Novi nacionalni motiv na optjecajnim kovanicama eura

(2022/C 364/03)

Optjecajne kovanice eura zakonito su platežno sredstvo u cijelom europodručju. Komisija objavljuje opis izgleda svih novih kovanica eura (1) kako bi obavijestila javnost i stručne krugove.

Vijeće Europske unije 12. srpnja 2022. odlučilo je da Republika Hrvatska ispunjava potrebne uvjete za uvođenje eura 1. siječnja 2023 (2).

Republika Hrvatska će stoga od 1. siječnja 2023. izdavati eurokovanice uz odobrenje ESB-a u pogledu opsega izdanja (usp. članak 128. stavak 2. Ugovora o funkcioniranju Europske unije).


1 eurocent	2 eurocenta	5 eurocenti	10 eurocenti

20 eurocenti	50 eurocenti	1 euro	2 eura

Zemlja izdavanja: Republika Hrvatska

Datum izdavanja:1. siječnja 2023.

Opis motiva:

1, 2 i 5 centi: Natpis na glagoljici s hrvatskom šahovnicom u pozadini

U središnjem dijelu kovanice prikazana su slova „HR” napisana uglatom glagoljicom u obliku ligature, pri čemu je HR službena oznaka ISO 3166-1 alpha-2 za Hrvatsku. Glagoljica je najstarije slavensko pismo te je, uz ćirilicu, jedno od dvaju slavenskih pisama. Iako se temelji na grčkom pismu, glagoljica je izvorno pismo koje je vjerojatno izmislio Konstantin Filozof (sveti Ćiril) radi promicanja kršćanstva među slavenskim narodima. Hrvati su se počeli koristiti glagoljicom u drugoj polovini 9. stoljeća, a do kraja 12. stoljeća jedini su narod koji je to pismo upotrebljavao i dalje ga razvijao. Samo 28 godina nakon Gutenbergove Biblije u Hrvatskoj je 1483. tiskana prva knjiga na starocrkvenoslavenskom jeziku „Misal po zakonu rimskoga dvora” (Missale Romanum Glagolitice), napisana hrvatskom (uglatom) glagoljicom. Riječ je o prvoj inkunabuli u Europi koja nije tiskana na latinskom jeziku i latinskim pismom. Glagoljica je u Hrvatskoj korištena do prve polovine 19. stoljeća i postala je važan element hrvatskog identiteta. Nadesno i niže od ligature „HR” nalazi se hrvatska šahovnica, dio grba Republike Hrvatske. U gornjem središnjem dijelu nalazi se godina izdavanja, a u donjem središnjem dijelu nalazi se natpis zemlje izdavanja. U vanjskom krugu uz rub kovanice nalazi se 12 zvijezda europske zastave.

10, 20 i 50 centi: Nikola Tesla s hrvatskom šahovnicom u pozadini

U središnjem dijelu kovanice nalazi se portret Nikole Tesle okružen magnetnim silnicama. Silnice se protežu od portreta do kruga koji tvore 12 zvijezda, što simbolizira povezanost Nikole Tesle s državama članicama EU-a u kojima je proveo dio života. Nikola Tesla, hrvatski, europski i američki izumitelj srpskog podrijetla, rođen je u Hrvatskoj u selu Smiljanu 10. srpnja 1856. Pohađao je školu u Hrvatskoj u Smiljanu, Gospiću i Karlovcu, gdje je diplomirao. Njegovi patenti i teorijski rad temelji su globalne elektrifikacije, a njegov rad u području visokofrekventnih električnih struja i bežičnog prijenosa elektromagnetskih valova otvorio je put razvoju radijske tehnologije i telekomunikacija. Jedan od njegovih najpoznatijih izuma Teslin transformator (Teslina zavojnica), izumljen 1891., korišten je za proizvodnju visokonaponske i visokofrekventne izmjenične struje. Pojam „tesla” prihvaćen je 1960. na 11. općoj konferenciji za utege i mjere kao mjerna jedinica za magnetsku indukciju. Lijevo od portreta i magnetskih silnica nalazi se hrvatska šahovnica, dio grba Republike Hrvatske. Na vrhu lijevo, između magnetskih silnica, nalazi se natpis zemlje izdavanja, a godina izdavanja pojavljuje se desno na dnu.

1 euro: Kuna s hrvatskom šahovnicom u pozadini

Na nacionalnoj strani kovanice od 1 eura prikazana je kuna s hrvatskom šahovnicom u pozadini. U središnjem dijelu nacionalne strane kovanice prikazana je kuna. Ta hitra i spretna životinja s dragocjenim tamnosmeđim krznom i žutom pjegom na vratu i prsima simbol je hrvatske monetarne povijesti. U srednjem se vijeku u Slavoniji, Primorju i Dalmaciji krzno kune koristilo za plaćanje poreza u naravi (kunovina ili marturina). S vremenom je krzno kune postalo obračunska jedinica i potom novac u suvremenom značenju riječi. Kuna je ujedno i prvi motiv prikazan na hrvatskoj valuti, i to na kovanici koja se nazivala

„banovac”, u upotrebi od prve polovine 13. stoljeća do kraja 14. stoljeća, zbog čega ima važnu ulogu u hrvatskoj monetarnoj i fiskalnoj povijesti. Iza kune nalazi se hrvatska šahovnica, dio grba Republike Hrvatske. Oznaka zemlje izdavanja „HRVATSKA” nalazi se u gornjem lijevom dijelu, a godina izdavanja „2023.” u donjem desnom dijelu.

2 eura: Zemljopisna karta Republike Hrvatske s hrvatskom šahovnicom u pozadini

U središnjem dijelu kovanice nalazi se simboliziran i stiliziran zemljopisni prikaz Republike Hrvatske. Karakterističan i prepoznatljiv zemljopisni oblik Hrvatske odražava njezina zemljopisna obilježja i povijesne okolnosti. Hrvatska se zemljopisno proteže od prostrane panonske nizine, preko dinarskog područja do jadranske obale, jedne od najrazvedenijih obala na svijetu s mnoštvom otoka. Polovina hrvatskog državnog područja nalazi se u panonskoj regiji, jedna trećina u obalnom jadranskom području, a preostali dio u planinskom dinarskom području. Radi skladnosti dizajna kovanice u pozadini zemljopisne karte, u suprotnosti s „organskim” granicama, ističe se stroga pravilnost hrvatske šahovnice, dijela grba Republike Hrvatske, a godina izdavanja nalazi se u središnjem dijelu s desne strane. U donjem lijevom dijelu, u istom smjeru kao i prikaz zemljopisne karte, nalazi se natpis zemlje izdavanja. Na rubu kovanice otisnuti su najljepši stihovi iz Himne slobodi „O lijepa, o draga, o slatka slobodo”, dijela pastoralne igre „Dubravka” pisca Ivana Gundulića iz 17. stoljeća.

(1) Za druge kovanice eura vidjeti SL C 373, 28.12.2001., str. 1., SL C 254, 20.10.2006., str. 6. i SL C 248, 23.10.2007., str. 8.

(2) Odluka Vijeća od 12. srpnja 2022. o usvajanju eura u Hrvatskoj 1. siječnja 2023. (SL L 187, 14.7.2022., str. 31.).