1. Migracija, azil i ponovni prihvat

2. Pravosudna suradnja, javni red i sigurnost

3. Preporuke za Srbiju

1. Migracija, azil i ponovni prihvat

2. Pravosudna suradnja, javni red i sigurnost

3. Preporuke za Gruziju

VIII. Republika Moldova

1.Migracija, azil i ponovni prihvat

2. Pravosudna suradnja, javni red i sigurnost

3. Preporuke za Moldovu

IX. Ukrajina

1. Migracija, azil i ponovni prihvat

2. Pravosudna suradnja, javni red i sigurnost

3. Preporuke za Ukrajinu

X. Zaključci

I. Uvod

Liberalizacija viznog režima bila je moćan alat za olakšavanje kontakata među ljudima 1 i za podršku reformama na zapadnom Balkanu i u Istočnom partnerstvu u područjima pravde, sigurnosti i temeljnih sloboda.

Kao dio odgovornosti Komisije da osigura odgovarajuće praćenje bezviznog režima, mehanizam suspenzije viza zahtijeva od Komisije da svake godine izvješćuje Europski parlament i Vijeće o kontinuiranom ispunjavanju uvjeta za izuzeće od obveze posjedovanja vize za zemlje čiji su državljani dobili bezvizni pristup prije manje od sedam godina, nakon uspješno završenog dijaloga o liberalizaciji viznog režima 2 .

Kad je riječ o partnerskim zemljama oslobođenima obveze posjedovanja vize na zapadnom Balkanu 3 , čiji su državljani izuzeti od obveze posjedovanja vize više od sedam godina 4 , ovo je izvješće usredotočeno na praćenje mjera poduzetih prema prethodnim preporukama Komisije i više ne sadržava potpune podatke o kontinuiranom ispunjavanju mjerila. Aspekti povezani s mjerilima za liberalizaciju viznog režima i dalje se ocjenjuju u kontekstu procesa proširenja, u skladu s Poglavljem 23., Pravosuđe i temeljna prava, te Poglavljem 24., Pravosuđe i unutarnji poslovi, a o njima se izvješćuje u godišnjem paketu o proširenju Europske komisije. Kad je riječ o zemljama oslobođenima obveze posjedovanja vize u Istočnom partnerstvu 5 , koje su još uvijek obuhvaćene razdobljem od prvih sedam godina izuzeća od obveze posjedovanja vize, u izvješću se ocjenjuje i kontinuirano ispunjavanje mjerila za liberalizaciju viznog režima.

Na temelju toga i uzimajući u obzir učinak ograničenja povezanih s pandemijom bolesti COVID-19, Četvrto izvješće u okviru mehanizma suspenzije viza usredotočuje se na mjere koje su 2020. poduzele obuhvaćene zemlje, s ažuriranjima za 2021. prema potrebi. U njemu se izvješćuje i o operativnoj suradnji s EU-om i državama članicama 6 .

Osim mjerila za liberalizaciju viznog režima izvješće uključuje i pregled migracijskih trendova 7 , što odražava podatke Eurostata za cijelu statističku godinu 2020., uključujući razlike u odnosu na 2019. U ocjenu kretanja u obzir se uzima i učinak ograničenja povezanih s pandemijom bolesti COVID-19 na migracijske trendove, koja su dovela do značajnog smanjenja nezakonitih prelazaka granice, zabrana ulaska, učinkovitih vraćanja i zahtjeva za međunarodnu zaštitu.

Izvješću je priložen radni dokument službi Komisije u kojem su navedene dodatne informacije o mjerama koje su poduzele partnerske zemlje u bilateralnoj suradnji s EU-om i državama članicama. Izvješću su doprinijele sve obuhvaćene zemlje, Europska služba za vanjsko djelovanje, relevantne agencije EU-a 8 i države članice.

II. Republika Albanija

1. Migracija, azil i ponovni prihvat

1.1. Mjere koje su poduzete u području migracije, azila i suradnje na ponovnom prihvatu

Republika Albanija je 2020. nastavila s radom u područjima upravljanja granicama i migracijama te azila. Albanija je u prosincu 2020. donijela strategiju integriranog upravljanja granicama, a u veljači 2021. novi zakon o azilu, čime je približila albansko zakonodavstvo pravnoj stečevini EU-a i međunarodnim normama. Osim toga, Albanija je otvorila novi privremeni prihvatni centar za ranjive osobe.

Države članice općenito izvješćuju o dobroj suradnji s Albanijom u području migracije i upravljanja granicama, kao i ponovnog prihvata. Albanija uživa i najnapredniju razinu suradnje s Agencijom za europsku graničnu i obalnu stražu (Frontex). Prvi plan za suradnju s Europskim potpornim uredom za azil (EASO) dogovorili su Albanija i EU, a provodit će se do kraja 2022.

Vizna politika Albanije nije u potpunosti usklađena s popisom trećih zemalja čiji državljani podliježu obvezi posjedovanja vize za kratke boravke u EU-u.

U Trećem izvješću u okviru mehanizma suspenzije viza iznesene su sljedeće preporuke:

a) jačanje mjera za suzbijanje nezakonitih migracija i neutemeljenih zahtjeva za azil albanskih državljana, među ostalim utvrđivanjem i razmatranjem temeljnih razloga za njihovo podnošenje te organiziranjem dodatnih informativnih kampanja o pravima i obvezama povezanima s putovanjem bez vize

Albanija poduzima mjere za rješavanje pitanja neutemeljenih zahtjeva za azil koje su albanski državljani podnijeli u EU-u. Kad je riječ o preventivnim mjerama, u tijeku je rad na jačanju kontrole albanskih državljana koji prelaze državnu granicu, jačanju kontrole maloljetnika koji putuju u inozemstvo i povećanju suradnje i razmjene informacija (posebno s državama članicama koje su pogođene pitanjem neutemeljenih zahtjeva za azil koje podnose albanski državljani).

Slučajevi privođenja albanskih državljana koji pokušavaju nezakonito prijeći granicu rjeđi su zbog pandemije bolesti COVID-19 i mjera koje su uvela albanska tijela, među ostalim zbog kampanja informiranja o pravima i obvezama povezanima s putovanjima bez vize u EU.

Granična kontrola poboljšala se i povećanjem ophodnji i suradnjom s Frontexom, kao i upotrebom opreme za nadzor granica koju osiguravaju države članice. Isto tako, Albanija je nastavila razmjenjivati informacije s ekvivalentnim tijelima svojih susjeda. To omogućuje detaljniju provjeru albanskih državljana koji putuju u EU. Albanska tijela objavila su u medijima operacije vraćanja albanskih državljana koje provode države članice EU-a i nastavile upozoravati na zlouporabu bezviznog režima EU-a, podsjećajući na primjenjive kazne. Prava i obveze u vezi s kretanjem bez viza objavljeni su na internetu, a Međunarodna organizacija za migracije (IOM) pokrenula je kampanju podizanja svijesti u siječnju 2021. uz potporu država članica i sredstava EU-a.

b) održavanje i jačanje proaktivne operativne suradnje s agencijama EU-a i državama članicama EU-a koje se suočavaju s migracijskim pritiskom iz Albanije

Albanija je nastavila surađivati s Frontexom i državama članicama na nadzoru kopnene i pomorske granice, kao i na graničnim prijelazima, da bi se ojačalo upravljanje granicama, razmjena informacija, sprečavanje i borba protiv prekograničnih kriminalnih aktivnosti, identifikacija krivotvorenih putnih isprava i prijevara povezanih s identitetom. Albanija je usto bila prva partnerska zemlja koja je sklopila sporazum o statusu Frontexa o suradnji u upravljanju granicama („sporazum o statusu”) s EU-om 9 , koji omogućuje raspoređivanje granične straže Frontexa na državno područje treće zemlje s izvršnim funkcijama. Sporazum je stupio na snagu 1. svibnja 2019., čime je omogućeno pokretanje zajedničke operacije Frontexa s albanskom graničnom stražom na granici s Grčkom 22. svibnja 2019.

Radi se i na provedbi albanskih akcijskih planova za rješavanje pitanja prekoračenja trajanja dopuštenog boravka maloljetnih Albanaca bez pratnje u Italiji i albanskih neutemeljenih zahtjeva za azil podnesenih u Francuskoj, što uključuje jačanje kontrola na granici. Isto tako, Albanija surađuje s drugim državama članicama na rješavanju tih pitanja u smislu sprečavanja, suradnje s graničnom policijom, kao i vraćanja i ponovnog prihvata.

1.2. Praćenje kretanja u pogledu nezakonitih migracija, zahtjeva za međunarodnu zaštitu, vraćanja i ponovnog prihvata

Broj zahtjeva za međunarodnu zaštitu koje su državljani Albanije podnijeli u državama članicama EU-a 10 smanjio se između 2019. i 2020. za 65 %, a 2020. podneseno je 6 970 zahtjeva. Stopa priznavanja 11 blago se smanjila s 5,6 %, koliko je iznosila 2019., na 5,3 % u 2020.

Države članice prijavile su 2020. 1 429 nezakonitih prelazaka granice, 30 % manje nego 2019., dok se broj albanskih državljana za koje je utvrđeno da nezakonito borave u državama članicama smanjio za 8 % u odnosu na prethodnu godinu (s 34 420 u 2019. na 31 630 u 2020.). Broj zabrana ulaska albanskim državljanima u države članice smanjio se 2020. za 33 % (s 19 670 u 2019. na 13 265 u 2020.).

Broj odluka o vraćanju donesenih 2019. (30 840) smanjio se 2020. za 25 % (23 235). Godine 2020. bilo je 9 755 učinkovitih vraćanja albanskih državljana, u odnosu na 15 370 u 2019. (smanjenje od 37 %). Stopa vraćanja smanjila se s 50 %, koliko je iznosila 2019., na 42 % u 2020., što odražava ukupno kretanje proteklih godina.

Države članice i Frontex općenito izvješćuju o dobroj suradnji u području vraćanja i ponovnog prihvata. Frontex nastavlja pružati podršku albanskim nacionalnim tijelima u pitanjima koja se odnose na vraćanje i u aktivnostima izgradnje kapaciteta u kontekstu nedavnog smanjenja stopa vraćanja.

2. Pravosudna suradnja, javni red i sigurnost

Mjere koje su poduzete u području pravosudne suradnje, javnog reda i sigurnosti

U 2020. nastavljeno je s radom u području pravosudne suradnje, javnog reda i sigurnosti. Države članice općenito izvješćuju o dobroj suradnji s Albanijom u području sigurnosti. Albanija je nastavila suradnju s Europolom i Eurojustom te se uključila u zajedničke aktivnosti s nekoliko država članica. Nakon stupanja na snagu Sporazuma o suradnji s Eurojustom 2019., albanski tužitelj za vezu u Eurojustu stupio je na dužnost u siječnju 2021.

Komisija prati mogući učinak novog albanskog Zakona o državljanstvu na bezvizni režim. Iako provedbene mjere do danas nisu donesene, zakon pruža mogućnost uspostave programa državljanstva za ulagače koji se može upotrebljavati za zaobilaženje postupka izdavanja viza za kratkotrajni boravak u EU-u i dubinske procjene povezanih individualnih migracijskih i sigurnosnih rizika.

U Trećem izvješću u okviru mehanizma suspenzije viza iznesene su sljedeće preporuke:

a) održavanje i jačanje proaktivne operativne suradnje s agencijama EU-a i državama članicama koje se suočavaju s prijetnjama javnom redu i sigurnosti do kojih dolazi zbog sudjelovanja albanskih državljana u skupinama organiziranog kriminala

Nastavljena je proaktivna suradnja s državama članicama i agencijama EU-a, uključujući razmjenu policijskih informacija putem Interpola, Europola i Camdenske međuagencijske mreže ureda za oduzimanje imovinske koristi (CARIN), uglavnom u područjima istrage kaznenih djela povezanih s opojnim drogama, trgovinom ljudima i nezakonitom trgovinom vozilima, pranjem novca, gospodarskim i financijskim kriminalom te kiberkriminalitetom. Godine 2020. nastavlja se sa suradnjom u kaznenim postupcima i policijskim operacijama u tim područjima.

b) poboljšanje učinkovitosti kaznenog progona i izvršavanja zakonodavstva u borbi protiv korupcije na visokoj razini i organiziranog kriminala

Albanija je nastavila intenzivnije raditi na borbi protiv korupcije i organiziranog kriminala, među ostalim na ostvarivanju rezultata u proaktivnim istragama, kaznenim progonima i osuđujućim presudama, što ostaje dugoročni cilj.

Kad je riječ o borbi protiv organiziranog kriminala, nastavlja se s radom na temelju akcijskog plana za razdoblje 2017.–2020. Albanija je u prosincu 2020. odobrila strategiju za razdoblje 2021.–2025. protiv organiziranog kriminala i teških zločina i s tim povezani akcijski plan za razdoblje 2021.–2025. Albanija je u siječnju 2020. donijela zakon o preventivnim mjerama u borbi protiv terorizma, organiziranog kriminala i teškog kriminala. Mjere obuhvaćaju zapljenu i oduzimanje imovine, ograničavanje kretanja osoba za koje se sumnja da su počinile kaznena djela i ograničavanje njihovih gospodarskih aktivnosti.

U srpnju 2020. međusektorska strategija protiv korupcije za razdoblje 2015.–2021. produljena je do 2023. U srpnju 2020. odobren je i akcijski plan za razdoblje 2020.–2023. za provedbu zakona o borbi protiv korupcije na visokoj razini.

U listopadu 2020. odobren je Plan integriteta državne policije za razdoblje 2020.–2021., na temelju provedbe preporuka Skupine država protiv korupcije (GRECO).

Isto tako, stvaranje mreže koordinatora za suzbijanje korupcije u 17 agencija pridonijelo je poboljšanju učinkovitosti u borbi protiv korupcije. Radna skupina za suzbijanje korupcije, odgovorna za međuinstitucionalne inspekcije, u posljednjih je godinu dana bila manje učinkovita jer se redoviti sastanci nisu održavali od 2020. i nije provedeno mnogo istraga.

Konkretan učinak nedavno osnovane Uprave za suzbijanje korupcije, odgovorne za koordinaciju, praćenje i izvješćivanje o strategiji za borbu protiv korupcije, na istragu, kazneni progon i suđenje u predmetima korupcije na visokoj razini još se nije pokazao.

U funkciji su Posebna struktura za borbu protiv korupcije i organiziranog kriminala (SPAK) koja se sastoji od Ureda posebnog državnog odvjetništva (SPO) i Nacionalnog istražnog ureda (NBI), kao i prvostupanjski i drugostupanjski sud za borbu protiv korupcije i organiziranog kriminala (sudovi SPAK-a). Albanija je izvijestila da su se 2020. policijske operacije koje provode strukture središnje i lokalne policije Odjela kriminalističke policije u području organiziranog kriminala i financijskog kriminala povećale za 27 % u odnosu na 2019.

Pravomoćne osuđujuće presude dužnosnika na visokoj razini bile su ograničene za korupciju i povezana kaznena djela (npr. pranje novca, zlouporaba položaja itd.). Međutim, tek se nedavno može vidjeti pozitivno kretanje, zbog prvih rezultata novoosnovanog SPAK-a.

c) poboljšanje rezultatâ u predmetima povezanima sa sprečavanjem pranja novca i financiranja terorizma i potpuno iskorištavanje potpore koju pruža Komisija kako bi se ojačali kapaciteti za borbu protiv pranja novca i financiranja terorizma

U prosincu 2020. albanska vlada donijela je Nacionalnu međusektorsku strategiju za borbu protiv terorizma i akcijski plan za razdoblje 2020.–2025., koji uključuje posebne mjere za sprečavanje i borbu protiv financiranja terorizma.

Albanija je postigla napredak u provedbi Zajedničkog akcijskog plana za borbu protiv terorizma na zapadnom Balkanu iz 2018., u pogledu izgradnje kapaciteta za borbu protiv pranja novca i financiranja terorizma. Zakoni o uspostavi registra stvarnog vlasništva i o uspostavi centraliziranog registra bankovnih računa doneseni su 2020. Očekuje se da će oba registra uskoro početi s radom.

Albanija se nalazi na popisu jurisdikcija Stručne skupine za financijsko djelovanje (FATF) koje su pod pojačanim nadzorom od veljače 2020. Albanija je iskazala visoku razinu političke spremnosti za provedbu akcijskog plana FATF-a, što bi omogućilo uklanjanje Albanije s tog popisa. Provedba je u tijeku.

U srpnju 2020. potpisan je memorandum o suradnji između ureda glavnog državnog odvjetnika, Ministarstva unutarnjih poslova i Ministarstva financija i gospodarstva radi povećanja učinkovitosti istraga povezanih s pranjem novca, financiranjem terorizma, financijskim kaznenim djelima, zapljenom i oduzimanjem imovinske koristi pribavljene kaznenim djelom. Zajedničke analize kaznenih postupaka koji su se vodili u razdoblju od lipnja do rujna 2020. dovele su do napredovanja istraga, suđenja, zapljene i oduzimanja skupa imovine subjekata u kaznenim postupcima.

Albanija je imenovala posebnog državnog odvjetnika i osnovala je posebni odjel za istrage o pranju novca u državnim odvjetništvima sudskog okruga. Državni odvjetnici i stručnjaci za istraživanje gospodarskog i financijskog kriminala imenovani su i u uprave lokalne policije i komesarijate policije u sudskim okruzima da bi se konkretno bavili istragom kaznenih djela povezanih s pranjem novca.

3. Preporuke za Albaniju

Albanija je poduzela mjere za provedbu preporuka Komisije. Međutim, potrebne su daljnje mjere da bi se riješilo pitanje neutemeljenih zahtjeva za azil koje su albanski državljani podnijeli u državama članicama, kao i u područjima borbe protiv pranja novca, borbe protiv terorizma i borbe protiv korupcije i organiziranog kriminala. Konkretno, treba se dodatno posvetiti sljedećim područjima:

·nastavak suradnje s državama članicama koje su najviše pogođene neutemeljenim zahtjevima za azil koje podnose albanski državljani, uključujući pojačano sudjelovanje Albanije u aktivnostima iz operativnog akcijskog plana „Olakšavanje nezakonitog useljavanja” Europske multidisciplinarne platforme za borbu protiv kaznenih djela (EMPACT), prilagodba informativnih kampanja o bezviznom režimu relevantnim profilima migranata, među ostalim kad je riječ o ranjivim skupinama, prekoračenjima trajanja dopuštenog boravka i neutemeljenim zahtjevima za azil,

·nastavak jačanja sprečavanja i borbe protiv korupcije i protiv organiziranog kriminala, nezakonite trgovine, kaznenih djela terorizma i pranja novca a) daljnjim napretkom u ostvarivanju rezultata u predmetima povezanima s korupcijom, zapljenom, oduzimanjem i povratom imovine stečene kaznenim djelima koji proizlaze iz kaznenih djela povezanih s korupcijom; b) nastavkom razvijanja sustavne upotrebe usporednih financijskih istraga i povećanjem sudjelovanja u koordiniranim ili zajedničkim istragama i kaznenim progonima sa zemljama u regiji i državama članicama; c) nastavkom napredovanja u provedbi Zajedničkog akcijskog plana za borbu protiv terorizma na zapadnom Balkanu,

·osiguravanje daljnjeg usklađivanja vizne politike Albanije s EU-ovim popisima trećih zemalja čijim su državljanima potrebne vize, posebno kad je riječ o onim trećim zemljama koje predstavljaju rizik od nezakonitih migracija ili sigurnosni rizik za EU,

·suzdržavanje od donošenja programa državljanstva za ulagače na temelju novog Zakona o državljanstvu.

III. Bosna i Hercegovina

1. Migracija, azil i ponovni prihvat

1.1. Mjere koje su poduzete u području migracije, azila i suradnje na ponovnom prihvatu

Bosna i Hercegovina nastavila se 2020. suočavati sa snažnim migracijskim pritiskom, zahvaljujući prisutnosti velikog broja tražitelja azila i nezakonitih migranata na svojem državnom području. EU od početka 2018. podržava Bosnu i Hercegovinu u poboljšanju upravljanja migracijama i azilom. EU je pružio hitnu pomoć u rješavanju humanitarne krize 2020., tijekom koje su stotine izbjeglica i migranata prepuštene samima sebi u teškim zimskim uvjetima, dok se raspoloživi prihvatni objekti nisu u potpunosti koristili. EU je potaknuo tijela da osmisle održivo i dugoročno rješenje za smještaj migranata i izbjeglica. Kao rezultat toga, Ministarstvo sigurnosti poduzelo je određene korake te će postupno preuzeti odgovornost za upravljanje prihvatnim objektima. Da bi se izbjeglo ponavljanje te situacije sljedeće zime, potrebno je osigurati odgovarajuće uvjete za prihvat migranata i izbjeglica.

Bosna i Hercegovina poduzela je određene radnje u području upravljanja granicom. Nastavila je s provedbom strategije i akcijskog plana integriranog upravljanja granicama za razdoblje 2019.–2023. Na snazi su zakoni o strancima i azilu, koji su uglavnom u skladu s pravnom stečevinom EU-a, uz iznimku izmjene Zakona o strancima donesene 27. svibnja 2021. u pogledu prisilnog udaljavanja ili vraćanja stranaca koji su počinili određena kaznena djela. Potrebna su daljnja poboljšanja da bi se osigurao učinkovit sustav upravljanja migracijama i azilom. Vizna politika Bosne i Hercegovine isto tako nije u potpunosti usklađena s popisom trećih zemalja čiji državljani podliježu obvezi posjedovanja vize za kratke boravke u EU-u.

Suradnja s državama članicama i Frontexom nastavljena je i 2020., uključujući vraćanje i ponovni prihvat državljana Bosne i Hercegovine. Zemlja provodi i strategiju za reintegraciju povratnika u razdoblju 2020.–2023., unatoč ograničenim resursima.

U Trećem izvješću u okviru mehanizma suspenzije viza iznesene su sljedeće preporuke:

a) poboljšanje kapaciteta za odgovor na krize i adekvatna izrada plana za nepredviđene događaje kako bi se osiguralo upravljanje migracijskim tokovima s naglaskom na aspektu zaštite, ali i funkcioniranje sustava azila. Potrebno je znatno ojačati potpunu odgovornost za upravljanje migracijama i mehanizmima operativne koordinacije na svim razinama.

Tijekom 2020., a posebno krajem te godine, tijela Bosne i Hercegovine pokazala su vrlo ograničene sposobnosti u pogledu migracija i azila, među ostalim u pogledu upravljanja kriznim situacijama. Tijela su se u rješavanju humanitarne krize oslanjala na EU i međunarodnu financijsku i tehničku pomoć.

Bosna i Hercegovina mora uložiti dodatan trud u tom području, uključujući donošenje proračuna za migracije i posebno učinkovito korištenje raspoloživih prihvatnih objekata. Isto tako, državne institucije i regionalna tijela trebali bi surađivati da bi osigurali učinkovitu koordinaciju kapaciteta za upravljanje migracijama i funkcioniranje sustava azila.

b) daljnje organiziranje informativnih kampanja o pravima i obvezama povezanima s putovanjem bez vize

Bosna i Hercegovina provela je dodatne aktivnosti za podizanje javne svijesti o pravilima koja uređuju bezvizni režim EU-a, uključujući maksimalnu duljinu boravka. Tijela su pokrenula i kampanju da bi informirala građane o ubrzanim postupcima uvedenima u mnogim državama članicama te ih odgovorila od toga da podnose neutemeljene zahtjeve za azil. To je vjerojatno doprinijelo smanjenju broja takvih zahtjeva u državama članicama koje podnose državljani Bosne i Hercegovine.

c) jačanje granične kontrole, a posebno zaštite državne granice, među ostalim mjerama identifikacije i registracije, uz potpuno poštovanje temeljnih prava, čime se osigurava djelotvorna operativna koordinacija s državama članicama EU-a i Frontexom

Granična policija nastavila je 2020. primjenjivati okvirni akcijski plan iz svibnja 2018. te je rasporedila mobilne pričuve drugih sigurnosnih agencija kao pojačanja u različitim sektorima vanjskih granica. Provedene su i zajedničke granične ophodnje sa Srbijom. Unatoč radu na nadzoru granica, potrebni su učinkovitiji međuagencijski mehanizmi za suradnju i koordinaciju radi poboljšanja nadzora granica te registracije i identifikacije migranata.

Operativna suradnja s državama članicama i Frontexom i dalje je bila zadovoljavajuća, unatoč činjenici da Bosna i Hercegovina još čeka potpisivanje „sporazuma o statusu” Agencije za europsku graničnu i obalnu stražu (Frontex) s EU-om o suradnji u upravljanju granicama („sporazum o statusu”).

d) nastavak rada na zaključivanju „sporazuma o statusu” s Frontexom

EU je nastavio surađivati s Bosnom i Hercegovinom s ciljem potpisivanja i ratifikacije „sporazuma o statusu”. Suradnja s državama članicama i Frontexom ipak se nastavlja, posebno kad je riječ o vraćanju državljana Bosne i Hercegovine.

1.2. Praćenje kretanja u pogledu nezakonitih migracija, zahtjeva za međunarodnu zaštitu, vraćanja i ponovnog prihvata

Državljani Bosne i Hercegovine 2020. su podnijeli 1 545 zahtjeva za međunarodnu zaštitu u državama članicama 12 , odnosno 29 % manje nego 2019. (2 180). Stopa priznavanja 13 smanjila se sa 7,2 %, koliko je iznosila 2019., na 5,1 % u 2020.

Države članice prijavile su 2020. samo 12 nezakonitih prelazaka granice koje su počinili državljani Bosne i Hercegovine na vanjskim granicama EU-a, što je smanjenje od 48 % u odnosu na 2019. Broj državljana Bosne i Hercegovine za koje je utvrđeno da nezakonito borave u državama članicama smanjio se 2020. za 14 %, s 3 670 nezakonitih boravka 2020. u odnosu na 4 290 u 2019. Broj zabrana ulaska povećao se za 91 %, s 4 270 slučajeva u 2019. na 8 150 u 2020.

I broj odluka o vraćanju izdanih državljanima Bosne i Hercegovine (2 785 u 2020. u odnosu na 3 730 u 2019., smanjenje od 25 %) i broj osoba koje su se učinkovito vratile (920 u 2020. u odnosu na 1 495 u 2019., smanjenje od 38 %) smanjio se 2020. u odnosu na 2019. Stopa vraćanja smanjila se s 40 %, koliko je iznosila 2019., na 33 % u 2020.

Države članice i Frontex izvješćuju o dobroj suradnji na ponovnom prihvatu s Bosnom i Hercegovinom i odgovarajućoj provedbi sporazuma EU-a o ponovnom prihvatu.

2. Pravosudna suradnja, javni red i sigurnost

Mjere koje su poduzete u području pravosudne suradnje, javnog reda i sigurnosti

Bosna i Hercegovina donijela je 2020. strategije za borbu protiv trgovine ljudima te protiv trgovine malim oružjem, lakim oružjem i drogom. Bosna i Hercegovina ima kontaktnu točku za Eurojust.

Države članice općenito izvješćuju o dobroj suradnji s Bosnom i Hercegovinom u području sigurnosti. Bosna i Hercegovina nastavila je suradnju s Europolom i Eurojustom te se uključila u zajedničke aktivnosti s nekoliko država članica. EU je kontinuirano pozivao Bosnu i Hercegovinu na pojačanu operativnu suradnju s agencijama EU-a za pravosuđe i unutarnje poslove, posljednji put na sjednici Vijeća za stabilizaciju i pridruživanje održanoj 13. srpnja.

U Trećem izvješću u okviru mehanizma suspenzije viza iznesene su sljedeće preporuke:

a) imenovanje nacionalne kontaktne točke za Europol

Ministarstvo sigurnosti izdalo je u siječnju 2021. uputu o uspostavi kontaktne točke za suradnju s Europolom; međutim, kontaktna točka još nije u potpunosti operativna.

b) jačanje sprečavanja i borbe protiv korupcije i organiziranog kriminala, što uključuje pranje novca i terorizam, posebno donošenjem i provođenjem zakonodavstva o sukobu interesa i zaštiti zviždačâ; osiguravanje djelotvornog funkcioniranja i koordinacije tijela za borbu protiv korupcije; te prikazivanje napretka u ostvarivanju rezultata u proaktivnim istragama, potvrđenim optužnicama, kaznenim progonima i pravomoćnim osuđujućim presudama u predmetima povezanima s organiziranim kriminalom i korupcijom, među ostalim i na visokoj razini

Bosna i Hercegovina donijela je nove strategije za borbu protiv trgovine ljudima (za razdoblje 2020.–2023., donesena u siječnju 2020.), za borbu protiv trgovine malim i lakim oružjem (za razdoblje 2021.–2024., donesena u veljači 2021.) i za borbu protiv trgovine drogom (za razdoblje 2018.–2023.). Zakonodavstvo o sukobu interesa još nije doneseno. Rad tijela za borbu protiv korupcije te istražnih i pravosudnih tijela potrebno je pojačati jer su rezultati u provedbi optužnica, kaznenih progona i osuđujućih presuda i dalje slabi. Nastavljena je provedba Zajedničkog akcijskog plana za borbu protiv terorizma na zapadnom Balkanu.

Prisutni su sustavni nedostaci u operativnoj suradnji tijela za izvršavanje zakonodavstva zbog toga što u zemlji nije usklađeno kazneno zakonodavstvo. Tu situaciju dodatno pogoršavaju slaba institucionalna koordinacija i vrlo ograničena razmjena obavještajnih informacija. Financijske istrage i oduzimanja imovine uglavnom se provode neučinkovito. Nedostaje rigorozan i vjerodostojan sustav provjera imovinskih kartica pravosudnih dužnosnika. Potrebno je pojačati borbu protiv pranja novca. Pravomoćne osuđujuće presude u predmetima povezanima s korupcijom na visokoj razini veoma su rijetke i sankcije nemaju dovoljno odvraćajući učinak.

c) intenzivniji rad na jačanju okvira za povrat imovine donošenjem i provođenjem sveobuhvatnijeg pravnog okvira za oduzimanje imovine stečene kaznenim djelima i poboljšanje kapaciteta nadležnih tijela za izricanje djelotvornih sankcija koje imaju odvraćajući učinak

Uredi za upravljanje imovinom postoje u dva subjekta, ali ne i na državnoj razini. To predstavlja ozbiljan problem za imovinu zaplijenjenu na državnoj razini budući da ne postoji ured za povrat imovine koji je odgovoran za olakšavanje praćenja i utvrđivanja imovine stečene kaznenim djelima i druge imovine povezane s kaznenim djelima. Nije bilo napretka u jačanju okvira za povrat imovine 2020.

3. Preporuke za Bosnu i Hercegovinu

Bosna i Hercegovina poduzela je mjere za provedbu preporuka Komisije. Međutim, potrebno je uložiti dodatan trud u područjima upravljanja granicama i migracijama, borbe protiv pranja novca i borbe protiv korupcije i organiziranog kriminala. Konkretno, treba se dodatno posvetiti sljedećim područjima:

· poboljšanje koordinacije, na svim razinama, kapaciteta za upravljanje granicama i migracijama, osobito osiguravanjem funkcioniranja sustava azila i osiguravanjem odgovarajućeg kapaciteta za prihvat migranata, poduzimanje potrebnih koraka za potpisivanje „sporazuma o statusu” s Frontexom,

·nastavak napredovanja u borbi protiv korupcije, među ostalim na visokoj razini, donošenjem i provedbom učinkovitih zakonodavnih akata o sukobu interesa, javnoj nabavi i zaštiti zviždača te osiguravanjem učinkovitog funkcioniranja i koordinacije tijela za borbu protiv korupcije,

·jačanje nastojanja da se suzbije organizirani kriminal, osobito osiguravanjem učinkovite suradnje među tijelima za izvršavanje zakonodavstva i s državnim odvjetništvima, kao i ostvarivanjem rezultata u proaktivnim istragama, potvrđenim optužnicama, kaznenim progonima i pravomoćnim osuđujućim presudama u predmetima povezanima s organiziranim kriminalom,

·uspostavljanje kontaktne točke za Europol i nastavak napredovanja u provedbi Zajedničkog akcijskog plana za borbu protiv terorizma na zapadnom Balkanu,

·osiguravanje daljnjeg usklađivanja vizne politike Bosne i Hercegovine s EU-ovim popisima trećih zemalja čijim su državljanima potrebne vize, posebno kad je riječ o onim trećim zemljama koje predstavljaju rizik od nezakonitih migracija ili sigurnosni rizik za EU.

IV. Crna Gora

1. Migracija, azil i ponovni prihvat

1.1. Mjere koje su poduzete u području migracije, azila i suradnje na ponovnom prihvatu

Crna Gora je 2020. nastavila s radom u područjima upravljanja granicama i migracijama te azila. Crna Gora je u siječnju 2020. donijela strategiju integriranog upravljanja granicama za razdoblje 2020.–2024. i popratne akcijske planove.

„Sporazum o statusu” s Frontexom stupio je na snagu u srpnju 2020. i od tada su se obavile dvije zajedničke operacije. Frontex i države članice izvješćuju o dobroj suradnji u pogledu vraćanja i ponovnog prihvata, a države članice izvješćuju i o dobroj suradnji s Crnom Gorom u području migracija i upravljanja granicama.

Kad je riječ o preporuci za povećanje svijesti o pravima i obavezama putovanja bez viza, koja je uključena u Treće izvješće u okviru mehanizma suspenzije viza, Crna Gora izvješćuje da 2020. nisu bile organizirane informativne kampanje zbog ograničenja putovanja povezanih s pandemijom bolesti COVID-19.

Vizna politika Crne Gore nije u potpunosti usklađena s popisom trećih zemalja čiji državljani podliježu obvezi posjedovanja vize za kratke boravke u EU-u.

1.2. Praćenje kretanja u pogledu nezakonitih migracija, zahtjeva za međunarodnu zaštitu, vraćanja i ponovnog prihvata

Broj zahtjeva za međunarodnu zaštitu koje su državljani Crne Gore podnijeli u državama članicama EU-a 14 smanjio se za 44 % u razdoblju od 2019. do 2020., s 250 zahtjeva podnesenih 2020. u odnosu na 445 zahtjeva podnesenih 2019. Stopa priznavanja 15 smanjila se sa 4,9 %, koliko je iznosila 2019., na 3,4 % u 2020.

Države članice EU-a izvijestile su da 2020. državljani Crne Gore nisu nezakonito prelazili granice. Broj crnogorskih državljana s nezakonitim boravkom povećao se 2020. za 7 % (s 885 u 2019. na 945 u 2020.). Broj zabrana ulaska državljanima Crne Gore u države članice 2020. iznosio je 485, što je 3 % više nego 2019. (470).

I broj odluka o vraćanju izdanih državljanima Crne Gore (475 u 2020. u odnosu na 590 u 2019.) i broj osoba koje su se učinkovito vratile (275 u 2020. u odnosu na 355 u 2019.) smanjio se 2020. u odnosu na 2019., za 19 % odnosno 23 %. Stopa vraćanja blago se smanjila sa 60 %, koliko je iznosila 2019., na 58 % u 2020.

2. Pravosudna suradnja, javni red i sigurnost

Mjere koje su poduzete u području pravosudne suradnje, javnog reda i sigurnosti

Crna Gora je 2020. nastavila poduzimati mjere protiv organiziranog kriminala, među ostalim kad je riječ o borbi protiv trgovine ljudima, suradnji u području droga i borbi protiv terorizma. Države članice općenito izvješćuju o dobroj suradnji s Crnom Gorom u području sigurnosti. Crna Gora nastavila je surađivati i s Europolom i Eurojustom.

Vlada je u ožujku 2021. odlučila da će do kraja 2021. postupno ukinuti program državljanstva za ulagače, koji se provodi od siječnja 2019. Komisija će nastaviti pratiti program sve dok se zahtjevi budu obrađivali budući da se programi državljanstva za ulagače mogu upotrijebiti za zaobilaženje postupka izdavanja viza za kratkotrajni boravak u EU-u i dubinske procjene povezanih individualnih migracijskih i sigurnosnih rizika.

Isto tako, Crna Gora je provela sljedeće preporuke uključene u Treće izvješće u okviru mehanizma suspenzije viza:

a) sprečavanje i suzbijanje organiziranog kriminala i korupcije na visokoj razini, među ostalim oduzimanjem imovine stečene kaznenim djelima i zamrzavanjem imovine te provođenjem mjera kojima bi se sklapanje nagodbe ograničilo samo na iznimne slučajeve

Rezultati u pogledu uhićenja, zapljena droga i istraga o organiziranom kriminalu dodatno su konsolidirani 2020., zahvaljujući jačim policijskim kapacitetima i sve većoj međunarodnoj policijskoj suradnji. Prvi se put 2020. povećao i broj sudskih presuda i osuđujućih presuda jer je do sudova stigao veći broj istraga iz prethodnih godina. Postojalo je uzlazno kretanje u otkrivanju i zapljeni imovine stečene kaznenim djelima, ali konačne zapljene bile su i dalje rijetke.

b) Povećati kapacitete policije, državnog odvjetništva i sudova za istragu, kazneni progon i donošenje presuda u predmetima koji se odnose na pranje novca u skladu s najboljom praksom EU-a

U listopadu 2020. Vlada Crne Gore donijela je Nacionalnu procjenu rizika u području pranja novca i financiranja terorizma kao i popratni akcijski plan. U studenome 2020. crnogorski FOJ postao je član skupine EGMONT financijskih obavještajnih jedinica. Crna Gora je i prva država u regiji koja je svoju Financijsku obavještajnu jedinicu (FOJ) povezala s Europolovim sigurnim kanalom za razmjenu informacija, SIENA.

Vlada je u ožujku 2021. donijela izmjene zakona o sprečavanju pranja novca i financiranja terorizma da bi povećala operativnu neovisnost i samostalnost FOJ-a na način da je voditelj FOJ-a dužan izravno izvješćivati ministra unutarnjih poslova, a ne načelnika policije, u skladu sa standardima FATF-a. Strategija Moneyvala donesena je u travnju 2020. Crna Gora od 18. svibnja 2020. više nije službeno u postupku redovnog izvješćivanja Moneyvala 16 o napretku postignutom nakon četvrtog kruga ocjenjivanja.

Unatoč prethodno navedenom napretku Crna Gora samo je djelomično provela cilj Zajedničkog akcijskog plana za borbu protiv terorizma na zapadnom Balkanu koji se odnosi na izgradnju kapaciteta za borbu protiv pranja novca i financiranja terorizma. Potrebni su daljnji konkretni koraci za jačanje financijskih istraga i osiguravanje učinkovitosti pravnog okvira, uključujući pristup informacijama u središnjem registru banaka.

3. Preporuke za Crnu Goru

Crna Gora poduzela je mjere za provedbu preporuka Komisije. Međutim, potrebno je uložiti dodatan trud u područjima borbe protiv pranja novca, terorizma te korupcije i organiziranog kriminala. Isto tako, Crna Gora trebala bi nastaviti s informativnim kampanjama koje su u tijeku o pravima i obvezama povezanima s putovanjem bez vize. Konkretno, treba se dodatno posvetiti sljedećim područjima:

·prilagodba informativnih kampanja o bezviznom režimu relevantnim profilima migranata, među ostalim kad je riječ o ranjivim skupinama, prekoračenjima trajanja dopuštenog boravka i neutemeljenim zahtjevima za azil,

·nastavak napredovanja u sprečavanju i borbi protiv organiziranog kriminala, korupcije i terorizma a) konsolidiranjem rezultata u pravomoćnim osuđujućim presudama i zapljenom imovine; b) jačanjem kapaciteta za kazneni progon i donošenje presuda u predmetima koji se odnose na pranje novca; c) postizanjem boljih rezultata kao odgovor na organizirani kriminal, uključujući rješavanje pitanja česte upotrebe sklapanja nagodbe; d) kontinuiranim napretkom u provedbi Zajedničkog akcijskog plana za borbu protiv terorizma na zapadnom Balkanu,

·osiguravanje daljnjeg usklađivanja vizne politike Crne Gore s EU-ovim popisima trećih zemalja čijim su državljanima potrebne vize, posebno kad je riječ o onim trećim zemljama koje predstavljaju rizik od nezakonitih migracija ili sigurnosni rizik za EU,

·učinkovito ukidanje programa državljanstva za ulagače u potpunosti, što prije.

V. Republika Sjeverna Makedonija

1. Migracija, azil i ponovni prihvat

1.1. Mjere koje su poduzete u području migracije, azila i suradnje na ponovnom prihvatu

Republika Sjeverna Makedonija je 2020. i početkom 2021. nastavila poduzimati mjere u pogledu upravljanja granicama i migracijama te azila, uključujući poboljšanje uvjeta prihvata za tražitelje azila.

Države članice izvijestile su o dobroj suradnji u području upravljanja granicama, migracija i azila, kao i ponovnog prihvata. Nastavila se suradnja s EASO-om, prema dogovorenom planu za jačanje kapaciteta u područjima azila i prihvata. Nastavila se i suradnja s Frontexom, iako „sporazum o statusu” još nije potpisan.

Vizna politika Sjeverne Makedonije nije u potpunosti usklađena s popisom trećih zemalja čiji državljani podliježu obvezi posjedovanja vize za kratke boravke u EU-u.

U Trećem izvješću u okviru mehanizma suspenzije viza iznesene su sljedeće preporuke:

a) jačanje graničnih kontrola uz potpuno poštovanje ljudskih prava

Sjeverna Makedonija nastavlja surađivati i razmjenjivati informacije s državama članicama, Europolom i Frontexom (među ostalim s časnicima za vezu), kao i s Interpolom. U tijeku je zajednička operacija s državama članicama i potpora EU-a.

Sjeverna Makedonija je u veljači 2021. sa Srbijom potpisala sporazume o suradnji za borbu protiv krijumčarenja migranata i trgovine ljudima.

Sjeverna Makedonija izvješćuje da je 2020. spriječila 3 200 pokušaja nezakonitih prelazaka granice, zabranila ulazak za 1 520 stranih državljana, dok 207 stranih državljana nije smjelo izaći, uglavnom zbog prijašnjih prekoračenja trajanja dopuštenog boravka, upotrebe krivotvorenih dokumenata, nepostojanja boravišne isprave ili valjane vize, ili oštećene ili istekle putovnice. Uglavnom su smješteni u prihvatnim objektima.

b) daljnje organiziranje informativnih kampanja o pravima i obvezama povezanima s putovanjem bez vize

U zračnim lukama u Sjevernoj Makedoniji osobama koje putuju izvan zemlje 2020. su se distribuirali letci pod naslovom „Prestanite zloupotrebljavati liberalizaciju viznog režima”, koji su sadržavali informacije o pravima i obvezama putovanja bez vize.

1.2. Praćenje kretanja u pogledu nezakonitih migracija, zahtjeva za međunarodnu zaštitu, vraćanja i ponovnog prihvata

Broj zahtjeva državljana Sjeverne Makedonije za međunarodnu zaštitu u državama članicama EU-a 17 smanjio se 2020. za 67 % u odnosu na 2019., a 2020. podneseno je 1 390 zahtjeva. Stopa priznavanja 18 povećala se s 1,4 %, koliko je iznosila 2019., na 1,8 % u 2020.

U 2020. na razini EU-a prijavljeno je ukupno 18 nezakonitih prelazaka granice koje su počinili državljani Sjeverne Makedonije, u odnosu na 10 u 2019. Broj državljana Sjeverne Makedonije s nezakonitim boravkom smanjio se 2020. za 6 %, sa 6 545 nezakonitih boravaka 2020. u odnosu na 7 000 u 2019. Broj zabrana ulaska smanjio se za 13 %, s 2 815 zabrana 2019. na 2 455 u 2020. .

Stopa vraćanja smanjila se sa 78 %, koliko je iznosila 2019., na 57 % u 2020. To je kretanje posljedica smanjenja broja odluka o vraćanju izdanih državljanima Sjeverne Makedonije (2 515 u 2020. u odnosu na 3 855 u 2019., što predstavlja smanjenje od 35 %) i smanjenja broja osoba koje su stvarno vraćene (1 425 u 2020. u odnosu na 3 005 u 2019., što predstavlja smanjenje od 53 %). Trend smanjenja broja operacija vraćanja čarter-letovima u Sjevernu Makedoniju, koji je zabilježen posljednjih godina, nastavio se i 2020. Neovisno o tome, države članice izvješćuju o dobroj suradnji u pogledu vraćanja i ponovnog prihvata.

2. Pravosudna suradnja, javni red i sigurnost

Mjere koje su poduzete u području pravosudne suradnje, javnog reda i sigurnosti

Sjeverna Makedonija nastavila je poduzimati mjere za borbu protiv organiziranog kriminala, među ostalim protiv trgovine drogom i trgovine ljudima, u područjima borbe protiv korupcije i pranja novca, za borbu protiv terorizma i financiranja terorizma te za sprečavanje radikalizacije, praćenjem provedbe Zajedničkog akcijskog plana za borbu protiv terorizma na zapadnom Balkanu.

Države članice, Europol i Eurojust općenito izvješćuju o dobroj suradnji sa Sjevernom Makedonijom u području sigurnosti.

Zakon o državljanstvu Sjeverne Makedonije dopušta stjecanje državljanstva na temelju posebnoga gospodarskog interesa bez ikakvih prethodnih zahtjeva u pogledu boravišta. Europska komisija upoznala je Sjevernu Makedoniju s rizicima dodjele državljanstva na temelju ulaganja koje može utjecati na bezvizni režim jer se može upotrijebiti za zaobilaženje postupka izdavanja viza za kratkotrajni boravak i dubinske procjene povezanih individualnih migracijskih i sigurnosnih rizika.

Sjeverna Makedonija provela je sljedeće preporuke iz Trećeg izvješća u okviru mehanizma suspenzije viza:

a) daljnje poboljšanje učinkovitosti izvršavanja zakonodavstva radi suzbijanja mreža organiziranog kriminala, posebno onih uključenih u trgovinu drogom. Daljnje osiguravanje vjerodostojnih rezultata istraga, kaznenih progona i osuđujućih presuda. Jačanje istraga i kaznenog progona skupina organiziranog kriminala, uključujući onih koje se bave krijumčarenjem migranata, pranjem novca i financijskim kaznenim djelima

Sjeverna Makedonija nastavila je s radom na poboljšanju svojih rezultata u području borbe protiv organiziranog kriminala. Nacionalni koordinacijski centar za borbu protiv organiziranog kriminala poboljšao je svoj operativni kapacitet. Relevantne institucije odredile su svoje predstavnike i povezane su s Centrom. Država surađuje u operacijama za borbu protiv trgovine ljudima, oružjem i drogom, i na bilateralnoj i na multilateralnoj razini.

U skladu s preporukama Stručne skupine za suzbijanje trgovine ljudima (GRETA), 2020. osnovana je radna skupina. Sjeverna Makedonija bila je 2020. uključena u nekoliko predmeta organiziranog kriminala u Eurojustu, koji su se odnosili na trgovinu drogom i pranje novca.

Sjeverna Makedonija postigla je napredak u harmonizaciji svojeg zakona kako bi ga uskladila s četvrtom direktivom o sprečavanju pranja novca 19 . Registar stvarnog vlasništva pokrenut je 27. siječnja 2021., a stavljen je u uporabu 27. svibnja 2021.

Postignut je i napredak u osiguravanju da tužiteljstvo koristi rezultate iz FOJ-a, u skladu s Provedbenim dogovorom za Sjevernu Makedoniju iz Zajedničkog akcijskog plana za borbu protiv terorizma na zapadnom Balkanu. Uspostavljen je i ispitan novi modul za praćenje i povratne informacije o slučajevima sumnjivih transakcija koje je FOJ dostavio nadležnim tijelima. Međutim, modul se još ne upotrebljava. Potrebno je uložiti dodatan trud da bi se u potpunosti proveo novi modul o sumnjivim transakcijama koje je FOJ prijavio nadležnim tijelima i ostvarili rezultati u pogledu njegove upotrebe u državnim odvjetništvima.

b) dodatno jačanje borbe protiv korupcije

Sjeverna Makedonija nastavila je provoditi reforme u borbi protiv korupcije. Zemlja je postigla napredak u konsolidaciji svojih rezultata u pogledu istraga, kaznenih progona i pravomoćnih osuđujućih presuda u predmetima povezanima s korupcijom, među ostalim i na visokoj razini.

U okviru restriktivnih mjera koje su se primjenjivale za vrijeme izvanrednog stanja uslijed pandemije bolesti COVID-19, vlada je donijela mjere za obustavu postupovnih rokova u sudskim postupcima, kao i za hitna djelovanja sudova u predmetima organiziranog kriminala i korupcije.

Novi Zakon o državnom odvjetništvu, donesen u veljači 2020., stupio je na snagu u lipnju 2020. Cilj je tog zakona osigurati profesionalan i nepristran sustav državnog odvjetništva, posebno osiguravanjem održivosti predmeta koji su u nadležnosti posebnog državnog odvjetništva. Nastavljen je rad na rješavanju predmeta bivšeg posebnog državnog odvjetništva, uključujući važne presude.

Državno povjerenstvo za sprečavanje korupcije 20 proaktivno je izvršavalo svoj mandat provjere imovinskih kartica i sukoba interesa. Povećao se proračun i broj osoblja. Državno povjerenstvo za sprečavanje korupcije donijelo je u siječnju 2020. novu Nacionalnu strategiju za sprečavanje korupcije i sukoba interesa s akcijskim planom za razdoblje 2020.–2024.

Sjeverna Makedonija poduzima i mjere za provedbu preporuka GRECO-a. Radna skupina u sastavu Ministarstva unutarnjih poslova imala je zadatak pripremiti izmjene Zakona o unutarnjim poslovima i Zakona o policiji.

3. Preporuke za Sjevernu Makedoniju

Sjeverna Makedonija poduzela je mjere za provedbu preporuka Komisije. Međutim, potrebno je uložiti dodatan trud u područjima upravljanja migracijama, borbe protiv pranja novca, suzbijanja terorizma i borbe protiv korupcije i organiziranog kriminala, kao i u pogledu stjecanja državljanstva na temelju posebnoga gospodarskog interesa. Konkretno, treba se dodatno posvetiti sljedećim područjima:

·dodatno poboljšanje registracije migranata na sustavniji način, prilagodba informativnih kampanja o bezviznom režimu relevantnim profilima migranata, među ostalim kad je riječ o ranjivim skupinama, prekoračenjima trajanja dopuštenog boravka i neutemeljenim zahtjevima za azil,

·nastavak ulaganja truda u područjima povezanima sa sprečavanjem i borbom protiv korupcije i organiziranog kriminala, kao i borbom protiv terorizma a) povećanjem ostvarivanja rezultata u pravomoćnim osuđujućim presudama u predmetima povezanima s korupcijom na visokoj razini, među ostalim dodatnom zapljenom imovine stečene kaznenim djelima; b) ostvarivanjem još boljih rezultata u provedbi istraga, kaznenih progona i osuđujućih presuda za organizirani kriminal i pranje novca; c) povećanjem sudjelovanja u koordiniranim ili zajedničkim istragama i kaznenim progonima sa zemljama u regiji i s državama članicama; d) potpunim iskorištavanjem Nacionalnog koordinacijskog centra za borbu protiv organiziranog kriminala; e) nastavkom napredovanja u provedbi Zajedničkog akcijskog plana za borbu protiv terorizma na zapadnom Balkanu; f) potpunom provedbom novog modula o sumnjivim transakcijama koje je prijavio FOJ i ostvarivanjem rezultata u pogledu njegove upotrebe u državnim odvjetništvima,

·osiguravanje daljnjeg usklađivanja vizne politike Sjeverne Makedonije s EU-ovim popisima trećih zemalja čijim su državljanima potrebne vize, posebno kad je riječ o onim trećim zemljama koje predstavljaju rizik od nezakonitih migracija ili sigurnosni rizik za EU,

·suzdržavanje od omogućivanja sustavnog stjecanja državljanstva na temelju posebnoga gospodarskog interesa.

VI. Republika Srbija

1. Migracija, azil i ponovni prihvat

1.1. Mjere koje su poduzete u području migracije, azila i suradnje na ponovnom prihvatu

Republika Srbija nastavila je 2020. s poduzimanjem mjera u području upravljanja granicama i migracijama te azila, uključujući uvjete prihvata, te je podržala reintegraciju povratnika.

Kad je riječ o suradnji s Frontexom, „sporazum o statusu”, ratificiran u veljači 2021., stupio je na snagu 1. svibnja, a operacije počinju u lipnju 2021. Frontex i države članice izvješćuju o dobroj suradnji sa Srbijom u pogledu vraćanja i ponovnog prihvata.

Isto tako, države članice općenito izvješćuju o dobroj suradnji sa Srbijom u području upravljanja granicama, nezakonitih migracija i azila. EASO je 2020. počeo provoditi novi plan za suradnju sa Srbijom.

Treće izvješće u okviru mehanizma suspenzije viza uključivalo je sljedeće preporuke za Srbiju:

a) usklađivanje s viznom politikom EU-a, što je temeljni uvjet za kontinuirano ispunjavanje mjerila o upravljanju migracijama

Vizna politika Srbije nije u potpunosti usklađena s popisom trećih zemalja čiji državljani podliježu obvezi posjedovanja vize za kratke boravke u EU-u.

b) daljnje organiziranje informativnih kampanja o pravima i obvezama povezanima s putovanjem bez vize

Srbija je na internetu i u informacijskim centrima EU-a u Beogradu, Novom Sadu i Nišu širila informacije o pravima i obavezama povezanima s putovanjem u EU bez vize za državljane Srbije.

c) daljnje jačanje postupka granične kontrole, a posebno zaštite državne granice, među ostalim mjerama identifikacije i registracije, uz potpuno poštovanje temeljnih prava

Na temelju zakona o graničnoj kontroli i drugih propisa nadzor granica obavljao se aktivnostima ophodnje i drugim operativno-taktičkim i operativno-tehničkim mjerama i djelovanjima duž granica. Analize učinaka nadzora granica u tijeku su na lokalnoj, regionalnoj i središnjoj razini.

Na temelju Konvencije o policijskoj suradnji u jugoistočnoj Europi Ministarstvo unutarnjih poslova uspostavilo je izravnu suradnju sa svim susjednim zemljama. U tijeku je suradnja u pogledu zajedničkih ophodnji na granicama. Razmjena informacija odvija se putem zajedničkih kontaktnih centara. Srbija ujedno prima pomoć od država članica za upravljanje granicama i aktivnosti izgradnje kapaciteta. IOM trenutačno upravlja projektom upravljanja granicom koji financira EU.

1.2. Praćenje kretanja u pogledu nezakonitih migracija, zahtjeva za međunarodnu zaštitu, vraćanja i ponovnog prihvata

Državljani Srbije podnijeli su 2020. u državama članicama 21 2 835 zahtjeva za međunarodnu zaštitu, što je smanjenje od 57 % u odnosu na 2019. Stopa priznavanja 22 blago se smanjila s 4,8 %, koliko je iznosila 2019., na 4,6 % u 2020.

Broj nezakonitih prelazaka vanjskih granica EU-a koje su počinili državljani Srbije smanjio se 2020. s 28 % na 21 %. Međutim, broj srpskih državljana za koje je utvrđeno da nezakonito borave u državama članicama povećao se za 23 % na 16 775 osoba 2020. u odnosu na 13 635 u 2019. Zabrane ulaska izdane Srbima na silaznoj su putanji, o čemu svjedoče godišnja smanjenja zabilježena od 2018. Broj srpskih državljana kojima je odbijen ulazak iznosio je 7 315 u 2020., u odnosu na 8 300 u 2019., što je smanjenje od 12 %.

I broj odluka o vraćanju izdanih srpskim državljanima (6 545 u 2020. u odnosu na 8 745 u 2019.) i broj osoba koje su se učinkovito vratile (3 230 u 2020. u odnosu na 5 250 u 2019.) smanjio se 2020. za 25 % odnosno 38 % u odnosu na 2019. Stopa vraćanja smanjila se sa 60 %, koliko je iznosila 2019., na 49 % u 2020. Operacije vraćanja čarter-letovima nastavljene su sredinom lipnja 2020. Frontex izvješćuje o općenito dobrom operativnom iskustvu u aktivnostima povezanima s vraćanjem koje se provode u Srbiji.

2. Pravosudna suradnja, javni red i sigurnost

Mjere koje su poduzete u području pravosudne suradnje, javnog reda i sigurnosti

Srbija je nastavila provoditi aktivnosti u području borbe protiv organiziranog kriminala, uključujući trgovinu drogom i ljudima, borbu protiv terorizma, sprečavanje korupcije i pravosudnu suradnju u kaznenim stvarima.

Države članice općenito izvješćuju o dobroj suradnji sa Srbijom u području sigurnosti. Srbija je nastavila suradnju s Europolom i Eurojustom te se uključila u zajedničke aktivnosti s nekoliko država članica. I dalje je potreban napredak u provedbi Zajedničkog akcijskog plana za borbu protiv terorizma na zapadnom Balkanu budući da većina aktivnosti sadržanih u bilateralnom dogovoru još uvijek nije dovršena. Potrebno je uložiti još truda da bi se spriječili svi oblici radikalizacije koja vodi ka nasilnom ekstremizmu i terorizmu.

U Treće izvješće u okviru mehanizma suspenzije viza uključene su sljedeće preporuke:

a) osiguravanje pravodobne akreditacije i raspoređivanja časnika za vezu Europola

U prosincu 2020., nadovezujući se na ocjenjivanje projekta koje provode države članice i uz potporu Europola, Upravni odbor Europola odlučio je okončati pilot-projekt EU-a za raspoređivanje časnika za vezu Europola u Republiku Srbiju. Raspoređivanje se nije moglo izvršiti za vrijeme trajanja projekta zbog poteškoća u dovršavanju postupka akreditacije.

b) ostvarivanje uvjerljivih rezultata u provedbi istraga, kaznenih progona i osuđujućih presuda u predmetima organiziranog kriminala, uključujući drogu i pranje novca, na temelju proaktivnih istraga (među ostalim sustavnim praćenjem novčanih tokova i oduzimanjem tog novca, ali i učinkovitom primjenom posebne istražne mjere za prikupljanje odgovarajućih dokaza)

Podaci koje je dostavila Srbija pokazuju povećanje broja optužnica u predmetima organiziranog kriminala, ali i smanjenje broja osuđujućih presuda i novih istraga skupina organiziranog kriminala. Dio smanjenja mogao bi se objasniti pandemijom bolesti COVID-19, ali postoji i zabrinutost da su vrlo niska razina osuđujućih presuda i povrat imovine povezani s funkcioniranjem kaznenog pravosudnog sustava, osobito s nedostacima u predistragama, istragama i sudskim postupcima.

3. Preporuke za Srbiju

Srbija je poduzela mjere za provedbu preporuka Komisije. Međutim, potrebno je uložiti dodatan trud u područjima integriranog upravljanja granicama, borbe protiv pranja novca, suzbijanja terorizma te sprečavanja i borbe protiv korupcije i organiziranog kriminala. Konkretno, treba se dodatno posvetiti sljedećim područjima:

·donošenje Schengenskog akcijskog plana, programa pokrenutog u Beogradu uz potporu EU-a u veljači 2019., te osiguravanje dovoljne uključenosti svih relevantnih institucija na razini vlade; razvijanje i donošenje nove strategije i akcijskog plana integriranog upravljanja granicama (IBM) u skladu s novim konceptima IBM-a, prilagodba informativnih kampanja o bezviznom režimu relevantnim profilima migranata, među ostalim kad je riječ o ranjivim skupinama, prekoračenjima trajanja dopuštenog boravka i neutemeljenim zahtjevima za azil,

·pojačavanje djelovanja u sprečavanju i borbi protiv organiziranog kriminala, korupcije i terorizma a) poboljšanjem rezultatâ u pogledu istraga, optužnica i pravomoćnih osuđujućih presuda u predmetima povezanima s korupcijom na visokoj razini, među ostalim zapljenom i oduzimanjem imovinske koristi pribavljene kaznenim djelom; b) donošenjem nove strategije za borbu protiv korupcije koja se temelji na vjerodostojnom i realističnom akcijskom planu, kao i učinkovitom mehanizmu koordinacije; c) kontinuiranim napredovanjem u provedbi Zajedničkog akcijskog plana za borbu protiv terorizma na zapadnom Balkanu; d) jačanjem djelovanja u sprečavanju svih oblika radikalizacije koja dovodi do nasilnog ekstremizma i terorizma, uključujući nasilni desničarski ekstremizam,

osiguravanje daljnjeg usklađivanja vizne politike Srbije s EU-ovim popisima trećih zemalja čijim su državljanima potrebne vize, posebno kad je riječ o onim trećim zemljama koje predstavljaju rizik od nezakonitih migracija ili sigurnosni rizik za EU.

VII. Gruzija

1. Migracija, azil i ponovni prihvat

1.1. Mjere poduzete radi osiguravanja kontinuiranog ispunjavanja mjerila za liberalizaciju viznog režima

Gruzija povećava svoje tehničke resurse za upravljanje granicama uz potporu EU-a, među ostalim u okviru programa Sigurnost, odgovornost i borba protiv kriminala (SAFE), te potporu država članica kao što je Latvija. Obnovljeni radni dogovor s Frontexom potpisan je 11. veljače 2021.

S obzirom na jačanje provjera prije polaska gruzijski parlament donio je izmjene zakona kojima se uređuje ulazak na državno područje Gruzije i izlazak iz njega, koji je stupio na snagu 1. siječnja 2021. Novim odredbama uspostavljaju se kriteriji koji odražavaju uvjete ulaska za državljane trećih zemalja, kako je predviđeno Zakonikom o schengenskim granicama. Ministarstvo unutarnjih poslova donijelo je 21. prosinca 2020. nalog za praktičnu primjenu tih izmjena.

Migracijska strategija za razdoblje 2021.–2030. i odgovarajući akcijski plan za 2021. doneseni su u prosincu 2020. Državno povjerenstvo za pitanja migracija (SCMI) donijelo je u srpnju 2020. metodologiju za jedinstveni sustav za analizu rizika migracija. Planirano je da se razvoj sustava analize rizika dovrši do 2023. Gruzija je u ožujku 2021. postala promatrač u Europskoj migracijskoj mreži (EMN).

Postupci azila djelomično su obustavljeni u Gruziji između 2. travnja i 22. svibnja 2020. zbog izvanrednog stanja povezanog s pandemijom bolesti COVID-19, osim kad je riječ o zahtjevima za međunarodnu zaštitu i izdavanju potvrda tražiteljima azila. Ažuriran je zakonodavni okvir za pružanje međunarodne zaštite, uključujući promjene u postupku identifikacije tražitelja azila na granici i obradi osobnih podataka.

Države članice potvrdile su nastavak dobre suradnje s gruzijskim tijelima u pogledu vraćanja i ponovnog prihvata. Dobro uspostavljeni sustav upravljanja slučajevima ponovnog prihvata pokazao se posebno korisnim tijekom pandemije.

Kad je riječ o sigurnosti isprava, Gruzija je izvijestila da razmjenjuje informacije s Interpolom o izgubljenim i ukradenim putovnicama. Nebiometrijske putovnice bit će potpuno ukinute do 1. siječnja 2025., kad će isteći sve nebiometrijske isprave.

Vizna politika Gruzije nije u potpunosti usklađena s popisom trećih zemalja čiji državljani podliježu obvezi posjedovanja vize za kratke boravke u EU-u.

1.2. Mjere poduzete radi provedbe preporuka iz Trećeg izvješća u okviru mehanizma suspenzije viza u području migracije

Gruzija je provela sljedeće preporuke iz Trećeg izvješća u okviru mehanizma suspenzije viza:

a) jačanje operativne suradnje kako bi se brzo smanjio i održao niskim broj neutemeljenih zahtjeva za međunarodnu zaštitu koje podnose državljani Gruzije

Gruzija poduzima mjere kako bi riješila pitanje neutemeljenih zahtjeva za međunarodnu zaštitu koje su podnijeli gruzijski državljani u EU-u, uključujući jačanje provjera prije polaska.

U kontekstu zajedničkih operacija Frontex je povećao broj službenika koji savjetuju nacionalna tijela u međunarodnim zračnim lukama Tbilisi i Kutaisi. Službenici Frontexa sudjelovali su 2019.–2020. u određenim preliminarnim provjerama i profiliranju putnika koji lete na odredišta EU-a. Četiri gruzijska policajca bila su raspoređena svakog mjeseca u zračne luke predmetnih država članica EU-a. Ministarstvo unutarnjih poslova proaktivno razmjenjuje informacije s policijskim atašeima na terenu da bi spriječilo nezakonite migracije.

b) daljnje organiziranje informativnih kampanja o pravima i obvezama povezanima s putovanjem bez vize

Kampanjama podizanja svijesti nastavilo se 2020. s informiranjem o pravima i obvezama gruzijskih državljana u okviru bezviznog režima EU-a, uvjetima putovanja i posljedicama zlouporabe bezviznog režima, među ostalim putem videoisječaka i kampanje na društvenim mrežama pokrenute krajem 2020.

1.3. Praćenje kretanja u pogledu nezakonitih migracija, zahtjeva za međunarodnu zaštitu, vraćanja i ponovnog prihvata

Broj zahtjeva za međunarodnu zaštitu u državama članicama 23 smanjio se 2020. za 60 % u odnosu na 2019., a 2020. podneseno je 8 860 zahtjeva. Stopa priznavanja 24 povećala se s 4,1 %, koliko je iznosila 2019., na 4,6 % u 2020.

Gruzijci su 2020. imali 30 nezakonitih prelazaka granica država članica, 10 puta manje nego 2019. (328 nezakonitih prelazaka granice). Broj gruzijskih državljana za koje je utvrđeno da nezakonito borave u državama članicama smanjio se 2020. za 13 %, s 10 360 osoba 2020. u odnosu na 11 870 u 2019.

Broj zabrana ulaska izdanih gruzijskim državljanima smanjio se za 53 %, s 4 435 u 2019. na 2 065 u 2020. Budući da su ukupna kretanja prethodno bila u porastu, ovaj će se pokazatelj vjerojatno ponovno povećati nakon što se pandemija bolesti COVID-19 smiri.

Kad je riječ o vraćanjima državljana Gruzije, stopa vraćanja smanjila se s 52 %, koliko je iznosila 2019., na 47 % u 2020. To je kretanje posljedica smanjenja broja odluka o vraćanju izdanih državljanima Gruzije za 27 % (11 985 u 2020. u odnosu na 16 310 u 2019.) i smanjenja broja osoba koje su se učinkovito vratile za 33 % (5 685 u 2020. u odnosu na 8 520 u 2019.), međutim

Frontex izvješćuje o zadovoljavajućoj provedbi Sporazuma EU-a o ponovnom prihvatu 2020. Nekoliko država članica izvješćuje o dobroj suradnji s Gruzijom, posebno kad je riječ o upotrebi povratnih letova.

2. Pravosudna suradnja, javni red i sigurnost

2.1. Mjere poduzete radi osiguravanja kontinuiranog ispunjavanja mjerila

Države članice općenito izvješćuju o dobroj suradnji s Gruzijom u području sigurnosti. Gruzija je nastavila suradnju s Europolom i Eurojustom te se uključila u zajedničke aktivnosti s nekoliko država članica.

Gruzija se nastavilaboriti protiv organiziranog kriminala u okviru nacionalne strategije za borbu protiv organiziranog kriminala i odgovarajućih akcijskih planova. Gruzijski parlament donio je 19. prosinca 2020. zakonodavne izmjene u vezi s operativnim aktivnostima pretraživanja radi jačanja borbe protiv organiziranog kriminala, kriminala povezanog s drogama, trgovine ljudima, kiberkriminaliteta i drugih teških zločina. Vijeće za trgovinu ljudima odobrilo je u prosincu 2020. nacionalni akcijski plan za borbu protiv trgovine ljudima, uzimajući u obzir preporuke EU-a. Funkcija tajništva Vijeća za borbu protiv korupcije prenesena je 16. ožujka 2021. s Ministarstva pravosuđa na državnu upravu. Do 2021. GRECO je smatrao da je većina njegovih preporuka djelomično ili potpuno provedena. Mehanizam provjere imovinskih kartica koji je uveden 2017. i dalje funkcionira.

Akcijski plan za borbu protiv droga za razdoblje 2021.–2022. i nacionalna strategija za sprečavanje zlouporabe droga za razdoblje 2021.–2026. doneseni su u veljači 2021. Nacionalni opservatorij za droge osnovan je u siječnju 2020. radi prikupljanja i analize informacija o pitanjima povezanim s drogom.

Gruzija provodi nacionalnu strategiju za borbu protiv terorizma i povezani akcijski plan. Zemlja je uključena u međunarodna nastojanja usmjerena na borbu protiv terorizma i aktivna je članica Globalne koalicije protiv Daiša. Gruzija ima sveobuhvatan pravni okvir za kriminalizaciju financiranja terorizma i donijela je Zakon o olakšavanju suzbijanja pranja novca i financiranja terorizma. Međutim, i dalje se smatra da Gruzija djelomično poštuje preporuku FATF-a koja se odnosi na neovisni FOJ.

Izmjene koje se odnose na četvrti val reforme pravosuđa stupile su na snagu 2020., a obuhvaćaju disciplinske prekršaje, propis o funkcioniranju Visokog vijeća za pravosuđe i njegovu reformu. Objavljivanje sudskih odluka stavljeno je na čekanje nakon odluke Ustavnog suda iz srpnja 2020.

Gruzijski parlament donio je 30. rujna 2020. i 1. travnja 2021. izmjene koje se odnose na postupak imenovanja sudaca Vrhovnog suda. Nakon preporuka EU-a Gruzija je Venecijanskoj komisiji uputila zahtjev za naknadno ocjenjivanje. Gruzijski parlament 12. srpnja 2021. imenovao je šest sudaca Vrhovnog suda sukladno prethodnom sustavu imenovanja, što je protivno savjetima EU-a i preporukama Venecijanske komisije.

Kad je riječ o suradnji s Eurojustom, gruzijski tužitelj za vezu upućen je u Eurojust u lipnju 2020. Nastavljena je operativna suradnja s Europolom, među ostalim putem gruzijskog ureda za vezu u agenciji.

2.2. Mjere poduzete radi provedbe preporuka iz Trećeg izvješća u okviru mehanizma suspenzije viza

a) jačanje prekogranične suradnje u izvršavanju zakonodavstva radi suzbijanja gruzijskih skupina organiziranog kriminala i, u okviru tog postupka, što brži dovršetak reforme za uvođenje policijskog djelovanja koji se temelji na obavještajnim podacima

Gruzija je 2020. sklopila sporazume o suradnji u izvršavanju zakonodavstva s Francuskom i Španjolskom. Prethodno potpisani sporazum s Grčkom stupio je na snagu 13. ožujka 2020. Gruzijski ured za vezu u Europolu sudjelovao je u radu Europskog centra za teški i organizirani kriminalitet (ESOCC). Gruzija surađuje s brojnim državama članicama (uključujući Austriju, Belgiju, Finsku, Španjolsku i Švedsku) razmjenom informacija putem policijskih časnika za vezu, kroz osposobljavanje i zajedničke timove za analizu, među ostalim aktivnostima. Gruzija ujedno raspoređuje policijske atašee u 11 država članica EU-a. Nastavljaju se nastojanja za unapređenje jedinstvenog sustava za analizu kriminala.

3. Preporuke za Gruziju

Općenito, Gruzija i dalje ispunjava mjerila za liberalizaciju viznog režima i poduzela je mjere za provedbu preporuka Komisije. Međutim, potrebno je uložiti dodatan trud da bi se riješilo pitanje neutemeljenih zahtjeva za azil u državama članicama, kao i u područjima borbe protiv pranja novca, sprečavanja i borbe protiv korupcije i organiziranog kriminala. Konkretno, treba se dodatno posvetiti sljedećim područjima:

·nastavak proaktivnog rješavanja pitanja neutemeljenih zahtjeva za azil u državama članicama, prilagodba informativnih kampanja o bezviznom režimu relevantnim profilima migranata, među ostalim kad je riječ o ranjivim skupinama, prekoračenjima trajanja dopuštenog boravka i neutemeljenim zahtjevima za azil,

·poboljšanje učinkovitosti institucija za borbu protiv korupcije i agencija za izvršavanje zakonodavstva da bi se bolje rješavali slučajevi velike korupcije; osiguravanje da se istraže svi takvi slučajevi,

·dovršavanje reforme Vrhovnog suda potpunim usklađivanjem postupka odabira sudaca s preporukama Venecijanske komisije i europskim normama, dovršavanje reforme državnog odvjetništva, među ostalim razdvajanjem funkcija između istražitelja i državnih odvjetnika; dovršavanje operativnog razvoja FOJ-a osiguravanjem da (a) može pribaviti potrebne informacije od izvještajnih subjekata i (b) ima pravovremeni potpuni pristup potrebnim financijskim i administrativnim informacijama te informacijama o izvršavanju zakonodavstva za pravilno obavljanje njegovih funkcija; nastavak rada na sprečavanju i borbi protiv organiziranog kriminala, posebno protiv pranja novca od nezakonitih aktivnosti; nastavak rada na potpunom usklađivanju nacionalnog zakonodavstva s pravnom stečevinom EU-a o sprečavanju pranja novca i financiranja terorizma,

·osiguravanje daljnjeg usklađivanja vizne politike Gruzije s EU-ovim popisima trećih zemalja čijim su državljanima potrebne vize, posebno kad je riječ o onim trećim zemljama koje predstavljaju rizik od nezakonitih migracija ili sigurnosni rizik za EU.

VIII. Republika Moldova

1.Migracija, azil i ponovni prihvat

1.1. Mjere poduzete radi osiguravanja kontinuiranog ispunjavanja mjerila za liberalizaciju viznog režima

Republika Moldova razvila je akcijski plan o integriranom upravljanju granicama za razdoblje 2021.–2023., uključujući većinu prijedloga koje je u svibnju 2020. dala Misija EU-a za pomoć na granici u Moldovi i Ukrajini (EUBAM).

Moldavska granična policija i carinske službe nastavile su 2020. provoditi preporuke Vježbe zajedničke pomoći „DEMETRA” 25 .

Granične kontrole pojačane su duž moldavsko-ukrajinske granice zajedničkim patroliranjem.

Prema radnom dogovoru između Frontexa i Moldove, Frontex je započeo savjetovanja s Moldovom o planu suradnje za razdoblje 2021.–2023. EUBAM je nastavio podržavati modernizaciju graničnih objekata u suradnji s moldavskim i ukrajinskim graničnim i carinskim agencijama. Frontex i države članice izvješćuju o dobroj suradnji u pogledu vraćanja i ponovnog prihvata.

Kad je riječ o sigurnosti isprava, zbog činjenice da se nebiometrijske putovnice nisu izdavale od 1. siječnja 2011., sve nebiometrijske putovnice istekle su do 1. siječnja 2021., čime je dovršeno postupno ukidanje putovnica koje nisu u skladu sa standardima ICAO-a (Međunarodna organizacija civilnog zrakoplovstva). Moldova je izvijestila o neprestanim nastojanjima da se poboljšaju sposobnosti otkrivanja lažnih ili krivotvorenih isprava, i na državnim granicama i unutar zemlje. Nacionalna baza lažnih isprava redovito se ažurira, a Moldova je razmjenjivala informacije s trećim zemljama i Frontexom.

Vizna politika Moldove nije u potpunosti usklađena s popisom trećih zemalja čiji državljani podliježu obvezi posjedovanja vize za kratke boravke u EU-u.

1.2. Mjere poduzete radi provedbe preporuka iz Trećeg izvješća u okviru mehanizma suspenzije viza u području migracije

a) jačanje operativne suradnje kako bi se brzo smanjio broj neutemeljenih zahtjeva za međunarodnu zaštitu koje podnose državljani Moldove u državama članicama

Moldavske vlasti vode bilateralne dijaloge s Njemačkom i Nizozemskom o neutemeljenim zahtjevima za azil koje su podnijeli državljani Moldove te su izrazile spremnost da na sličan način postupe i s Francuskom.

Moldavsko Ministarstvo unutarnjih poslova osnovalo je radnu skupinu s predstavnicima Glavnog inspektorata granične policije, Glavnog inspektorata policije te Ureda za migracije i azil. Radna skupina bavi se pitanjima koja se odnose na migraciju, ponovni prihvat, suradnju u području kaznenog progona, kao i moguće rizike povezane s bezviznim režimom s EU-om.

Moldavska tijela intenzivnije rade i na integraciji ranjivih zajednica tako da ih obavješćuju i o pravilima putovanja u EU.

b) daljnje organiziranje informativnih kampanja o pravima i obvezama povezanima s putovanjem bez vize

Moldova je nastavila provoditi informativne kampanje namijenjene široj javnosti i pripadnicima ranjivih zajednica. Prema moldavskim tijelima revidirano izdanje Vodiča o slobodnom kretanju u EU-u, u kojem su pojašnjena prava i obveze bezviznog režima, i dalje je ključni alat za informiranje Ministarstva vanjskih poslova i europskih integracija.

1.3. Praćenje kretanja u pogledu nezakonitih migracija, zahtjeva za međunarodnu zaštitu, vraćanja i ponovnog prihvata

Broj zahtjeva za međunarodnu zaštitu koje su državljani Moldove podnijeli u državama članicama 26 smanjio se za 24 % između 2019. i 2020., a 2020. podneseno je 6 865 zahtjeva. Stopa priznavanja 27 blago se povećala s 0,8 %, koliko je iznosila 2019., na 1,0 % u 2020.

Pokušaji moldavskih državljana da 2020. nezakonito prijeđu vanjske granice EU-aostali su na vrlo niskoj razini (34). Broj moldavskih državljana za koje je utvrđen nezakoniti boravak povećao se sa 16 540 u 2019. na 24 685 u 2020. (povećanje od 49 %). Broj moldavskih državljana kojima je odbijen ulazak u države članice nastavio je rasti 2020. te je dosegnuo najviši broj koji je zabilježen za to državljanstvo (povećao se za 28 %, sa 7 940 u 2019. na 10 140 u 2020.).

Broj naloga za vraćanje izdanih moldavskim državljanima smanjio se 2020. za 10 % (6 755 u 2020. u odnosu na 7 540 u 2019.). Broj učinkovitih vraćanja bio je 44 % manji nego 2019. (2 620 u 2020. u odnosu na 4 720 u 2019.). Stopa vraćanja smanjila se sa 63 %, koliko je iznosila 2019., na 39 % u 2020. Međutim, države članice izvješćuju o dobroj suradnji u pogledu ponovnog prihvata vlastitih državljana, a Frontex izvješćuje o nesmetanoj provedbi operacija vraćanja.

2. Pravosudna suradnja, javni red i sigurnost

2.1. Mjere poduzete radi osiguravanja kontinuiranog ispunjavanja mjerila

Moldova je 2020. nastavila suradnju s Europolom i Eurojustom te se uključila u zajedničke aktivnosti s nekoliko država članica koje izvješćuju o dobroj suradnji s Moldovom u području sigurnosti.

Moldova je znatno uložila u reforme politike za borbu protiv povezanosti korupcije, organiziranog kriminala i nezakonitih financijskih tokova. Međutim, još uvijek postoji prostor za jačanje i racionalizaciju kapaciteta i rezultata u području zapljene i oduzimanja imovine povezane s nezakonitim aktivnostima. Zakon o državnim odvjetnicima izmijenjen je u srpnju 2020., kad je predviđeno imenovanje državnih odvjetnika premještanjem, a ne putem natječaja. Novi glavni državni odvjetnik Ureda za borbu protiv organiziranog kriminala izabran je 2020. bez natječaja.

Moldova je povećala godišnji proračun institucija za borbu protiv korupcije, među ostalim Nacionalnog tijela za integritet (NIA), Agencije za povrat imovine stečene kaznenim djelima i FOJ-a. Parlamentarno povjerenstvo za poboljšanje pravnog okvira koji uređuje djelovanje NIA-e osnovano je u ožujku 2021.

Glavni državni odvjetnik odobrio je u travnju 2019. smjernice o usporednoj financijskoj istrazi, usmjerene na provedbu normi EU-a. Parlament je u kolovozu 2019. odobrio zakonske akte čiji je cilj smanjiti rizike od pranja novca, uspostaviti dobrovoljne prijave i program fiskalne stimulacije. Zakon o sankcijama u slučaju pranja novca stupio je na snagu u prosincu 2020.

Osim toga, da bi se postupilo u skladu s preporukama Odbora Moneyval, Parlament je odobrio nacionalnu strategiju i akcijski plan za borbu protiv pranja novca i financiranja terorizma za razdoblje 2020.–2025., koji je izradio Ured za sprečavanje i borbu protiv pranja novca (OPFML). OPFML je odobrio i uredbu o kontrolnim postupcima za subjekte koji izvješćuju, individualizaciji i primjeni sankcija za povredu zakona o pranju novca i financiranju terorizma.

Moldavske vlasti donijele su nacionalnu strategiju za sprečavanje i suzbijanje trgovine ljudima za razdoblje 2018.–2023. te popratni akcijski plan za razdoblje 2018.–2020. Moldova je nastavila ostvarivati korist od programa EU4Monitoring Drugs koji provodi Europski centar za praćenje droga i ovisnosti o drogama.

Pravosudna suradnja u kaznenim stvarima nastavljena je provedbom sporazuma o suradnji između Eurojusta i Moldove iz 2014.

Moldavska tijela za izvršavanje zakonodavstva aktivno su sudjelovala u zajedničkim ciljanim operacijama koje je organizirao EUBAM u suradnji s Europolom, Frontexom i OLAF-om, kao i u prekograničnim vježbama (koje je isto tako organizirao EUBAM) radi razvoja i jačanja međuagencijske i prekogranične suradnje između Ukrajine i Moldove, u tematskim radnim skupinama i platformama za prekograničnu suradnju u području sprečavanja i borbe protiv prekograničnog kriminala, kao i evaluacije i poboljšanja mehanizma upozoravanja te razmjene informacija o slučajevima povezanima s prekograničnim kriminalom.

Moldova je vodila program državljanstva za ulagače između 2018. i 2020. Program je ukinut 1. rujna 2020., iako se prijave podnesene do tog datuma nastavljaju razmatrati.

2.2. Mjere poduzete radi provedbe preporuka iz Trećeg izvješća u okviru mehanizma suspenzije viza

a) daljnja učinkovita savjetovanja za uvođenje jasnog strateškog koncepta i akcijskog plana za reformu pravosuđa na temelju sveobuhvatne analize, čime se osigurava širok konsenzus dionikâ, uz strogo poštovanje Ustava i preporuka EU-a

Nastavljen je rad na strategiji za osiguravanje neovisnosti i integriteta sektora pravosuđa za razdoblje 2021.–2024. te na akcijskom planu za njezinu provedbu. Konačnu verziju nacrta strategije i akcijskog plana vlada je donijela 28. listopada 2020., a Parlament 26. studenoga 2020. Predsjednik Moldove vratio je 17. veljače 2021. strategiju i akcijski plan Parlamentu te tražio izmjenu mehanizama za ocjenjivanje sudaca i državnih odvjetnika te je tražio ukidanje članka 307. Kaznenog zakona kojim se dopušta kazneni progon sudaca koji donose odluke u suprotnosti sa zakonom. Rad na izmjenama je u tijeku.

b) osiguravanje napretka u donošenju ustavnih izmjena povezanih s pravosuđem prema preporukama Venecijanske komisije

Nakon savjetovanja s Venecijanskom komisijom, Vijećem Europe i Europskom komisijom vlada je 1. srpnja 2020. podnijela nacrt ustavnih izmjena Ustavnom sudu na savjetovanje. Nakon dodatnih savjetovanja i prilagodbi Ustavni sud donio je pozitivno mišljenje o izmijenjenom nacrtu izmjena, koji je potom predstavljen Parlamentu 10. prosinca 2020. Predložene izmjene morat će se donijeti najviše šest mjeseci prije, a najkasnije dvanaest mjeseci nakon prijave Parlamentu.

c) znatno smanjenje postojećih zaostataka e-prijava imovinskog stanja koje podnosi Nacionalno tijelo za integritet i osiguravanje djelotvorne provedbe Strategije za povrat imovine i sustava imovinskih kartica u pogledu svih aktera na visokoj razini

Od 2016. automatizirani informacijski sustav „e-integritet” objavljuje imovinske kartice i osobne interese (uz iznimku osobnih podataka), odmah nakon što ih se digitalno potpiše. Broj podnesenih imovinskih kartica je velik (2019. iznosio je gotovo 65 000). NIA provjerava samo odabrani broj tih kartica, a prioritet imaju članovi Parlamenta, suci, državni odvjetnici i visokorangirani javni službenici (npr. načelnici okruga itd.). Od svih provjera 2020., njih 45 % odnosilo se na prioritetne kartice (ukupno 1 332), koje su sve obrađene.

d) ulaganje većeg truda u provođenje i finaliziranje nepristrane i sveobuhvatne istrage i kaznenog progona bankarske prijevare iz 2014. radi privođenja svih odgovornih osoba pravdi bez odgode i povrata nezakonito prisvojenih sredstava

U lipnju 2020. potpisan je sporazum s latvijskim Uredom glavnog državnog odvjetnika o stvaranju zajedničkog istražnog tima za ispitivanje slučaja bankovne prijevare iz 2014., u skladu s uvjetima za isplatu druge tranše redovnog programa makrofinancijske pomoći. Do 2020. suđenja su više puta odgađana, odbačene su optužbe protiv dioničara u pogođenim bankama, a osuđeni počinitelji prijevremeno su pušteni iz zatvora.

e) osiguravanje djelotvorne provedbe Strategije za povrat imovine i sustava imovinskih kartica u pogledu svih aktera na visokoj razini

Agencija za povrat imovine stečene kaznenim djelima i druga tijela za izvršavanje zakonodavstva od lipnja 2018. provode strategiju povrata imovine kako bi povratili sredstva prijevarno pribavljena od triju banaka i iz državnog proračuna u razdoblju od 2010. do 2015. Cilj je pratiti i ostvariti povrat od 10 700 000 000 moldavskih leua (546 000 000 eura) vrijednosti imovine do kraja 2021.

3. Preporuke za Moldovu

Općenito, Moldova i dalje ispunjava mjerila za liberalizaciju viznog režima. Međutim, potrebno je uložiti dodatan trud da bi se riješilo pitanje neutemeljenih zahtjeva za azil, kao i u područjima financijskih prijevara, borbe protiv pranja novca, sprečavanja i borbe protiv korupcije i organiziranog kriminala. Konkretno, treba se dodatno posvetiti sljedećim područjima: :

·daljnja prilagodba informativnih kampanja o bezviznom režimu relevantnim profilima migranata, među ostalim kad je riječ o ranjivim skupinama, prekoračenjima trajanja dopuštenog boravka i neutemeljenim zahtjevima za azil,

·donošenje strategije i akcijskog plana za reformu pravosuđa, donošenje ustavnih izmjena povezanih s pravosuđem prema preporukama Venecijanske komisije i osiguravanje da se imenovanja sudaca provode putem postupka koji se temelji na zaslugama i transparentnog postupka odabira, uključujući dobro argumentirana obrazloženja za imenovanja i odbijanja uz navođenje kriterija stručnosti i integriteta,

·nastavak rada na suzbijanju korupcije, osobito osiguravanjem da svi akteri na visokoj razini učinkovito provode sustav imovinskih kartica, nametanjem učinkovite podjele nadležnosti agencija za borbu protiv korupcije te osiguravanjem da se Državno odvjetništvo za borbu protiv korupcije usredotoči na predmete povezane s korupcijom na visokoj razini, jačanje djelovanja u borbi protiv pranja novca donošenjem sekundarnih zakonskih akata kojima se provodi zakon o sankcijama u slučaju pranja novca, napretkom u istrazi i kaznenom progonu glavnih aranžmana za pranje novca te usklađivanjem nacionalnog zakonodavstva s pravnom stečevinom EU-a o sprečavanju pranja novca i financiranja terorizma, pojačavanje djelovanja protiv bankovnih prijevara ažuriranjem strategije povrata imovine stečene kaznenim djelima i uspostavom novog mehanizma za povrat imovine te okončanjem istrage o bankarskim prijevarama iz 2014. da bi se sve odgovorne privelo pravdi i povratilo nezakonito prisvojena sredstva,

·osiguravanje daljnjeg usklađivanja vizne politike Moldove s EU-ovim popisima trećih zemalja čijim su državljanima potrebne vize, posebno kad je riječ o onim trećim zemljama koje predstavljaju rizik od nezakonitih migracija ili sigurnosni rizik za EU.

IX. Ukrajina

1. Migracija, azil i ponovni prihvat

1.1. Mjere poduzete radi osiguravanja kontinuiranog ispunjavanja mjerila za liberalizaciju viznog režima

Ukrajina je 2020. nastavila s provedbom strategije integriranog upravljanja granicama za razdoblje 2019.–2025. i odgovarajućeg akcijskog plana, ali je ispunjen samo ograničen broj ciljeva koji su polučili rezultate. Nastavljena je suradnja s Frontexom, a Frontexov časnik za vezu s regionalnim mandatom za Istočno partnerstvo uskoro će biti raspoređen u Kijev.

Ukrajina je nastavila provoditi strategiju migracijske politike za razdoblje 2018.–2021. i povezani akcijski plan. Isto tako, Ukrajina redovito podiže svijest o pravima tražitelja azila u državnim tijelima i lokalnim zajednicama, putem informativnih kampanja i sastanaka s lokalnim tijelima.

Poljska je identificirala ukrajinske državljane koji imaju više zakonito izdanih putovnica, ponekad s izmijenjenim osobnim podacima, što bi im moglo omogućiti boravak u EU-u nakon isteka ograničenja od 90 dana u bilo kojem razdoblju od 180 dana.

Kad je riječ o sigurnosti isprava, Ukrajina izdaje biometrijske putovnice od 2015. Posljednje nebiometrijske putovnice izdane su 2016., a njihovo potpuno ukidanje planirano je za 2026., kad će isteći.

Vizna politika Ukrajine nije u potpunosti usklađena s popisom trećih zemalja čiji državljani podliježu obvezi posjedovanja vize za kratke boravke u EU-u.

1.2. Mjere poduzete radi provedbe preporuka iz Trećeg izvješća u okviru mehanizma suspenzije viza u području migracije

a) jačanje operativne suradnje s državama članicama kako bi se smanjile nezakonite migracije državljana Ukrajine u države članice

Države članice EU-a izvijestile su o općenito dobroj suradnji s Ukrajinom u području vraćanja osoba s nezakonitim boravkom. Neke države članice navele su pitanja koja se uglavnom odnose na nejasnu podjelu nadležnosti različitih državnih agencija. Njemačka je izvijestila o poteškoćama u pogledu spore obrade zahtjeva za ponovni prihvat. Ukrajina je uložila trud u ubrzavanje dijaloga o ponovnom prihvatu i izradu protokola za provedbu, te je ujedno uložila veći trud u ukidanje mreža uključenih u krijumčarenje ljudi, i državljana i stranaca, na područje EU-a.

b) daljnje organiziranje informativnih kampanja o pravima i obvezama povezanima s putovanjem bez vize

Ukrajina je provela informativne kampanje o sprečavanju nezakonitih migracija i povezanim rizicima. One su uključivale informativne seminare i internetske seminare održane u centrima za zapošljavanje i putem interaktivnih internetskih alata za informiranje.

1.3. Praćenje kretanja u pogledu nezakonitih migracija, zahtjeva za međunarodnu zaštitu, vraćanja i ponovnog prihvata

Broj ukrajinskih podnositelja zahtjeva za međunarodnu zaštitu u državama članicama 28 2020. je iznosio 6 020, 37 % manje nego 2019. Stopa priznavanja 29 blago se povećala s 10,2 %, koliko je iznosila 2019., na 11,0 % u 2020.

Broj ukrajinskih državljana koji nezakonito prelaze granicu EU-a zanemariv je (93 u 2019., 87 u 2020.). Utvrđeno je da 50 570 ukrajinskih državljana nezakonito boravi u EU-u (41 705 u 2019., što je povećanje od 21 %). Broj zabrana ulaska ukrajinskim državljanima smanjio se za 15 %, sa 66 390 u 2019. na 56 450 u 2020. .

Broj naloga za vraćanje izdanih ukrajinskim državljanima smanjio se 2020. za 42 % (21 630 u 2020. u odnosu na 37 095 u 2019.). Broj učinkovitih vraćanja bio je 79 % manji u odnosu na 2019. (5 585 u 2020. u odnosu na 27 200 u 2019.), a stopa vraćanja smanjila se sa 73 % u 2019. na 26 % u 2020.

2. Pravosudna suradnja, javni red i sigurnost

2.1. Mjere poduzete radi osiguravanja kontinuiranog ispunjavanja mjerila

Države članice općenito izvješćuju o dobroj suradnji s Ukrajinom u području sigurnosti. Ukrajina je nastavila suradnju s Europolom i Eurojustom te se uključila u zajedničke aktivnosti s nekoliko država članica.

U lipnju 2020. Parlament je donio novi zakon o represiji organiziranog kriminala. Da bi se razjasnile nadležnosti agencija za izvršavanje zakonodavstva, drugi zakon donesen u siječnju 2021. ograničio je nadležnosti državne sigurnosti u borbi protiv terorizma, protuobavještajnim aktivnostima i nacionalnoj sigurnosti, među ostalim područjima. Nadležnost za izvršavanje zakonodavstva koja je ranije pripadala državnoj sigurnosti pripisana je Državnom istražnom uredu (SBI). Parlament je u siječnju 2021. donio i zakon o Državnom zavodu za ekonomsku sigurnost kojim je uspostavljena Državna porezna služba, nova agencija koja će zamijeniti poreznu policiju.

Ukrajina daje Europolu pristup većini svojih baza podataka. Suradnja s Eurojustom nastavljena je putem predstavnika Ukrajine u agenciji EU-a.

U kolovozu 2020. predsjednik je izdao dekret o nacionalnom koordinatoru u području borbe protiv trgovine ljudima. Formirana je međuodjelna radna skupina za izradu strategije državne politike o drogama za razdoblje do 2030.

Kad je riječ o borbi protiv terorizma, prioritet se pridaje rješavanju incidenata povezanih s oružanim sukobom u područjima Donjecka i Luhanska. Državna sigurnost nastavila je 2020. s djelovanjem protiv ukrajinskih aktivista i pristaša ekstremističkih organizacija s Bliskog istoka, iz središnje Azije i sjeverne Afrike. Smatra se da Ukrajina poštuje preporuku FATF-a o neovisnosti FOJ-a.

Visoki sud za borbu protiv korupcije (HACC) počeo je s radom u rujnu 2019.; konačno su osigurani stalni prostori. Nacionalni ukrajinski ured za borbu protiv korupcije (NABU) nastavio je s postizanjem rezultata u istragama korupcije na visokoj razini na temelju poboljšanja svojih ovlasti i kapaciteta.

Poboljšala se suradnja između NABU-a i Posebnog državnog odvjetništva za borbu protiv korupcije (SAPO). Međutim, u kolovozu 2020. Ustavni sud Ukrajine (CCU) proglasio je neustavnim predsjednički dekret iz 2015. o imenovanju ravnatelja NABU-a. CCU je u rujnu 2020. proglasio neustavnim i određene odredbe zakona o NABU-u, uključujući one koje ovlašćuju predsjednika da uspostavi NABU, što je NABU dovelo u nesigurnu pravnu situaciju.

U listopadu 2019. donesen je zakon o preustroju Nacionalne agencije za sprečavanje korupcije (NACP), čime se osigurava provjera godišnjih prijava dohotka i imovine javnih dužnosnika. Strategiju borbe protiv korupcije za razdoblje 2020.–2024. odobrio je Kabinet ministara u rujnu 2020., ali je njezino donošenje u Parlamentu odgođeno.

Ustavni sud proglasio je u listopadu 2020. neustavnim sustav imovinskih kartica, kaznenu odgovornost za lažne kartice i ključne ovlasti NACP-a za sprečavanje korupcije. Iako je 4. prosinca 2020. mjerodavno zakonodavstvo djelomično ponovno uspostavljeno, sankcije za lažne imovinske kartice koje imaju odvraćajući učinak još uvijek ne postoje. Ukrajina još uvijek mora uskladiti svoje zakonodavstvo s Mišljenjem Venecijanske komisije od 6. svibnja 2021. u kojem se zahtijeva snažan sustav imovinskih kartica s proporcionalnim, ali odvraćajućim režimom sankcija.

Agencija za povrat i upravljanje imovinom (ARMA) zadužena je za praćenje i upravljanje imovinom stečenom kaznenim djelima i/ili korupcijom, prema preporuci GRECO-a. Međutim, od kraja 2019. Agencijom upravlja vršitelj dužnosti voditelja, dok je odabir njezina stalnog voditelja odgođen. Agencija ujedno ima nedostatan pravni okvir za upravljanje oduzetom imovinom i nedostaje joj strateški okvir za povrat imovine.

Bez obzira na sva prethodno navedena nastojanja, napredak u području borbe protiv korupcije nije dovoljan, osobito kad je riječ o slučajevima velike korupcije i zarobljavanja države, koji se rijetko učinkovito istražuju i kazneno progone, uz malo osuđujućih presuda.

Zakonodavstvo o sprečavanju pranja novca (AML) doneseno je u travnju 2020., ali nije u potpunosti operativno zbog nedostatka sekundarnih zakonskih akata.

2.2. Mjere poduzete radi provedbe preporuka iz Trećeg izvješća u okviru mehanizma suspenzije viza.

a) osiguravanje neovisnosti, djelotvornosti i održivosti institucionalnog okvira za borbu protiv korupcije i sprečavanje politizacije rada svih agencija za izvršavanje zakonodavstva. Potrebno je voditi računa da se pri imenovanju i razrješenju vodstva tijela za izvršavanje zakonodavstva strogo poštuje zakon te osigurati da ponovno pokrenuta Nacionalna agencija za sprečavanje korupcije vjerodostojno ispunjava svoj mandat

Kako je prethodno navedeno, Ustavni sud donio je niz odluka koje su imale negativan utjecaj na institucionalni okvir za borbu protiv korupcije, posebno kad je riječ o NABU-u, NACP-u i sustavu imovinskih kartica. Reforma okvira za borbu protiv korupcije sporo napreduje, postojeće institucije suočavaju se s brojnim preprekama u funkcioniranju, povjerenje javnosti u njihovu učinkovitost je nisko, a broj osuđujućih presuda proizišlih iz velike korupcije je malen.

U listopadu 2020. glavni državni odvjetnik odobrio je strategiju razvoja Državnog odvjetništva za razdoblje 2021.–2023. Potvrđivanje državnih odvjetnika koje je u tijeku nastavit će se, ali razdoblje potvrđivanja treba produljiti nakon rujna 2021. Privremena pravila za odabir državnih odvjetnika na razini uprave učinila su odabir transparentnijim, ali ih je ipak potrebno poboljšati za trajno razdoblje koje počinje u rujnu 2021.

Parlament je u prosincu 2020. izmijenio zakon o zapošljavanju u SAPO-u. U tijeku je natječaj za slobodna administrativna radna mjesta u SAPO-u, uključujući i mjesto zamjenika glavnog državnog odvjetnika – ravnatelja SAPO-a. Postupak odabira novog ravnatelja SBI-ja započeo je 2020., ali odvija se uz kašnjenja. Imenovanje vodstva agencija za izvršavanje zakonodavstva obično traje dugo i njegova transparentnost nije dovoljna.

d) jačanje kapaciteta nacionalne policije i poboljšanje suradnje i podjele nadležnosti među agencijama za izvršavanje zakonodavstva radi uspješnije borbe protiv organiziranog kriminala

Ukrajina je nastavila poduzimati mjere za unapređivanje osposobljavanja i modernizaciju opreme agencija za izvršavanje zakonodavstva. Počelo se rješavati pitanje nadležnosti agencija za izvršavanje zakonodavstva. Služba državne sigurnosti preusmjerena je na područja kao što su suzbijanje terorizma, protuobavještajne aktivnosti i nacionalna sigurnost. Nadležnost za izvršavanje zakonodavstva koja je ranije pripadala Službi državne sigurnosti (SSU) pripisana je Državnom istražnom uredu (SBI). Međutim, sadašnje zakonodavstvo još uvijek ne propisuje jasnu podjelu funkcija organiziranog kriminala među svim agencijama za izvršavanje zakonodavstva.

3. Preporuke za Ukrajinu

Općenito, Ukrajina i dalje ispunjava mjerila za liberalizaciju viznog režima. Međutim, potrebno je uložiti dodatan trud da bi se riješilo pitanje neutemeljenih zahtjeva za azil u državama članicama, kao i u područjima borbe protiv korupcije, pranja novca te sprečavanja i borbe protiv organiziranog kriminala. Konkretno, treba se dodatno posvetiti sljedećim područjima: :

·nastavak rada na smanjenju broja državljana Ukrajine koji nezakonito borave u državama članicama EU-a i podnose neopravdane zahtjeve za azil,

·uklanjanje mogućnosti da državljani Ukrajine istodobno posjeduju više važećih putovnica, zaustavljanje izdavanja takvih „dodatnih” putovnica i poništavanje valjanosti onih koje su izdane,

·poboljšanje učinkovitosti institucija za borbu protiv korupcije i agencija za izvršavanje zakonodavstva usmjeravanjem glavnih nastojanja u području borbe protiv korupcije na slučajeve velike korupcije i zarobljavanja države,

·donošenje potrebnih zakonodavnih akata o NABU-u koji bi uklonili pravnu nesigurnost njegova statusa,

·izbor čelnika NABU-a, SAPO-a, ARMA-e i agencija za izvršavanje zakonodavstva, kao i državnog odvjetnika na razini uprave, koji je transparentan, depolitiziran i temelji se na zaslugama, s pomoću odgovarajućih postupaka i kriterija odabira, uključujući vjerodostojnu provjeru integriteta,

·poboljšanje zakonodavstva ARMA-e koje se odnosi na upravljanje oduzetom imovinom i donošenje relevantne nacionalne strategije za povrat imovine,

·stvaranje uvjeta za NABU i druge agencije koje ispunjavaju uvjete za obavljanje neovisnog prisluškivanja komunikacije,

·poboljšanje učinkovitosti borbe protiv organiziranog kriminala i pranja novca a) potpunim uvođenjem policijskog djelovanja utemeljenog na obavještajnim podacima u nacionalnu strategiju za borbu protiv organiziranog kriminala; b) pojašnjavanjem i podjelom nadležnosti među svim agencijama za izvršavanje zakonodavstva i poduzimanjem mjera da bi se osiguralo da se NABU-u, SAPO-u i HACC-u povjeri isključiva nadležnost za istragu, kazneni progon i donošenje presuda u predmetima povezanima s korupcijom na visokoj razini; c) nastavkom rada na potpunom usklađivanju nacionalnog zakonodavstva s pravnom stečevinom EU-a o sprečavanju pranja novca i financiranja terorizma te jačanju njegove provedbe,

·osiguravanje daljnjeg usklađivanja vizne politike Ukrajine s EU-ovim popisima trećih zemalja čijim su državljanima potrebne vize, posebno kad je riječ o onim trećim zemljama koje predstavljaju rizik od nezakonitih migracija ili sigurnosni rizik za EU.

X. Zaključci

Europska komisija smatra da su sve ocijenjene zemlje poduzele mjere za provedbu preporuka Komisije iznesenih u Trećem izvješću u okviru mehanizma suspenzije viza. Kad je riječ o zemljama čiji su državljani izuzeti od obveze posjedovanja vize prije manje od sedam godina, za koje je ocjena ispunjenja mjerila za liberalizaciju viznog režima još uvijek relevantna, Komisija smatra da se zahtjevi za liberalizaciju viznog režima i dalje ispunjavaju. Međutim, potrebno je poduzeti daljnje radnje u posebnim područjima da bi se osiguralo kontinuirano ispunjavanje mjerila i nastavilo s provedbom preporuka Komisije.

Pandemija bolesti COVID-19 i povezana ograničenja putovanja znatno su utjecali na migracijske tokove, što je dovelo do znatnog smanjenja mnogih pokazatelja povezanih s migracijama. U proljeće 2020. došlo je do naglog privremenog smanjenja zahtjeva za azil, nakon čega je uslijedio brz porast. Iako je općenito broj zahtjeva ostao znatno ispod razine prije pandemije, nekoliko zemalja mora nastaviti rješavati pitanje neutemeljenih zahtjeva za azil, među ostalim jačanjem sudjelovanja u EMPACT-u i nastavkom organiziranja ciljanih informativnih kampanja.

Pandemija je imala snažan učinak i na vraćanje državljana obuhvaćenih zemalja. Ograničenja putovanja i ograničena dostupnost letova otežali su obavljanje operacija vraćanja 2020. Iako se stopa vraćanja smanjila za državljane svih osam zemalja, Frontex i države članice i dalje općenito izvješćuju o dobroj suradnji u pogledu vraćanja i ponovnog prihvata.

Poboljšanja u područjima upravljanja granicama i migracijama još su potrebna, a kapaciteti prihvata u nekim partnerskim zemljama sa zapadnog Balkana (posebno u Bosni i Hercegovini) i dalje izazivaju zabrinutost. Isto tako, Sjeverna Makedonija i Bosna i Hercegovina trebale bi sklopiti i provesti „sporazume o statusu” Frontexa.

Da bi se osiguralo dobro upravljanje migracijama i sigurnosnim okruženjem, kao temeljni uvjet za kontinuirano ispunjavanje mjerila, sve obuhvaćene zemlje trebale bi osigurati usklađivanje s viznom politikom EU-a, posebno kad je riječ o zemljama čijim je državljanima potrebna viza za ulazak i kratkotrajni boravak u EU-u. Osim toga, da bi spriječila moguće zaobilaženje postupka izdavanja viza za kratkotrajni boravak u EU-u i dubinske procjene povezanih individualnih migracijskih i sigurnosnih rizika, Komisija potiče zemlje oslobođene obveze posjedovanja vize koje vode programe državljanstva za ulagače da ih učinkovito postupno ukinu.

Zemlje o kojima je izviješteno nastavile su poduzimati mjere za sprečavanje i borbu protiv organiziranog kriminala. Međutim, potrebno je uložiti dodatan trud, posebno kad je riječ o podjeli nadležnosti i koordinaciji među agencijama za izvršavanje zakonodavstva te učinkovitosti borbe protiv organiziranog kriminala, financijskih prijevara i pranja novca. U svim zemljama obuhvaćenima ovim izvješćem i dalje je prisutan problem korupcije na visokoj razini. Konkretno, u Moldovi i Ukrajini rad na suzbijanju korupcije otežava pravni status agencija za borbu protiv korupcije, ograničeni stvarni operativni kapacitet tih tijela i mali broj osuđujućih presuda u slučajevima korupcije koji završe na sudu.

Provedba mjerila za liberalizaciju viznog režima i praćenje mjera poduzetih prema preporukama Komisije kontinuirani su i trajni procesi. Stoga će se pomno praćenje nastaviti, uključujući sastanke visokih dužnosnika, kao i redovite sastanke pododbora za pravosuđe, slobodu i sigurnost te dijaloge između EU-a i zemalja uključenih u izvješće. Kad je riječ o zapadnom Balkanu, praćenje aspekata povezanih s mjerilima za liberalizaciju viznog režima uključeno je i u godišnji paket proširenja Europske komisije.

(1) Nakon liberalizacije viznog režima uslijedio je neposredni porast kratkotrajnih putovanja u EU, uključujući znatni porast broja turista izuzetih od obveze posjedovanja vize koji posjećuju EU (Europska migracijska mreža (2019.). Impact of visa liberalisation on countries of destination – synthesis report (Učinak liberalizacije viznog režima na zemlje odredišta – objedinjeno izvješće). Europska migracijska mreža, Bruxelles).

(2) U skladu s člankom 8. stavkom 4. Uredbe (EU) 2018/1806 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. studenoga 2018. o popisu trećih zemalja čiji državljani moraju imati vizu pri prelasku vanjskih granica i zemalja čiji su državljani izuzeti od tog zahtjeva, SL L 303, 28.11.2018., str. 39.

(3) Republika Albanija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Republika Sjeverna Makedonija, Republika Srbija.

(4) Od 2009.–2010.

(5) Gruzija, Republika Moldova, Ukrajina.

(6) Za potrebe ovog izvješća izraz države članice odnosi se na države članice koje primjenjuju Uredbu (EU) 2018/1806 („Uredba o vizama”), odnosno na sve sadašnje države članice osim Irske, kao i zemlje pridružene Schengenu.

(7) Iako su mjerila za liberalizaciju viznog režima koja se odnose na migracije ograničena na upravljanje migracijskim politikama za koje su zadužene predmetne treće zemlje, odjeljak o migracijskim trendovima ukazuje na nezakonite migracije u države članice, zabrane ulaska koje izdaju države članice i zahtjeve za međunarodnu zaštitu koje su u državama članicama podnijeli državljani zemalja uključenih u izvješće.

(8) Europski potporni ured za azil (EASO), Agencija za europsku graničnu i obalnu stražu (Frontex), Agencija Europske unije za suradnju u kaznenom pravosuđu (Eurojust) i Agencija Europske unije za suradnju tijela za izvršavanje zakonodavstva (Europol). Doprinos Europola temelji se na ulaznim informacijama koje države članice i partnerske zemlje dostavljaju za potrebe izrade Europolova izvješća za 2021. pod nazivom European Union serious and organised crime threat assessment, A corrupting influence: the infiltration and undermining of Europe's economy and society by organised crime (Procjena prijetnje teškog i organiziranog kriminala Europske uniji, koruptivni utjecaj: infiltriranje i potkopavanje europskog gospodarstva i društva organiziranim kriminalom), Ured za publikacije Europske unije, Luxembourg.

(9) „Sporazum o statusu” između Europske unije i Republike Albanije o djelovanjima koja provodi Agencija za europsku graničnu i obalnu stražu u Republici Albaniji, potpisan 5. listopada 2018.

(10) Vidjeti bilješku 3.

(11) Za potrebe ovog izvješća stopa priznavanja izračunava se kao udio pozitivnih prvostupanjskih odluka (uključujući zaštitu Ženevskom konvencijom, supsidijarnu zaštitu i humanitarni status) u ukupnom broju prvostupanjskih odluka.

(12) Vidjeti bilješku 3.

(13) Vidjeti bilješku 9.

(14) Vidjeti bilješku 3.

(15) Vidjeti bilješku 9.

(16) Odbor stručnjaka za ocjenu mjera protiv pranja novca i financiranja terorizma.

(17) Vidjeti bilješku 3.

(18) Vidjeti bilješku 9.

(19) Direktiva (EU) 2015/849 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. svibnja 2015. o sprečavanju korištenja financijskog sustava u svrhu pranja novca ili financiranja terorizma, o izmjeni Uredbe (EU) br. 648/2012 Europskog parlamenta i Vijeća te o stavljanju izvan snage Direktive 2005/60/EZ Europskog parlamenta i Vijeća i Direktive Komisije 2006/70/EZ (SL L 141, 5.6.2015., str. 73.)

(20) Imenovano 2019. u skladu s revidiranim Zakonom o sprečavanju korupcije i sukoba interesa.

(21) Vidjeti bilješku 3.

(22) Vidjeti bilješku 9.

(23) Vidjeti bilješku 3.

(24) Vidjeti bilješku 9.

(25) Proveo ju je EUBAM 2018. s Glavnim inspektoratom granične policije i carinskim službama Moldove radi ocjenjivanja, među ostalim, usklađenosti sa standardima EU-a u pogledu aspekata granične kontrole koji se primjenjuju na putnike na odabranim graničnim prijelazima.

(26) Vidjeti bilješku 3.

(27) Vidjeti bilješku 9.

(28) Vidjeti bilješku 3.

(29) Vidjeti bilješku 9.