom željezničkom prijevozu roba (SMGS). Prijevoz podliježe daljnjim operativnim mjerama donesenim posebno na razini željezničkog prijevoznika, upravitelja infrastrukture te odgovarajućih podružnica Integriranog sustava spašavanja.

Upućivanje na nacionalno zakonodavstvo: Izuzeće izdalo Ministarstvo prometa.

Datum isteka: 1. siječnja 2014.

SE Švedska

RA–bi–SE–1

Predmet: Prijevoz opasnog otpada do pogona za odlaganje opasnog otpada.

Upućivanje na Prilog II. odjeljak II.1. Direktive 2008/68/EZ: 2., 5.2., i 6.1.

Sadržaj Priloga Direktivi: Klasifikacija, označivanje i obilježavanje te zahtjevi za izradu i ispitivanje ambalaže.

Sadržaj nacionalnog zakonodavstva: Zakonodavstvo se sastoji od pojednostavljenih mjerila klasifikacije, manje ograničavajućih zahtjeva za izradu i ispitivanje ambalaže te izmijenjenih zahtjeva za obilježavanje i označivanje. Umjesto klasificiranja opasnog otpada u skladu s ADR-om, otpad se razvrstava u različite skupine otpada. Svaka skupina otpada obuhvaća tvari koje se, u skladu s ADR-om, mogu pakirati zajedno (mješovito pakiranje). Svaki paket mora biti označen šifrom odgovarajuće skupine otpada umjesto UN brojem.

Početno upućivanje na nacionalno zakonodavstvo: Särskilda bestämmelser om vissa inrikes transporter av farligt gods på väg och i terräng.

Napomene: Ovi se propisi mogu primijeniti samo na prijevoz opasnog otpada od javnih reciklažnih lokacija do pogona za odlaganje opasnog otpada.

Datum isteka: 30. lipnja 2015.

Na temelju članka 6. stavka 2. točke (b) podtočke ii. Direktive 2008/68/EZ

DE Njemačka

RA–bii–DE–1

Predmet: Lokalni prijevoz vodikova cijanida UN 1051, stabiliziranog, tekućeg, s masenim udjelom vode 1 % ili manjim, u željezničkim vagonima cisternama, odstupajući od pododjeljka 4.3.2.1.1. Priloga II. odjeljka II.1. Direktive 2008/68/EZ.

Upućivanje na Prilog II., odjeljak II.1. Direktive 2008/68/EZ: 3.2, 4.3.2.1.1.

Sadržaj Priloga Direktivi: zabrana prijevoza UN 1051 (vodikov cijanid), stabiliziranog, tekućeg, s masenim udjelom vode 1 % ili manjim.

Sadržaj nacionalnih pravnih odredaba: lokalni prijevoz željeznicom na posebno određenim putovima kao dio utvrđenog industrijskog postupka i koji se strogo nadzire u skladu s jasno određenim uvjetima. Prijevoz se obavlja u vagonima cisternama koje su posebno licencirane u tu svrhu te čija se izrada i pribor stalno prilagođavaju sukladno najnovijoj sigurnosnoj tehnologiji (npr. opremanje sa sudarnim puferima u skladu s TE 22). Postupak prijevoza detaljno se regulira dodatnim operativnim sigurnosnim odredbama u dogovoru s odgovarajućim tijelima za sigurnost i nesklonost opasnosti te ga nadgleda odgovarajuće nadzorno tijelo.

Izvorno upućivanje na nacionalne zakonske odredbe: odstupanje br. E 1/97 (4. izmijenjena verzija), Federalni ured za željeznice.

Završetak razdoblja valjanosti: 1. siječnja 2017.

DE Njemačka

RA-bii-DE-2

Predmet: lokalni prijevoz na određenim putovima UN 1402 (kalcijev karbid), pakirna skupina I, u kontejnerima ili vagonima.

Upućivanje na Prilog II. odjeljak II.1. Direktive 2008/68/EZ: 3.2, 7.3.1.1.

Sadržaj Priloga Direktivi: Opće odredbe za prijevoz u rasutom stanju. poglavlje 3.2., tablica A, ne dopušta da se kalcijev karbid prevozi u rasutom stanju.

Sadržaj nacionalnog zakonodavstva: Lokalni prijevoz željeznicom UN 1402 (kalcijev karbid), pakirna skupina I, na posebno određenim putovima, kao dio definiranog industrijskog procesa i strogo kontroliran pod jasno određenim uvjetima. Teret se prevozi u vagonima u namjenski izrađenim kontejnerima. Prijevoz robe podliježe dodatnim operativnim odredbama koje su utvrdila nadležna sigurnosna tijela.

Početno upućivanje na nacionalno zakonodavstvo: Ausnahme Eisenbahn-Bundesamt Nr. E 3/10.

Datum isteka: 15. siječnja 2018.”

3.

U Prilogu III. odjeljak III.3. zamjenjuje se sljedećim:

„III.3.   Nacionalna odstupanja

Odstupanja za države članice za prijevoz opasnih tvari unutar njihova državnog područja na temelju članka 6. stavka 2. Direktive 2008/68/EZ.

Brojčano označivanje odstupanja: IW-a/bi/bii-MS-nn

IW= unutarnji plovni putovi

a/bi/bii= članak 6.stavak 2. točka (a)/točka (b) podtočka i./ točka (b) podtočka ii.

MS= kratica za ‚država članica’

nn= redni broj

Na temelju članka 6. stavka 2. točke (b) podtočke i. Direktive 2008/68/EZ

BG Bugarska

IW–bi–BG–1

Predmet: Klasifikacija i pregled plovila sa spremnikom.

Upućivanje na Prilog III. odjeljak III.1., Direktive 2008/68/EZ: poglavlje 1.15.

Sadržaj Priloga Direktivi: Odredbe poglavlja 1.15., Priznavanje klasifikacijskih društava zahtijeva da klasifikacijsko društvo koje se priznaje preuzme postupak za njihovo priznavanje, određen u odjeljku 1.15.2.

Sadržaj nacionalnog zakonodavstva: Klasifikacija i pregled plovila s rezervoarima za benzinske proizvode, koja plove u vodama bugarskih riječnih luka ili drugim područjima pod izravnom nadležnošću tih luka i kojima upravlja klasifikacijsko društvo koje nije priznato u skladu s poglavljem 1.15. Priloga III. odjeljka III.1. Direktive 2008/68/EZ, odobreno je pod uvjetom da nije ugrožena sigurnost.

Početno upućivanje na nacionalno zakonodavstvo: Наредба № 16 от 20 юни 2006 г. за обработка и превоз на опасни товари по море и по вътрешни водни пътища; Наредба № 4 от 9 януари 2004 г. за признаване на организации за извършване на прегледи на кораби и корабопритежатели (Pravilnik br. 16 od 20. lipnja 2006. o rukovanju opasnim tvarima i njihovom prijevozu morem i unutarnjim plovnim putovima; Pravilnik br. 4 od 9. siječnja 2004. o priznavanju pregleda plovila i društava za pregledavanje plovila i provjeru vlasnika plovila).

Napomene: Odstupanje se primjenjuje samo na plovila koja plove u područjima luka ili drugim područjima pod izravnom nadležnošću tih luka.

Datum isteka: 15. siječnja 2018.”