EUROPSKA KOMISIJA
Bruxelles, 13.11.2020.
COM(2020) 696 final
KOMUNIKACIJA KOMISIJE EUROPSKOM PARLAMENTU I VIJEĆU
Nova strategija za potrošače
Jačanje otpornosti potrošača radi održivog oporavka
Nova strategija za potrošače
Jačanje otpornosti potrošača radi održivog oporavka
1.Uvod
Europski potrošači s pravom očekuju da će u potpunosti iskoristiti prednosti jedinstvenog tržišta te da će uvijek moći donositi utemeljene odluke i imati aktivnu ulogu u zelenoj i digitalnoj tranziciji bez obzira na to gdje se nalazili u EU-u. Očekuju slobodan pristup robi i uslugama u cijelom EU-u i jamstvo da su njihova potrošačka prava zaštićena, unatoč tradicionalnim i novim izazovima.
U Novoj strategiji za potrošače („Strategija”) predstavljena je vizija politike EU-a za zaštitu potrošača u razdoblju od 2020. do 2025. koja se temelji na Strategiji za potrošače iz 2012. (koja prestaje važiti 2020.) i Novim pogodnostima za potrošače iz 2018. 1 Cilj joj je i odgovoriti na neposredne potrebe potrošača s obzirom na aktualnu pandemiju bolesti COVID-19 i povećati njihovu otpornost. Pandemija je stvorila znatne probleme koji utječu na svakodnevni život potrošača, posebno u pogledu dostupnosti i pristupačnosti proizvoda i usluga, kao i putovanja unutar EU-a te u EU i iz njega.
Strategijom je obuhvaćeno pet ključnih prioritetnih područja:
(1)zelena tranzicija;
(2)digitalna transformacija;
(3)pravna zaštita i provedba prava potrošača;
(4)posebne potrebe određenih skupina potrošača i
(5)međunarodna suradnja.
Osiguravanjem da se ti prioriteti rješavaju na odgovarajući način, Strategija će služiti kao vodič za provedbu Programa jedinstvenog tržišta u okviru novog višegodišnjeg financijskog okvira (VFO). Promicanjem mjera za zelenije, digitalnije i pravednije jedinstveno tržište, Strategijom se nastoji ojačati povjerenje među potrošačima, čija potrošnja stvara 54 % BDP-a EU-a 2 , čime se potiče gospodarski oporavak sa strane potražnje. U tom je okruženju potrebno osigurati učinkovitu zaštitu interesa potrošača i istodobno podupirati poduzeća, posebno mala i srednja poduzeća 3 .
Strategija je zasnovana na holističkom pristupu koji obuhvaća različite politike Unije od posebne važnosti za potrošače. U njoj se odražava potreba da se pri oblikovanju i provedbi drugih politika i aktivnosti u obzir uzmu zahtjevi koji se odnose na zaštitu potrošača 4 . Njome se dopunjuju druge inicijative EU-a, kao što su europski zeleni plan 5 , akcijski plan za kružno gospodarstvo 6 i Komunikacija o izgradnji digitalne budućnosti Europe 7 . Njome se podupiru i relevantni međunarodni okviri kao što su Program Ujedinjenih naroda za održivi razvoj do 2030. i Konvencija UN-a o pravima osoba s invaliditetom.
Djelotvoran odgovor na sve te prioritete zahtijeva blisku suradnju između EU-a i njegovih država članica te pravilno prenošenje, provedbu i izvršavanje čvrstog okvira za zaštitu potrošača koji se razvijao mnogo godina. Zbog toga se u Strategiji iznose prioriteti i ključne mjere koje treba zajedno razvijati na europskoj i nacionalnoj razini 8 .
Strategija je rezultat intenzivnih priprema i rasprava sa zainteresiranim stranama. Otvoreno javno savjetovanje pokazalo je opću potporu njezinim glavnim prioritetima, uključujući potrebu za odgovorom na pandemiju bolesti COVID-19 9 . Sveobuhvatni pristup pozdravljen je kao ključni pokretač održivog, zelenog oporavka i pravednog društva usmjerenog na digitalne tehnologije. Važnim se međusektorskim pitanjima smatraju učinkovita provedba i pravna zaštita te potpora potrošačima s posebnim potrebama.
2.Potrošači u pandemiji bolesti COVID-19
Primjer: broj prijevara potrošača na internetu znatno je porastao tijekom krize. Prevaranti su iskoristili strah potrošača kako bi prodavali nepotrebne, nedjelotvorne i potencijalno opasne proizvode na temelju lažnih tvrdnji o njihovim koristima za zdravlje, primjerice stavljanjem na tržište robe s nedokazanim zaštitnim svojstvima ili prodajom maski koje nisu u skladu s relevantnim zahtjevima. Komisija i tijela za zaštitu potrošača obratili su se platformama kako bi osigurali uklanjanje stotina milijuna nezakonitih ponuda i oglasa. Prava potrošača i sigurnost moraju se i dalje štititi, posebno tijekom razdoblja dosad nezabilježene nesigurnosti i nevolje.
Pandemija bolesti COVID-19 prije svega je zdravstvena kriza. EU i njegove države članice poduzeli su odlučne mjere za koordiniranu borbu protiv pandemije. Važno je da svi imaju jednak i pravodoban pristup cjenovno pristupačnim testovima, zaštitnoj opremi, liječenju i budućim cjepivima protiv bolesti COVID-19 10 te svim potrebnim preventivnim i kurativnim zdravstvenim uslugama 11 . Komisija je nedavno utvrdila dodatne konkretne mjere za odgovor 12 kako bi se ograničilo širenje koronavirusa, zaštitili životi ljudi i povećala otpornost u svim državama članicama. Proizvodi i usluge koji su se tijekom krize pokazali neophodnima moraju se na tržište stavljati na siguran način uz poštovanje temeljnih prava potrošača, načela medicinske etike i privatnosti te zaštitu podataka u skladu s Općom uredbom o zaštiti podataka.
Međutim, društvo sada mora pokušati ublažiti velike društvene i gospodarske poremećaje uzrokovane pandemijom, što će zahtijevati velik trud. EU je uložio izniman trud u poticanje oporavka i otpornosti, no gospodarstvo je i dalje krhko.
Uslijed pandemije zamjetno su se promijenili i obrasci potrošnje i mobilnosti građana. Tijekom provedbe mjera ograničenja kretanja postalo je vidljivo koliko je važna uloga digitalnih tehnologija u životima ljudi jer su, unatoč ograničenjima, omogućile kupnju osnovnih potrepština koje im inače ne bi bile dostupne te pristup uslugama. Među ostalim je uočena češća lokalna kupnja, pad broja planiranih putovanja, ali i češće korištenje internetskim uslugama. Neke bi promjene mogle biti privremene, kao što su one povezane s javnozdravstvenom situacijom (npr. rjeđa upotreba javnog prijevoza), dok bi druge, osobito one povezane s digitalnom transformacijom (npr. češća kupnja hrane na internetu ili pristup većem broju usluga za internetski prijenos sadržaja kod kuće, među ostalim kulturnih i sportskih događanja), mogle postati strukturne 13 .
Kriza je utjecala na mnoga područja života potrošača i naglasila je ključnu važnost visoke razine zaštite potrošača i bliske suradnje među tijelima u EU-u. Istodobno je ukazala na određene nedostatke u EU-ovu okviru za zaštitu potrošača.
Potrošači u EU-u s pravom očekuju od prijevoznika i organizatora putovanja da poštuju njihovo pravo na potpuni povrat unaprijed plaćenih iznosa. Međutim, potrošači imaju velikih poteškoća u ostvarivanju tog prava zbog problema s likvidnošću sektora i gotovo potpune obustave putničkog prijevoza tijekom pandemije. Stoga su Komisija i države članice poduzele mjere kako bi osigurale zaštitu prava potrošača te su promicale i praktična rješenja, uz potpuno poštovanje primjenjivih pravila 14 . Sudeći prema iskustvu stečenom tijekom pandemije i prethodnih događaja, kao što je stečaj grupacije Thomas Cook 2019., potrebno je podrobnije analizirati je li postojeći regulatorni okvir za putovanja u paket aranžmanima, među ostalim u pogledu zaštite u slučaju nesolventnosti, i dalje u potpunosti dostatan za osiguravanje kvalitetne i sveobuhvatne zaštite potrošača u svakom trenutku, uzimajući u obzir i kretanja u području prava putnika 15 .
Tijekom pandemije postalo je očito i da je znatno porastao broj prijevara potrošača, obmanjujućih marketinških tehnika i prijevara pri kupnji na internetu 16 . Borba protiv takvih nepoštenih trgovačkih praksi zahtijevala je blisku suradnju između Komisije i nacionalnih provedbenih tijela. S obzirom na njihovu središnju ulogu u olakšavanju internetske trgovine, Komisija je pojačala i kontakte s glavnim internetskim platformama koje su poduzele djelotvorne mjere za sprečavanje i reagiranje na relevantne nezakonite sadržaje 17 . Kako bi se poboljšala otpornost na masovne štetne prakse koje ugrožavaju javni interes, nadležna tijela trebala bi održavati suradnju s ključnim dionicima kao što su platforme, poslovna udruženja, oglašivači i organizacije potrošača. Istodobno je potrebno pomno pratiti internetske prijevare i dodatno pojačati suradnju s drugim relevantnim mrežama, uključujući tijela kaznenog progona, registre domena i Međunarodnu mrežu za zaštitu potrošača i osiguravanje provedbe potrošačkih prava (ICPEN).
Promjenjivi obrasci potrošnje predstavljaju nove izazove. Potrošači sve više koriste jednokratnu ambalažu i sve je više otpadne plastične opreme za osobnu zaštitu, na što je Komisija odmah reagirala mjerama politike u travnju 2020. 18 Pandemija je ukazala i na opasnost od zapostavljanja određenih kategorija potrošača, posebno onih kojima nedostaju sredstva ili vještine za aktivno sudjelovanje na tržištu koje se brzo mijenja, posebno na internetu. To zahtijeva još veću usredotočenost na inicijative za potporu integraciji, uključenosti, podizanju svijesti i obrazovanju potrošača.
Bit će važno razumjeti kako se ponašanje potrošača dugoročno prilagođava nakon pandemije i razviti potrebna predviđanja za buduće političke mjere 19 te uzeti u obzir podatke i dokaze iz istraživanja o ponašanju potrošača pri procjeni otpornosti EU-a na buduće šokove.
·Mjera 1.: Komisija do 2022. planira analizirati koliko je Direktiva o putovanjima u paket aranžmanima i dalje primjerena s obzirom na nedavne krize, nadovezujući se na izvješće iz 2021. o njezinoj primjeni.
·Mjera 2.: Komisija se do 2022. planira uključiti u predviđanja kako bi istražila dugoročniji utjecaj pandemije bolesti COVID-19 na obrasce potrošnje ljudi u EU-u kao temelj za buduće političke inicijative.
·Mjera 3.: Komisija će podupirati i olakšavati suradnju između mreže za suradnju u području zaštite potrošača i drugih mreža i dionika u borbi protiv prijevara potrošača i nepoštenih marketinških praksi 20 .
3.Ključna prioritetna područja
3.1. Zelena tranzicija
Primjer: negativni utjecaji na okoliš i rano zastarijevanje 21 sve su veći problem za potrošače u EU-u koji se često žale da kupljena roba ne traje dugo i da se proizvodi u uvjetima koji su štetni za okoliš; 85 % ispitanika željelo bi pri donošenju odluke o kupnji imati bolje informacije o trajnosti robe. Studije pokazuju da kada potrošači dobiju takve informacije, prodaja najtrajnijih verzija može se gotovo utrostručiti; potrošači su čak spremni platiti više za robu s duljim vijekom trajanja 22 .
Potrošači diljem Europe pokazuju sve veći interes za osobni doprinos postizanju klimatske neutralnosti, očuvanju prirodnih resursa i bioraznolikosti te smanjenju onečišćenja vode, zraka i tla 23 . Izazov je kako osloboditi taj potencijal mjerama koje osnažuju, podupiru i omogućuju svakom potrošaču, bez obzira na njegovu financijsku situaciju, da ima aktivnu ulogu u zelenoj tranziciji bez nametanja posebnog načina života i bez socijalne diskriminacije. Pristup održivim proizvodima ne bi trebao ovisiti o razini dohotka ili mjestu stanovanja, nego bi trebao biti dostupan svima.
Europskim zelenim planom utvrđuje se sveobuhvatna strategija za preobrazbu EU-a u pravedno i prosperitetno društvo s klimatski neutralnim, resursno učinkovitim, čistim i kružnim gospodarstvom u kojem gospodarski rast nije povezan s korištenjem resursa i u kojem su smanjeni negativni učinci na prirodni kapital i bioraznolikost. To zahtijeva temeljitu i brzu promjenu naših navika i ponašanja kako bismo smanjili naš ekološki otisak u svim područjima, od stanovanja i hrane do mobilnosti i razonode 24 .
Već se provodi niz inicijativa kako bi se osiguralo da proizvodi, tj. i roba i usluge, koji se prodaju potrošačima u EU-u odgovaraju navedenim ciljevima. To su, među ostalim:
üstrategija „od polja do stola” 25 i strategija EU-a za bioraznolikost 26 , u kojima se najavljuju ključne mjere 27 i inicijative usmjerene na smanjenje ekološkog i klimatskog otiska prehrambenih sustava EU-a i omogućivanje potrošačima da donose utemeljene, zdrave i održive odluke o hrani 28 ;
ünedavno objavljeni Plan djelovanja za akcijski plan za nultu stopu onečišćenja 2021. 29 , u kojem se potrošački proizvodi utvrđuju kao važno područje djelovanja i istražuju načini za poticanje 30 potrošača na odabir čišćih proizvoda i usluga;
üstrategija održivosti u području kemikalija 31 , u kojoj su najavljene i mjere usmjerene na povećanje informacija o kemikalijama dostupnima potrošačima, zaštitu potrošača od najštetnijih tvari te promicanje kemikalija predviđenih da budu sigurne i održive;
ünadovezujući se na Akcijski plan za 2018. 32 , predstojećom će se obnovljenom strategijom održivog financiranja nastojati na nove načine omogućiti potrošačima da doprinesu održivosti pružanjem pouzdanih i potpunih informacija o financijskim proizvodima u koje ulažu i
üval obnove 33 predstavlja strategiju za prilagodbu domova potrošača zelenijem i digitalnom društvu, uključujući poboljšane alate za informiranje potrošača.
Nadalje, u novom akcijskom planu za kružno gospodarstvo utvrđuje se niz konkretnih inicijativa 34 za borbu protiv ranog zastarijevanja i promicanje trajnosti, mogućnosti recikliranja, popravka i pristupačnosti proizvoda 35 te za potporu djelovanju poduzeća. Konkretno, inicijativom za održive proizvode 36 nastojat će se postići da održivost proizvoda postane norma uspostavom načela održivosti proizvoda i revizijom Direktive o ekološkom dizajnu 37 , proširenjem njezina područja primjene na druge proizvode osim proizvoda povezanih s energijom i postizanjem kružnosti. Bit će potrebne dodatne regulatorne i neregulatorne mjere kako bi se obuhvatile određene skupine robe i usluga, kao što su informacijske i komunikacijske tehnologije, elektronika ili tekstil, te ambalaža. U nastavku slijedi nekoliko primjera.
üInicijativom za kružni pristup elektroničkim uređajima 38 nastoji se osigurati da su elektronički uređaji konstruirani tako da su trajni, jednostavni za održavanje, popravak, rastavljanje, ponovnu upotrebu i recikliranje te da potrošači imaju „pravo na popravak”, uključujući ažuriranja softvera.
üCilj inicijative o jedinstvenom punjaču za mobilne telefone i druge prijenosne uređaje 39 poboljšati je pogodnosti za potrošače i smanjiti uporabu materijala i e-otpad povezan s proizvodnjom i odlaganjem tog predmeta, koji svakodnevno upotrebljava velika većina potrošača.
üPredstojećom strategijom EU-a za tekstil nastojat će se potrošačima omogućiti da odaberu održive tekstilne proizvode i imaju jednostavan pristup uslugama ponovne uporabe i popravka.
üCilj je revizije Direktive o ambalaži i ambalažnom otpadu učiniti svu ambalažu pogodnom za ponovnu uporabu ili recikliranje na gospodarski isplativ način te riješiti problem prekomjerne ambalaže.
Te će inicijative promicati bolje zadržavanje vrijednosti i dati prednost sigurnijim i trajnijim proizvodima, uz zadržavanje materijala u gospodarskom ciklusu (odbijanje, smanjenje, popravak, ponovna uporaba i recikliranje) što je dulje moguće 40 .
Kako bi se omogućila društveno optimalna upotreba novih proizvoda i usluga, kao i primjena novih pristupa potrošnji, potrošači trebaju bolje i pouzdanije informacije o aspektima održivosti robe i usluga, no potrebno je istodobno voditi računa o tome da ih se ne preoptereti informacijama. Nedostatak takvih informacija, uz zabrinutost u pogledu pouzdanosti tvrdnji o prihvatljivosti za okoliš i informacija o proizvodima, sudionici javnog savjetovanja 41 istaknuli su kao važne prepreke češćem odabiru održive potrošnje. Predstojećom inicijativom o osnaživanju položaja potrošača u zelenoj tranziciji nastoji se riješiti pitanje pristupa potrošača informacijama o ekološkim obilježjima proizvoda, uključujući njihovu trajnost, mogućnost popravka ili nadogradnje, kao i pitanje pouzdanosti i usporedivosti takvih informacija. Njome će se utvrditi opći zahtjevi kojima bi se dopunila usmjerenija pravila sadržana u sektorskom zakonodavstvu, npr. o posebnim proizvodima ili skupinama proizvoda.
Boljim informacijama o dostupnosti rezervnih dijelova i usluga popravka može se dodatno produljiti trajnost proizvoda. Predstojeća inicijativa o osnaživanju položaja potrošača u zelenoj tranziciji, inicijativa za politiku održivih proizvoda i, prema potrebi, sektorske inicijative bit će od ključne važnosti za ostvarivanje djelotvornog prava potrošača na popravak. Nadalje, budućim bi se preispitivanjem Direktive o prodaji robe 42 omogućilo da se razmotri što se još može učiniti za promicanje popravka i poticanje održivijih, kružnih proizvoda. Razmotrit će se razne mogućnosti u pogledu pravnih lijekova za potrošače, kao što su davanje prednosti popravljanju umjesto zamjene, produljenje minimalnog roka odgovornosti za novu ili rabljenu robu i ponovno pokretanje novog roka odgovornosti nakon popravka.
Nadalje, ta bi nastojanja trebalo dopuniti promicanjem novih koncepata potrošnje i ponašanja, kao što su ekonomija dijeljenja, novi poslovni modeli koji potrošačima omogućuju kupnju usluge, a ne robe, ili potpora za popravke putem mjera zajednice i organizacija socijalne ekonomije (npr. kafića za popravak) i tržišta rabljenih proizvoda.
Pružanje boljih i pouzdanijih informacija potrošačima često znači poboljšanje postojećih alata. Ažuriranim oznakama koje pružaju informacije o proizvodima i uređajima obuhvaćenima Direktivom o ekološkom dizajnu i okvirom za označivanje energetske učinkovitosti pridonijet će se podizanju svijesti i usmjeravanju očekivanja u pogledu energetske učinkovitosti proizvoda, čime će se pridonijeti cilju energetske učinkovitosti EU-a. Osim toga, uvođenje znaka za okoliš EU-a 43 i svijest o njemu mogli bi se poticati komunikacijskim aktivnostima i partnerstvima s relevantnim dionicima, uključujući trgovce na malo, s ciljem promicanja znaka za okoliš EU-a i na internetskim tržištima. Nadalje, znak za okoliš EU-a proširit će se na maloprodajne financijske proizvode u skladu s Akcijskim planom o financiranju održivog rasta iz 2018. 44 , čime će se potrošačima omogućiti da se pri ulaganju u zelene financijske proizvode oslanjaju na pouzdanu i vjerodostojnu oznaku.
Osim toga, potrošači moraju biti bolje zaštićeni od netočnih informacija ili informacija koje su predstavljene na zbunjujući ili obmanjujući način kako bi se stvorio netočan dojam da su proizvod ili poduzeće ekološki prihvatljiviji, što se naziva manipulativnim zelenim marketingom. Aktivnosti u tom smislu razvijaju se i u području održivog financiranja 45 . Nadalje, Komisija će predložiti da poduzeća potkrijepe svoje tvrdnje o zaštiti okoliša koristeći se metodama za mjerenje ekološkog otiska proizvoda i organizacija kako bi potrošačima pružila pouzdane informacije o okolišu.
Komisija će ispitati načine za stvaranje okvira za održivo označivanje kojim će se, u sinergiji s drugim relevantnim inicijativama, obuhvatiti nutritivni, klimatski, okolišni i socijalni aspekti prehrambenih proizvoda.
Energetski odabiri potrošača bit će ključni za ostvarivanje novih klimatskih ciljeva za 2030. i postizanje klimatske neutralnosti do 2050. Novim pravilima koja stupaju na snagu 1. siječnja 2021. 46 poboljšat će se informiranje potrošača na računima za električnu energiju i putem neovisnih alata za usporedbu cijena te olakšati odabir proizvođača-potrošača i energetskih zajednica. Komisija će predložiti odredbe za druge nositelje energije kako bi se potrošačima plina i centraliziranog grijanja dala slična prava.
Digitalna transformacija nudi i druge nove mogućnosti za pružanje usmjerenijih i razumljivijih informacija. Cilj je razvoja digitalnih putovnica za proizvode u okviru Inicijative za održive proizvode 47 pomoći potrošačima u informiranju o okolišnim i kružnim aspektima proizvoda. U širem smislu, digitalne informacije mogle bi potrošačima omogućiti provjeru pouzdanosti informacija, usporedbu proizvoda, ali i cjelovitije informiranje potrošača o njihovim učincima na okoliš, primjerice o ugljičnom otisku. Djelovanje i sredstva, među ostalim iz instrumenta za tehničku potporu izgradnji kapaciteta 48 u okviru sljedećeg VFO-a, trebali bi se upotrebljavati za potporu inicijativama kojima se promiče i aktivira čista, klimatski neutralna i održiva potrošačka kultura i potrošačko ponašanje. To bi trebalo učiniti na pristupačan, inovativan i privlačan način, npr. putem aplikacija za pametne telefone i internetskih stranica 49 , te bi se trebalo oslanjati na postojeće alate 50 .
Važnu bi ulogu u potrazi za zelenijom potrošnjom mogla imati poduzeća, uključujući MSP-ove. Uključivanje ciljeva održivosti u korporativne strategije i donošenje odluka moglo bi dovesti do dostupnosti održivijih proizvoda. Primjeri dobre prakse obuhvaćaju praćenje učinaka na okoliš i prirodni kapital, ovisnosti i rizika u cijelom vrijednosnom lancu, uključivanje informacija o okolišu u priopćenja upućena potrošačima i uzimanje u obzir interesa potrošača u odlukama upravnih odbora. Komisija 2021. namjerava predložiti zakonodavnu inicijativu o održivom korporativnom upravljanju kako bi potaknula dugoročno održivo i odgovorno korporativno ponašanje 51 . Komisija namjerava surađivati s gospodarskim subjektima kako bi ih potaknula da se češće dobrovoljno obvežu na obavješćivanje potrošača o svojem ekološkom otisku, poboljšanje svoje održivosti i smanjenje svojeg utjecaja na okoliš. Te će se obveze razvijati u sinergiji s predstojećim europskim sporazumom o klimi. Temeljit će se na postojećim metodologijama, alatima i mjerodavnom pravu 52 . S vremenom bi se tim obvezama mogli privući sudionici iz širokog raspona sektora, na temelju sve raznolikijih obveza.
·Mjera 4.: Komisija 2021. planira predstaviti zakonodavni prijedlog o osnaživanju potrošača za sudjelovanje u zelenoj tranziciji davanjem boljih informacija o održivosti proizvoda i boljom zaštitom od određenih praksi, kao što su manipulativni zeleni marketing i rano zastarijevanje, te zakonodavni prijedlog o potkrepljivanju tvrdnji o prihvatljivosti za okoliš na temelju metoda za mjerenje ekološkog otiska.
·Mjera 5.: Komisija od ove godine namjerava surađivati s gospodarskim subjektima kako bi ih potaknula da se dobrovoljno obvežu na podupiranje održive potrošnje u mjeri većoj od one propisane zakonom.
·Mjera 6.: Komisija će od 2022., u kontekstu preispitivanja Direktive o prodaji robe, procjenjivati kako dodatno promicati popravak i poticati održivije „kružne” proizvode.
3.2. Digitalna transformacija
Primjer: u razdoblju od 2014. do 2019. udio korisnika interneta u EU-u koji su kupovali ili naručivali robu ili usluge na internetu za osobne potrebe povećao se sa 63 % na 71 %; u pet država članica 53 te su brojke premašile 80 % 54 . Potrošači bi trebali imati sličnu razinu zaštite na internetu kao i izvan njega. Pravila bi trebalo prilagoditi povezanom okruženju kako bi se osiguralo da, na primjer, pametni kućanski uređaji nisu izloženi kibersigurnosnim rizicima, a internetske kreditne ponude sadržavaju potrebne informacije koje su lako čitljive i dostupne na pametnom telefonu.
Digitalna transformacija radikalno mijenja živote potrošača i pruža im više prilika i veći izbor robe i usluga. Istodobno im može otežati donošenje utemeljenih odluka i zaštitu njihovih interesa. Prikupljanje i obrada temeljnih podataka u kombinaciji s analizom ponašanja potrošača i njihove kognitivne pristranosti mogu se upotrijebiti kako bi se potaknulo potrošače na donošenje odluka koje bi mogle biti u suprotnosti s njihovim najboljim interesima. Time bi se mogla ograničiti učinkovitost postojećih pravila osmišljenih za zaštitu potrošača u digitalnom okruženju, među ostalim od nepoštenih poslovnih praksi. Direktiva o boljem izvršavanju i modernizaciji pravila o zaštiti potrošača 55 i Direktiva o digitalnom sadržaju 56 važni su koraci za rješavanje nekih od tih izazova. S obzirom na brz tempo tehnološkog napretka i njegov utjecaj na potrošačko iskustvo, potrebno je dodatno djelovanje.
Potrebno je suzbiti poslovne prakse kojima se zanemaruje pravo potrošača na donošenje utemeljene odluke, zlorabi njihova pristranost u ponašanju ili narušavaju njihovi postupci odlučivanja. Te prakse uključuju upotrebu „tamnih” obrazaca 57 , određene prakse personalizacije koje se često temelje na profiliranju, skriveno oglašavanje, prijevare, lažne ili obmanjujuće informacije i manipulirane recenzije potrošača. Potrebne su dodatne smjernice o primjenjivosti instrumenata potrošačkog prava na te prakse, kao što su Direktiva o nepoštenoj poslovnoj praksi i Direktiva o pravima potrošača. Naposljetku, potrošači bi trebali moći uživati sličnu razinu zaštite i pravednosti na internetu kao i izvan njega.
Kako bi se osiguralo da potrošači u potpunosti iskoriste znatan potencijal digitalne transformacije, pri oblikovanju ili prilagodbi pravila kojima se uređuje digitalno gospodarstvo trebalo bi uzeti u obzir interese potrošača. Cilj je dvostruk: stvaranje sigurnijeg digitalnog prostora za potrošače u kojem su njihova prava zaštićena i osiguravanje ravnopravnih uvjeta u kojima se omogućuju inovacije radi pružanja novijih i boljih usluga svim Europljanima.
Prvo, predstojećim prijedlogom Komisije koji se odnosi na novi akt o digitalnim uslugama nastojat će se definirati nove, veće odgovornosti te povećati odgovornost internetskih posrednika i platformi. Tim će se aktom osigurati djelotvorna zaštita potrošača od nezakonitih proizvoda, sadržaja i aktivnosti na internetskim platformama jednaka onoj koju imaju u fizičkim trgovinama.
Drugo, kako bi se riješili problemi koji nastaju na digitalnim tržištima sklonima tržišnim nedostacima, kao što je moć selekcije svojstvena određenim digitalnim platformama, Komisija planira predstaviti i akt o digitalnim tržištima. Njime bi se kombinirala ex ante regulacija digitalnih platformi koje imaju značajke nadzornih tijela s dinamičnim okvirom za istraživanje tržišta kako bi se ispitala digitalna tržišta sklona tržišnim nedostacima. Potrošači će biti krajnji korisnici pravednijih i konkurentnijih digitalnih tržišta, uključujući niže cijene, bolje i nove usluge te veći izbor.
Iako umjetna inteligencija može biti vrlo korisna, neke bi njezine primjene mogle ugroziti prava potrošača i naštetiti im 58 . Na temelju Bijele knjige o umjetnoj inteligenciji 59 i popratnog izvješća o odgovornosti i sigurnosti novih tehnologija 60 Komisija radi na:
üprijedlogu 61 kojim bi se zajamčila visoka razina zaštite interesa potrošača i zaštite temeljnih prava, čime bi se izgradilo povjerenje potrebno za uvođenje umjetne inteligencije u društvo;
ükad je riječ o građanskopravnoj odgovornosti, mjerama kojima se osigurava da žrtve štete prouzročene primjenom umjetne inteligencije u praksi uživaju istu razinu zaštite kao i žrtve štete prouzročene drugim proizvodima ili uslugama.
S napretkom novih tehnologija i globalizacijom proizvodnje i maloprodaje, uključujući preko interneta, pojavljuje se pitanje jesu li postojeći propisi o sigurnosti proizvoda dovoljni za kontrolu takve trgovine i omogućuju li zadovoljavajuću zaštitu potrošača. Komisija trenutačno radi na nekoliko inicijativa na temu sigurnosti novih tehnologija, među ostalim:
üreviziji Direktive o strojevima 62 ;
üdonošenju delegiranih akata na temelju Direktive o radijskoj opremi 63 ; i
üreviziji Direktive o općoj sigurnosti proizvoda 64 .
Direktiva o općoj sigurnosti proizvoda, kojom je uspostavljen pravni okvir za sigurnost neprehrambenih potrošačkih proizvoda 65 , potječe iz vremena kada su proizvodi podržani umjetnom inteligencijom i povezani uređaji bili rijetkost, no to je vrijeme prošlo. U takvoj situaciji upitna je sadašnja definicija proizvoda te se pojavljuju novi rizici ili se mijenjaju načini na koje postojeći rizici mogu dovesti do posljedica, i to treba uzeti u obzir i obuhvatiti zakonodavstvom. Rast internetske trgovine donosi nove probleme, jer nadležna tijela nemaju u svim slučajevima dovoljno djelotvorne instrumente za nadzor internetskog tržišta. Uz to, elektronička trgovina omogućuje potrošačima da kupuju izravno od prodavača izvan EU-a, zbog čega je teže provjeravati sigurnost proizvoda koji dolaze na jedinstveno tržište. Prijedlog revizije Direktive o općoj sigurnosti proizvoda, predviđen za 2021., trebao bi na odgovarajući način obuhvatiti ta, sve važnija, pitanja.
Nadalje, univerzalno prihvaćen javni elektronički identitet – utemeljen na dobrovoljnom izboru potrošača, njihovom pristanku i jamstvu da će se njihova privatnost u potpunosti poštovati u skladu s Općom uredbom o zaštiti podataka (GDPR) – mogao bi potrošačima omogućiti potpuno sigurno i kontrolirano upravljanje pristupom i korištenjem njihovih podataka. Komisija trenutno preispituje takav sustav, imajući na umu zaštitu potrošača i njihove interese 66 .
Kako bi se riješio problem neopravdanog geografskog blokiranja kojim se diskriminira potrošače u EU-u prema segmentima tržišta u skladu s nacionalnim granicama, Komisija provodi prvo kratkoročno preispitivanje Uredbe o geografskom blokiranju 67 .
Europska strategija za podatke 68 ima za cilj lakše ostvarivanje prava pojedinaca na prenosivost podataka u skladu s GDPR-om. To pravo omogućuje pojedincima da budu u središtu podatkovnog gospodarstva, omogućujući im da mijenjaju dobavljače usluga, kombiniraju usluge, koriste druge inovativne usluge i odabiru usluge pri kojima je zaštita podataka najbolja. Ta će strategija poticati stvaranje pravog jedinstvenog tržišta podataka i stvaranje zajedničkih europskih podatkovnih prostora.
Nadalje, sektor financijskih usluga za građane temeljito se izmijenio slijedom digitalne tranzicije 69 te su se pojavili novi trendovi i rješenja, a ponuda financijskih proizvoda i usluga postala je raznovrsnija. Netradicionalni pružatelji takvih usluga, kao što su financijskotehnološka poduzeća (FinTechs) i pružatelji usluga pozajmljivanja među jednakima (peer-to-peer lenders) sada konkuriraju tradicionalnim pružateljima usluga koji i sami sve više koriste internetske kanale za prodaju. Novi proizvodi, poput kratkoročnih zajmova uz visoke kamate koji se ugovaraju na kratka razdoblja ali mogu dovesti do znatnih troškova za zajmoprimca, sve se više reklamiraju i prodaju na digitalnom tržištu. Nove tehnologije, poput rješenja za trenutačno plaćanje, mogu donijeti stvarne koristi potrošačima, ali će možda biti potrebne s njima povezane posebne mjere za zaštitu potrošača 70 . Komisija je nedavno najavila inicijative kojima će se poboljšati zaštita potrošača u području plaćanja. Ta će pitanja biti razmotrena u okviru nedavno donesene Strategije Unije za plaćanja malih vrijednosti 71 .
Korištenje alternativnih kategorija podataka u kombinaciji s automatiziranim odlučivanjem za ocjenjivanje kreditne sposobnosti nameće pitanja kakve bi se podatke smjelo koristiti za ocjenu kreditne sposobnosti potrošača i pokazuje kakve su opasnosti od diskriminacije kada se odluke temelje na netransparentnim algoritmima; takvu vrstu rizika također vjerojatno treba regulirati prethodno navedenim pravnim aktom o zahtjevima za umjetnu inteligenciju. Nadalje, postojeće zakonodavstvo, poput Direktive o potrošačkim kreditima, Direktive o hipotekarnim kreditima, Direktive o računima za plaćanje i Direktive o trgovanju na daljinu financijskim uslugama, trebalo bi preispitati kako bi obuhvatilo sve veću upotrebu digitalnih sredstava i bilo prikladno za reguliranje spomenutih pitanja. Trebalo bi biti takvo da se potrošačima omogućuje da razumiju proizvode te uspoređuju i prihvaćaju ponude na internetu, čime se potiču inovacije i povjerenje potrošača.
Cilj je Komisijina novog paketa o digitalnim financijama, uključujući strategije za plaćanja malih vrijednosti i digitalne financije te zakonodavne prijedloge o kriptoimovini i digitalnoj operativnoj otpornosti za financijski sektor, osigurati da potrošači i poduzeća imaju koristi od inovacija te da su zaštićeni. Aktualna zbivanja u digitalnoj transformaciji također će biti uklopljena u strategiju ulaganja za male ulagače, koja bi trebala biti usmjerena na interese pojedinačnih ulagača i predviđena je za prvu polovinu 2022.
Uz to, digitalna transformacija donosi nove probleme koje treba riješiti, poput slučajeva kada digitalna rješenja nisu osmišljena imajući na umu potrebe osoba s invaliditetom. Komisija pruža potporu državama članicama u prenošenju u nacionalna zakonodavstva Europskog akta o pristupačnosti 72 . Njegovom primjenom do 2025. pomoći će se u rješavanju problema povezanih s digitalizacijom za osobe s invaliditetom i povećati dostupnost proizvoda i usluga prilagođenih osobama s invaliditetom.
Konačno, uvjeti za digitalnu transformaciju su dobra digitalna pismenost i digitalne vještine potrošača, što treba unapređivati kroz cjeloživotno obrazovanje i osposobljavanje, kako je naglašeno u Akcijskom planu za digitalno obrazovanje za 2021.-2027. 73 i pripadajućim strateškim prioritetima.
·Mjera 7.: Do 2022. i nakon ažuriranja svojih smjernica u pogledu Direktive o nepoštenoj poslovnoj praksi i Direktive o pravima potrošača Komisija planira analizirati je li srednjoročno potrebno dodatno zakonodavstvo ili druge mjere kako bi se osigurala jednaka pravednost za trgovinu na internetu i izvan njega.
·Mjera 8.: Kako je najavljeno u Bijeloj knjizi o umjetnoj inteligenciji, Komisija namjerava 2021. donijeti prijedlog horizontalnog pravnog akta sa zahtjevima za umjetnu inteligenciju.
·Mjera 9.: Komisija planira tijekom 2021. pripremiti prijedlog revizije Direktive o općoj sigurnosti proizvoda kako bi se obuhvatili novi problemi povezani sa sigurnošću proizvoda, a koji proizlaze iz novih tehnologija i internetske prodaje. Uz to, Komisija tijekom 2021. namjerava pripremiti prijedlog revizije Direktive o strojevima.
·Mjera 10.: Komisija za 2021. planira pripremu prijedlogâ revizije Direktive o potrošačkim kreditima i Direktive o trgovanju na daljinu financijskim uslugama kako bi poboljšala zaštitu potrošača u kontekstu digitalizacije financijskih usluga za građane.
3.3. Djelotvorna provedba i pravna zaštita
Primjer: Buduća Direktiva o udružnim tužbama dopušta potrošačima zajedničko djelovanje. U budućim predmetima kvalificirani subjekti, imenovani za tu svrhu, moći će pred sudovima ili upravnim tijelima mnogo lakše pokrenuti postupke u predmetima koji su u zajedničkom interesu potrošača, uključujući u prekograničnim situacijama. Time će se potrošačima olakšati da zajednički zatraže pravnu zaštitu u slučajevima koji su slični, na primjer u slučaju manipulacija pri ispitivanju emisija ispušnih plinova određenih vozila na dizelsko gorivo.
Jednako kao što poduzeća smiju prodavati proizvode i nuditi usluge svim potrošačima na jedinstvenom tržištu, potrošači iz svih dijelova EU-a trebali bi moći djelotvorno ostvarivati svoja prava pri interakcijama s tim poduzećima. U praksi, međutim, provjere internetskih stranica koje su provela nadležna tijela pokazala su da se prava potrošača često ne poštuju. U razdoblju od 2007. do 2019. u prosjeku je na 60 % internetskih stranica koje su provjerene utvrđeno nepoštovanje osnovnih prava potrošača, što je trebalo ispraviti 74 .
Provedba prava potrošača prije svega je zadatak nacionalnih tijela, ali EU ima važnu ulogu u koordinaciji i potpori. Nova Uredba o suradnji u zaštiti potrošača (CPC) 75 , koja je stupila na snagu u siječnju 2020., osigurava bolji temelj za zajedničko djelovanje EU-a. Njome se jačaju ovlasti na internetu, mehanizmi za suradnju i sustav prikupljanja podataka tijela za provedbu zakonodavstva kako bi bilo moguće suzbijati velika kršenja EU-ova zakonodavstva o zaštiti potrošača, osigurati dosljednu zaštitu potrošača i omogućiti poduzećima da dobiju sve informacije na jednom mjestu. Komisija neće oklijevati da upotrijebi svoje ovlasti na temelju Uredbe kako bi pokretala koordiniranu provedbu zakonodavstva ako to bude potrebno u pitanjima koja se tiču cijelog EU-a. U skladu sa strateškim prioritetima ove Strategije, rad će se usmjeriti na:
·utjecaj pandemije bolesti COVID-19 na prava potrošača (tj. prijevare, problematika povezana s putovanjima i iskorištavanje financijskih slabosti koje su postojale i prije pandemije, ali su u promijenjenim uvjetima postale izraženije 76 ), i
·zavaravajuće tvrdnje o ekološkoj prihvatljivosti proizvoda i nepoštene poslovne prakse povezane s internetskim tehnikama za utjecaj na potrošače i personalizacijom sadržaja.
Uredbom se od Komisije zahtijeva da provede evaluaciju djelotvornosti novih propisa do siječnja 2023.
Uz to, EU je nedavno revidirao svoj pravni okvir za zaštitu potrošača. Nova Direktiva o boljem izvršavanju i modernizaciji pravila o zaštiti potrošača 77 i buduća Direktiva o udružnim tužbama 78 znatno će ojačati prava potrošača, posebno tako što će osigurati veću pravednost u digitalnoj domeni, strože sankcije i djelotvoran mehanizam za kolektivnu pravnu zaštitu.
Kako bi se osigurala ujednačena provedba širom EU-a i pomoglo nadležnim tijelima da se bolje nose s poteškoćama koje proizlaze iz digitalne transformacije, u Programu za jedinstveno tržište u sklopu novog višegodišnjeg financijskog okvira prioritet će se dati financiranju nacionalnih aktivnosti izgradnje kapaciteta. Komisija planira financirati projekt kojim će se uspostaviti „elektronički laboratorij EU-a” kao platformu na kojoj će se pružati zajednički skup alata koje tijela mogu upotrebljavati za istrage na internetu i praćenje opasnih proizvoda koji se prodaju na internetu; ti će alati obuhvaćati napredna informatička rješenja i korištenje umjetne inteligencije, tehnike rudarenja podataka i automatske pretraživače interneta. Uz to, nastojat će ojačati kapacitete potencijalnih budućih kvalificiranih subjekata na temelju nove Direktive o udružnim tužbama i nacionalnih organizacija potrošača kao imenovanih tijela koja izdaju upozorenja u skladu s Uredbom o suradnji u zaštiti potrošača. Olakšavanje pravne zaštite za pojedince i dalje će biti prioritet te će se u te svrhe nastaviti financiranje EU-a i modernizacija europskih potrošačkih centara, mehanizama za alternativno rješavanje sporova i alata za online rješavanje sporova. Prilagođena tehnička potpora za izgradnju administrativnih kapaciteta nacionalnih tijela također je moguća u okviru Instrumenta za tehničku potporu 79 .
·Mjera 11.: Komisija će pomagati državama članicama u pravovremenom i učinkovitom prenošenju u nacionalna zakonodavstva, provedbi i izvršavanju Direktive o boljem izvršavanju i modernizaciji pravila o zaštiti potrošača koja će se početi primjenjivati u svibnju 2022. i buduće Direktive o udružnim tužbama nakon što se službeno donesu i stupe na snagu.
·Mjera 12.: Tijekom 2022. i svake dvije godine nakon toga Komisija će zajedno s nacionalnim tijelima predstavljati zajedničke prioritete provedbe mreže za suradnju u području zaštite potrošača kako bi se reagiralo na probleme u pogledu usklađenosti koji bi se mogli pojaviti u različitim sektorima.
·Mjera 13.: Komisija će do 2022. uvesti paket inovativnih elektroničkih alata namijenjenih jačanju kapaciteta nacionalnih tijela da suzbijaju nezakonite poslovne prakse na internetu i identificiraju proizvode koji nisu sigurni, u skladu s načelima Europskog okvira za interoperabilnost 80 .
·Mjera 14.: Komisija će do 2023. evaluirati primjenu Uredbe o suradnji u zaštiti potrošača, posebno kako bi ocijenila djelotvornost izvršavanja zakonodavstva u suzbijanju praksi raširenih u EU-u koje su protivne zakonodavstvu o zaštiti potrošača.
3.4. Rješenja za posebne potrebe potrošača
Primjer: Prema podacima iz 2018. 10 % kućanstava u EU-u kasnilo je s plaćanjima hipoteke, stanarine, režija ili rata kredita i bili su u opasnosti od prezaduženosti. Aktualna pandemija pogoršala je situaciju za mnoge zadužene potrošače. Komisija surađuje s državama članicama i dionicima kako bi identificirala i promicala najbolje prakse za pomoć potrošačima u nevolji 81 , uključujući bolji pristup savjetima o upravljanju dugom. Studije pokazuju da se za svaki euro potrošen na savjetovanja o upravljanju dugom uštedi više od dva eura socijalnih naknada.
Instrumenti politike zaštite potrošača štite sve potrošače kada koriste usluge profesionalnih trgovaca. Smatra se da su potrošači općenito slabija stranka u transakciji i da je stoga potrebno zaštititi njihovo zdravlje, sigurnost i ekonomske interese. Uz to, neke skupine potrošača u određenim situacijama mogu biti posebno ranjive te su za njih potrebne i posebne mjere zaštite. Ranjivost potrošača može zavisiti od socijalnih okolnosti ili posebnosti individualnih potrošača ili skupina potrošača, poput dobi, spola, zdravstvenog stanja, digitalne i matematičke pismenosti ili financijske situacije 82 . Problemi s dostupnošću mogu za starije osobe ili osobe s invaliditetom rezultirati isključenošću ili im ograničiti interakcije. Aktualna pandemija može pogoršati takvu ranjivost, ali ona je prisutna i inače.
Porast financijske ranjivosti mnogih kućanstava u EU-u trenutno je posebno zabrinjavajući problem. Nedavno istraživanje u 21 državi članici pokazalo je da je od početka krize uzrokovane COVID-om 19 oko 60 % potrošača imalo financijske poteškoće 83 koje mogu dovesti do prezaduženosti. Savjeti o upravljanju dugom pokazali su se kao djelotvoran način za pomoć prezaduženim potrošačima da povrate financijsku održivost uz osiguravanje da kreditori također povrate svoj novac. Komisija prikuplja primjere najbolje prakse u državama članicama, ispituje može li ih se primjenjivati i šire te utvrđuje potrebe i prilike za financiranje u sklopu novog višegodišnjeg financijskog okvira. Komisija je uz to u lipnju 2020. objavila ažurirani Europski etički kodeks za pružanje usluga mikrokreditiranja 84 . Revizija Direktive o potrošačkim kreditima 85 uključivat će procjenu kako poboljšati pravila kojima se osigurava da se kredit odobrava samo uz detaljnu procjenu kreditne sposobnosti potrošača. Potrošači bi prije sklapanja ugovora o kreditu trebali dobiti sve neophodne i odgovarajuće informacije i savjete, kako bi mogli donijeti kvalitetno utemeljenu odluku.
Te su mjere ključne za usklađivanje potreba potrošača za financiranjem s njihovim mogućnostima otplate te stoga smanjuju opasnost od neplaćanja i prezaduženosti. Ipak, ponekad je moguće da potrošači ne mogu otplatiti dugove koji dospiju. Tada može biti neophodno procijeniti koje su najprikladnije mjere za rješavanje problema prezaduženosti potrošača, uključujući i otpis duga 86 .
Pristupačnost je ključna kako bi proizvodi i usluge i dalje bili dostupni potrošačima s niskim prihodima, kako je naglašeno u analizi Europske mreže za socijalnu politiku 87 . Neke države članice koriste mjere za zaštitu potrošača zajedno s mjerama socijalne zaštite kako bi pomogle osobama s niskim prihodima. U Preporuci Komisije o energetskom siromaštvu 88 iznesene su smjernice za države članice kako riješiti problem energetskog siromaštva kako bi ranjivi potrošači energije mogli imati više utjecaja.
Starije osobe i osobe s invaliditetom imaju posebne potrošačke potrebe. Važno je osigurati da su im na raspolaganju jasne, jednostavne i pristupačne informacije na internetu i izvan njega u skladu sa zahtjevima EU-a u pogledu dostupnosti proizvoda i usluga 89 . Stariji potrošači i potrošači s invaliditetom također trebaju pristupačne proizvode i asistivne tehnologije koje su kompatibilne s dominantnim tehnologijama. Pravedan i nediskriminirajući pristup digitalnoj transformaciji trebao bi uključivati zadovoljavanje potreba starijih potrošača, potrošača s invaliditetom i općenito „osoba koje se ne koriste internetom”, koje bi mogle biti slabije upoznate s digitalnim alatima ili nenaviknute na njih te podložnije prijevarama. Iskustvo iz nekih država članica pokazuje da su lokalne inicijative za pružanje savjeta potrošačima u ruralnim područjima ili gradskim kotarima 90 među najdjelotvornijim rješenjima. Organizacije socijalne ekonomije posebno su pogodne za zadovoljavanje takvih potreba jer su fizički blizu lokalnim i ruralnim zajednicama. Slične bi se inicijative mogle promicati zajedničkim djelovanjem na razini EU-a u sklopu budućeg višegodišnjeg financijskog okvira.
Djeca i maloljetnici posebno su izloženi zavaravajućim ili agresivnim komercijalnim praksama na internetu. Važno je ulagati više u cjeloživotno obrazovanje potrošača i podizanje svijesti ljudi svih uzrasta, od školske dobi nadalje. To bi trebalo uključivati i promicanje računalne pismenosti kao neophodne vještine za omogućavanje potrošačima da donose dobre odluke u području svojih osobnih financija 91 . Bolja koordinacija djelovanja ključnih aktera na nacionalnoj razini i na razini EU-a, koja obuhvaća pitanja poput pristupa edukativnim materijalima na internetu i izgradnje kapaciteta može pomoći u ostvarivanju sinergija, stalnom inoviranju, prilagođavanju i prihvaćanju novih internetskih praksi i pedagoških pristupa, uključujući kreiranje internetskih platformi i drugih alata.
Djeca su također posebno izložena rizicima od proizvoda 92 . Od svih proizvoda koji su tijekom 2019. označeni kao opasni u sustavu Safety Gate/RAPEX, 32 % su bile igračke ili proizvodi za njegu djece. Osim revizije Direktive o općoj sigurnosti proizvoda i jačanja općeg zakonodavnog okvira, Komisija će razviti ažurirane zahtjeve u pogledu sigurnosti za standarde za proizvode za djecu. Komisija također planira podupirati uzorkovanje i testiranje proizvoda za djecu 93 u okviru koordiniranih aktivnosti nadzora tržišta koje provode države članice 94 . Uz to, kako bi promicala najbolje poslovne prakse u tom području, uključit će sigurnost djece i drugih ranjivih skupina u nagradu EU-a za sigurnost proizvoda za 2021.
Direktivom 2004/113/EZ 95 osigurava se jednako postupanje prema muškarcima i ženama u pristupu i nabavi robe, odnosno pružanju usluga. Time se osigurava zaštita od, na primjer, odbijanja pristupa uslugama kreditiranja trudnicama na temelju očekivanog mogućeg gubitka prihoda i onemogućavanja dostupnosti određenih financijskih proizvoda samohranim majkama na temelju pretpostavljenog većeg rizika od neispunjavanja obveza. Uz to, Direktivom 2000/43/EZ 96 utvrđuje se okvir za borbu protiv diskriminacije na temelju rasnog ili etničkog podrijetla s ciljem ostvarenja načela jednakog postupanja u državama članicama.
Rizik od diskriminacije ponekad je još veći zbog algoritama koje koriste neki prodavači roba i usluga, a koji se mogu oblikovati uz određene pristranosti koje su često rezultat od prije postojećih kulturnih ili socijalnih očekivanja. To može dovesti do diskriminacije među potrošačima općenito, no često utječe na neke skupine više nego na druge, a posebno na osobe iz manjinskih skupina, bilo na temelju rase ili etniciteta 97 . Cilj predstojećeg prijedloga horizontalnog zakonodavnog okvira za umjetnu inteligenciju bit će posebno propisati kako ograničiti da rizici od pristranosti i diskriminacije budu ugrađeni u algoritamske sustave.
Naposljetku, dokazi bihevioralne ekonomije 98 pokazuju da na ponašanje pojedinaca, posebno na internetu, često utječe kognitivna pristranost, što u komercijalne svrhe mogu iskoristiti trgovci. Takve nove vrste rizika mogu utjecati praktički na sve potrošače. Obveze u pogledu transparentnosti svakako su važne za reguliranje asimetrija u pogledu informiranosti (kao što je u gornjem tekstu već spomenuto u kontekstu digitalne transformacije), ali potrebne su daljnje procjene kako bi se odredila potreba za dodatnim mjerama za reguliranje ovog dinamičnog oblika ranjivosti.
·Mjera 15.: Od 2021. Komisija planira povećati financiranje djelovanja kojima se povećava dostupnost i kvaliteta usluga savjetovanja o upravljanju dugom u državama članicama.
·Mjera 16.: Komisija od 2021. namjerava podupirati inicijative kojima se lokalno pružaju savjeti potrošačima koji zbog strukturnih ili osobnih razloga nemaju pristup potpori i informacijama na internetu ili u centralnim informativnim uredima.
·Mjera 17.: Komisija tijekom 2021. namjerava pripremiti Odluku Komisije o zahtjevima u pogledu sigurnosti koje trebaju ispunjavati standardi za proizvode za djecu te ojačati okvir za sigurnost proizvoda prijedlogom revizije Direktive o općoj sigurnosti proizvoda.
·Mjera 18.: Komisija će do 2023. razviti strateški pristup za poboljšavanje svijesti potrošača i njihovo educiranje, uzimajući u obzir potrebe različitih skupina, na temelju, među ostalim, jednakosti i nediskriminacije.
3.5. Zaštita potrošača u globalnom kontekstu
Primjer: S porastom elektroničke trgovine suradnja s međunarodnim partnerima, posebno s Kinom, postaje sve važnija. Udio kupnje od prodavača izvan EU-a povećao se sa 17 % u 2014. na 27 % u 2019. 99 Intenziviranje suradnje s Kinom u području sigurnosti proizvoda putem akcijskog plana s posebnim naglaskom na proizvode koji se prodaju na internetu moglo bi pomoći smanjiti broj opasnih proizvoda koji se prodaju izravno potrošačima u EU-u.
Proizvodni i vrijednosni lanci sve su više globalni i međusobno povezani. Lance distribucije i maloprodaje pokreće brz rast internetske trgovine i ekonomija internetskih platformi. Stoga je, kako bi se osigurala djelotvorna zaštita potrošača, važna dobra međunarodna suradnja nadležnih tijela i svih sudionika u lancu opskrbe. Istodobno je važno za EU da na međunarodnoj razini promovira kao europsku vrijednost i model visoku razinu zaštite potrošača koju je ostvario u svojim granicama.
Za jamčenje sigurnosti uvezenih proizvoda i zaštitu potrošača u EU-u od nepoštenih poslovnih praksi koje primjenjuju trgovci izvan EU-a potrebno je intenzivnije djelovanje na domaćem tržištu s pomoću boljih alata za nadzor tržišta i bolja suradnja tijela u zemljama partnerima EU-a. Velik broj opasnih proizvoda primijećenih u EU-u dolazi iz trećih zemalja. Na primjer, tijekom 2019. 64 % upozorenja u sustavu Safety Gate/RAPEX odnosilo se na proizvode s podrijetlom izvan europskog ekonomskog prostora, često iz Kine. Komisija je od 2006. uključena u suradnju radi osiguravanja sigurnosti proizvoda u okviru sustava RAPEX-China, što je pomoglo da se smanji broj proizvoda koji nisu sigurni, no njihov je broj i dalje velik.
Suradnja i razmjena podataka o opasnim proizvodima sa zemljama sa sličnim tržištima mogla bi biti još jedan način da se zajamči sigurnost potrošača u EU-u. Pri tome bi države članice mogle bolje usmjeriti svoje aktivnosti i suzbijati nove i nadolazeće opasnosti. Kako bi pomogla u tim nastojanjima, Komisija je uspostavila mehanizme za redovitu razmjenu informacija o opasnim proizvodima s Kanadom. Također se oslanja na važan potencijal trgovinske politike i pregovara o uključivanju slične razmjene informacija o sigurnosti i usklađenosti s propisima neprehrambenih proizvoda i povezanog nadzora tržišta u trgovinskim sporazumima koji su trenutačno u pripremi (npr. s Australijom, Novim Zelandom i Čileom).
Jednako je važno uspostaviti blisku suradnju sa zemljama europskog susjedstva i zapadnog Balkana. Potonji su posebno važni zbog njihove geografske blizine i postupka usklađivanja u tim zemljama s EU-ovom pravnom stečevinom u području sigurnosti i zaštite potrošača.
Visoki standardi zaštite potrošača u EU-u mogu služiti kao primjer drugim zemljama s manje naprednim strukturama u području zaštite potrošača i trebalo bi ih promicati pri utvrđivanju prioriteta na međunarodnoj razini. Na primjer, neke zemlje izvan EU-a izrazile su veliko zanimanje za uvođenje sustava sličnog EU-ovom Safety Gateu/RAPEX-u. U tom pogledu Komisija pruža regulatornu potporu i uključena je u aktivnosti izgradnje kapaciteta.
Multilateralna suradnja u području zaštite potrošača izvanredno je važna za promicanje visoke razine zaštite i sigurnosti na međunarodnoj razini i za zaštitu potrošača globalno. U suradnji s državama članicama Komisija će i dalje koristiti svoj utjecaj u međunarodnim organizacijama, uključujući u Svjetskoj trgovinskoj organizaciji (WTO), Konferenciji Ujedinjenih naroda o trgovini i razvoju (UNCTAD) i Organizaciji za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) kako bi postigla te ciljeve.
·Mjera 19.: Komisija namjerava tijekom 2021. razraditi akcijski plan s Kinom za bolju suradnju u području sigurnosti proizvoda koji se prodaju preko interneta.
·Mjera 20.: Komisija želi od 2021. razvijati regulatornu potporu, tehničku pomoć i izgradnju kapaciteta za partnerske zemlje EU-a, uključujući u Africi 100 .
4.Upravljanje
U ovoj se Strategiji iznose djelovanja koja Komisija predlaže za EU i države članice u cilju promicanja prioritetâ politike zaštite potrošača tijekom sljedećih pet godina i dalje. Njezin uspjeh ovisit će o uspostavljanju širokog partnerstva, uključujući sve relevantne dionike. Ova nova vizija suradnje EU-a i nacionalnih aktera sa svojim prioritetima podrazumijeva novi okvir za bolju suradnju kako bi se moglo konkretno djelovati. Trebala bi se nadovezivati na godišnje prioritete, o kojima se raspravlja na godišnjem sastanku na vrhu o zaštiti potrošača na kojem se okupljaju svi dionici 101 u okviru Svjetskog dana prava potrošača 102 . Na sastanku na vrhu trebalo bi razmotriti napredak ostvaren u prethodnoj godini i utvrditi prioritete za sljedeću godinu.
Komisija će se redovito savjetovati s Europskim parlamentom, Europskim gospodarskim i socijalnim odborom i Odborom regija. Također će blisko surađivati s državama članicama u kontekstu postojećih mreža 103 , radnih skupina ili ad hoc stručnih skupina. Komisija će u tom kontekstu blisko surađivati s nacionalnim tijelima kako bi osigurala blisku koordinaciju djelovanja i optimalno korištenje dostupnih sredstava za tu svrhu, na razini EU-a i na nacionalnoj razini. Razmjena rezultata istraživačkih i znanstvenih projekata te razmjena informacija među državama članicama i s Komisijom mogla bi doprinijeti izgradnji kvalitetne baze podataka s dokazima i relevantnim podacima.
Uz to je potrebna bliska i djelotvorna suradnja s ključnim dionicima uključujući organizacije potrošača, industriju i akademsku zajednicu. Utjecajne organizacije potrošača na razini Unije i na nacionalnoj razini ključni su partneri u oblikovanju djelovanja obuhvaćenih ovom strategijom, jer su u izravnom kontaktu s potrošačima kojima pomažu. Komisija će uspostaviti novu savjetodavnu skupinu za politiku zaštite potrošača koja bi preispitivala napredak i razmatrala prioritete za sljedeću godinu, što će biti polazište za rasprave na sastancima na vrhu o zaštiti potrošača. Ta bi skupina trebala okupljati sve dionike, ali i omogućavati ciljane rasprave, na primjer između organizacija za zaštitu prava potrošača i javnih tijela. Trebalo bi poticati različite oblike suradnje s poduzećima, uključujući aktivnosti osposobljavanja, razmjene dobrih praksi i sastanke s poduzećima koja su dobrovoljno preuzela određene obveze.
Uz to, trebalo bi dodatno razraditi Pregled potrošačkih uvjeta o situaciji u kojoj se nalaze potrošači širom EU-a kako bi na temelju revidiranog skupa pokazatelja bolje odražavao realnost u pogledu zaštite potrošača, sigurnosti proizvoda i održive potrošnje na razini EU-a i na nacionalnoj razini. Taj bi se pregled trebao oslanjati na poboljšani sustav prikupljanja podataka kojim se obuhvaćaju situacija širom tržištâ i u različitim zemljama, mišljenja i ponašanje potrošača i djelovanja i kapaciteti država članica za provedbu zakona. Na temelju prikupljenih podataka i ocjena te bliske suradnje sa svim dionicima mogu se osmisliti, uskladiti i rasporediti prema prioritetu nacionalne mjere i mjere na razini EU-a, u cilju postizanja najveće moguće dobrobiti za potrošače širom EU-a.
·Mjera 21.: Komisija namjerava uspostaviti savjetodavnu skupinu za politiku zaštite potrošača u kojoj će se u okviru strategije za potrošače okupiti predstavnici organizacija potrošača, civilnog društva i industrije 104 .
·Mjera 22.: Komisija tijekom 2021. planira preoblikovati Pregled potrošačkih uvjeta kako bi se poboljšale njegove funkcije u pogledu praćenja i referentnih vrijednosti te njegova relevantnost za jačanje suradnje u provedbi zakonodavstva u EU-u.
5.Zaključak
EU ima dobar okvir za zaštitu potrošača koji je razvijan dugi niz godina te je nedavno poboljšan s nekoliko zakonodavnih inicijativa od kojih će potrošači u EU-u imati koristi tijekom dugog niza godina. U ovoj Novoj strategiji za potrošače opisuje se kako se ta postignuća mogu konsolidirati s pomoću niza mjera za rješavanje problema, od kojih su mnogi postali još izraženiji u kontekstu aktualne pandemije, te učvrstiti sveukupni okvir za suradnju institucija EU-a, država članica i dionika. To će znatno pridonijeti održivom oporavku i otpornosti gospodarstva i potrošača u EU-u.
Komisija sa zanimanjem očekuje sveobuhvatan dijalog sa svim zainteresiranim stranama o prioritetima, djelovanjima i načinima suradnje u cilju promicanja zaštite potrošača u nadolazećim godinama u skladu s ovom Strategijom.
https://ec.europa.eu/info/law/law-topic/consumers/review-eu-consumer-law-new-deal-consumers_hr .
Eurostat: https://ec.europa.eu/eurostat/statistics-explained/index.php/Household_consumption_by_purpose .
Strategija EU-a za MSP-ove i održivu i digitalnu Europu, COM(2020) 103 final.
Članak 12. Ugovora o funkcioniranju Europske unije.
https://ec.europa.eu/info/strategy/priorities-2019-2024/european-green-deal_hr .
COM(2020) 98 final.
https://ec.europa.eu/info/publications/communication-shaping-europes-digital-future_en .
U Strategiji su navedene neke, no ne i sve mjere, i ističu se glavna područja djelovanja te izbjegava preklapanje s drugim, već dogovorenim strategijama i akcijskim planovima.
Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Europskom vijeću, Vijeću i Europskoj investicijskoj banci o strategiji EU-a za cjepiva protiv bolesti COVID-19, COM(2020) 245 final.
https://ec.europa.eu/info/live-work-travel-eu/health/coronavirus-response/public-health_hr.
Komunikacija Komisije o dodatnim mjerama za odgovor na bolest COVID-19 od 28.10.2020., COM(2020) 687 final i Preporuka Komisije od 28.10.2020. o strategijama testiranja na bolest COVID-19, uključujući upotrebu brzih testova na antigene, C(2020)7502 final.
Osim znatnog povećanja kupnje na internetu u prvoj polovini 2020., istraživanje IPSOS-a za Komisiju pokazalo je da mnogi potrošači sljedeće godine namjeravaju rjeđe prisustvovati sportskim ili kulturnim događanjima (40 – 60 %) i putovati javnim prijevozom (24 – 43 %).
Preporuka Komisije (EU) 2020/648 оd 13. svibnja 2020. o vaučerima koji se nude turistima i putnicima kao alternativa povratu novca za otkazane paket aranžmane i usluge prijevoza u kontekstu pandemije bolesti COVID-19 (SL L 151, 14.5.2020.).
Uredbe o pravima putnika (EZ) 261/2004, (EZ) 1371/2007, (EU) 1177/2010 i (EU) 181/2011 te Direktiva (EU) 2015/2302 o putovanjima u paket aranžmanima.
Kao rezultat toga, platforme su tijekom ljeta zabilježile nagli pad primjene zavaravajućih marketinških praksi od najmanje 80 % kad je riječ o maskama za lice ili drugoj zaštitnoj opremi u usporedbi s prosjekom iz ožujka.
U tom kontekstu pogledati smjernice koje je nedavno objavila Komisija https://ec.europa.eu/info/sites/info/files/waste_management_guidance_dg-env.pdf .
U Komunikaciji Komisije Europskom parlamentu i Vijeću o Izvješću o strateškim predviđanjima 2020., COM(2020) 493 final, predviđanju se daje ključna uloga u pripremi politika EU-a otpornih na buduće promjene i u osmišljavanju kratkoročnih inicijativa imajući u vidu dugoročnu perspektivu. Predviđanje može pomoći u razvoju kolektivne inteligencije i ucrtati put prema usporednoj zelenoj i digitalnoj tranziciji i oporavku od poremećaja. Među ostalim aktivnostima predviđanja, Zajednički istraživački centar Europske komisije prati 14 megatrendova u okviru svojeg pregleda megatrendova , od kojih su neki vrlo važni za potrošačke politike.
Uzimajući u obzir relevantne mjere predložene u Zajedničkoj komunikaciji Europskom parlamentu, Europskom vijeću, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija: Borba protiv dezinformacija o bolesti COVID-19 – Prepoznavanje činjenica, JOIN(2020) 8 final, vidjeti odjeljak 8.
U smislu da se proizvod ne može upotrebljavati za predviđenu namjenu i da postane neupotrebljiv ranije nego što se očekivalo.
Bihevioralna studija o sudjelovanju potrošača u kružnom gospodarstvu ( https://ec.europa.eu/info/live-work-travel-eu/consumers/sustainable-consumption_en#behaviouralstudyonconsumersengagementinthecirculareconomy ).
Posebno istraživanje Eurobarometra 501 (ožujak 2020.) Stavovi europskih građana prema okolišu https://ec.europa.eu/commfrontoffice/publicopinion/index.cfm/survey/getSurveydetail/instruments/special/surveyky/2257.
U nedavnom izvješću Zajedničkog istraživačkog centra o pokazateljima koji se temelje na procjeni životnog ciklusa potrošnja hrane, stanovanje i mobilnost utvrđuju se kao relevantni čimbenici koji pridonose ukupnom utjecaju potrošača u EU-u na okoliš. Sala S. i drugi (2019.) Indicators and Assessment of the environmental impact of EU consumption. Consumption and Consumer Footprint for assessing and monitoring EU policies with Life Cycle Assessment, doi:10.2760/403263, JRC114814.
COM(2020) 381 final.
COM(2020) 380 final.
Npr. prijedlog zakonodavnog okvira za održive prehrambene sustave, prijedlog okvira za označivanje održive hrane kako bi se potrošačima omogućilo da donose održive prehrambene odluke.
Usmjeravanje odabira potrošača prema zdravoj prehrani može doprinijeti smanjenju emisija stakleničkih plinova, što je prepoznato u Komunikaciji „Povećanje klimatskih ambicija Europe za 2030.” (COM(2020) 562). Kako bi se poboljšao pristup potrošača informacijama, a zdrav i održiv izbor učinio jednostavnim, u strategiji „od polja do stola” utvrđen je okvir za djelovanje. Te mjere obuhvaćaju obvezne informacije o hranjivim vrijednostima na prednjoj strani ambalaže, informacije o dobrobiti životinja, informacije o sastavu kako bi se ograničila promidžba hrane s visokim udjelom soli, šećera ili masti ili razmatranje proširenja obveznog navođenja podrijetla za određenu hranu.
https://ec.europa.eu/info/law/better-regulation/have-your-say/initiatives/12588-EU-Action-Plan-Towards-a-Zero-Pollution-Ambition-for-air-water-and-soil.
Među ostalim, mogle bi se razmotriti kampanje za podizanje razine osviještenosti kako bi se potrošače potaknulo da češće piju čistu i sigurnu vodu iz slavine, a ne onu iz plastičnih boca, da sigurno odlažu neupotrijebljene farmaceutske proizvode, da pomažu u sprečavanju da mikroplastika dospije do naših slatkih i morskih voda, da odaberu čišći način prijevoza i čišće sustave grijanja i hlađenja kako bi doprinijeli čistom zraku, kako u zatvorenom tako i na otvorenom, te da mogu prepoznati proizvode koji pridonose zaštiti prirode održivom upotrebom područja mreže Natura 2000.
COM(2020) 667 final.
COM(2018) 97 final.
COM(2020) 662 final.
Konkretno, inicijative za politiku održivih proizvoda i potkrjepljivanje tvrdnji o prihvatljivosti za okoliš.
Pristupačnost je uklanjanje i sprečavanje prepreka koje ometaju sudjelovanje osoba s invaliditetom na ravnopravnoj osnovi s ostalima. Pridonosi i trajnosti i mogućnosti ponovne uporabe te se spominje u akcijskom planu za kružno gospodarstvo u skladu s Direktivom (EU) 2019/882 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. travnja 2019. o zahtjevima za pristupačnost proizvoda i usluga, SL L 151, 7.6.2019., str. 70.
https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/?uri=CELEX%3A02009L0125-20121204.
Ključna mjera najavljena u digitalnoj strategiji , Izgradnja digitalne budućnosti Europe, COM(2020) 67 final i akcijskom planu za kružno gospodarstvo, COM(2020) 98 final.
https://ec.europa.eu/growth/sectors/electrical-engineering/red-directive/common-charger_hr .
Osim toga, Komisija će istražiti i mogućnosti uvođenja sustava povrata malih elektroničkih uređaja u cijelom EU-u kako bi se poboljšalo prikupljanje i obrada e-otpada te kako bi se potrošačima pružilo više informacija i mogućnosti da vrate rabljenu i otpadnu elektroniku pohranjenu kod kuće.
https://ec.europa.eu/info/files/factual-summary-report-public-consultation-new-consumer-agenda_en .
Direktiva (EU) 2019/771 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. svibnja 2019. o određenim aspektima ugovora o kupoprodaji robe, izmjeni Uredbe (EU) 2017/2394 i Direktive 2009/22/EZ te stavljanju izvan snage Direktive 1999/44/EZ (SL L 136, 22.5.2019., str. 28.).
https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/?uri=LEGISSUM%3Aco0012.
COM(2018) 97 final.
Konkretno, Uredba o objavama povezanim s održivosti (https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/?uri=CELEX%3A32019R2088), taksonomija EU-a ( https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/?uri=celex:32020R0852 ) i tekuća revizija Direktive o nefinancijskom izvješćivanju.
Direktiva (EU) 2019/944 Europskog parlamenta i Vijeća od 5. lipnja 2019. o zajedničkim pravilima za unutarnje tržište električne energije i izmjeni Direktive 2012/27/EU (SL L 158, 14.6.2019., str. 125.).
Najavljeno i u podatkovnoj strategiji EU-a, COM(2020) 66 final.
https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/?uri=CELEX%3A52020PC0409
Pozivom u okviru europskog zelenog plana pokrenutim u rujnu 2020. traži se pronalaženje rješenja kako bi se građanima dala aktivnija uloga, npr. aplikacijama za mobilne telefone kojima se mjeri njihov ugljični otisak na temelju podataka o njihovim potrošačkim navikama i preferencijama u pogledu načina života te pružanjem personaliziranih prijedloga za smanjenje otiska.
Na primjer, alat pod nazivom „Potrošački otisak” koji je razvila Komisija.
Vidjeti Program rada Komisije za 2021., COM(2020) 690 final.
Na primjer, Preporuka 2013/179/EU o primjeni zajedničkih metoda za mjerenje i priopćavanje rezultata o utjecaju proizvoda i organizacija na okoliš za vrijeme njihova životnog vijeka te prijedlozi za ažuriranje metoda mjerenja ekološkog otiska (https://eplca.jrc.ec.europa.eu/permalink/PEF_method.pdf), Uredba o EMAS-u (EZ) 1221/2009 ili Uredba o znaku za okoliš EU-a (EZ) 66/2010.
UK, Danska, Nizozemska, Švedska i Njemačka.
Eurostat – Statistički podaci o digitalnom gospodarstvu i društvu – kućanstva i pojedinci – naručivanje ili kupnja robe i usluga.
Direktiva (EU) 2019/2161 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. studenoga 2019. o izmjeni Direktive Vijeća 93/13/EEZ i direktiva 98/6/EZ, 2005/29/EZ te 2011/83/EU Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu boljeg izvršavanja i modernizacije pravila Unije o zaštiti potrošača (SL L 328, 18.12.2019., str. 7.).
Direktiva (EU) 2019/770 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. svibnja 2019. o određenim aspektima ugovora o isporuci digitalnog sadržaja i digitalnih usluga (SL L 136, 22.5.2019., str. 1.).
Dizajni korisničkog sučelja namijenjeni manipulaciji potrošačima.
Algoritmi i povezano strojno učenje, ako nisu dovoljno transparentni i kvalitetni, mogu na primjer nositi rizik od ponavljanja, pojačavanja ili podržavanja predrasuda kojih programeri možda nisu svjesni ili koje su rezultat određenih odabira podataka.
Umjetna inteligencija – europski pristup izvrsnosti i izgradnji povjerenja. COM(2020) 65 final.
Izvješće Komisije Europskom parlamentu, Vijeću i Europskom gospodarskom i socijalnom odboru – Izvješće o utjecaju umjetne inteligencije, interneta stvari i robotike na sigurnost i odgovornost. COM(2020) 64 final.
Početna procjena učinka prijedloga pravnog akta Europskog parlamenta i Vijeća o utvrđivanju zahtjeva u pogledu umjetne inteligencije.
Direktiva 2006/42/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 17. svibnja 2006. o strojevima o izmjeni Direktive 95/16/EZ (SL L 157, 9.6.2006., str. 24.).
Direktiva 2014/53/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 16. travnja 2014. o usklađivanju zakonodavstava država članica o stavljanju na raspolaganje radijske opreme na tržištu i stavljanju izvan snage Direktive 1999/5/EZ (SL L 153, 22.5.2014., str. 62.).
Direktiva 2001/95/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 3. prosinca 2001. o općoj sigurnosti proizvoda (SL L 11, 15.1.2002., str. 4.).
Direktiva se primjenjuje u nedostatku konkretnijih odredaba s tim ciljem u zakonodavstvu EU-a.
Komisija trenutačno evaluira o elektroničkoj identifikaciji i uslugama povjerenja za elektroničke transakcije na unutarnjem tržištu (Uredba eIDAS).
Uredba (EU) 2018/302 Europskog parlamenta i Vijeća od 28. veljače 2018. o rješavanju pitanja neopravdanoga geografskog blokiranja i drugih oblika diskriminacije na unutarnjem tržištu na temelju državljanstva, mjesta boravišta ili mjesta poslovnog nastana klijenata te o izmjeni uredbi (EZ) br. 2006/2004 i (EU) 2017/2394 i Direktive 2009/22/EZ (SL L 60 I, 2.3.2018., str. 1.). Komisija će uskoro objaviti izvješće sa zaključcima do kojih je došla, uključujući potrebu da nadležna tijela pažljivo nadziru provedbu Uredbe kako bi se osiguralo ostvarivanje punog potencijala jedinstvenog digitalnog tržišta u korist potrošača i poduzeća.
Komunikacija o Europskoj strategiji za podatke, COM(2020) 66 final.
Kako bi se osiguralo da potrošači i poduzeća imaju koristi od inovacija i da pri tome budu zaštićeni, Komisija je u rujnu 2020. donijela novi paket o digitalnim financijama, https://ec.europa.eu/info/publications/200924-digital-finance-proposals_en
O strategiji za plaćanja malih vrijednosti za EU, COM(2020) 592final.
COM(2020) 592final.
Direktiva (EU) 2019/882 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. travnja 2019. o zahtjevima za pristupačnost proizvoda i usluga (SL).
COM(2020) 624 Akcijski plan za digitalno obrazovanje 2021.–2027. Prilagodba obrazovanja i osposobljavanja digitalnom dobu.
https://ec.europa.eu/info/live-work-travel-eu/consumers/enforcement-consumer-protection/sweeps_en
Uredba (EU) 2017/2394 Europskog parlamenta i Vijeća od 12. prosinca 2017. o suradnji između nacionalnih tijela odgovornih za izvršavanje propisâ o zaštiti potrošača i o stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 2006/2004, SL L 345, 27.12.2017., str. 1.–26.
Vidjeti i zajedničku komunikaciju od 10. lipnja 2020. – „Borba protiv dezinformacija o bolesti COVID-19 – Prepoznavanje činjenica”, JOIN(2020) 8 final.
Direktiva (EU) 2019/2161 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. studenoga 2019. o izmjeni Direktive Vijeća 93/13/EEZ i direktiva 98/6/EZ, 2005/29/EZ te 2011/83/EU Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu boljeg izvršavanja i modernizacije pravila Unije o zaštiti potrošača, SL L 328, 18.12.2019., str. 7.-28.
Tekst privremenog dogovora suzakonodavaca u skladu s političkim dogovorom o prijedlogu od 22. lipnja 2020.
Instrument za tehničku potporu (TSI) – bivši programi potpore strukturnim reformama; COM(2020) 409final.
Komisija je u svibnju i lipnju 2020. organizirala dijaloge dionika na okruglim stolovima radi rasprave o mjerama za kontrolu duga koje nude banke i ostali zajmodavci, nakon čega je u srpnju 2020. objavljen dokument o najboljim praksama .
U BIT izvješću o šteti i manipulaciji na internetu opisano je nekoliko zanimljivih mogućnosti, uključujući prijedloge na temu korištenja podataka kojima se utvrđuje koji su potrošači ranjivi (str. 52.) i drugih mjera (npr. samoisključivanje).
Zamišljeno je da kodeks služi kao „oznaka kvalitete”, s jedinstvenim skupom najboljih praksi za europske institucije za mikrofinanciranje koje nude poslovne zajmove u vrijednosti do 25 000 eura za mikropoduzetnike ili samozaposlene osobe. Vidjeti: https://ec.europa.eu/social/main.jsp?catId=1482&langId=hr
Vidjeti prethodno navedenu mjeru 10.
Vidjeti Direktivu (EU) 2019/1023 o restrukturiranju, nesolventnosti i otpustu duga.
Baptista, I., Marlier, E. (2020), Access to essential services for people on low incomes in Europe (Pristup temeljnim uslugama za osobe s niskim prihodima u Europi). Analiza politika u 35 zemalja, Europska mreža za socijalnu politiku (ESPN), Bruxelles: Europska komisija.
C(2020)9600 final, 14.10.2020. Preporuka Komisije o energetskom siromaštvu, 14. listopada 2020.
Direktiva (EU) 2019/882 o zahtjevima za pristupačnost proizvoda i usluga https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/?uri=CELEX%3A32019L0882 (SL L 151, 7.6.2019., str. 70.).
Vidjeti npr. „Osvješćivanje potrošača u susjedstvu”, zajednički projekt Federacije njemačkih organizacija potrošača (vzbv) i potrošačkih centara.
https://www.vzbv.de/pressemitteilung/verbraucher-staerken-im-quartier
.
Vidjeti Komunikaciju Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija „Unija tržišta kapitala za građane i poduzeća – novi akcijski plan”, COM(2020) 590 final, Mjera 7.: Osnaživanje građana s pomoću financijske pismenosti
Podaci o ozljedama pokazuju da su djeca i starije osobe najugroženije skupine potrošača kad je riječ o sigurnosti proizvoda. Na njih zajedno otpada 54 % svih ozljeda povezanih s proizvodima, iako čine samo 35 % stanovništva EU-a.
Provjere sigurnosti proizvoda koji se prodaju na internetu i izvan njega, npr. kolijevki, ljuljački i hodalica za bebe.
Koordinirane aktivnosti provjere sigurnosti proizvoda (članak 10. Direktive 2001/95/EZ o općoj sigurnosti proizvoda).
Direktiva Vijeća 2004/113/EZ od 13. prosinca 2004. o provedbi načela jednakog postupanja prema muškarcima i ženama u pristupu i nabavi robe, odnosno pružanju usluga (SL L 373, 21.12.2004., str. 37.).
Direktiva Vijeća 2000/43/EZ od 29. lipnja 2000. o provedbi načela jednakog postupanja prema osobama bez obzira na njihovo rasno ili etničko podrijetlo.(SL L 180, 19.7.2000., str. 22.).
https://fra.europa.eu/sites/default/files/fra_uploads/fra-2018-focus-big-data_en.pdf
http://ec.europa.eu/consumers/consumer_evidence/market_studies/vulnerability/index_en.htm
Usp. Strategiju EU-a s Afrikom – zajedničku komunikaciju Europske komisije i visokog predstavnika Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku Europskom parlamentu i Vijeću, Bruxelles, JOIN(2020) 4 final od 9. ožujka 2020.
Na sastanku na vrhu okupljaju se dionici iz država članica EU-a, uključujući tvorce politika, nacionalna tijela za provedbu zakonodavstva, akademsku zajednicu, udruge potrošača i poduzeća te predstavnike mladih.
Obilježava se 15. ožujka svake godine.
Na primjer Mreža za politiku zaštite potrošača, koja okuplja visoke dužnosnike iz država članica i Komisije.
Kao neformalne stručne skupine u skladu s Odlukom Komisije od 30.5.2016. o uspostavi horizontalnih pravila o osnivanju i radu stručnih skupina Komisije, C(2016) 3301 final.