ISSN 1977-1088

Službeni list

Europske unije

C 414

European flag  

Hrvatsko izdanje

Informacije i objave

Godište 65.
28. listopada 2022.


Sadržaj

Stranica

 

II.   Informacije

 

INFORMACIJE INSTITUCIJA, TIJELA, UREDA I AGENCIJA EUROPSKE UNIJE

 

Europska komisija

2022/C 414/01

Komunikacija komisije – Okvir Zajednice za državne potpore za istraživanje i razvoj i inovacije

1


 

IV.   Obavijesti

 

OBAVIJESTI INSTITUCIJA, TIJELA, UREDA I AGENCIJA EUROPSKE UNIJE

 

Europska komisija

2022/C 414/02

Tečajna lista eura — 27. listopada 2022.

39

2022/C 414/03

Sažetak odluka Europske komisije o autorizacijama za stavljanje na tržište radi uporabe i/ili za uporabu tvari navedenih u Prilogu XIV. Uredbi (EZ) br. 1907/2006 Europskog parlamenta i Vijeća o registraciji, evaluaciji, autorizaciji i ograničavanju kemikalija (REACH) (Objavljeno na temelju članka 64. stavka 9. Uredbe (EZ) br. 1907/2006 )  ( 1 )

40

2022/C 414/04

Sažetak odluka Europske komisije o autorizacijama za stavljanje na tržište radi uporabe i/ili za uporabu tvari navedenih u Prilogu XIV. Uredbi (EZ) br. 1907/2006 Europskog parlamenta i Vijeća o registraciji, evaluaciji, autorizaciji i ograničavanju kemikalija (REACH) (Objavljeno na temelju članka 64. stavka 9. Uredbe (EZ) br. 1907/2006 )  ( 1 )

41

2022/C 414/05

Sažetak odluka Europske komisije o autorizacijama za stavljanje na tržište radi uporabe i/ili za uporabu tvari navedenih u Prilogu XIV. Uredbi (EZ) br. 1907/2006 Europskog parlamenta i Vijeća o registraciji, evaluaciji, autorizaciji i ograničavanju kemikalija (REACH) (Objavljeno na temelju članka 64. stavka 9. Uredbe (EZ) br. 1907/2006 )  ( 1 )

42


 

V.   Objave

 

POSTUPCI U VEZI S PROVEDBOM POLITIKE TRŽIŠNOG NATJECANJA

 

Europska komisija

2022/C 414/06

Prethodna prijava koncentracije (Predmet M.10925 – BNP PARIBAS / TERBERG BUSINESS LEASE GROUP) – Predmet primjeren za primjenu pojednostavnjenog postupka ( 1 )

43

2022/C 414/07

Prethodna prijava koncentracije (Predmet M.10790 - SALIC / OLAM / OLAM AGRI) – Predmet primjeren za primjenu pojednostavnjenog postupka ( 1 )

45


 


 

(1)   Tekst značajan za EGP.

HR

 


II. Informacije

INFORMACIJE INSTITUCIJA, TIJELA, UREDA I AGENCIJA EUROPSKE UNIJE

Europska komisija

28.10.2022   

HR

Službeni list Europske unije

C 414/1


Komunikacija komisije

Okvir Zajednice za državne potpore za istraživanje i razvoj i inovacije

(2022/C 414/01)

Uvod

1.

Kako bi se spriječilo da državne potpore naruše ili prijete da će narušiti tržišno natjecanje na unutarnjem tržištu i utječu na trgovinu među državama članicama, u članku 107. stavku 1. Ugovora o funkcioniranju Europske unije („Ugovor”) propisano je načelo da su državne potpore zabranjene. U određenim slučajevima, međutim, te potpore mogu biti spojive s unutarnjim tržištem na temelju članka 107. stavaka 2. i 3. Ugovora.

2.

Ovim okvirom pružaju se smjernice na temelju ocjene spojivosti koju provodi Komisija u pogledu potpora za promicanje istraživanja, razvoja i inovacija („IRI”) na temelju članka 107. stavka 3. točke (c) Ugovora. Na temelju članka 107. stavka 3. točke (c) Ugovora mjera potpora može se proglasiti spojivom s unutarnjim tržištem ako su ispunjena dva uvjeta, pozitivan i negativan. Pozitivni uvjet zahtijeva da se potporama mora olakšati razvoj određene ekonomske djelatnosti. Negativni uvjet zahtijeva da potpore ne smiju negativno utjecati na trgovinske uvjete u mjeri u kojoj bi to bilo suprotno zajedničkom interesu.

3.

Iako je opće prihvaćeno da konkurentna tržišta uglavnom daju učinkovite rezultate u smislu cijena, izlaznih vrijednosti i iskorištenosti resursa, ako postoje tržišni nedostaci (1), intervencija države može biti potrebna kako bi se olakšao ili potaknuo razvoj određenih ekonomskih djelatnosti koje se bez potpore ne bi razvile ili se ne bi razvijale istim tempom ili pod istim uvjetima, a time se pridonosi pametnom, održivom i uključivom rastu. U kontekstu IRI-ja tržišni nedostaci mogu nastati, primjerice, zato što sudionici na tržištu ne uzimaju nužno ili barem spontano u obzir šire pozitivne učinke za europsko gospodarstvo, smatraju postizanje pozitivnog poslovnog rezultata pretjerano riskantnim te bi se stoga, u nedostatku državnih potpora, uključili u razinu aktivnosti IRI-ja koja je sa stajališta društva preniska. Isto tako, projekti u području IRI-ja u nedostatku potpore mogu trpjeti zbog nedovoljnih financijskih sredstava, asimetričnih informacija ili problema s koordinacijom među poduzećima.

4.

Stoga se državne potpore mogu pokazati potrebnima kako bi se povećao IRI u situaciji kad tržište ne može samo ostvariti učinkovite rezultate, čime se olakšava razvoj određenih ekonomskih djelatnosti. Okvir za državne potpore za IRI primjenjuje se na sve tehnologije (2), industrije i sektore kako bi se osiguralo da se pravilima unaprijed ne propisuje koji bi smjerovi istraživanja rezultirali novim rješenjima za proizvode, procese i usluge te da se njima ne narušavaju poticaji sudionika na tržištu za razvoj inovativnih tehnoloških rješenja čak i u slučaju visokih rizika. Nadalje, potporom isplaćenom u okviru za državne potpore za IRI može se pridonijeti i održivom oporavku nakon ozbiljnih gospodarskih poremećaja i pomoći u jačanju društvene i gospodarske otpornosti Unije. Usto, potporama za poticanje IRI-ja vjerojatno će se ostvariti širi pozitivni učinci od koristi isključivo za korisnika potpore.

5.

Državne potpore za IRI mogu dovesti i do pozitivnih učinaka utvrđenih u ciljevima ili strategijama Unije kao što su, među ostalim, europski zeleni plan (3), digitalna strategija (4), digitalno desetljeće (5) i europska strategija za podatke (6), nova industrijska strategija za Europu (7) i njezina nova verzija (8), Next Generation EU (9), europska zdravstvena unija (10), novo europsko istraživačko područje za istraživanje i inovacije (11), novi akcijski plan za kružno gospodarstvo (12) ili cilj Unije da postane klimatski neutralna do 2050. U europskom zelenom planu Komisija naglašava da su „nove tehnologije, održiva rješenja i disruptivne inovacije od ključne važnosti za ostvarivanje ciljeva europskog zelenog plana”.

6.

U nedavno donesenoj Komunikaciji o EIP-u IRI se utvrđuje kao ključni pokretač za poticanje oporavka Europe te ubrzavanje zelene i digitalne tranzicije. Komunikacijom se nastoje povećati učinkovitost, izvrsnost i učinak europskog sustava istraživanja i inovacija te se podupiru inovacije. Zato je Komisija predložila da države članice ponovno potvrde cilj ulaganja u IR od 3 % BDP-a EU-a (13) te da ga ažuriraju kako bi se uzeli u obzir novi prioriteti EU-a, uključujući novi cilj javnih izdvajanja od 1,25 % BDP-a EU-a, koji države članice trebaju ostvariti do 2030. na usklađen način na razini EU-a, kako bi se iskoristila i potaknula privatna ulaganja.

7.

Prema komunikacijama „Izgradnja digitalne budućnosti Europe” i „Europska strategija za podatke” potrebno je osigurati „da digitalne tehnologije pomažu Europi u vlastitom pristupu digitalnoj transformaciji, pristupu koji djeluje u interesu građana poštujući europske vrijednosti”.

8.

Novom industrijskom strategijom za Europu utvrđuje se da su Europi potrebna „istraživanja i tehnologije te snažno jedinstveno tržište koje ruši prepreke i smanjuje birokraciju”. U njoj se prepoznaje da će „povećanje ulaganja u istraživanje i inovacije, uvođenje i unapređivanje infrastrukture pridonijet[i] razvoju novih proizvodnih procesa i otvaranju radnih mjesta”.

1.   Područje primjene i definicije

1.1.    Područje primjene

9.

Načela iz ovog okvira odnose se na državne potpore za IRI u svim sektorima na koje se primjenjuje Ugovor (14). Stoga se ovaj okvir odnosi na sektore u kojima se primjenjuju posebna pravila Unije o državnim potporama, osim ako je tim pravilima propisano drukčije.

10.

Financiranje Unije kojim centralno upravljaju institucije, agencije, zajednička poduzeća ili druga tijela Unije i koje nije izravno ili neizravno pod nadzorom država članica (15) ne čini državnu potporu. Ako se takvo financiranje Unije kombinira s državnom potporom, samo se državna potpora uzima u obzir kako bi se utvrdilo poštuju li se pragovi za prijavu i maksimalan intenzitet potpore ili, u kontekstu ovog okvira, podliježu li ocjeni spojivosti.

11.

Potpora za IRI poduzećima u poteškoćama, kako je definirano za potrebe ovog okvira u smjernicama Zajednice o državnim potporama za sanaciju i restrukturiranje poduzeća u teškoćama (16), kako su izmijenjene ili zamijenjene, isključena je iz područja primjene ovog okvira.

12.

Pri ocjeni potpore za IRI u korist korisnika koji podliježe neizvršenom nalogu za povrat sredstava na temelju prethodne odluke Komisije kojom se potpora ocjenjuje nezakonitom i nespojivom s unutarnjim tržištem, Komisija uzima u obzir iznos potpore koji još nije vraćen (17).

1.2.    Mjere potpore koje su obuhvaćene ovim okvirom

13.

Komisija je utvrdila niz mjera IRI-ja za koje državne potpore pod određenim uvjetima mogu biti spojive s unutarnjim tržištem:

(a)

potpore za projekte IR-a, u kojima je dio projekta istraživanja za koji se pruža potpora obuhvaćen kategorijama temeljnog istraživanja i primijenjenog istraživanja, pri čemu se ovo potonje može podijeliti na industrijsko istraživanje i eksperimentalni razvoj (18). Takva je potpora uglavnom usmjerena na tržišne nedostatke povezane s pozitivnim vanjskim učincima (prelijevanje znanja), ali može se odnositi i na tržišni nedostatak uzrokovan nepotpunim ili asimetričnim informacijama ili (uglavnom u okviru projekata suradnje) neuspješnom koordinacijom;

(b)

potpore za studije izvedivosti povezane s projektima IR-a, koje su namijenjene otklanjanju tržišnih nedostataka u prvom redu povezanih s nepotpunim i asimetričnim informacijama;

(c)

potpore za izgradnju i nadogradnju istraživačkih infrastruktura, koje se uglavnom odnose na tržišni nedostatak koji proizlazi iz problema u koordinaciji, ali i iz nepotpunih i asimetričnih informacija. Visokokvalitetne istraživačke infrastrukture sve su potrebnije za revolucionarna istraživanja jer privlače talentirane stručnjake na svjetskoj razini, a neophodne su na primjer za informacijske i komunikacijske tehnologije te ključne pomoćne tehnologije (19). Visoki početni troškovi ulaganja u nabavu najsuvremenijih znanstvenih objekata i opreme koji se upotrebljavaju za istraživačke aktivnosti u ranoj fazi, uglavnom u znanstvenoj zajednici, često onemogućuju pronalazak potrebnih financijskih sredstava na tržištu;

(d)

potpore za izgradnju i nadogradnju infrastruktura za testiranje i eksperimentiranje uglavnom se odnose na tržišni nedostatak koji proizlazi iz nepotpunih i asimetričnih informacija ili nedostatne koordinacije. Izgradnja ili nadogradnja najsuvremenije infrastrukture za testiranje i eksperimentiranje uključuje visoke početne troškove ulaganja, što zajedno s nesigurnom bazom korisnika može otežati pristup financiranju. Pristup infrastrukturama za testiranje i eksperimentiranje koje se javno financiraju mora se omogućiti većem broju korisnika na transparentnoj i nediskriminirajućoj osnovi te u skladu s tržišnim uvjetima. Kako bi se korisnicima olakšao pristup infrastrukturama za testiranje i eksperimentiranje, njihove se korisničke naknade mogu smanjiti u skladu s drugim odredbama ovoga Okvira ili Uredbe (EU) br. 651/2014 (20) ili Uredbe o de minimis potporama (21);

(e)

potpore za inovacijske aktivnosti, koje su uglavnom usmjerene na tržišne nedostatke povezane s pozitivnim vanjskim učincima (prelijevanje znanja), problemima s koordinacijom i, u manjoj mjeri, asimetričnim informacijama. U slučaju malih i srednjih poduzeća („MSP-ovi”) takve se potpore za inovacije mogu dodjeljivati za dobivanje, potvrđivanje i obranu patenata i druge nematerijalne imovine, za upućivanje visokokvalificiranog osoblja na rad i za korištenje uslugama savjetovanja i potpore za inovacije, primjerice onima koje pružaju organizacije za istraživanje i širenje znanja, istraživačke infrastrukture, infrastrukture za testiranje i eksperimentiranje ili inovacijski klasteri;

(f)

potpore za inovacije procesa i organizacije poslovanja, koje su uglavnom usmjerene na tržišne nedostatke povezane s pozitivnim vanjskim učincima (prelijevanje znanja), problemima s koordinacijom i, u manjoj mjeri, asimetričnim informacijama. Te se mjere potpore mogu dodijeliti uglavnom MSP-ovima. Potpore velikim poduzetnicima spojive su samo ako oni učinkovito surađuju s barem jednim MSP-om u djelatnosti kojoj je dodijeljena potpora;

(g)

potpore za inovacijske klastere, koje su namijenjene rješavanju tržišnih nedostatka koji se odnose na probleme s koordinacijom koji ometaju razvoj klastera i ograničavaju interakciju i prijenos znanja unutar klastera i među klasterima. Državne potpore trebale bi pridonijeti rješavanju tog problema, prvo, podrškom ulaganjima u otvorene i zajedničke infrastrukture za inovacijske klastere i, drugo, podrškom radu klastera radi jačanja suradnje, umrežavanja i učenja. Država članica trebala bi propisno opravdati operativnu potporu za klastere, posebno ako traje dulje od deset godina. Naknade koje se naplaćuju za korištenje objekata inovacijskog klastera i za sudjelovanje u aktivnostima inovacijskog klastera odgovaraju tržišnoj cijeni ili odražavaju njihove troškove (uključujući razumnu maržu). Kako bi se olakšao pristup objektima inovacijskog klastera ili sudjelovanje u aktivnostima inovacijskog klastera, pristup je moguće ponuditi po sniženim cijenama u skladu s drugim odredbama ovoga Okvira ili Uredbe (EU) br. 651/2014 (22) ili s pravilima Uredbe o de minimis potporama (23) koja se primjenjuju na korisnike usluga koje pruža inovacijski klaster.

14.

Države članice moraju obavijestiti o potporama za IRI u skladu s člankom 108. stavkom 3. Ugovora, osim mjera koje ispunjavaju uvjete iz Uredbe o općem skupnom izuzeću koju je Komisija donijela u skladu s člankom 1. Uredbe Vijeća (EU) br. 2015/1588 (24).

15.

U ovom su okviru utvrđeni kriteriji spojivosti za programe potpore za IRI i pojedinačne potpore koje podliježu obvezi obavješćivanja te se moraju ocijeniti na temelju članka 107. stavka 3. točke (c) Ugovora (25).

1.3.    Definicije

16.

Za potrebe ovog okvira primjenjuju se sljedeće definicije:

(a)

„jednokratna potpora” znači potpora koja nije dodijeljena na temelju programa potpora;

(b)

„potpora” znači svaka mjera koja ispunjava sve kriterije utvrđene u članku 107. stavku 1. Ugovora;

(c)

„intenzitet potpore” znači bruto iznos potpore izražen kao postotak prihvatljivih troškova, prije odbitka poreza ili drugih naknada. Ako se potpora dodjeljuje u obliku različitom od bespovratnih sredstava, iznos potpore jednak je bespovratnim sredstvima. Potpora koja se plaća u nekoliko obroka diskontira se na njezinu vrijednost u trenutku dodjeljivanja. Kamatna stopa koju je pritom potrebno primijeniti diskontna je stopa (26) koja se primjenjuje u trenutku dodjele. Intenzitet potpore izračunava se pojedinačno za svakog korisnika potpore;

(d)

„program potpora” znači svaki akt na temelju kojeg se mogu, bez potrebe za daljnjim provedbenim mjerama, dodjeljivati pojedinačne potpore poduzetnicima definiranima u aktu na općenit i apstraktan način te svaki akt na temelju kojeg se potpora koja nije povezana s određenim projektom može dodijeliti jednom poduzetniku ili više njih;

(e)

„primijenjeno istraživanje” znači industrijsko istraživanje, eksperimentalni razvoj ili njihova kombinacija;

(f)

„po tržišnim uvjetima” znači da se uvjeti transakcije između ugovornih strana ne razlikuju od onih koji bi bili utvrđeni među neovisnim poduzetnicima i nema naznake nedopuštenog dogovaranja. Za svaku transakciju koja proizlazi iz otvorenog, transparentnog i nediskriminirajućeg postupka smatra se da zadovoljava načelo transakcije po tržišnim uvjetima;

(g)

„datum dodjele potpore” znači datum kad je zakonsko pravo na primanje potpore dodijeljeno korisniku na temelju primjenjivog nacionalnog pravnog sustava;

(h)

„učinkovita suradnja” znači suradnja između najmanje dvije neovisne strane radi razmjene znanja ili tehnologije odnosno ostvarenja zajedničkog cilja na temelju podjele rada, pri čemu strane zajednički utvrđuju područje primjene projekta suradnje, pridonose njegovoj provedbi te dijele njegove rizike i rezultate. Jedna strana ili više njih mogu snositi cjelokupne troškove projekta te tako smanjiti financijski rizik projekta za druge strane. Ugovorene usluge i pružanje usluga istraživanja ne smatraju se oblicima suradnje;

(i)

„plan evaluacije” znači dokument koji obuhvaća jedan ili više programa potpore, a sadržava barem sljedeće elemente: ciljeve koji će se evaluirati, evaluacijska pitanja, pokazatelje rezultata, predviđenu metodu za provedbu evaluacije, zahtjeve za prikupljanje podataka, predloženi vremenski okvir evaluacije, uključujući datum podnošenja privremenog i završnog izvješća o evaluaciji, opis neovisnog tijela koje će provesti evaluaciju ili kriterije koji će se primjenjivati za njegov odabir te načine na koje će se evaluacija učiniti javno dostupnom;

(j)

„ekskluzivni razvoj” znači javna nabava usluga istraživanja i razvoja od koje sve koristi stječe isključivo javni naručitelj ili ugovorno tijelo, a koje može upotrebljavati za obavljanje vlastitih poslova pod uvjetom da za njih plati punu naknadu;

(k)

„eksperimentalni razvoj” znači stjecanje, kombiniranje, oblikovanje i uporaba postojećih znanstvenih, tehnoloških, poslovnih i ostalih relevantnih znanja i vještina radi razvoja novih ili poboljšanih proizvoda, procesa ili usluga, uključujući digitalne proizvode, procese ili usluge, u bilo kojem području, tehnologiji, industriji ili sektoru (uključujući, ali ne ograničavajući se na digitalne industrije i tehnologije, kao što su superračunalstvo, kvantne tehnologije, tehnologije lanca blokova, umjetna inteligencija, kibersigurnost, tehnologije velike količine podataka, računalstva u oblaku i računalstva na rubu mreže). To može obuhvaćati i, primjerice, aktivnosti za konceptualno definiranje, planiranje i dokumentiranje novih proizvoda, procesa ili usluga. Eksperimentalni razvoj može obuhvaćati izradu prototipova, demonstracijske aktivnosti, pilot-projekte, ispitivanje i provjeru novih ili poboljšanih proizvoda, procesa ili usluga u okruženju koje odražava operativne uvjete iz stvarnog života ako je osnovni cilj ostvarenje daljnjih tehničkih poboljšanja proizvoda, procesa ili usluga koji nisu u bitnome utvrđeni. To može uključivati i razvoj tržišno upotrebljivog prototipa ili pilot-projekta koji je nužno konačni tržišni proizvod, a preskupo ga je proizvesti samo da bi se upotrebljavao u svrhu demonstracijskih aktivnosti i provjera. Eksperimentalni razvoj ne uključuje rutinske ili periodične izmjene postojećih proizvoda, proizvodnih linija, proizvodnih procesa, usluga i drugih aktivnosti u tijeku, čak i ako te izmjene znače poboljšanja;

(l)

„studija izvedivosti” znači evaluacija i analiza potencijala projekta, čiji je cilj podržati proces donošenja odluka objektivnim i racionalnim otkrivanjem njegovih prednosti i nedostataka, mogućnosti i prijetnji (SWOT) te utvrditi resurse potrebne za njegovu provedbu i u konačnici njegove izglede za uspjeh;

(m)

„potpuna dodjela” znači da istraživačka organizacija, istraživačka infrastruktura ili javni kupac uživaju sve ekonomske koristi od prava intelektualnog vlasništva zadržavanjem prava da njima neograničeno raspolažu, posebno pravom vlasništva i pravom na licenciju. To može biti slučaj i kad istraživačka organizacija ili istraživačka infrastruktura (javni kupac) odluči sklopiti daljnje ugovore o tim pravima, uključujući njihovo licenciranje partneru uključenom u suradnju (poduzetnicima);

(n)

„temeljno istraživanje” znači eksperimentalni ili teorijski rad poduzet prvenstveno kako bi se stekla nova znanja o temeljnim načelima fenomena i vidljivih činjenica, bez predviđene izravne tržišne primjene ili uporabe;

(o)

„bruto ekvivalent bespovratnog sredstva” znači iznos potpore ako je dodijeljena u obliku bespovratnog sredstva, prije odbitka poreza ili drugih naknada;

(p)

„visokokvalificirano osoblje” znači osoblje sa sveučilišnim obrazovanjem i najmanje pet godina relevantnog profesionalnog iskustva, koje može uključivati i doktorsku izobrazbu;

(q)

„pojedinačna potpora” znači potpora koja se ne dodjeljuje na temelju programa potpora i svaka potpora koja podliježe obvezi prijave, a dodjeljuje se na temelju programa potpora;

(r)

„industrijsko istraživanje” znači planirano istraživanje ili kritički pregled radi stjecanja novih znanja i vještina za razvoj novih proizvoda, procesa ili usluga odnosno za postizanje znatnog poboljšanja postojećih proizvoda, procesa ili usluga, uključujući digitalne proizvode, procese ili usluge, u bilo kojem području, tehnologiji, industriji ili sektoru (uključujući, ali ne ograničavajući se na digitalne industrije i tehnologije, kao što su superračunalstvo, kvantne tehnologije, tehnologije lanca blokova, umjetna inteligencija, kibersigurnost, tehnologije velike količine podataka i računalstva u oblaku). Industrijsko istraživanje obuhvaća stvaranje sastavnih dijelova složenih sustava i može uključivati izradu prototipova u laboratorijskom okruženju ili u okruženju sa simuliranim sučeljima postojećih sustava te male pilot-linije ako je to neophodno za industrijsko istraživanje i posebno za provjeru generičke tehnologije;

(s)

„savjetodavne usluge za inovacije” znači savjetovanje, pomoć ili osposobljavanje u područjima prijenosa znanja, stjecanja, zaštite ili iskorištavanja nematerijalne imovine ili upotrebe standarda i propisa koji ih sadržavaju te savjetovanje, pomoć ili osposobljavanje o uvođenju ili upotrebi inovativnih tehnologija i rješenja (uključujući digitalne tehnologije i rješenja);

(t)

„inovacijski klasteri” znači strukture ili organizirane skupine neovisnih strana (kao što su inovativna novoosnovana poduzeća, mala, srednja i velika poduzeća te organizacije za istraživanje i širenje znanja, istraživačke infrastrukture, infrastrukture za testiranje i eksperimentiranje, digitalnoinovacijske centre, neprofitne organizacije i ostale povezane gospodarske subjekte) osnovane radi poticanja inovacijskih aktivnosti i novih načina suradnje, na primjer digitalnim sredstvima, dijeljenjem i/ili promicanjem dijeljenja objekata i razmjenom znanja i stručnosti te učinkovitim doprinosom prijenosu znanja, umrežavanju, širenju informacija i suradnji među poduzetnicima i ostalim organizacijama u klasteru (27);

(u)

„usluge podrške inovacijama” znači osiguravanje uredskog prostora, banaka podataka, usluga računalstva u oblaku i usluga pohrane podataka, knjižnica, istraživanja tržišta, laboratorija, označivanja kvalitete, testiranja, eksperimentiranja i certifikacije ili drugih povezanih usluga, uključujući usluge koje pružaju organizacije za istraživanje i širenje znanja, istraživačke infrastrukture, infrastrukture za testiranje i eksperimentiranje ili inovacijski klasteri, u svrhu razvoja učinkovitijih ili tehnološki naprednijih proizvoda, procesa ili usluga, uključujući provedbu inovativnih tehnologija i rješenja (uključujući digitalne tehnologije i rješenja);

(v)

„nematerijalna imovina” znači imovina koja nema fizički ili financijski oblik, na primjer patenti, licencije, znanje i iskustvo ili druga vrsta intelektualnog vlasništva;

(w)

„prijenos znanja” znači svaki proces čiji je cilj stjecanje, prikupljanje i dijeljenje eksplicitnog i prešutnog znanja, uključujući vještine i sposobnosti u ekonomskim i neekonomskim djelatnostima kao što su istraživačka suradnja, savjetovanje, licenciranje, osnivanje novih poduzeća, objavljivanje i mobilnost istraživača i drugog osoblja uključenog u te aktivnosti. Uz znanstveno i tehnološko znanje, prijenos znanja uključuje i druge oblike znanja, primjerice znanje o uporabi standarda i propisa koji ih sadržavaju te o uvjetima u stvarnim radnim okruženjima i metodama za inovaciju organizacije poslovanja te upravljanje znanjem povezanim s utvrđivanjem, stjecanjem, zaštitom, obranom i iskorištavanjem nematerijalne imovine;

(x)

„velika poduzeća” znači poduzetnici koji nisu obuhvaćeni definicijom malih i srednjih poduzeća;

(y)

„neto dodatni troškovi” znači razlika očekivanih neto sadašnjih vrijednosti projekta ili aktivnosti kojima je dodijeljena potpora i održivog protučinjeničnog ulaganja koje bi korisnik izvršio da nije bilo potpore;

(z)

„inovacija organizacije poslovanja (28) znači provedba nove organizacijske metode na razini pojedinačnog poduzetnika (na razini skupine u zadanom industrijskom sektoru u EGP-u), u organizaciji radnog mjesta ili vanjskim odnosima, primjerice upotrebom novih ili inovativnih digitalnih tehnologija. Iz ove definicije isključene su izmjene koje se temelje na organizacijskim metodama koje poduzetnik već upotrebljava, izmjene upravljačke strategije, spajanja i preuzimanja, prestanak uporabe procesa, jednostavna zamjena ili proširenje temeljnog kapitala, promjene koje su nastale isključivo kao posljedica promjene faktorskih cijena, prilagođavanje kupcima, lokalizacija, redovne, sezonske i ostale periodične promjene i trgovina novim ili znatno poboljšanim proizvodima;

(aa)

„troškovi osoblja” znači troškovi istraživača, tehničara i drugog pomoćnog osoblja u mjeri u kojoj je zaposleno na odgovarajućem projektu ili aktivnosti;

(bb)

„pretkomercijalna nabava” znači javna nabava usluga istraživanja i razvoja kad javni naručitelj ili ugovorno tijelo ne preuzima sve rezultate i koristi od ugovora ekskluzivno za uporabu u vlastitim poslovima, već ih dijeli s pružateljima pod tržišnim uvjetima. Ugovor, predmet kojeg potpada pod jednu ili više kategorija istraživanja i razvoja utvrđenih u ovom okviru, mora biti ograničenog trajanja i može uključivati razvoj prototipova ili ograničenih količina prvih proizvoda ili usluga u obliku ispitne serije. Kupnja komercijalnih količina proizvoda ili usluga ne smije biti predmet istog ugovora;

(cc)

„inovacija procesa (29) znači provedba novih ili znatno poboljšanih metoda proizvodnje ili isporuke (uključujući znatne promjene u tehnikama, opremi ili softveru) na razini pojedinačnog poduzetnika (na razini skupine u zadanom industrijskom sektoru u EGP-u), primjerice upotrebom novih ili inovativnih digitalnih tehnologija ili rješenja. Iz ove definicije isključene su manje izmjene ili poboljšanja, povećanja proizvodnih kapaciteta ili kapaciteta usluga putem dodavanja proizvodnih ili logističkih sustava koji su u velikoj mjeri slični onima koji se već upotrebljavaju, prestanak uporabe procesa, jednostavne zamjene ili proširenja temeljnog kapitala, promjene koje su nastale isključivo kao posljedica promjene faktorskih cijena, prilagođavanje kupcima, lokalizacija, redovne sezonske promjene i ostale periodične promjene i trgovina novim ili znatno poboljšanim proizvodima;

(dd)

„projekt IR-a” znači operacija koja uključuje aktivnosti koje se protežu na jednu ili više kategorija istraživanja i razvoja definiranih u ovom okviru, a namijenjena je ostvarenju nedjeljive zadaće precizne gospodarske, znanstvene ili tehničke prirode s jasno unaprijed definiranim ciljevima. Projekt IR-a može se sastojati od nekoliko radnih paketa, aktivnosti ili usluga te uključuje jasne ciljeve i aktivnosti koji će se provoditi radi postizanja tih ciljeva (uključujući njihove očekivane troškove) i konkretne rezultate za utvrđivanje ishoda tih aktivnosti i njihovo uspoređivanje s odgovarajućim ciljevima. Kad se jedan ili više projekata IR-a ne mogu jasno razdvojiti jedan od drugog i posebno kad nemaju neovisne mogućnosti za tehnološki uspjeh, smatraju se jednim projektom;

(ee)

„povratni predujam” znači zajam za projekt koji se isplaćuje u jednom ili više obroka, a uvjeti njegova povrata ovise o rezultatu projekta;

(ff)

„organizacija za istraživanje i širenje znanja” ili „istraživačka organizacija” znači subjekt (kao što su sveučilišta ili istraživački instituti, agencije za prijenos tehnologije, posrednici u inovaciji, fizičke osobe ili virtualni kolaborativni subjekti usmjereni na istraživanje), bez obzira na njegov pravni status (ustrojstvo na temelju javnog ili privatnog prava) odnosno način financiranja, čiji je prvenstveni cilj nezavisno provoditi temeljno istraživanje, industrijsko istraživanje ili eksperimentalni razvoj odnosno s rezultatima tih djelatnosti upoznati široku javnost, putem predavanja, objavljivanja ili prijenosa znanja. Ako taj subjekt obavlja i ekonomske djelatnosti, financiranje, troškovi i prihodi tih ekonomskih djelatnosti moraju se obračunati zasebno. Poduzetnici koji imaju presudan utjecaj na takav subjekt, na primjer kao vlasnici udjela u njemu ili kao njegovi članovi, nemaju povlašteni pristup rezultatima koje subjekt proizvede;

(gg)

„istraživačka infrastruktura” znači objekti, resursi i s tim povezane usluge koje znanstvenici upotrebljavaju za provedbu istraživanja u svojem polju te obuhvaća znanstvenu opremu ili komplete instrumenata, resurse koji se temelje na znanju kao što su zbirke, arhivi ili strukturirani znanstveni podatci, pomoćne infrastrukture koje se temelje na informacijskim i komunikacijskim tehnologijama, kao što su infrastruktura GRID, računalna, programerska i komunikacijska infrastruktura, te sva druga sredstva jedinstvene prirode koja su bitna za istraživanje. Takve infrastrukture mogu biti „na jednome mjestu” ili „raspodijeljene” (organizirana mreža resursa) (30);

(hh)

„upućivanje na rad” znači privremeno zapošljavanje osoblja kod korisnika, s pravom osoblja na povratak prethodnom poslodavcu;

(ii)

„mala i srednja poduzeća” ili „MSP-ovi”, „mala poduzeća” i „srednja poduzeća” znači poduzetnici koji ispunjavaju kriterije utvrđene u Preporuci Komisije o definiciji mikropoduzeća, malih i srednjih poduzeća (31);

(jj)

„početak radova” ili „početak projekta” znači početak aktivnosti IRI-ja ili prvi sporazum između korisnika i ugovarateljâ za provedbu projekta, ovisno o tome što je prvo. Pripremni radovi, primjerice ishođenje dozvola i provođenje studija izvedivosti, ne smatraju se početkom radova;

(kk)

„materijalna imovina” znači imovina koja se sastoji od zemljišta, zgrada i postrojenja te strojeva i opreme;

(ll)

„infrastruktura za testiranje i eksperimentiranje (32) znači postrojenja, oprema, kapaciteti i resursi, kao što su testne platforme, pokusne linije, demonstratori, objekti za testiranje ili živi laboratoriji, i povezane usluge podrške čiji su korisnici uglavnom poduzetnici, osobito MSP-ovi, koji traže potporu za testiranje i eksperimentiranje za razvoj novih ili poboljšanih proizvoda, procesa i usluga, te za testiranje i unapređivanje tehnologije za napredak s pomoću industrijskog istraživanja i eksperimentalnog razvoja. Pristup infrastrukturama za testiranje i eksperimentiranje koje se javno financiraju otvoren je za više korisnika i mora se omogućiti na transparentnoj i nediskriminirajućoj osnovi te u skladu s tržišnim uvjetima.

2.   Državne potpore u smislu članka 107. stavka 1. Ugovora

17.

U načelu se svaka mjera koja ispunjava kriterije iz članka 107. stavka 1. Ugovora smatra državnom potporom. U zasebnoj obavijesti Komisije (33) o pojmu državne potpore objašnjava se što Komisija podrazumijeva pod pojmom državne potpore općenito, a u ovom se odjeljku razmatraju situacije koje se obično javljaju u području aktivnosti IRI-ja, ne dovodeći u pitanje tumačenje Suda Europske unije.

2.1.    Organizacije za istraživanje i širenje znanja i istraživačke infrastrukture kao primatelji državnih potpora

18.

Organizacije za istraživanje i širenje znanja („istraživačke organizacije”) i istraživačke infrastrukture primatelji su državne potpore ako njihovo javno financiranje ispunjava sve uvjete iz članka 107. stavka 1. Ugovora. U skladu s Komisijinom Obavijesti o pojmu državne potpore i sudskom praksom Suda Europske unije korisnik mora zadovoljavati uvjete za poduzetnika, ali ti uvjeti ne ovise o njegovu pravnom statusu, odnosno o tome je li osnovan u skladu s javnim ili privatnim pravom, niti o njegovoj gospodarskoj prirodi, odnosno o tome nastoji li ostvariti dobit. Ono što je odlučujuće za ispunjavanje uvjeta iz definicije poduzetnika jest činjenica da se bavi ekonomskom djelatnošću koja se sastoji od ponude proizvoda ili usluga na određenom tržištu (34).

2.1.1.   Javno financiranje neekonomskih djelatnosti

19.

Ako se isti subjekt bavi ekonomskim i neekonomskim djelatnostima, javno financiranje neekonomskih djelatnosti neće biti obuhvaćeno člankom 107. stavkom 1. Ugovora ako je moguće jednoznačno odvojiti dvije vrste aktivnosti, njihove troškove, financiranje i prihode kako bi se djelotvorno izbjeglo unakrsno subvencioniranje ekonomske djelatnosti. Kao dokaz o prikladnoj raspodjeli troškova, financijskih sredstava i prihoda mogu služiti godišnji financijski izvještaji relevantnog subjekta.

20.

Komisija smatra da su sljedeće djelatnosti općenito neekonomske:

(a)

primarne aktivnosti istraživačkih organizacija i istraživačkih infrastruktura, posebno:

(i)

edukacija u svrhu većeg broja kvalificiranijih ljudskih resursa. U skladu sa sudskom praksom (35) i praksom donošenja odluka Komisije (36) i kako je objašnjeno u Obavijesti o pojmu državne potpore i Komunikaciji o uslugama od općeg gospodarskog interesa (37), javno obrazovanje organizirano u okviru nacionalnog obrazovnog sustava, koje uglavnom ili u potpunosti financira država i pod nadzorom je države, smatra se neekonomskom djelatnosti (38);

(ii)

neovisno IR za više znanja i bolje razumijevanje, uključujući kolaborativno IR pri kojem istraživačke organizacije ili istraživačka infrastruktura učinkovito surađuju (39);

(iii)

neisključivo i nediskriminacijsko širenje rezultata istraživanja, primjerice podučavanjem, bazama podataka s otvorenim pristupom, otvorenim publikacijama ili računalnim programima s otvorenim kodom;

(b)

aktivnosti prijenosa znanja, ako ih izvršava istraživačka organizacija ili istraživačka infrastruktura (uključujući njihove odjele ili podružnice) ili se izvršavaju zajedno s takvim tijelima ili u ime drugih takvih subjekata, pri čemu se sav prihod od takvih aktivnosti ponovno ulaže u primarne aktivnosti istraživačke organizacije ili istraživačke infrastrukture. Negospodarska priroda takvih djelatnosti ne dovodi se u pitanje ni ako se s trećim stranama putem otvorenih natječaja ugovori pružanje odgovarajućih usluga.

21.

Ako se istraživačka organizacija ili istraživačke infrastrukture upotrebljava za ekonomske i neekonomske djelatnosti, na javno financiranje primjenjuju se pravila o državnim potporama samo ako se njime pokrivaju troškovi povezani s ekonomskim djelatnostima (40). Ako se određena istraživačka organizacija ili istraživačka infrastruktura upotrebljava gotovo isključivo za neekonomsku djelatnost, njezino financiranje može biti u potpunosti isključeno iz područja primjene pravila o državnim potporama (41), pod uvjetom da je njezina ekonomska djelatnost isključivo pomoćna, odnosno djelatnost izravno povezana s radom istraživačke organizacije ili istraživačke infrastrukture i neophodna za taj rad ili neodvojivo povezana s njezinom glavnom neekonomskom upotrebom, a područje primjene joj je ograničeno. Za potrebe ovog okvira Komisija će smatrati da je to slučaj ako ekonomske djelatnosti troše potpuno jednake inpute (primjerice materijal, oprema, radna snaga i fiksni kapital) kao neekonomske djelatnosti, a kapaciteti koji se svake godine dodjeljuju tim ekonomskim djelatnostima ne premašuju 20 % ukupnih godišnjih kapaciteta predmetnog subjekta.

2.1.2.   Javno financiranje ekonomskih djelatnosti istraživačkih organizacija i istraživačkih infrastruktura

22.

Ne dovodeći u pitanje točku 21., ako se istraživačke organizacije ili istraživačke infrastrukture upotrebljavaju za obavljanje ekonomskih djelatnosti, primjerice iznajmljivanjem opreme ili laboratorija poduzetnicima, pružanjem usluga poduzetnicima ili provođenjem ugovorenog istraživanja, javno financiranje takvih ekonomskih djelatnosti općenito se smatra državnim potporama.

23.

Međutim, Komisija istraživačku organizaciju ili istraživačku infrastrukturu ne smatra korisnikom državne potpore ako djeluje samo kao posrednik koji prenosi krajnjim primateljima ukupan iznos javnog financiranja i korist stečenu takvim financiranjem. To općenito vrijedi u sljedećim slučajevima:

(a)

kad se javno financiranje i korist stečena takvim financiranjem mogu mjeriti i dokazati i postoji odgovarajući mehanizam kojim se može osigurati da se oni potpuno prenesu na krajnje korisnike, na primjer putem smanjenih cijena; i

(b)

kad se posredniku ne dodjeljuje nikakva daljnja korist jer se bira na temelju otvorenog natječaja ili jer je javno financiranje dostupno svim subjektima koji zadovoljavaju nužne objektivne uvjete, što znači da korisnici, kao krajnji primatelji, imaju pravo dobiti istovjetne usluge od bilo kojeg odgovarajućeg posrednika.

24.

Ako su ispunjeni uvjeti iz točke 23., pravila o državnim potporama primjenjuju se na razini krajnjih korisnika.

2.2.    Neizravne državne potpore poduzetnicima putem javno financiranih organizacija za istraživanje i širenje znanja i istraživačkih infrastruktura

25.

Na pitanje mogu li i pod kojim uvjetima poduzetnici ostvariti prednost u smislu članka 107. stavka 1. Ugovora u slučaju ugovorenog istraživanja ili usluga istraživanja koje pruža istraživačka organizacija ili istraživačka infrastruktura te u slučajevima suradnje s istraživačkom organizacijom ili istraživačkom infrastrukturom, mora se odgovoriti u skladu s općim načelima o državnim potporama. U tu svrhu, kako je objašnjeno u Obavijesti o pojmu državne potpore, može biti posebno potrebno ocijeniti može li se postupanje istraživačke organizacije ili istraživačke infrastrukture pripisati državi (42).

2.2.1.   Istraživanje u ime poduzetnika (ugovorena istraživanja ili usluge istraživanja)

26.

Ako istraživačka organizacija ili istraživačka infrastruktura obavlja ugovoreno istraživanje ili pruža uslugu istraživanja poduzetniku, koje obično određuje uvjete ugovora, posjeduje rezultate istraživačkih aktivnosti i snosi rizik neuspjeha, obično se na poduzetnika ne prenose državne potpore ako istraživačka organizacija ili istraživačka infrastruktura zaprimi uplatu odgovarajuće naknade za svoje usluge, posebno ako je ispunjen jedan od sljedećih uvjeta:

(a)

istraživačka organizacija ili istraživačka infrastruktura pruža svoju uslugu po tržišnoj cijeni (43); ili

(b)

ako nema tržišne cijene, istraživačka organizacija ili istraživačka infrastruktura pruža svoje usluge po cijeni koja:

odražava ukupne troškove usluge i općenito uključuje maržu utvrđenu upućivanjem na marže koje poduzetnici koji djeluju u tom sektoru obično primjenjuju za predmetnu uslugu; ili

rezultat je pregovora po tržišnim uvjetima u kojima istraživačka organizacija ili istraživačka infrastruktura, kao pružatelj usluga, pregovara kako bi stekla maksimalnu ekonomsku korist u trenutku sklapanja ugovora i pokriva barem njegove marginalne troškove.

27.

Ako vlasništvo nad pravima intelektualnog vlasništva ili prava pristupa pravima intelektualnog vlasništva („PIV”) ima istraživačka organizacija ili istraživačka infrastruktura, njihova se tržišna vrijednost može oduzeti od cijene koja se plaća za predmetne usluge.

2.2.2.   Suradnja s poduzetnicima

28.

Smatra se da se projekt provodi učinkovitom suradnjom ako najmanje dvije neovisne strane nastoje ostvariti zajednički cilj na temelju podjele rada te zajednički utvrđuju njegovo područje primjene, sudjeluju u njegovoj izradi, pridonose njegovoj provedbi te dijele njegove financijske, tehnološke, znanstvene i druge rizike i rezultate. Jedna strana ili više njih može snositi cjelokupne troškove projekta te tako smanjiti financijski rizik projekta za druge strane. Uvjeti projekta suradnje, posebno u vezi s doprinosom njegovim troškovima, dijeljenjem rizika i rezultata, širenjem rezultata te pristupom pravima intelektualnog vlasništva i pravilima za njihovu dodjelu, moraju se dogovoriti prije početka projekta (44). Ugovoreno istraživanje i pružanje usluga istraživanja ne smatraju se oblicima suradnje.

29.

U slučaju projekata suradnje koje zajednički provode poduzetnici i istraživačke organizacije ili istraživačke infrastrukture Komisija smatra da se uključenim poduzetnicima ne dodjeljuju neizravne državne potpore putem tih subjekata zbog povoljnih uvjeta suradnje (45) ako je ispunjen jedan od sljedećih uvjeta:

(a)

uključeni poduzetnici snose cjelokupne troškove projekta; ili

(b)

rezultati suradnje koji ne donose prava intelektualnog vlasništva mogu se širiti, a sva prava intelektualnog vlasništva koja proizlaze iz aktivnosti istraživačkih organizacija ili istraživačkih infrastruktura u potpunosti se pripisuju tim subjektima; ili

(c)

sva prava intelektualnog vlasništva koja proizlaze iz projekta te povezana prava pristupa dodjeljuju se različitim partnerima u suradnji na način koji prikladno odražava njihove radne pakete, doprinose i interese; ili

(d)

istraživačke organizacije ili istraživačke infrastrukture dobivaju naknadu koja je istovjetna tržišnoj cijeni za prava intelektualnog vlasništva koja proizlaze iz njihovih aktivnosti i koja se prenose na uključene poduzetnike ili se tim poduzetnicima dodjeljuju prava pristupa tim pravima. Ukupan iznos vrijednosti doprinosa, financijskog i nefinancijskog, uključenih poduzetnika troškovima aktivnosti istraživačkih organizacija ili istraživačkih infrastruktura koje su dovele do predmetnog prava intelektualnog vlasništva mogu se oduzeti od te naknade.

30.

Za potrebe točke 29. podtočke (d) Komisija smatra da je primljena naknada istovjetna tržišnoj cijeni ako omogućuje predmetnim istraživačkim organizacijama ili istraživačkim infrastrukturama da uživaju ukupnu ekonomsku korist od tih prava kad je ispunjen jedan od sljedećih uvjeta:

(a)

iznos naknade utvrđen je na temelju otvorenog, transparentnog i nediskriminirajućeg konkurentnog postupka prodaje; ili

(b)

neovisnom ocjenom stručnjaka potvrđeno je da je iznos naknade barem istovjetan tržišnoj cijeni; ili

(c)

istraživačka organizacija ili istraživačka infrastruktura, kao prodavatelj, može dokazati da je učinkovito dogovorila naknadu, po tržišnim uvjetima, kako bi stekla maksimalnu ekonomsku korist u trenutku sklapanja ugovora, uzimajući u obzir svoje zakonom propisane ciljeve; ili

(d)

ako je u ugovoru o suradnji predviđeno pravo prvootkupa uključenog poduzetnika koje se odnosi na prava intelektualnog vlasništva koje su proizvele uključene istraživačke organizacije ili istraživačke infrastrukture, ako ti subjekti imaju recipročno pravo tražiti ekonomski povoljnije ponude od trećih strana tako da uključeni poduzetnik mora izjednačiti svoju ponudu s njihovom.

31.

Ako nije ispunjen nijedan uvjet iz točke 29., ukupna vrijednost doprinosa istraživačkih organizacija ili istraživačkih infrastruktura projektu smatra se prednošću za uključene poduzetnike, na koju se primjenjuju pravila o državnim potporama.

2.3.    Javna nabava usluga istraživanja i razvoja

32.

Javni kupci mogu nabaviti usluge istraživanja i razvoja od poduzetnika putem ekskluzivnog razvoja ili pretkomercijalnih postupaka nabave (46).

33.

Ako se otvoreni postupak javne nabave izvršava u skladu s primjenjivim direktivama (47), Komisija općenito smatra da poduzetnicima koji pružaju odgovarajuće usluge nije dodijeljena državna potpora u smislu članka 107. stavka 1. Ugovora (48).

34.

U svim drugim slučajevima, uključujući pretkomercijalnu nabavu, Komisija smatra da poduzetnicima nije dodijeljena državna potpora kad cijena plaćena za predmetne usluge u potpunosti odražava tržišnu vrijednost koristi koje je dobio javni kupac i rizike koje preuzimaju uključeni pružatelji, posebno kad su ispunjeni svi sljedeći uvjeti:

(a)

postupak odabira je otvoren, transparentan i nediskriminirajući te se temelji na objektivnim kriterijima odabira i dodjele koji su određeni prije postupka dostavljanja ponuda;

(b)

predviđene ugovorne odredbe u kojima su opisana sva prava i obveze strana, među ostalim povezane s pravom intelektualnog vlasništva, stavljene su na raspolaganje zainteresiranim ponuditeljima prije postupka dostavljanja ponuda;

(c)

nijedan pružatelj koji sudjeluje u nabavi nema povlašteni tretman pri dostavi komercijalnih količina konačnih proizvoda ili usluga javnom kupcu u predmetnoj državi članici (49); i

(d)

zadovoljen je jedan od sljedećih uvjeta:

svi rezultati koji ne dovode do prava intelektualnog vlasništva mogu se širiti, na primjer objavom, podučavanjem ili doprinosom normizacijskim tijelima na način koji drugim poduzetnicima omogućuje njihovu reprodukciju, a sva prava intelektualnog vlasništva dodjeljuju se javnom kupcu; ili

svaki pružatelj usluga kojem se dodjeljuju rezultati koji dovode do prava intelektualnog vlasništva mora javnom kupcu besplatno dati neograničen pristup tim rezultatima i dati pristup trećim stranama, primjerice putem neisključivih licencija, po tržišnim uvjetima.

35.

Ako uvjeti iz točke 34. nisu ispunjeni, države članice mogu se osloniti na pojedinačnu ocjenu uvjeta ugovora između javnog kupca i poduzetnika, ne dovodeći u pitanje njegovu opću obvezu obavješćivanja o potpori za IRI u skladu s člankom 108. stavkom 3. Ugovora.

3.   Ocjena spojivosti potpore za IRI

36.

Na temelju članka 107. stavka 3. točke (c) Ugovora Komisija može smatrati da je državna potpora za olakšavanje razvoja određenih ekonomskih djelatnosti u Europskoj uniji spojiva s unutarnjim tržištem ako ta potpora nema negativan utjecaj na trgovinske uvjete u mjeri u kojoj bi to bilo suprotno zajedničkom interesu.

37.

Komisija u ovom odjeljku objašnjava kako će primjenjivati načela spojivosti ocjenjivanja i, ako je primjenjivo, utvrđuje posebne uvjete za programe potpore i dodatne uvjete za pojedinačne potpore koje podliježu obvezi obavješćivanja (50).

38.

Kako bi ocijenila mogu li se državne potpore za IRI smatrati spojivima s unutarnjim tržištem, Komisija će utvrditi olakšavaju li mjere potpore razvoj određene ekonomske djelatnosti i utječu li toliko negativno na trgovinske uvjete da je to suprotno zajedničkom interesu.

39.

Kako bi provela ocjenjivanje iz točke 39., Komisija će razmotriti sljedeće aspekte:

(a)

prvi uvjet: potporama za IRI olakšava se razvoj ekonomske djelatnosti

(i)

utvrđivanje ekonomske djelatnosti (odjeljak 3.1.1.);

(ii)

poticajni učinak: ocjenjuje se mijenja li se potporama ponašanje predmetnog poduzetnika ili više njih tako da se poduzetnik ili poduzetnici bave dodatnom djelatnošću koja se ne bi provela bez potpore ili koja bi se provela na ograničen ili drukčiji način ili na drugoj lokaciji (odjeljak 3.1.2.);

(iii)

potpore nisu u suprotnosti s mjerodavnim odredbama i načelima prava EU-a (odjeljak 3.1.3.).

(b)

drugi uvjet: potporama za IRI ne smije se neopravdano utjecati na trgovinske uvjete u mjeri koja je suprotna zajedničkom interesu

(i)

potreba za intervencijom države: mjera potpore mora dovesti do znatnog poboljšanja koje tržište ne može samo ostvariti, primjerice otklanjanjem tržišnog nedostatka ili rješavanjem problema kapitala ili kohezije ako je primjenjivo (odjeljak 3.2.1.);

(ii)

primjerenost mjere potpore: predložena mjera potpore mora biti primjeren instrument politike namijenjen olakšavanju razvoja ekonomske djelatnosti (odjeljak 3.2.2.);

(iii)

razmjernost potpore (minimalna količina potpore): iznos i intenzitet potpore moraju biti ograničeni na minimalnu potporu koja je potrebna za poticanje dodatnih ulaganja ili aktivnosti predmetnog poduzetnika (odjeljak 3.2.3.);

(iv)

transparentnost potpore: države članice, Komisija, gospodarski subjekti i javnost moraju imati jednostavan pristup svim relevantnim aktima i važnim informacijama o potpori koja je dodijeljena u skladu s njima (odjeljak 3.2.4.);

(v)

negativni učinci koje potpore za IRI mogu imati na tržišno natjecanje i trgovinu među državama članicama moraju se svesti na najmanju moguću mjeru ili izbjeći: (odjeljak 3.2.5.);

(vi)

razmatranje pozitivnih i negativnih učinaka potpore (odjeljak 3.2.6.).

3.1.    Prvi uvjet: potporama za IRI olakšava se razvoj ekonomske djelatnosti

3.1.1.   Utvrđivanje ekonomske djelatnosti za koju je dodijeljena potpora

40.

Komisija će na temelju informacija koje je dostavila država članica ocijeniti koja će ekonomska djelatnost biti obuhvaćena mjerom o kojoj se obavješćuje.

3.1.2.   Poticajni učinak

3.1.2.1.   Opći uvjeti

41.

Potpora za IRI može biti spojiva s unutarnjim tržištem ako ima poticajni učinak. Komisija smatra da se potporom bez poticajnog učinka ne olakšava razvoj ekonomske djelatnosti.

42.

Poticajni učinak nastaje kad se potporom mijenja ponašanje poduzetnika na način da se on bavi dodatnim djelatnostima kojima se ne bi bavio bez potpore ili bi se njome bavio na ograničen ili drukčiji način. Potporom se, međutim, ne smiju subvencionirati troškovi aktivnosti koje bi poduzetnik svejedno snosio i ne smije se nadoknađivati uobičajen poslovni rizik ekonomske djelatnosti (51).

43.

Komisija smatra da potpora ne predstavlja poticaj za korisnika kad je rad na relevantnoj aktivnosti IRI-ja (52) već započeo prije nego što je korisnik predao zahtjev za potporu nacionalnim tijelima (53). Ako rad počne prije nego što korisnik preda zahtjev za potporu nacionalnim tijelima, projekt nije prihvatljiv za potporu.

44.

Zahtjev za potporu mora uključivati barem ime i veličinu podnositelja zahtjeva, opis projekta, uključujući njegovu lokaciju i datume početka i završetka, iznos javne potpore koja je potrebna za provedbu projekta te popis prihvatljivih troškova.

45.

Ako fiskalne mjere čine državne potpore, Komisija na temelju evaluacijskih studija (54) koje su dostavile države članice može smatrati da one imaju poticajni učinak time što stimuliraju veću potrošnju poduzetnika na IRI.

3.1.2.2.   Dodatni uvjeti za pojedinačne potpore

46.

U slučaju potpore koja se mora prijaviti države članice Komisiji moraju dokazati da potpora ima poticajni učinak i stoga moraju dostaviti jasne dokaze da potpora ima pozitivan učinak na odluku poduzetnika da se bavi aktivnostima IRI-ja kojima se inače ne bi bavio. Kako bi se Komisiji omogućila provedba sveobuhvatne ocjene predmetne mjere potpore, predmetna država članica mora dostaviti ne samo informacije o projektu kojem je pružena potpora, već i, u mjeri u kojoj je to moguće, sveobuhvatan opis onoga što bi se dogodilo ili bi se moglo razumno očekivati da će se dogoditi bez potpore, odnosno protučinjenični scenarij. Protučinjenični scenarij može se sastojati od nedostatka alternativnog projekta, ako je potkrijepljen dokazima, ili od jasno definiranog i dovoljno predvidljivog alternativnog projekta koji korisnik razmatra u svojem internom procesu donošenja odluka ili se može odnositi na alternativni projekt koji se u potpunosti ili djelomično provodi izvan Unije.

47.

Komisija u analizi uzima u obzir sljedeće elemente:

(a)

opis promjene koja se namjerava provesti: promjena u ponašanju za koju se očekuje da će biti rezultat državne potpore, odnosno mora biti točno navedeno je li pokrenut novi projekt ili je proširena veličina, područje primjene ili brzina provedbe projekta;

(b)

protučinjeničnu analizu: promjena ponašanja mora se utvrditi usporedbom očekivanog ishoda i razine planirane aktivnosti s potporom i bez nje. Razlika između tih dvaju scenarija pokazuje učinak mjere potpore i njezin poticajni učinak;

(c)

razinu profitabilnosti: kad projekt ili ulaganje, sami po sebi, za poduzetnika ne bi bili profitabilni, ali bi imali znatnu korist za društvo, vjerojatnije je da potpora ima poticajni učinak;

(d)

iznos ulaganja i vremenski okvir novčanih tokova: visoka početna ulaganja, niska razina prisvojivih novčanih tokova i znatan dio novčanih tokova koji nastaje u dalekoj budućnosti ili na vrlo nesiguran način, smatraju se pozitivnim elementima za ocjenu poticajnog učinka;

(e)

razina uključenog rizika: u ocjeni rizika posebno se uzima u obzir neopozivost ulaganja, vjerojatnost komercijalnog neuspjeha, rizik da će projekt biti manje produktivan od očekivanog, rizik da će se provedbom projekta oslabiti ostale aktivnosti korisnika potpore i rizik da će troškovi projekta oslabiti njegovu financijsku održivost.

48.

Države članice posebno se poziva da se oslone na dokumente odbora, procjene rizika, financijske izvještaje, interne poslovne planove, stručna mišljenja i druge studije povezane s projektom koji se ocjenjuje. Dokumenti koji sadržavaju informacije o predviđenoj potražnji, predviđenim troškovima, financijskim predviđanjima, dokumenti koji se dostavljaju odboru za ulaganja i koji opisuju pojedinosti različitih ulagačkih scenarija ili dokumenti koji se dostavljaju financijskim institucijama mogli bi pomoći državama članicama pri dokazivanju poticajnog učinka.

49.

Kako bi osigurala objektivno utvrđivanje poticajnog učinka, Komisija može u svojoj ocjeni usporediti podatke specifične za poduzeće s podacima koji se odnose na sektor u kojem djeluje korisnik potpore. Države članice trebale bi posebno, kad je to moguće, dostaviti podatke specifične za određeni sektor iz kojih se vidi da su korisnikov protučinjenični scenarij, potrebna razina profitabilnosti i očekivani novčani tokovi poduzeća razumni.

50.

U tom kontekstu razina profitabilnosti može se ocjenjivati upućivanjem na metodologije za koje se može dokazati da se poduzetnik korisnik potpore njima koristi ili koje su uobičajena praksa u predmetnom sektoru, a koje mogu uključivati metode evaluacije neto sadašnje vrijednosti projekta (55), unutarnje stope povrata (56) ili prosječnog povrata na uloženi kapital.

51.

Nadalje, u slučaju potpore ulaganju za prekogranične aktivnosti IR-a, istraživačke infrastrukture, infrastrukture za testiranje i eksperimentiranje i inovacijske klastere Komisija će ulaganja kojima se olakšava prekogranična suradnja ili koja financira više od jedne države članice smatrati elementom kojim se može ojačati poticajni učinak potpore. U takvim se slučajevima s velikom vjerojatnošću može pretpostaviti da se potporom potiču ulaganja u aktivnosti IRI-ja koje su veće ili imaju šire područje primjene odnosno da se potporom ubrzava njihova provedba ili da su ukupni troškovi projekta veći (vidjeti točku 142. u nastavku.) zato što su, u usporedbi s projektom usmjerenim samo na ispunjavanje nacionalnih potreba, aktivnosti povećane.

52.

Prema tome, potpora se ne smatra spojivom s unutarnjim tržištem ako se čini da bi se iste aktivnosti mogle i hoće izvršavati čak i bez potpore.

3.1.3.   Nema kršenja mjerodavnog prava Unije

53.

Ako mjera državne potpore ili s njome povezani uvjeti, uključujući način njezina financiranja kad je način financiranja sastavni dio te mjere, ili aktivnosti koje financira podrazumijevaju povredu mjerodavnog prava Unije, potpora se ne može proglasiti spojivom s unutarnjim tržištem (57).

54.

Pri ocjeni spojivosti svake pojedinačne potpore s unutarnjim tržištem Komisija će posebice uzeti u obzir sve postupke zbog povrede članka 101. ili članka 102. Ugovora koji se mogu odnositi na korisnika potpore i koji mogu biti važni za njezinu ocjenu na temelju članka 107. stavka 3. Ugovora (58).

3.2.    Drugi uvjet: potporama za IRI ne smije se neopravdano utjecati na trgovinske uvjete u mjeri koja je suprotna zajedničkom interesu

55.

U skladu s člankom 107. stavkom 3. točkom (c) Ugovora potpore za poticanje razvoja određenih ekonomskih djelatnosti ili određenih ekonomskih područja mogu se smatrati spojivima, ali samo „ako takve potpore ne utječu negativno na trgovinske uvjete u mjeri u kojoj bi to bilo suprotno zajedničkom interesu”.

56.

Ocjena negativnih učinaka na unutarnje tržište uključuje složene gospodarske i socijalne ocjene. U ovom se odjeljku utvrđuje način izvršavanja diskrecijske ovlasti Komisije pri provedbi ocjene u skladu s drugim uvjetom za ocjenu spojivosti iz točke 39. podtočke (b).

57.

Po svojoj prirodi svaka mjera potpore dovodi do narušavanja tržišnog natjecanja i utječe na trgovinu među državama članicama. Međutim, kako bi se utvrdilo jesu li negativni učinci potpore ograničeni na najmanju moguću mjeru, Komisija će provjeriti je li potpora potrebna, primjerena, proporcionalna i transparentna.

58.

Komisija će zatim ocijeniti negativni učinak predmetnih potpora za IRI na tržišno natjecanje i trgovinske uvjete. Konkretnije, potpore u području IRI-ja mogu prouzročiti posebne poremećaje na tržištu proizvoda i lokacijske učinke. Komisija će zatim usporediti pozitivne učinke potpore i njezine negativne učinke na tržišno natjecanje i trgovinu. Ako su pozitivni učinci veći od negativnih učinaka, Komisija će potporu proglasiti spojivom.

3.2.1.   Potreba za intervencijom države

59.

Mjera državne potpore mora biti usmjerena na situaciju u kojoj potpora može dovesti do materijalnog razvoja koji tržište ne može samo ostvariti, primjerice otklanjanjem tržišnog nedostatka koji utječe na predmetnu aktivnost IRI-ja ili ulaganja u IRI.

3.2.1.1.   Opći uvjeti

60.

Državne potpore mogu se pokazati potrebnima kako bi se povećao IRI u situaciji kad tržište ne može samo ostvariti učinkovite rezultate. Kako bi se ocijenilo jesu li državne potpore učinkovite u ostvarenju predviđenih ciljeva, najprije je potrebno utvrditi problem koji bi trebalo riješiti. Državne potpore trebale bi biti usmjerene na situacije u kojima se njima može ostvariti materijalni razvoj koji tržište ne može ostvariti samo. Države članice trebale bi objasniti kako se mjerom potpore mogu učinkovito ublažiti utvrđeni tržišni nedostaci koji sprečavaju da tržište samo provede predmetnu aktivnost IRI-ja ili ulaganje u IRI.

61.

IRI se odvija u okviru niza aktivnosti, koje su obično u prethodnom proizvodnom procesu od brojnih tržišta proizvoda i koje se za razvoj potpuno novih ili poboljšanje postojećih proizvoda, usluga i procesa na tim tržištima proizvoda koriste raspoloživim kapacitetima i time potiču gospodarski rast, pridonose teritorijalnoj i socijalnoj koheziji i promiču opće potrošačke interese. Međutim, uzimajući u obzir raspoložive kapacitete IRI-ja, tržišni nedostaci mogu priječiti dostizanje optimalnog outputa i za posljedicu imati neučinkovite rezultate i to iz sljedećih razloga:

(a)

pozitivni vanjski učinci/prelijevanje znanja: IRI često donosi koristi za društvo u obliku pozitivnih učinaka prelijevanja, na primjer prelijevanje znanja ili više prilika za druge gospodarske subjekte da razviju komplementarne proizvode i usluge. Međutim, ostanu li prepušteni tržištu, velik broj projekata mogao bi iz perspektive privatnoga gospodarstva imati neprofitabilan povrat od ulaganja, iako bi ti isti projekti mogli biti od koristi za društvo, i to stoga što poduzetnici koji teže stvaranju dobiti ne mogu ostvariti dovoljnu korist od svojih aktivnosti kad odlučuju o tome u kojoj će se mjeri baviti IRI-jem. Državne potpore stoga mogu doprinijeti provedbi projekata koji donose ukupnu društvenu ili gospodarsku korist i koji se inače ne bi provodili.

Međutim, niti su sve koristi aktivnosti IRI-ja vanjski učinci niti samo postojanje vanjskih učinaka automatski znači da je državna potpora spojiva s unutarnjim tržištem. Potrošači su općenito voljni platiti za izravne koristi novih proizvoda i usluga, dok poduzeća mogu imati koristi od svojih ulaganja s pomoću drugih postojećih instrumenata, kao što su prava intelektualnog vlasništva. U nekim slučajevima, međutim, ta sredstva nisu savršena i ostavljaju preostali tržišni nedostatak koji se može ispraviti s pomoću državne potpore. Na primjer, kad je riječ o temeljnom istraživanju, ponekad je teško drugima onemogućiti pristup rezultatima nekih aktivnosti, koje stoga mogu imati obilježje javnog dobra. S druge strane, konkretnije znanje povezano s proizvodnjom često može biti dobro zaštićeno, primjerice patentima, što izumitelju omogućuje da dobije veći povrat od svojeg izuma;

(b)

nepotpune i asimetrične informacije: aktivnosti IRI-ja obilježava visok stupanj nesigurnosti. U određenim okolnostima, zbog nepotpunih i/ili asimetričnih informacija, privatni ulagatelji nerado financiraju vrijedne projekte, a visokokvalificirano stručno osoblje nije upoznato s mogućnostima zapošljavanja kod poduzetnika koji se bave inovacijama. To može dovesti do neodgovarajuće raspodjele ljudskih i financijskih resursa zbog čega je nemoguće provesti projekte koji mogu biti vrijedni za društvo ili gospodarstvo.

U određenim okolnostima nepotpune i asimetrične informacije mogu onemogućavati pristup financiranju. Međutim, nepotpune informacije i prisutnost rizika ne opravdavaju automatski potrebu za državnim potporama. Projekt s nižim privatnim povratom od ulaganja koji se ne financiraju mogu biti znak učinkovitosti tržišta. Nadalje, rizik je dio svake poslovne aktivnosti i sam po sebi nije tržišni nedostatak. Međutim, u kontekstu asimetričnih informacija rizik može pogoršati problem financiranja;

(c)

nedostaci u koordinaciji i umrežavanju: sposobnost poduzetnika za uzajamnu koordinaciju ili komunikaciju radi provedbe IRI-ja može biti ugrožena iz raznih razloga, uključujući poteškoće u koordinaciji velikog broja uključenih partnera ako neki od njih imaju drukčije interese, probleme u izradi ugovora i poteškoće u koordinaciji suradnje zbog, primjerice, dijeljenja osjetljivih informacija.

3.2.1.2.   Dodatni uvjeti za pojedinačne potpore

62.

Iako određeni tržišni nedostaci mogu ugroziti IRI općenito, oni ne utječu u jednakoj mjeri na sve poduzetnike i sektore u gospodarstvu. Zbog toga bi države članice za državne potpore koje je potrebno prijaviti trebale dostaviti dostatne informacije o tome odnose li se potpore na opći nedostatak na tržištu u vezi s IRI-jem ili na poseban tržišni nedostatak u vezi s IRI-jem koji utječe, primjerice, na određeni sektor ili poslovnu liniju.

63.

Komisija će uzeti u obzir sljedeće elemente:

(a)

prelijevanje znanja: predviđena razina širenja znanja, posebnost nastalog znanja, dostupnost zaštite prava intelektualnog vlasništva, stupanj komplementarnosti s drugim proizvodima i uslugama;

(b)

nepotpune i asimetrične informacije: razina rizika i složenosti aktivnosti IRI-ja, potreba za vanjskim financiranjem, obilježja primatelja potpora povezana s pristupom vanjskom financiranju;

(c)

nedostatna koordinacija: broj uključenih poduzetnika, intenzitet suradnje, različiti interesi među uključenim partnerima, problemi pri izradi ugovora, problemi u koordinaciji suradnje.

64.

U analizi navodnog tržišnog nedostatka koji sprečava da se mjerom potpore pokrenu aktivnosti IRI-ja Komisija posebno uzima u obzir dostupne sektorske usporedbe i druge studije, koje bi trebala dostaviti predmetna država članica.

65.

Pri obavješćivanju o ulaganju ili operativnoj potpori za klastere države članice moraju dostaviti podatke o planiranoj ili očekivanoj specijalizaciji inovacijskog klastera, postojećem regionalnom potencijalu i prisutnosti klastera sa sličnom svrhom u Uniji. Države članice trebale bi prema potrebi objasniti i kako klaster može imati pozitivan učinak na tehnološki napredak i digitalnu transformaciju gospodarstva Unije. Ako je inovacijski klaster koji prima potporu digitalnoinovacijski centar, Komisija može smatrati da takav pozitivan učinak postoji. U svojoj analizi Komisija će razmotriti bi li se suradnjom koja bi se potaknula aktivnostima inovacijskog klastera moglo, među ostalim, skratiti vrijeme potrebno od stvaranja novog znanja do njegova prenošenja u inovativne primjene. To, među ostalim, može uključivati nove proizvode, usluge, procese i rješenja, među ostalim i na temelju digitalnih tehnologija, ili pridonijeti transformaciji gospodarstva Unije u skladu sa zelenim planom i Komunikacijom o digitalnoj Europi.

66.

Ako obavješćuju o potpori za ulaganje u infrastrukturu za testiranje i eksperimentiranje, države članice moraju dostaviti detaljne i precizne podatke o planiranoj ili očekivanoj specijalizaciji, njezinim najsuvremenijim značajkama i ulozi koju bi infrastruktura za testiranje i eksperimentiranje mogla imati u olakšavanju zelene i digitalne tranzicije gospodarstva Unije na regionalnoj i nacionalnoj razini te na razini Unije. Države članice isto tako moraju dostaviti podatke o tome postoje li slične infrastrukture za testiranje i eksperimentiranje u Uniji, neovisno o tome jesu li financirane javnim sredstvima. Osim toga, države članice trebale bi dostaviti podatke o profilu korisnikâ, kao što su veličina, sektor i ostali relevantni podaci. Komisija će u svojoj procjeni razmotriti u kojoj bi se mjeri kapacitet infrastrukture dodjeljivao uslugama koje se pružaju MSP-ovima i tako im se omogućivalo poboljšanje učinkovitosti vlastitih proizvodnih procesa i sposobnosti za osmišljavanje inovativnih proizvoda i poslovnih modela, što se postiže posebno pristupom digitalnim tehnologijama.

67.

U vezi s državnom potporom koja se dodjeljuje za projekte ili aktivnosti koje financira Unija, izravno ili neizravno (odnosno Komisija, izvršne agencije, zajednička poduzeća osnovana na temelju članaka 185. i 187. Ugovora ili druga provedbena tijela ako financijska sredstva Unije nisu izravno ili neizravno pod nadzorom država članica) Komisija će smatrati da je utvrđena potreba za državnom intervencijom.

68.

S druge strane, kad se državna potpora dodjeljuje za projekte ili aktivnosti koje su, s obzirom na tehnološki sadržaj, razinu rizika i veličinu, slični onima koji su već provedeni u Uniji po tržišnim uvjetima, Komisija, u načelu, pretpostavlja da nema tržišnog nedostatka i tražit će dodatne dokaze i opravdanje potrebe za državnom intervencijom. Konkretno, u slučaju infrastruktura za testiranje i eksperimentiranje i inovacijskih klastera države članice moraju dokazati da javna potpora neće dovesti do udvostručavanja usluga koje već nude postojeće strukture koje djeluju unutar Unije, što bi moglo rezultirati neiskorištenim kapacitetima i dovesti u pitanje gospodarsku održivost ulaganja za koje je dodijeljena potpora.

3.2.2.   Primjerenost mjere potpore

69.

Predložena mjera potpore mora biti primjeren instrument politike namijenjen ostvarenju predviđenog cilja potpore, odnosno ne smije postojati prikladniji instrument politike i potpore koji manje narušava tržišno natjecanje i s pomoću kojeg se mogu ostvariti isti rezultati.

3.2.2.1.   Primjerenost u odnosu na alternativne instrumente politike

70.

Državna potpora nije jedini instrument politike koji je dostupan državama članicama za promicanje aktivnosti IRI-ja. Važno je imati na umu da mogu postojati drugi prikladniji instrumenti, primjerice mjere na strani potražnje koje uključuju uređivanje, javnu nabavu ili normizaciju, te povećanje financiranja javnog istraživanja i obrazovanja i opće porezne mjere. Primjerenost instrumenta politike u određenom slučaju najčešće je povezana s prirodom problema koji treba riješiti. Na primjer, smanjivanje zapreka pristupu tržištu može se pokazati primjerenijim nego državna potpora kad se žele riješiti poteškoće koje ima novi sudionik na tržištu u pristupu odgovarajućim rezultatima IRI-ja. Povećana ulaganja u obrazovanje mogu biti primjerenija kad je riječ o nedostatku kvalificiranog osoblja nego dodjela državnih potpora.

71.

Državne potpore za IRI mogu se odobriti kao izuzetak od opće zabrane dodjele državnih potpora kad je to potrebno za omogućivanje predmetnog IRI-ja. Važan element u tom pogledu stoga je činjenica mogu li se i u kojoj mjeri državne potpore za IRI smatrati primjerenim instrumentom za povećanje aktivnosti IRI-ja, s obzirom na to da se drugim instrumentima koji manje narušavaju tržišno natjecanje mogu postići isti rezultati.

72.

U svojoj analizi spojivosti Komisija posebno uzima u obzir svaku procjenu učinka predložene mjere koju je provela predmetna država članica. Mjere za koje su države članice razmatrale i druge moguće instrumente i za koje su prednosti uporabe selektivnog instrumenta kao što je to državna potpora utvrđene i dostavljene Komisiji, smatraju se primjerenim instrumentom.

73.

U vezi s državnom potporom koja se dodjeljuje za projekte ili aktivnosti koje financira Unija, izravno ili neizravno (odnosno Komisija, izvršne agencije, zajednička poduzeća osnovana na temelju članaka 185. i 187. Ugovora ili druga provedbena tijela ako financijska sredstva Unije nisu izravno ili neizravno pod nadzorom država članica) Komisija će smatrati da je utvrđena primjerenost mjere državne potpore. Države članice trebale bi dokazati da bi državna potpora za ocijenjeni projekt ili aktivnost stvorila sinergije sa svakim financiranjem ili sufinanciranjem iz programâ Unije.

3.2.2.2.   Primjerenost u odnosu na druge instrumente potpore

74.

Državne potpore za IRI mogu se dodijeliti u različitim oblicima. Države članice stoga bi trebale osigurati da se potpora dodjeljuje u obliku koji će vjerojatno uzrokovati najmanje narušavanja tržišnog natjecanja i trgovine. U tom smislu, ako se potpora dodjeljuje u oblicima koji donose izravnu financijsku korist (kao što su izravna bespovratna sredstva, oslobođenja od poreza ili porezne olakšice ili druge obavezne pristojbe ili pružanje zemljišta, proizvoda ili usluga po povoljnim cijenama), predmetna država članica mora uključiti analizu drugih mogućnosti i objasniti zašto i kako su drugi oblici potpore koji manje narušavaju tržišno natjecanje, kao povratni predujmovi ili oblici potpore koji se temelje na dužničkim ili vlasničkim instrumentima (kao što su državna jamstva, kupnja dionica ili alternativno davanje duga ili kapitala pod povoljnim uvjetima) manje primjereni.

75.

Odabir instrumenta potpore trebao bi se temeljiti na tržišnom nedostatku koji se nastoji ukloniti. Primjerice, ako se tržišni nedostatak sastoji od problema pristupa financiranju vanjskog duga zbog asimetričnih informacija, države članice trebale bi pribjeći pomoći u obliku potpore likvidnosti, kao što je zajam ili jamstvo, a ne bespovratna sredstva. Ako je osim toga nužno poduzeću osigurati određen stupanj podjele rizika, povratni predujam obično bi trebao biti izabrani instrument potpore. Posebno ako se potpora dodjeljuje u obliku koji nije potpora likvidnosti ili povratni predujam za djelatnosti koje su bliske tržištu, države članice moraju opravdati prikladnost odabranog instrumenta za uklanjanje predmetnog tržišnog nedostatka. Za programe potpora kojima se provode ciljevi i prioriteti operativnih programa financijski instrument koji je odabran u određenom operativnom programu u načelu se smatra prikladnim instrumentom.

3.2.3.   Razmjernost potpore

3.2.3.1.   Opći uvjeti

76.

Kako bi se potpora za IRI smatrala razmjernom, njezin iznos mora biti ograničen na minimalan iznos koji je potreban za provedbu aktivnosti kojoj se pruža potpora.

3.2.3.1.1.   Maksimalan intenzitet potpore

77.

Kako bi se osiguralo da je razina potpore razmjerna tržišnim nedostacima koji se nastoje ukloniti, a koji sprečavaju da se predmetnom mjerom potpore pokrene provedba aktivnosti IRI-ja, potporu je potrebno utvrditi u odnosu na unaprijed utvrđene prihvatljive troškove i ograničiti na određeni udio tih prihvatljivih troškova („intenzitet potpore”). Intenzitet potpore mora se utvrditi pojedinačno za svakog korisnika potpore, uključujući i zajedničku suradnju na projektu.

78.

Kako bi se osigurala predvidljivost i jednaki uvjeti, Komisija primjenjuje maksimalan intenzitet potpore za IRI, koji se utvrđuje na temelju triju kriterija: i. blizina potpore tržištu, kao zamjena za njezine očekivane negativne učinke i potrebu za potporom, uzimajući u obzir moguće veće prihode koji se mogu očekivati od aktivnosti kojima se pruža potpora; ii. veličina korisnika kao zamjena za ozbiljnije probleme na koje obično nailaze manji poduzetnici pri financiranju rizičnog projekta; i iii. ozbiljnost tržišnog nedostatka, kao što su očekivani vanjski učinci u smislu širenja znanja. Iz tog razloga, u načelu intenziteti potpore za razvojne aktivnosti i inovacije moraju biti niži od onih koji se odnose na aktivnosti koje su vezane za istraživanje. Ta se razmatranja slično primjenjuju na intenzitet potpore za infrastrukture za testiranje i eksperimentiranje, koje bi po definiciji uglavnom pružale usluge poduzetnicima za aktivnosti IR-a koje su bliže tržištu.

79.

Prihvatljivi troškovi za svaku mjeru potpore obuhvaćenu ovim okvirom propisani su u Prilogu I. Kad projekt IR-a obuhvaća različite zadaće, svaka prihvatljiva zadaća mora biti u okviru kategorija temeljnog istraživanja, industrijskog istraživanja ili eksperimentalnog razvoja (59). Pri razvrstavanju različitih aktivnosti prema relevantnim kategorijama (60) Komisija upućuje na vlastitu praksu i na određene primjere i objašnjenja iz Priručnika Frascati OECD-a (61).

80.

Prihvatljivi troškovi za IRI potkrepljuju se najnovijim dostupnim dokumentiranim dokazima koji moraju biti jasni i konkretni. Dodatni režijski troškovi i ostali izdaci poslovanja, uključujući troškove materijala, potrošne robe i sličnih proizvoda, nastali izravno kao posljedica projekta, mogu se izračunati i na temelju pojednostavnjenog pristupa troškovima u obliku paušalne stope do 20 % koja se primjenjuje na ukupne prihvatljive izravne troškove projekata IR-a utvrđene u točkama od (a) do (d) i točki (g) Priloga I. za projekte IR-a u području zdravstva. Tada se troškovi projekata IR-a koji se upotrebljavaju za izračun neizravnih troškova utvrđuju na temelju uobičajenih računovodstvenih praksi i obuhvaćaju samo prihvatljive troškove projekata IR-a navedene u točkama od (a) do (d) i točki (g) Priloga I. za projekte IR-a u području zdravstva. Za projekte koji se sufinanciraju u okviru programa Obzor Europa države članice mogu izračunati neizravne troškova projekata IR-a koristeći se pojednostavnjenom metodologijom troškova iz programa Obzor Europa.

81.

Maksimalni intenziteti potpore koji se općenito primjenjuju na sve prihvatljive mjere IRI-ja propisani su u Prilogu II (62). Osim ako je u okviru navedeno drugačije, Komisija će pri ocjeni kategorija mjera koje je potrebno prijaviti uzimati u obzir sve intenzitete potpore koji se primjenjuju na mjere IRI-ja prema Uredbi o općem skupnom izuzeću.

82.

U slučaju državne potpore za projekt koji se odvija u suradnji istraživačke organizacije i poduzetnika, kombinacija izravnih javnih poticaja i doprinosa od istraživačkih organizacija, ako oni predstavljaju potporu, ne smije premašiti primjenjive intenzitete potpore za svakog poduzetnika korisnika.

3.2.3.1.2.   Povratni predujmovi

83.

Ako država članica dodjeljuje povratni predujam koji ispunjava uvjete državne potpore u smislu članka 107. stavka 1. Ugovora, primjenjuju se pravila propisana u ovom sektoru.

84.

Ako država članica može dokazati, na temelju valjane metodologije koja se temelji na provjerljivim podacima, da je moguće izračunati bruto ekvivalent bespovratnog sredstva povratnog predujma, ona može obavijestiti Komisiju o programu potpore i povezanoj metodologiji. Ako Komisija prihvati metodologiju i program potpore ocijeni spojivim, potpora se može dodijeliti na temelju bruto ekvivalenta bespovratnog sredstva povratnog predujma, do iznosa intenziteta potpore iz Priloga II.

85.

U svim drugih slučajevima povratni predujam izražava se kao postotak prihvatljivih troškova i može prelaziti primjenjive maksimalne intenzitete potpore za 10 postotnih bodova ako su ispunjeni sljedeći uvjeti:

(a)

u slučaju uspješnog ishoda projekta mjerom se mora osigurati da će se predujam vratiti po kamatnoj stopi koja nije manja od diskontne stope koja proizlazi iz primjene Komunikacije Komisije o reviziji metode za utvrđivanje referentnih kamatnih i diskontnih stopa (63);

(b)

ako je uspješnost projekta veća od ishoda koji je definiran kao uspješan, predmetna država članica trebala bi zatražiti isplatu iznosa koji je viši od iznosa povrata predujma uključujući kamatu prema primjenjivoj diskontnoj stopi;

(c)

u slučaju neuspjeha projekta predujam ne mora biti vraćen u cijelosti. U slučaju djelomičnog uspjeha povrat mora biti razmjeran stupnju ostvarenog uspjeha.

86.

Kako bi Komisija mogla ocijeniti određenu mjeru, ona mora obuhvaćati detaljne odredbe kojima se regulira povrat u slučaju uspješnosti projekta te jasno definirati što će se smatrati uspješnim ishodom na temelju razumne i oprezne pretpostavke.

3.2.3.1.3.   Fiskalne mjere

87.

U mjeri u kojoj ona čini državnu potporu, intenzitet fiskalne mjere može se izračunati ili na temelju pojedinačnih projekata ili, na razini pojedinačnog poduzetnika, na temelju omjera između iznosa ukupne porezne olakšice i zbroja svih prihvatljivih troškova IRI-ja koji su nastali u razdoblju koje nije dulje od tri uzastopne fiskalne godine. U potonjem slučaju fiskalna mjera može se primjenjivati bez razlike na sve prihvatljive aktivnosti, ali ne smije premašivati primjenjiv intenzitet potpore za eksperimentalni razvoj (64).

3.2.3.1.4.   Zbrajanje potpora

88.

Potpora se može dodijeliti istodobno u okviru nekoliko programa potpore ili se zbrajati s jednokratnom potporom ako ukupan iznos državne potpore za aktivnost ili projekt ne premašuje gornje granice potpora utvrđene u ovom okviru. Kako je navedeno u točki 10., financijska sredstva Unije kojima centralno upravljaju institucije, agencije, zajednička poduzeća ili druga tijela Unije i koja nisu izravno ili neizravno pod nadzorom država članica ne predstavljaju državnu potporu i ne uzimaju se u obzir. Ako se takva financijska sredstva Unije kombiniraju s državnim potporama, ukupan iznos javnog financiranja koji se odobrava za iste prihvatljive troškove ne smije, međutim, premašivati najpovoljnije stope financiranja propisane u primjenjivim propisima Unije.

89.

Infrastrukture za testiranje i eksperimentiranje sufinancirane sredstvima Unije, agencijama, zajedničkim poduzećima ili drugim tijelima Unije, mogla bi imati koristi od javne potpore do 100 % prihvatljivih troškova ulaganja ako je potreban iznos ukupnog javnog financiranja (tj. državna potpora i drugi izvori javnog financiranja) za projekt prikazan na temelju vjerodostojne ocjene nedostataka u financiranju kako bi se osiguralo da ukupni iznos javnog financiranja ne dovede do prekomjerne nadoknade (65).

90.

Kad su troškovi koji su prihvatljivi za potporu za IRI potencijalno u cijelosti ili djelomično prihvatljivi i u odnosu na neku potporu u druge svrhe, dio tih troškova koji se preklapa podliježe najpovoljnijoj gornjoj granici sukladno važećim pravilima.

91.

Potpore za IRI ne mogu se zbrajati s potporama de minimis u odnosu na iste prihvatljive troškove ako bi to dovelo do intenziteta potpore koji bi premašivao granice predviđene u ovom okviru.

3.2.3.2.   Dodatni uvjeti za pojedinačne potpore

92.

U slučaju pojedinačnih potpora koje se moraju prijaviti, za osiguranje razmjernosti nije nužna sama usklađenost s nizom unaprijed definiranih maksimalnih intenziteta potpore.

93.

Kao opće pravilo i kako bi utvrdila je li potpora razmjerna, Komisija provjerava premašuje li iznos potpore minimum nužan da bi projekt kojem se pruža potpora bio dovoljno profitabilan, primjerice tako da omogući dosezanje unutarnje stope povrata koja odgovara mjerilu ili stopi prepreke za određeni sektor ili određeno poduzeće. U tu svrhu mogu se upotrebljavati i uobičajene stope povrata koje korisnik traži za druge projekte IRI-ja, trošak kapitala u cjelini ili povrat koji su uobičajeni u predmetnom sektoru. Moraju se uzeti u obzir svi relevantni očekivani troškovi i koristi za vrijeme trajanja projekta, uključujući troškove i prihode koji proizlaze iz rezultata aktivnosti IRI-ja.

94.

Ako se pokaže, primjerice na temelju internih spisa poduzeća, da je korisnik potpore suočen s jasnim izborom provedbe projekta za koji prima potporu ili alternativnog projekta bez potpore, smatra se da je potpora ograničena na nužni minimum samo ako iznos potpore ne prelazi neto dodatne troškove provedbe predmetnih aktivnosti IRI-ja u usporedbi s protučinjeničnim projektom koji bi se provodio u nedostatku potpore. Kako bi utvrdila neto dodatne troškove, Komisija uspoređuje očekivane neto sadašnje vrijednosti ulaganja u projekte kojima se pruža potpora i protučinjeničnog projekta, uzimajući u obzir vjerojatnost pojave različitih poslovnih scenarija (66).

95.

kad se potpora dodjeljuje za projekte IR-a, izgradnju ili nadogradnju istraživačkih infrastruktura ili izgradnju ili nadogradnju infrastruktura za testiranje i eksperimentiranje i kad Komisija može utvrditi, na temelju metodologije utvrđene u točkama 93. ili 94., da je potpora strogo ograničena na potreban minimum, mogu biti dopušteni viši maksimalni intenziteti potpore od onih propisanih u Prilogu II., tj. do razina navedenih u tablici u nastavku:

 

Malo poduzeće

Srednje poduzeće

Veliko poduzeće

Potpore za projekte IR-a

 

 

 

Temeljno istraživanje

100  %

100  %

100  %

Primijenjeno istraživanje

80  %

70  %

60  %

podložno učinkovitoj suradnji među poduzetnicima (za velika poduzeća prekogranična suradnja ili suradnja s barem jednim MSP-om) ili između poduzetnika i istraživačke organizacije; ili

podložno opsežnom širenju rezultata ili

90  %

80  %

70  %

ovisno o projektu IR-a koji se provodi u regijama kojima se pruža potpora i koje ispunjavaju uvjete iz članka 107. stavka 3. točke (a) Ugovora; ili

ovisno o projektu IR-a koji se provodi u regijama kojima se pruža potpora i koje ispunjavaju uvjete iz članka 107. stavka 3. točke (c) Ugovora

90  %

ili

85  %

80  %

ili

75  %

70  %

ili

65  %

Potpora za izgradnju i nadogradnju istraživačkih infrastruktura

60  %

pod uvjetom da najmanje dvije države članice osiguravaju javno financiranje; ili

za istraživačke infrastrukture koje se evaluiraju i odabiru na razini EU-a

70  %

Potpora za izgradnju i nadogradnju infrastruktura za testiranje i eksperimentiranje

55  %

45  %

35  %

pod uvjetom da najmanje dvije države članice osiguravaju javno financiranje; ili

za infrastrukture za ispitivanje i eksperimentiranje koje su evaluirane i odabrane na razini EU-a (obuhvaća scenarij sufinanciranja ili „pečata izvrsnosti”); i/ili

65  %

55  %

45  %

podložno infrastrukturi za testiranje i eksperimentiranje koja usluge pruža pretežno MSP-ovima (u tu svrhu dodjeljuje najmanje 80 % svojeg kapaciteta)

70  % (65 +5 )

ili

60  % (55 +5 )

60  % (55 +5 )

ili

50  % (45 +5 )

50  % (45 +5 )

ili

40  % (35 +5 )

96.

Kako bi pokazale da je potpora ograničena na nužan minimum, države članice moraju objasniti kako je utvrđen iznos potpore. Dokumentacija i izračuni kojima se koristi za analizu poticajnog učinka mogu se upotrijebiti i za procjenu razmjernosti potpore. Ako se utvrđena potreba za potporom odnosi uglavnom na poteškoće u privlačenju dužničkog financiranja na tržištu, a ne na manjak profitabilnosti, posebno prikladan način osiguranja da se potpora zadrži na minimumu može biti pružanje potpore u obliku zajma, jamstva ili povratnog predujma umjesto u bespovratnom obliku, kao što su bespovratna sredstva.

97.

Kad postoji više potencijalnih kandidata za provođenje aktivnosti za koju se pruža potpora, vjerojatnije je da će uvjet razmjernosti biti ispunjen ako se projekt dodjeljuje na temelju transparentnih, objektivnih i nediskriminirajućih kriterija.

98.

Kako bi se spriječili stvarni ili potencijalni, direktni ili indirektni oblici narušavanja međunarodne trgovine, mogu se odobriti viši intenziteti od onih koji su načelno dopušteni ovim okvirom ako su, direktno ili indirektno, konkurenti izvan Unije za slične projekte u prethodne tri godine primili ili će primiti potporu koja je istovjetnog intenziteta. Međutim, ako će zbog posebne prirode predmetnog sektora nakon više od tri godine vjerojatno doći do narušavanja međunarodne trgovine, referentno razdoblje može se s tim u skladu produljiti. Ako je to moguće, predmetna država članica Komisiji mora dostaviti dostatne informacije kako bi joj omogućila da ocijeni situaciju, posebno u odnosu na potrebu uzimanja u obzir kompetitivnih prednosti koje uživa konkurent u trećoj državi. Ako Komisija nema dokaze koji se odnose na dodijeljenu ili predloženu potporu, svoju odluku može temeljiti i na indicijama.

99.

U prikupljanju dokaza Komisija se može služiti svojim istražnim ovlastima (67).

3.2.4.   Transparentnost

100.

Države članice na platformi Europske komisije „modul za transparentnu dodjelu” (68) ili na iscrpnim internetskim stranicama o državnim potporama na nacionalnoj ili regionalnoj razini moraju objaviti:

(a)

cjeloviti tekst odluke o dodjeli pojedinačne potpore ili odobrenog programa potpore i njegove provedbene odredbe odnosno poveznicu na taj tekst;

(b)

sljedeće informacije o dodjeli svake pojedinačne potpore koja je dodijeljena jednokratno ili u okviru programa potpora odobrenog na temelju ovog okvira i koja premašuje 100 000 EUR:

naziv pojedinačnih korisnika (69)

naziv

identifikacijska oznaka korisnika potpore

vrsta poduzetnika korisnika u trenutku dodjele:

MSP

veliko poduzeće

regija u kojoj se poduzetnik nalazi, na drugoj razini NUTS-a ili nižoj

glavni ekonomski sektor u kojem korisnik djeluje, na razini skupine NACE (70)

element potpore i, ako se razlikuje, nominalni iznos potpore, izražen u punom iznosu u nacionalnoj valuti (71)

instrument potpore (72):

bespovratna sredstva/subvencija za kamatne stope/otpis duga

zajam/povratni predujmovi/povratna bespovratna sredstva

jamstvo

porezna olakšica ili oslobođenje od poreza

rizično financiranje

drugo (navedite)

datum dodjele i datum objave

cilj potpore

naziv davatelja potpore

prema potrebi, naziv zaduženog subjekta i imena odabranih financijskih posrednika

referentna oznaka mjere potpore (73)

101.

Države članice moraju organizirati svoje iscrpne internetske stranice o državnim potporama, kako je navedeno u točki 100., tako da omogućuju jednostavan pristup informacijama. Informacije se moraju objaviti u obliku podatkovne tablice nezaštićene vlasničkim pravima koja omogućuje učinkovito pretraživanje, izdvajanje, preuzimanje i jednostavno objavljivanje na internetu, npr. u formatu CSV ili XML. Javnosti se mora omogućiti pristup internetskim stranicama bez ograničenja, što uključuje i prethodnu registraciju korisnika.

102.

Za programe u obliku poreznih pogodnosti uvjeti utvrđeni u točki 100. podtočki (b) smatrat će se ispunjenima ako država članica objavi tražene informacije o pojedinačnim iznosima potpore u sljedećim rasponima (u milijunima EUR): [0,1–0,5]; [0,5–1]; [1–2]; [2–5]; [5–10]; [10–30]; [30–60]; [60–100]; [100–250]; i [250 i više].

103.

Informacije iz točke 100. podtočke (b) moraju se objaviti u roku od šest mjeseci od datuma dodjele potpore ili, za potpore u obliku poreznih pogodnosti, u roku od godinu dana od roka za podnošenje porezne prijave (74). Ako je potpora nezakonita, ali se naknadno utvrdi da je spojiva, država članica te informacije mora objaviti u roku od šest mjeseci od datuma odluke Komisije kojom se potpora proglašava spojivom. Da bi se omogućila provedba pravila o državnim potporama u skladu s Ugovorom, te informacije moraju biti dostupne najmanje deset godina od datuma dodjele potpore.

104.

Komisija će na svojim internetskim stranicama objaviti poveznicu na internetske stranice o državnim potporama iz točke 101.

3.2.5.   Provjera jesu li određeni negativni učinci potpore za IRI na tržišno natjecanje i trgovinske uvjete svedeni na najmanju moguću mjeru ili izbjegnuti

3.2.5.1.   Opće napomene

105.

Komisija će utvrditi tržišta na koja utječe potpora, uzimajući u obzir informacije koje je država članica dostavila o predmetnim tržištima proizvoda, odnosno tržišta na koja utječe promjena u ponašanju korisnika potpore. Ako je određena inovacijska aktivnost IRI-ja povezana s više različitih budućih tržišta proizvoda, učinak državne potpore razmatra se na svim predmetnim tržištima. Komisija će utvrditi i zemljopisno tržište na koje utječe potpora, koje odgovara području na kojem posluju poduzetnici s tržišta proizvoda na koje utječe potpora i za koje su uvjeti tržišnog natjecanja dovoljno homogeni i jasno se razlikuju od susjednih područja.

106.

Komisija će dodatno ocijeniti narušavanje tržišnog natjecanja na temelju predvidivog učinka potpore za IRI na tržišno natjecanje među poduzetnicima na predmetnim tržištima proizvoda i zemljopisnim tržištima (75) na koja bi potpora mogla negativno utjecati, uzimajući u obzir i informacije koje su države članice dostavile o konkurentima i korisnicima ili potrošačima na koje potpora utječe. Pritom Komisija prema potrebi može utvrditi i tržišna međudjelovanja (zamjene i nadopune, uključujući uzlazno i silazno tržište) kod kojih je vjerojatnije da će doći do narušavanja prouzročenog mjerom potpore.

107.

Potporom se korisniku potpore obično omogućuje da ostvari konkurentsku prednost, među ostalim: i. smanjenjem troškova proizvodnje, ii. povećanjem proizvodnog kapaciteta ili iii. razvojem novih proizvoda. Komisija smatra da će negativni učinci potpore najprije djelovati na konkurente. Zbog toga bi se Komisija prvo trebala usredotočiti na utvrđivanje stvarnih ili potencijalnih konkurenata korisnikâ potpore na koje bi potpora mogla negativno utjecati.

108.

Komisija prepoznaje dva glavna moguća oblika narušavanja tržišnog natjecanja i trgovine među državama članicama koje uzrokuje potpora za IRI, odnosno narušavanja tržišta proizvoda i lokacijske učinke. Obje vrste narušavanja mogu dovesti do neučinkovitosti dodijeljenih sredstava narušavanjem ekonomske učinkovitosti unutarnjeg tržišta i do problema s rasprostranjenošću jer potpora utječe na rasprostranjenost ekonomske djelatnosti u regijama.

109.

Kad je riječ o narušavanju na tržištima proizvoda, državne potpore za IRI mogu utjecati na tržišno natjecanje u procesima inovacija i na tržištima proizvoda na kojima se iskorištavaju rezultati aktivnosti IRI-ja.

3.2.5.1.1.   Učinci na tržišta proizvoda

110.

Državna potpora za IRI može ugrožavati tržišno natjecanje u procesima inovacija i na tržištima proizvoda na tri načina, odnosno narušavanjem konkurentnih postupaka ulaska i izlaska, narušavanjem dinamičnih poticaja za ulaganja ili stvaranjem ili održavanjem tržišne snage.

(a)   Narušavanje konkurentnih postupaka ulaska i izlaska

111.

Potpora za IRI može spriječiti tržišni mehanizam u nagrađivanju najučinkovitijih proizvođača i vršiti pritisak na one koji su najmanje učinkoviti da se poboljšaju, restrukturiraju ili izađu s tržišta. To može dovesti do situacije u kojoj su, zbog dodijeljene potpore, konkurenti koji bi inače mogli ostati prisiljeni napustiti tržište ili na njega ne mogu niti ući. Osim toga, državnom potporom neučinkovita poduzeća mogu se spriječiti da napuste tržište ili čak potaknuti da uđu i steknu tržišni udio od konkurenata koji su inače učinkovitiji. Ako nisu točno usmjerene na određene ciljeve, potporama za IRI mogu se poticati neučinkoviti poduzetnici i dovesti do struktura tržišta u kojima mnogi sudionici na tržištu djeluju znatno ispod razine učinkovitosti. Dugoročno gledano, uplitanje u konkurentne postupke ulaska na tržište i izlaska s tržišta moglo bi potisnuti inovacije i usporiti poboljšanja produktivnosti u cijeloj industriji.

(b)   Narušavanje dinamičnih poticaja

112.

Potporom za IRI mogu se narušiti dinamični poticaji konkurenata korisnika potpora da ulažu. Ako poduzetnik prima potporu, općenito se povećava vjerojatnost uspješnosti aktivnosti IRI-ja, što dovodi do veće zastupljenosti na relevantnom tržištu proizvoda u budućnosti. Ta povećana zastupljenost može utjecati na njegove konkurente na način da smanje opseg svojih prvotnih planiranih ulaganja (tzv. učinak istiskivanja poduzeća s tržišta).

113.

Nadalje, postojanje potpore može moguće korisnike učiniti sigurnijima u sebe ili sklonijima riskiranju. Dugoročni učinak na rezultate u sektoru u tom će slučaju vjerojatno biti negativan. Ako nisu točno usmjerene na određene ciljeve, potpore za IRI stoga mogu poticati neučinkovite poduzetnike i pridonijeti stvaranju struktura tržišta u kojima sudionici na tržištu djeluju znatno ispod razine učinkovitosti.

(c)   Stvaranje ili održavanje tržišne snage

114.

Potpore namijenjene poticanju IRI-ja mogu imati i negativne učinke u smislu povećanja ili održavanja stupnja tržišne snage na tržištima proizvoda. Tržišna snaga jest sposobnost utjecanja na cijene na tržištu, output, raznovrsnost ili kvalitetu robe i usluga ili druge kriterije kojima se mjeri razina tržišnog natjecanja na tržištu u znatnom vremenskom razdoblju, a na štetu potrošača. Čak i kad se potporom izravno ne povećava tržišna snaga, ona može neizravno dovesti do toga obeshrabrujući širenje postojećih tržišnih natjecatelja, potičući njihov izlazak s tržišta ili obeshrabrujući ulazak novih natjecatelja.

3.2.5.1.2.   Učinci na trgovinu i odabir lokacije

115.

Državne potpore za IRI mogu narušiti tržišno natjecanje i kad utječu na odabir lokacije. To se narušavanje može pojaviti u državama članicama kad se poduzeća nadmeću preko granica ili kad razmatraju različite lokacije. Potpora čiji je cilj premještanje aktivnosti u neku drugu regiju na unutarnjem tržištu ne može izravno uzrokovati narušavanje tržišnog natjecanja na tržištu proizvoda, ali uzrokuje premještanje aktivnosti ili ulaganja iz jedne regije u drugu.

3.2.5.1.3.   Očiti negativni učinci

116.

U načelu, potrebno je analizirati mjere potpore i kontekst u kojem se ona primjenjuje kako bi se utvrdio opseg u kojem se može smatrati štetnom. Međutim, moguće je utvrditi neke situacije u kojima je očito da negativni učinci prevladavaju nad pozitivnim učincima, što znači da se ne može utvrditi da je potpora spojiva s unutarnjim tržištem.

117.

Prije svega, u skladu s općim načelima Ugovora državne potpore ne mogu se smatrati spojivima s unutarnjim tržištem ako je određena mjera diskriminirajuća u mjeri u kojoj to nije opravdano njezinom prirodom državne potpore. Kako je objašnjeno u odjeljku 3.1.3., Komisija stoga ne dopušta mjeru ako ona ili s njome povezani uvjeti podrazumijevaju povredu relevantnog prava Unije (76). To se posebno odnosi na mjere potpore kad je preduvjet za dodjelu potpore obveza da korisnik ima sjedište u određenoj državi članici (ili da u njoj uglavnom ima poslovni nastan) ili da upotrebljava nacionalne proizvode ili usluge te na mjere potpore kojima se ograničava mogućnost korisnika da iskorištava rezultate IRI-ja u drugim državama članicama (77).

3.2.5.2.   Programi potpora

118.

Kako bi bili spojivi s unutarnjim tržištem, programi potpore koji se moraju prijaviti ne smiju dovesti do znatnog narušavanja tržišnog natjecanja i trgovine. Čak i kad se narušavanje može smatrati ograničenim na određenu razinu (pod uvjetom da je potpora neophodna i razmjerna za ostvarivanje zajedničkog cilja), programi potpore kumulativno još mogu dovesti do visoke razine narušavanja. Takvo narušavanje može, primjerice, nastati uslijed potpore koja ima negativan učinak na dinamično poticanje konkurenata na inovacije. Kad je riječ o programu koji je usmjeren na određeni sektor rizik od takvog narušavanja još je naglašeniji.

119.

Ne dovodeći u pitanje točku 145., države članice stoga moraju pokazati da će negativni učinci biti ograničeni na minimum uzimajući u obzir, primjerice, veličinu predmetnih projekata, iznos pojedinačne i kumulativne potpore, broj očekivanih korisnika te obilježja ciljanih sektora. Kako bi se Komisiji omogućilo da ocijeni vjerojatne negativne učinke programa potpore koji se moraju prijaviti, države članice mogu predati svaku procjenu učinka i provedene ex post evaluacije za slične prethodne programe.

3.2.5.3.   Dodatni uvjeti za pojedinačne potpore

3.2.5.3.1.   Narušavanja na tržištima proizvoda

120.

U vezi s pojedinačnom potporom koja se mora prijaviti, a kako bi se Komisiji omogućilo da utvrdi i procijeni moguće narušavanje tržišnog natjecanja i trgovine, države članice trebale bi dostaviti informacije o: i. predmetnim tržištima proizvoda, odnosno tržištima na koje utječe promjena u ponašanju korisnika potpore i o ii. konkurentima i potrošačima ili potrošačima na koje to utječe.

121.

Pri ocjeni negativnih učinaka državne potpore Komisija svoju analizu narušavanja tržišnog natjecanja usmjerava na predvidljiv učinak potpore za IRI na tržišno natjecanje među poduzetnicima na predmetnom tržištu proizvoda. Komisija veće značenje pridaje rizicima za tržišno natjecanje i trgovinu koji su mogući u bliskoj budućnosti i koji su vjerojatniji.

122.

U mjeri u kojoj se određena inovacijska aktivnost bude povezivala s više različitih budućih tržišta proizvoda, učinak državne potpore razmatra se na svim predmetnim tržištima. U određenim slučajevima na tržištima tehnologije trguje se rezultatima aktivnosti IRI-ja, primjerice u obliku prava intelektualnog vlasništva putem licenciranja patenata ili trgovine njima. U tim slučajevima Komisija može razmatrati i učinak potpore na tržišno natjecanje na tržištima tehnologija.

123.

Komisija primjenjuje različite kriterije za ocjenjivanje mogućeg narušavanja tržišnog natjecanja, odnosno narušavanje dinamičnih poticaja, stvaranje ili održavanje tržišne snage i održavanje neučinkovitih tržišnih struktura.

(a)   Narušavanje dinamičnih poticaja

124.

U svojoj analizi mogućeg narušavanja dinamičnih poticaja Komisija uzima u obzir sljedeće elemente:

(i)

rast tržišta: što se više očekuje rast tržišta u budućnosti, to je manja vjerojatnost da će potpora negativno utjecati na poticaje konkurentima jer postoje brojne mogućnosti za razvoj profitabilnog poslovanja;

(ii)

iznos potpore: mjere potpore koje uključuju znatne iznose potpora vjerojatnije će imati i znatne učinke istiskivanja poduzeća s tržišta. Važnost iznosa potpore mjeri se uglavnom u odnosu na iznos koji glavni sudionici na tržištu troše na slične projekte;

(iii)

blizina tržištu/kategorija potpore: što je mjera potpore više namijenjena aktivnostima koje su blizu tržištu, to je vjerojatnije da će nastati znatni učinci istiskivanja poduzeća s tržišta;

(iv)

otvoreni postupak odabira: kad se potpora odobrava na temelju transparentnih, objektivnih i nediskriminirajućih kriterija, Komisija zauzima pozitivniji stav;

(v)

zapreke izlasku s tržišta: vjerojatnije je da će konkurenti održati ili čak povećati svoje planove ulaganja kad su zapreke izlasku s tržišta u procesu inovacija visoke. To može biti slučaj kad je veliki dio prethodnih ulaganja konkurenta vezan za neki određeni tijek IRI-ja;

(vi)

poticaji za tržišno natjecanje na budućim tržištima: potpore za IRI mogu imati za posljedicu situaciju u kojoj konkurenti poduzeća koji je korisnik potpore odustanu od tržišnog natjecanja i borbe za buduće tržište na kojem „pobjednik uzima sve”, s obzirom na to da prednost ostvarena potporom, u smislu stupnja tehnološke prednosti, ekonomija razmjera, mrežnih učinaka ili rokova, smanjuje njihovu mogućnost da na to buduće tržište uđu profitabilno;

(vii)

diferencijacija proizvoda i intenzitet tržišnog natjecanja: kad su inovacije proizvoda više usmjerene prema razvoju različitih proizvoda, koji se primjerice odnose na različite robne marke, norme, tehnologije ili skupine potrošača, manje je vjerojatno da će to utjecati na konkurente. Isto vrijedi i za situaciju kad na tržištu postoji više učinkovitih konkurenata.

(b)   Stvaranje ili održavanje tržišne snage

125.

Komisija se bavi uglavnom mjerama IRI-ja kojima se korisniku potpore omogućuje jačanje tržišne snage na postojećim tržištima proizvoda ili prijenos tržišne snage na neka buduća tržišta proizvoda. Stoga nije vjerojatno da će Komisija, sa stanovišta tržišnog natjecanja, problematičnom smatrati tržišnu snagu ako korisnik potpore ima tržišni udjel manji od 25 % i na tržištima gdje je tržišna koncentracija mjerena Herfindahl-Hirschmanovim indeksom (HHI) ispod 2 000.

126.

U svojoj analizi tržišne snage Komisija razmatra sljedeće elemente:

(i)

tržišna snaga korisnika potpore i struktura tržišta: ako primatelj potpore već ima vladajući položaj na tržištu proizvoda, mjerom potpore taj se vladajući položaj može ojačati daljnjim slabljenjem tržišnog pritiska konkurenata na poduzetnika primatelja potpore. Slično tomu, državne potpore mogu imati znatan utjecaj na oligopolnim tržištima na kojima djeluje samo mali broj sudionika na tržištu;

(ii)

razina zapreka pristupu tržištu: u području IRI-ja mogu postojati znatne prepreke ulasku novih poduzeća na tržište. Te prepreke obuhvaćaju zakonske prepreke (posebno u odnosu na zaštitu prava intelektualnog vlasništva), ekonomije razmjera i opsega, prepreke pristupu mrežama i infrastrukturi te ostale strateške prepreke ulasku na tržište ili širenju na njemu;

(iii)

snaga kupca: tržišna snaga poduzetnika može se isto tako ograničiti položajem kupaca na tržištu. Prisutnost jakih kupaca može biti protuargument zaključku o snažnom tržišnom položaju ako je vjerojatno da će kupci nastojati zadržati dovoljnu razinu tržišnog natjecanja na tom tržištu;

(iv)

postupak odabira: mjere potpore kojima se poduzetnicima koji imaju snažan položaj na tržištu omogućuje da utječu na postupak odabira, primjerice, ostvarivanjem prava da preporuče poduzetnike u postupku odabira ili da na tijek istraživanja utječu na način kojim se neopravdano zanemaruju alternativni putovi, mogle bi uzrokovati zabrinutost Komisije.

(c)   Zadržavanje neučinkovitih struktura tržišta

127.

U svojoj analizi struktura tržišta Komisija razmatra je li potpora dodijeljena na tržištima koje obilježava višak kapaciteta ili u sektorima koji propadaju. Međutim, u situacijama u kojima tržište raste ili u kojima će državne potpore za IRI vjerojatno promijeniti ukupnu dinamiku rasta, a posebno otisak emisija stakleničkih plinova u sektoru (u skladu s komunikacijama o zelenom planu i europskoj digitalnoj strategiji), osobito zbog uvođenja novih tehnologija, primjerice radi dekarbonizacije ili digitalizacije proizvodnje ili oboje, bez povećanja kapaciteta takve potpore ne bi trebale izazvati zabrinutost.

3.2.5.3.2.   Lokacijski učinci

128.

Posebice kad je potpora za IRI blizu tržištu, neka područja mogu uživati povoljnije uvjete za kasniju proizvodnju, prije svega zato što potpora omogućuje relativno niže troškove proizvodnje ili veće razine aktivnosti IRI-ja. To može dovesti do toga da se poduzetnici premještaju na ta područja.

129.

Lokacijski učinci mogu biti važni i za istraživačke infrastrukture te infrastrukture za testiranje i eksperimentiranje. Ako se potporom uglavnom koristi za privlačenje infrastrukture u određenu regiju na štetu druge, ona neće doprinijeti promicanju daljnjih aktivnosti IRI-ja u Uniji.

130.

U svojoj analizi pojedinačne potpore koja se mora prijaviti Komisija stoga uzima u obzir svaki dokaz o tome da je korisnik potpore razmatrao alternativne lokacije.

131.

Isto tako, potpora koja dovodi samo da promjene lokacije aktivnosti IRI-ja na unutarnjem tržištu bez promjene prirode, veličine ili područja primjene projekta ne smatra se spojivom.

3.2.6.   Razmatranje pozitivnih i negativnih učinaka potpore

132.

Komisija procjenjuje jesu li utvrđeni negativni učinci mjere potpore na tržišno natjecanje i trgovinske uvjete veći od pozitivnih učinaka planirane potpore.

3.2.6.1.   Utvrđivanje pozitivnih učinaka koji bi se trebali uzeti u obzir

133.

Postoji korelacija između gospodarskog rasta i ulaganja u IRI. Aktivnostima IRI-ja povećava se produktivnost i potiče gospodarski razvoj. Stoga je IRI važan čimbenik za poduzetnike Unije u osiguravanju gospodarskog razvoja s pomoću razvoja novih proizvoda, tehnologija, usluga ili proizvodnih postupaka odnosno oboje.

134.

Ulaganja u IRI od velike su važnosti za razvoj svih gospodarskih sektora jer su blisko povezana s produktivnošću.

135.

Kao prvi korak testa ravnoteže, Komisija će ocijeniti pozitivne učinke potpore na ekonomsku djelatnost za koju je dodijeljena potpora, uzimajući u obzir aktivnost IRI-ja koja je pokrenuta predmetnom mjerom potpore ili veličinu, područje primjene ili brzinu projekta IRI-ja koji će se proširiti mjerom potpore.

136.

Osim toga, Komisija može ocijeniti i ima li potpora šire pozitivne učinke povezane s IRI-jem. Ako takvi širi pozitivni učinci odražavaju učinke koji su sadržani u politikama Unije, kao što su komunikacije „Novi EIP za istraživanje i inovacije”, „Europski zeleni plan”, „Izgradnja digitalne budućnosti Europe” (europska digitalna strategija) i „Nova industrijska strategija za Europu”, može se smatrati da potpore za IRI usklađene s tim politikama Unije imaju takve šire pozitivne učinke.

137.

Komisija priznaje da su potrebna i privatna i javna ulaganja kako bi se poduprle i ubrzale aktivnosti IRI-ja u području kritičnih tehnologija, čijim bi se uvođenjem na tržište olakšali digitalna transformacija industrije Unije i prelazak Unije na gospodarstvo s nultim/niskim emisijama ugljika te na kružno gospodarstvo s nultom stopom onečišćenja, u kojem je prirodni kapital zaštićen. Komisija podržava aktivnosti IRI-ja koje podupiru države članice a koje su u skladu s Uredbom (EU) 2020/852 Europskog parlamenta i Vijeća (78), pri čemu potonja čini jednu od mogućih metodologija za utvrđivanje aktivnosti IRI-ja za tehnologije, proizvode ili druga rješenja za okolišno održive ekonomske djelatnosti.

138.

Države članice koje razmatraju dodjelu državne potpore za IRI moraju jasno definirati cilj koji nastoje ostvariti i posebno objasniti kako se mjerom planira promicati IRI. Za mjere koje se sufinanciraju iz europskih strukturnih i investicijskih fondova, države članice mogu se osloniti na obrazloženja u relevantnim operativnim programima.

139.

Komisija podržava mjere potpore koje su sastavni dio sveobuhvatnog programa ili akcijskog plana za promicanje aktivnosti IRI-ja ili strategija pametne specijalizacije, a popraćene su strogim evaluacijama sličnih prethodnih mjera potpore kojima je dokazana njihova učinkovitost.

140.

U vezi s državnom potporom koja se dodjeljuje za projekte ili aktivnosti koje financira Unija, izravno ili neizravno (odnosno Komisija, izvršne agencije, zajednička poduzeća osnovana u skladu s člancima 185. i 187. Ugovora ili druga provedbena tijela ako financijska sredstva Unije nisu izravno ili neizravno pod nadzorom država članica), Komisija će smatrati da su povezani pozitivni učinci utvrđeni.

3.2.6.1.1.   Dodatna razmatranja za pojedinačne potpore

141.

Kako bi dokazale da pojedinačna potpora koja podliježe obvezi obavješćivanja („pojedinačna potpora koja se mora prijaviti”) pridonosi većima razinama aktivnosti IRI-ja, države članice mogu se koristiti sljedećim pokazateljima, zajedno s drugim važnim kvalitativnim ili kvantitativnim elementima:

(a)

povećanje veličine projekta: povećanje ukupnih troškova projekta (bez smanjenja u potrošnji korisnika potpore u usporedbi sa situacijom bez potpore); povećanje broja ljudi zaposlenih na aktivnostima IRI-ja;

(b)

povećanje područja primjene projekta: povećanje broja očekivanih rezultata projekta; povećanje razine ambicioznosti projekta, što se dokazuje većim brojem partnera na projektu; povećanje prekograničnih aktivnosti IRI-ja; veća vjerojatnost znanstvenog ili tehnološkog otkrića ili veći rizik od neuspjeha (što je povezano s dugoročnom prirodom projekta i nesigurnošću povezanom s njegovim rezultatima);

(c)

povećanje brzine projekta: projekt je moguće dovršiti u kraćem roku u usporedbi s vremenom koje je potrebno za dovršetak istog projekta bez potpore;

(d)

povećanje ukupnog iznosa potrošenih sredstava: povećanje ukupne potrošnje za IRI korisnika potpore, ukupno ili kao udio u prometu; promjene proračuna namijenjenog projektu (bez odgovarajućeg smanjenja proračuna dodijeljenog drugim projektima).

142.

Kako bi zaključila da pomoć pridonosi povećanju razine IRI-ja u Uniji, Komisija uzima u obzir ne samo neto povećanje istraživanja i razvoja i inovacija koje provodi poduzetnik nego i doprinos potpore ukupnom povećanju potrošnje za IRI u predmetnom sektoru, povećanje prekograničnih aktivnosti u području IRI-ja u Uniji te poboljšanje situacije u Uniji u vezi s IRI-jem u međunarodnom kontekstu. Zauzima se pozitivan stav prema mjerama potpore za koje je predviđena javno dostupna ex post evaluacija pozitivnih učinaka.

3.2.6.2.   Usporedba pozitivnih i negativnih učinaka potpore

143.

Konačno, Komisija će usporediti utvrđene negativne učinke mjere potpore u smislu narušavanja tržišnog natjecanja i učinka na trgovinu među državama članicama (vidjeti odjeljke od 3.2.1. do 3.2.5.) s pozitivnim učincima planirane potpore (vidjeti odjeljak 3.2.6.1.) na razvoj ekonomskih djelatnosti i gospodarstva ili društva Unije, ili oboje, te donijeti zaključak o spojivosti mjere potpore s unutarnjim tržištem samo ako su pozitivni učinci veći od negativnih.

144.

Ako se predloženom mjerom potpore ne uklanja jasno utvrđen tržišni nedostatak na primjeren i razmjeran način, negativni učinci narušavanja tržišnog natjecanja obično će biti veći od pozitivnih učinaka mjere pa je vjerojatno da će Komisija zaključiti da je predložena mjera nespojiva.

145.

U odnosu na ukupnu bilancu određenih kategorija programâ potpora može se primijeniti zahtjev ex post evaluacije iz odjeljka 4. U takvim slučajevima Komisija može ograničiti trajanje tih programa na četiri godine ili kraće s mogućnošću ponovne prijave njihova produljivanja nakon toga.

4.   Evaluacija

146.

Kako bi se dodatno ograničilo narušavanje tržišnog natjecanja i trgovine, Komisija može zahtijevati da se programi potpore iz točke 147. podvrgnu ex post evaluaciji. Evaluacija će se provoditi za programe u kojima je mogućnost narušavanja tržišnog natjecanja i trgovine posebno velika, tj. u kojima postoji rizik od znatnog ograničavanja ili narušavanja tržišnog natjecanja ako se provedba ne preispita pravodobno.

147.

Ex post evaluacija može biti potrebna za programe s velikim proračunom za potporu ili programe s novim obilježjima ili u slučajevima u kojima su predviđene znatne promjene na tržištu, promjene tehnologije ili regulatorne promjene. Evaluacija će u svakom slučaju biti obvezna za programe čiji proračun državnih potpora ili obračunani rashodi premašuju 150 milijuna EUR u bilo kojoj godini ili 750 milijuna EUR za vrijeme ukupnog trajanja programa, tj. ukupnog trajanja predmetnog programa i svih prethodnih programa kojima je obuhvaćen sličan cilj i zemljopisno područje, počevši od 1. siječnja 2022. S obzirom na ciljeve evaluacije, kako bi se izbjeglo nerazmjerno opterećenje za države članice, ex post evaluacije obvezne su samo za programe potpore čije je ukupno trajanje dulje od tri godine, počevši od 1. siječnja 2022.

148.

Od zahtjeva za ex post evaluaciju može se odstupiti za program potpore koji je izravni nasljednik programa koji obuhvaća sličan cilj i zemljopisno područje i za koji je provedena evaluacija te je za njega podneseno završno izvješće o evaluaciji u skladu s planom evaluacije koji je odobrila Komisija u kojem nisu utvrđeni negativni nalazi. Ako završno izvješće o evaluaciji programa nije u skladu s odobrenim planom evaluacije, program se mora odmah suspendirati.

149.

Evaluacijom bi se trebalo provjeriti jesu li ostvarene pretpostavke i uvjeti na kojima se temelji spojivost programa, posebno nužnost i učinkovitost mjere potpore s obzirom na njezine opće i posebne ciljeve. Treba ocijeniti i učinak programa na tržišno natjecanje i trgovinu.

150.

Za programe potpore koji podliježu zahtjevu evaluacije u skladu s točkom 147. države članice moraju dostaviti nacrt plana evaluacije, koji će biti sastavni dio Komisijine procjene programa, kako slijedi:

(a)

zajedno s programom potpore ako proračun državnih potpora u okviru programa premašuje 150 milijuna EUR u bilo kojoj godini ili 750 milijuna EUR za vrijeme ukupnog trajanja programa;

(b)

u roku od 30 radnih dana od znatne promjene kojom se proračun programa povećava na iznos veći od 150 milijuna EUR u bilo kojoj godini ili 750 milijuna EUR za vrijeme ukupnog trajanja programa;

(c)

u roku od 30 radnih dana od bilježenja u službenoj računovodstvenoj evidenciji rashoda u okviru programa u iznosu većem od 150 milijuna EUR u bilo kojoj godini.

151.

Nacrt plana evaluacije mora biti u skladu sa zajedničkim metodološkim načelima Komisije (79). Država članica mora objaviti plan evaluacije koji je odobrila Komisija.

152.

Ex post evaluaciju mora provesti stručnjak neovisan o davatelju potpore na temelju plana evaluacije. Za svaku evaluaciju mora se sastaviti barem jedno privremeno i jedno završno izvješće o evaluaciji. Države članice moraju objaviti oba izvješća.

153.

Završno izvješće o evaluaciji mora se pravodobno dostaviti Komisiji kako bi se procijenilo eventualno produljenje programa potpore, a najkasnije devet mjeseci prije njegova isteka. To se razdoblje može skratiti za programe na koje se zahtjev za evaluaciju primjenjuje u posljednje dvije godine provedbe. Točno područje primjene i postupak svake evaluacije utvrđuju se u odluci o odobrenju programa potpore. U slučaju prijave naknadnih mjera potpore sa sličnim ciljem mora se opisati način na koji su rezultati evaluacije uzeti u obzir.

5.   Izvješćivanje i praćenje

154.

U skladu s Uredbom Vijeća (EZ) br. 2015/1589 (80) i Uredbom Komisije (EZ) br. 794/2004 (81) države članice moraju Komisiji podnositi godišnja izvješća.

155.

Države članice moraju voditi detaljnu evidenciju o svim mjerama potpore. Takva evidencija mora sadržavati sve podatke potrebne da se utvrdi jesu li bili ispunjeni uvjeti u pogledu prihvatljivih troškova i najvećih intenziteta potpora. Navedena evidencija mora se čuvati deset godina od dana dodjele potpore i na zahtjev se mora dostaviti Komisiji.

6.   Primjenjivost

156.

Komisija će se voditi načelima i smjernicama iz ove Komunikacije pri ocjeni spojivosti svih prijavljenih potpora za IRI o kojima mora donijeti odluku nakon 19. listopada 2022. Nezakonite potpore za IRI ocjenjuju se u skladu s pravilima koja su na snazi na dan dodjele potpore.

157.

U skladu s člankom 108. stavkom 1. Ugovora Komisija predlaže državama članicama da prema potrebi izmijene svoje postojeće programe potpore za IRI kako bi ih uskladile s ovim okvirom najkasnije šest mjeseci od stupanja ovog okvira na snagu.

158.

Države članice pozivaju se da izraze svoje izričito i bezuvjetno slaganje s odgovarajućim mjerama iz točke 157. u roku od dva mjeseca od dana objave ovog okvira u Službenom listu Europske unije. Ako ne dobije nikakav odgovor od država članica, Komisija smatra da predmetna država članica nije suglasna s predloženim mjerama.

7.   Preispitivanje

159.

Komisija može odlučiti preispitati ili izmijeniti ovaj okvir u bilo kojem trenutku ako to bude potrebno iz razloga povezanih s politikom tržišnog natjecanja ili kako bi se uzele u obzir druge politike Unije i međunarodne obveze ili iz nekog drugog opravdanog razloga.

(1)  Pojam „tržišni nedostatak” odnosi se na situacije u kojima tržišta, prepuštena sebi, vjerojatno neće proizvesti učinkovite rezultate.

(2)  Među ostalim, pravilima se nastoji podržati IRI za aktivnosti digitalizacije koje u svrhu ovog okvira znače uvođenje tehnologija na kojima se zasniva rad elektroničkih uređaja i/ili sustava koji omogućuju povećanje funkcionalnosti proizvoda, razvoj internetskih usluga, modernizaciju procesa ili prelazak na modele poslovanja koji se temelje na proizvodnji robe i pružanju usluga bez posrednika, čime se u konačnici ostvaruje transformativni učinak. IRI za aktivnosti digitalizacije u ovom okviru prihvatljiv je za državnu potporu osim ako je riječ o isključivo zamjenskim ulaganjima u kojima je upitna nužnost i poticajni učinak potpore.

(3)  Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Europskom vijeću, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija „Europski zeleni plan”, COM(2019) 640 final, 11. prosinca 2019.

(4)  Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija „Izgradnja digitalne budućnosti Europe”, COM(2020) 67 final, 19. veljače 2020.

(5)  Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija „Digitalni kompas 2030.: europski pristup za digitalno desetljeće”, COM(2021) 118 final, 9. ožujka 2021.

(6)  Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija „Europska strategija za podatke”, COM(2020) 66 final, 19. veljače 2020.

(7)  Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Europskom vijeću, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija „Nova industrijska strategija za Europu”, COM(2020) 102 final, 10. ožujka 2020.

(8)  Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Europskom vijeću, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija „Ažuriranje nove industrijske strategije za 2020.: izgradnja snažnijeg jedinstvenog tržišta za oporavak Europe”, COM(2021) 350 final, 5. svibnja 2021.

(9)  Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Europskom vijeću, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija „Europa na djelu: oporavak i priprema za sljedeću generaciju”, COM(2020) 456 final, 27. svibnja 2020.

(10)  Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Europskom vijeću, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija „Izgradnja europske zdravstvene unije: pripravnost i otpornost”, COM(2020)724 final, 11. studenoga 2020.

(11)  Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija „Novi EIP za istraživanje i inovacije”, COM(2020) 628 final, 30. rujna 2020.

(12)  Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija „Novi akcijski plan za kružno gospodarstvo za čišću i konkurentniju Europu”, COM (2020) 98 final, 11. ožujka 2020.

(13)  Taj je cilj potvrđen u zaključcima Vijeća (za konkurentnost) od 1. prosinca 2020.

(14)  Ovaj se okvir ne primjenjuje na povlaštene porezne režime za patente.

(15)  Uključujući financiranje u okviru programâ Obzor Europa ili Digitalna Europa.

(16)  Komunikacija Komisije „Smjernice Zajednice o državnim potporama za sanaciju i restrukturiranje poduzeća u teškoćama” (SL C 244, 1.10.2004., str. 2).

(17)  Vidjeti presudu Općeg suda od 13. rujna 1995., TWD Textilwerke Deggendorf GmbH protiv Komisije, spojeni predmeti T-244/93 i T-486/93, ECLI:EU:T:1995:160.

(18)  Komisija smatra svrsishodnim zadržati podjelu na različite kategorije aktivnosti IR-a, neovisno o činjenici da te aktivnosti više slijede interaktivni nego linearni model.

(19)  Ključne pomoćne tehnologije definirane su i utvrđene u Komunikaciji Komisije „Europska strategija za ključne pomoćne tehnologije – most prema rastu i radnim mjestima”, COM(2012) 341 final, 26. lipnja 2012..

(20)  Uredba Komisije (EU) br. 651/2014 od 17. lipnja 2014. o ocjenjivanju određenih kategorija potpora spojivima s unutarnjim tržištem u primjeni članaka 107. i 108. Ugovora (SL L 187, 26.6.2014., str. 1).

(21)  Uredba Komisije (EU) br. 1407/2013 od 18. prosinca 2013. o primjeni članaka 107. i 108. Ugovora o funkcioniranju Europske unije na de minimis potpore (SL L 352, 24.12.2013., str. 1).

(22)  Uredba Komisije (EU) br. 651/2014 od 17. lipnja 2014. o ocjenjivanju određenih kategorija potpora spojivima s unutarnjim tržištem u primjeni članaka 107. i 108. Ugovora (SL L 187, 26.6.2014., str. 1.).

(23)  Uredba Komisije (EU) br. 1407/2013 od 18. prosinca 2013. o primjeni članaka 107. i 108. Ugovora o funkcioniranju Europske unije na de minimis potpore (SL L 352, 24.12.2013., str. 1.).

(24)  Uredba Vijeća (EU) br. 2015/1588 od 13. srpnja 2015. o primjeni članaka 107. i 108. Ugovora o funkcioniranju Europske unije na određene kategorije horizontalnih državnih potpora (SL L 248, 24.9.2015., str. 1.), kako je izmijenjena Uredbom Vijeća (EU) 2018/1911 od 26. studenoga 2018 (SL L 311, 7.12.2018., str. 8.)

(25)  Kriteriji za analizu spojivosti s unutarnjim tržištem državnih potpora za promicanje provedbe važnih projekata od zajedničkog europskog interesa, uključujući potpore za IRI ocijenjene na temelju članka 107. stavka 3. točke (b) Ugovora, utvrđeni su u odvojenoj Komunikaciji Komisije.

(26)  Vidjeti Komunikaciju Komisije o reviziji metode utvrđivanja referentnih i diskontnih stopa (SL C 14, 19.1.2008., str. 6.).

(27)  Digitalnoinovacijski centri (uključujući i europske digitalnoinovacijske centre koji se podupiru u okviru programa Digitalna Europa s centraliziranim upravljanjem), čiji je cilj potaknuti široku primjenu digitalnih tehnologija kao što su, među ostalim, umjetna inteligencija, računalstvo visokih performansi i kibersigurnost u industriji (posebno u MSP-ovima) i organizacijama javnog sektora, mogu se sami po sebi smatrati inovacijskim klasterom u smislu tog okvira, ovisno o posebnim ciljevima ili aktivnostima/funkcionalnostima koje nudi digitalnoinovacijski centar.

(28)  Organizacijske inovacije mogu uključivati i socijalne inovacije pod uvjetom da su aktivnosti socijalnih inovacija obuhvaćene definicijom.

(29)  Inovacije procesa mogu uključivati i socijalne inovacije pod uvjetom da su aktivnosti socijalnih inovacija obuhvaćene definicijom.

(30)  Vidjeti članak 2. točku (a) Uredbe Vijeća (EZ) br. 723/2009 od 25. lipnja 2009. o pravnom okviru Zajednice za Konzorcij europskih istraživačkih infrastruktura (ERIC) (SL L 206, 8.8.2009., str. 1.)

(31)  Preporuka Komisije od 6. svibnja 2003. o definiciji mikropoduzeća, malih i srednjih poduzeća (SL L 124, 20.5.2003., str. 36.)

(32)  Za infrastrukture za testiranje i eksperimentiranje može se upotrebljavati i izraz ‚tehnološke infrastrukture’, vidjeti radni dokument službi Komisije ‚Tehnološke infrastrukture’, SWD(2019) 158 final, 8. travnja 2019..

(33)  Europska komisija, „Obavijest Komisije o pojmu državne potpore iz članka 107. stavka 1. Ugovora o funkcioniranju Europske unije” (SL C 262, 19.7.2016., str. 1.)

(34)  Vidjeti presudu Suda od 16. lipnja 1987., Komisija protiv Italije, C-118/85, ECLI:EU:C:1987:283, točku 7.; presudu Suda od 18. lipnja 1998., Komisija protiv Italije, C-35/96, ECLI:EU:C:1998:303, točku 36.; presudu Suda od 19. veljače 2002., Wouters, C-309/99, ECLI:EU:C:2002:98, točku 46.

(35)  Vidjeti presudu Suda od 27. rujna 1988., Humble i Edel, C-263/86, ECLI:EU:C:1988:451, točke 9.–10., 15.–18.; presudu Suda od 7. prosinca 1993., Wirth, C-109/92, ECLI:EU:C:1993:916, točku 15.

(36)  Vidjeti na primjer predmete NN54/2006, Přerov logistics College, i N 343/2008, Individual aid to the College of Nyíregyháza for the development of the Partium Knowledge Centre.

(37)  Vidjeti Komunikaciju Komisije o primjeni pravila Europske unije o državnim potporama na naknade koje se dodjeljuju za pružanje usluga od općeg gospodarskog interesa (SL C 8, 11.1.2012., str. 4.), točke 26.–29.

(38)  Izobrazba radne snage, u smislu pravila državne potpore za potporu za izobrazbu, ne zadovoljava uvjete za neekonomsku primarnu aktivnost istraživačkih organizacija.

(39)  Pružanje usluga IR-a i IR koje se obavlja u ime poduzetnika ne smatraju se neovisnim IR-om.

(40)  Ako se istraživačka organizacija ili istraživačka infrastruktura financira iz javnih i privatnih izvora, Komisija smatra da je to slučaj ako udio javnih sredstava dodijeljenih predmetnom subjektu za određeno računovodstveno razdoblje premašuje troškove neekonomskih djelatnosti nastale u istom razdoblju.

(41)  Budući da istraživačka zajednica obavljanjem pomoćnih ekonomskih djelatnosti omogućuje poboljšanja i unapređenja stručnosti i znanja koja se mogu upotrebljavati za obavljanje primarnih ekonomskih djelatnosti istraživačkih organizacija ili istraživačkih infrastruktura u korist društva u cjelini.

(42)  Vidjeti presudu Suda od 16. svibnja 2002., Francuska protiv Komisije, C-482/99, ECLI:EU:C:2002:294, točku 24.

(43)  Ako istraživačka organizacija ili istraživačka infrastruktura pruža određenu uslugu istraživanja ili obavlja ugovoreno istraživanje prvi put u ime određenog poduzetnika, probno i u točno određenom vremenskom razdoblju, Komisija obično naplaćenu cijenu smatra tržišnom cijenom kad je usluga istraživanja ili ugovorenog istraživanja jedinstvena i kad je očito da ne postoji tržište za tu uslugu.

(44)  To ne uključuje konačne dogovore o tržišnoj vrijednosti iz toga proizašlih prava intelektualnog vlasništva i vrijednost doprinosa projektu.

(45)  Među ostalim u obliku ugovorâ o prijenosu materijala kad istraživačka organizacija ili istraživačka infrastruktura prenosi materijale poduzetniku za primateljeve vlastite aktivnosti IR-a.

(46)  Vidjeti Komunikaciju i povezani radni dokument službi Komisije – Komunikacija Komisije „Pretkomercijalna nabava: Poticanje inovacija radi osiguranja održivih visokokvalitetnih javnih usluga u Europi”, COM(2007) 799 final, 14. prosinca 2007..

(47)  Vidjeti članak 27. Direktive 2014/24/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 26. veljače 2014. o javnoj nabavi i o stavljanju izvan snage Direktive 2004/18/EZ (SL L 94, 28.3.2014., str. 65.) i članak 45. Direktive 2014/25/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 26. veljače 2014. o nabavi subjekata koji djeluju u sektoru vodnog gospodarstva, energetskom i prometnom sektoru te sektoru poštanskih usluga i stavljanju izvan snage Direktive 2004/17/EZ (SL L 94, 28.3.2014., str. 243.) Isto tako, u slučaju ograničenog postupka u smislu članka 28. Direktive 2014/24/EU i članka 46. Direktive 2014/25/EU, Komisija smatra da se poduzetnicima ne dodjeljuju državne potpore osim ako su zainteresirani pružatelji bez valjanih razloga spriječeni sudjelovati u postupku nabave.

(48)  To je slučaj i kad javni kupci nabavljaju inovativna rješenja koja su rezultat prethodne nabave IR-a ili proizvode i usluge koji nisu rezultat IR-a, a koji trebaju imati razinu učinkovitosti koja zahtijeva inovaciju proizvoda, procesa ili organizacije poslovanja.

(49)  Ne dovodeći u pitanje postupke koji obuhvaćaju razvoj i naknadnu kupnju jedinstvenih ili specijaliziranih proizvoda ili usluga.

(50)  Uvjeti spojivosti utvrđeni u Uredbi o općem skupnom izuzeću i dalje se u potpunosti primjenjuju na sve druge slučajeve pojedinačne potpore, uključujući slučajeve kad je takva potpora dodijeljena na temelju programa potpore koji podliježu obvezi obavješćivanja.

(51)  Vidjeti presudu Suda, HGA i ostali protiv Komisije, spojeni predmeti C-630/11 P do C-633/11 P, ECLI:EU:C:2013:387.

(52)  Ako se zahtjev za potporu odnosi na projekt IR-a, to ne isključuje mogućnost da je potencijalni korisnik potpore već proveo studije izvedivosti koje nisu obuhvaćene zahtjevom za potporu.

(53)  U slučaju projekata i aktivnosti koji se odvijaju u uzastopnim fazama koje mogu podlijegati odvojenim postupcima dodjele potpora to znači da rad ne smije započeti prije prvog zahtjeva za potporu. Kad je riječ o potpori koja se dodjeljuje u okviru automatskog programa fiskalnih potpora, takav program trebao je biti donesen i stupiti na snagu prije početka rada na projektu ili aktivnosti kojoj je namijenjena potpora.

(54)  Iako to možda nije moguće ex ante za tek uvedene mjere, od država članica očekivat će se da dostave evaluacijske studije o poticajnom učinku vlastitih programa fiskalnih potpora (tako da bi planirane ili predviđene metodologije za ex post evaluacije obično trebale biti dio izrade takvih mjera). U nedostatku evaluacijskih studija poticajni učinak programa fiskalnih potpora može se pretpostaviti samo za inkrementalne mjere.

(55)  Neto sadašnja vrijednost projekta razlika je između pozitivnih i negativnih novčanih tokova za vrijeme trajanja ulaganja, umanjenih na njihovu trenutačnu vrijednost (primjenom ponderiranog prosječnog troška kapitala).

(56)  Unutarnja stopa povrata ne temelji se na računovodstvenoj zaradi u danoj godini, već uzima u obzir buduće novčane tokove koje ulagač očekuje primiti za vrijeme trajanja ulaganja. Definira se kao diskontna stopa za koju je neto sadašnja vrijednost novčanih tokova jednaka nuli.

(57)  Vidjeti na primjer presudu Suda od 19. rujna 2000., Njemačka protiv Komisije, C-156/98, ECLI:EU:C:2000:467, točku 78.; presudu Suda od 22. prosinca 2008., Société Régie Networks protiv Rhône-Alpes Bourgogne, C-333/07, ECLI:EU:C:2008:764, točke 94.–116.; presudu Suda od 22. rujna 2020., Austrija protiv Komisije, C-594/18 P, ECLI:EU:C:2020:742, točku 44.; presudu Suda od 14. listopada 2010., Nuova Agricast protiv Komisije, C-67/09, ECLI:EU:C:2010:607, točku 51.

(58)  Vidjeti presudu Suda od 15. lipnja 1993., Matra protiv Komisije, C-225/91, ECLI:EU:C:1993:239, točku 42.

(59)  Ta kvalifikacija ne mora nužno slijediti kronološki pristup, odnosno predstavljati faze projekta počevši s temeljnim istraživanjem prema aktivnostima koje su bliže tržištu. U skladu s tim, Komisiju ništa ne priječi da određenu zadaću koja se odvija u kasnoj fazi projekta okarakterizira kao industrijsko istraživanje, a da aktivnost koja se odvijala u nekoj ranijoj fazi projekta definira kao eksperimentalni razvoj odnosno ocijeni da predmetna aktivnost uopće nije istraživačka aktivnost.

(60)  U svrhu praktičnosti i osim ako se pokaže da se u pojedinim slučajevima treba upotrebljavati drukčija ljestvica, može se smatrati da različite kategorije IR-a odgovaraju razini tehnološke spremnosti 1 (temeljno istraživanje), od 2 do 4 (industrijsko istraživanje) i od 5 do 8 (eksperimentalni razvoj) – vidjeti Komunikaciju Komisije „Europska strategija za ključne pomoćne tehnologije – most prema rastu i novim radnim mjestima”, COM(2012) 341 final, 26. lipnja 2012..

(61)  Priručnik Frascati OECD-a iz 2015.: Smjernice za prikupljanje podataka o istraživanju i eksperimentalnom razvoju i izvješćivanje o njima, kako su izmijenjene ili zamijenjene.

(62)  Ne dovodeći u pitanje posebne odredbe koje se primjenjuju na potporu za istraživanje i razvoj u sektorima poljoprivrede i ribarstva, kako je propisano u Uredbi o općem skupnom izuzeću.

(63)  Komunikacija Komisije o reviziji metode za utvrđivanje referentnih kamatnih i diskontnih stopa (SL C 14, 19.1.2008., str. 6.)

(64)  U protivnom, kad se u okviru fiskalne mjere potpore razlikuju kategorije IR-a, relevantni intenziteti potpore ne smiju se premašiti.

(65)  Kao zaštitna mjera može se primijeniti mehanizam povrata sredstava.

(66)  Posebno u slučaju kad potpora samo omogućuje ubrzanje provedbe projekta, usporedba bi trebala većinom odražavati različite vremenske rokove u smislu novčanih tokova i odgođenog ulaska na tržište.

(67)  Vidjeti članak 25. Uredbe Vijeća (EU) 2015/1589 od 13. srpnja 2015. o utvrđivanju detaljnih pravila primjene članka 108. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (SL L 248, 24.9.2015., str. 9.).

(68)  Internetska stranica za javno pretraživanje baze podataka „Transparentnost državnih potpora”, dostupna na sljedećoj adresi: https://webgate.ec.europa.eu/competition/transparency/public?lang=hr.

(69)  Uz izuzetak poslovnih tajni i drugih povjerljivih informacija u propisno opravdanim slučajevima i podložno sporazumu Komisije (Komunikacija Komisije od 1. prosinca 2003. o profesionalnim tajnama u odlukama o državnim potporama, C(2003) 4582 (SL C 297, 9.12.2003., str. 6.)).

(70)  Uredba (EZ) br. 1893/2006 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. prosinca 2006 .o utvrđivanju statističke klasifikacije ekonomskih djelatnosti NACE Revision 2 te izmjeni Uredbe Vijeća (EEZ) br. 3037/90 kao i određenih uredbi EZ-a o posebnim statističkim područjima (SL L 393, 30.12.2006., str. 1.)

(71)  Bruto ekvivalent potpore ili, ako je primjenjivo, iznos ulaganja. Za operativne potpore može se navesti godišnji iznos potpore po korisniku. Za fiskalne programe taj se iznos može navesti u rasponima utvrđenima u točki 143. Iznos koji se objavljuje najveća je dopuštena porezna olakšica, a ne iznos koji se oduzima svake godine (npr. u kontekstu poreznog kredita objavljuje se najveći dopušteni porezni kredit, a ne stvarni iznos koji može ovisiti o oporezivim prihodima i varirati svake godine).

(72)  Ako se potpora dodjeljuje u okviru više instrumenata potpore, iznos potpore navodi se po instrumentu.

(73)  Koju je utvrdila Komisija u elektroničkom postupku iz točke 21.

(74)  Ako ne postoji formalni zahtjev za godišnju prijavu, datumom dodjele za potrebe unosa smatrat će se 31. prosinca godine u kojoj je dodijeljena potpora.

(75)  Ta se analiza može prema potrebi odnositi na tržište inputa i tržište outputa.

(76)  Presuda Suda od 22. ožujka 1977., Iannelli & Volpi SpA protiv Ditta Paolo Meroni (C-74/76, ECLI:EU:C:1977:51).

(77)  Presuda Suda od 10. ožujka 2005, Laboratoires Fournier SA v Direction des vérifications nationales et internationales (C-39/04, ECLI:EU:C:2005:161).

(78)  Uredba (EU) 2020/852 od 18. lipnja 2020. o uspostavi okvira za olakšavanje održivih ulaganja i izmjeni Uredbe (EU) 2019/2088 (SL L 198, 22.6.2020., str. 13.).

(79)  Radni dokument službi Komisije, Zajednička metodologija za evaluaciju državnih potpora, Bruxelles, 28. svibnja 2014.., SWD(2014) 179 final ili bilo koja kasnija revidirana verzija.

(80)  Uredba Vijeća (EU) 2015/1589 od 13. srpnja 2015. o utvrđivanju detaljnih pravila primjene članka 108. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (SL L 248, 24.9.2015., str. 9.).

(81)  Uredba Komisije (EZ) br. 794/2004 od 21. travnja 2004. o provedbi Uredbe Vijeća (EZ) br. 659/1999 o utvrđivanju detaljnih pravila za primjenu članka 93. Ugovora o EZ-u (SL L 140, 30.4.2004., str. 1.).


PRILOG I.

Prihvatljivi troškovi

Potpore za projekte IR-a

(a)

Troškovi osoblja: istraživača, tehničara i drugog pomoćnog osoblja u mjeri u kojoj je zaposleno na projektu.

(b)

Troškovi za instrumente i opremu, u mjeri u kojoj se upotrebljavaju za projekt i za razdoblje projekta. Ako se ti instrumenti i oprema ne upotrebljavaju za projekt tijekom njihova čitavog vijeka trajanja, prihvatljivim troškovima, izračunanim u skladu s dobrom računovodstvenom praksom, smatraju se samo troškovi amortizacije nastali u razdoblju trajanja projekta.

(c)

Troškovi za zgrade i zemljište, u mjeri u kojoj se upotrebljavaju za projekt i za razdoblje projekta. U pogledu zgrada prihvatljivim troškovima smatraju se samo troškovi amortizacije nastali u razdoblju trajanja projekta, kako su izračunani u skladu s dobrom računovodstvenom praksom. Za zemljište prihvatljivi troškovi jesu troškovi prijenosa na komercijalnoj osnovi ili stvarno nastali kapitalni troškovi.

(d)

Troškovi ugovornih istraživanja, troškovi znanja i patenata koji se kupuju ili ih licencijom ustupaju druge strane po tržišnim uvjetima te troškovi savjetodavnih i istovjetnih usluga kojima se koristi isključivo za projekt.

(e)

Dodatni režijski troškovi koji su nastali izravno kao rezultat projekta.

(f)

Ostali operativni troškovi, uključujući troškove za materijal, opremu i slično, a koji su nastali izravno kao rezultat projekta.

(g)

Posebno za projekte IR-a u području zdravstva vrijedi sljedeće (1): svi troškovi potrebni za projekt IR-a za vrijeme njegova trajanja, među ostalim troškovi osoblja, troškovi za digitalnu i računalnu opremu, za dijagnostičke alate, za alate za prikupljanje i obradu podataka, za usluge IR-a, za pretklinička i klinička ispitivanja (ispitivanja faze I.–IV.); ispitivanja faze IV. prihvatljiva su ako omogućuju daljnji znanstveni ili tehnološki napredak.

Potpore za studije izvedivosti

Troškovi studije.

Potpora za izgradnju i nadogradnju istraživačkih infrastruktura

Troškovi ulaganja u materijalnu i nematerijalnu imovinu.

Potpora za izgradnju i nadogradnju infrastruktura za testiranje i eksperimentiranje

Troškovi ulaganja u materijalnu i nematerijalnu imovinu.

Potpore za inovacije za MSP-ove

a)

Troškovi stjecanja, potvrđivanja i zaštite patenata i druge nematerijalne imovine.

b)

Troškovi upućivanja visokokvalificiranog osoblja iz organizacije za istraživanje i širenje znanja ili velikog poduzeća na rad u aktivnostima IRI-ja na novootvorenom radnom mjestu u okviru korisnika, a da se time ne zamjenjuje drugo osoblje.

c)

Troškovi savjetodavnih i pomoćnih usluga za inovacije.

Potpore za inovacije procesa i organizacije poslovanja

a)

Troškovi osoblja u mjeri u kojoj je zaposleno na projektu.

b)

Troškovi za instrumente i opremu, u mjeri u kojoj se upotrebljavaju za projekt i za razdoblje projekta. Ako se ti instrumenti i oprema ne upotrebljavaju za projekt tijekom njihova čitavog vijeka trajanja, prihvatljivim troškovima, izračunanim u skladu s dobrom računovodstvenom praksom, smatraju se samo troškovi amortizacije nastali u razdoblju trajanja projekta.

c)

Troškovi za zgrade i zemljište, u mjeri u kojoj se upotrebljavaju za projekt i za razdoblje projekta. U pogledu zgrada prihvatljivim troškovima smatraju se samo troškovi amortizacije nastali u razdoblju trajanja projekta, kako su izračunani u skladu s dobrom računovodstvenom praksom. Za zemljište, prihvatljivi troškovi jesu troškovi prijenosa na komercijalnoj osnovi ili stvarno nastali kapitalni troškovi.

d)

Troškovi ugovornog istraživanja, znanja i patenata kupljenih ili licenciranih iz vanjskih izvora prema tržišnim uvjetima te troškovi savjetodavnih i istovrsnih usluga upotrijebljenih isključivo za projekt.

e)

Dodatni režijski troškovi koji su nastali izravno kao rezultat projekta.

f)

Ostali operativni troškovi, uključujući troškove za materijal, opremu i slično, a koji su nastali izravno kao rezultat projekta.

Potpore za inovacijske klastere

 

Potpore za ulaganje

Troškovi ulaganja u materijalnu i nematerijalnu imovinu.

Operativne potpore

Troškovi osoblja i administrativni troškovi (uključujući režijske troškove) povezani s:

(a)

poticanjem klastera na olakšavanje suradnje, razmjenu informacija i pružanje ili usmjeravanjem specijaliziranih ili prilagođenih usluga za potporu poslovanju;

(b)

oglašavanjem klastera radi povećanja sudjelovanja novih poduzetnika ili organizacija i povećanja vidljivosti;

(c)

upravljanjem objektima klastera; i

(d)

organizacijom programa izobrazbe, radionica i konferencija za potporu razmjeni znanja, umrežavanju i transnacionalnoj suradnji.


(1)  Istraživanje u području zdravstva uključuje istraživanje koje se odnosi na cjepiva, lijekove i terapijska sredstva, medicinske proizvode, bolničku i medicinsku opremu, dezinfekcijska sredstva te zaštitnu odjeću i opremu te relevantne inovativne procese za učinkovitu proizvodnju potrebnih proizvoda.


PRILOG II.

Maksimalan intenzitet potpore

 

Malo poduzeće

Srednje poduzeće

Veliko poduzeće

Potpore za projekte IR-a

 

 

 

Temeljno istraživanje

100  %

100  %

100  %

Industrijsko istraživanje

70  %

60  %

50  %

podložno učinkovitoj suradnji među poduzetnicima (za velika poduzeća prekogranična suradnja ili suradnja s barem jednim MSP-om) ili između poduzetnika i istraživačke organizacije ili

podložno opsežnom širenju rezultata ili

80  %

75  %

65  %

ovisno o projektu IR-a koji se provodi u regijama kojima se pruža potpora i koje ispunjavaju uvjete iz članka 107. stavka 3. točke (c) Ugovora ili

ovisno o projektu IR-a koji se provodi u regijama kojima se pruža potpora i koje ispunjavaju uvjete iz članka 107. stavka 3. točke (a) Ugovora

75  %

ili

80  %

65  %

ili

75  %

55  %

ili

65  %

Eksperimentalni razvoj

45  %

35  %

25  %

podložno učinkovitoj suradnji među poduzetnicima (za velika poduzeća prekogranična suradnja ili suradnja s barem jednim MSP-om) ili između poduzetnika i istraživačke organizacije ili

podložno opsežnom širenju rezultata ili

60  %

50  %

40  %

ovisno o projektu IR-a koji se provodi u regijama kojima se pruža potpora i koje ispunjavaju uvjete iz članka 107. stavka 3. točke (c) Ugovora ili

ovisno o projektu IR-a koji se provodi u regijama kojima se pruža potpora i koje ispunjavaju uvjete iz članka 107. stavka 3. točke (a) Ugovora

50  %

ili

60  %

40  %

ili

50  %

30  %

ili

40  %

Potpore za studije izvedivosti

70  %

60  %

50  %

u regijama kojima se pruža potpora i koje ispunjavaju uvjete iz članka 107. stavka 3. točke (c) Ugovora ili

u regijama kojima se pruža potpora i koje ispunjavaju uvjete iz članka 107. stavka 3. točke (a) Ugovora

75 %

ili

80 %

65 %

ili

75 %

55 %

ili

65 %

Potpora za izgradnju i nadogradnju istraživačkih infrastruktura

50  %

50  %

50  %

pod uvjetom da najmanje dvije države članice osiguravaju javno financiranje ili

za istraživačke infrastrukture koje se evaluiraju i odabiru na razini EU-a

60  %

60  %

60  %

Potpora za izgradnju i nadogradnju infrastruktura za testiranje i eksperimentiranje

45  %

35  %

25  %

pod uvjetom da najmanje dvije države članice osiguravaju javno financiranje ili za istraživačke infrastrukture koje se evaluiraju i odabiru na razini EU-a i/ili

55  %

45  %

35  %

podložno infrastrukturi za testiranje i eksperimentiranje koja usluge pruža pretežno MSP-ovima (u tu svrhu dodjeljuje najmanje 80 % svojeg kapaciteta)

60  % (55 + 5 )

ili

50  % (45 + 5 )

50  % (45 + 5 )

ili

40  % (35 +5 )

40  % (35 +5 )

ili

30  % (25 +5 )

Potpore za inovacije za MSP-ove

50  %

50  %

Potpore za inovacije procesa i organizacije poslovanja

potpora za velike poduzetnike podložna je učinkovitoj suradnji s najmanje jednim MSP-om

50  %

50  %

15  %

Potpore za inovacijske klastere

 

 

 

Potpore za ulaganje

50  %

50  %

50  %

u regijama kojima se pruža potpora i koje ispunjavaju uvjete iz članka 107. stavka 3. točke (c) Ugovora ili

u regijama kojima se pruža potpora i koje ispunjavaju uvjete iz članka 107. stavka 3. točke (a) Ugovora

55 %

ili

65 %

55 %

ili

65 %

55 %

ili

65  %

Operativne potpore

50  %

50  %

50  %


IV. Obavijesti

OBAVIJESTI INSTITUCIJA, TIJELA, UREDA I AGENCIJA EUROPSKE UNIJE

Europska komisija

28.10.2022   

HR

Službeni list Europske unije

C 414/39


Tečajna lista eura (1)

27. listopada 2022.

(2022/C 414/02)

1 euro =


 

Valuta

Tečaj

USD

američki dolar

1,0037

JPY

japanski jen

147,37

DKK

danska kruna

7,4387

GBP

funta sterlinga

0,86745

SEK

švedska kruna

10,9583

CHF

švicarski franak

0,9949

ISK

islandska kruna

143,10

NOK

norveška kruna

10,3420

BGN

bugarski lev

1,9558

CZK

češka kruna

24,530

HUF

mađarska forinta

412,15

PLN

poljski zlot

4,7585

RON

rumunjski novi leu

4,8893

TRY

turska lira

18,6810

AUD

australski dolar

1,5610

CAD

kanadski dolar

1,3672

HKD

hongkonški dolar

7,8782

NZD

novozelandski dolar

1,7316

SGD

singapurski dolar

1,4154

KRW

južnokorejski von

1 428,57

ZAR

južnoafrički rand

18,1521

CNY

kineski renminbi-juan

7,2552

HRK

hrvatska kuna

7,5330

IDR

indonezijska rupija

15 629,06

MYR

malezijski ringit

4,7324

PHP

filipinski pezo

58,441

RUB

ruski rubalj

 

THB

tajlandski baht

37,975

BRL

brazilski real

5,3889

MXN

meksički pezo

20,0150

INR

indijska rupija

82,6560


(1)  Izvor: referentna tečajna lista koju objavljuje ESB.


28.10.2022   

HR

Službeni list Europske unije

C 414/40


Sažetak odluka Europske komisije o autorizacijama za stavljanje na tržište radi uporabe i/ili za uporabu tvari navedenih u Prilogu XIV. Uredbi (EZ) br. 1907/2006 Europskog parlamenta i Vijeća o registraciji, evaluaciji, autorizaciji i ograničavanju kemikalija (REACH)

(Objavljeno na temelju članka 64. stavka 9. Uredbe (EZ) br. 1907/2006 (1) )

(Tekst značajan za EGP)

(2022/C 414/03)

Odluka o davanju autorizacije

Upućivanje na odluku (2)

Datum odluke

Naziv tvari

Nositelj autorizacije

Broj autorizacije

Autorizirana uporaba

Datum isteka razdoblja preispitivanja

Obrazloženje odluke

C(2022) 7399

21. listopada 2022.

4-(1,1,3,3-tetrametilbutil)fenol, etoksiliran

(4-tert-OPnEO)

EZ br.: –, CAS br.: –

Roche Diagnostics GmbH, Sandhoferstrasse 116, 68305 Mannheim, Njemačka

REACH/22/37/0

Kao emulgator u silikonizaciji staklenih spremnika koji se koriste kao primarna ambalaža lijekova (NeoRecormon® i MIRCERA®)

4. siječnja 2026.

U skladu s člankom 60. stavkom 4. Uredbe (EZ) br. 1907/2006 socioekonomske koristi nadilaze rizik za zdravlje ljudi i okoliš koji proizlazi iz uporabe te tvari i ne postoje prikladne alternativne tvari odnosno tehnologije.


(1)  SL L 396, 30.12.2006., str. 1.

(2)  Odluka je dostupna na internetskim stranicama Europske komisije: Autorizacija (europa.eu).


28.10.2022   

HR

Službeni list Europske unije

C 414/41


Sažetak odluka Europske komisije o autorizacijama za stavljanje na tržište radi uporabe i/ili za uporabu tvari navedenih u Prilogu XIV. Uredbi (EZ) br. 1907/2006 Europskog parlamenta i Vijeća o registraciji, evaluaciji, autorizaciji i ograničavanju kemikalija (REACH)

(Objavljeno na temelju članka 64. stavka 9. Uredbe (EZ) br. 1907/2006 (1) )

(Tekst značajan za EGP)

(2022/C 414/04)

Odluka o davanju autorizacije

Upućivanje na odluku (2)

Datum odluke

Naziv tvari

Nositelj autorizacije

Broj autorizacije

Autorizirana uporaba

Datum isteka razdoblja preispitivanja

Obrazloženje odluke

C(2022) 7397

21. listopada 2022.

4-(1,1,3,3-tetrametilbutil)fenol, etoksiliran

(4-tert-OPnEO)

EZ br.: –, CAS br.: –

Teva Baltics UAB, Moletu road 5, 08409 Vilnius, Litva

REACH/22/36/0

Kao neionska površinski aktivna tvar za disrupciju mikrobnih stanica i pranje inkluzijskih tjelešca u postupku proizvodnje bioloških lijekova

4. siječnja 2033.

U skladu s člankom 60. stavkom 4. Uredbe (EZ) br. 1907/2006 socioekonomske koristi nadilaze rizik za zdravlje ljudi i okoliš koji proizlazi iz uporabe te tvari i ne postoje prikladne alternativne tvari odnosno tehnologije.


(1)  SL L 396, 30.12.2006., str. 1.

(2)  Odluka je dostupna na internetskim stranicama Europske komisije: Autorizacija (europa.eu).


28.10.2022   

HR

Službeni list Europske unije

C 414/42


Sažetak odluka Europske komisije o autorizacijama za stavljanje na tržište radi uporabe i/ili za uporabu tvari navedenih u Prilogu XIV. Uredbi (EZ) br. 1907/2006 Europskog parlamenta i Vijeća o registraciji, evaluaciji, autorizaciji i ograničavanju kemikalija (REACH)

(Objavljeno na temelju članka 64. stavka 9. Uredbe (EZ) br. 1907/2006 (1) )

(Tekst značajan za EGP)

(2022/C 414/05)

Odluka o davanju autorizacije

Upućivanje na odluku (2)

Datum odluke

Naziv tvari

Nositelj autorizacije

Broj autorizacije

Autorizirana uporaba

Datum isteka razdoblja preispitivanja

Obrazloženje odluke

(2022) 7407

21. listopada 2022.

4-(1,1,3,3-tetrametilbutil)fenol, etoksiliran

(4-tert-OPnEO)

EZ br.: –, CAS br.: –

Merck Biodevelopment SAS, 37, rue Saint Romain, 69008 Lyon, Francuska

REACH/22/33/0

Kao deterdžent u postupku pročišćavanja inkluzijskih tjelešca čimbenika za stimuliranje granulocitnih kolonija (G-CSF)

4. siječnja 2030.

U skladu s člankom 60. stavkom 4. Uredbe (EZ) br. 1907/2006 socioekonomske koristi nadilaze rizik za zdravlje ljudi i okoliš koji proizlazi iz uporabe te tvari i ne postoje prikladne alternativne tvari odnosno tehnologije.


(1)  SL L 396, 30.12.2006., str. 1.

(2)  Odluka je dostupna na internetskim stranicama Europske komisije: Autorizacija (europa.eu).


V. Objave

POSTUPCI U VEZI S PROVEDBOM POLITIKE TRŽIŠNOG NATJECANJA

Europska komisija

28.10.2022   

HR

Službeni list Europske unije

C 414/43


Prethodna prijava koncentracije

(Predmet M.10925 – BNP PARIBAS / TERBERG BUSINESS LEASE GROUP)

Predmet primjeren za primjenu pojednostavnjenog postupka

(Tekst značajan za EGP)

(2022/C 414/06)

1.   

Komisija je 20. listopada 2022. zaprimila prijavu predložene koncentracije u skladu s člankom 4. Uredbe Vijeća (EZ) br. 139/2004 (1).

Ta se prijava odnosi na sljedeće poduzetnike:

Arval B.V. („Arval”, Nizozemska), pod kontrolom poduzetnika BNP Paribas S.A. („BNP Paribas”, Francuska)

Terberg Business Lease Group B.V. („TBLG”, Nizozemska).

Poduzetnik Arval steći će, u smislu članka 3. stavka 1. točke (b) Uredbe o koncentracijama, isključivu kontrolu nad cijelim poduzetnikom TBLG.

Koncentracija se provodi kupnjom udjela.

2.   

Poslovne su djelatnosti predmetnih poduzetnika sljedeće:

Arval: lizing vozila trgovačkim društvima i pojedincima. U ograničenoj mjeri nudi i pomoćne djelatnosti u području rješenja za mobilnost. Pod kontrolom je poduzetnika BNP Paribas (Francuska), koji se bavi bankarskim poslovima u cijelom svijetu,

TBLG: lizing vozila trgovačkim društvima i pojedincima u Nizozemskoj.

3.   

Preliminarnim ispitivanjem Komisija je ocijenila da bi prijavljena transakcija mogla biti obuhvaćena područjem primjene Uredbe o koncentracijama. Međutim konačna odluka još nije donesena.

U skladu s Obavijesti Komisije o pojednostavnjenom postupku za postupanje s određenim koncentracijama prema Uredbi Vijeća (EZ) br. 139/2004 (2) treba napomenuti da je ovaj predmet primjeren za primjenu postupka iz Obavijesti.

4.   

Komisija poziva zainteresirane treće osobe da joj podnesu moguća očitovanja o predloženoj koncentraciji.

Očitovanja se Komisiji moraju dostaviti najkasnije u roku od 10 dana od datuma ove objave. U svakom je očitovanju potrebno navesti referentnu oznaku:

M.10925 – BNP PARIBAS / TERBERG BUSINESS LEASE GROUP

Očitovanja se Komisiji mogu poslati e-poštom, telefaksom ili poštom. Podaci za kontakt:

E-pošta: COMP-MERGER-REGISTRY@ec.europa.eu

Faks +32 22964301

Poštanska adresa:

European Commission

Directorate-General for Competition

Merger Registry

1049 Bruxelles/Brussel

BELGIQUE/BELGIË


(1)  SL L 24, 29.1.2004., str. 1. („Uredba o koncentracijama”).

(2)  SL C 366, 14.12.2013., str. 5.


28.10.2022   

HR

Službeni list Europske unije

C 414/45


Prethodna prijava koncentracije

(Predmet M.10790 - SALIC / OLAM / OLAM AGRI)

Predmet primjeren za primjenu pojednostavnjenog postupka

(Tekst značajan za EGP)

(2022/C 414/07)

1.   

Komisija je 20. listopada 2022. zaprimila prijavu predložene koncentracije u skladu s člankom 4. Uredbe Vijeća (EZ) br. 139/2004 (1).

Ta se prijava odnosi na sljedeće poduzetnike:

Saudi Agricultural and Livestock Investment Company („SALIC”, Saudijska Arabija), pod kontrolom poduzetnika Public Investment Fund (Saudijska Arabija),

Olam Group Limited („Olam Group”, Singapur), pod kontrolom poduzetnika Temasek Holdings (Private) Limited (Singapur),

Olam Agri Holdings Pte. Ltd. („Olam Agri”, Singapur), u vlasništvu poduzetnika Olam Group.

Poduzetnici SALIC i Olam Group steći će, u smislu članka 3. stavka 1. točke (b) i članka 3. stavka 4. Uredbe o koncentracijama, zajedničku kontrolu nad poduzetnikom Olam Agri.

Koncentracija se provodi kupnjom udjela.

2.   

Poslovne su djelatnosti predmetnih poduzetnika sljedeće:

SALIC je investicijsko društvo iz Saudijske Arabije koje posluje u poljoprivrednoj i prehrambenoj industriji te se bavi ulaganjima u Saudijskoj Arabiji i na međunarodnoj razini,

Olam Group posluje u prehrambenom i poljoprivredno-poslovnom sektoru u cijelom svijetu preko različitih društava kćeri. Pod kontrolom je poduzetnika Temasek, investicijskog društva koje posluje u raznim sektorima, uključujući poljoprivredno-prehrambeni sektor,

Olam Agri svjetski je trgovac i prerađivač poljoprivrednih proizvoda s djelatnostima koje obuhvaćaju cijeli lanac vrijednosti (poljoprivreda, uzgoj, trgovina na veliko, prerada, rafiniranje, distribucija).

3.   

Preliminarnim ispitivanjem Komisija je ocijenila da bi prijavljena transakcija mogla biti obuhvaćena područjem primjene Uredbe o koncentracijama. Međutim konačna odluka još nije donesena.

U skladu s Obavijesti Komisije o pojednostavnjenom postupku za postupanje s određenim koncentracijama prema Uredbi Vijeća (EZ) br. 139/2004 (2) treba napomenuti da je ovaj predmet primjeren za primjenu postupka iz Obavijesti.

4.   

Komisija poziva zainteresirane treće osobe da joj podnesu moguća očitovanja o predloženoj koncentraciji.

Očitovanja se Komisiji moraju dostaviti najkasnije u roku od 10 dana od datuma ove objave. U svakom je očitovanju potrebno navesti referentnu oznaku:

M.10790 - SALIC / OLAM / OLAM AGRI

Očitovanja se Komisiji mogu poslati e-poštom, telefaksom ili poštom. Podaci za kontakt:

E-pošta: COMP-MERGER-REGISTRY@ec.europa.eu

Faks +32 22964301

Poštanska adresa:

European Commission

Directorate-General for Competition

Merger Registry

1049 Bruxelles/Brussel

BELGIQUE/BELGIË


(1)  SL L 24, 29.1.2004., str. 1. („Uredba o koncentracijama”).

(2)  SL C 366, 14.12.2013., str. 5.