1.       UVOD

Pregled stanja u području pravosuđa u EU-u za 2015. („Pregled stanja”) predstavlja se u trenutku kada je EU usredotočen na obnovu rasta i davanje novog zamaha promjenama. Učinkoviti pravosudni sustavi imaju ključnu ulogu u stvaranju okruženja povoljnog za ulaganja, obnavljanju povjerenja te osiguravanju veće regulatorne predvidljivosti i održivog rasta.

Pregledom stanja pomaže se državama članicama da poboljšaju učinkovitost svojih pravosudnih sustava. U ovom se izdanju nastoje utvrditi mogući trendovi te su uvedeni novi pokazatelji i istančaniji podaci. 

Važnom ulogom pravosudnih sustava u pogledu rasta nadopunjuje se njihova ključna funkcija očuvanja vrijednosti na kojima se temelji EU. Pristup učinkovitom pravosudnom sustavu temeljno je pravo koje je u osnovi europskih demokracija i koje je priznato u ustavnim tradicijama koje su zajedničke državama članicama.  Zbog toga je pravo na učinkoviti pravni lijek pred sudom sadržano u Povelji o temeljnim pravima Europske unije.

Učinkovitost pravosudnih sustava također je od ključne važnosti za provedbu prava EU-a i za jačanje uzajamnog povjerenja. Kada nacionalni sud primjenjuje zakonodavstvo EU-a, on djeluje kao „sud Unije” i mora osigurati učinkovitu sudsku zaštitu svima, građanima i poduzećima, kojima su povrijeđena prava zajamčena zakonom EU-a. Nedostaci u nacionalnim pravnim sustavima prepreka su funkcioniranju jedinstvenog tržišta, dobrom funkcioniranju područja pravosuđa EU-a i učinkovitoj provedbi pravne stečevine EU-a.

Zbog toga su od 2011. nacionalne pravosudne reforme postale sastavni dio strukturnih komponenti u državama članicama podložnima programima ekonomske prilagodbe.[1] Od 2012. poboljšanje kvalitete, neovisnosti i učinkovitosti pravosudnih sustava prioritet je Europskog semestra, godišnjeg  ciklusa koordinacije gospodarske politike EU-a. U Godišnjem pregledu rasta za 2015. obnavlja se predanost provedbi strukturnih reformi u području pravosuđa.[2]

U državama članicama provodi se opsežan postupak reformi pravosuđa...

Na temelju podataka prikupljenih za ovo izdanje Pregleda stanja u području pravosuđa u EU-u može se zaključiti da su sve države članice 2014. provodile reforme svojih pravosudnih sustava. Djelokrug, opseg i stanje reformi znatno se razlikuju, kao i ciljevi koji se njime nastoje ostvariti, a koji uključuju uklanjanje neučinkovitosti, povećanje kvalitete i pristupačnosti, upravljanje proračunskim ograničenjima, jačanje povjerenja građana ili poticanje povoljnog okruženja za razvoj poduzetništva.

Slika 1.: Pregled reformi pravosudnih sustava u EU-u 2014. (izvor: Europska komisija[3])

Reforme sežu od operativnih mjera, kao što su modernizacija procesa upravljanja na sudu, uporaba novih informacijskih tehnologija i razvoj alternativnih načina rješavanja sporova, pa do strukturnih mjera, kao što su reorganizacija sudova, preispitivanje zemljopisnog rasporeda sudova, pojednostavnjenje postupovnih pravila, reforma sudskih i pravnih zanimanja te reforma pravne pomoći.

... koji se podržava i potiče na razini EU-a.

Taj postupak reformi dio je strukturnih reformi koje se potiču na razini EU-a kako bi se Europa čvrsto usmjerila prema gospodarskom oporavku. Zajedno s ulaganjima i fiskalnom odgovornošću, strukturne reforme jedan su od triju stupova integriranog pristupa gospodarskoj i socijalnoj politici EU-a u 2015. Strukturnim reformama kojima se osigurava učinkovitost pravosudnih sustava priprema se teren za okruženje koje je povoljnije za građane i poduzeća.

Nalazima iz Pregleda stanja u području pravosuđa u EU-u za 2014. te posebnim ocjenama situacije u svakoj pojedinoj državi članici EU-u je omogućeno da definira posebne preporuke po državama u području pravosuđa. Na temelju prijedloga Komisije Vijeće je dalo preporuke dvanaest država članica[4] za poboljšanje, ovisno o predmetnoj državi, neovisnosti, kvalitete i/ili učinkovitosti njihovih pravosudnih sustava. Od tih dvanaest država članica, za njih deset već je 2013.[5], a za njih šest već 2012.[6] utvrđeno da imaju problema u vezi s funkcioniranjem pravosudnih sustava. Komisija pažljivo prati provedbu tih preporuka u dijalogu s nacionalnim nadležnim tijelima i zainteresiranim stranama u predmetnim državama članicama.

Kako bi podržala te reforme, Komisija je ujedno pojačala razgovore s državama članicama preko svoje skupine osoba za kontakt za nacionalne pravosudne sustave.[7] Raspravama je pridonijela stručnost država članica[8] te je njima potaknuta razmjena informacija o praksama kojima se podržava kvaliteta pravosudnih sustava, posebno o metodi upravljanja kvalitetom, komunikacijskim politikama sudova, naporima koji se ulažu u ujednačenu primjenu prava EU-a te nedavnim reformama koje se provode za jačanje učinkovitosti i kvalitete pravosudnog sustava (npr. u smislu njegove strukture). Ulaganje napora u promicanje razmjene najboljih praksi od ključne je važnosti za podržavanje kvalitete reformi pravosuđa u državama članicama.

Europskim strukturnim i investicijskim fondovima (ESI fondovi)[9] pruža se potpora naporima koje države članice ulažu u unaprjeđenje funkcioniranja svojih pravosudnih sustava. Na početku novog programskog razdoblja 2014. – 2020. Komisija je započela intenzivan dijalog s državama članicama o uspostavi prioriteta za strateško financiranje iz ESI fondova u cilju poticanja snažne povezanosti politike i financiranja. Na temelju nacrta sporazuma o partnerstvu ukupan proračun izdvojen za ulaganja u institucionalne kapacitete javne uprave iznosi gotovo 5 milijardi EUR za sljedeće programsko razdoblje. Od dvanaest država članica kojima su 2014. upućene posebne preporuke po državama u području pravosuđa, njih jedanaest uvrstilo je pravosuđe u prioritetna područja za potporu iz ESI fondova. Pravosuđe je prioritet i u Programima ekonomske prilagodbe za Grčku i Cipar, koji će se u tom području koristiti ESI fondovima. Posebne preporuke po državama, posebne ocjene po državama i podaci navedeni u Pregledu stanja ključni su elementi koje države članice moraju uzeti u obzir pri utvrđivanju svojih prioriteta za financiranje.

Države članice koje su odredile pravosudne sustave kao prioritetno područje planiraju upotrebljavati ESI fondove uglavnom za poboljšanje učinkovitosti pravosuđa. Iako će konkretne aktivnosti ovisiti o posebnim potrebama svake predmetne države članice, javljaju se neke vrste aktivnosti koje su zajedničke za više država članica, kao što su uvođenje sustava upravljanja predmetima, uporaba IKT-a na sudovima, alati za praćenje i ocjenjivanje te programi osposobljavanja sudaca. Opseg te potpore razlikuje se među državama članicama: dok neke države članice namjeravaju podržati brojne sastavne dijelove svojih pravosudnih sustava, druge će se usmjeriti samo na nekoliko sudova koji se suočavaju s posebnim izazovima ili su izabrani u pokusne svrhe. Komisija je istaknula važnost stabilnih pokazatelja za praćenje učinkovitosti potpore i objavila je dokumente sa smjernicama o pokazateljima za praćenje u skladu s onima koji se upotrebljavaju u Pregledu stanja. Time će se osigurati da države članice redovito izvješćuju Komisiju o ostvarenim rezultatima. Ti će podaci pomoći u ocjenjivanju potpore EU-a za postizanje veće učinkovitosti pravosudnih sustava država članica.

Što je Pregled stanja u području pravosuđa u EU-u?

Pregled stanja u području pravosuđa u EU-u informativni je alat kojim se EU-u i državama članicama pomaže ostvariti učinkovitije pravosuđe jer se njime osiguravaju objektivni, pouzdani i usporedivi podaci o kvaliteti, neovisnosti i učinkovitosti pravosudnih sustava u svim državama članicama.

Na temelju Pregleda stanja u području pravosuđa u EU-u mogu se utvrditi mogući nedostaci, poboljšanja i dobre prakse. Njime se predstavljaju trendovi u funkcioniranju nacionalnih pravosudnih sustava tijekom vremena. On nije opća jedinstvena ljestvica, već pregled funkcioniranja svih pravosudnih sustava na temelju različitih pokazatelja koji su od zajedničkog interesa za sve države članice.

Pregledom stanja ne promiče se ni jedna posebna vrsta pravosudnog sustava i prema svim se državama članicama postupa jednako. Bez obzira na model nacionalnog pravosudnog sustava ili pravnu tradiciju na kojoj se temelji, pravovremenost, neovisnost, cjenovna dostupnost i jednostavan pristup za korisnike neki su od glavnih parametara učinkovitog pravosudnog sustava.

Pregled stanja za 2015. usmjeren je na građanske i trgovačke parnice te na upravne predmete kako bi se državama članicama pomoglo u njihovim naporima da pripreme teren za povoljnije okruženje za poduzeća i građane kojim se potiču ulaganja te dublje i pravednije unutarnje tržište. Pregled stanja alat je koji se razvija kroz dijalog s državama članicama i Europskim parlamentom i cilj mu je utvrditi osnovne parametre učinkovitog pravosudnog sustava. Europski parlament pozvao je Komisiju da postupno proširi područje primjene Pregleda stanja i te se počelo razmišljati o tome kako to učiniti.

Kako se Pregledom stanja u području pravosuđa u EU-u pridonosi Europskom semestru?

Pregledom stanja u području pravosuđa u EU-u pružaju se informacije o funkcioniranju pravosudnih sustava i pomaže se u ocjeni učinka pravosudnih reformi. Kada pokazatelji Pregleda stanja ukažu na loše rezultate, potrebno je provesti dubinsku analizu razloga za takve rezultate. To posebno ocjenjivanje po državama obavlja se u kontekstu procesa Europskog semestra s pomoću bilateralnog dijaloga s uključenim nadležnim tijelima i dionicima. Tijekom ocjenjivanja uzimaju se u obzir posebnosti pravnog sustava i kontekst uključenih država članica. Kao rezultat toga Komisija može Vijeću predložiti posebne preporuke po državama članicama za unaprjeđenje pravosudnih sustava.[10]

Koja se metodologija upotrebljava u Pregledu stanja u području pravosuđa u EU-u?

Pregledom stanja objedinjuju se podaci iz različitih izvora. Većinu kvantitativnih podataka dostavlja Komisija Vijeća Europe za ocjenu učinkovitosti pravosuđa (CEPEJ), s kojom je Komisija sklopila ugovor za provedbu posebne godišnje studije.[11] Ti su podaci iz 2013. i države članice dostavile su ih u skladu s metodologijom CEPEJ-a. Ove je godine CEPEJ prikupljao podatke posebno za države članice EU-a.[12] U studiji su dostupni i podaci po državama iz kojih se vidi širi kontekst te bi se trebali čitati zajedno s brojčanim podacima.

Komisija se za Pregled stanja za 2015. koristila i dodatnim izvorima informacija, odnosno Eurostatom, Svjetskom bankom, Svjetskim gospodarskim forumom i Europskom pravosudnom mrežom (posebno Europskom mrežom sudbenih vijeća, koja je dostavila odgovore na upitnik o neovisnosti pravosuđa) i skupinom osoba za kontakt za nacionalne pravosudne sustave. Dodatni podaci prikupljeni su i postupcima prikupljanja podataka i terenskim studijama o funkcioniranju nacionalnih sustava u pogledu primjene prava EU-a u područjima tržišnog natjecanja, zaštite potrošača, žigova Zajednice i javne nabave.

Kako učinkoviti pravosudni sustavi pridonose rastu?

Učinkoviti pravosudni sustavi imaju važnu ulogu u obnovi povjerenja u cijelom poslovnom ciklusu. Kada se pravosudnim sustavima jamči dobro izvršenje prava i ugovora, vjerovnici spremnije posuđuju, tvrtke su nesklonije oportunističkom ponašanju, transakcijski su troškovi niži, a ulaganja se mogu lakše usmjeriti na inovativne sektore koji se često oslanjaju na nematerijalnu imovinu (npr. prava intelektualnog vlasništva). Učinkovitijim sudovima promiče se ulazak poduzetnika na tržište i potiče se tržišno natjecanje. Iz istraživanja se može zaključiti da postoji pozitivan odnos između veličine poduzeća i učinkovitih pravosudnih sustava, dok su poticaji za ulaganja i zapošljavanje manji u slučaju nedostataka u funkcioniranju pravosuđa. Učinak nacionalnih pravosudnih sustava na gospodarstvo ističu Međunarodni monetarni fond, Europska središnja banka, OECD, Svjetski gospodarski forum i Svjetska banka.[13]

              2.       Pokazatelji Pregleda stanja u području pravosuđa u EU-u za 2015.

Pregled stanja u području pravosuđa u EU-u za 2015. napredovao je: u ovom se trećem izdanju Pregleda stanja nastoje utvrditi mogući trendovi temeljem opreznog i nijansiranog pristupa jer se situacija znatno razlikuje ovisno o svakoj državi članici i pokazatelju. Pregled stanja u području pravosuđa u EU-u za 2015. sadržava i nove pokazatelje te istančanije podatke na temelju novih izvora informacija, primjerice, o učinkovitosti sudova u područjima javne nabave i prava intelektualnog vlasništva, o uporabi i promicanju alternativnih načina rješavanja sporova (ADR), o uporabi informacijske i komunikacijske tehnologije (IKT) za sporove male vrijednosti, o komunikacijskoj politici sudova te o sastavu i ovlastima sudbenih vijeća. Ujedno prvi put sadržava podatke o udjelu ženskih profesionalnih sudaca jer se većom rodnom raznolikošću može pridonijeti boljoj kvaliteti pravosudnih sustava.

Učinkovitost pravosudnih sustava

U Pregledu stanja za 2015. zadržani su isti pokazatelji učinkovitosti postupaka: trajanje postupaka, stopa rješavanja predmeta i broj predmeta u postupku. Osim toga, u Pregledu stanja za 2015. prikazan je ishod četiriju aktivnosti prikupljanja podataka usmjerenih na pružanje istančanijih podataka o trajanju sudskih postupaka u području prava EU-a o tržišnom natjecanju, prava zaštite potrošača, žigova Zajednice i javne nabave. Učinkovitost pravosudnih sustava u tim područjima prava EU-a posebno je važna za gospodarstvo.

Kvaliteta pravosudnih sustava

Kao u prethodnim izdanjima, u Pregledu stanja za 2015. naglasak je na određenim čimbenicima koji mogu pomoći u poboljšanju kvalitete pravosuđa kao što su osposobljavanje, praćenje i ocjenjivanje rada sudova, uporaba anketa o zadovoljstvu, proračun i ljudski resursi. U pregledu stanja za 2015. nadopunjuju se podaci o dostupnosti IKT-a dubinskim ispitivanjem načina uporabe elektroničkih alata u praksi. Osim toga, suradnjom sa skupinom osoba za kontakt za nacionalne pravosudne sustave ostvaren je koristan uvid u komunikacijske prakse sudova i konkretne metode koje države članice upotrebljavaju za promicanje alternativnog rješavanja sporova. Usto, u Pregledu stanja za 2015. navedeni su podaci o pravnoj pomoći i rodnoj ravnoteži u pravosuđu.

Neovisnost sudstva

U Pregledu stanja prikazani su podaci o percepciji neovisnosti pravosudnog sustava sadržani u Izvješću o globalnoj konkurentnosti Svjetskog gospodarskog foruma (WEF). Iako je percepcija neovisnosti važna jer može utjecati na odluke o ulaganjima, još je važnije učinkovito zaštititi neovisnost pravosuđa u pravosudnom sustavu s pomoću pravnih zaštitnih mjera (strukturna neovisnost). U Pregledu stanja za 2014. prikazan je prvi usporedni pregled načina organizacije pravosudnih sustava u cilju zaštite neovisnosti sudstva u određenim situacijama u kojima ona može biti ugrožena. Komisija je nastavila suradnju u području strukturne neovisnosti sudstva s Europskom pravosudnom mrežom, posebno s Europskom mrežom sudbenih vijeća. U Pregledu stanja za 2015. navedene su ažurirane informacije o pravnim zaštitnim mjerama predstavljenima prošle godine te je proširen usporedni pregled strukturne neovisnosti. U njemu su posebno prikazani usporedba sastava i glavnih ovlasti postojećih sudbenih vijeća u EU-u, informacije o tome koja grana vlasti donosi kriterije za utvrđivanje financijskih sredstava za sudstvo i koji su ti kriteriji.

Kontekst analize

Učinkovitost, kvaliteta i neovisnost glavni su parametri za analizu učinkovitosti pravosudnih sustava. Podaci o radnom opterećenju sudova u državama članicama važan su izvor informacija o kontekstu u kojem pravosudni sustavi djeluju (npr. zadaće sudova, razina parničenja). Bez obzira na razlike među državama članicama svaki bi pravosudni sustav trebao moći u razumnom roku riješiti svoje radno opterećenje istovremeno zadovoljavajući očekivanja kvalitete i neovisnosti.  

Slika 2.: Broj novih građanskih, trgovačkih, upravnih i ostalih predmeta na 100 stanovnika* (prvi stupanj, 2010., 2012. i 2013.) (izvor: studija CEPEJ-a)

*Ova kategorija uključuje sve građanske i trgovačke parnične i izvanparnične postupke, ovršne predmete, zemljišnoknjižne predmete, upravne predmete (parnične ili izvanparnične) i druge predmete koji nisu kazneni predmeti. IT: Moguće krivo tumačenje u pogledu usporedbe između 2010., 2012. i 2013. moglo bi se objasniti uvođenjem drugačije klasifikacije građanskih predmeta.

Slika 3.: Broj novih građanskih i trgovačkih parničnih predmeta na 100 stanovnika* (prvi stupanj, 2010., 2012. i 2013.) (izvor: studija CEPEJ-a)

*Na temelju metodologije CEPEJ-a građanski i trgovački parnični predmeti odnose se na sporove između stranaka, primjerice na sporove oko ugovora. S druge strane, izvanparnični građanski (i trgovački) predmeti odnose se na izvanparnične postupke, na primjer, neosporene platne naloge. Trgovačkim se predmetima u nekim državama bave posebni trgovački sudovi, a u drugima ih rješavaju redovni (građanski) sudovi. IT: Moguće krivo tumačenje u pogledu usporedbe između 2010., 2012. i 2013. moglo bi se objasniti uvođenjem drugačije klasifikacije građanskih predmeta.

              3.       Glavni nalazi Pregleda stanja u području pravosuđa u EU-u za 2015.

3.1. Učinkovitost pravosudnih sustava

Pravda koja kasni uskraćena je pravda. Pravovremene odluke od ključne su važnosti za poduzeća i ulagače. Prilikom donošenja odluka o ulaganjima poduzeća uzimaju u obzir rizik od sudjelovanja u trgovačkim sporovima, radnim ili poreznim sporovima ili stečajnim postupcima. Vrlo je važna učinkovitost parničnih postupaka u pravosudnom sustavu država članica. Na primjer, pravno izvršenje ugovora o nabavi robe ili pružanju usluga postaje sve skuplje što sudski postupak duže traje, a nakon određenog vremena postaje besmisleno jer se smanjuje vjerojatnost povrata novca od plaćanja i kazni.

              3.1.1. Trajanje postupaka

Trajanje postupaka označava vrijeme (u danima) potrebno za rješavanje predmeta na sudu, odnosno vrijeme koje je potrebno sudu da donese prvostupanjsku odluku. Pokazatelj „vrijeme potrebno za donošenje odluke” odnosi se na broj neriješenih predmeta podijeljen s brojem riješenih predmeta na kraju godine i pomnožen s 365 dana.[14] Osim slika od 13. do 17., sve se slike odnose na prvostupanjske postupke i na njima se uspoređuju, ako su dostupni, podaci za 2010. s podacima za 2012. i 2013.[15] Iako različiti žalbeni postupci mogu u velikoj mjeri utjecati na trajanje postupka, učinkovitost pravosudnog sustava trebala bi se odražavati već u prvom stupnju jer je prvostupanjski postupak obvezan korak za svakoga tko pokreće sudski postupak.

Slika 4.: Vrijeme potrebno za donošenje odluke u građanskim, trgovačkim, upravnim i ostalim predmetima* (prvi stupanj / u danima) (izvor: studija CEPEJ-a[16])

*Ova kategorija uključuje sve građanske i trgovačke parnične i izvanparnične postupke, ovršne predmete, zemljišnoknjižne predmete, upravne predmete (parnične ili izvanparnične) i druge predmete koji nisu kazneni predmeti. Usporedbe treba vršiti pažljivo jer su neke države članice izvijestile o promjenama u načinu prikupljanja podataka ili njihovoj kategorizaciji (CZ, EE, IT, CY, LV, HU, SI) ili su upozorile na nepotpunost podataka kojima možda nisu obuhvaćene sve savezne pokrajine ili svi sudovi (DE, LU).

Slika 5.: Vrijeme potrebno za donošenje odluke u građanskim i trgovačkim parničnim predmetima* (prvi  stupanj / u danima) (izvor: studija CEPEJ-a)

*Na temelju metodologije CEPEJ-a građanski i trgovački parnični predmeti odnose se na sporove između stranaka, primjerice na sporove oko ugovora. S druge strane, izvanparnični građanski (i trgovački) predmeti odnose se na izvanparnične postupke, na primjer, neosporene platne naloge. Trgovačkim se predmetima u nekim državama bave posebni trgovački sudovi, a u drugima ih rješavaju redovni (građanski) sudovi. Usporedbe treba vršiti pažljivo jer su neke države članice izvijestile o promjenama u načinu prikupljanja podataka ili njihovoj kategorizaciji (CZ, EE, IT, CY, LV, HU, SI) ili su upozorile na nepotpunost podataka kojima možda nisu obuhvaćene sve savezne pokrajine ili svi sudovi (DE, LU). Nizozemska je dostavila izmjereno vrijeme potrebno za donošenje odluke, ali ga nije izračunao CEPEJ.

Slika 6.: Vrijeme potrebno za donošenje odluke u upravnim predmetima* (prvi stupanj / u danima) (izvor:  studija CEPEJ-a)

*Na temelju metodologije CEPEJ-a upravni predmeti odnose se na sporove između građana i lokalnih, regionalnih ili nacionalnih tijela vlasti. Upravnim se predmetima u nekim državama bave posebni upravni sudovi, a u drugima ih rješavaju obični (građanski) sudovi. Usporedbe treba vršiti pažljivo jer su neke države članice izvijestile o promjenama u načinu prikupljanja podataka ili njihovoj kategorizaciji (HU), o reorganizaciji sustava upravnih sudova (HR) ili su upozorile na nepotpunost podataka kojima možda nisu obuhvaćene sve savezne ili svi sudovi (DE, LU). Razlike u LT navodno se mogu objasniti promjenama u novim predmetima.

              3.1.2. Stopa rješavanja predmeta

Stopa rješavanja predmeta omjer je između broja riješenih predmeta i broja novih predmeta. Njome se mjeri sposobnost suda da rješava količinu novih predmeta. Trajanje postupka povezano je sa stopom kojom sudovi mogu rješavati predmete (stopom rješavanja predmeta) i s brojem predmeta koji još čekaju na rješavanje, „predmeta u postupku”. Kada je stopa rješavanja predmeta oko 100 % ili više, to znači da je pravosudni sustav sposoban riješiti barem sve nove predmete. Kada je stopa rješavanja ispod 100 %, to znači da sudovi rješavaju manje predmeta od broja novih predmeta i zbog toga se na kraju godine povećava broj neriješenih predmeta kao predmeta u postupku. Ako se takva situacija nastavi nekoliko godina, to bi moglo ukazivati na sustavniji problem jer se povećava broj zaostalih predmeta koji dodatno opterećuju sudove i uzrokuju produženje trajanja postupaka.

Slika 7.: Stopa rješavanja građanskih, trgovačkih, upravnih i drugih predmeta* (prvi stupanj / u % - vrijednosti veće od 100 % ukazuju na to da se rješava više predmeta nego što je zaprimljeno, a vrijednosti ispod 100 % ukazuju na to da se rješava manje predmeta nego što je zaprimljeno) (izvor: studija CEPEJ-a)

*Usporedbe treba vršiti pažljivo jer su neke države članice izvijestile o promjenama u načinu prikupljanja podataka ili njihovoj kategorizaciji (CZ, EE, IT, CY, LV, HU, SI) ili su upozorile na nepotpunost podataka kojima možda nisu obuhvaćene sve savezne pokrajine ili svi sudovi (DE, LU). Razlike u LT i SK navodno se mogu objasniti promjenama u novim predmetima. U LV su na razlike navodno utjecali vanjski i unutarnji čimbenici kao što su novi stečajni postupci.

Slika 8.: Stopa rješavanja građanskih i trgovačkih parničnih predmeta* (prvi stupanj / u %) (izvor: studija CEPEJ-a)

*Usporedbe treba vršiti pažljivo jer su neke države članice izvijestile o promjenama u načinu prikupljanja podataka ili njihovoj kategorizaciji (CZ, EE, IT, CY, LV, HU, SI) ili su upozorile na nepotpunost podataka kojima možda nisu obuhvaćene sve savezne pokrajine ili svi sudovi (DE, LU). Nizozemska je dostavila izmjereno vrijeme potrebno za donošenje odluke, ali ga nije izračunao CEPEJ.

Slika 9.: Stopa rješavanja upravnih predmeta* (prvi stupanj / u %) (izvor: studija CEPEJ-a)

*Usporedbe treba vršiti pažljivo jer su neke države članice izvijestile o promjenama u načinu prikupljanja podataka ili njihovoj kategorizaciji (HU), o reorganizaciji sustava upravnih sudova (HR) ili su upozorile na nepotpunost podataka kojima možda nisu obuhvaćene sve savezne pokrajine ili svi sudovi (DE, LU). Razlike u LT navodno se mogu objasniti promjenama u novim predmetima.

              3.1.3. Predmeti u postupku

Broj predmeta u postupku odnosi se na broj predmeta koje je potrebno riješiti na kraju određenog razdoblja. To utječe i na vrijeme potrebno za donošenje odluke. Prema tome, kako bi se skratilo vrijeme potrebno za rješavanje postupaka, potrebno je uvesti mjere za smanjenje broja predmeta u postupku.

Slika 10.: Broj građanskih, trgovačkih, upravnih i ostalih predmeta u postupku* (prvi stupanj / na 100 stanovnika) (izvor: studija CEPEJ-a)

*Usporedbe treba vršiti pažljivo jer su neke države članice izvijestile o promjenama u načinu prikupljanja podataka ili njihovoj kategorizaciji (CZ, EE, IT, CY, LV, HU, SI) ili su upozorile na nepotpunost podataka kojima možda nisu obuhvaćene sve savezne pokrajine ili svi sudovi (DE, LU). Razlike u LT i SK navodno se mogu objasniti promjenama u novim predmetima. U DK se povećanje broja predmeta u postupku navodno može objasniti digitalizacijom zemljišnih knjiga.

Slika 11.: Broj građanskih i trgovačkih parničnih predmeta u postupku* (prvi stupanj / na 100 stanovnika) (izvor: studija CEPEJ-a)

*Usporedbe treba vršiti pažljivo jer su neke države članice izvijestile o promjenama u načinu prikupljanja podataka ili njihovoj kategorizaciji (CZ, EE, IT, CY, LV, HU, SI) ili su upozorile na nepotpunost podataka kojima možda nisu obuhvaćene sve savezne pokrajine ili svi sudovi (DE, LU). Razlike u EL, LT i SK navodno se mogu objasniti promjenama u novim predmetima.

Slika 12.: Broj upravnih predmeta u postupku* (prvi stupanj / na 100 stanovnika) (izvor: studija CEPEJ-a)

*Usporedbe treba vršiti pažljivo jer su neke države članice izvijestile o promjenama u načinu prikupljanja podataka ili njihovoj kategorizaciji (HU), o reorganizaciji sustava upravnih sudova (HR) ili su upozorile na nepotpunost podataka kojima možda nisu obuhvaćene sve savezne pokrajine ili svi sudovi (DE, LU). Razlike u LT i SK navodno se mogu objasniti promjenama u novim predmetima.

              3.1.4. Učinkovitost u određenim područjima

Kao nadopuna općim podacima o građanskim, trgovačkim i upravnim predmetima u Pregledu stanja za 2015. navedene su informacije o prosječnom trajanju postupaka u određenim područjima koja su važna za poduzetničko okruženje. Postojećim sustavima prikupljanja podataka u državama članicama ne osiguravaju se uvijek podaci za posebna područja prava.  Budući da na temelju tih podataka možemo dobiti precizniju sliku učinkovitosti pravosudnih sustava u državama članicama, u ovom Pregledu stanja analizirana su područja stečaja[17], prava tržišnog natjecanja, prava zaštite potrošača, prava intelektualnog vlasništva i javne nabave.

Slika 13.: Vrijeme potrebno za okončanje stečajnog postupka* (u godinama) (izvor: Svjetska banka: projekt Doing Business)

*Vrijeme potrebno vjerovnicima da vrate uložena sredstva. Vremensko razdoblje računa se od trenutka kada poduzeće ne plati dio iznosa ili ukupni iznos koji duguje banci. Uzimaju se u obzir moguće taktike odgađanja koje stranke primjenjuju, kao što su podnošenje žalbi ili traženje odgode. Podatke na temelju upitnika prikupljaju lokalni stečajni upravitelji i oni se provjeravaju analizom zakona i propisa te na temelju javnih podataka o stečajnim sustavima.

Podaci navedeni u nastavku odnose se na primjenu prava EU-a na nacionalnim sudovima, posebno propisa iz područja prava tržišnog natjecanja i zaštite potrošača, žiga Zajednice i  javne nabave.[18] Tim se podacima omogućuje uvid u učinkovitost funkcioniranja nacionalnih sudova kada je riječ o primjeni prava EU-a u tim područjima. Dostavljeni su podaci o prosječnom broju dana potrebnom za donošenje odluke pred nacionalnim prvostupanjskim i drugostupanjskim sudovima u predmetima iz tih posebnih područja.

Podaci su prikupljeni iz različitih izvora. Podaci o prosječnom trajanju postupaka u području prava tržišnog natjecanja EU-a i prava zaštite potrošača prikupljeni su u suradnji s europskom mrežom nacionalnih nadležnih tijela odgovornih za provedbu u tim područjima zakonodavstva EU-a.[19] Podatke o žigu Zajednice prikupili su članovi Europskog opservatorija za povrede prava intelektualnog vlasništva, koji su se oslanjali na posebne statističke podatke, ako su bili dostupni, ili na reprezentativne uzorke predmeta. Podaci o javnoj nabavi prikupljali su se u okviru pokusnog prikupljanja podataka koje je naručila Europska komisija. S obzirom na razlike u načinu predstavljanja tih podataka, države članice navedene su abecednim redoslijedom na izvornim jezicima.

Pravom tržišnog natjecanja potiču se učinkovitost i inovacije i pomaže se smanjivanje cijena.  Učinkovita provedba tih pravila od ključne je važnosti za poduzetničko okruženje. Prosječno trajanje rješavanja predmeta sudskog preispitivanja u prvom stupnju u području prava tržišnog natjecanja u načelu odgovara prosječnom vremenu potrebnom za donošenje odluke u upravnom postupku i čini se da je duže od prosječnog trajanja građanskih, trgovačkih, administrativnih i ostalih postupaka. U nekim su državama članicama, međutim, utvrđene puno veće vrijednosti u pogledu trajanja postupka.[20] Razlike su u nekim slučajevima možda posljedica složenosti takvih specijaliziranih parničnih postupaka. Na slici u nastavku ujedno je vidljivo da u nekoliko država članica postoje znatne razlike u trajanju između prvostupanjskog i drugostupanjskog postupka preispitivanja sudskih odluka. U mnogim je državama vrijeme potrebno za donošenje odluke duže u drugostupanjskim nego u prvostupanjskim postupcima.

Slika 14.: Vrijeme potrebno za sudsko preispitivanje odluka nacionalnih tijela za zaštitu tržišnog natjecanja primjenom članaka 101. i 102. UFEU-a* (u danima) (izvor: pokusni postupak prikupljanja podataka koji je provela Europska komisija s Europskom mrežom tijela za zaštitu tržišnog natjecanja)

*U predmetnom razdoblju nisu utvrđeni predmeti u BG, EE, IE, HR, CY, LU, MT i NL. Izračun prosječnog trajanja temelji se pokusnom postupku prikupljanja podataka kojim su utvrđeni svi slučajevi žalbe na odluke nacionalnog tijela za zaštitu tržišnog natjecanja na temelju primjene članaka 101. i 102. Ugovora o funkcioniranju Europske unije za koje su donesene sudske odluke o osnovanosti između 2012. i 2013. Podaci su navedeni za prvi i drugi stupanj. Za taj scenarij sudskog preispitivanja ne postoji drugi stupanj u AT, a u SI se primjenjuje tek od kolovoza 2013.

Za pravo zaštite potrošača također je važno učinkovito funkcioniranje sudova koji donose odluke o primjeni pravila o zaštiti potrošača. U Pregledu stanja za 2015. istražuje se vrijeme potrebno za donošenje odluke o žalbi protiv odluke tijela nadležnih za zaštitu potrošača primjenom Direktive o nepoštenoj poslovnoj praksi, Direktive o nepoštenim uvjetima u potrošačkim ugovorima i Direktive o prodaji robe široke potrošnje i jamstvima. Iako se na prvi pogled čini da je prosječno trajanje postupaka sudskog preispitivanja u području prava zaštite potrošača duže od prosječnog trajanja građanskih, trgovačkih, upravnih i ostalih predmeta, razlika je općenito manja od one uočene u predmetima prava tržišnog natjecanja.

Slika 15.: Vrijeme potrebno za rješavanje žalbi na odluke nadležnih tijela za zaštitu potrošača* (u danima) (izvor: pokusni postupak prikupljanja podataka koji je provela Europska komisija s Europskom mrežom tijela za zaštitu tržišnog natjecanja)

*Scenarij koji se razmatrao za ovaj grafikon nije primjenjiv na BE, LU, AT, FI, SE i UK jer određena tijela nadležna za zaštitu potrošača nemaju ovlasti donositi odluke o povredi tih pravila. U ovom razdoblju nije bilo relevantnih predmeta u DE, IE i MT. U FR je podnesen vrlo mali broj žalbi. Izračun prosječnog trajanja temelji se na uzorcima sudskog preispitivanja odluka tijela nadležnog za zaštitu potrošača koje je primjenjivalo Direktivu o nepoštenim uvjetima u potrošačkim ugovorima, Direktivu o prodaji robe široke potrošnje i jamstvima, Direktivu o nepoštenoj poslovnoj praksi i njihove nacionalne provedbene odredbe kada su odluke donesene između 2012. i 2013. Veličina uzoraka razlikuje se među državama članicama[21].

Rast u inovativnim sektorima, posebno onima koji se oslanjaju na nematerijalnu imovinu kao što su prava intelektualnog vlasništva, ovisi o dobrom funkcioniranju pravosudnog sustava.[22] Iz tog se razloga u Pregledu stanja ove godine prikupljanju posebni podaci o prosječnom vremenu potrebnom za predmete koji se odnose na povredu žiga Zajednice koje rješavaju prvostupanjski i drugostupanjski nacionalni sudovi. Uz nekoliko iznimaka, razlike u trajanju u usporedbi s prosječnim trajanjem građanskih, trgovačkih, upravnih i ostalih predmeta manje su nego u dva prethodno razmatrana slučaja.

Slika 16.: Vrijeme potrebno za rješavanje predmeta povrede žiga Zajednice* (u danima) (izvor: pokusni postupak prikupljanja podataka koji je provela Europska komisija s Europskim opservatorijem za povrede prava intelektualnog vlasništva)

*U HR nije utvrđen ni jedan predmet. Izračun trajanja temelji se na uzorcima predmeta koji se odnose na povrede žiga Zajednice kada su odluke donesene 2012. i 2013. Uzorke predmeta prikupili su članovi Europskog opservatorija za povrede prava intelektualnog vlasništva.[23] Kada su bili dostupni statistički podaci o trajanju tih predmeta, nisu se upotrebljavali uzorci predmeta.

Naposljetku, u Pregledu stanja također se prikupljaju podaci o vremenu koje je potrebno za rješavanje predmeta koji se odnose na javnu nabavu. Pravilima javne nabave osigurava se dodjela javnih ugovora na otvoren, pravedan i transparentan način. Na dijagramu u nastavku prikazani su podaci o prvostupanjskim, drugostupanjskim i trećestupanjskim predmetima u slučajevima kada nacionalni sudovi primjenjuju pravne lijekove za postupke pokrenute prije sklapanja ugovora. Podaci su navedeni za godine 2009. – 2012. Na dijagramu je vidljivo da se u izvansudskim tijelima koja odlučuju u prvom stupnju (ta je mogućnost predviđena Direktivom o pravnim lijekovima u javnoj nabavi) obično vode kraći postupci od postupaka pravosudnih tijela. Iako se čini da pravni lijekovi nesmetano funkcioniraju u prvom stupnju, za žalbe u kasnijim fazama potrebno je više vremena.

Slika 17.: Vrijeme potrebno za donošenje odluke u predmetu u kojem se primjenjuju pravila javne nabave* (u danima) (izvor: pokusna studija[24])

*Izračun prosječnog trajanja izvršen je na temelju uzoraka predmeta koji se odnose na pravne lijekove predviđene u Direktivi o javnoj nabavi prije sklapanja ugovora kada su odluke donesene između 2009. i 2012. U onim državama članicama u kojima prvostupanjske žalbe rješava izvansudsko tijelo (BG, CZ, DK, EE, ES, CY, LV, HU, MT, AT do 2014., PL, RO, SI i SK) podaci za taj stupanj prikazani su bijelom bojom. Studijom nije obuhvaćena HR koja je pristupila EU-u 2013.[25] Prosječno trajanje nije bilo moguće izračunati za prvostupanjske postupke u ES i PT te za drugostupanjske u IE i MT.

U svrhe Pregleda stanja za 2015. provedeno je početno istraživanje[26] za izradu pregleda ovršnog postupka i vremena potrebnog za naplatu potraživanja. Budući da se u vrlo malo izvora prikupljaju usporedni podaci o trajanju izvršnog postupka, razrađena je odgovarajuća metodologija. Na temelju toga razvijen je pristup koji je bio usmjeren na prikupljanje reprezentativnog uzroka podataka o vremenu od trenutka donošenja pravomoćne sudske odluke do trenutka zamrzavanja računa tuženika i trenutka stvarnog povrata zamrznutih sredstava. Sklopljeni su detaljni ugovori s relevantnim dionicima, kao što su sudovi ili sudski izvršitelji na različitim zemljopisnim lokacijama, u cilju opravdanja primjerenosti metodologije upotrijebljene za istraživanje. Unatoč maloj količini podataka, dostavljene su neke informacije o trajanju izvršnog postupka. Na primjer, iz istraživanja provedenog u Italiji može se zaključiti da postupak od donošenja pravomoćne sudske odluke do povrata imovine traje 136 dana, što uključuje 23 dana od donošenja sudske odluke do zamrzavanja bankovnog računa. Podaci iz Finske upućuju na to da je od sudske odluke do zamrzavanja bankovnog računa u prosjeku potreban 21 dan.

Zaključci o učinkovitosti pravosudnih sustava · U trećem se izdanju Pregleda stanja u području pravosuđa u EU-u nastoje utvrditi mogući trendovi.[27] Potreban je pažljiv i nijansiran pristup. Situacija se znatno razlikuje ovisno o državi članici i pokazatelju.[28] Osim toga, podaci nisu uvijek dostupni za sve države članice i sve tri obuhvaćene godine. Treba proći određeno vrijeme da bi se mogle uživati koristi pravosudne reforme. Budući da se Pregled stanja redovito provodi, njime će se pratiti napredak. · U načelu se u onim državama članicama za koje su dostupni podaci mogu uočiti neka poboljšanja u pogledu učinkovitosti pravosudnih sustava. Čini se da tijekom predmetnih godina[29] više država članica pokazuje pozitivan nego negativan trend u pogledu vremena potrebnog za donošenje odluke i rješavanje predmeta u građanskim i trgovačkim parničnim predmetima te upravnim predmetima.  Za postupke u tijeku nije moguće utvrditi jasan zajednički trend u bilo kojem smjeru, osim trajnog pada u broju građanskih, trgovačkih, upravnih i ostalih predmeta koji su u tijeku. · Čini se da među državama članicama suočenima s posebnim izazovima prevladavaju pozitivni trendovi, uz nekoliko iznimaka. Pozitivni znakovi koji se javljaju u određenim državama članicama[30] koje poduzimaju ambiciozne reforme trebali bi ih potaknuti da nastave s odlučnim i predanim ulaganjem napora. · Na temelju pokusnih postupaka prikupljanja podataka može se zaključiti da se rezultati sudova razlikuju ovisno o predmetnom području prava. Primjerice, sudski postupci u određenim područjima u kojima nacionalni sudovi djeluju kao sudovi Unije, kao što je pravo tržišnog natjecanja ili pravo zaštite potrošača, mogu trajati duže nego u općim područjima građanskih, trgovačkih i upravnih predmeta. S druge strane, u području javne nabave, države članice rješavaju predmete u kraćem roku. · U tim su podacima o posebnim područjima prava navedene i razlike između prvostupanjskih i drugostupanjskih postupaka. Međutim, nije moguće utvrditi zajednički trend u trajanju postupaka između ta dva stupnja u EU-u.

[1]     Programi ekonomske prilagodbe iz 2014. u EL, PT (okončani u lipnju 2014.) i CY uključivali su uvjet reforme pravosuđa.

[2]     Komunikacija Komisije, Godišnji pregled rasta za 2015., COM(2014) 902 završna verzija.

[3]     Podaci su prikupljeni u suradnji sa skupinom osoba za kontakt za nacionalne pravosudne sustave.

[4]     Preporuka Vijeća od 8. srpnja 2014. o nacionalnom programu reformi Bugarske za 2014. i dostavljanje mišljenja Vijeća o programu konvergencije Bugarske za 2014. (2014/C 247/02); Preporuka Vijeća od 8. srpnja 2014. o Nacionalnom programu 2014. za Hrvatsku i dostavljanju mišljenja Vijeća o Programu konvergencije Hrvatske za 2014. (2014/C 247/10); Preporuka Vijeća od 8. srpnja 2014. o nacionalnom programu reformi Irske za 2014. i dostavljanje mišljenja Vijeća o programu stabilnosti Irske za 2014. (2014/C 247/07); Preporuka Vijeća od 8. srpnja 2014. o Nacionalnom programu reformi Italije za 2014. i dostavljanje mišljenja Vijeća o programu stabilnosti Italije za 2014. (2014/C 247/11); Preporuka Vijeća od 8. srpnja 2014. o Nacionalnom programu reformi Latvije za 2014. i dostavljanje mišljenja Vijeća o programu stabilnosti Latvije za 2014. (2014/C 247/12); Preporuka Vijeća od 8. srpnja 2014. o Nacionalnom programu reformi Malte za 2014. i dostavljanje mišljenja Vijeća o Programu stabilnosti Malte za 2014. (2014/C 247/16); Preporuka Vijeća od 8. srpnja 2014. o nacionalnom programu reformi Poljske za 2014. i dostavljanje mišljenja Vijeća o programu konvergencije Poljske za 2014. (2014/C 247/19); Preporuka Vijeća od 8. srpnja 2014. o nacionalnom programu reformi Portugala za 2014. i dostavljanje mišljenja Vijeća o programu stabilnosti Portugala za 2014. (2014/C 247/20); Preporuka Vijeća od 8. srpnja 2014. o nacionalnom programu reformi 2014. za Rumunjsku i dostavljanje mišljenja Vijeća o programu konvergencije Rumunjske za 2014. (2014/C 247/21); Preporuka Vijeća od 8. srpnja 2014. o nacionalnom programu reformi Slovačke za 2014. i dostavljanje mišljenja Vijeća o programu stabilnosti Slovačke za 2014. (2014/C 247/23); Preporuka Vijeća od 8. srpnja 2014. o Nacionalnom programu reformi Slovenije za 2014. i dostavljanje mišljenja Vijeća o Programu stabilnosti Slovenije za 2014. (2014/C 247/22); Preporuka Vijeća od 8. srpnja 2014. o Nacionalnom programu reformi Španjolske za 2014. i dostavljanju mišljenja Vijeća o programu stabilnosti Španjolske za 2014. (2014/C 247/08)

[5]     BG, ES, HU, IT, LV, MT, PL, RO, SI, SK.

[6]     BG, IT, LV, PL, SI, SK.

[7]     Komisija je 2013. uspostavila skupinu osoba za kontakt za nacionalne pravosudne sustave u cilju pripreme Pregleda stanja u području pravosuđa u EU-u i promicanja razmjene najboljih praksi u pogledu učinkovitosti pravosudnih sustava. U tu se svrhu od država članica tražilo da odrede dvije osobe za kontakt, jednu iz sudstva i jednu iz ministarstva pravosuđa, a redovni sastanci te neformalne skupine održavali su se 2014. i 2015. Jedna država članica još nije imenovala osobe za kontakt, dok su četiri imenovale samo jednu iz ministarstva pravosuđa, ali ne i iz sudstva.

[8]     AT, BE, DE, IE, EL, HR, IT, LT, NL, PT, RO predstavile su skupini određene aspekte svojih pravosudnih sustava.

[9]     Uredba (EU) br. 1303/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o utvrđivanju zajedničkih odredbi o Europskom fondu za regionalni razvoj, Europskom socijalnom fondu, Kohezijskom fondu, Europskom poljoprivrednom fondu za ruralni razvoj i Europskom fondu za pomorstvo i ribarstvo i o utvrđivanju općih odredbi o Europskom fondu za regionalni razvoj, Europskom socijalnom fondu, Kohezijskom fondu i Europskom fondu za pomorstvo i ribarstvo te o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 1083/2006, SL L 347, 20.12.2013.

[10]    Razloge za posebne preporuke po državama članicama Komisija je predstavila u Radnom dokumentu službi Komisije, koji je dostupan na: http://ec.europa.eu/europe2020/making-it-happen/country-specific-recommendations/index_en.htm

[11]    Dostupna na: http://ec.europa.eu/justice/effective-justice/index_en.htm

[12]    CEPEJ redovito prikuplja podatke za 47 država članica Vijeća Europe svake dvije godine (posljednje opće izvješće CEPEJ-a objavljeno je 2014. s podacima iz 2012.). Na upitnik CEPEJ-a za Pregled stanja nisu odgovorile samo tri države članice.

[13]    Za gospodarski učinak učinkovitih pravosudnih sustava vidjeti Pregled stanja u području pravosuđa u EU-u za 2014.,  odjeljak „Učinkovitost nacionalnih pravosudnih sustava kao strukturna komponenta za rast”; vidjeti i „Gospodarski učinak reforme građanskog pravosuđa”, Europska komisija, Economic Papers 530, rujan 2014.

[14]    Trajanje postupaka, stopa rješavanja predmeta i broj predmeta u postupku standardni su pokazatelji koje je definirao CEPEJ. http://www.coe.int/t/dghl/cooperation/cepej/evaluation/default_en.asp

[15]    Podaci uključuju ažurirane podatke koje je unio CEPEJ nakon objave studije iz 2013. kako su preneseni Komisiji.

[16]    Studija iz 2015. o funkcioniranju pravosudnih sustava u državama članicama EU-a koje je za Komisiju pripremilo Tajništvo CEPEJ-a. Dostupna na: http://ec.europa.eu/justice/effective-justice/index_en.htm

[17]    Vidjeti također studiju pripremljenu za Glavnu upravu za unutarnje tržište, industriju, poduzetništvo i MSP-ove Europske komisije o Stečaju i drugoj prilici za poštene poduzetnike u stečaju koja je dostupna na: http://ec.europa.eu/enterprise/newsroom/cf/itemdetail.cfm?item_id=7962&lang=en

[18]    Zbog posebnosti situacija koje se razmatraju u dijagramima nije uvijek bilo moguće obuhvatiti sve države članice jer neke vrste predmeta u nekima od njih ne postoje.

[19]    U slučajevima sudskog preispitivanja koji su predmet ovog postupka, ta su nadležna tijela stranke u postupku.

[20]    Broj relevantnih predmeta preispitivanja sudskih odluka razlikuje se po državama članicama. U nekim slučajevima zbog ograničenog broja relevantnih predmeta (BE, CZ, DK, IT, PL i SK) jedan predmet vrlo dugog trajanja može znatno utjecati na prosjek. U ES se trajanje drugostupanjskog postupka također odnosi na žalbe na temelju povrede temeljnog prava koje se obično rješavaju u kraćem roku.

[21]    Općenito podacima nisu obuhvaćene financijske usluge i proizvodi. U CZ su podatke prikupljala tijela nadležna za provedbu Direktive o nepoštenoj poslovnoj praksi. Broj relevantnih predmeta u DK, EE, FR, HR, NL, SI i SK nizak je, što znači da jedan predmet vrlo dugog trajanja može znatno utjecati na prosjek. Podacima za ES nisu obuhvaćene sve autonomne zajednice. Podaci za IT, PL i RO utemeljeni su na procjeni nadležnog tijela za zaštitu potrošača.

[22]    Vidjeti, na primjer, „Što čini građansko pravosuđe učinkovitim?”, Napomene o politici Odjela za gospodarstvo OECD-a, br. od 18. lipnja 2013. i „Ekonomija građanskog pravosuđa: Novi podaci o državama i empirijski podaci”, Radni dokumenti Odjela za gospodarstvo OECD-a, br. 1060

[23]    Veličina uzoraka razlikuje se među državama članicama. Za DK statistički se podaci odnose na predmete u kojima su pomorski i trgovački sud primjenjivali nacionalno pravo za zaštitu žigova. DE nema posebne statističke podatke o predmetima povezanima sa žigom Zajednice jer se statistički podaci prikupljaju za sve predmete iz područja zaštite intelektualnog vlasništva. Dostavljeni podaci temelje se na procjenama sudova. U SK se drugi stupanj odnosi na Vrhovni sud 2012. i na predmete koje je u drugom stupnju rješavao Okružni sud u Bratislavi 2013. U nekim je državama članicama (EE, LT, LU, HU, FI i SI za drugi stupanj) ograničen broj relevantnih predmeta. U IE je u tom razdoblju postojao samo jedan relevantni predmet.

[24]    Gospodarska učinkovitost i pravna djelotvornost postupaka preispitivanja i primjene pravnih lijekova za javne ugovore, Europe Economics, studija izrađena za Glavnu upravu Europske komisije za unutarnje tržište, industriju, poduzetništvo i MSP-ove, dostupna na: http://ec.europa.eu/growth/single-market/public-procurement/modernising-rules/evaluation/index_en.htm

[25]    Podaci za HR dostupni su na web-mjestu Državne komisije za kontrolu postupaka javne nabave u njezinim godišnjim izvješćima.

[26]    Studija slučaja o funkcioniranju postupaka izvršenja sudskih odluka u državama članicama, Matrix, studija izrađena za Europsku komisiju (Glavna uprava za pravosuđe i potrošače), dostupno na: http://ec.europa.eu/justice/effective-justice/index_en.htm

[27]    Trend, kako je navedeno u tri Pregleda, može otkriti vrlo različite situacije; primjerice, promjene u trajanju postupaka mogu se kretati od 10 dana (ili manje) do 100 dana (ili više).

[28]    Više informacija o razlikama dostupno je u opisima država u Studiji o funkcioniranju pravosudnih sustava u državama članicama EU-a za 2015. koju je za Komisiju pripremilo Tajništvo CEPEJ-a.

[29]    2010., 2012., 2013.

[30]    Npr. EL.

3.2. Kvaliteta pravosudnih sustava

Visokokvalitetne institucije, uključujući nacionalne pravosudne sustave, odlučujući su čimbenici gospodarskog rasta. Za učinkovitost pravosuđa važna je kvaliteta u cijelom pravosudnom lancu. Zbog nedostatka kvalitetnih sudskih odluka može se povećati poslovni rizik za velika poduzeća i MSP-ove i to može utjecati na izbore potrošača.

Sve države članice poduzimaju mjere kako bi podržale kvalitetu svojih pravosudnih sustava. Iako ne postoji jedan dogovoreni način za mjerenje kvalitete pravosudnog sustava, u Pregledu stanja upotrebljavaju se određeni parametri, koji se u načelu prihvaćaju kao relevantni[31] i koji mogu pomoći u unaprjeđenju kvalitete pravosuđa.

              3.2.1. Alati za praćenje, ocjenjivanje i istraživanje kojih je svrha podržati kvalitetu pravosudnih sustava

Praćenje i ocjenjivanje rada sudova alati su kojima se pridonosi unaprjeđenju predvidljivosti i pravovremenosti sudskih odluka i funkcioniranja sudova.[32] Ti alati mogu obuhvaćati praćenje svakodnevnog rada sudova prikupljanjem podataka. Mogu obuhvaćati i ocjenjivanje pravosudnog sustava usmjereno na budućnost, primjerice uporabom pokazatelja kvalitete ili čak definiranjem standarda kvalitete za cijeli pravosudni sustav. Na temelju anketa provedenih među pravnim stručnjacima koji rade na sudovima i/ili korisnicima sudova mogu se dobiti važne informacije za poboljšanje kvalitete pravosudnog sustava.

Slika 18.: Dostupnost praćenja rada sudova 2013.* (izvor: studija CEPEJ-a[33])

*Cilj je sustava praćenja ocijeniti svakodnevne aktivnosti sudova, posebno prikupljanjem podataka i statističkom analizom. Razlike u FR u odnosu na prethodno izdanje Pregleda stanja posljedica su ispravaka podataka koji su stabilni za obje godine. Podaci za ES i PL odnose se na 2012.

Slika 19.: Dostupnost ocjena rada sudova 2013.* (izvor: studija CEPEJ-a)

*Sustav ocjenjivanja odnosi se na uspješnost sudova, u načelu primjenom pokazatelja i ciljeva. Osim toga, neke države članice definiraju politike i standarde kvalitete za cijeli pravosudni sustav. U RO se redovito upotrebljavaju pokazatelji uspješnosti u radu sudova. Za sve su druge države članice rezultati identični podacima prikupljenima za 2012. Podaci za ES i PL odnose se na 2012.

Slika 20.: Ankete provedene među korisnicima suda ili pravnim stručnjacima 2013.* (izvor: studija CEPEJ-a)

*Prijavljeno je da se broj anketa za državne odvjetnike smanjio u NL, dok se broj anketa za odvjetnike, stranke i ostale korisnike sudova povećao u HU i LT. Za sve su druge države članice rezultati identični podacima prikupljenima za 2012. Podaci za EL, ES i PL odnose se na 2012.

              3.2.2. Sustavima informacijske i komunikacijske tehnologije pridonosi se skraćivanju trajanja postupaka i olakšavanju pristupa pravosuđu

Sustavi IKT-a za registraciju i upravljanje predmetima važni su alati koji su na raspolaganju sudovima za učinkovito upravljanje trajanjem postupaka jer se njima pridonosi poboljšanju stope rješavanja predmeta i skraćivanju ukupnog trajanja postupaka. Sustavom IKT-a za komunikaciju između sudova i stranaka (npr. elektroničko podnošenje tužbenih zahtjeva) može se pridonijeti smanjenju kašnjenja i troškova za građane i poduzeća olakšavanjem pristupa pravosuđu. Sustavi IKT-a imaju sve važniju ulogu u prekograničnoj suradnji među pravosudnim tijelima i na taj se način olakšava provedba zakonodavstva EU-a.

Slika 21.: Sustavi IKT-a za registraciju predmeta i upravljanje njima* (ponderirani pokazatelj – min. = 0, maks. = 4) (izvor: studija CEPEJ-a)

*Zajednički pokazatelj sastavljen od nekoliko pokazatelja za IKT (sustav za registraciju predmeta, informacijski sustav za upravljanje predmetima, financijski informacijski sustav, videokonferencije) kojima se mjeri dostupnost tih sustava na ljestvici od 0 do 4 (0 = dostupnost na 0 % sudova; 4 = dostupnost na 100 % sudova).

Slika 22.: Elektronička komunikacija između sudova i stranaka* (ponderirani pokazatelj – min. = 0, maks. = 4) (izvor: studija CEPEJ-a)

*Zajednički pokazatelj sastavljen od nekoliko pokazatelja za IKT (elektronički web-obrasci, web-mjesto, praćenje predmeta na internetu, elektronički upisnici, elektronička obrada zahtjeva za sporove male vrijednosti, elektronička obrada naplate neosporenih dugovanja; elektroničko podnošenje zahtjeva, videokonferencije; ostala sredstva za elektroničku komunikaciju) kojima se mjeri dostupnost tih sustava na ljestvici od 0 do 4 (0 = dostupnost na 0 % sudova; 4 = dostupnost na 100 % sudova).

Slika 23.: Elektronička obrada naplate neosporenih dugovanja (0 = dostupno na 0 % sudova, 4 = dostupno na 100 % sudova) (izvor: studija CEPEJ-a)

Slika 24.: Elektroničko podnošenje tužbenih zahtjeva* (0 = dostupno na 0 % sudova; 4 = dostupno na 100 % sudova) (izvor: studija CEPEJ-a)

Učinkovit postupak za sporove male vrijednosti, na nacionalnoj ili europskoj razini, ključ je za unaprjeđenje pristupa pravosuđu za građane jer se njime građanima omogućuje da bolje ostvare svoja potrošačka prava. Važnost prekograničnih postupaka za sporove male vrijednosti koji se provode internetom povećava se zbog prekogranične e-trgovine. Stoga je jedan od ciljeva politike Europske komisije pojednostavniti i ubrzati postupak za sporove male vrijednosti poboljšanjem komunikacije među pravosudnim tijelima i pametnom uporabom IKT-a. Cilj je smanjiti administrativno opterećenje za sve skupine korisnika: sudove, dionike u pravosuđu i krajnje korisnike.

U Jedanaestom izvješću o usporedbi e-uprave[34], koje je naručila Europska komisija, prvi se put mjeri kvaliteta internetskih postupaka za sporove male vrijednosti u državama članicama EU-a. Za potrebe te studije ocjenjivanje postupaka za sporove male vrijednosti izvršili su istraživači (takozvani „tajni kupci”).[35] Svrha je utvrditi je li pružanje javnih usluga internetom u skladu s potrebama korisnika. U tu je svrhu svaki istraživač postupao kao običan građanin i njegov je „put” bio vremenski određen, odnosno svaki je tajni kupac imao jedan dan za ocjenjivanje jednog stvarnog događaja. To znači da je odgovor za određenu značajku bio negativan ako je u tom vremenu nije bilo moguće pronaći. Negativan odgovor stoga ne znači sam po sebi da određena značajka nije bila dostupna na internetu, ali svakako upućuje na to da je nije bilo jednostavno intuitivno pronaći bez previše klikova i da je vrlo vjerojatno da je ni obični građani ili poduzetnici ne bi upotrijebili/pronašli.

Slika 25.: Usporedba postupaka za sporove male vrijednosti na internetu (za svaku kategoriju najviše 100 bodova, ukupno najviše 700 bodova) (izvor: Ostvarivanje europske prednosti? „Kako bi europske vlade mogle i trebale imati koristi od inovativnih javnih usluga”, studija izrađena za Europsku komisiju (Glavna uprava za komunikacijske mreže, sadržaj i tehnologije[36])

              3.2.3. Komunikacijske politike sudova

Komunikacijski napori sudova od ključne su važnosti kao pomoć građanima i poduzetnicima pri donošenju informiranih odluka o načinu ostvarivanja pravnog lijeka (sudskog ili izvansudskog) te pridonose nužnom povjerenju u pravosudni sustav. Mediji imaju ključnu ulogu u izvješćivanju o sudskim predmetima. Nastojeći poboljšati kontakte između sudova i medija, sudstvo može bolje informirati javnost o radu sudova (djelokrugu, ograničenjima i složenosti) i pridonijeti kvaliteti izvješćivanja (npr. izbjegavanjem činjeničnih pogrešaka).

Komisija je 2014. pokrenula razmjenu informacija među državama članicama o praksama i politikama u području komunikacije sudova. Pritom je utvrđena potreba za boljim pregledom prakse u tom području. Nakon toga, Komisija je u suradnji s državama članicama[37] izradila pregled postojeće prakse o važnim parametrima učinkovite komunikacijske politike sudova.[38] To je uključivalo dostupnost informacija općoj javnosti, načine na koje sudovi organiziraju svoje odnose s novinarima/medijima; osposobljavanje sudaca za komunikaciju sa strankama i novinarima; dostupnost prakse u pogledu objave sudskih odluka na internetu (na svim razinama pravosudnog sustava).

Slika 26.: Dostupnost informacija o pravosudnom sustavu na internetu za opću javnost* (izvor: Europska komisija[39])

*Za svaku od kategorija na slici može se dodijeliti jedan bod. Kao savezna država, DE ima decentraliziranu strukturu. Stoga savezne pokrajine same odlučuju koje će informacije objavljivati na internetu i zadužene su za ažurnost tih informacija. Isto se primjenjuje na saveznoj razini.

Slika 27.: Odnosi između sudova i novinara/medija* (izvor: Europska komisija[40])

* Za svaki stupanj (prvi, drugi i treći) mogu se dodijeliti dva boda ako postoji službenik za odnose s javnošću ili za odnose s novinarima koji je zadužen za građanske/trgovačke predmete i upravne predmete. Ako je obuhvaćena samo jedna kategorija predmeta (npr. građanski/trgovački ili upravni) dodjeljuje se samo jedan bod. Ako službenik za odnose s javnošću postoji samo na nekim sudovima, dodjeljuje se 0,5 bodova po stupnju (prvom, drugom i trećem). U IE Sudska služba ima savjetnika za odnose s javnošću koji priprema i objavljuje priopćenja za medije.

Slika 28.: Dostupnost osposobljavanja za suce za komunikaciju sa strankama i novinarima* (izvor: Europska komisija[41])

*Za svaku od kategorija na slici može se dodati 1 bod.

Slika 29.: Pristup objavljenim presudama na internetu* (građanski i trgovački predmeti, svi stupnjevi) (izvor: Europska komisija[42])

*Za kategorije „Dostupnost presuda na internetu”, „Informacije u bazi podataka ažuriraju se barem jednom mjesečno” i „Pristup objavljenim presudama besplatan je” dodjeljuju se tri boda kada je to slučaj na svim stupnjevima (prvom, drugom i trećem). Kada je usluga dostupna samo za sudove određenih stupnjeva, dodjeljuju se jedan ili dva boda. Kada je usluga dostupna samo za neke sudove, dodjeljuje se 0,5 bodova po stupnju. Za kategoriju „Dionici imaju pristup bazi podataka (suci, odvjetnici, drugi pravnici i/ili opća javnost)”, dodjeljuje se 1 bod kada su obuhvaćeni svi dionici. Ako opća javnost nema pristupa, dodjeljuje se 0,25 bodova za svakog dionika koji ima pristup (npr. suci = 0,25 bodova, odvjetnici = 0,25 bodova, ostali pravnici = 0,25 bodova).

Slika 30.: Pristup objavljenim presudama na internetu* (upravni predmeti, svi stupnjevi) (izvor: Europska komisija[43])

*Za kategorije „Dostupnost presuda”, „Informacije u bazi podataka ažuriraju se barem jednom mjesečno” i „Pristup objavljenim presudama besplatan je” dodjeljuju se tri boda kada je to slučaj na svim stupnjevima (prvom, drugom i trećem). Kada je usluga dostupna samo za sudove određenih stupnjeva, dodjeljuju se jedan ili dva boda. Kada je usluga dostupna samo za neke sudove, dodjeljuje se 0,5 bodova po stupnju. Za kategoriju „Dionici imaju pristup bazi podataka (suci, odvjetnici, drugi pravnici i/ili opća javnost)”, dodjeljuje se 1 bod kada su obuhvaćeni svi dionici. Ako opća javnost nema pristupa, dodjeljuje se 0,25 bodova za svakog dionika koji ima pristup (npr. suci = 0,25 bodova, odvjetnici = 0,25 bodova, ostali pravnici = 0,25 bodova). Web-mjesto Sudske službe u Irskoj službena je platforma za objavu svih presuda svih građanskih i kaznenih sudova. Nema posebne kategorije „upravnih predmeta”.

Slika 31.: Praksa povezana s objavom presuda na internetu* (građanski i trgovački predmeti, svi stupnjevi) (izvor: Europska komisija[44])

 *Za kategorije „Presude se objavljuju na temelju kriterija za odabir”, „Presude imaju ECLI identifikator (ili će ga imati u budućnosti)”, „Presude su označene ključnim riječima” i „Presude su anonimizirane” dodjeljuju se tri boda kada je to slučaj na sva tri stupnja (prvom, drugom i trećem). Kada je usluga dostupna samo za sudove određenih stupnjeva, dodjeljuju se jedan ili dva boda ovisno o broju obuhvaćenih stupnjeva. U Malti je drugostupanjski sud najviši sud.

Slika 32.: Praksa povezana s objavom presuda na internetu (upravni predmeti, svi stupnjevi) (izvor: Europska komisija[45])

*Za kategorije „Presude se objavljuju na temelju kriterija za odabir”, „Presude imaju ECLI identifikator (ili će ga imati u budućnosti)”, „Presude su označene ključnim riječima” i „Presude su anonimizirane” dodjeljuju se tri boda kada je to slučaj na sva tri stupnja (prvom, drugom i trećem). Kada je usluga dostupna samo za sudove određenih stupnjeva, dodjeljuju se jedan ili dva boda ovisno o broju obuhvaćenih stupnjeva. U Malti je drugostupanjski sud najviši sud. Web-mjesto Sudske službe u Irskoj službena je platforma za objavu svih presuda svih građanskih i kaznenih sudova. Nema posebne kategorije „upravnih predmeta”.

              3.2.4. Alternativnim načinima rješavanja sporova (ADR) pridonosi se smanjenju opterećenja sudova

Alternativnim načinima rješavanja sporova obuhvaćeni su svi načini rješavanja sporova osim parničenja na sudovima. Posredovanje, mirenje i arbitraža najčešći su oblici alternativnih načina rješavanja sporova. Za razliku od uobičajenih sudskih postupaka, njima se može pomoći strankama da brže postignu dogovor i potiče se skladnija kultura u kojoj nema pobjednika ili gubitnika. Alternativnim načinima rješavanja sporova može se pridonijeti učinkovitosti pravosuđa te u konačnici povoljnom okruženju za ulaganja i gospodarskom rastu. Sve države članice koje su dostavile podatke izvijestile su da imaju najmanje tri alternativna načina rješavanja sporova, a najviše ih je izvijestilo da imaju četiri metode, sudsko i izvansudsko mirenje, posredovanje i arbitražu. Unatoč postojanju brojnih načina za rješavanje sporova izvan sudnice, alternativni načini rješavanja sporova u načelu se nedovoljno upotrebljavaju u većini država članica, što je prikazano na slici 35. U Pregledu stanja navedeni su podaci o aktivnostima u javnim sektorima država članica u cilju promicanja i poticanja uporabe tih načina. Iako se promidžbene aktivnosti smatraju dobrovoljnim koracima, poticaji su propisani zakonom ili odlukom vlade i stoga su obvezni. Slike 33. i 34. utemeljene su na odgovorima na upitnik koji je poslan osobama za kontakt u državama članicama. Slika 35. temelji se na anketi Eurobarometra. Na njoj su prikazani odgovori poduzeća koja su izvijestila da su zaprimila pritužbe korisnika raznim kanalima u prethodnih 12 mjeseci.

Slika 33.: Promicanje uporabe alternativnih načina rješavanja sporova u javnom sektoru* (izvor: Europska komisija[46])

*Ukupni pokazatelj na temelju sljedećih podataka: 1. web-mjesta s informacijama o ADR-u, 2. promidžbene kampanje u medijima, 3. brošure za opću javnost, 4. posebna informativna predavanja o alternativnim načinima rješavanja sporova dostupna na zahtjev, 5. posebne komunikacijske aktivnosti u organizaciji sudova, 6. objava ocjena uporabe alternativnog rješavanja sporova, 7. objava statističkih podataka o uporabi alternativnog rješavanja sporova i 8. ostalo. Za svaki promidžbeni alat naveden u upitniku dodjeljuje se jedan bod. Za određene se države članice mogu poduzeti dodatne aktivnosti (DE).

Slika 34.: Poticaji za uporabu alternativnih načina rješavanja sporova* (izvor: Europska komisija[47])

 

*Ukupni pokazatelj na temelju sljedećih podataka: 1. pravnom pomoći pokriveni su (djelomično ili u potpunosti) troškovi nastali u okviru alternativnih načina rješavanja sporova, 2. potpuni ili djelomični povrat sudskih troškova, uključujući biljege, ako je alternativno rješavanje uspješno, 3. za postupak ADR-a nije potreban odvjetnik, 4. sudac može djelovati kao posrednik, 5. koordinator za ADR/mirenje na sudovima, 6. ostalo. Za svaki poticajni  alat naveden u upitniku dodjeljuje se jedan bod. Određene države članice ukazale su na dodatan način na koji se olakšava uporaba ADR-a (IE). U CZ, ako to dopušta priroda predmeta, sudac može pokrenuti sudsku nagodbu i tražiti kompromis.

Slika 35.: Pritužbe potrošača koje su poduzeća zaprimila različitim kanalima* (izvor: istraživanje Eurobarometra[48])

*Ti podaci ne uključuju odgovore u slučaju kada maloprodajni trgovci nisu primili prigovore potrošača nikakvim kanalima.

              3.2.5. Promicanjem izobrazbe sudaca može se pridonijeti poboljšanju učinkovitosti pravosuđa

Izobrazba sudaca važan je element za kvalitetu sudskih odluka. Uključene su informacije iz Godišnjeg izvješća o europskoj pravosudnoj izobrazbi za 2014.[49] o trenutačnom postotku sudaca koji sudjeluju u trajnoj izobrazbi o pravu EU-a ili o pravu druge države članice.

Slika 36.: Obvezna izobrazba sudaca u 2013.* (izvor: studija CEPEJ-a)

*DE i HU navodno su povećale broj kategorija obvezne izobrazbe u usporedbi s 2012. Podaci za ES i PL odnose se na 2012.

Slika 37.: Suci koji sudjeluju u aktivnostima trajne izobrazbe o pravu EU-a ili pravu druge države članice (kao % ukupnog broja sudaca)* (izvor: Europska komisija, Europska pravosudna izobrazba 2014.[50])

*Ove godine dostavljeni su podaci za UK (SC). Podaci za FR uključuju državne odvjetnike. U nekoliko slučajeva koje su prijavile države članice omjer sudionika u odnosu na postojeće odvjetnike veći je od 100 %, što znači da su sudionici sudjelovali u više od jedne aktivnosti izobrazbe o pravu EU-a.

              3.2.6. Financijska sredstva

U tablici u nastavku prikazan je ukupni odobreni proračun sudova po stanovniku za 2010., 2012. i 2013. U tablici se odražava relativna stabilnost proračuna sudova po stanovniku u tri godine, s malim prosječnim povećanjem.

Slika 38.: Proračun za sudove* (u EUR po stanovniku) (izvor: studija CEPEJ-a)

*Na slici 38. prikazana su godišnja odobrena sredstva za funkcioniranje sudova bez obzira na izvor i razinu sredstava (nacionalna ili regionalna). Usporedbe treba vršiti pažljivo jer podaci za AT, BE, FR, EL i LU odgovaraju proračunu za cijeli pravosudni sustav i uključuju pravnu pomoć i državnoodvjetničke usluge, podaci za DE nisu potpuni jer ne obuhvaćaju sve savezne države, a neke države članice primaju sredstva od međunarodnih i europskih institucija. Znatno smanjenje za ES između 2010. i 2012. odražava činjenicu da podaci iz autonomnih zajednica i iz Sudbenog vijeća nisu bili uključeni u podatke za 2012.

Člankom 47. Povelje o temeljnim pravima Europske unije propisano je da pravna pomoć mora biti dostupna onima koji nemaju dovoljno sredstava ako je ta pomoć potrebna za osiguravanje učinkovitog pristupa pravosuđu. U Pregled stanja za 2015. uključeni su podaci o rashodima za pravnu pomoć po glavi stanovnika u državama članicama 2010., 2012. i 2013. U dijagramu u nastavku prikazano je da među skupinama zemalja postoje znatne razlike u tim iznosima. Iznosi potrošeni na pravnu pomoć po stanovniku u većini godina u većini država članica bili su relativno stabilni. U tablici nisu navedeni podaci o tome kako su ukupni iznosi izdvojeni za pravnu pomoć podijeljeni između korisnika ili predmeta.

Slika 39.: Godišnji javni proračun izdvojen za pravnu pomoć po stanovniku 2010., 2012. i 2013.* (izvor: studija CEPEJ-a)

*Na slici 39. prikazan je iznos godišnjeg javnog proračuna izdvojen za pravnu pomoć 2010., 2012. i 2013. po stanovniku. Proračun za DE nepotpun je jer nisu obuhvaćene sve savezne pokrajine. U nekim državama članicama za dio pravne pomoći mogu biti zaduženi i pravosudni djelatnici, što se ne vidi iz navedenih podataka.

Slika 40.: Ukupni rashodi opće države za „sudove”* (U EUR po stanovniku) (izvor: Eurostat)

Taj se dodatni pokazatelj o sredstvima temelji na podacima Eurostata o državnim rashodima. Prikazana su stvarno potrošena sredstva i time se nadopunjuje postojeći pokazatelj sredstava dodijeljenih za sudove. Uspoređuju se podaci iz 2010., 2011. i 2012.

*Dok su na slici 38. prikazana godišnja odobrena sredstva dodijeljena za funkcioniranje svih sudova, bez obzira na izvor i razinu sredstava (nacionalna ili regionalna), na slici 40. prikazani su ukupni (stvarni) državni rashodi za sudove (nacionalni računovodstveni podaci, raščlamba funkcija vlade, skupina 03.3). Na slici 40. uključeni su i sustavi uvjetne kazne i pravne pomoći.

Slika 41.: Rashodi opće države za sudove kao postotak BDP-a (izvor: Eurostat)

U tablicama u nastavku navedeni su podaci o ljudskim resursima u pravosudnim sustavima država članica. U pogledu broja sudaca na 100 000 stanovnika u većini je država članica između 2010. i 2013. taj broj bio stabilan s malim porastom u prosjeku. Slično tome, u većini država članica primjećuje se povećanje omjera odvjetnika na 100 000 stanovnika. Ti se omjeri razlikuju među državama članicama.

Slika 42.: Broj odvjetnika* (na 100 000 stanovnika) (izvor: studija CEPEJ-a)

*Odvjetnik je osoba koja je kvalificirana i ovlaštena u skladu s nacionalnim zakonodavstvom podnositi žalbe i postupati u ime svojih klijenata, baviti se odvjetničkim zanimanjem, izlaziti pred sud ili savjetovati i predstavljati svoje klijente u pravnim pitanjima (Preporuka (2000)21 Odbora ministara Vijeća Europe o slobodi obavljanja odvjetničkog zanimanja).

Slika 43.: Broj sudaca* (na 100 000 stanovnika) (izvor: studija CEPEJ-a)

*Na temelju metodologije CEPEJ-a ova kategorija uključuje suce koji rade u punom radnom vremenu. Ne uključuje Rechtspfleger / sudske službenike koji postoje u nekim državama članicama. Ukupan broj sudaca za EL uključuje različite kategorije tijekom godina prikazanih u nastavku, čime se djelomično može objasniti razlika.

Slika 44.: Razlike u ukupnom broju svih sudova (zemljopisna lokacija) između 2010. i 2013.* (izvor: studija CEPEJ-a)

Na slici 1. o „Pregledu reformi pravosudnih sustava u EU-u 2014.” vidljivo je da je znatan broj država članica pokrenuo, donio ili proveo reformu zemljopisnog rasporeda sudova ili njihove strukture. Slikom u nastavku nadopunjuju se te informacije jer su navedeni podaci o razlikama u broju sudova prema zemljopisnoj lokaciji[51] za razdoblje 2010. – 2013. Na ovoj slici nisu prikazane razlike u broju sudova kao pravnih osoba.

*Italija je provela zemljopisnu preraspodjelu sudova u rujnu 2013. To je uključivalo zatvaranje (spajanjem s ostalim uredima) 30 sudova, 30 državnoodvjetničkih ureda, 220 podružnica sudova i 346 mirovnih sudaca. Litva je u siječnju 2013. smanjila broj okružnih sudova s 54 na 49. Nizozemska je 2013. provela zemljopisnu preraspodjelu sudova. (smanjenje s 64 na 40). Rezultat te reorganizacije bilo je zatvaranje sudova na razini nižoj od okružne. Za HR i SI porast se objašnjava drugačijim tumačenjem pitanja CEPEJ-a 2013. i 2010.

3.2.7. Udio sutkinja

Različitostima među zaposlenicima pridonosi se dodatnom znanju, vještinama i iskustvu te se odražava stvarno stanje. To se posebno primjenjuje na sudove. Rodno raznolikijim sastavom sudaca može se pridonijeti boljoj kvaliteti pravosudnog sustava.

Na temelju podataka u nastavku o sutkinjama na prvostupanjskim i drugostupanjskim sudovima te na vrhovnim sudovima dobiva se raznolika slika. Podacima se potvrđuje obrnuti odnos: što je sud viši, to je udio sutkinja manji. Dok je u većini država članica trenutačni udio sutkinja na prvostupanjskim i drugostupanjskim sudovima relativno visok i u okvirima rodne ravnoteže 40 – 60 %,[52] situacija sa sutkinjama na vrhovnim sudovima znatno je drugačija. Međutim, u posljednje tri godine zabilježen je pozitivan trend na prvostupanjskim i drugostupanjskim sudovima, a posljednjih sedam godina većinom je pozitivan i za vrhovne sudove. To upućuje na činjenicu da većina država članica radi na postizanju rodne ravnoteže.

Slika 45.: Udio sutkinja na prvostupanjskim, drugostupanjskim i vrhovnim sudovima (izvor: Europska komisija i studija CEPEJ-a)

Slika 46.: Razlike u udjelu sutkinja na prvostupanjskim i drugostupanjskim sudovima od 2010. do 2013. te na vrhovnim sudovima od 2007. do 2014.* (izvor: Europska komisija i studija CEPEJ-a)

*Tijekom referentnog razdoblja nije bilo razlika u podacima za prvostupanjske sudove u SI i vrhovne sudove u EE, FI i UK.

Zaključci o kvaliteti pravosudnih sustava · Iz Pregleda stanja u području pravosuđa u EU-u za 2015. vidljivo je da ima prostora za nastavak i daljnje jačanje napora koji se ulažu u poboljšanje kvalitete pravosudnih sustava. · Nastavljeni su napori usmjereni na jačanje alata IKT-a za pravosudne sustave. Međutim, pokazatelji ukazuju na nedostatke u nizu država članica, i u pogledu alata ITK-a dostupnih za upravljanje i rukovođenje sudovima i u pogledu elektroničke komunikacije između sudova i stranaka. Elektronička obrada sporova male vrijednosti i naplate neosporenih dugovanja nije moguća u velikom broju država članica. Potrebni su detaljniji usporedivi podaci kako bi se mogli bolje utvrditi izazovi u području modernizacije alata IKT-a za pravosudne sustave i najbolja praksa. Takvim bi se pregledom pomoglo državama članicama koje su započele ili provode modernizaciju alata ITK-a. Komisija će podržati te napore u suradnji sa skupinom osoba za kontakt za nacionalne pravosudne sustave. · Velika većina država članica za praćenje rada sudova upotrebljava alate za ocjenjivanje. U većini se objavljuju godišnja izvješća o funkcioniranju pravosudnog sustava. Međutim, svi sustavi za prikupljanje podataka ne pružaju dovoljno informacija o funkcioniranju sustava ili usporedivih podataka iz cijelog EU-a, uključujući one koje je tražio CEPEJ. · Pet država članica provodi sveobuhvatan pristup ocjenjivanju rada sudova. Većina država članica anketama prikuplja informacije o funkcioniranju svojih pravosudnih sustava. Međutim, samo nekoliko država članica provelo je ankete među svim relevantnim dionicima (suci, sudsko osoblje, državni odvjetnici, odvjetnici, stranke i ostali korisnici sudova). · U skladu sa zahtjevima pristupa pravosuđu, pravna pomoć mora biti dostupna onima koji nemaju dovoljno sredstava ako je takva pomoć potrebna za osiguravanje učinkovitog pristupa pravosuđu. Postoje velike razlike među državama članicama u odnosu na proračun po stanovniku koji se izdvaja za pravnu pomoć. · Ima dosta prostora za unaprjeđenje internetskih postupaka za sporove male vrijednosti. Usporedbom u tom području utvrđeno je da ima prostora za unaprjeđenje i u pogledu obrade i u pogledu kvalitete i dostupnosti informacija. Za razvoj rješavanja sporova male vrijednosti internetom potrebno je poduzeti daljnje korake za uključivanje ključnih elemenata kao što su e-ID (ili neki drugi identifikator) i ovjereni dokumenti, u različitim fazama postupka za sporove male vrijednosti. · U većini država članica više od 20 % sudaca sudjelovalo je u programima trajne izobrazbe o pravu EU-a ili o pravu drugih država članica. To je više od godišnjeg cilja koji iznosi 5 % ukupnog broja pravosudnih djelatnika koji moraju proći izobrazbu kako bi se ostvario cilj od 50 % do 2020. Sve države članice koje su dostavile podatke o izobrazbi sudaca ostvarile su godišnji cilj za 2013. · Sve države članice ulažu napore kako bi građanima omogućile pristup informacijama o svojim pravosudnim sustavima, uključujući o pojedinačnim sudovima i načinima pokretanja postupka. Međutim, u nizu država članica nema dovoljno informacija o trošku postupka i o pravnoj pomoći. Velika većina država članica organizira izobrazbu o komunikacijskim vještinama za suce. · Većina država članica omogućuje općoj javnosti besplatan pristup presudama u građanskim i trgovačkim predmetima putem interneta te postoji trend čestog ažuriranja podataka (najmanje jednom mjesečno). Pristup je besplatan u gotovo svim državama članicama. Dostupnost presuda u upravnim predmetima na internetu nešto je manje raširena. Internetski pristup odlukama prvostupanjskih sudova također je manje raširen za sve kategorije predmeta (građanski, trgovački, upravni). Anonimizacija sudskih presuda objavljenih na internetu i označivanje presuda ključnim riječima uobičajena su praksa. Oko trećine država članica upotrebljava ili planira upotrebljavati Europsku identifikacijsku oznaku sudske prakse (ECLI). Vrlo mali broj država članica prevodi presude najviših sudova na strani jezik. · Na temelju podataka o uporabi alternativnih načina rješavanja sporova može se zaključiti da se oni u više od polovine država članica upotrebljavaju češće od sudova za rješavanje potrošačkih sporova. U više od trećine država članica potrošači su češće pribjegli alternativnom rješavanju sporova nego nevladinim organizacijama za zaštitu potrošača ili javnim tijelima. · Gotovo sve države članice koje su dostavile podatke izvijestile su o promidžbenim aktivnostima u javnom sektoru i poticajima za širenje uporabe alternativnih načina rješavanja sporova. U pogledu promidžbe i poticaja, velika je skupina država članica izvijestila o jednakom broju alata u građanskim i trgovačkim sporovima kao i u radnim i potrošačkim sporovima. · U posljednje tri godine sredstva izdvojena za pravosuđe u Europi u prosjeku su se malo povećala. Za učinkovito pravosuđe potrebna je primjerena razina resursa. Svaka država članica mora utvrditi, na temelju globalne i dubinske ocjene situacije u svojem sustavu, koliki joj je točno iznos sredstava potreban. U tu svrhu od ključne je važnosti upotrebljavati alate za praćenje i ocjenjivanje sudova u državama članicama. Informacije dobivene uporabom tih alata treba uzeti u obzir kod dodjele sredstava. · Iako je odgovarajuća razina resursa uvijek neophodna, za unaprjeđenje učinkovitosti odlučujući su razni čimbenici. Na primjer, bolje funkcioniranje sudova može biti povezano s mjerama usmjerenim na upravljanje predmetima, na reforme u postupku ili na integraciju funkcionalnih informacijskih i komunikacijskih tehnologija u sustav. · Što je sud viši, to je udio sutkinja manji. Unatoč tome što u većini država članica postoji pozitivan trend u pogledu broja sutkinja na prvostupanjskim i drugostupanjskim sudovima, ali i na vrhovnim sudovima, u većini su država članica vrhovni sudovi još daleko od postizanja rodne ravnoteže 40 – 60 %.

3.3. Neovisnost

Neovisnost sudstva zahtjev je koji proizlazi iz prava na učinkovit pravni lijek koje je sadržano u Povelji EU-a o temeljnim pravima (članak 47.) Ona je također važna za privlačno ulagačko okruženje jer se njome osiguravaju pravičnost, predvidljivost, sigurnost i stabilnost pravnog sustava u kojem poduzeća posluju.

Uz informacije o percepciji neovisnosti sudova, koja može utjecati na odluke o ulaganju, u Pregledu stanja za 2014. prikazan je prvi usporedni pregled načina organizacije pravosudnih sustava u cilju zaštite neovisnosti sudstva u određenim situacijama u kojima ona može biti ugrožena.

U okviru trajne suradnje s Europskim pravosudnim mrežama, posebno Europskom mrežom sudbenih vijeća (ENCJ), Komisija je proširila usporedni pregled strukturne neovisnosti. Podaci prikazani u Pregledu stanja za 2015. temelje se na odgovorima na upitnik koji je razradila Komisija u suradnji s ENCJ-om i na Vodiču ENCJ-a.[53]

              3.3.1. Percepcija neovisnosti sudstva

Slika 47.: Percepcija neovisnosti sudstva (percepcija – viša vrijednost znači bolja percepcija) (izvor: Svjetski gospodarski forum[54])

*Broj u zagradama odnosi se na najnoviji položaj države među 144 države u svijetu.

              3.3.2 Strukturna neovisnost

Budući da je nekoliko država članica predvidjelo reforme svojih sudbenih vijeća ili razmatra uspostavu neovisnih tijela čija je glavna zadaća zaštita sudske neovisnosti, u podacima je prikazana usporedba sastava (u skladu s postupkom imenovanja) i glavnih ovlasti postojećih sudbenih vijeća u EU-u (slike 48. i 49.). Tim bi se usporednim pregledima moglo pomoći državama članicama da provedu reforme kojima će se osigurati neovisnost sudbenih vijeća kao neovisnih nacionalnih institucija čija je krajnja odgovornost podržati sudstvo u neovisnom obavljanju dužnosti, uzimajući u obzir tradicije i posebnosti pravosudnih sustava.

Utvrđivanje financijskih sredstava za sudstvo osjetljivo je pitanje koje može utjecati na neovisnost sudstva. Na novoj slici 50. prikazane su informacije o grani vlasti koja donosi kriterije za utvrđivanje financijskih sredstava za sudstvo i o tome koji su to kriteriji.

Strukturna neovisnost može se osigurati pravnim zaštitnim mjerama kojima se osigurava zaštita u slučajevima kada bi neovisnost pravosudnih sustava mogla biti ugrožena. Za prikaz zaštitnih mjera u tim situacijama upotrebljava se pet pokazatelja: zaštitne mjere u pogledu premještaja sudaca bez njihove suglasnosti (slika 51.), razrješenje sudaca (slika 52.), raspodjela novih predmeta na sudu (slika 53.), povlačenje i izuzeće sudaca (slika 54.) i ugrožena neovisnost suca (slika 55.). Za takve su situacije u Preporuci Vijeća Europe o sucima: neovisnost, učinkovitost i odgovornosti iz 2010. („Preporuka“) predviđeni standardi kojima će se osigurati poštovanje neovisnosti sudstva.[55]

Podaci su ažurirani u slučajevima kada su se pravni okvir ili praksa u državama članicama promijenili od objave Pregleda stanja za 2014. U nekim su podacima prikazane dodatne zaštitne mjere, kao što je tijelo koje odlučuje o žalbi protiv razrješenja suca i dodan je novi, mjerljivi sloj u kojem je prikazano koliko se puta određena situacija dogodila 2013., primjerice broj premještaja sudaca bez njihovog pristanka i broj razrješenja sudaca. Brojke predstavljaju pregled mjera pravne zaštite u određenim situacijama bez ocjenjivanja njihove učinkovitosti ili prikaza mjerljivih podataka o njihovoj učinkovitosti.[56]

Cilj je ovog pregleda pomoći europskim pravosudnim mrežama i relevantnim nadležnim tijelima da preispitaju učinkovitost tih zaštitnih mjera. Europska mreža sudbenih vijeća počela je 2014. raditi na takvoj ocjeni.

Slika 48.: Sastav sudbenih vijeća prema postupku imenovanja*[57]

Na ovoj je slici prikazan sastav sudbenih vijeća, članova ENCJ-a, prema postupku imenovanja, ovisno o tome jesu li članovi suci / državni odvjetnici koje su odabrali njihovi kolege, članovi koje su imenovala tijela izvršne ili zakonodavne vlasti, ili članovi koje su imenovala druga tijela ili nadležna tijela. Najmanje pola članova sudbenih vijeća trebali bi biti suci koje su odabrali kolege iz svih razina sudstva vodeći računa o pluralizmu u pravosuđu.[58]

*BE: pravosudni članovi su suci ili državni odvjetnici; BG: kategorija državnih odvjetnika uključuje jednog izabranog istražnog suca; DK: sve članove formalno imenuje Ministar pravosuđa; kategorija osobe koje su imenovala druga tijela / nadležna tijela uključuje dva predstavnika sa sudova (koje imenuje sindikat administrativnog osoblja i sindikat policije); FR: Vijeće ima dva sastava – jedan koji je nadležan za redovne suce i jedan nadležan za državne odvjetnike;Vijeće uključuje jednog člana Conseil d'Etat kojeg je izabrala opća skupština Conseil d'Etat; IT-CSM: Consiglio Superiore della Magistratura (zaduženo za građansko i kazneno pravosuđe); kategorija sudaca uključuje dva istražna suca (suci i/ili državni odvjetnici) s Vrhovnog suda; IT-CPGA: Consiglio di presidenza della giustizia amministrativa (zaduženo za upravno pravosuđe); ES: članove Vijeća koji dolaze iz sudstva imenuje Parlament – Vijeće priopćuje Parlamentu popis kandidata koje su podržali udruga sudaca ili 25 sudaca; MT: vođa opozicije imenuje jednog člana laika; NL: članovi se obično imenuju Kraljevskom odlukom na prijedlog Ministra sigurnosti i pravosuđa; RO: izabrane suce potvrđuje Senat; SI: članove bira Narodna skupština na prijedlog Predsjednika Republike.

Slika 49.: Ovlasti sudbenih Vijeća*[59]

Na slici su prikazane određene glavne ovlasti sudbenih vijeća, članova ENCJ-a, kao što su ovlasti imenovanja i razrješenja sudaca, premještaja sudaca bez njihove suglasnosti, stegovnih postupaka protiv sudaca, donošenja etičkih standarda i promicanja sudaca.

*Na dijagramu su prikazane samo određene ovlasti, a sudbena vijeća imaju dodatne nadležnosti. IT: oba sudbena vijeća (CSM: građansko/kazneno pravosuđe, i CPGA: upravno pravosuđe). U nekim državama izvršna vlast ima obvezu, u skladu sa zakonom ili praksom, postupiti u skladu s prijedlogom sudbenog vijeća o imenovanju ili razrješenju suca (npr. ES).

Slika 50.: Kriteriji za utvrđivanje financijskih sredstava za sudstvo*[60]

Na slici je prikazano koja vlast (sudbena, zakonodavna ili izvršna) utvrđuje kriterije za dodjelu financijskih sredstava za sudstvo. Također je prikazano, po državi, koji su to kriteriji: iznos utemeljen na povijesnim/ostvarenim troškovima, što je najčešći kriterij ili, rjeđe, broj novih/riješenih predmeta, očekivani troškovi ili potrebe/zahtjevi sudova.

*DK: uzet je u obzir broj novih i riješenih predmeta u prvom stupnju, DE: samo za proračun Vrhovnog suda – za prvi i drugi stupanj, pravosudni sustavi razlikuju se među saveznim državama; EE: samo za prvostupanjske i drugostupanjske sudove; HU: zakonom je propisano da će se plaće sudaca utvrđivati zakonom o državnom proračunu na način da iznos neće biti niži nego što je bio prethodne godine; NL: uzima se u obzir broj riješenih predmeta na temelju ocjene troškova za sudove.

Slika 51.: Zaštitne mjere povezane s premještajem sudaca bez njihove suglasnosti (zabrana premještaja sudaca) [61]

Na slici se ispituje scenarij premještaja sudaca bez njihove suglasnosti i prikazuje se je li takav premještaj dopušten i, ako jest, koja tijela o tome odlučuju, razlozi zbog kojih je takav premještaj dopušten (npr. ustrojstveni, stegovni) i je li se moguće žaliti protiv odluke.[62] Na slici je prvi puta prikazan broj sudaca koji su 2013. premješteni bez svoje suglasnosti.

*Broj iznad stupca označava broj sudaca koji su 2013. premješteni bez suglasnosti (ako nema broja, to znači da podaci nisu bili dostupni). BE: premještaj iz ustrojstvenih razloga samo unutar suda; CZ: sudac se može premjestiti samo na sud istog, višeg ili nižeg stupnja (unutar iste nadležnosti); DE: premještaj na najviše tri mjeseca i samo u slučaju zastupanja; EL: jedan sudac premješten je iz građanskog/kaznenog pravosuđa; LT: privremeni premještaj, kada postoji hitna potreba osigurati odgovarajuće funkcioniranje suda; FR: ministar pravosuđa može premjestiti suca iz ustrojstvenih razloga u rijetkim slučajevima kao što je zatvaranje suda ili iz pravnih razloga kao što su imenovanja na određeno vrijeme (na mjesto predsjednika suca ili na specijalizirane funkcije); PL: nakon reorganizacije suda, otprilike 500 sudaca iz zatvorenih sudova premješteno je na druge sudove; RO: samo privremeni premještaj, do godine dana, iz stegovnih razloga; UK (EN+WL): 2013. premješteno je manje od pet sudaca, ako je uopće bilo premještaja.

Slika 52.: Razrješenje prvostupanjskih i drugostupanjskih sudaca*[63]

Na ovoj slici prikazana su tijela koja imaju ovlasti predložiti razrješenje sudaca na prvostupanjskim i drugostupanjskim sudovima i odlučivati o tom razrješenju u različitim državama članicama.[64] U gornjem dijelu stupca navedeno je tko donosi konačnu odluku,[65] a u donjem dijelu prikazano je, ako je primjenjivo, tko predlaže razrješenje ili s kime se potrebno savjetovati prije donošenja odluke. Prvi je put na slici prikazan i broj sudaca koji su razriješeni 2013. te je li moguće preispitivanje razrješenja pred sudom, ustavnim sudom ili drugim neovisnim tijelom.

*Broj iznad stupca označava broj sudaca koji su razriješeni 2013. (ako nema broja, to znači da podaci nisu bili dostupni). EL: jedan sudac razriješen iz građanskog/kaznenog pravosuđa UK (EN+WL): nije razriješen ni jedan sudac s punim radnim vremenom. Razriješeni su samo suci koji rade na pola radnog vremena (uz naknadu), jedan sudac tribunala, četiri honorarna suca (koji obično zasjedaju otprilike 15 dana godišnje) i osam mirovnih sudaca (laika). U nekim državama izvršno tijelo ima obvezu, u skladu sa zakonom ili praksom, postupiti u skladu s prijedlogom sudbenog vijeća o razrješenju suca (npr. ES).

Slika 53.: Dodjela predmeta na sudu[66]

Na slici je prikazano na kojoj se razini definiraju kriteriji za dodjelu predmeta na sudu (npr. zakon, utvrđena praksa), kako se dodjeljuju predmeti (npr. predsjednik suda, sudsko osoblje, nasumična dodjela, unaprijed definirani redoslijed) i koje tijelo nadzire dodjelu predmeta.[67]

Slika 54.: Povlačenje i izuzeće suca[68]

Na slici je prikazano podliježu li suci sankcijama ako povrijede obvezu izuzeća iz predmeta, ako im je ugrožena neovisnost ili ako postoji razumna percepcija o njihovoj pristranosti. Na slici je također prikazano koje tijelo[69] odlučuje o zahtjevu za izuzeće koji je podnijela stranka radi osporavanja suca.[70]

Slika 55.: Postupci u slučaju ugrožene neovisnosti suca[71]

Na slici je prikazano koja tijela mogu djelovati u posebnim postupcima za zaštitu neovisnosti sudstva kada suci smatraju da je njihova neovisnost ugrožena.[72] Na njoj su prikazane i mjere koje nadležna tijela mogu donijeti (izdavanje službene izjave, podnošenje tužbe ili sankcija protiv osoba koje žele na neprimjereni način utjecati na suce). Djelovanja u cilju zaštite neovisnosti sudstva poduzimaju tužiteljstvo ili sud, u slučaju sankcija, ili sudbeno vijeće, u slučaju drugih mjera.

Zaključci o neovisnosti sudstva

U posljednje se tri godine u većini država članica percepcija neovisnosti poboljšala ili je ostala stabilna. Međutim, u nekoliko se država članica percepcija neovisnosti, koja je ionako bila loša, dodatno pogoršala. U Pregledu stanja za 2015. proširen je prikaz pravnih zaštitnih mjera kojih je cilj zaštita neovisnosti sudstva u određenim situacijama u kojima bi ona mogla biti ugrožena. Također je prikazan broj sudaca premještenih bez njihove suglasnosti i broj razriješenih sudaca 2013. Osim toga, navedeni su podaci o kriterijima koji su se u državama članicama primjenjivali na utvrđivanje financijskih sredstava za sudstvo. Budući da nekoliko država članica predviđa reforme sudbenih vijeća ili razmatra uspostavu takvih neovisnih tijela, u Pregledu stanja za 2015. prikazan je usporedni pregled ovlasti i sastava vijeća. Time bi se moglo pomoći državama članicama da osiguraju učinkovitost vijeća u zaštiti neovisnosti sudstva uzimajući pritom u obzir tradicije i posebnosti pravosudnih sustava. Komisija će poticati pravosudne mreže da prodube svoju ocjenu učinkovitosti pravnih zaštitnih mjera i razmislit će o prikazu tih nalaza u budućim Pregledima stanja.

              4.       UKLANJANJE PRAZNINA U PODACIMA

Prikupljanje podataka o ključnim elementima pravosudnih sustava u svim državama članicama i dalje predstavlja izazov. Na slici u nastavku predstavljene su praznine u podacima. Na njoj su prikazani postoci informacija dostupnih po državi članici za svaku od ključnih sastavnica Pregleda stanja (učinkovitost, kvaliteta i neovisnost).

Slika 56.: Praznine u podacima i dostupnost informacija (učinkovitost, kvaliteta, neovisnost/postotak po državi članici) (izvor: Europska komisija[73])

Informacije o neovisnosti dostavile su gotovo sve države članice. U području kvalitete, dostupnost informacija općenito je iznad 50 %. Glavne poteškoće javljaju se u području učinkovitosti. Iako su gotovo sve države članice sudjelovale u prikupljanju podataka koje je CEPEJ provodio u okviru pripreme Pregleda stanja za 2015., razinu odgovora na određena pitanja još uvijek treba unaprijediti.

Poteškoće s prikupljanjem podataka nastaju iz raznih razloga, a posebno zbog nedostatka relevantnih podataka uslijed nedovoljnih kapaciteta za prikupljanje statističkih podataka; zbog činjenice da nacionalne kategorije za prikupljanje podataka ne odgovaraju kategorijama koje upotrebljava CEPEJ ili, u nekoliko slučajeva, zbog nespremnosti na sudjelovanje u prikupljanju podataka za Pregled.

Kako bi popunila praznine u podacima, Komisija poziva države članice da dostave sve podatke koji su važni za Pregled i namjerava pojačati sljedeće aktivnosti:

· raditi sa skupinom osoba za kontakt za nacionalne pravosudne sustave na prikupljanju podataka i, budući da je skupina izrazila interes za razvoj novih pokazatelja, na razvoju mogućih novih pokazatelja,

· surađivati s tijelima EU-a u određenim područjima prava EU-a koja su povezana s rastom, kao što su tržišno natjecanje, prava potrošača i prava intelektualnog vlasništva, te proširiti suradnju na druga područja,

· surađivati s europskim mrežama u području pravosuđa, posebno s Europskom mrežom sudbenih vijeća, Mrežom predsjednika vrhovnih sudova Europske unije, Udruženjem državnih vijeća i vrhovnih upravnih sudova, Europskom mrežom za pravosudnu izobrazbu i s udruženjima pravnih stručnjaka, posebno odvjetnika,

· pratiti zajedničke aktivnosti prikupljanja podataka između Eurostata/UNODC-a i stručnih skupina u području unutarnjih poslova i

· pozabaviti se nedostatkom kapaciteta određenih država članica za prikupljanje statističkih podataka u području pravosuđa u okviru Europskog semestra.

             

              5.       ZAKLJUČCI

U Pregledu stanja u području pravosuđa u EU-u za 2015. opisani su napori koje su države članice poduzele kako bi povećale učinkovitost nacionalnih pravosudnih sustava. Vidljiva su određena poboljšanja, ali istovremeno se pokazalo da treba proći određeno vrijeme kako bi se osjetile koristi pravosudnih reformi. Predanost i odlučnost stoga su od presudne važnosti za ostvarivanje učinkovitijeg pravosuđa.

Komisija obnavlja svoju predanost podupiranju tih napora u suradnji s državama članicama i svim dionicima. Učinkovito pravosuđe zaslužuje takve zajedničke napore s obzirom na svoju ulogu u jačanju zajedničkih vrijednosti Unije i u doprinosu gospodarskom rastu.

[31]    Vidjeti primjerice „Kontrolni popis za promicanje kvalitete pravosuđa i sudova” CEPEJ-a; Mišljenje br. 6 (2004.), Savjetodavno vijeće Europskih sudaca (CCJE) dostupno na:  https://wcd.coe.int/ViewDoc.jsp?Ref=CCJE(2004)OP6&Sector=secDGHL&Language=lanEnglish&Ver=original&BackColorInternet=FEF2E0&BackColorIntranet=FEF2E0&BackColorLogged=c3c3c3

[32]    Mišljenje CCJE-a br. 6 (2004.) članak 34. (...) ocjenjivanje „kvalitete” pravosudnog sustava, tj. uspješnosti sustava sudova u cjelini ili svakog pojedinog suda ili lokalne skupine sudova, ne treba miješati s ocjenjivanjem stručne sposobnosti svakog pojedinog suca.

[33]    Podaci o „ostalim elementima” uključuju, primjerice, žalbene postupke (EE, LV), rasprave (SE) ili broj predmeta riješenih u određenim vremenskim rokovima (DK).

[34]    Jedanaesto izvješće o usporedbi e-uprave (SMART 2013/0053-3). Dostupno na: http://ec.europa.eu/digital-agenda/en/news/eu-egovernment-report-2014-shows-usability-online-public-services-improving-not-fast

[35]    Tajni se kupci osposobljavaju i pripremaju za praćenje, doživljavanje i mjerenje postupaka (javne službe) ponašajući se kao mogući korisnici. Svaki tajni kupac ima jedan dan za ocjenjivanje stvarnog događaja.

[36]    Dostupno na: http://ec.europa.eu/digital-agenda/en/news/eu-egovernment-report-2014-shows-usability-online-public-services-improving-not-fast

[37]    Podaci su prikupljeni u suradnji sa skupinom kontaktnih osoba o nacionalnim pravosudnim sustavima.

[38]    Parametri upitnika utemeljeni su na Mišljenju br. 7 (2005.) Savjetodavnog vijeća Europskih sudaca (CCJE) o „pravosuđu i društvu” (dostupno na: https://wcd.coe.int/ViewDoc.jsp?Ref=CCJE(2005)OP7&Sector=secDGHL&Language=lanEnglish&Ver=original&BackColorInternet=FEF2E0&BackColorIntranet=FEF2E0&BackColorLogged=c3c3c3, izvješće Europske mreže Sudačkih vijeća o „pravosuđu, društvu i medijima” (dostupno na: http://encj.eu/images/stories/pdf/GA/Dublin/encj_report_justice_society_media_def.pdf) i njegova nadopuna podataka koje je prikupila Komisija Vijeća Europe za ocjenu učinkovitosti pravosuđa  (CEPEJ).

[39]    Podaci su prikupljeni u suradnji sa skupinom osoba za kontakt za nacionalne pravosudne sustave.

[40]    Podaci su prikupljeni u suradnji sa skupinom osoba za kontakt za nacionalne pravosudne sustave.

[41]    Podaci su prikupljeni u suradnji sa skupinom osoba za kontakt za nacionalne pravosudne sustave. Za svaku od kategorija na slici može se dodijeliti 1 bod.

[42]    Podaci su prikupljeni u suradnji sa skupinom osoba za kontakt za nacionalne pravosudne sustave.

[43]    Podaci su prikupljeni u suradnji sa skupinom osoba za kontakt za nacionalne pravosudne sustave.

[44]    Podaci su prikupljeni u suradnji sa skupinom osoba za kontakt za nacionalne pravosudne sustave.

[45]    Podaci su prikupljeni u suradnji sa skupinom osoba za kontakt za nacionalne pravosudne sustave.

[46]    Podaci su prikupljeni u suradnji sa skupinom osoba za kontakt za nacionalne pravosudne sustave.

[47]    Podaci su prikupljeni u suradnji sa skupinom osoba za kontakt za nacionalne pravosudne sustave.

[48]    Flash Eurobarometer 396, „Stavovi maloprodajnih trgovaca prema prekograničnoj trgovini i zaštiti potrošača”, 2015. (još nije objavljeno). Istraživanje je provedeno među maloprodajnim trgovcima čiji su krajnji potrošači u maloprodaji i uslužnim sektorima, a koji zapošljavaju 10 ili više osoba (po državi) u 28 država članica Europske unije. Istraživanjem nisu obuhvaćeni veleprodajna trgovina i komisijska prodaja (oznaka NACE G 51), osim motornih vozila i motocikala, dodatne aktivnosti u financijskom posredovanju (J 67), istraživanje i razvoj (K 739) i ostale poslovne djelatnosti (K 74).

[49]    Europska komisija odredila je 2011. cilj da polovica svih pravosudnih djelatnika u EU-u mora do 2020. pohađati izobrazbu iz europskog prava ili prava druge države članice te da će sredstvima EU-a podržati izobrazbu 20 000 djelatnika godišnje do 2020. U Izvješću o europskoj pravosudnoj izobrazbi za 2014. opisan je napredak prema ostvarenju utvrđenog cilja te su sadržane informacije o izobrazbi koju financira EU.

[50]    Dostupno na: http://ec.europa.eu/justice/criminal/files/final_report_2014_en.pdf

[51]    CEPEJ definira sve sudove kao zemljopisne lokacije; to su prostori ili zgrade sudova u kojima se održavaju ročišta. Ako u jednom gradu postoji nekoliko zgrada sudova, one se moraju uzeti u obzir. Podaci uključuju lokacije prvostupanjskih sudova opće nadležnosti i prvostupanjskih specijaliziranih sudova te lokacije viših sudova i/ili vrhovnih sudova.

[52]    Radni dokument službi komisije Izvješće o napretku u području ravnopravnosti žena i muškaraca u 2013. priložen dokumentu Izvješće Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija Izvješće iz 2013. o primjeni Povelje EU-a o temeljnim pravima (COM(2014) 224 završna verzija).

[53]    Za one države članice u kojima ne postoje sudbena vijeća (CZ, DE, EE, EL, CY, LU, AT i FI), odgovori na ažurirani upitnik dobiveni su u suradnji s Mrežom predsjednika vrhovnih sudova Europske unije.

      Vidjeti Vodič o Europskoj mreži sudbenih vijeća, lipanj 2014., dostupan na: http://www.encj.eu/index.php?option=com_content&view=article&id=9&Itemid=11

[54]    Pokazatelj WEF-a temelji se na odgovorima na pitanje iz ankete: „U kojoj je mjeri sudstvo u vašoj državi neovisno o utjecaju članova Vlade, građana ili poduzeća?” Na anketu je odgovorio reprezentativan uzorak trgovačkih društava u svim državama koja predstavljaju glavne sektore gospodarstva (poljoprivreda, proizvodna industrija, neproizvodna industrija i usluge). Anketa je provedena na različite načine, uključujući razgovore uživo s direktorima poduzeća, telefonske razgovore i razmjenu poštom, a kao mogućnost je postojala i anketa na internetu. Dostupno na: http://www.weforum.org/reports/global-competitiveness-report-2013-2014

[55]    Preporuka CM/Rec(2010)12 Vijeća ministara državama članicama o sucima: neovisnost, učinkovitost i odgovornosti.

[56]    U ovom su pregledu sadržane informacije o načinu organizacije pravosudnih sustava i on nije zamišljen kao prikaz složenosti i pojedinosti tih sustava. Na slikama su prikazane države članice prema abecednom redu svojih zemljopisnih imena na izvornom jeziku. Visina stupaca ne odražava nužno učinkovitost zaštitnih mjera.

[57]    Na temelju vodiča ENCJ-a (dostupno na:

http://www.encj.eu/index.php?option=com_content&view=article&id=9&Itemid=11).

[58]    Sudbena vijeća neovisna su tijela, osnovana u skladu sa zakonom ili ustavom, koja nastoje zaštititi neovisnost sudstva i pojedinih sudaca i time promicati učinkovito funkcioniranje pravosudnog sustava. Preporuka CM/Rec(2010)12 Vijeća ministara državama članicama o sucima: neovisnost, učinkovitost i odgovornosti, stavci 26. – 27.

[59]    Na temelju vodiča ENCJ-a (dostupno na:

http://www.encj.eu/index.php?option=com_content&view=article&id=9&Itemid=11).

[60]    Podaci prikupljeni ažuriranim upitnikom koji je razradila Komisija u suradnji s ENJC-om. Za one države članice u kojima ne postoje sudbena vijeća, odgovori na upitnik dobiveni su u suradnji s Mrežom predsjednika vrhovnih sudova Europske unije.

[61]    Podaci prikupljeni ažuriranim upitnikom koji je razradila Komisija u suradnji s ENJC-om. Za one države članice u kojima ne postoje sudbena vijeća, odgovori na upitnik dobiveni su u suradnji s Mrežom predsjednika vrhovnih sudova Europske unije.

[62]    U stavku 52. Preporuke sadržana su jamstva zabrane razrješenja sudaca, posebno jamstvo da sudac ne smije biti premješten na drugu sudsku dužnost bez svoje suglasnosti, osim u slučajevima stegovnih mjera ili reforme ustrojstva pravosudnog sustava.

[63]    Podaci prikupljeni ažuriranim upitnikom koji je razradila Komisija u suradnji s ENJC-om. Za one države članice u kojima ne postoje sudbena vijeća, odgovori na upitnik dobiveni su u suradnji s Mrežom predsjednika vrhovnih sudova Europske unije.

[64]    U stavcima 46. i 47. Preporuke propisano je da u nacionalnim sustavima moraju biti predviđene zaštitne mjere povezane s razrješenjem sudaca.

[65]    To mogu biti jedno ili dva različita tijela ovisno o razlozima za razrješenje ili vrsti suca (npr. predsjednik itd.).

[66]    Podaci prikupljeni ažuriranim upitnikom koji je razradila Komisija u suradnji s ENJC-om. Za one države članice u kojima ne postoje sudbena vijeća, odgovori na upitnik dobiveni su u suradnji s Mrežom predsjednika vrhovnih sudova Europske unije.

[67]    Stavkom 24. Preporuke zahtijeva se da sustavi za dodjelu predmeta na sudu moraju biti utemeljeni na objektivnim unaprijed utvrđenim kriterijima u cilju zaštite prava na neovisnog i nepristranog suca.

[68]    Podaci prikupljeni ažuriranim upitnikom koji je razradila Komisija u suradnji s ENJC-om. Za one države članice u kojima ne postoje sudbena vijeća, odgovori na upitnik dobiveni su u suradnji s Mrežom predsjednika vrhovnih sudova Europske unije.

[69]    Ponekad odluku može donijeti više od jednog tijela, ovisno o razini suda na kojoj se nalazi izuzeti sudac.

[70]    U stavcima 59., 60. i 61. Preporuke propisano je da bi suci trebali postupati neovisno i nepristrano u svim predmetima i da bi se trebali povući iz predmeta ili odbiti voditi postupak ako za to postoje valjani, zakonom utvrđeni razlozi, ali ne u slučaju nepostojanja takvih razloga.

[71]    Podaci prikupljeni ažuriranim upitnikom koji je razradila Komisija u suradnji s ENJC-om. Za one države članice u kojima ne postoje sudbena vijeća, odgovori na upitnik dobiveni su u suradnji s Mrežom predsjednika vrhovnih sudova Europske unije.

[72]    U stavcima 8., 13. i 14. Preporuke propisano je da suci koji smatraju da im je ugrožena neovisnost moraju imati pravo na učinkovit pravni lijek.

[73]    U okviru postotka dostupnih informacija uzima se u obzir sljedeće: za učinkovitost, pokazatelji učinkovitosti iz studije CEPEJ-a i o područjima tržišnog natjecanja, potrošača i žiga Zajednice; za kvalitetu, pokazatelji iz studije CEPEJ-a i podaci prikupljeni preko skupine osoba za kontakt za nacionalne pravosudne sustave; za neovisnost, pokazatelji iz upitnika Komisije.