—

uzimajući u obzir članak 225. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

—

uzimajući u obzir članak 47. Povelje Europske unije o temeljnim pravima,

—

uzimajući u obzir članak 5. Odluke Europskog parlamenta od 28. rujna 2005. o donošenju Statuta zastupnika Europskog parlamenta (1),

—

uzimajući u obzir Direktivu (EU) 2020/1828 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. studenoga 2020. o predstavničkim tužbama za zaštitu kolektivnih interesa potrošačâ i stavljanju izvan snage Direktive 2009/22/EZ (2),

—

uzimajući u obzir preporuku Komisije od 11. lipnja 2013. o zajedničkim načelima za kolektivne preventivne tužbe i tužbe radi naknade štete u državama članicama kod povrede prava zajamčenih zakonodavstvom Unije,

—

uzimajući u obzir studiju Službe Europskog parlamenta za istraživanja naslovljenu „Odgovorno privatno financiranje sudskih sporova” iz ožujka 2021.,

—

uzimajući u obzir članke 47. i 54. Poslovnika,

—

uzimajući u obzir izvješće Odbora za pravna pitanja (A9-0218/2022),

A.

budući da je prvenstvena odgovornost država članica omogućiti pristup odgovarajućoj pravnoj pomoći onima koji ne raspolažu dovoljnim sredstvima kako bi se osigurao pristup pravosuđu za sve, u skladu s člankom 47. Povelje Europske unije o temeljnim pravima; budući da su javna pravna pomoć i javno tužiteljstvo središnji mehanizmi kojima se jamči temeljno pravo na djelotvoran pravni lijek i pošteno suđenje te da to moraju i ostati;

B.

budući da je komercijalno financiranje sporova sredstvima treće strane sve učestalija praksa pri kojoj privatni ulagatelji („pružatelji financiranja u sporovima”) koji nisu stranka u sporu ulažu u pravne postupke radi dobiti i plaćaju pravne i druge troškove u zamjenu za udio u možebitnoj dodijeljenoj naknadi; budući da je kolektivna pravna zaštita samo jedna vrsta sporova u kojima se trenutačno primjenjuje financiranje sporova sredstvima treće strane, a drugi su primjeri arbitražni postupci i postupci u slučaju nesolventnosti, povrat ulaganja, protumonopolski zahtjevi i drugo;

C.

budući da bi se financiranje sporova sredstvima treće strane, ako se na odgovarajući način uredi, moglo češće upotrebljavati kao sredstvo za potporu pristupu pravosuđu, posebno u zemljama u kojima su pravni troškovi vrlo visoki, ili za žene i marginalizirane skupine koje se suočavaju s dodatnim preprekama u pogledu financiranja; budući da bi financiranje sporova sredstvima treće strane također moglo u većoj mjeri pridonijeti pokretanju sudskih postupaka u predmetima od javnog interesa i smanjenju značajnih ekonomskih neuravnoteženosti između korporacija i onih građana koji traže pravnu zaštitu te time osigurati odgovarajuću korporativnu odgovornost;

D.

budući da je u izvješću Britanskog instituta za međunarodno i komparativno pravo (BIICL) naslovljenom „Stanje kolektivne pravne zaštite u Europskoj uniji u kontekstu Preporuke Komisije” istaknuto da je u nekim državama članicama financiranje sredstvima treće strane postalo ključan čimbenik u ostvarenju kolektivne pravne zaštite (3); budući da je u izvješću Komisije COM(2018)0040 o provedbi neobvezujuće preporuke o kolektivnoj pravnoj zaštiti iz 2013. istaknuta činjenica da je financiranje sporova sredstvima treće strane ključan aspekt kolektivne pravne zaštite koji ima važnu prekograničnu dimenziju (4);

E.

budući da pružatelji financiranja u sporovima koji sudjeluju u pravnim postupcima mogu djelovati u vlastitom ekonomskom interesu, a ne u interesu podnositelja zahtjeva; budući da mogu težiti kontrolirati sudski spor i zahtijevati ishod koji im se najviše isplati u najkraćem roku (5); budući da je ključno osigurati da se žrtvama isplati primjerena odšteta;

F.

budući da financiranje sporova sredstvima treće strane, iako je u Europi gotovo nepostojeće, predstavlja sve rašireniju pojavu u području arbitraže povodom ulaganja kojom se umnožava broj i obujam zahtjeva privatnih ulagatelja protiv država;

G.

budući da prema dostupnim podacima pružatelji financiranja u sporovima u određenim državama članicama mogu zahtijevati nerazmjeran udio prihoda koji premašuje tipičan povrat drugih vrsta ulaganja; budući da iznosi koje potražuju pružatelji financiranja u sporovima na području Unije obično variraju od 20 % do 50 % dodijeljene naknade (6), dok izvan Unije ta potraživanja mogu u nekim slučajevima predstavljati povrat ulaganja u visini do 300 %; budući da bi trebalo uvesti pravila kojima će se osigurati proporcionalnost naknada koje se isplaćuju pružateljima financiranja u sporovima te kojima će se osigurati da se dodijeljena naknada prvo isplati podnositeljima zahtjeva, a da se tek onda isplati naknada pružatelju financiranja u sporovima;

H.

budući da financiranje sporova sredstvima treće strane nije jedini način za olakšavanje pristupa pravosuđu i da su za to dostupni i drugi instrumenti kao što je pravna pomoć i osiguranje troškova pravne zaštite te da postoje i izvansudska pravna sredstva za traženje pravne zaštite kao što je posredovanje, alternativno rješavanje sporova/internetsko rješavanje sporova, ombudsman ili putem sustava za pritužbe kojima upravljaju trgovačka društva; budući da bi ta rješenja mogla rezultirati bržom i primjerenijom naknadom za podnositelje zahtjeva, iako takva pravna sredstva nisu uvijek nužno dovoljno djelotvorna u pružanju odgovarajuće pravne zaštite; budući da bi podnositeljima zahtjeva trebalo u svakom trenutku omogućiti da izravno zatraže sudsku pravnu zaštitu;

I.

budući da je financiranje sporova sredstvima treće strane rašireno u Australiji, SAD-u, Kanadi, Ujedinjenoj Kraljevini i Nizozemskoj te ga neki smatraju ključnim čimbenikom kojim se osigurava dostupnost pristupa pravosuđu (7), ali ipak postoje zabrinutosti u vezi sa zlouporabama u nekim nadležnostima; budući da empirijski podaci (8) pokazuju da pružatelji financiranja u sporovima najčešće biraju predmete koji predstavljaju najbolje potencijalne povrate i ne ulažu u predmete koje smatraju prerizičnima ili nedovoljno isplativima;

J.

budući da je broj pružatelja financiranja u sporovima teško utvrditi, ali je poznato da ih u Uniji djeluje najmanje 45; budući da se očekuje da će praksa financiranja sporova koje osiguravaju treće strane u predstojećim godinama imati sve veću ulogu, iako je njezin opseg dosad u većini država članica bio ograničen, ali ona i dalje u velikoj mjeri nije uređena u Uniji, unatoč činjenici da bi uz koristi mogla dovesti i do značajnih rizika za sudovanje koje je potrebno razmotriti;

K.

budući da u trenutačnom regulatornom vakuumu postoji rizik od netransparentnog djelovanja pružatelja financiranja u sporovima, a posljedica toga je da bi sudovi mogli povremeno dodijeliti naknade podnositeljima zahtjeva ne znajući da će dio dodijeljene naknade, koji ponekad može biti nerazmjeran, potom biti preusmjeren pružateljima financiranja u sporovima na štetu podnositelja zahtjeva; budući da bi takav nedostatak transparentnosti mogao značiti i da čak i potencijalni korisnici znaju malo ili nimalo o raspodjeli dodijeljenih naknada ili sporazumima o financiranju, posebno ako se u okviru sustava kolektivne pravne zaštite primjenjuje mehanizam izuzeća (engl. opt-out); budući da u nedostatku zajedničkih minimalnih standarda na razini Unije postoji rizik od fragmentacije i regulatornih neravnoteža u području financiranja sporova;

L.

budući da su u Direktivi (EU) 2020/1828 utvrđene mogućnosti i zaštitne mjere u vezi s financiranjem sporova, koje su, međutim, ograničene na predstavničke tužbe u ime potrošačâ u okviru djelokruga navedene direktive i njome se stoga ne reguliraju druge vrste tužbi, primjerice tužbe povezane s poslovanjem ili ljudskim pravima, ili kategorije podnositelja zahtjeva, primjerice organizacije za ljudska prava ili radnici; budući da bi se djelotvorne mjere i zaštitne mjere trebale primjenjivati na sve vrste zahtjeva;

1.

2.

3.

4.

5.

6.

7.

8.

9.

10.

11.

12.

13.

14.

15.

16.

—

uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 16. srpnja 2021. naslovljenu „Nova strategija EU-a za šume do 2030.” (COM(2021)0572),

—

uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 8. listopada 2020. o europskoj strategiji za šume – daljnji koraci (1),

—

uzimajući u obzir njezinu Rezoluciju od 28. travnja 2015. o „Novoj strategiji EU-a za šume i sektor koji se temelji na šumama (2)”,

—

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije (UFEU), a posebno njegov članak 4.,

—

uzimajući u obzir program održivog razvoja UN-a do 2030. i ciljeve održivog razvoja,

—

uzimajući u obzir sporazum postignut 12. prosinca 2015. u Parizu na 21. zasjedanju Konferencije stranaka (COP 21) Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama (Pariški sporazum),

—

uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 11. prosinca 2019. naslovljenu „Europski zeleni plan” (COM(2019)0640) i političke smjernice Komisije i njezine predsjednice Ursule von der Leyen koje su uslijedile toj komunikaciji,

—

uzimajući u obzir Uredbu (EU) 2021/1119 Europskog parlamenta i Vijeća od 30. lipnja 2021. o uspostavi okvira za postizanje klimatske neutralnosti i o izmjeni uredaba (EZ) br. 401/2009 i (EU) 2018/1999 („Europski zakon o klimi”) (3),

—

uzimajući u obzir Uredbu (EU) 2018/841 Europskog parlamenta i Vijeća od 30. svibnja 2018. o uključivanju emisija i uklanjanja stakleničkih plinova iz korištenja zemljišta, prenamjene zemljišta i šumarstva u okvir za klimatsku i energetsku politiku do 2030. te o izmjeni Uredbe (EU) br. 525/2013 i Odluke br. 529/2013/EU (4),

—

uzimajući u obzir Direktivu (EU) 2018/2001 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2018. o promicanju uporabe energije iz obnovljivih izvora (5) (Direktiva o energiji iz obnovljivih izvora),

—

uzimajući u obzir Direktivu Vijeća 92/43/EEZ od 21. svibnja 1992. o očuvanju prirodnih staništa i divlje faune i flore (Direktiva o staništima) (6),

—

uzimajući u obzir Delegiranu uredbu Komisije (EU) 2021/268 оd 28. listopada 2020. o izmjeni Priloga IV. Uredbi (EU) 2018/841 Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu referentnih razina za šume koje države članice trebaju primjenjivati za razdoblje od 2021. do 2025. (7),

—

uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 20. svibnja 2020. naslovljenu „Strategija EU-a za bioraznolikost do 2030. – Vraćanje prirode u naše živote” (COM(2020)0380),

—

uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 10. ožujka 2020. naslovljenu „Nova industrijska strategija za Europu” (COM(2020)0102),

—

uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 30. lipnja 2021. naslovljenu „Dugoročna vizija za ruralna područja EU-a – Do 2040. ostvariti jača, povezana, otporna i prosperitetna ruralna područja” (COM(2021)0345),

—

uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 14. listopada 2020. naslovljenu „Val obnove za Europu – ozelenjivanje zgrada, otvaranje radnih mjesta, poboljšanje života” (COM(2020)0662),

—

uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 11. listopada 2018. naslovljenu „Održivo biogospodarstvo za Europu: Jačanje veze gospodarstva, društva i okoliša (COM(2018)0673),

—

uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 23. ožujka 2022. naslovljenu „Očuvanje sigurnosti opskrbe hranom i jačanje otpornosti prehrambenih sustava” (COM(2022)0133),

—

uzimajući u obzir inicijativu „novi europski Bauhaus”,

—

uzimajući u obzir Nacrt uredbe Komisije o proglašenju određenih kategorija potpora u sektoru poljoprivrede i šumarstva te u ruralnim područjima spojivima s unutarnjim tržištem u primjeni članaka 107. i 108. Ugovora o funkcioniranju Europske unije i stavljanju izvan snage Uredbe Komisije (EU) br. 702/2014 (8);

—

uzimajući u obzir Zaključke Vijeća od 5. studenoga 2021. o novoj strategiji EU-a za šume do 2030.,

—

uzimajući u obzir mišljenje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora od 8. prosinca 2021. o komunikaciji Komisije naslovljenoj „Nova strategija EU-a za šume do 2030.” (9),

—

uzimajući u obzir mišljenje Europskog odbora regija od 28. travnja 2022. o komunikaciji Komisije naslovljenoj „Nova strategija EU-a za šume do 2030.”,

—

uzimajući u obzir odgovornosti država članica u skladu s Konvencijom UN-a o suzbijanju dezertifikacije,

—

uzimajući u obzir izvješće Europskog revizorskog suda iz 2021. naslovljeno „Tematsko izvješće br. 21/2021 – Financijska sredstva EU-a za bioraznolikost i klimatske promjene u šumama EU-a: pozitivni, ali ograničeni rezultati”,

—

uzimajući u obzir publikaciju Komisije iz 2018. naslovljenu „Smjernice o kaskadnoj upotrebi biomase s odabranim primjerima najbolje prakse za drvnu biomasu”,

—

uzimajući u obzir izvješće Zajedničkog istraživačkog centra Komisije iz 2020. naslovljeno „Kartografsko prikazivanje i procjena stanja ekosustava i njihovih usluga: procjena ekosustava EU-a”,

—

uzimajući u obzir izvješće Europske agencije za okoliš iz 2020. naslovljeno „Stanje prirode u EU-u – rezultati izvješćivanja u skladu s direktivama o prirodi 2013. – 2018.”,

—

uzimajući u obzir izvješće konferencije Forest Europe iz 2020. naslovljeno „State of Europe’s Forests 2020” (Stanje europskih šuma 2020.),

—

uzimajući u obzir globalno izvješće o procjeni biološke raznolikosti i usluga ekosustava, koje je objavila Međuvladina znanstveno-politička platforma za biološku raznolikost i usluge ekosustava (IPBES),

—

uzimajući u obzir Deklaraciju iz Kunminga naslovljenu „Ekološka civilizacija: Izgradnja zajedničke budućnosti za sav život na Zemlji”,

—

uzimajući u obzir izvješće radne skupine br. II Međuvladina panela o klimatskim promjenama (IPCC) naslovljeno „Klimatske promjene 2022.: Posljedice, prilagodba i ugroženost” ,

—

uzimajući u obzir Posebno izvješće IPCC-a o klimatskim promjenama, dezertifikaciji, degradaciji zemljišta, održivom upravljanju zemljištem, sigurnosti opskrbe hranom te kretanjima stakleničkih plinova u kopnenim ekosustavima,

—

uzimajući u obzir presudu Suda Europske unije od 17. travnja 2018. u predmetu C-441/17 Europska komisija / Republika Poljska (10),

—

uzimajući u obzir projekte i prakse za koordinaciju informacija o šumama u Europi (Europska mreža za nacionalni inventar šuma (ENFIN), projekt FutMon, projekt Diabolo, Europski atlas vrsta šumskog drveća te program kartografskog prikazivanja i procjene stanja ekosustava i njihovih usluga (MAES)),

—

uzimajući u obzir izvješće s radionice IPBES-a i IPCC-a o biološkoj raznolikosti i klimatskim promjenama od 10. lipnja 2021.,

—

uzimajući u obzir članak 54. Poslovnika,

—

uzimajući u obzir mišljenja Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane te Odbora za razvoj,

—

uzimajući u obzir izvješće Odbora za poljoprivredu i ruralni razvoj (A9-0225/2022),

A.

budući da je EU postavio obvezujuće ciljeve smanjenja emisija stakleničkih plinova za najmanje 55 % do 2030. i postizanja klimatske neutralnosti najkasnije do 2050. (11); budući da je EU predan ostvarivanju UN-ovih ciljeva održivog razvoja, uključujući cilj br. 15, a to je zaštita, obnova i promicanje održivog korištenja kopnenih ekosustava, održivo gospodarenje šumama, borba protiv dezertifikacije, zaustavljanje degradacije tla i poništavanje njezinih učinaka te zaustavljanje gubitka biološke raznolikosti, kao i Pariškog sporazuma te obećanja danih na Konferenciji UN-a o klimatskim promjenama (COP26) održanoj 2021.; budući da će šume te industrije i usluge koje se temelje na šumama, kao i s njima povezani vlasnici i radnici, imati važnu i nezamjenjivu ulogu u ostvarivanju ciljeva održivog razvoja i ciljeva Pariškog sporazuma, dok su šumski ekosustavi i njihovi spremnici ugljika ključni za ublažavanje klimatskih promjena i prilagodbu njima jer apsorbiraju i skladište oko 10 % emisija stakleničkih plinova u Europi (12) te su ključna staništa biološke raznolikosti;

B.

budući da se člankom 4. UFEU-a predviđaju podijeljene nadležnosti i odgovornost u pogledu šuma, posebno u okviru politike EU-a u području okoliša, ali se ne spominje zajednička politika EU-a za šume što znači da se politika u području šuma zadržava u nadležnosti država članica; budući da je zbog velike raznolikosti šuma EU-a u pogledu biogeografije, strukture, veličine, biološke raznolikosti, obrazaca vlasništva i postojećih politika, kada su u pitanju politika zaštite okoliša, klimatska politika i druge relevantne politike koje se dotiču šuma, potrebno na odgovarajući način primijeniti načela supsidijarnosti i proporcionalnosti u razvoju i provedbi nove strategije EU-a za šume (dalje u tekstu: „strategija”) i relevantnog zakonodavstva EU-a; budući da je pojedinosti povezane s gospodarenjem šumama potrebno prilagoditi na nacionalnoj i regionalnoj razini, primjenjujući pristup odozdo prema gore; budući da je potrebna daljnja koordinacija na razini EU-a kako bi se bolje ostvarili ciljevi europskog zelenog plana i kako bi se moglo preciznije izračunati moguće smanjenje emisija i ograničenja korištenja šuma s obzirom na važnu ulogu šuma u postizanju europskih klimatskih ciljeva;

C.

budući da bi načelo europskog zelenog plana kao međusektorskog pristupa rješavanju klimatskih i okolišnih izazova, kojim se omogućuje odgovarajuća zaštita prirode i biološke raznolikosti na način kojim se potiče održivi rast i otvaraju radna mjesta u resursno učinkovitom, ugljično neutralnom te potpuno kružnom i konkurentnom gospodarstvu unutar granica planeta, trebalo biti vodeće načelo u provedbi strategije prilikom upravljanja kompromisima, stvaranja sinergija i pronalaženja prave ravnoteže između višestrukih funkcija šuma, uključujući socioekonomske, okolišne i klimatske funkcije; budući da je „ekosustav” fizički okoliš koji se sastoji od živih i neživih komponenata koje djeluju jedna na drugu; budući da ekosustavi tim međudjelovanjem stvaraju tok koristi za ljude i gospodarstvo koje se nazivaju „uslugama ekosustava”; budući da klimatske promjene i gubitak biološke raznolikosti i povezanih usluga ekosustava predstavljaju sustavnu prijetnju društvu; budući da šume pružaju širok raspon usluga ekosustava, kao što su opskrba drvom, nedrvnim proizvodima i hranom, sekvestracija ugljika, utočište za biološku raznolikost, čisti zrak i voda, koristi za lokalnu klimu te zaštita od prirodnih opasnosti kao što su lavine, poplave, suše i odroni kamenja, a imaju i rekreacijsku, kulturnu i povijesnu vrijednost; budući da se održivim gospodarenjem šumama nastoji osigurati uravnoteženo pružanje različitih usluga ekosustava i poduprijeti napore za prilagodbu klimatskim promjenama i njihovo ublažavanje;

D.

budući da proizvodi na bazi drva doprinose ublažavanju klimatskih promjena skladištenjem ugljika i zamjenom proizvoda s velikim ugljičnim otiskom, uključujući građevinski i ambalažni materijal, tekstil, kemikalije i goriva; budući da su proizvodi na bazi drva obnovljivi i u velikoj se mjeri mogu reciklirati te kao takvi imaju golem potencijal za potporu kružnom biogospodarstvu; budući da su zbog toga sektor šumarstva i drvne industrije ključni akteri u zelenom gospodarstvu;

E.

budući da se u okviru paketa „Spremni za 55 %” i cilja usklađivanja klimatske politike s Pariškim sporazumom trenutačno revidiraju Direktiva o energiji iz obnovljivih izvora i Uredba o uključivanju emisija i uklanjanja stakleničkih plinova iz korištenja zemljišta, prenamjene zemljišta i šumarstva (13); budući da je Komisija predložila uredbu o proizvodima koji nisu povezani s krčenjem šuma; budući da u svjetlu europskog koncepta multifunkcionalnih šuma te inicijative moraju biti usklađene s političkim ciljevima na visokoj razini iz zelenog plana, akcijskog plana za biogospodarstvo, strategije za kružno gospodarstvo, strategije za šume, strategije o bioraznolikosti i dugoročne vizije za ruralna područja;

F.

budući da je vlasništvo nad šumama diljem Europe raznoliko u smislu veličine i vlasničke strukture, što dovodi do velike raznolikosti modela gospodarenja; budući da je oko 60 % šuma u EU-u u vlasništvu 16 milijuna privatnih vlasnika šuma (14), među kojima je znatan udio malih zemljoposjednika (15), dok je otprilike 40 % šuma u EU-u u različitim oblicima javnog vlasništva; budući da mali broj vlasnika šuma posjeduje znatan udio ukupne šumske površine, od kojih neki posjeduju glavne pogone za preradu drva u EU-u; budući da će, prije posezanja za kažnjavanjem, uključivanje, podupiranje i poticanje tih vlasnika preko sveobuhvatnog političkog i zakonodavnog okvira koji pruža pravnu sigurnost i koji se temelji na priznavanju njihovih prava vlasništva, iskustva u upravljanju, važnosti prihoda ostvarenih gospodarenjem šumama i posebnih izazova biti ključno za postizanje ciljeva strategije, uključujući pružanje klimatskih i drugih usluga ekosustava; budući da je u tom pogledu važno da je taj okvir jasan i transparentan te da se njime izbjegavaju pretjerana administrativna ograničenja svih aktera;

G.

budući da se u EU-u nalazi otprilike 5 % ukupne šumske površine u svijetu, a šume čine 43 % kopnene površine EU-a, što je malo veći postotak od površine koja se koristi za poljoprivredu, i sadrže 80 % njegove kopnene biološke raznolikosti (16); budući da prema izvješću Europske agencije za okoliš naslovljenom „The European environment – state and outlook 2020: knowledge for transition to a sustainable Europe (17)”(Europski okoliš – stanje i izgledi u 2020.: znanje za tranziciju prema održivoj Europi) Europa bilježi golem pad biološke raznolikosti; budući da se gotovo 23 % europskih šuma nalazi na područjima mreže Natura 2000, a udio u nekim državama članicama prelazi 50 %; budući da šume čine gotovo polovinu prirodnih staništa u područjima mreže Natura 2000;

H.

budući da najnoviji podaci prikupljeni u skladu s člankom 17. Direktive o staništima pokazuju da je, prema stanju parametara staništa, samo 49 % šumskih staništa dobro očuvano (18), dok je u 29,6 % slučajeva stanje staništa nepoznato, a u 21,1 % slučajeva loše te ga je potrebno poboljšati; budući da bi usmjerenost isključivo na agregirane podatke mogla biti nedovoljna za utvrđivanje i rješavanje ključnih informacija o najhitnijim pitanjima te je stoga potrebno konzultirati konkretnije pokazatelje o trendovima u pogledu stanja šuma i pritiscima kojima su izložene i osigurati da podaci koji nedostaju u budućnosti budu dostupni; budući da ti pokazatelji ne podupiru ukupnu negativnu procjenu stanja šuma u EU-u, već pokazuju pozitivne i negativne trendove (19) koji iziskuju razrađenije odgovore za svaki pojedini slučaj; budući da su šume sve osjetljivije na učinke klimatskih promjena, posebno sve učestalijih šumskih požara; budući da je i dalje vrlo teško kvantificirati učinke takvih nepogoda na otpornost i produktivnost šuma u velikim razmjerima;

I.

budući da bi bolje razumijevanje mogućih prirodnih nepogoda uzrokovanih klimatskim promjenama u europskim šumama trebalo dodatno pridonijeti smjernicama o gospodarenju šumama i pružiti input za politike prilagodbe usmjerene na uklanjanje tih slabosti;

J.

budući da su prikupljanje i vođenje transparentnih i pouzdanih visokokvalitetnih podataka, razmjena znanja i najboljih praksi te primjereno financirana i dobro koordinirana istraživanja od središnje važnosti za suočavanje s izazovima i stvaranje prilika te za ostvarivanje višestrukih funkcija šuma, uključujući razne koristi koje pružaju proizvodi šumarskih industrija u sve složenijem okruženju; budući da su podaci o šumama dostupni na razini EU-a nepotpuni i neujednačene kvalitete, što otežava koordinaciju EU-a i država članica kada je riječ o gospodarenju šumama i njihovu očuvanju; budući da je posebno potrebno bolje praćenje stanja šumskih ekosustava, kao i učinaka mjera za šumarstvo na biološku raznolikost i klimu;

K.

budući da je na međunarodnoj razini Organizacija UN-a za hranu i poljoprivredu (FAO) glavni forum za razvoj međunarodno dogovorenih definicija u području šuma i šumarstva; budući da FAO prikuplja i pruža podatke o šumama i šumarstvu; budući da Komisija i države članice doprinose radu FAO-a;

L.

budući da je pružanje različitih usluga šumskog ekosustava u okviru sektora šumarstva i šumarskih industrija važan stup prihoda i zapošljavanja, posebno u ruralnim područjima, ali i u urbanim područjima zbog uporabe tih usluga niz lanac; budući da bi u provedbi strategije trebalo posvetiti odgovarajuću pozornost razvoju prihoda i zapošljavanja, ali i privlačnosti zapošljavanja u tom sektoru preko kvalitetnih radnih mjesta, socijalne zaštite, zdravstvenih i sigurnosnih standarda, kontinuiranog razvoja partnerstava za vještine koja uključuju dionike te prikladnih mogućnosti osposobljavanja za rukovoditelje i radnike; budući da se zaposlenost u europskom šumarstvu smanjila za trećinu između 2000. i 2015., prije svega zbog povećane mehanizacije u industriji drva i papira (20); budući da poboljšani dizajn šumarskih strojeva može pridonijeti zaštiti radnika i smanjiti utjecaj na tlo i vodu; budući da su sječa šuma i drvna industrija među najopasnijim industrijskim sektorima i da se u njima bilježi velik broj nesreća na radu, profesionalnih bolesti i prijevremenih umirovljenja;

M.

budući da se površina i količina biomase u europskim šumama povećava (21), dok su na globalnoj razini vidljivi zabrinjavajući trendovi krčenja šuma; budući da EU može imati važnu ulogu u rješavanju problema globalnog krčenja šuma, kako je Komisija naglasila u svojem prijedlogu uredbe o proizvodima koji nisu povezani s krčenjem šuma; budući da bi, osim reguliranja uvoza, europska strategija za šume u kojoj su predstavljene najbolje prakse za gospodarski održivo gospodarenje šumama mogla doprinijeti poboljšanju gospodarenja šumama na globalnoj razini;

N.

budući da su trenutačno uspostavljeni globalni dobrovoljni programi certificiranja za održivo gospodarenje šumama; budući da su sustavi certificiranja ključan alat za ispunjavanje zahtjeva za dužnu pažnju (22) iz Uredbe EU-a o drvu (23);

O.

budući da bi se procesom održivoga gospodarenja šumama u Europi trebalo osigurati postizanje prave ravnoteže među trima stupovima održivosti, a to su zaštita okoliša, socijalni razvoj i gospodarski razvoj;

P.

budući da se kriteriji i pokazatelji koji se obično upotrebljavaju u EU-u za definiranje održivoga gospodarenja šumama temelje na paneuropskoj suradnji u okviru procesa Forest Europe, čije su potpisnice sve države članice i Komisija; budući da je konferencija Forest Europe u okviru svojeg aktualnog programa rada pokrenula ponovnu procjenu definicije održivoga gospodarenja šumama; budući da Forest Europe prikuplja i pruža informacije o stanju i trendovima u šumama i drvnoj industriji na temelju kriterija za održivo gospodarenje šumama; budući da je potrebno osigurati da se pokazatelji i pragovi temelje na dokazima te u tom pogledu blisko surađivati s državama članicama; budući da bi novi transparentni pokazatelji i pragovi mogli poboljšati održivost sektora s obzirom na njegovu važnost u smislu okolišnih, gospodarskih i društvenih vrijednosti; budući da će se okvir za održivo gospodarenje šumama morati jasno definirati, posebno u pogledu kriterija, pokazatelja i pragova povezanih sa zdravljem i biološkom raznolikošću ekosustava i učinkom klimatskih promjena u njima kako bi postao detaljniji i korisniji alat za provjeru i utvrđivanje i usporedbu različitih pristupa gospodarenju šumama, njihovog učinka te općeg stanja i očuvanosti europskih šuma; budući da bi održivo gospodarenje šumama trebalo biti usklađeno s promicanjem multifunkcionalne uloge šuma kako bi se osigurala njegova potpuna usklađenost s raznolikošću šuma i posebnim značajkama svake regije;

Q.

budući da je agrošumarstvo, koje se definira kao sustav korištenja zemljišta u kojima se stabla uzgajaju u kombinaciji s poljoprivredom na istoj zemljišnoj jedinici, odnosno niz sustava gospodarenja zemljištem koji mogu povećati ukupnu produktivnost, stvarati više biomase, održavati i obnavljati tla, suzbijati dezertifikaciju i pružati brojne vrijedne usluge ekosustava; budući da u EU-u postoje dvije glavne vrste agrošumarstva: silvo-pastoralno agrošumarstvo (životinje na ispaši ili stočna hrana koja se proizvodi pod stablima) i silvo-obradivo agrošumarstvo (usjevi uzgajani pod stablima s razmakom između redova koji omogućuje prolaz traktora); budući da su većina postojećih agrošumarskih sustava u EU-u silvo-pastoralni sustavi i da širenje agrošumarstva može donijeti višestruke koristi u svjetlu pritisaka na okoliš;

R.

budući da je cilj Strategije EU-a za bioraznolikost do 2030. „definirati, mapirati, pratiti i strogo zaštititi sve preostale prašume i stare šume EU-a”; budući da je zaštita šuma, uključujući sve preostale primarne šume i šume starog rasta u EU-u, ključna za očuvanje biološke raznolikosti i ublažavanje klimatskih promjena; budući da je prema izvješću Zajedničkog istraživačkog centra iz 2021. (24) ostalo samo 4,9 milijuna hektara europskih primarnih i starih šuma, što je samo 3 % ukupne šumske površine Unije i 1,2 % kopnene mase Unije; budući da primarne šume i šume starog rasta imaju ključnu ulogu u očuvanju biološke raznolikosti; budući da često imaju visok stupanj biološke raznolikosti u usporedbi s drugim šumama u istoj ekološkoj regiji te su bogate vrstama i sadržavaju posebnu floru i faunu; budući da primarne šume i šume starog rasta pružaju i širok raspon drugih ključnih usluga ekosustava; budući da je nužno donijeti operativnu definiciju primarnih šuma i šuma starog rasta kako bi se politike pravilno oblikovale, provodile i pratile;

S.

budući da je mreža Integrate platforma predstavnika različitih europskih zemalja koju je pokrenulo nekoliko vlada država članica i koju podupire Komisijin Stalni odbor za šumarstvo, popraćena znanstvenim savjetima, te da je dosad služila kao važan pokretač za utvrđivanje načina za integraciju očuvanja prirode u održivo gospodarenje šumama; budući da rad platforme ima važnu ulogu u razmjeni iskustava i najboljih praksi;

T.

budući da se u okviru projekta Alterfor, koji je financiran iz programa Obzor 2020., razmatrao potencijal za optimizaciju metoda gospodarenja šumama koje se trenutačno upotrebljavaju te su predstavljeni alternativni modeli gospodarenja šumama s mogućnostima i izazovima navedenima za svaku alternativu;

U.

budući da su se u okviru projekta SINCERE, koji je financiran iz programa Obzor 2020., razvile nove politike i novi poslovni modeli povezivanjem znanja i stručnosti iz prakse, znanosti i politike diljem Europe i šire, u cilju istraživanja novih načina za poboljšanje usluga šumskog ekosustava na način koji koristi vlasnicima šuma i služi širokim društvenim potrebama;

V.

budući da će rat u Ukrajini znatno utjecati na uvoz drva, posebno breze, čiji je najveći svjetski proizvođač Rusija s 80 % ukupne proizvodnje, te na europski drvoprerađivački sektor kao i na izvoz prerađenih proizvoda; budući da se uslijed legitimnih sankcija nametnutih Rusiji postavlja pitanje ovisnosti EU-a o uvozu drvne sirovine iz Rusije; budući da EU nabavlja oko 80 % svoje potražnje za drvom na domaćem tržištu i da uvoz iz Rusije čini samo oko 2 % ukupne potrošnje; budući da su Finska i Švedska glavni uvoznici neprerađene oblovine iz Rusije u EU i da će na njih utjecati zabrane trgovine (25);

W.

budući da je nezakonita sječa, uključujući sječu u zaštićenim područjima kao što su područja Natura 2000, kontinuiran i neriješen problem u brojnim državama članicama;

X.

budući da su šume ključne za tjelesno i mentalno zdravlje i dobrobit ljudi, potiču prelazak na gospodarstvo bez fosilnih goriva i imaju važnu ulogu u životu lokalnih zajednica, posebno u ruralnim područjima, u kojima znatno pridonose izvorima prihoda lokalnog stanovništva;

15.

16.

17.

18.

19.

20.

21.

22.

23.

24.

25.

26.

27.

28.

29.

30.

31.

32.

33.

34.

35.

36.

37.

38.

39.

40.

41.

42.

43.

44.

45.

46.

47.

48.

49.

50.

51.

52.

53.

54.

55.

56.

57.

58.

59.

60.

61.

62.

—

uzimajući u obzir članak 2., članak 3. i članak 5. stavak 3. Ugovora o Europskoj uniji,

—

uzimajući u obzir članke 165., 166. i 167. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

—

uzimajući u obzir članke 14., 15. i 32. Povelje Europske unije o temeljnim pravima,

—

uzimajući u obzir europski stup socijalnih prava, a posebno njegova načela 1., 3. i 4.,

—

uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 17. travnja 2020. o usklađenom djelovanju EU-a za suzbijanje pandemije bolesti COVID-19 i njezinih posljedica (1),

—

uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 8. listopada 2020. o Garanciji za mlade (2),

—

uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 10. veljače 2021. o utjecaju bolesti COVID-19 na mlade i sport (3),

—

uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 17. veljače 2022. o osnaživanju mladih u Europi: zapošljavanje nakon pandemije i socijalni oporavak (4),

—

uzimajući u obzir svoju rezoluciju od 20. svibnja 2021. o pravu Parlamenta na informacije o tekućem ocjenjivanju nacionalnih planova za oporavak i otpornost (5),

—

uzimajući u obzir izvješće s Europskog skupa mladih 2021. naslovljeno „Youth Ideas Report for the Conference on the Future of Europe” (Izvješće o idejama mladih za Konferenciju o budućnosti Europe),

—

uzimajući u obzir Odluku (EU) 2021/2316 Europskog parlamenta i Vijeća od 22. prosinca 2021. o Europskoj godini željeznice (2022.) (6),

—

uzimajući u obzir prijedlog preporuke Vijeća od 10. prosinca 2021. o europskom pristupu mikrokvalifikacijama za cjeloživotno učenje i zapošljivost (COM(2021)0770) i pripadajuće radne dokumente službi (SWD(2021)0367),

—

uzimajući u obzir novinski članak od 7. travnja 2020. naslovljen „COVID-19: how can VET respond?” (COVID-19: kako SOO može odgovoriti?), koji je objavila Glavna uprava za zapošljavanje, socijalna pitanja i uključivanje (7),

—

uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 30. rujna 2020. naslovljenu „Akcijski plan za digitalno obrazovanje 2021. 2027.: Prilagodba obrazovanja i osposobljavanja digitalnom dobu” (COM(2020)0624),

—

uzimajući u obzir anketu programa Erasmus+ i Europskih snaga solidarnosti o utjecaju bolesti COVID-19 na mobilnost u svrhu učenja (8),

—

uzimajući u obzir predstojeću komunikaciju Komisije o dugoročnoj skrbi i predškolskom odgoju i obrazovanju,

—

uzimajući u obzir studiju naslovljenu „Education and youth in post-COVID-19 Europe – crisis effects and policy recommendations” (Obrazovanje i mladi u Europi nakon pandemije bolesti COVID-19 – učinci krize i preporuke politike), koju je objavila Glavna uprava za unutarnju politiku 4. svibnja 2021. (9),

—

uzimajući u obzir studiju naslovljenu „Youth in Europe: Effects of COVID-19 on their economic and social situation” (Mladi u Europi: učinci pandemije bolesti COVID-19 na njihovu ekonomsku i socijalnu situaciju), koju je objavila Glavna uprava za unutarnju politiku 24. rujna 2021. (10),

—

uzimajući u obzir studiju naslovljenu „Cultural and creative sectors in post-COVID-19 Europe – crisis effects and policy recommendations” (Kulturni i kreativni sektori u Europi nakon pandemije bolesti COVID-19 – učinci krize i preporuke politike), koju je objavila Glavna uprava za unutarnju politiku 18. veljače 2021. (11),

—

uzimajući u obzir ad hoc izvješće mreže NESET br. 3/2021 naslovljeno „Distance learning from student perspective” (Učenje na daljinu s gledišta učenika) (12),

—

uzimajući u obzir ad hoc izvješće mreže NESET br. 2/2021 naslovljeno „The impact of COVID-19 on student learning outcomes across Europe: the challenges of distance education for all” (Utjecaj pandemije bolesti COVID-19 na ishode učenja učenika diljem Europe: izazovi učenja na daljinu za sve) (13),

—

uzimajući u obzir analitičko izvješće Europske stručne skupine za ekonomiju obrazovanja (EENEE) i mreže NESET naslovljeno „The impact of COVID-19 on the education of disadvantaged children and the socio-economic consequences thereof” (Utjecaj pandemije bolesti COVID-19 na obrazovanje djece u nepovoljnom položaju i s time povezane socioekonomske posljedice) (14),

—

uzimajući u obzir tehničko izvješće Zajedničkog istraživačkog centra naslovljeno „The likely impact of COVID-19 on education: Reflections based on the existing literature and recent international datasets” (Vjerojatni utjecaj pandemije bolesti COVID-19 na obrazovanje: razmatranja utemeljena na postojećoj literaturi i novim međunarodnim skupovima podataka) (15),

—

uzimajući u obzir izvješće s Europskog foruma mladih od 17. lipnja 2021. naslovljeno „Beyond Lockdown: the ‚pandemic scar’ on young people” (Više od zabrane kretanja: ožiljak koji je pandemija ostavila na mladima) (16),

—

uzimajući u obzir izvješće UNICEF-a od 4. listopada 2021. naslovljeno „The State of the World’s Children 2021: On My Mind: promoting, protecting and caring for children’s mental health” (Položaj djece u svijetu 2021.: u mojim mislima: promicanje, zaštita i briga o mentalnom zdravlju djece) (17),

—

uzimajući u obzir kratki prikaz politike OECD-a od 12. svibnja 2021. naslovljen „Supporting young people’s mental health through the COVID-19 crisis” (Podrška mentalnom zdravlju mladih tijekom krize izazvane bolešću COVID-19) (18),

—

uzimajući u obzir istraživanje organizacije Young Minds iz veljače 2021. naslovljeno „Coronavirus: Impact on young people with mental health needs” (Koronavirus: utjecaj na mlade s posebnim potrebama u pogledu mentalnog zdravlja) (19),

—

uzimajući u obzir projekt u okviru Obzora 2020. naslovljen „Prevention of child mental health problems in Southeastern Europe – Adapt, Optimise, Test, and Extend Parenting for Lifelong Health” (Sprječavanje nastanka problema s mentalnim zdravljem djece u jugoistočnoj Europi – prilagodba, optimizacija, ispitivanje i produljenje roditeljske skrbi za cjeloživotno zdravlje) (20),

—

uzimajući u obzir izvješće zaklade Mental Health Foundation Scotland iz rujna 2020. naslovljeno „Impacts of lockdown on the mental health and well-being of children and young people” (Utjecaji zabrane kretanja na mentalno zdravlje i dobrobit djece i mladih) (21),

—

uzimajući u obzir izvješće o istraživanju Europske zaklade za poboljšanje životnih i radnih uvjeta (Eurofound) od 9. studenoga 2021. naslovljeno „Utjecaj pandemije bolesti COVID-19 na mlade u EU-u” (22),

—

uzimajući u obzir kampanju YouMoveEurope za predstavku obrazovne ustanove International Youth Work Trainers Guild naslovljenu „Responding to the Impact of COVID-19 on International Youth Work Mobility” (Odgovor na utjecaj pandemije bolesti COVID-19 na međunarodnu radnu mobilnost mladih) (23),

—

uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 23. studenog 2021. o politici EU-a u pogledu sporta: ocjena i mogući putevi naprijed (24),

—

uzimajući u obzir Konvenciju UN-a o pravima djeteta, a posebno njezin članak 12.,

—

uzimajući u obzir Konvenciju UN-a o pravima djeteta od 20. studenog 1989., a posebno njezin članak 30.,

—

uzimajući u obzir Preporuku Vijeća (EU) 2021/1004 od 14. lipnja 2021. o uspostavi europskog jamstva za djecu (25),

—

uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 8. srpnja 2020. o pravima osoba s intelektualnim poteškoćama i njihovih obitelji u vrijeme krize prouzročene bolešću COVID-19 (26),

—

uzimajući u obzir europske ciljeve za mlade, a posebice ciljeve 5., 9. i 11.,

—

uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 17. rujna 2020. o kulturnom oporavku Europe (27),

—

uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 22. listopada 2020. o budućnosti europskog obrazovanja u kontekstu bolesti COVID-19 (28),

—

uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 25. ožujka 2021. o oblikovanju politike digitalnog obrazovanja (29),

—

uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 20. listopada 2021. o položaju umjetnika i kulturnom oporavku u EU-u (30),

—

uzimajući u obzir projekt OECD-a „Student Agency for 2030.”,

—

uzimajući u obzir članak 54. Poslovnika,

—

uzimajući u obzir izvješće Odbora za kulturu i obrazovanje (A9-0216/2022),

A.

budući da je zatvaranje ustanova za predškolski odgoj i obrazovanje, škola, sveučilišta, prostorâ za skrb o mladima i rad s mladima, kao i prostorâ za izvannastavne aktivnosti i kulturne aktivnosti te sportskih objekata djeci i mladima uskratilo mogućnost sudjelovanja u aktivnostima koje su neophodne za njihov sveukupni razvoj, njihov napredak u učenju, njihovo intelektualno, tjelesno, emocionalno i mentalno zdravlje i dobrobit te njihovu društvenu i profesionalnu uključenost;

B.

budući da su djeca i mladi među najosjetljivijim skupinama u našem društvu i da su pogođeni obustavom aktivnosti zbog bolesti COVID-19 tijekom ključnog i kritičnog razdoblja u njihovom životu; budući da je mentalno zdravlje jedan od preduvjeta i temelja za zdravo društvo i demokraciju; budući da je stoga pristup uslugama mentalnog zdravlja neodvojiv od drugih temeljnih prava;

C.

budući da je otkazivanje obrazovnih i kulturnih aktivnosti, aktivnosti za mlade te sportskih aktivnosti i događanja pojačalo digitalnu tranziciju u tolikoj mjeri da je došlo do iznenadne promjene svakodnevnih rutina, kao i načina na koji djeca i mladi ostvaruju međusobnu interakciju i komuniciraju, bez društvenih ili fizičkih kontakata; budući da je zatvaranje škola i prostora u kojima se odvijaju kulturne i sportske aktivnosti dovelo do smanjenja razine tjelesne kondicije kod mladih u tolikoj mjeri da je trenutačno samo svaki četvrti 11-godišnjak dovoljno tjelesno aktivan; budući da zbog toga svako treće dijete ima prekomjernu tjelesnu težinu ili je pretilo, čime se povećava rizik pojave faktora vezanih za invaliditet i većeg pobolijevanja (31);

D.

budući da je obrazovanje tijekom pandemije bolesti COVID-19 ocijenjeno kao jedan od najviše emocionalno iscrpljujućih sektora (32) i da istraživanja pokazuju jasnu vezu između mentalnog zdravlja nastavnika i mentalnog zdravlja učenika (33); budući da obrazovanje na daljinu ima inherentna ograničenja u laboratorijskoj nastavi i poučavanju umjetničkih predmeta, kao i u strukovnom obrazovanju i tjelesnom odgoju; budući da je obrazovanje na daljinu u mnogim slučajevima pedagoški neprikladno, posebno za mlađe učenike, koji imaju veću potrebu za međuljudskim kontaktom s nastavnicima, te zbog toga što nastavnici nemaju uvijek priliku za odgovarajuće osposobljavanje u pogledu učinkovite upotrebe digitalnih alata u školama; budući da se u većini slučajeva pri učenju na daljinu nisu uzimale u obzir potrebe učenika koji se obrazuju na regionalnim ili manjinskim jezicima; budući da se taj pristup može smatrati diskriminirajućim te stvara nelagodu, tjeskobu i osjećaj nesigurnosti kod tih učenika;

E.

budući da se, s obzirom na to da nije bilo utvrđenog dnevnog rasporeda kojim se stvara umirujuća „rutina” i da se u nekim državama članicama na dugo vrijeme izgubila navika fizičkog pohađanja škole, sada kada su škole ponovno otvorene, čini da mnogi učenici nisu motivirani, da su nezainteresirani za školski život i da imaju poteškoća u pronalaženju svojeg ritma, koncentracije, osjećaja pripadnosti i dijeljenja ciljeva školske zajednice;

F.

budući da je zatvaranjem kulturnih objekata, koja su prva zatvorena i posljednja kojima je dopušteno ponovno otvaranje, mladim kulturnim stvarateljima, a posebno mladim izvođačima, uskraćena prilika da započnu i razviju svoju karijeru u ključnoj ranoj fazi;

G.

budući da su amaterski sportovi ozbiljno pogođeni negativnim posljedicama pandemije te su mnogi od njih već duže vrijeme potpuno obustavljeni; budući da se očekuje da će se profesionalni sportski klubovi, posebno na lokalnoj i regionalnoj razini, i dalje suočavati s ozbiljnim izazovima povezanima s dugoročnim financijskim oporavkom; budući da bi trajni gubitak amaterskog sporta izravno utjecao na mlade sportaše, kako u pogledu njihova društvenog razvoja tako i u pogledu njihove potencijalne buduće profesionalne karijere u sportu;

H.

budući da se općenito stanje mentalnog zdravlja i dobrobiti mladih značajno pogoršalo tijekom pandemije, pri čemu su se u nekoliko država članica problemi povezani s mentalnim zdravljem udvostručili u odnosu na razine koje su prethodile krizi (34), zbog čega su stručnjaci to proglasili „tihom pandemijom” ili „ožiljkom pandemije”; budući da je pandemija razotkrila nedostatak potpore mladima koji se suočavaju s problemima povezanima s mentalnim zdravljem; budući da su marginalizirane skupine, kao što su LGBTIQ+ osobe, rasne i etničke manjine ili mladi s posebnim potrebama, izložene većem riziku od nastanka poremećaja mentalnog zdravlja; budući da je stvarne posljedice problema s mentalnim zdravljem kod mladih često teško utvrditi te da one zasad još nisu u potpunosti vidljive;

I.

budući da je prekomjeran pritisak na učenike da postižu izvanredne rezultate, čak i u ranoj dobi, dodatno opteretio mentalno zdravlje i dobrobit učenika; budući da poteškoće s mentalnim zdravljem sa sobom nose snažnu stigmatizaciju u našim društvima, zbog čega su mladi s problemima mentalnog zdravlja izloženi predrasudama, društvenoj izolaciji, verbalnom zlostavljanju ili zlostavljanju te doživljavaju obrazovno okruženje kao nesigurno okruženje u kojem je teško potražiti pomoć ili liječenje;

J.

budući da se konkretno stanje u državama članicama znatno razlikuje zbog različite prirode i trajanja uvedenih mjera, kao i zbog razlika u pristupu tehnologiji i digitalnim alatima, što je istaknulo nejednakosti između ruralnih i gradskih područja;

K.

budući da prisilan prelazak na virtualno učenje ne samo što je pogoršao već postojeće nejednakosti, već je doveo i do novih nejednakosti zbog lošijeg položaja djece u socijalno nepovoljnom položaju zbog skučenih uvjeta stanovanja, nedostatka digitalne infrastrukture ili opreme te problema u pogledu povezivosti, čime se povećao rizik od loših ishoda učenja, a time i od napuštanja školovanja kada je riječ o učenicima s manje mogućnosti;

L.

budući da je zatvaranje obrazovnih institucija dovelo do opadanja postojećeg znanja, gubitka metodologije za usvajanje novih znanja kao i stvarnog gubitka usvajanja znanja; budući da su ti gubici, koji će vjerojatno imati dugoročan negativan učinak na buduću dobrobit djece i mladih, veći među učenicima iz socioekonomski ugroženih kućanstava, koji su tijekom pandemije imali manju potporu tijekom učenja;

M.

budući da je primijećeno da je 64 % mladih u dobnoj skupini od 18 do 34 godine bilo izloženo riziku od depresije u proljeće 2021. (35) te da je samoubojstvo drugi vodeći uzrok smrti među mladima (36) kao posljedica stresa, usamljenosti, izoliranosti, depresije, nedostatka prilika za obrazovanje i zaposlenje i financijskih izgleda te povećanja nezaposlenosti mladih, kao i nesigurnosti kod mladih povezanih sa širim društvenim i životnim perspektivama;

N.

budući da diljem EU-a postoje znatne regionalne razlike u pristupu uslugama mentalnog zdravlja, dok je pristup pacijenata iz socijalno nepovoljnih sredina, uključujući djecu, dodatno otežan zbog ograničenja koja postoje u nekim državama članicama u pogledu pokrivanja troškova psihoterapije iz proračuna za javno zdravstvo; budući da postoji znatna potreba za europskim pristupom mentalnom zdravlju djece i mladih, s posebnim naglaskom na obrazovanju i školovanju te savjetovanju za mlade;

O.

budući da su mjere ograničenja kretanja posebno negativno utjecale na osobe s invaliditetom ili posebnim potrebama; budući da bi se svim mjerama koje države članice poduzimaju u iznimnim okolnostima uvijek trebala poštovati njihova temeljna prava i osigurati njihov jednak i nediskriminirajući pristup zdravstvenoj skrbi, socijalnim uslugama i obrazovanju, kao i aktivnostima za mlade te kulturnim i sportskim aktivnostima;

P.

budući da su rodno utemeljene razlike utjecale na to kakav je učinak pandemija imala na mlade i djecu, pri čemu su djevojčice i mlade žene bile više izložene nasilju u obitelji, psihosomatskim bolestima i poremećajima raspoloženja (37); budući da se razlika u plaći na temelju spola dodatno povećala tijekom pandemije, što je utjecalo na ravnotežu između poslovnog i privatnog života žena i njihovu financijsku ovisnost o partnerima, rodbini ili prijateljima; budući da su uzastopna ograničenja kretanja povećala opterećenje roditelja i skrbnika, što je pak povećalo rizik od zlouporabe opojnih droga kod roditelja i obiteljskog nasilja, a to je utjecalo na mentalno zdravlje i dobrobit najugroženijih, kao i djece i mladih;

Q.

budući da problemi s mentalnim zdravljem u ranoj fazi osobnog razvoja povećavaju vjerojatnost nastanka problema s mentalnim zdravljem u odrasloj dobi s dalekosežnim posljedicama u pogledu osobnog, društvenog i profesionalnog razvoja i kvalitete života; budući da su djeca i mladi u kritičnim fazama svojeg neurološkog razvoja te su posebno osjetljivi na široku upotrebu digitalnih alata za učenje na daljinu; budući da ta intenzivna digitalizacija obrazovanja otvara pitanja o utjecaju tehnologije na pitanja vezana uz učenje;

R.

budući da je zbog zatvaranja došlo do smanjenja razine tjelesne kondicije kod mladih u tolikoj mjeri da je trenutačno samo svaki četvrti 11-godišnjak dovoljno tjelesno aktivan;

S.

budući da je 2022. europska godina mladih;

T.

budući da se svakom strategijom EU-a za mentalno zdravlje usmjerenom na djecu i mlade prije svega mora osigurati da se njihov glas čuje i njihov doprinos uzima u obzir pri izradi uključivih odgovora; budući da uspješna strategija mora uključivati roditelje, obitelji, prijatelje, organizacije mladih i službe za skrb o mladima, osobe koje rade s mladima, kulturne ustanove i sportske klubove, uz škole i nastavnike, i to na način da im se pruži odgovarajuće osposobljavanje o tome kako se nositi s problemima mentalnog zdravlja, kako bi se uspostavio holistički pristup i osiguralo da se može doprijeti do mladih osoba u nepovoljnom socioekonomskom položaju i marginaliziranih skupina;

U.

budući da znanstveni podaci pokazuju da su razine povjerenja u institucije kod mlađih naraštaja opale; budući da je to posljedica stresa i nesigurnosti povezanih sa samom pandemijom, ali i ograničene učinkovitosti službenih komunikacijskih kanala država članica kada je riječ o dopiranju do mlađe generacije, kao i povećanja učestalosti dezinformacija i lažnih vijesti o pandemiji; budući da posebnu pozornost treba posvetiti ponovnoj uspostavi tog povjerenja, što se može postići sudjelovanjem prilagođenim dobi, među ostalim na način da se mladima pruže prilike za poduzimanje inicijativa i odluka kojima se oblikuje svijet u kojem žive te promicanjem poduzetnosti mladih kako bi ih se potaklo da ostvare samoodređenje i razviju otpornost;

V.

budući da nam je pandemija pružila priliku da se uhvatimo u koštac s dugotrajnim problemima povezanima s mentalnim zdravljem koji se prije nisu rješavali na cjelovit način; budući da je mentalno zdravlje uključeno u posebne ciljeve programa „EU za zdravlje”, čime se doprinosi izgradnji europske zdravstvene unije utemeljene na jačim, pristupačnijim i otpornijim zdravstvenim sustavima spremnima za suočavanje s mogućim budućim krizama;

W.

budući da rat u Ukrajini i njegove razorne posljedice za ljude, hranu i energiju te financijske posljedice, kao i druge globalne prijetnje, mogu dovesti do nesigurnosti za koje se očekuje da će dodatno negativno utjecati na mentalno zdravlje i dobrobit djece i mladih;

X.

budući da je rat u Ukrajini doveo do raseljavanja milijuna djece i mladih te do njihovih traumatičnih iskustava;

1.

2.

3.

4.

5.

6.

7.

8.

9.

10.

11.

12.

13.

14.

15.

16.

17.

18.

19.

20.

21.

22.

23.

24.

25.

26.

27.

28.

29.

30.

31.

32.

33.

34.

35.

36.

37.

38.

39.

40.

41.

42.

43.

—

uzimajući u obzir Program održivog razvoja do 2030. UN-a i ciljeve održivog razvoja UN-a, osobito cilj br. 4 o kvalitetnom obrazovanju, cilj br. 11 o održivim gradovima i zajednicama i cilj br. 13 o djelovanju u području klime,

—

uzimajući u obzir izvješće Međuvladinog panela UN-a o klimatskim promjenama od 4. travnja 2022. naslovljeno „Klimatske promjene 2022.: ublažavanje klimatskih promjena”,

—

uzimajući u obzir sporazum postignut 12. prosinca 2015. u Parizu (Pariški sporazum) na 21. zasjedanju Konferencije stranaka (COP 21) Okvirne konvencije UN-a o klimatskim promjenama,

—

uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 15. rujna 2021. naslovljenu „Novi europski Bauhaus: atraktivan, održiv, zajedno” (COM(2021)0573),

—

uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 10. lipnja 2016. naslovljenu „Novi program vještina za Europu – Suradnja na jačanju ljudskog kapitala, zapošljivosti i konkurentnosti” (COM(2016)0381),

—

uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 22. svibnja 2018. naslovljenu „Nova europska agenda za kulturu” (COM(2018)0267),

—

uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 14. listopada 2020. naslovljenu „Val obnove za Europu – ozelenjivanje zgrada, otvaranje radnih mjesta, poboljšanje života” (COM(2020)0662),

—

uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 30. lipnja 2021. naslovljenu „Dugoročna vizija za ruralna područja EU-a – Do 2040. ostvariti jača, povezana, otporna i prosperitetna ruralna područja” (COM(2021)0345),

—

uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 14. srpnja 2021. naslovljenu „Spremni za 55 %: ostvarivanje klimatskog cilja EU-a za 2030. na putu ka klimatskoj neutralnosti” (COM(2021)0550),

—

uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 8. ožujka 2022. pod naslovom „REPowerEU: zajedničko europsko djelovanje za povoljniju, sigurniju i održiviju energiju”, (COM(2022)0108),

—

uzimajući u obzir Zaključke Vijeća od 30. studenoga 2021. o kulturi, visokokvalitetnoj arhitekturi i izgrađenom okolišu kao ključnim elementima inicijative „novi europski Bauhaus” (1),

—

uzimajući u obzir Zaključke Vijeća od 15. studenoga 2018. o planu rada za kulturu za razdoblje 2019. – 2022. (2),

—

uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 20. listopada 2021. o položaju umjetnika i kulturnom oporavku u EU-u (3),

—

uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 8. ožujka 2022. o ulozi kulture, obrazovanja, medija i sporta u borbi protiv rasizma (4),

—

uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 17. rujna 2020. o kulturnom oporavku Europe (5),

—

uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 17. rujna 2020. o maksimalnom iskorištavanju potencijala za energetsku učinkovitost fonda zgrada EU-a (6),

—

uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 17. prosinca 2020. o strategiji EU-a za prilagodbu klimatskim promjenama (7),

—

uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 20. siječnja 2021. o ostvarivanju djelotvornog političkog učinka Europske godine kulturne baštine, (8)

—

uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 11. studenoga 2021. o europskom prostoru obrazovanja: zajednički holistički pristup (9),

—

uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 25. ožujka 2021. o kohezijskoj politici i regionalnim strategijama za okoliš u borbi protiv klimatskih promjena (10),

—

uzimajući u obzir Uredbu (EU) 2021/695 Europskog parlamenta i Vijeća od 28. travnja 2021. o uspostavi Okvirnog programa za istraživanja i inovacije Obzor Europa i o utvrđivanju pravila za sudjelovanje i širenje rezultata (11)(Uredba o Obzoru Europa),

—

uzimajući u obzir Uredbu (EU) 2021/783 Europskog parlamenta i Vijeća od 29. travnja 2021. o uspostavi Programa za okoliš i djelovanje u području klime (LIFE) (12),

—

uzimajući u obzir Uredbu (EU) 2021/1058 Europskog parlamenta i Vijeća od 24. lipnja 2021. o Europskom fondu za regionalni razvoj i Kohezijskom fondu (13),

—

uzimajući u obzir Uredbu (EU) 2021/690 Europskog parlamenta i Vijeća od 28. travnja 2021. o uspostavi programa za unutarnje tržište, konkurentnost poduzeća, uključujući mala i srednja poduzeća, područje bilja, životinja, hrane i hrane za životinje te europsku statistiku (Program jedinstvenog tržišta) (14),

—

uzimajući u obzir Uredbu (EU) 2021/694 Europskog parlamenta i Vijeća od 29. travnja 2021. o uspostavi programa Digitalna Europa (15),

—

uzimajući u obzir Uredbu (EU) 2021/817 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. svibnja 2021. o uspostavi programa Erasmus+: program Unije za obrazovanje, osposobljavanje, mlade i sport (16),

—

uzimajući u obzir Uredbu (EU) 2021/818 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. svibnja 2021. o uspostavi programa Kreativna Europa (2021. – 2027.) (17),

—

uzimajući u obzir Uredbu (EU) 2021/888 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. svibnja 2021. o uspostavi programa Europskih snaga solidarnosti (18),

—

uzimajući u obzir Novu povelju iz Leipziga – transformativna snaga gradova za opće dobro, donesenu na neformalnom sastanku ministara nadležnih za urbana pitanja 30. studenoga 2020.,

—

uzimajući u obzir izvješće radne skupine stručnjaka iz država članica za otvorenu metodu koordinacije od 6. listopada 2021. naslovljeno „Ususret zajedničkoj arhitektonskoj kulturi: ulaganje u visokokvalitetnu životnu okolinu za sve”,

—

uzimajući u obzir Deklaraciju iz Davosa usvojenu na konferenciji ministara kulture održanoj 22. siječnja 2018. pod nazivom „Ususret visokokvalitetnoj građevinskoj kulturi (Baukultur) za Europu”, kao i kasnije uspostavljen sustav kvalitete za građevinsku kulturu prema Deklaraciji iz Davosa „Osam kriterija za visokokvalitetni Baukultur”,

—

uzimajući u obzir završno izvješće Odbora za bolju i ljepšu gradnju pri vladi Ujedinjene Kraljevine od 30. siječnja 2020. naslovljeno „Živjeti s ljepotom”,

—

uzimajući u obzir članak 167. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

—

uzimajući u obzir Povelju EU-a o temeljnim pravima, posebno članak 17. o pravu na vlasništvo, članak 18. o pravu na azil, članak 19. o zaštiti u slučaju udaljavanja, protjerivanja ili izručenja, članak 26. o integraciji osoba s invaliditetom, članak 34. o socijalnoj sigurnosti i pomoći, članak 36. o pristupu službama od općega gospodarskog interesa i članak 37. o zaštiti okoliša,

—

uzimajući u obzir europski stup socijalnih prava, posebno poglavlje III. o socijalnoj zaštiti i uključenosti, načelo 19. o stanovanju i pomoći beskućnicima i načelo 20. o dostupnosti osnovnih usluga,

—

uzimajući u obzir rad Zajedničkog istraživačkog centra Komisije na novom europskom Bauhausu,

—

uzimajući u obzir članak 54. Poslovnika,

—

uzimajući u obzir mišljenja Odbora za regionalni razvoj, Odbora za proračun te Odbora za zapošljavanje i socijalna pitanja,

—

uzimajući u obzir izvješće Odbora za industriju, istraživanje i energetiku i mišljenja Odbora za kulturu i obrazovanje (A9-0213/2022),

A.

budući da Europa prolazi kroz razdoblje ekološke, digitalne i socijalne tranzicije, koju ubrzavaju gospodarski i socijalni učinak bolesti COVID-19; budući da se geopolitička situacija u Europi mijenja zbog ruske agresije na Ukrajinu; budući da su populizam, ekstremizam i antieuropsko raspoloženje u porastu;

B.

budući da EU odgovara na izazove uništavanja okoliša, klimatskih promjena i sve veće oskudice prirodnih resursa koji iziskuju dalekosežne i ambiciozne političke mjere za provedbu europskog zelenog plana, koji pokreće težnju za obnovom i inovacijama u okviru našeg planeta; budući da je cilj novog europskog Bauhausa, kao same „srži” europskog zelenog plana, riješiti pitanje prostornih i okolišnih potreba Europe na transdisciplinaran, održiv, uključiv i estetski način;

C.

budući da je prijelaz na klimatski neutralno gospodarstvo do 2050. izvrsna prilika i izazov za Uniju, njezine države članice i poduzeća iz svih sektora; budući da novi europski Bauhaus treba nanovo protumačiti izvorni Bauhaus u kontekstu klimatske krize, rata, pandemije i prirodnih katastrofa, koje povećavaju društvene nejednakosti;

D.

budući da kultura i sloboda umjetnosti znatno doprinose dinamičnosti društva, omogućujući nam bolji zajednički život, izgradnju demokratskih, uključivih i slobodnih društava te vraćanje osjećaja zajedničkog identiteta i pripadnosti; budući da bi svatko trebao imati pravo na pristup kulturi i na sudjelovanje u njoj; budući da je kultura također ključna za istraživanje složenih izazova s kojima se društvo suočava, a kulturne dvorane ključna su mjesta za slobodu izražavanja i rasprave;

E.

budući da je kultura strateški sektor EU-a koji potiče jačanje njegova gospodarstva jer znatno doprinosi BDP-u i zapošljavanju te neizravno i drugim sektorima i industrijama; budući da su kulturni i kreativni sektori i industrije jedno od područja koje je pandemija najteže pogodila, da se oporavljaju sporije od ostatka gospodarstva EU-a te da bi ih stoga trebalo dodatno promicati i podupirati; budući da novi europski Bauhaus može omogućiti daljnja ulaganja u sektor i uključiti različite aktere u njihovu provedbu na terenu;

F.

budući da se arhitektura, urbanističko i teritorijalno planiranje, mobilnost, dizajn, umjetnost, sociologija i inženjerstvo dopunjavaju i neophodni su za izgradnju uključivog, održivog i lijepog društva; budući da su ti sektori, koji imaju ključnu ulogu u promicanju istraživanja i inovacija za održivi razvoj, održivu kulturu izgradnje i inovativna, prostorno učinkovita rješenja u skladu s našom zelenom i digitalnom tranzicijom, ugroženi krizom uzrokovanom bolešću COVID-19;

G.

budući da postoji hitna potreba za razvojem održivijih gospodarskih modela u građevinskom i energetskom sektoru, koji omogućuju kružno gospodarstvo i koji će doprinijeti borbi protiv energetskog siromaštva i postizanju klimatskih ciljeva Unije;

H.

budući da su zgrade odgovorne za 40 % potrošnje energije EU-a i za 36 % njegovih emisija stakleničkih plinova iz energije (19);

I.

budući da je cilj strategije za „val obnove” udvostručiti stopu obnove zgrada u Europi, s ciljem obnove više od 35 milijuna zgrada i otvaranja do 160 000 radnih mjesta u građevinskom sektoru;

J.

budući da je pristup stanovanju temeljno pravo; budući da su beskućništvo i nemogućnost pristupa kvalitetnom, pristupačnom stanovanju doveli do krize u dijelovima EU-a;

K.

budući da su gradovi mjesta pluralizma, kreativnosti i solidarnosti; budući da su loše planiranje i projektiranje u javnoj sferi i sve izraženije širenje urbanih područja doveli do pada kvalitete zgrada diljem Europe; budući da novi europski Bauhaus ima potencijal za iskorištavanje ograničenog prostora u gradovima na održiv, estetski i uključiv način, za bolje povezivanje urbanih i ruralnih područja, za osiguravanje sudjelovanja stanovnika u prostornom planiranju i za pomoć u oživljavanju grada kao prostora stvorenog za interakciju i kulturne aktivnosti;

L.

budući da izgradnja bolje budućnosti započinje kvalitetnim obrazovanjem i osposobljavanjem, uključujući obrazovanje u području okoliša, strukovno osposobljavanje i cjeloživotno učenje, među ostalim putem mogućnosti učenja na internetu koje bi trebale biti dostupne svima, kao i usavršavanjem i prekvalifikacijom; budući da je pristup kvalitetnom obrazovanju temeljno pravo; budući da obrazovanje i kultura imaju ključnu ulogu u osobnom razvoju i u demokratskom i građanskom sudjelovanju građana; budući da visokokvalitetno izgrađeno okruženje zahtijeva osposobljavanje kvalificiranih stručnjaka, obrtnika i kulturnih radnika; budući da postizanje strateške autonomije Unije ovisi o njezinoj sposobnosti da pokaže izvrsnost u obrazovanju, istraživanju i inovacijama;

M.

budući da na kulturnu baštinu, koja odražava vrijednosti zajednice, sve više utječu klimatske promjene i uništavanje okoliša te da je ona suočena s drugim izazovima kao što su nedovoljna ulaganja, loše planiranje i loše upravljanje turističkim tokovima; budući da novi europski Bauhaus može doprinijeti njezinu očuvanju, obnovi, prilagodbi i zaštiti u budućnosti; budući da stručnjaci u građevinskom sektoru moraju doprinositi općem dobru poštovanjem kulturne baštine;

N.

budući da projekti novog europskog Bauhausa zahtijevaju i regulatorni okvir potpore koji je u skladu sa sektorskim zakonodavstvom EU-a i praksama održive javne nabave;

O.

budući da su ruski vojni napadi namjerno usmjereni na javnu infrastrukturu, stambene zgrade, kulturnu baštinu i drugu civilnu infrastrukturu u Ukrajini;

1.

2.

3.

4.

5.

6.

7.

8.

9.

10.

11.

12.

13.

14.

15.

16.

17.

18.

19.

20.

21.

22.

23.

24.

25.

26.

27.

28.

29.

30.

31.

32.

33.

34.

35.

36.

37.

38.

39.

40.

41.

42.

43.

44.

45.

46.

47.

—

uzimajući u obzir svoje prijašnje rezolucije o Ukrajini i Rusiji, a posebno rezolucije od 7. travnja (1), 5. svibnja (2) i 19. svibnja (3) 2022.,

—

uzimajući u obzir Povelju UN-a,

—

uzimajući u obzir Europsku konvenciju o ljudskim pravima,

—

uzimajući u obzir Međunarodni pakt o građanskim i političkim pravima,

—

uzimajući u obzir Haške konvencije,

—

uzimajući u obzir Ženevske konvencije i njihove dopunske protokole,

—

uzimajući u obzir Rimski statut Međunarodnog kaznenog suda (MKS),

—

uzimajući u obzir Međunarodnu konvenciju o zaštiti svih osoba od prisilnog nestanka,

—

uzimajući u obzir Konvenciju UN-a o pravima djeteta od 20. studenoga 1989. i njezine dopunske protokole,

—

uzimajući u obzir Konvenciju o sprječavanju i kažnjavanju zločina genocida,

—

uzimajući u obzir zaključke Europskog vijeća o Ukrajini od 30. svibnja 2022.,

—

uzimajući u obzir izvješća Organizacije za europsku sigurnost i suradnju (OESS) od 13. travnja 2022. i 14. srpnja 2022. o povredama međunarodnog humanitarnog prava i međunarodnog prava u području ljudskih prava, ratnim zločinima i zločinima protiv čovječnosti počinjenima u Ukrajini,

—

uzimajući u obzir izvješća povjerenika za ljudska prava ukrajinskog parlamenta,

—

uzimajući u obzir raspravu u Vijeću sigurnosti UN-a od 7. rujna 2022. o prisilnom raseljavanju i deportaciji ukrajinskih građana, te prisilnom posvajanju ukrajinske djece u Rusiji,

—

uzimajući u obzir izvješće organizacije Human Rights Watch naslovljeno „„Nismo imali izbora”: „Filtracija” i Zločin prisilnog premještanja ukrajinskih civila u Rusiju” („„We Had No Choice”: „Filtration” and the Crime of Forcibly Transferring Ukrainian Civilians to Russia”) od 1. rujna 2022.,

—

uzimajući u obzir članak 144. stavak 5. i članak 132. stavak 4. Poslovnika,

A.

budući da je Ruska Federacija 24. veljače 2022. ponovno pokrenula ničim izazvanu, neopravdanu i nezakonitu vojnu agresiju protiv Ukrajine; budući da je Rusija od početka svoje opće invazije na Ukrajinu počinila masovna i teška kršenja ljudskih prava i ratne zločine, uključujući masovna ubojstva civila i ratnih zatvorenika, mučenja, seksualno nasilje, prisilne nestanke, prisilnu deportaciju, pljačku i ometanje evakuacije i humanitarnih konvoja, što je zabranjeno međunarodnim pravom i mora biti predmet kaznenog progona;

B.

budući da povjerenik za ljudska prava ukrajinskog parlamenta (ombudsman) procjenjuje da je od 24. veljače 2022. više od milijun Ukrajinaca prisilno deportirano u Rusku Federaciju, često sve do krajnjeg istoka Rusije; budući da različiti izvori upućuju na to da su ti brojevi i veći, a najveće procjene iznose 2,5 milijuna, te da te brojke stalno rastu; budući da prisilne deportacije iz Ukrajine, koje se odvijaju preko takozvanih „filtracijskih logora”, pokazuju velike povijesne sličnosti s prisilnim masovnim sovjetskim deportacijama i koncentracijskim logorima gulazima; budući da je prisilno premještanje ratni zločin i mogući zločin protiv čovječnosti;

C.

budući da su međunarodne organizacije poput OESS-a i UN-a okarakterizirale masovnu prisilnu deportaciju ukrajinskih civila u Rusku Federaciju kao jedno od najtežih kršenja međunarodnog humanitarnog prava koje je Ruska Federacija počinila u svom agresivnom ratu protiv Ukrajine;

D.

budući da je Ured visokog povjerenika Ujedinjenih naroda za ljudska prava (OHCHR) potvrdio primjenu takozvane „filtracije” koja uključuje opsežne, obvezne, represivne i nasilne sigurnosne provjere koje su rezultirale brojnim kršenjima ljudskih prava ukrajinskih građana; budući da su ukrajinski civili efektivno bili internirani dok su čekali da budu podvrgnuti tom procesu, što je trajalo od nekoliko sati do gotovo mjesec dana; budući da su tijekom „filtracije” ukrajinski građani podvrgnuti detaljnom ispitivanju i pretraživanju tijela, što ponekad uključuje i prisilno skidanje do gola i mučenje; budući da su u takvim okolnostima ukrajinske žene i djevojčice izložene riziku seksualnog iskorištavanja;

E.

budući da je proces „filtracije” sustavan i predstavlja masovno nezakonito prikupljanje podataka, kojim ruske vlasti pribavljaju goleme količine osobnih podataka o ukrajinskim civilima, uključujući njihove biometrijske podatke; budući da je to jasno kršenje prava na privatnost, te bi osobe koje su mu podvrgnute moglo izložiti riziku da postanu mete napada u budućnosti;

F.

budući da tijekom tog procesa ruske vlasti često zapljenjuju putovnice Ukrajinaca te ih prisiljavaju da potpišu sporazume o ostanku u Rusiji, sprječavajući ih tako da se vrate svojim domovima, u očitom pokušaju promjene demografske strukture Ukrajine; budući da Rusija, povrh prisilnih deportacija i posvajanja, u sklopu svojeg geopolitičkog koncepta „Russkij mir” („ruski svijet”) na okupiranim teritorijima Ukrajine provodi ubrzanu rusifikaciju;

G.

budući da ukrajinski građani koji „ne polože” proces „filtracije” budu pritvoreni i premješteni u ruske pritvorne centre i kaznene kolonije, gdje im prijeti ozbiljna opasnost, uključujući mučenje i zlostavljanje, ili postanu žrtve prisilnih nestanaka; budući da je Ured visokog povjerenika UN-a za ljudska prava dokumentirao vjerodostojna izvješća o razdvajanju djece od njihovih obitelji u slučajevima kada odrasla osoba u pratnji nije položila postupak „filtracije”;

H.

budući da djeci koja bježe od rata, posebno kada su bez pratnje, prijeti povećani rizik da postanu žrtve nasilja, zlostavljanja i iskorištavanja, kao i da nestanu i postanu žrtve trgovanja ljudima, posebno prilikom prelaženja granica, pri čemu su djevojčice posebno izložene riziku od rodno uvjetovanog nasilja;

I.

budući da je ukrajinski ombudsman 3. rujna 2022. izjavio da je više od 200 000 djece već prisilno odvedeno u Rusku Federaciju s namjerom da se ruskim obiteljima omogući da ih posvoje, te je mogao dokumentirati okolnosti prisilne deportacije 7 000 ukrajinske djece; budući da ruske vlasti namjerno odvajaju ukrajinsku djecu od njihovih roditelja i otimaju djecu iz sirotišta, drugih ustanova za djecu i bolnica i zatim ih daju na posvajanje u Rusiji; budući da su te aktivnosti Ruske Federacije sustavne i opsežne te uključuju, među ostalim kaznenim djelima, brisanje osobnih podataka deportiranih osoba;

J.

budući da je Ukrajina uspostavila portal „Djeca rata” kako bi roditeljima izgubljene, raseljene i deportirane djece omogućila da razmjenjuju sve dostupne podatke;

K.

budući da je, jednom kad se djeca nađu na području pod ruskom okupacijom ili u samoj Rusiji, proces odlaska ili ponovnog spajanja sa svojim skrbnicima iznimno složen; budući da je bez formalnih postupaka za vraćanje ukrajinske djece u Ukrajinu ili za njihovo ponovno spajanje s njihovim skrbnicima i njegovateljima, taj proces uvelike ograničen na pojedince uz potporu lokalnih volontera, nevladine organizacije i pregovore preko neslužbenih kanala;

L.

budući da je 25. i 30. svibnja 2022. predsjednik Vladimir Putin potpisao dekrete kojima se pojednostavnjuje postupak za izdavanje ruskog državljanstva ukrajinskim građanima, uključujući djecu bez roditeljske skrbi, te za posvajanje ukrajinske djece od strane ruskih obitelji, čime se dodatno otežava njihov povratak u Ukrajinu i olakšava postupak prisilne asimilacije ukrajinske djece; budući da su stotine ukrajinske djece otada dobile rusko državljanstvo i da su poslani novim roditeljima u raznim regijama Rusije;

M.

budući da se međunarodnim pravom nedvosmisleno zabranjuje deportacija unutar okupiranog područja ili s okupiranog područja na područje okupatorske sile, te to predstavlja teško kršenje Ženevskih konvencija i ratni zločin prema Rimskom statutu Međunarodnog kaznenog suda; budući da međunarodno pravo i praksa zabranjuju posvajanje tijekom ili neposredno nakon kriznih situacija; budući da je Ukrajina u ranoj fazi rata donijela moratorij na međudržavna posvojenja; budući da se Konvencijom UN-a o pravima djeteta i Četvrtom ženevskom konvencijom zabranjuje da okupatorske sile mijenjaju osobni status djece, uključujući njihovo državljanstvo;

N.

budući da je prema članku II. Konvencije UN-a o sprečavanju i kažnjavanju zločina genocida prisilno premještanje djece iz jedne skupine u drugu skupinu, s namjerom da se u cijelosti ili djelomično uništi nacionalna, etnička, rasna ili vjerska skupina, smatra genocidom;

O.

budući da su starije osobe, osobe s invaliditetom i druge ranjive skupine posebno u opasnosti da ostanu zarobljene u područjima pod ruskom okupacijom ili u Rusiji jer često protiv svoje volje budu smještene u objekte kao što su domovi za starije i nemoćne koji se nalaze u Rusiji ili u područjima pod ruskom okupacijom; budući da su ti objekti zatvorene institucije i da se smještanjem ranjivih osoba u takve objekte bitno narušava njihovo pravo na slobodu kretanja;

P.

budući da se ukrajinski građani u Rusiji i teritorijima pod ruskom okupacijom suočavaju sa znatnim poteškoćama, kao što su nedostatak sredstava za život, nemogućnost mijenjanja ukrajinskih hrivnja ili podizanja novca preko bankovnih kartica, nedostatak odjeće i higijenskih potrepština te nemogućnost kontaktiranja s članovima obitelji; budući da se ukrajinske civile prisilno premješta u gospodarski nerazvijena ili izolirana područja u Rusiji, često u Sibir, te da se nemaju kako vratiti; budući da oni koji pokušaju napustiti Rusiju često budu suočeni s poteškoćama pri prelasku granice iz Rusije jer nemaju odgovarajuće identifikacijske isprave, koje su im ostale u Ukrajini dok su bježali od rata ili su ih ruske vlasti zaplijenile;

Q.

budući da je iskrivljena slika Drugog svjetskog rata temelj propagande Kremlja kojom se opravdava agresivni rat koji Rusija danas vodi protiv Ukrajine;

1.

2.

3.

4.

5.

6.

7.

8.

9.

10.

11.

12.

13.

14.

15.

16.

17.

18.

19.

20.

21.

22.

—

uzimajući u obzir svoje prethodne rezolucije o Ugandi i Tanzaniji,

—

uzimajući u obzir Smjernice EU-a o braniteljima ljudskih prava i Smjernice EU-a o ljudskim pravima koje se odnose na slobodu izražavanja na internetu i izvan njega,

—

uzimajući u obzir Opću deklaraciju o ljudskim pravima iz 1948., čija je Uganda potpisnica, te osobito njezin članak 9.,

—

uzimajući u obzir Međunarodni pakt o građanskim i političkim pravima od 16. prosinca 1966., koji je Uganda ratificirala 21. lipnja 1995., a posebno njegov članak 9. kojim se jamči pravo na slobodu od proizvoljnog uhićenja ili pritvaranja,

—

uzimajući u obzir Deklaraciju o pravima i odgovornostima pojedinaca, skupina i društvenih tijela za promicanje i zaštitu općepriznatih ljudskih prava i temeljnih sloboda, poznatu i kao Deklaraciju UN-a o borcima za ljudska prava, donesenu 9. prosinca 1998.,

—

uzimajući u obzir Pariški sporazum, koji je donesen 12. prosinca 2015. na 21. Okvirnoj konferenciji Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama u Parizu i koji su 22. travnja 2016. potpisale, među ostalim, sve države članice EU-a, Uganda i Tanzanija,

—

uzimajući u obzir zajedničku strategiju Afrike i EU-a,

—

uzimajući u obzir rezoluciju koju je 28. srpnja 2022. usvojila Opća skupština UN-a, za koju je glasovala 161 zemlja, uključujući sve države članice EU-a, u kojoj se pristup čistom i zdravom okolišu proglašava univerzalnim ljudskim pravom,

—

uzimajući u obzir članak 144. stavak 5. i članak 132. stavak 4. Poslovnika,

A.

budući da u projektu razvoja Albertova jezera sudjeluje nekoliko partnera, pri čemu je glavni ulagač francusko multinacionalno naftno poduzeće TotalEnergies (Total), zajedno s kompanijama China National Offshore Oil Corporation, Uganda National Oil Company i Tanzania Petroleum Development Corporation; budući da će se proizvodnja u okviru tog projekta putem prekograničnog plinovoda, to jest istočnoafričkog naftnog plinovoda (EACOP), isporučiti u luku Tanga u Tanzaniji; budući da je izgradnja EACOP-a pokrenuta 1. veljače 2022. te se planira njegovo dovršenje do 2025.; budući da je Total pokrenuo dva velika projekta istraživanja nafte u Ugandi, od kojih je jedan projekt Tilenga, koji će uključivati bušenje radi dobivanja nafte unutar zaštićenog područja prirode slapova Murchison;

B.

budući da se očekuje da će izgradnja i operativne faze uzrokovati daljnje ozbiljne negativne učinke za zajednice u područjima vađenja nafte i cjevovoda, uključujući ugrožavanje vodnih resursa i nepopravljivu štetu za život poljoprivrednika, ribara i vlasnika turističkih poduzeća koji ovise o bogatim prirodnim resursima regije; budući da će odobalni objekti EACOP-a na tanzanijskoj obali biti izgrađeni u zoni visokog rizika od tsunamija, čime će se ugroziti zaštićena morska područja; budući da je te rizike uočila nizozemska komisija za procjenu utjecaja na okoliš u svojoj „Savjetodavnoj reviziji ponovno podnesene procjene utjecaja na okoliš i društvo EACOP-a”, osobito ističući da predložena tehnika za prijelaze voda i močvarnih područja (otvoreni rov) ima potencijal za znatne negativne učinke, posebno u močvarnim područjima;

C.

budući da su rizici i učinci koje uzrokuju naftna polja i razvoj infrastrukture cjevovoda već golemi te su iscrpno dokumentirani u brojnim procjenama učinka na razini zajednice i neovisnim stručnim studijama; budući da se predviđa da će se projektom ugroziti prirodne rezervate i staništa; budući da, unatoč najavi projektnih partnera o njegovim gospodarskim koristima i prednostima za zapošljavanje, mnogi stanovnici istočne Afrike i istočnoafričke organizacije civilnog društva i dalje izražavaju snažno protivljenje izgradnji cjevovoda i povezanim projektima, tvrdeći da njegov utjecaj na lokalne zajednice i okoliš nije vrijedan rizika;

D.

budući da će se većina planirane proizvodnje u tom velikom naftnom projektu vaditi i prodavati nakon 2030.; budući da bi vađenje nafte u Ugandi dovelo do 34 milijuna tona emisija ugljika godišnje; budući da je Međunarodna agencija za energiju (IEA) u izvješću iz 2021. upozorila da bi ograničavanje globalnog zatopljenja na 1,5 oC kako bi se spriječili najrazorniji učinci klimatskih promjena zahtijevalo hitno zaustavljanje razvoja novih naftnih i plinskih djelatnosti; budući da je više stručnjaka za okoliš i klimu istaknulo nekoliko kritičnih nedostataka u tim procjenama utjecaja na okoliš i društvo, smatrajući da je neizbježno da će se „za vrijeme životnog vijeka projekta dogoditi izlijevanje nafte iz EACOP-a”;

E.

budući da su u svojoj komunikaciji od 24. siječnja 2022. četiri posebna izvjestitelja Ujedinjenih naroda o položaju boraca za ljudska prava izrazila zabrinutost zbog uhićenja, zastrašivanja i sudskog uznemiravanja boraca za ljudska prava i nevladinih organizacija koje djeluju u sektoru nafte i plina u Ugandi; budući da se navodi da su razni borci za ljudska prava, novinari i akteri civilnog društva pretrpjeli kriminalizaciju, zastrašivanje i uznemiravanje, među ostalim i Maxwell Atuhura, borac za prava okoliša i terenski službenik nevladine organizacije „Afrički institut za upravljanje energijom” u Buliisi, koji je bio žrtva provale i proizvoljnog uhićenja; Federica Marsi, talijanska novinarka, koja je proizvoljno uhićena 25. svibnja 2021.; Joss Kaheero Mugisa, predsjednik nevladine organizacije „Udruga boraca za ljudska prava u naftnoj i plinskoj industriji”, koji je proveo 56 noći u zatvoru bez sudske presude; Robert Birimuye, vođa osoba pogođenih projektom EACOP-a u okrugu Kyotera, koji je proizvoljno uhićen; Yisito Kayinga Muddu, koordinator mreže Zaklade za preobrazbu zajednice – COTFONE, u čiju je kuću i ured provaljeno istog dana; i Fred Mwesigwa, koji je svjedočio u predmetu protiv društva TotalEnergies u Francuskoj te je nakon toga primao prijetnje smrću;

F.

budući da se od 2019. društvo Total u Francuskoj suočilo sa sudskim postupcima zbog navoda da nije uspostavilo odgovarajući plan nadzora kojim bi se obuhvatili rizici za zdravlje, sigurnost, okoliš i ljudska prava, kako je propisano francuskim zakonom o „dužnoj pažnji” u vezi s projektima Tilenga i EACOP-a te njihovim utjecajem na ljudska prava; budući da je francuski kasacijski sud u prosincu 2021. odbio žalbe društva Total, predmet sada treba suštinski razmotriti te odluka još nije donesena;

G.

budući da je 9. studenoga 2021. misiji delegacije EU-a i veleposlanstava Francuske, Belgije, Danske, Norveške i Nizozemske zabranjen ulazak u naftnu zonu;

H.

budući da ti naftni projekti utječu na gotovo 118 000 ljudi: nekima su uništeni domovi kako bi se olakšala izgradnja pristupnih cesta ili pogona za preradu, dok je drugima zemljište u cijelosti ili djelomično oduzeto te su ostali bez prava slobodnog korištenja svoje imovine, a time i sredstava za uzdržavanje, bez da im je isplaćena pravična i primjerena naknada; budući da je isplaćena naknada često preniska da bi se poljoprivrednicima čije je zemljište izvlašteno omogućilo da kupe usporediva zemljišta na kojima će se nastaviti baviti poljoprivredom te da ta niska naknada stoga ozbiljno i a priori definitivno narušava njihove prihode i životne uvjete, tako da premještene osobe više ne mogu ostvarivati prihod dostatan za prehranu svojih obitelji, slanje svoje djece u školu ili pristup zdravstvenoj skrbi; budući da se prava autohtonih zajednica na slobodan, prethodni i informirani pristanak ne poštuju u skladu s međunarodnim standardima;

1.

2.

3.

4.

5.

6.

7.

8.

—

uzimajući u obzir svoje prethodne rezolucije o Nikaragvi, a posebno one od 16. prosinca 2021. o stanju u Nikaragvi (1) i od 9. lipnja 2022. o instrumentalizaciji pravosuđa kao represivnog alata u Nikaragvi (2),

—

uzimajući u obzir Opću deklaraciju UN-a o ljudskim pravima, a posebno njezin članak 18. o slobodi mišljenja i izražavanja, Povelju Europske unije o temeljnim pravima, a posebno njezin članak 10. o slobodi mišljenja, savjesti i vjeroispovijesti, te Američku konvenciju o ljudskim pravima, a posebno njezin članak 12. o slobodi savjesti i vjeroispovijesti,

—

uzimajući u obzir Međunarodni pakt o građanskim i političkim pravima i Standardna minimalna pravila UN-a za postupanje sa zatvorenicima (Pravila Nelsona Mandele),

—

uzimajući u obzir Odluku Vijeća (ZVSP) 2019/1720 od 14. listopada 2019. o mjerama ograničavanja s obzirom na stanje u Nikaragvi (3),

—

uzimajući u obzir izjavu glasnogovornice potpredsjednika Komisije / Visokog predstavnika Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku od 14. ožujka 2022. o osuđivanju političkih zatvorenika,

—

uzimajući u obzir izjavu glasnogovornice Ureda UN-a za ljudska prava od 9. svibnja 2022. o represiji Nikaragve nad civilnim društvom i izvješće visokog povjerenika UN-a za ljudska prava od 24. veljače 2022. o stanju ljudskih prava u Nikaragvi i izjavu visokog povjerenika UN-a za ljudska prava uoči 49. sjednice Vijeća UN-a za ljudska prava 7. ožujka 2022.,

—

uzimajući u obzir Rezoluciju Vijeća Ujedinjenih naroda za ljudska prava br. 49/3 od 31. ožujka 2022. o promicanju i zaštiti ljudskih prava u Nikaragvi,

—

uzimajući u obzir Sporazum o pridruživanju između Europske unije i njezinih država članica, s jedne strane, i Srednje Amerike, s druge strane (4) (Sporazum o pridruživanju između EU-a i Srednje Amerike),

—

uzimajući u obzir članak 144. stavak 5. i članak 132. stavak 4. Poslovnika,

A.

budući da je 19. kolovoza 2022., nakon dvotjednog okruženja, nacionalna policija Nikaragve prisilno provalila u biskupsku kuriju u Matagalpi radi proizvoljnog uhićenja biskupa Rolanda Álvareza, zajedno s pet svećenika, dva sjemeništarca i jednim snimateljem, koji su sada zatvoreni u zatvoru El Chipote; budući da je biskup Álvarez imao važnu ulogu posrednika u nacionalnom dijalogu 2018. i da je stalno pozivao na miran i konstruktivan dijalog u Nikaragvi, kritizirajući zatvaranje sedam katoličkih radijskih postaja kojima upravlja biskupija Matagalpa do kojeg je došlo 1. kolovoza 2022.;

B.

budući da u policijskm priopćenju nije naveden razlog za uhićenja, ali je navedeno da su ona dio istrage pokrenute 5. kolovoza 2022. o „destabilizacijskim i provokativnim” aktivnostima u zemlji; budući da je policija kasnije potvrdila da su u tijeku „pravosudne istrage”; budući da je nekoliko sati kasnije potpredsjednica Nikaragve Rosario Murillo u govoru tvrdila da je policija ponovno uspostavila red u Matagalpi i da je biskupovo uhićenje bilo „nužno”;

C.

budući da je apostolski nuncij u Nikaragvi, mons. Waldemar Stanisław Sommertag, protjeran u ožujku 2022., da je otac Manuel Salvador García pritvoren u lipnju 2022., da je dobrotvorna udruga Sv. Tereze iz Kalkute proglašena nezakonitom i protjerana u srpnju 2022., a da je nacionalna policija navodno zabranila vjerske procesije predviđene za 13. i 14. kolovoza 2022.; budući da su petorica drugih svećenika, Uriel Vallejos, Vicente Martínez, Sebastián López, Mangel Hernández i Dani García, otišla u egzil zbog uhićenja biskupa Álvareza; budući da je biskup Silvio Báez 2019. bio prisiljen na egzil nakon prijetnji smrću koje je Vatikan potvrdio; budući da su vlasti Nikaragve 1. rujna 2022. mons. Leonardu Joséu Urbini Rodríguezu izrekle kaznu zatvora od 30 godina; budući da je to samo nekoliko primjera represije nad pripadnicima Rimokatoličke crkve u Nikaragvi;

D.

budući da nikaragvanski režim od 2018. sustavno i opetovano zatvara, uznemirava i zastrašuje potencijalne predsjedničke kandidate, oporbene vođe i vjerske vođe, posebno iz Rimokatoličke crkve, kao i studentske vođe i vođe iz ruralnih područja, novinare, borce za ljudska prava, organizacije civilnog društva, osobe pripadnike zajednice LGBTI i predstavnike poduzeća;

E.

budući da je otada u Nikaragvi uspostavljen okvir državne represije čija su obilježja sustavno nekažnjavanje kršenja ljudskih prava, pogoršanje stanja u institucijama i vladavine prava te dosluh između izvršne i sudbene vlasti;

F.

budući da su se pojačali napadi na slobodu izražavanja, savjesti i vjeroispovijesti te budući da su prijetnje ureda javnog tužitelja protiv nekoliko novinara, boraca za ljudska prava kao kritičara režima i članova Rimokatoličke crkve, zbog njihovih napora u posredovanju u nacionalnim pregovorima 2018. i prijava kršenja ljudskih prava počinjenih u kontekstu aktualne krize u Nikaragvi, potaknule mnoge od njih da napuste Nikaragvu kako bi zatražili zaštitu;

G.

budući da su, kao što su istaknuli Ured visokog povjerenika UN-a za ljudska prava i nositelji mandata za posebne postupke Vijeća UN-a za ljudska prava, zatvorenici pritvoreni na temelju obrazloženja koja nisu u skladu s međunarodnim standardima ljudskih prava i Ustavom Nikaragve;

H.

budući da je gašenje katoličkih radijskih postaja i još dviju lokalnih radijskih i televizijskih postaja nedugo nakon toga, pri čemu je došlo do prekomjerne uporabe sile, zadnja stavka na dugom popisu od više od 1 700 napada nad organizacijama civilnog društva i najmanje 40 ženskih organizacija, nekoliko političkih stranaka, medijskih udruga i sveučilišta koje je proveo nikaragvanski režim;

I.

budući da je nikaragvanski režim ove godine odobrio rusku vojnu prisutnost u zemlji, što je jasan dokaz o čvrstom odnosu i zajedničkoj potpori između režima Ortege-Murilla i Putina;

1.

2.

3.

4.

5.

6.

7.

8.

9.

10.

11.

12.

13.

14.

15.

16.

17.

18.

—

uzimajući u obzir Ugovor o Europskoj uniji (UEU), posebice njegov članak 2., u kojem je navedeno je da se Unija temelji na vrijednostima poštovanja ljudskog dostojanstva, slobode, demokracije, jednakosti, vladavine prava i poštovanja ljudskih prava, uključujući prava pripadnika manjina,

—

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije (UFEU),