EUROPSKA KOMISIJA

Bruxelles, 30.9.2020.

SWD(2020) 311 final

RADNI DOKUMENT SLUŽBI KOMISIJE

Izvješće o vladavini prava za 2020.
Poglavlje za Italiju

priložen dokumentu

KOMUNIKACIJA KOMISIJE EUROPSKOM PARLAMENTU, VIJEĆU, EUROPSKOM GOSPODARSKOM I SOCIJALNOM ODBORU I ODBORU REGIJA

Izvješće o vladavini prava za 2020.
Stanje vladavine prava u Europskoj uniji

{COM(2020) 580 final} - {SWD(2020) 300 final} - {SWD(2020) 301 final} - {SWD(2020) 302 final} - {SWD(2020) 303 final} - {SWD(2020) 304 final} - {SWD(2020) 305 final} - {SWD(2020) 306 final} - {SWD(2020) 307 final} - {SWD(2020) 308 final} - {SWD(2020) 309 final} - {SWD(2020) 310 final} - {SWD(2020) 312 final} - {SWD(2020) 313 final} - {SWD(2020) 314 final} - {SWD(2020) 315 final} - {SWD(2020) 316 final} - {SWD(2020) 317 final} - {SWD(2020) 318 final} - {SWD(2020) 319 final} - {SWD(2020) 320 final} - {SWD(2020) 321 final} - {SWD(2020) 322 final} - {SWD(2020) 323 final} - {SWD(2020) 324 final} - {SWD(2020) 325 final} - {SWD(2020) 326 final}

I.Pravosudni sustav

Pravosudni sustav utvrđen je Ustavom 1 , kojim se propisuje njegova neovisnost i autonomija. 2 Redovni sudovi nadležni su za građanske i kaznene stvari te su organizirani u trostupanjski sustav. U prvostupanjske sudove ubrajaju se mirovni sudovi, redovni sudovi i sudovi za maloljetnike. Žalbeni su sudovi drugostupanjski, dok je Kasacijski sud najviši. Predmeti upravnog prava rješavaju se na prvostupanjskim sudovima (Tribunali Amministrativi Regionali) i drugostupanjskim sudovima (Consiglio di Stato i Consiglio di giustizia amministrativa per la Regione Sicilia). Za računovodstvene stvari nadležan je Revizorski sud (Corte dei Conti, regionalna i središnja vijeća). Za fiskalna pitanja odgovorni su prvostupanjski i drugostupanjski fiskalni sudovi (Commissioni Tributarie Provinciali i Regionali) te Kasacijski sud, koji je najviši. Državno odvjetništvo ustrojeno je na isti način kao i sudovi. Kad je riječ o organiziranom kriminalu i drugim ozbiljnim kaznenim djelima 3 , funkcije državnog odvjetništva obavljaju okružne uprave za borbu protiv mafije. 4 Prema načelu jedinstva sudstva, magistrati su i redovni suci i državni odvjetnici. Imaju istu karijernu strukturu i za njih je mjerodavno Visoko sudbeno vijeće (Consiglio Superiore della Magistratura). 5 Magistrati za upravno, računovodstveno i fiskalno područje imaju vlastita samoupravna tijela odnosno Consiglio di Presidenza della giustizia amministrativa, Consiglio di Presidenza della Corte dei Conti i Consiglio di Presidenza della giustizia tributaria. Nacionalno vijeće odvjetničkih komora neovisno je samoupravno tijelo osnovano zakonom. 6

Neovisnost

Čvrsti zakonodavni okvir osigurava neovisnost sudstva i za suce i za državne odvjetnike 7 . Pravosuđe je potpuno odvojeno od ostalih ustavnih ovlasti. 8 Visoko sudbeno vijeće 9 ima zadatak jamčiti neovisnost sudstva. Sve odluke o zapošljavanjima, premještajima, napredovanjima, profesionalnim procjenama i disciplinskim mjerama podliježu sudskom preispitivanju. Tužitelji su, kao članovi sudstva, neovisni i uživaju ista jamstva kao i suci 10 . To je u skladu s u Europi raširenim nastojanjem da se omogući neovisnije državno odvjetništvo, kako je navela Venecijanska komisija. 11 Glavni državni odvjetnik pri Kasacijskom sudu, kojeg imenuje Visoko sudbeno vijeće, nema hijerarhijskih ovlasti nad raznim uredima državnog odvjetništva. 12  

U Italiji je percepcija neovisnosti sudstva niska. Samo 31 % šire javnosti i 36 % poduzeća smatra da je sudstvo „dobro ili vrlo dobro”, a ti su se postotci od 2019. do 2020. smanjili. 13 Glavni razlozi zbog kojih šira javnost i poduzeća smatraju da sudstvo nije neovisno jesu uplitanje ili pritisci vlade i političara te gospodarskih ili drugih posebnih interesa. 14

Vlada je predložila reformu Visokog sudbenog vijeća i drugih aspekata pravosudnog sustava. Ustavom je uspostavljeno Visoko sudbeno vijeće (Consiglio Superiore della Magistratura, CSM) kao neovisno i autonomno tijelo 15 . Dvije trećine članova su magistrati koje biraju kolege sa svih razina sudstva. 16 Ostali su članovi laici, a bira ih parlament među sveučilišnim profesorima prava i odvjetnicima s najmanje petnaest godina iskustva. Predsjednik Republike (koji predsjeda i Visokim sudbenim vijećem), prvi predsjednik Kasacijskog suda i glavni državni odvjetnik pri Kasacijskom sudu članovi su po službenoj dužnosti. Magistrati – članovi Vijeća biraju se u tri nacionalna kolegija. 17 Integritet Visokog sudbenog vijeća doveden je u pitanje 2019. kada je kriminalističkom istragom utvrđen ozbiljan problem u pogledu imenovanja tužitelja na visokim položajima. 18 Ta je istraga rezultirala ostavkom pet članova Visokog sudbenog vijeća. 19 Održani su novi izbori kako bi se neki od tih članova zamijenili. 20 Pokrenuto je deset disciplinskih postupaka i donesene su određene mjere predostrožnosti. 21 Usto, Nacionalna udruga magistrata izbacila je jednog od magistrata iz Udruge. Vlada je 7. kolovoza 2020. predložila nacrt zakona 22 o reformi Visokog vijeća kako bi se riješili problemi nastali kao posljedica prethodno navedene istrage. Reforma uključuje povećanje broja članova Vijeća 23 , osnivanje 19 teritorijalnih kolegija magistrata 24 i formiranje novog disciplinskog odbora. Nadalje, u sklopu nacrta reforme nalaze se nova pravila za povećanje transparentnosti pri imenovanju sudaca i tužitelja na visoke položaje. Uključuje mogućnost izbora kandidata za Visoko sudbeno vijeće ždrijebom. 25 Važno je da sve reforme u obzir uzmu preporuke Vijeća Europe za pravosudna vijeća, uključujući odabir njihovih članova. 26 Usto, cilj nacrta reforme jest postrožiti uvjete pod kojima se magistrati mogu politički aktivirati. 27 U tom smislu, postrožene su obveze izvještavanja o imovinskom stanju 28 te su pokrenute ciljane inicijative kako bi se podigla svijest o pravosudnoj etici i neovisnosti sudstva 29 , iako je GRECO upozorio na to da politička aktivnost magistrata nije regulirana na odgovarajući način. 30

Kvaliteta

Dodijeljeni su resursi za dodatne magistrate i administrativno osoblje. U Zakonu o proračunu za 2019. 31 predviđeno je zapošljavanje 600 novih magistrata na građanskim i kaznenim sudovima 32 , koji bi trebali biti raspoređeni na Kasacijski sud i niže sudove te službe državnog odvjetništva. 33 Predviđeno je da će nova zapošljavanja biti dovršena do kraja 2021. te da će se zahvaljujući njima povećati učinkovitost kad je riječ o vremenu potrebnom za rješavanje predmeta. 34 Zakonom o proračunu za 2020. 35 uvedena je fleksibilnija raspodjela sudaca, kojima je time omogućeno volontiranje u „fleksibilnim radnim skupinama” kako bi riješili određene zaostatke. Nedavno je do 850 pomoćnih sudaca dobilo zadatak riješiti dugotrajne postupke i pri kaznenim žalbenim sudovima 36 . Očekuje se da će se u 2020. popuniti velik broj slobodnih radnih mjesta za administrativno osoblje, a novi natječaji otvorit će se 2021. Usto, izvanredne mjere kojima je cilj bio ubrzati rješavanje tekućih postupaka i unaprijediti digitalizaciju u kaznenim postupcima omogućile su zapošljavanje 1000 jedinica na razdoblje od dvije godine. 37 Kad je riječ o upravnom pravosuđu, Zakonom o proračunu za 2018. 38 povećan je broj upravnih magistrata za 20, a u veljači 2020. osnovani su novi odjel Vijeća države i dva nova odjela na jednom od prvostupanjskih sudova (Tar Lazio) 39 . No i dalje nije riješeno pitanje velikog broja slobodnih radnih mjesta za magistrate, osobito na prvostupanjskim sudovima. 40

Reforme koje su u tijeku usmjerene su na daljnje unaprjeđenje digitalizacije pravosudnog sustava. Digitalizacija postupaka na prvostupanjskim i drugostupanjskim građanskim sudovima u naprednoj je fazi, dok je na Kasacijskom sudu u fazi testiranja (građanski odjel). Trenutačno se svaki akt u prvostupanjskom i drugostupanjskom postupku priprema, potpisuje, šalje i arhivira u digitalnom formatu radi sažimanja i savjetovanja. Nacrt reforme građanskog postupka o kojem se raspravlja u parlamentu 41 dodatno bi unaprijedio digitalizaciju omogućujući internetsko podnošenje i širi raspon elektroničkih usluga koje uključuju i internetsko plaćanje sudskih pristojbi te proširenje digitalizacije na mirovne sudove. 42 U kaznenim postupcima digitalizacija je djelomična te obuhvaća obavijesti i priopćenja, elektroničke registre i elektroničku vezu s Odvjetničkom komorom, kojoj pristup imaju javnim pravobranitelji. U prijedlogu reforme kaznenog postupka o kojem se raspravlja u parlamentu 43 predviđena je mogućnost internetskog podnošenja dokumenata i obavještavanje s pomoću širokog raspona elektroničkih sredstava. Na upravnim je sudovima digitalizacija napredna. Nedavnom izmjenom 44 ukinut je zahtjev posjedovanja papirnatog primjerka uz elektronički primjerak.

Postojeća digitalna rješenja i zakonski okvir dozvoljen za neke sudske aktivnosti koje se moraju održavati tijekom pandemije bolesti COVID-19. U kontekstu pandemije bolesti COVID-19 Vlada je donijela organizacijske mjere koje treba provoditi u suradnji s nositeljima pravosudnih dužnosti i Visokim sudbenim vijećem, uz omogućavanje građanskih i kaznenih saslušanja na daljinu. 45 Kriza je dovela do brže digitalizacije kaznenih postupaka u okviru kojih je tužiteljstvu omogućeno da sasluša svjedoke i ispita osumnjičene te imenuje vještake putem videokonferencija 46 . Usto, Visoki kasacijski sud, Ured glavnog državnog odvjetnika pri Kasacijskom sudu i Nacionalna odvjetnička komora (Consiglio Nazionale Forense) potpisali su Memorandum o razumijevanju o digitaliziranim aktima 47 . Saslušanja na upravnim sudovima najprije su bila obustavljena, a potom su se organizirala na daljinu. 48 Vijeće države i odvjetničke komore također su potpisali Memorandum o razumijevanju o saslušanjima na daljinu. 49

Unaprijeđen je internetski pristup presudama. Internetski pristup i građanskim i kaznenim presudama potpuno je dostupan kad je riječ o odlukama najviših sudova, dok je za prvostupanjske i drugostupanjske sudove u tijeku provedba odlukâ o objavljivanju presuda koje je donijelo Visoko sudbeno vijeće. 50  

U parlamentu se trenutačno raspravlja o reformama radi restrukturiranja i unaprjeđenja specijalizacije prvostupanjskih i drugostupanjskih poreznih sudova. Velik porast novih predmeta u području poreznih sporova na najvišim razinama dovodi u pitanje kvalitetu talijanskog prvostupanjskog i drugostupanjskog poreznog sudstva. 51 To je pitanje postavio GRECO koji je primijetio određene napretke, ali je i naglasio da ne postoje redovita osposobljavanja i sustavni nadzor u obliku periodičkih provjera te Kodeks poslovnog ponašanja. 52  

Uvedeni su standardi kako bi se poboljšala kvaliteta sudskih odluka. Standardi su utvrđeni suradnjom pravosudnih tijela i odvjetnika, uz potporu Ministarstva pravosuđa. 53  Tim standardima želi se unaprijediti jasnoća i jezgrovitost akata u postupcima. Time je također omogućeno pokretanje procesa sveobuhvatne digitalizacije građanskih predmeta sve do Kasacijskog suda. Provjere kvalitete odluka pridonose osiguranju visoke razine kvalitete.

Osnovani su uredi za kontakt s građanima kako bi sudovi dostupniji. Projekt provodi Ministarstvo pravosuđa u sklopu Operativnog nacionalnog programa Upravljanje i institucionalni kapacitet 2014. – 2020. 54 Cilj mu je poboljšati pristup sudovima približavanjem pravosudnih službi građanima, uključujući ranjive skupine. Nadalje, njime se osniva mreža ureda koji nude ujednačene usluge u području dobrovoljne sudske nadležnosti. Cilj je olakšati pristup sudovima uključivanjem lokalnih tijela i održavanjem digitalnih građanskih postupaka.

Učinkovitost

Pravosudni sustav i dalje se suočava s ozbiljnim izazovima u pogledu trajanja postupaka. Iako je stopa rješavanja predmeta u građanskom sektoru stalno viša od 100 % 55 , procijenjeno vrijeme potrebno za rješavanje građanskih i trgovačkih parnica i dalje je među najduljima u EU-u. 56 Vrijeme potrebno za rješavanje predmeta nastavilo se u 2019. smanjivati na prvostupanjskim i drugostupanjskim sudovima. 57 Na Kasacijskom sudu zaustavljen je pozitivan trend uočen 2018. zbog znatnog porasta broja novih predmeta u području međunarodne zaštite 58 te i dalje znatnog broja novih predmeta u području poreznih sporova 59 uz visoke stope nedopuštenosti. 60 Upravni su sudovi 2019. preokrenuli negativan trend i počeli smanjivati vrijeme potrebno za rješavanje predmeta na svim razinama, istodobno ostajući iznad prosjeka. 61 Usto, pozitivni rezultati uočeni su u području javne nabave. 62 Kad je riječ o trajanju postupaka u upravnim predmetima, Italija se i dalje nalazi pod pojačanim nadzorom Odbora ministara Vijeća Europe 63 . U kaznenim postupcima uočeno je da je vrijeme potrebno za rješavanje predmeta duže od prosjeka 64 na žalbenoj razini unatoč dodatnom smanjenju 2018. i 2019. Međutim, ne uzimajući u obzir neznatan porast u prethodnoj godini, na prvostupanjskim sudovima 65 i na Kasacijskom sudu 66 i dalje se bilježe pozitivni rezultati u pogledu skraćivanja trajanja postupaka. 67 Italija je pod pojačanim nadzorom Odbora ministara Vijeća Europe 68 i kad je riječ o trajanju postupaka u kaznenim predmetima. U siječnju 2020. stupila je snagu reforma kojom se ukida zastara nakon prvostupanjskih presuda, što je u skladu s dugotrajnim posebnim preporukama za tu zemlju 69 u kontekstu europskog semestra. 70 Stoga su izuzetno potrebne mjere za povećanje učinkovitosti, osobito na žalbenoj razini.

U parlamentu se raspravlja o reformama za rješavanje problema neučinkovitosti građanskih i kaznenih postupaka. Trenutačno se u parlamentu 71 raspravlja o prijedlogu sveobuhvatne reforme kojom bi se pojednostavnio građanski postupak, što se od 2013. preporučuje u okviru europskog semestra 72 . Cilj reforme povećati je učinkovitost zahvaljujući pojednostavnjenim postupcima, ubrzanju i boljoj digitalizaciji. Prijedlogom se proširuje upotreba pojednostavnjenih postupaka i raspon predmeta u kojima odlučuje sudac pojedinac. Njime se također skraćuje trajanje postupaka i obvezuje suca da utvrdi rokove za prikupljanje dokaza te rok u kojem stranke moraju elektronički predati sve relevantne akte i dokumente. Revidiraju se žalbeni postupak i pravila o izvansudskom rješavanju sporova te se uvode isključivo elektronički podneseni pisani podnesci. Nadalje, njime se ubrzava provedba postupaka reformiranjem postupka prisilnog izvršenja. U parlamentu se trenutačno raspravlja i o sveobuhvatnoj reformi kaznenog postupka kojoj je cilj povećati učinkovitost tih postupaka i ubrzati postupke pred žalbenim sudovima. Reforma uključuje reviziju sljedećih elemenata: sustava obavješćivanja, šire upotrebe pojednostavnjenih postupaka, uvođenja suca pojedinca na drugoj instanci za izravna pozivanja, širu upotrebu elektroničke dostave dokumenata, pojednostavnjenih pravila za dokazni materijal, utvrđivanja vremenskih ograničenja za trajanje preliminarne istrage i mjera za izbjegavanje stagnacije u istražnoj fazi. Reformom se planira ukinuti zastara nakon donošenja prvostupanjske presude (što je rezultat nedavne reforme) samo za osuđujuće presude, no ne i za oslobađajuće presude. Brzo usvajanje tih reformi može pridonijeti boljoj učinkovitosti. No nekim se odredbama žele uvesti novi disciplinski prekršaji za magistrate u slučaju predugog trajanja postupka. U tom je pogledu važno da se u svim takvim odredbama u obzir uzmu preporuke Vijeća Europe te da se čuva neovisnost sudstva. 73

II.Okvir za suzbijanje korupcije

U načelu, postoji zakonski i institucionalni okvir za suzbijanje korupcije. Novim zakonodavstvom na snagu su stupile veće kazne za kaznena djela korupcije. Za sprječavanje i borbu protiv korupcije nadležno je nekoliko tijela. Nacionalno tijelo za suzbijanje korupcije (ANAC) je tijelo koje je prvenstveno zaduženo za suzbijanje korupcije u javnoj upravi definiranje Strategije za suzbijanje korupcije i nadzor nad donošenjem trogodišnjih planova. Odjel Financijske policije za suzbijanje korupcije (Guardia di Finanza) u svojstvu specijaliziranog tijela za izvršavanje zakonodavstva nadležan je za provođenje istraga i sprječavanje korupcije. Nadalje, specijalizirana policija i tužiteljstvo ulažu povećane napore kako bi riješili problem infiltracije organiziranog kriminala u javnu upravu. Talijanska Financijsko-obavještajna jedinica (Unita’ di informazione finanziaria per l’Italia), neovisno tijelo Banke Italije, pruža potporu nadležnom uredu državnog odvjetnika i surađuje s Financijskom policijom (Guardia di Finanza) kao nadležnim tijelom kojemu se prijavljuju sumnjive transakcije.

Prema najnovijem indeksu percepcije korupcije organizacije Transparency International Italija s rezultatom 53/100 zauzima 15. mjesto u EU-u i 51. mjesto u svijetu. 74 Prema rezultatima posebnog istraživanja Eurobarometra iz 2020., 88 % ispitanika smatra da je korupcija raširena (prosjek za EU: 71 %), a 35 % ispitanika smatra da su u svojoj svakodnevnici osobno pogođeni korupcijom (prosjek za EU: 26 %). 75 Kad je riječ o poduzećima, njih 91 % smatra da je korupcija raširena (prosjek za EU: 63 %), dok 54 % poduzeća smatra da je korupcija problem u poslovanju (prosjek za EU: 37 %). Među ispitanicima, njih 42 % smatra da je broj slučajeva uspješnog kaznenog progona dovoljan da odvrati ljude od korupcije (prosjek za EU: 36 %), dok 25 % poduzeća smatra da su osobe i poduzeća uhvaćeni zbog podmićivanja višeg dužnosnika odgovarajuće kažnjeni (prosjek za EU: 31 %). 76

Nedavno su revidirane razine sankcija za kaznena djela povezana s korupcijom. U zakonodavstvu su predviđene strože kazne za gotovo sva kaznena djela korupcije u cilju povećanja njihove učinkovitosti i učinka odvraćanja. Kazne su znatno postrožene u slučajevima aktivne i pasivne korupcije i domaćih i stranih dužnosnika. Početkom 2019. dodatno je postrožen režim sankcija za neprimjereno podmićivanje. Zakonom je postrožen i režim dodatnih kazni te je kazna doživotne diskvalifikacije i zabrane obnašanja javnih funkcija proširena na širok raspon kaznenih djela korupcije. U svibnju 2019. izmijenjene su mjerodavne odredbe 77 o izbornoj trgovini između političara i mafije s namjerom razbijanja mogućih mreža kriminalnih organizacija, političara, poduzetnika i uprava. Italija ima učinkovit sustav oduzimanja imovinske koristi koji je ključna dopuna režimu sankcija za korupciju. Talijanski režim oduzimanja imovinske koristi, koji uključuje zaplijene i na temelju osuđujuće presude i bez takve presude, međunarodno je uvelike prepoznat kao primjer dobre prakse. 78

Ovlasti i kapacitet Nacionalnog tijela za suzbijanje korupcije povećani su u pogledu njegove preventivne uloge u suzbijanju korupcije. Kad je riječ o sprječavanju korupcije, talijanski se pristup promijenio nakon formiranja Nacionalnog tijela za suzbijanje korupcije (ANAC) 2012. Njegova uloga i ovlasti, uglavnom u području sprječavanja korupcije u javnoj upravi, posljednjih su godina povećane. ANAC je neovisno tijelo. Upravu čini pet članova imenovanih na šestogodišnji mandat koji se ne može obnoviti. Članove predlaže ministar javne uprave i pojednostavnjenja u dogovoru s ministrom pravosuđa i ministrom unutarnjih poslova, a odobrava ih Vijeće ministara. Imenuje ih predsjednik Republike. ANAC ima 350 zaposlenika. Nadležan je isto tako za nadzor i reguliranje javnih ugovora. U sklopu te nadležnosti ANAC prikuplja podatke o natječajima i poduzećima koja djeluju u javnom sektoru. U tu svrhu ANAC upravlja Promatračkom skupinom za javne ugovore. U skladu sa Zakonodavnim dekretom 90/2014 ANAC zaprima i prijave zviždača iz javnih uprava 79 . Nadalje, ANAC ima zadaću definirati Strategiju suzbijanja korupcije i nadgledati donošenje trogodišnjih planova. Strategija suzbijanja korupcije oslanja se na nacionalni plan suzbijanja korupcije te trogodišnje planove suzbijanja korupcije i kodekse ponašanja koje trebaju donijeti javna uprava i državna poduzeća. Iako ih ANAC u slučaju nedonošenja trogodišnjih planova i/ili kodeksa ponašanja može sankcionirati, ANAC to nastoji spriječiti tako da savjetuje javnu upravu i pruža joj smjernice te tako da utvrđuje smjernice i standarde za kodekse ponašanja u posebnim upravnim područjima. Sustav vlastitih financijskih resursa dodatno jamči ANAC-ovu autonomiju i neovisnost. Vlastiti resursi čine otprilike 87 % ANAC-ova proračuna. 80

Institucije za suzbijanje korupcije surađuju kako bi suzbile infiltraciju organiziranog kriminala u javnu upravu. Okružna uprava za borbu protiv mafije (DDA), sastavnica magistrata koji čine specijalizirano „okružno tužiteljstvo za borbu protiv mafije”, odgovorna je za mafijaška i ostala ozbiljna kaznena djela. Jedini je specijalizirani ured tužiteljstva u talijanskom pravu. Kad je riječ o kaznenim djelima protiv javne uprave, uključujući korupciju, uredi državnog odvjetništva, osobito srednji i veliki, oslanjaju se na specijalizirane radne skupine koje istražuju kaznena djela protiv javne uprave, a koje su nadležne i za gospodarska kaznena djela koja se mogu povezati s korupcijom. Primjena istražnih postupaka i protokola koji su razvijeni na temelju borbe protiv organiziranog kriminala iznimno su važni za suzbijanje kaznenih djela korupcije, osobito za osnivanje međuresornih pravosudnih policijskih snaga (Državna policija, Carabinieri, Financijska policija i odjeli Ureda glavnog državnog odvjetnika) te za osnivanje skupina pravosudne policije posebno posvećenih borbi protiv tih kaznenih djela. Državna uprava za borbu protiv mafije i terorizma (DNA) i Nacionalno tijelo za suzbijanje korupcije (ANAC) potpisali su u studenome 2017. sporazum kojim se DNA-u dopušta pristup informacijama u Sudskom registru trgovačkih društava i Nacionalnoj bazi podataka o javnim ugovorima kojima upravlja ANAC.

Kriminalne organizacije sve češće pribjegavaju koruptivnim praksama da bi postigle svoje ciljeve. ANAC i državno odvjetništvo otkrili su da skupine organiziranog kriminala sustavno primjenjuju korupciju i metode tajnih dogovora u odnosu s javnom upravom, osobito u kontekstu javne nabave. Kao što je to ANAC naglasio u svojem godišnjem izvješću parlamentu za 2020. 81 , taj trend stalno raste. U 2019. poduzete su 633 mjere zabrane protiv mafije u usporedbi s 573 takve mjere 2018. (godišnji rast od 10 %). Od 2015. ukupno je poduzeto 2 600 takvih mjera.

Specijalizirana policija, Financijska policija (Guardia di Finanza), posebno je zadužena za suzbijanje korupcije. Financijska policija (Guardia di Finanza, GdF) tijelo je vojne policije koje podupire rad nadležnog ureda državnog odvjetnika i surađuje s Nacionalnim tijelom za suzbijanje korupcije. Financijska policija nadležno je tijelo koje prima prijave o sumnjivim transakcijama te koje, zajedno s Upravom za borbu protiv mafije, provodi istrage na temelju prijava i može pristupiti bankovnim podacima. Prema navodima Financijske policije, između kolovoza 2016. i kolovoza 2019. pokrenuto je 339 sudskih postupaka povezanih s korupcijom, a pravosudna su tijela u 117 predmeta izrekla mjeru istražnog zatvora prije suđenja za korupciju, i to povezanu samo sa sektorom nabave. U 74 % slučajeva (113 predmeta) radilo se o dodjeli javnih ugovora. Općine su tijela kojima prijeti najveći rizik od infiltracije organiziranog kriminala i primjene koruptivnih metoda i metoda tajnih dogovora u izravnoj javnoj nabavi. Financijska policija može podržati ANAC u izvršavanju ovlasti za koje je nadležan i u području javnih ugovora i u širokom sektoru mjera za sprječavanje korupcije. Financijska policija surađuje i s Europskim uredom za borbu protiv prijevara (OLAF) s kojim je nedavno pokrenula aktivnost praćenja radi utvrđivanja prodaje medicinskih i zdravstvenih proizvoda na internetu.

Zakonodavstvo o zviždačima u privatnom sektoru temelji se na programima dobrovoljnog ispunjenja obveze. Nakon revizije zakonodavnog okvira o zviždačima 2017. 82 došlo je do porasta prijava u javnom sektoru. Međutim, zaštita zviždača u privatnom sektoru i dalje nije učinkovita jer je ispunjenje obveze dobrovoljno. Prema najnovijem godišnjem izvješću ANAC-a primjena instrumenata za zviždačenje posljednjih se godina eksponencijalno povećala: sa 125 prijava 2015. narasla je na 873 prijave 2019., dok je od 2015. do 2019. ukupno zabilježeno 2 330 prijava. 83

Sustav propisa o sukobu interesa fragmentiran je. Sukob interesa u javnoj upravi i u vladi reguliran je u Italiji tako da su u zakonu definirani slučajevi nepodobnosti i nespojivosti. 84 ANAC ima zadaću tumačiti pravni okvir o „nepodobnosti i nespojivosti položaja u javnoj upravi” i nadgledati ispravnu provedbu zakonodavstva. Odredba o sukobu interesa sadržana je u glavnom Kodeksu ponašanja. 85 Za neke javne dužnosnike postoje ograničenja u pogledu aktivnosti ili vanjskih angažmana koje smiju obavljati nakon što završe s vršenjem javne dužnosti. Tijelo za tržišno natjecanje i tržište nadležno je za provjeru nespojivosti nakon imenovanja na politički položaj u vladi te tijekom i nakon završetka mandata. Pravila o sprječavanju sukoba interesa sadržana su i u Predsjedničkom dekretu 2013. ANAC je 2019. objavio smjernice za reguliranje sukoba interesa. Međutim, na izabrane javne službenike primjenjuje se fragmentirani režim nepodobnosti i nespojivosti jer ne postoji potpun sustav provedbe režima. Kad je riječ o izvještavanju o imovinskom stanju, članovi vlade i viši državni službenici po zakonu su dužni ispuniti obrazac u kojem navode izvor prihoda, imovine i vanjske angažmane te priložiti presliku prijave poreza. Članovi Zastupničkog doma i Senata duži su predati izvješće o svojim nekretninama, imovini upisanoj u javne registre, socijalnom djelovanju, dioničarskim udjelima u društvima te presliku najnovije prijave poreza. Neke od tih informacija dostupne su na internetskim stranicama parlamenta i profilnoj stranici svakog zastupnika. Magistrati su dužni Visokom sudbenom vijeću predati izjave koje sadržavaju iste informacije koje moraju prijaviti i članovi parlamenta.

Potrebno je obratiti pozornost na lobiranje i praksu „rotirajućih vrata”. Odlukom br. 208/2017 o lobiranju u Zastupničkom domu uspostavlja se obavezan javni registar lobista za sve fizičke ili pravne osobe koje zastupaju kolektivni interes. Primjenjuje se i na bivše članove parlamenta ili članove vlade koji se namjeravaju baviti lobističkim aktivnostima. 86 Slična obveza prijavljivanja sastanaka s trećim stranama ne primjenjuje se na članove vlade. Kad je riječ o praksi „rotirajućih vrata”, primjenjuju se posebne odredbe. U kolovozu 2019. Nacionalno vijeće imenovalo je Talijansko tijelo za suzbijanje korupcije tijelom za nadzor i sankcije u području prakse „rotirajućih vrata”. 87 Tijelu su povjerene ovlasti procjene povreda, poništavanja ugovora i određivanja sankcija. 88 Odredbe o „rotirajućim vratima” trenutačno se odnose samo na javne dužnosnike, a ne na obnašatelje političkih funkcija. Tijelo za suzbijanje korupcije pozvalo je vladu da unaprijedi zakonodavstvo u području prakse „rotirajućih vrata”. 89

III.Medijski pluralizam

Sloboda izražavanja i sloboda medija zaštićene su člankom 21. Ustava 90 . Sekundarnim zakonodavstvom postavljen je čvrst okvir za osiguravanje medijskog pluralizma u zemlji. Zakonom je osnovano 91 neovisno regulatorno tijelo, Nadzorno tijelo za komunikacije (AGCOM), kojemu su u medijskom sektoru povjerene ovlasti regulacije, nadzora, provedbe i sankcioniranja. Ustavni sud trenutačno preispituje kaznenu sankciju za klevetu koja se odnosi na zatvorsku kaznu u trajanju do jedne godine 92 . Novinari moraju biti upisani u Udruženje novinara 93 , koje osigurava samoregulaciju profesije. Nadalje, obvezuju ih etička pravila u skladu s kojima sektor djeluje, odnosno konsolidirani tekst o dužnostima novinara. 94 AGCOM ima nadzornu ulogu u medijskom sektoru te provodi nadzor nad profesijom u sklopu svoje Promatračke skupine za novinarstvo koja sastavlja posebno izvješće o prijetnjama novinarima.

Regulatorno tijelo za audiovizualne medijske usluge neovisno je. U skladu sa zakonom, AGCOM „ima potpunu autonomiju i neovisan je u svojim odlukama i procjeni” 95 . Od donošenja talijanskog Zakona o proračunu 2006. AGCOM autonomno upravlja svojim proračunom te ga u potpunosti financiraju poduzeća iz sektora za koji je nadležan, a koja pridonose postotkom svojega godišnjeg prihoda na temelju strogih računovodstvenih pravila. Postupci nominiranja i imenovanja predsjednika i članova Upravnog vijeća AGCOM-a propisani su zakonom te su utvrđena stroga pravila za sprječavanje sukoba interesa 96 . Mandati članova Upravnog vijeća namjerno su i izričito odvojeni od izbornih ciklusa, a prekid mandata predsjednika i članova Upravnog vijeća AGCOM-a nije predviđen 97 . AGCOM se pridržava strogih pravila u pogledu zapošljavanja ljudskih potencijala te propisuje dvogodišnji rok ograničavanja aktivnosti tijekom kojega bivši direktori ne mogu biti ni u kakvoj izravnoj ili neizravnoj vezi s bilo kojim poduzećem koje djeluje u reguliranim sektorima. Time se jamči neovisnost AGCOM-a 98 . 

Talijanski Ordine dei giornalisti 99 (Udruženje novinara) neprofitno je javnopravno tijelo osnovano 1963. 100 i predstavlja novinarsku profesiju. Vodi Registar novinara (Albo dei giornalisti), u koji su se novinari dužni prijaviti kako bi se bavili svojom profesijom, te prati i štiti rad svojih članova. Nacionalno vijeće Udruženja može izdavati upozorenja, cenzurirati, suspendirati i izbaciti svoje članove. Udruženje djeluje u skladu s integriranim Konsolidiranim kodeksom ponašanja (Testo unico dei doveri del giornalista) koji je donesen 2016. U okviru Alata za praćenje medijskog pluralizma za 2020. navodi se činjenica da taj sustav, specifičan za Italiju, znači da pristup profesiji nije potpuno otvoren „čak i ako se taj zahtjev u praksi postupno sve manje poštuje” 101 .

Načelo transparentnosti vlasništva nad medijima utvrđeno je Ustavom 102 . Zakonom su utvrđeni sljedeći pragovi protiv koncentracije: ograničen broj licencija koje može posjedovati jedan pružatelj sadržaja, ograničenja ukupnih prihoda koje može ostvariti jedan operater, AGCOM-ova kontrola svih spajanja i pripajanja u sektoru, ograničenja vlasništva među medijima i zabrane dominantnih položaja na svim mjerodavnim tržištima. Registar komunikacijskih operatera (ROC) pokrenut je 1997. 103 , a operateri u talijanskom komunikacijskom sektoru dužni su se registrirati ispunjavanjem brojnih obrazaca o svojoj vlasničkoj strukturi i osobama s uredničkim odgovornostima u medijskoj kući. Podatke o lancu vlasničke strukture registriranih subjekata ROC može poluautomatski povući iz nacionalne Trgovačke komore. Podaci o vlasništvu medijskih poduzeća registriranih u ROC-u dostupni su na internetskim stranicama Trgovačke komore ili se mogu dobiti od AGCOM-a tako da se pošalje obrazloženi zahtjev za pristup informacijama. Međutim, u okviru Alata za praćenje medijskog pluralizma 2020. ukazuje se na činjenicu da Registar nije sasvim učinkovit i da nisu sve spomenute informacije izravno dostupne javnosti, osobito informacije o krajnjem vlasništvu. Stoga se u okviru Alata za praćenje medijskog pluralizma procjenjuje da taj pokazatelj ima srednji rizik 104 . 

Utvrđena su stroga pravila o državnom oglašavanju. Javna tijela koja zakupe oglasni prostor u nekom masovnom mediju moraju obavijestiti AGCOM o izdacima za oglašavanje u prethodnoj financijskoj godini koristeći se elektroničkim alatom koji je odabrao AGCOM. 105 Utvrđeni su kriteriji za potrošnju 106 , a predviđene su i visoke novčane kazne u slučaju neispunjavanja obveza. Usto, svi važni podaci o troškovima za institucijsku komunikaciju objavljuju se na internetskoj stranici vlade u odjeljku namijenjenom transparentnosti. U tom kontekstu se u okviru Alata za praćenje medijskog pluralizma 2020. smatra da je to područje niskog rizika.

Politička neovisnost talijanskih medija i dalje je problem. Venecijanska komisija 107 prije 15 je godina istaknula manjkavosti regulatornog okvira u pogledu osiguravanja političke neovisnosti medija jer ne sadržava učinkovite odredbe o sprječavanju sukoba interesa. Alat za praćenje medijskog pluralizma 2020. procijenio je da Italiji u tom pogledu prijeti srednji rizik te zaključio da se u audiovizualnom sektoru i dalje znatno osjeća politički utjecaj 108 . U manjoj se mjeri ta procjena odnosi i na sektor novina zbog neizravne veze između interesa izdavača i vlade i na nacionalnoj i na lokalnoj razini.

Trenutačno se preispituju zakoni o kleveti. Nedavno su donesene ključne presude koje se odnose na članak 595. Kaznenog zakonika kojim se kleveta kažnjava kaznom zatvora do jedne godine. Citirajući presude Europskog suda za ljudska prava protiv Italije, Kasacijski sud presudio je 2019. da bi se oduzimanje slobode u slučaju usmenih kaznenih djela trebalo razmatrati u iznimnim slučajevima poput poticanja na mržnju te da su stoga kazne zatvora za klevetu suprotne pravu na slobodu izražavanja. 109 U lipnju 2020. Ustavni sud donio je odluku prema kojoj parlament treba odlučiti o tome na koji način postići ravnotežu između slobode govora i postojećeg kaznenog zakona o kleveti. Odgodio je raspravu do 21. lipnja 2021. kako bi omogućio Parlamentu da raspravi o usklađenosti s ustavnim načelom kako ga tumači Europski sud za ljudska prava (ESLJP). 110  

Donesena su pravila o transparentnosti uprave i pristupu javnim informacijama. Zakonski okvir 111 osigurava transparentnost uprave i pristup javnim informacijama koji se može ostvariti na zahtjev i temeljem obveze objavljivanja informacija koje se odnose na rad uprave. U Zakonu o slobodi informiranja (FOIA) 112 potvrđuje se sloboda na pristup informacijama javne uprave kao temeljno pravo te se utvrđuje načelo prema kojemu uprave prednost moraju dati pravu svake osobe da sazna informacije i pristupa informacijama u vlasništvu javne uprave bez dokazivanja opravdanog interesa za predmet. Međutim, u skladu s neovisnim izvješćima 113 , javna uprava ne ispunjava uvijek svoju dužnost odgovaranja na zahtjeve povezane sa Zakonom o slobodi informiranja.

Problem su fizički napadi na novinare i prijetnje smrću novinarima. Platforma Vijeća Europe za promicanje zaštite novinarstva i sigurnosti novinara objavila je 2019. i 2020. 12 upozorenja 114 iz Italije (sedam 2019. i pet 2020.), uključujući nekoliko slučajeva fizičkih napada, prijetnji smrću mafijaških skupina i verbalnih napada vladinih dužnosnika i zaposlenika. 115 Stoga je u Alatu za praćenje medijskog pluralizma 2020. pokazatelj o novinarskoj profesiji, standardima i zaštiti označen kao srednje rizičan. Dionici su potvrdili taj fenomen i prijavili dodatne slučajeve prijetnji. 116

Osnovan je Koordinacijski centar koji se bavi napadima na novinare 117 . Ministarstvo unutarnjih poslova osnovalo je 2017. Centar usmjeren praćenju prijetnji novinarima i razvoju potrebnih mjera zaštite. Centar je prva inicijativa za uspostavu sigurnosnog mehanizma te vrste u Europi. Ad hoc parlamentarni odbor za „mafiju, novinare i informacije” dobio je zadatak utvrditi, pratiti i ocjenjivati povezanost između mafije i informacija. Dionici 118 hvale rad Centra, ali i ističu da se manje ozbiljne prijetnje često ne prate.

IV.Ostala institucijska pitanja povezana sa sustavom provjera i ravnoteže

Italija je unitarna parlamentarna republika čiji se predsjednik ne bira izravno. 119 Parlament je dvodomni: sastoji se od Zastupničkog doma i Senata, a oba doma imaju jednake ovlasti. Pravo pokretanja zakonodavne inicijative imaju vlada, članovi parlamenta, 50 000 građana, Nacionalno vijeće za gospodarstvo i rad 120 i Regionalno vijeće. Ustavni sud ocjenjuje ustavnost zakona. Nekoliko regionalnih pučkih pravobranitelja ima zadatak čuvati slobode i prava pojedinaca. 121 Međuministarski odbor za ljudska prava (CIDU) surađuje s civilnim društvom, akademskom zajednicom i važnim dionicima kako bi promicao i štitio ljudska prava. Nacionalni jamac za prava pritvorenih osoba neovisno je tijelo čija je zadaća nadzirati mjesta za osobe lišene osobne slobode.

Vlada je proglasila izvanrednu zdravstvenu situaciju te je iskoristila zakonodavne dekrete za suzbijanje pandemije bolesti COVID-19. Mjere za rješavanje problema pandemije bolesti COVID-19 donesene su u okviru izvanredne zdravstvene situacije koju je vlada proglasila 31. siječnja 2020. U tom su kontekstu doneseni zakonodavni dekreti koji su pružili temelj za niz upravnih mjera. Zakonodavni dekreti su akti vlade koji se donose u hitnom slučaju i imaju zakonsku snagu, a parlament ih treba pretvoriti u zakon u roku od 60 dana. U suprotnome prestaju proizvoditi učinak 122 . Svi zakonodavni dekreti o pandemiji pretvoreni su u zakon i može ih se osporiti pred Ustavnim sudom 123 . U aktualnom zakonodavnom razdoblju, koje je počelo 2018., donesen je 121 zakon, a parlament je 45 zakonodavnih dekreta pretvorio u zakon, dok ih je osam prestalo proizvoditi učinak. 124  Vlada je 29. srpnja 2020. produljila izvanrednu situaciju do 15. listopada 2020. 125

Procjene regulatornog učinka i savjetovanja s dionicima bolji su, ali moraju biti sustavniji. U rujnu 2017. talijanska vlada usvojila je novi skup postupaka za procjenu regulatornog učinka (RIA) 126 , ex post evaluaciju, uključenost dionika i regulatorno planiranje. Međutim, sudjelovanje građana i dionika još nije u potpunosti sastavni dio postupka definiranja politike. Češće se analizira učinak stvarnih i alternativnih zakona, no takva je analiza i dalje rijetka i većinom usredotočena na gospodarski aspekt umjesto na društveni i ekološki aspekt. 127  Ex post evaluacije i savjetovanja i dalje se ne provode sustavno i dosljedno u različitim ministarstvima. 128  

Razmatra se osnivanje neovisne institucije za ljudska prava. Parlamentu su 2018. predana dva nacrta zakona o osnivanju Neovisnog nacionalnog tijela za ljudska prava (NHRI) te ih trenutačno razmatra Zastupnički dom. 129 U oba nacrta zakona predviđa se autonomija tog tijela. Brzo osnivanje NHRI-ja u skladu s Pariškim načelima odgovaralo bi preporukama Ujedinjenih naroda. 130  Preporučeno je i da Tijelo za djecu i adolescente bude u potpunosti neovisno i autonomno te da mu se povećaju resursi. 131  

Ustavni sud donio je interna pravila kako bi civilno društvo i širu javnost potaknuo da više sudjeluju u postupcima koji se vode pred tim sudom. Na vijećanju održanom u siječnju 2020. 132 uveden je institut amicus curiae (prijatelj suda), odnosno mogućnost saslušanja stručnjaka, i kodificirana je sudska praksa o interveniranju trećih strana u postupak. Donesene su i mjere kojima se osigurava kontinuirano funkcioniranje Suda tijekom pandemije bolesti COVID-19, uz istodobno ograničavanje fizičke prisutnosti. Postupkom imenovanja članova Ustavnog suda želi se osigurati raznolik sastav koji uključuje članove koje u jednakom omjeru nominiraju suci, parlament i predsjednik Republike.

Italija ima aktivno i raznoliko civilno društvo. Međutim, postoji zabrinutost zbog složenosti postupka registracije nevladinih organizacija 133 i zbog kašnjenja u provedbi zakona kojim se ujednačavaju pravila koja reguliraju neprofitni sektor. 134 Negativan diskurs utječe i na okruženje u kojem djeluju nevladine organizacije koje se bave pitanjima migracije i azila 135 te se prostor za građansko djelovanje smatra suženim. 136 Vijeće Europe 137 preporučilo je stavljanje izvan snage zakona i politika koji nevladine organizacije ometaju u njihovu zakonitom radu, a UN je preporučio da civilnom društvu treba zajamčiti pravo na djelovanje i slobodu djelovanja te je iskazao svoju zabrinutost zbog kampanja ocrnjivanja nevladinih organizacija koje se bave pitanjima migracije i azila. 138  

Prilog I.: Popis izvora prema abecednom redoslijedu*

 * Popis doprinosa primljenih u okviru savjetovanja za Izvješće o vladavini prava za 2020. dostupan je na (internetska stranica komunikacije).

Akt Senata br. 1662. http://www.senato.it/leg/18/BGT/Schede/Ddliter/52664.html .

Centar za medijski pluralizam i slobodu medija (2020.), Alat za praćenje medijskog pluralizma 2020. https://cmpf.eui.eu/media-pluralism-monitor/mpm-2020 .

CEPEJ (2020), Studija o funkcioniranju pravosudnih sustava u državama članicama EU-a: Italija.

CIVICUS, Monitor: praćenje građanskog prostora: Italija. https://monitor.civicus.org/country/italy/ .

Europska komisija (2020.), Pregled stanja u području pravosuđa u EU-u.

Europska mreža sudbenih vijeća (EMSV) (2019.): Neovisnost i odgovornost sudstva, Anketa ENCJ-a o neovisnosti sudaca, 2019. https://pgwrk-websitemedia.s3.eu-west-1.amazonaws.com/production/pwk-web-encj2017-p/Reports/Data%20ENCJ%202019%20Survey%20on%20the%20Independence%20of%20judges.pdf .

Europski sud za ljudska prava, presuda od 11. srpnja 2002., zahtjev br. 28957/95.

Europski sud za ljudska prava, presuda od 12. svibnja 1999., Ledonne, zahtjev br. 35742/97.

Europski sud za ljudska prava, presuda od 2. rujna 1997., Abenavoli, zahtjev br. 22461/93.

Glavna uprava za komunikaciju (2019.), Flash Eurobarometar 482: stavovi poduzeća o korupciji u EU-u.

Glavna uprava za komunikaciju (2020.), Posebno izvješće Eurobarometra 502: korupcija.

Glavna uprava za zapošljavanje, socijalna pitanja i uključivanje (2019.), Izvješće o mjerenju učinka javnih uprava (EUPACK).

GRECO (2017.), četvrti evaluacijski krug, Evaluacijsko izvješće za Italiju o sprječavanju korupcije među saborskim zastupnicima, sucima i državnim odvjetnicima

GRECO (2018.), četvrti evaluacijski krug, Izvješće o usklađenosti Italije u pogledu sprječavanja korupcije među saborskim zastupnicima, sucima i državnim odvjetnicima

Kasacijski sud (2019.), Statistički godišnjak za 2019.

Kasacijski sud (2020.), Statistički godišnjak za 2020.

Kasacijski sud, presuda br. 38721 od 19. rujna 2019.

Konvencija UN-a protiv korupcije, Drugi ciklus revizije Izvješća za Italiju. https://www.unodc.org/documents/treaties/UNCAC/CountryVisitFinalReports/2019_11_22_Italy_FinalCountry_Report.pdf .

Nacionalno tijelo za suzbijanje korupcije (2020.), Godišnje izvješće o aktivnostima za 2019. http://www.anticorruzione.it/portal/public/classic/Attivitadocumentazione/Pubblicazioni/RelazioneParlamento/_relazioni?id=ebd7f2f20a7780421a927869bf5987c8 .

Nacionalno vijeće (2019.), Odluka 7411, 29. listopada 2019. https://www.giustizia-amministrativa.it/portale/pages/istituzionale/visualizza/?nodeRef=&schema=cds&nrg=201900038&nomeFile=201907411_11.html&subDir=Provvedimenti .

Odbor UN-a za prava djeteta (2019.), Zaključna zapažanja o objedinjenom petom i šestom periodičkom izvješću za Italiju.

Odluka Nacionalne udruge magistrata iz svibnja 2018.

Odluka Visokog sudbenog vijeća (2020.) o mrežnoj arhivi Italgiure osnovanih odluka – operativni pokazatelji od 19. lipnja 2019.

Odluka Visokog sudbenog vijeća od 13. studenoga 2019. o prijavi imovine magistrata.

Odluka Visokog sudbenog vijeća od 16. studenoga 2017. o organizaciji Ureda državnog odvjetnika, izmijenjenu 18. lipnja 2018. i dodatno objašnjenu u pogledu organizacijskih programa odlukom od 4. prosinca 2019.

OECD, Pokazatelji regulatorne politike i upravljanja. http://www.oecd.org/gov/regulatory-policy/indicators-of-regulatory-policy-and-governance-2019-italy.pdf .

Open Government Forum (2017.), Smjernice o javnom savjetovanju u Italiji. http://open.gov.it/linee-guida-sulla-consultazione-pubblica/ .

Openpolis 2019.

Promatračnica novinarstva.

Prvi predsjednik Kasacijskog suda (2020.), Izvješće o stanju pravosuđa 2019.

Regionalni pučki pravobranitelj za Toskanu, internetska stranica regionalnog pučkog pravobranitelja za Toskanu. http://www.difensorecivicotoscana.it/default?nome=chi-e&idc=67 .

Rezolucija br. 10. Osme konferencije ugovornih stranaka Konvencije UN-a protiv korupcije. https://www.unodc.org/UNCAC/COSP/session8/Advance_unedited_resolutions .

Senat Republike (2018.), Statistika zakonodavnih aktivnosti.

Smjernice Visokog sudbenog vijeća od 13. svibnja 2020. za lokalna sudbena vijeća, uključujući smjernice o transparentnosti i ovlasti ispitivanja povezane s profesionalnom procjenom, kao i za unaprjeđenja.

Spampinato (2020.), Oxygen for information (Kisik za informacije).

Tijelo za suzbijanje korupcije (2019.), „Odluka Nacionalnog vijeća o nadležnosti ANAC-a u području prakse ‚rotirajućih vrata’” (<<Sentenza del Consiglio di Stato sulle competenze dell’ANAC in materia di pantouflage>>). http://www.anticorruzione.it/portal/public/classic/Comunicazione/News/_news?id=1cf74b9f0a77804237e6dc1369ece3ce .

Tijelo za suzbijanje korupcije (2020.), Izvješće br. 6, 27. svibnja 2020., o „rotirajućim vratima” (Atto di segnalazione n. 6 del 27 maggio 2020 concernente proposte di modifica alla disciplina del pantouflage di cui all'art. 53, comma 16-ter, del decreto legislativo 30 marzo 2001, n. 165. https://www.anticorruzione.it/portal/rest/jcr/repository/collaboration/Digital%20Assets/anacdocs/Attivita/Atti/attiDiSegnalazione/2020/AttoSegnalazione.n.6.2020.del.448.2020.pdf .

Transparency International, Profil zemlje: Italija. https://www.transparency.org/en/countries/italy .

Ured UN-a za droge i kriminal (2019.), Izvješće o reviziji za Italiju: Revizija Sjedinjenih Američkih Država i Sierra Leonea o talijanskoj provedbi II. poglavlja (članci 5. – 14.) i IV. poglavlja (članci 51. – 59.) Konvencije Ujedinjenih naroda protiv korupcije u ciklusu revizije 2016. – 2021.

Ured Visokog povjerenika UN-a za ljudska prava, Izvješće Misije za Italiju 2019. https://www.ohchr.org/Documents/Countries/IT/ItalyMissionReport.pdf .

Ustavni sud (2020.), Dodatna pravila za presude pred Ustavnim sudom.

Ustavni sud, Uredba br. 132/2020.

Vijeće države i odvjetničke komore (2020.), Memorandum o razumijevanju o daljinskim saslušanjima. https://www.giustizia-amministrativa.it/documents/20142/1869446/PROTOCOLLO+INTESA+-+UDIENZA+DA+REMOTO+EX+ART.+4+D.L.+28_2020_signed.pdf/d9a07203-3281-3b24-49ed-54fecc6b64f7 .

Vijeće Europe, Platforma za promicanje zaštite novinarstva i sigurnosti novinara: Italija. https://www.coe.int/en/web/media-freedom/italy .

Vijeće Europe: Konferencija međunarodnih nevladinih organizacija pri Vijeću Europe (2019.), Sudjelovanje civilnog društva u postupku donošenja odluka: Prikupljanje informacija o Italiji.

Vijeće Europe: Odbor ministara (2010.), Preporuka CM/Rec(2010)12 Odbora ministara državama članicama o sucima: neovisnost, učinkovitost i odgovornosti.

Vijeće Europe: Odbor ministara (2016.), Odluka CM/ResDH(2016)358 Odbora ministara o trajanju postupaka u upravnim predmetima.

Vijeće Europe: Odbor ministara (2018.), Odluka CM/ResDH(2018)353 Odbora ministara o trajanju postupaka u kaznenim predmetima.

Vijeće Europe: Venecijanska komisija (2005.), Mišljenje o kompatibilnosti zakona „Gasparri” i „Frattini” Italije sa standardima Vijeća Europe u području slobode izražavanja i pluralizma medija koje je usvojila Venecijanska komisija na svojem 63. plenarnom zasjedanju.

Vijeće Europe: Venecijanska komisija (2010.), Izvješće o europskim standardima u pogledu neovisnosti pravosudnog sustava: Dio II. – Državno odvjetništvo – Usvojila Venecijanska komisija na svojem 85. plenarnom zasjedanju

Vijeće Europe: Venecijanska komisija (2017.), Mišljenje o činu ureda javnog tužitelja [Poljske], kako je izmijenjeno, Usvojila Venecijanska komisija na svojem 113. plenarnom zasjedanju.

Vijeće Europske unije (2013.), Preporuka Vijeća od 9. srpnja 2013. o nacionalnom programu reforme Italije za 2013. i davanje mišljenja Vijeća o programu stabilnosti Italije.

Vijeće Europske unije (2014.), Preporuka Vijeća od 8. srpnja 2014. o nacionalnom programu reforme Italije za 2014. i davanje mišljenja Vijeća o programu stabilnosti Italije.

Vijeće Europske unije (2015.), Preporuka Vijeća od 14. srpnja 2015. o nacionalnom programu reforme Italije za 2015. i davanje mišljenja Vijeća o programu stabilnosti Italije za 2015.

Vijeće Europske unije (2016.), Preporuka Vijeća od 12. srpnja 2016. o nacionalnom programu reforme Italije za 2016. i davanje mišljenja Vijeća o programu stabilnosti Italije za 2016.

Vijeće Europske unije (2017.), Preporuka Vijeća od 11. srpnja 2017. o nacionalnom programu reforme Italije za 2017. i davanje mišljenja Vijeća o programu stabilnosti Italije za 2017.

Vijeće Europske unije (2018.), Preporuka Vijeća od 13. srpnja 2018. o nacionalnom programu reforme Italije za 2018. i davanje mišljenja Vijeća o programu stabilnosti Italije za 2018.

Vijeće Europske unije (2019.), Preporuka Vijeća od 9. srpnja 2019. o nacionalnom programu reforme Italije za 2019. i davanje mišljenja Vijeća o programu stabilnosti Italije za 2019.

Virtualni posjet Italiji u kontekstu Izvješća o vladavini prava za 2020.

Visoki kasacijski sud, Ured glavnog državnog odvjetnika pri Kasacijskom sudu i Nacionalna odvjetnička komora (2020.), Memorandum o razumijevanju o digitalizaciji postupovnih akata pri Kasacijskom sudu. http://www.cortedicassazione.it/cassazione-resources/resources/cms/documents/protocollo_Cassazione_CNF_Procura_Generale-con_firma_digitale.pdf .

Visoko sudbeno vijeće (2017., 2018.), Smjernice za izradu postupovnih akata.

Visoko sudbeno vijeće (2019.), Odluka o obvezama redovnih magistrata da izvijeste o imovinskom stanju. https://www.csm.it/documents/21768/87331/circolare+anagrafe+patrimoniale+%28delibera+13+novembre+2019%29/546a7348-e1d2-3c87-c13e-4db105cae7a1 .

Visoko sudbeno vijeće i Nacionalno forenzičko vijeće (2018.), Memorandum o razumijevanju o preliminarnom ispitivanju žalbi, organizaciji rada, jasnoći i jezgrovitosti akata u žalbenom postupku.

Zakon o slobodi informiranja (FOIA), 2019.

Zastupnički dom, aktivnosti Skupštine: Prijedlozi zakona koje je odobrila Skupština.

Značajke javne uprave u Italiji, 2019., Javna uprava u EU-27: Uvid u karakteristike, kapacitet i uspješnost javnih uprava EU-a, 2019.

Prilog II.: Posjet Italiji

Službe Komisije održale su u lipnju 2020. virtualne sastanke sa sljedećim tijelima:

·Odjel Financijske policije za suzbijanje korupcije

·Udruga Articolo 21

·Udruga Oxygen for information (Ossigeno per l'informazione)

·Udruženje europskih novinara

·Regulatorno tijelo za komunikacije

·Vijeće države

·Visoko sudbeno vijeće

·Visoki kasacijski sud

·Ministarstvo pravosuđa

·Nacionalno tijelo za suzbijanje korupcije

·Državna uprava za borbu protiv mafije i terorizma

·Nacionalno udruženje novinara

·Nacionalni savez talijanskog novinarstva

·Ured državnog odvjetnika pri Visokom kasacijskom sudu

* Komisija se u okviru brojnih horizontalnih sastanak sastala i sa sljedećim organizacijama:

·Amnesty International

·Civil Liberties Union for Europe

·Civil Society Europe (Europsko koordinacijsko tijelo za organizacije civilnog društva)

·Konferencija europskih crkava

·EuroCommerce

·Europski centar za neprofitno pravo

·Europski centar za slobodu tiska i medija

·Europski građanski forum

·Free Press Unlimited

·Front Line Defenders (Zaklada za zaštitu branitelja ljudskih prava)

·ILGA-Europe

·Međunarodna komisija pravnika

·Međunarodna federacija za ljudska prava

·International Press Institute (Organizacija za promicanje i zaštitu slobode medija)

·Lifelong Learning Platform (Europsko udruženje civilnog društva za obrazovanje)

·Pravna inicijativa zaklade Otvoreno društvo/Europski institut Otvoreno društvo

·Reporteri bez granica

·Transparency International EU

(1)      Čl. 101. – 113., Glava IV. Ustava.

(2)      Čl. 104. Ustava.

(3)      Čl. 51. (3.a) Zakonika o kaznenom postupku (npr. organizirani kriminal poput mafijaškog; organizirani kriminal usmjeren trgovini ljudima, ropstvu i nelegalnoj imigraciji; trgovanje drogom; otmice radi iznude; izborna trgovina između političara i mafije te ostala teška kaznena djela).

(4)      Pod koordinacijom i nadzorom državnog odvjetnika za borbu protiv mafije i terorizma u Državnoj upravi za borbu protiv mafije koja je dio Ureda državnog odvjetnika pri Kasacijskom sudu.

(5)      Čl. 104. Ustava.

(6)      Važeće mjerodavno zakonodavstvo: Zakon br. 247/2012

(7)      GRECO, četvrti evaluacijski krug, Italija, Evaluacijsko izvješće, točka 6.: „Sudstvo je regulirano vrlo čvrstim zakonodavnim okvirom kojim se propisuje neovisnost sudaca i državnih odvjetnika.”

(8)      Čl. 104. Ustava. U Ustavu se propisuju pravila o zapošljavanju (čl. 106.), sigurnosti položaja (čl. 107.) i disciplinskim mjerama (čl. 105.).

(9)      Čl. 105. Ustava. Visoko sudbeno vijeće odgovorno je za zapošljavanja, premještaje, napredovanja, profesionalne procjene i disciplinske mjere.

(10)      Čl. 104. i 107. Ustava. Vidjeti i Odluku Visokog sudbenog vijeća od 16. studenoga 2017. o organizaciji Ureda državnog odvjetnika, izmijenjenu 18. lipnja 2018. i dodatno pojašnjenu u pogledu organizacijskih programa odlukom od 4. prosinca 2019.

(11)      Mišljenje Venecijanske komisije (CDL-AD(2017)028), točka 42: neovisniji Ured državnog odvjetnika umjesto podređenoga ili povezanoga s izvršnom vlasti. Vidjeti i Izvješće Venecijanske komisije (CDL-AD(2010)040-e).

(12)      Čl. 6. Zakonodavnog dekreta br. 106/2006; Čl. 14. Zakonodavnog dekreta br. 109/2006; Kraljevski dekret br. 12/1941 i daljnje izmjene; čl. 51., 54. i 54.a Zakonika o kaznenom postupku.

(13)      Slike 44. i 46., Pregled stanja u području pravosuđa u EU-u za 2020. Razina percepcije neovisnosti sudstva kategorizirana je na sljedeći način: vrlo niska (manje od 30 % ispitanika smatra neovisnost sudstva dobrom i vrlo dobrom); niska (između 30 i 39 %), prosječna (između 40 i 59 %), visoka (između 60 i 75 %), vrlo visoka (iznad 75 %). Ispitivanje koje je 2019. provedeno među sucima pokazalo je da oko 50 % sudaca koji su sudjelovali u ispitivanju doživjelo da vlada ili mediji ne poštuju njihovu neovisnost. Europska mreža sudbenih vijeća, Neovisnost i odgovornost sudstva, Anketa ENCJ-a o neovisnosti sudaca, 2019., slike 43. i 45. Ispitivanjem je obuhvaćena 21 država članica EU-a.

(14)      Među ispitanicima, njih 37 % iz šire javnosti i 41 % iz poduzeća navelo je uplitanje ili pritiske vlade kao glavni razlog; njih 36 % iz šire javnosti i 41 % iz poduzeća navelo je uplitanje ili pritisak gospodarskih ili drugih posebnih interesa; čak 27 % šire javnosti i poduzeća kao glavni je razlog navelo da status i položaj sudaca ne mogu dostatno jamčiti njihovu neovisnost. Slike 45. i 47., Pregled stanja u području pravosuđa u EU-u za 2020. Prema GRECO-ovu četvrtom evaluacijskom krugu, Evaluacijsko izvješće, točka 6.: „Neosporan ugled, profesionalnost i predanost pojedinih sudaca i tužitelja u određenoj je mjeri okaljana javnim dvojbama o učinkovitosti sustava za učinkovito kažnjavanje prekršitelja zakona kada postoji rizik od zastarijevanja progona zbog korupcije, što nije rijetkost.”

(15)      Čl. 104. i 105. Ustava.

(16)      U skladu sa Zakonom od 24. ožujka 1958. br. 195, izmijenjen Zakonom od 28. ožujka 2002. br. 44, 16 članova su magistrati koje biraju kolege, osam članova su laici, a tri su člana imenovana po službenoj dužnosti.

(17)      Čl. 23. Zakona od 24. ožujka 1958. br. 195, izmijenjen čl. 5. Zakona od 28. ožujka 2002 br. 44.

(18)      U istrazi koju je pokrenuo ured državnog odvjetnika u Perugiji, koji je zadužen za progon kaznenih djela koja su počinili magistrati koji rade u okrugu Rima, s pomoću tehnoloških instrumenata uvedenih Zakonom br. 3/2019 za suzbijanje korupcije, otkriveni su sastanci izvan mjerodavnih ustanova jednog bivšeg člana Visokog sudbenog vijeća, nekih članova Vijeća i članova Parlamenta o imenovanjima glavnih tužitelja u nekim uredima državnog odvjetništva.

(19)      Glavni tužitelj pri Kasacijskom sudu otišao je u prijevremenu mirovinu.

(20)      Dodatno je uveden mehanizam zamjene na izborima.

(21)      Konkretno, disciplinska mjera neplaćene suspenzije s radnog mjesta izrečena je jednom magistratu te ju je u siječnju 2020. potvrdio Kasacijski sud.

(22)      Nacrt zakona koji je 7. kolovoza 2020. odobrilo Vijeće ministara omogućuje vladi da donese zakonodavni dekret za reformu pravosudnog sustava i prilagodbu vojnog sudstva te uvođenje novih pravila o zakonskim, organizacijskim i disciplinskim pitanjima, o ispunjavanju uvjeta i premještaju magistrata te o uspostavi i funkcioniranju Visokog sudbenog vijeća. Nakon što parlament odobri taj zakon, vlada će imati godinu dana za donošenje jednog ili više zakonodavnih dekreta.

(23)      Ukupan broj: 30 članova, pri čemu 10 nestručnih članova bira parlament iz redova profesora ili odvjetnika koji imaju 15 godina staža, no to ne uključuje osobe koje su trenutačno članovi vlade ili regionalnog vijeće ili su to bili u prethodne dvije godine.

(24)      Kolegij je izborno područje. Čini se da se povećanjem broja kolegija želi osigurati prikladnija zastupljenost pojedinih područja.

(25)      Mehanizam ždrijebanja aktivira se kada nema deset kandidata u svakom kolegiju ili kada se ne poštuje rodna jednakost.

(26)      Preporuka CM/Prep(2010)12 Odbora ministara Vijeća Europe, točka 27.

(27)      Konkretno, magistrat ne smije dvije godine biti politički kandidat na području na kojem je obavljao pravosudnu dužnost. Usto, magistrati koji su izabrani u vladu ili djeluju u vladi moraju uzeti dopust zbog posebnih okolnosti i prestati s obnašanjem funkcije te se nakon isteka mandata ne mogu vratiti na pravosudnu dužnost, već u Ministarstvo pravosuđa ili druga ministarstva.

(28)      Odluka Visokog sudbenog vijeća, 13. studenoga 2019.

(29)      Odluka Nacionalne udruge magistrata iz svibnja 2018.; posebne edukacije o etičkim pitanjima na Visokoj pravosudnoj školi od 2016.; poseban dio na internetskim stranicama Visokog sudbenog vijeća o etičkim temama; smjernice Visokog sudbenog vijeća od 13. svibnja 2020. za lokalna sudbena vijeća, uključujući smjernice o transparentnosti i ovlasti ispitivanja radi profesionalne procjene i za unaprjeđenja.

(30)      GRECO, četvrti evaluacijski krug, Izvješće o usklađenosti, uvodna izjava x.

(31)      Zakon od 30. prosinca 2018. br. 145.

(32)      Od 10 151 do 10 751 jedinica.

(33)      Njih 50 na Kasacijski sud; njih 18 na Ured glavnog državnog odvjetnika pri Kasacijskom sudu.

(34)    Ministarstvo pravosuđa provelo je simulaciju povećanja učinkovitosti koja pokazuje smanjenje vremena potrebnog za rješavanje predmeta.

(35)      Zakon br. 160 od 27. prosinca 2019.

(36)      Zakonodavni dekret od 19. svibnja 2020. br. 34, čl. 256.

(37)      Zakonodavni dekret od 19. svibnja 2020. br. 34, čl. 255.

(38)      Zakon od 27. prosinca 2017. br. 205.

(39)      Zakon od 28. veljače 2020. br. 8.

(40)      Na prvostupanjskim sudovima bilo je 31. prosinca 2019. zaposleno 276 sudaca u 410 jedinica organizacijske sheme i 106 sudaca na drugostupanjskim sudovima u 125 jedinica organizacijske sheme.

(41)      Atto Senato n. 1662. „Delega al Governo per l’efficienza del processo civile e per la revisione della disciplina degli strumenti di risoluzione alternativa delle controversie”.

(42)      Informacije dobivene u kontekstu posjeta zemlji i tijekom savjetodavnog postupka radi pripreme izvješća, npr. pisani doprinos Ministarstva pravosuđa (projekt je već bio u tijeku kada je u lipnju 2020. 63 ureda mirovnih sudova digitalizirano).

(43)      Atto Camera n. 2435: „Delega al Governo per l'efficienza del processo penale e disposizioni per la celere definizione dei procedimenti giudiziari pendenti presso le corti d'appello”.

(44)      Zakon od 25. lipnja 2020. br. 70.

(45)      Čl. 83. Zakonodavnog dekreta od 17. ožujka 2020. br. 18.

(46)      Informacije dobivene u kontekstu posjeta zemlji i savjetodavnog postupka radi pripreme izvješća, npr. doprinos Ministarstva pravosuđa (u svibnju 2020. zabilježen je porast broja videokonferencija od 89 % u odnosu na svibanj 2019.).

(47)       Memorandum od 9. travnja 2020 .

(48)      Zakonodavni dekret 18/2020 i Zakonodavni dekret br. 28/2020 Vidjeti i Smjernice predsjednika Vijeća države od 25. svibnja 2020. o ujednačenoj primjeni novih pravila za upravne sudove. Smjernice od 25. svibnja 2020.

(49)       Memorandum od 26. svibnja 2020.

(50)      Status provedbe odluka o prikupljanju odluka koje treba uključiti u mrežnu arhivu osnovanih odluka Italgiure, operativni pokazatelji (odluka Visokog sudbenog vijeća od 19. lipnja 2019.).

(51)      Zakonodavni dekret br. 545/1992, čl. 4. i 5. Kasacijski sud uspio je 2019. ostvariti i pozitivne rezultate važnim ulaganjem u pogledu osoblja i opreme u poreznom odjelu (Izvješće prvog predsjednika Kasacijskog suda o stanju pravosuđa 2019., Rim, 31. siječnja 2020.).

(52)      GRECO, četvrti evaluacijski krug, Izvješće o usklađenosti, uvodna izjava VII.

(53)      Ministar pravosuđa osnovao je 2016. radnu skupinu (Ministarstvo pravosuđa, državni odvjetnik, članovi sudstva i Odvjetničke komore Consiglio Nazionale Forense (CNF)) za jasnoću i jezgrovitost postupovnih akata (DM 9. veljače 2016.; DM 18. rujna 2017. i DM 3. siječnja 2018.); Visoko sudbeno vijeće u svojim je odlukama od 5. srpnja 2017. i 20. lipnja 2018. objavilo Smjernice za izradu postupovnih akata; Visoko sudbeno vijeće i CNF potpisali su 19. srpnja 2018. Memorandum o razumijevanju o preliminarnom ispitivanju žalbi, organizaciji rada, jasnoći i jezgrovitosti akata u žalbenom postupku.

(54)      U ukupnom iznosu od 36 764 941 eura; provode se tri pilot-projekta (Pijemont, Toskana i Ligurija).

(55)      Slika 10., Pregled stanja u području pravosuđa u EU-u koji pokazuje da je pravosudni sustav u cjelini sposoban učinkovito rješavati broj novih predmeta.

(56)      Slika 7., Pregled stanja u području pravosuđa u EU-u za 2020. Vidjeti i CEPEJ (2020), Studija o funkcioniranju pravosudnih sustava u državama članicama EU-a: u građanskom sektoru 527 dana na prvostupanjskim sudovima, 863 na drugostupanjskim sudovima i 1 266 dana na Kasacijskom sudu. Procijenjeno vrijeme potrebno za rješavanje predmeta jest vrijeme koje je u teoriji potrebno za rješavanje tekućih predmeta na sudu. Dobiva se dijeljenjem broja tekućih predmeta na kraju promatranog razdoblja brojem riješenih predmeta u istom razdoblju te množenjem tog broja s 365.

(57)      Informacije dobivene u kontekstu posjeta zemlji i tijekom savjetodavnog postupka radi pripreme izvješća, npr. pisani doprinos Ministarstva pravosuđa; Vidjeti i CEPEJ (2020.), Studija o funkcioniranju pravosudnih sustava u državama članicama EU-a u kojoj je izviješteno da se 2018. vrijeme potrebno za rješavanje predmeta skratilo za 3,7 % na prvostupanjskim sudovima, za 3,4 % na drugostupanjskim sudovima i za 2,5 % na Kasacijskom sudu.

(58)      Izvješće Prvog predsjednika Visokog kasacijskog suda 2020.: 2019. podneseno je 10 341 žalbi (u odnosu na 374 žalbe 2016.).

(59)      Izvješće prvog predsjednika Visokog kasacijskog suda 2020.: 2019. je podneseno 9 537 žalbi.

(60)      U 2019. 18,7 % građanskih žalbi upućenih Vrhovnom sudu proglašeno je nedopuštenima u usporedbi sa 16,6 % 2018. (Kasacijski sud, Statistički godišnjak za 2019. i 2019.).

(61)      Informacije dobivene u kontekstu posjeta zemlji i savjetodavnog postupka radi pripreme izvješća, npr. pisani doprinos Vijeća države (820 dana na prvostupanjskim sudovima 2019. u usporedbi s 888 dana 2018.; 692 dana na najvišoj instanci 2019. u usporedbi sa 791 danom 2018.); Slike 8. i 9., Pregled stanja u području pravosuđa u EU-u za 2020.

(62)      Informacije dobivene u kontekstu posjeta zemlji i savjetodavnog postupka radi pripreme izvješća, npr. pisani doprinos Vijeća države (230 dana na prvostupanjskim sudovima 2019. u usporedbi s 237 dana 2018. te 123 dana na najvišoj instanci 2019. u usporedbi s 274 dana 2018.).

(63)      Presuda ESLJP-a u predmetu Abenavoli protiv Italije, zahtjev br. 22461/93, 2. rujna 1997.; Rezolucija Odbora ministara Vijeća Europe, CM/ResDH(2016)358, 6.–8. prosinca 2016.

(64)      Informacije dobivene u kontekstu posjeta zemlji i tijekom savjetodavnog postupka radi pripreme izvješća, npr. pisani doprinos Ministarstva pravosuđa; 2019.: 835 dana;

(65)      Vidjeti prethodnu bilješku – 392 dana.

(66)      Vidjeti prethodnu bilješku – 166 dana.

(67)      Informacije dobivene u kontekstu posjeta zemlji i tijekom savjetodavnog postupka radi pripreme izvješća, npr. pisani doprinos Ministarstva pravosuđa; 2018.: prvostupanjski sud: 382 dana; Kasacijski sud: 156 dana.

(68)      Presuda ESLJP-a u predmetu Ledonne protiv Italije, zahtjev br. 35742/97, 12. svibnja 1999.; Rezolucija Odbora ministara Vijeća Europe, CM/ResDH(2018)353, 18.–20. rujna 2018.

(69)      Preporuka Vijeća od 9. srpnja 2013. o zakonodavnom okviru za korupciju i osobito za zastaru.

(70)      Pod zastarom završi 8 % kaznenih djela na prvostupanjskim sudovima, 24 % na drugostupanjskim sudovima i 17 % na Visokom kasacijskom sudu.

(71)      Atto Senato n. 1662. „Delega al Governo per l’efficienza del processo civile e per la revisione della disciplina degli strumenti di risoluzione alternativa delle controversie”. Akt o kojem se raspravlja jest zakon o davanju ovlasti kojim se utvrđuju kriteriji kojih će se vlada morati pridržavati pri izdavanju zakonodavnog dekreta u roku od jedne godine od stupanja na snagu zakona o davanju ovlasti.

(72)      Preporuke Vijeća 2013. – 2020. o učinkovitosti talijanskog pravosudnog sustava, osobito o trajanju građanskih postupaka.

(73)      Preporuka CM/Rec(2010)12 Odbora ministara Vijeća Europe, točka 69. Vidjeti i Preporuku CM/Rec(2000)19 Odbora ministara Vijeća Europe, točka 5.e). Vidjeti i Venecijansku komisiju (CDL-AD(2016)009), točka 34.; (CDL-AD(2015)042), točka 113.; (CDL-AD(2014)006), točka 19.; (CDL-AD(2011)012), točka 60.

(74)      Transparency International, Podaci za zemlju. https://www.transparency.org/en/countries/italy.

(75)      Posebno izvješće Eurobarometra br. 502 (2020.). Budući da je tijekom talijanskog predsjedanja skupinom G7 u listopadu 2017. održana radionica na visokoj razini o mjerenju korupcije, Italija promiče novi pristup na međunarodnoj razini (G20, UNCAC i OECD) kako bi se pronašao sveobuhvatniji pristup učinkovitom mjerenju razina korupcije koji bi se, osim same percepcije, temeljio na objektivnim pokazateljima utemeljenima na dokazima. Vidjeti i rezoluciju br. 10 Osme konferencije ugovornih stranaka UNCAC-a https://www.unodc.org/UNCAC/COSP/session8/Advance_unedited_resolutions.

(76)      Flash Eurobarometar br. 482 (2019.), Stavovi poduzeća prema korupciji u EU-u.

(77)      Čl. 416.b Kaznenog zakonika.

(78)      UNCAC, drugi ciklus revizije Izvješća o Italiji, str. 14.

(79)      Donošenjem zakona br. 179/2017 Italija je usvojila odredbe kojima se zviždačima pruža bolja zaštita te je područje primjene tih odredbi prošireno i na privatni sektor. Zviždačima su sada dostupna tri različita kanala prijavljivanja (RPCT, ANAC ili Revizorski sud).

(80)      ANAC ima kombinirani sustav financiranja kojemu su svojstveni doprinosi subjekata koji djeluju u mjerodavnim sektorima, tj. gospodarskih subjekata, ugovornih tijela i društava ovlaštenih kao certifikacijska tijela (SOA) (ukupno čine 87,28 % prihoda) i doprinos iz državnog proračuna (ukupno čini 6,35 % prihoda).

(81)

     Godišnje izvješće o aktivnostima koje je 2019. provelo Nacionalno tijelo za suzbijanje korupcije (2020.).

(82)      Zakon br. 179/2017.

(83)      Godišnje izvješće ANAC-a za 2020.

(84)       Zakonodavni dekret 39/2013 ; Zakonodavni dekret 235/2012 .

(85)       Predsjednički dekret br. 62/2013 .

(86)      EUPACK 2019.: čini se da provedba propisa nije vrlo učinkovita jer su informacije koje se unose u registar i dalje vrlo neodređene i općenite.

(87)      Nacionalno vijeće (2019.), Odluka 7411, 29. listopada 2019.

(88)      Talijansko Tijelo za suzbijanje korupcije (2019.), „Odluka Nacionalnog vijeća o nadležnosti ANAC-a u području prakse ‚rotirajućih vrata’”.

(89)      Talijansko Tijelo za suzbijanje korupcije (2020.), Izvješće br. 6, 27. svibnja 2020. o „rotirajućim vratima”.

(90)      Članak 21. stavak 1. Ustava: „Svatko ima pravo na slobodno izražavanje svojih misli riječima, pismom i bilo kojim drugim sredstvima priopćavanja. Mediji ne smiju podlijegati odobrenju ili cenzuri.”

(91)      Zakon od 31. srpnja 1997. br. 249.

(92)      Uredba br. 132/2020.

(93)       Udruženje novinara .

(94)       Promatračka skupina za novinarstvo koja sastavlja posebno izvješće o prijetnjama novinarima.

(95)      Čl. 1. Zakona 249 od 31. srpnja 1997.

(96)      Zakon 249/1997 i Zakon 481/1995.

(97)      Prekid njihova mandata moguć je samo u slučaju nespojivosti kako je definirana u Zakonu 481/1995.

(98)      Alat za praćenje medijskog pluralizma 2020. (Izvješće za Italiju, str. 12.) smatra da su rizici u vezi s neovisnošću AGCOM-a niski. Informacije potvrđene tijekom posjeta zemlji.

(99) .    Ordine dei giornalisti. https://www.odg.it/.

(100)      Zakonom 69/1963.

(101)      Alat za praćenje medijskog pluralizma 2020., Izvješće za Italiju, str. 12.

(102)      Čl. 21. st. 5. Ustava u kojem se navodi: „Zakonom se može zatražiti otkrivanje financijskih izvora za novine i tiskana izdanja.”

(103)      Čl. 1. Zakona 249 od 31. srpnja 1997.

(104)      Alat za praćenje medijskog pluralizma 2020., Izvješće za Italiju, str. 13.

(105)      Čl. 41. Zakonodavnog dekreta 177 od 31. srpnja 2005. (Testo unico dei servizi di media audiovisivi e radiofonici).

(106)      Najmanje 50 % izdataka za oglašavanje mora se potrošiti na oglase objavljene u novinama i časopisima, a najmanje 15 % mora se potrošiti na oglase koji se emitiraju na lokalnim radijskim i/ili televizijskim postajama.

(107)      Mišljenje Venecijanske komisije (CDL-AD(2005)017-e).

(108)      Alat za praćenje medijskog pluralizma 2020., Izvješće za Italiju, str. 16.

(109)      Presuda 38721 od 19. rujna 2019.

(110)      Odluka 132/2020 od 26. lipnja 2020. Prema ESLJP-u, izricanje kazne zatvora može biti opravdano samo u iznimnim slučajevima kada postoji ozbiljna povreda ostalih temeljnih prava, kao što je to u slučaju širenja govora mržnje ili poticanja na nasilje.

(111)      Zakonodavni dekret 33/2013 (kako je izmijenjen Zakonodavnim dekretom 97/2016).

(112)      Uveden Zakonodavnim dekretom 97/2016.

(113)      Openpolis 2019.; FOIA, 2019.

(114)      Vijeće Europe, Platforma za promicanje zaštite novinarstva i sigurnosti novinara. Talijanska država sustavno detaljno odgovara na sva upozorenja.

(115)      Informacije dobivene u kontekstu posjeta zemlji i savjetodavnog postupka radi pripreme izvješća, npr. Federazione nazionale stampa italiana, Ordine dei giornalisti, Sindacato europeo dei giornalisti, Ossigeno per l’informazione e Articolo21 odnosile su se na istaknute slučajeve novinara koji su primali sustavne prijetnje i prijetnje smrću zbog svojeg rada.

(116)      Informacije dobivene u kontekstu posjeta zemlji i tijekom savjetodavnog postupka radi pripreme izvješća, npr. pisani doprinos Ossigeno per l’informazione, Spampinato, 2020.

(117) Koordinacijski centar za praćenje, analizu i stalnu razmjenu informacija o fenomenu zastrašivanja novinara.

(118)      Informacije dobivene u kontekstu posjeta zemlji i tijekom savjetodavnog postupka radi pripreme izvješća, npr. pisani doprinos Ossigeno per l’informazione, Spampinato, 2020.

(119)      Predsjednika bira parlament na zajedničkom zasjedanju s 58 regionalnih elektora.

(120)      Nacionalno vijeće za gospodarstvo i rad također ima pravo predlagati zakonodavstvo u gospodarskom i socijalnom području.

(121)      Više informacija potražite na internetskoj stranici http://www.difensorecivicotoscana.it.

(122)      Čl. 77. Ustava Republike Italije.

(123)      Na Ustavnom sudu i dalje je u tijeku predmet o obvezi sudaca da u građanskim postupcima pred sudovima niže instance sudjeluju na virtualnim saslušanjima.

(124)      Senato della Repubblica, Statistiche sull'attività legislativa, XVIII Legislatura; and Camera dei Deputati, Attività dell'Assemblea - Progetti di legge deliberati dall’Assemblea.

(125)      Zakonodavnim dekretom br. 83 od 30. srpnja 2020. produljene su izvanredne mjere.

(126)      Smjernice o javnom savjetovanju, http://open.gov.it/linee-guida-sulla-consultazione-pubblica/.

(127)      Značajke javne uprave u Italiji, 2019., str. 532.

(128)      OECD, Pokazatelji regulatorne politike i upravljanja.

(129)      Nacrt prijedloga C. 855 od 3. srpnja 2018. i nacrt prijedloga C. 1323 od 30. listopada 2018.

(130)      Zaključna zapažanja Odbora za prava djeteta UN-a o objedinjenom petom i šestom periodičkom izvješću za Italiju (2019.).

(131)      Vidjeti prethodnu napomenu.

(132)      Norme integrative per i giudizi davanti alla Corte costituzionale, 8. siječnja 2020.

(133)      Konferencija međunarodnih nevladinih organizacija pri Vijeću Europe, Sudjelovanje civilnog društva u postupku donošenja odluka, Prikupljanje informacija o Italiji, svibanj 2019.

(134)      Vidjeti prethodnu napomenu.

(135)      UN OHCHR, Izvješće Misije za Italiju 2019.

(136)      Vidjeti ocjenu koju je dodijelio CIVICUS. Ocjene su podijeljene na ljestvicu od sljedećih pet kategorija: otvoreno, suženo, spriječeno, potisnuto i zatvoreno.

(137)      Konferencija međunarodnih nevladinih organizacija pri Vijeću Europe, Sudjelovanje civilnog društva u postupku donošenja odluka, Prikupljanje informacija o Italiji, svibanj 2019.

(138)      Zaključna zapažanja Odbora za prava djeteta UN-a o objedinjenom petom i šestom periodičkom izvješću za Italiju (2019.).