Accept Refuse

EUR-Lex Access to European Union law

Back to EUR-Lex homepage

This document is an excerpt from the EUR-Lex website

Document 32017R0389

Delegirana uredba Komisije (EU) 2017/389 оd 11. studenoga 2016. o dopuni Uredbe (EU) br. 909/2014 Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu parametara za izračun novčanih kazni za neuspjele namire i djelatnosti CSD-ova u državi članici domaćinu (Tekst značajan za EGP. )

C/2016/7154

OJ L 65, 10.3.2017, p. 1–8 (BG, ES, CS, DA, DE, ET, EL, EN, FR, HR, IT, LV, LT, HU, MT, NL, PL, PT, RO, SK, SL, FI, SV)

In force

ELI: http://data.europa.eu/eli/reg_del/2017/389/oj

10.3.2017   

HR

Službeni list Europske unije

L 65/1


DELEGIRANA UREDBA KOMISIJE (EU) 2017/389

оd 11. studenoga 2016.

o dopuni Uredbe (EU) br. 909/2014 Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu parametara za izračun novčanih kazni za neuspjele namire i djelatnosti CSD-ova u državi članici domaćinu

(Tekst značajan za EGP)

EUROPSKA KOMISIJA,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 909/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. srpnja 2014. o poboljšanju namire vrijednosnih papira u Europskoj uniji i o središnjim depozitorijima vrijednosnih papira te izmjeni direktiva 98/26/EZ i 2014/65/EU te Uredbe (EU) br. 236/2012 (1), a posebno njezin članak 7. stavak 14. i članak 24. stavak 7.,

budući da:

(1)

Odredbe ove Uredbe blisko su povezane jer se odnose na elemente potrebne za provedbu mjera utvrđenih Uredbom (EU) br. 909/2014. Kako bi se osigurala dosljednost tih odredbi te kako bi se osobama koje podliježu tim odredbama omogućio sveobuhvatan pregled i jednostavan pristup, poželjno je sve te elemente koji se odnose na mjere utvrđene Uredbom (EU) br. 909/2014 obuhvatiti jednom uredbom.

(2)

Uredbom (EU) br. 909/2014 propisuje se da središnji depozitoriji vrijednosnih papira (CSD-ovi) izriču novčane kazne sudionicima svojih sustava za namiru vrijednosnih papira koji uzrokuju neuspjele namire (sudionici s neuspjelim namirama).

(3)

Kako bi se osiguralo da novčane kazne izrečene sudionicima s neuspjelim namirama djeluju kao učinkovito sredstvo odvraćanja, parametri za izračun razine novčanih kazni trebali bi biti blisko povezani s vrijednosti financijskih instrumenata za koje nije izvršena namira te na koje bi se trebale primjenjivati odgovarajuće stope kazni. Vrijednost financijskih instrumenata na koje se odnosi transakcija trebala bi biti i osnova za izračun razine novčane kazne u slučaju da je neuspjela namira uzrokovana nedostatkom gotovine. Razina novčanih kazni trebala bi poticati sudionike s neuspjelim namirama da bez odgode namire transakcije za koje namira nije izvršena. Kako bi se osiguralo djelotvorno ostvarenje ciljeva koji se žele ostvariti izricanjem novčanih kazni, trebalo bi redovito pratiti prikladnost parametara za njihov izračun te ih, prema potrebi, prilagoditi na temelju učinka tih kazni na tržište.

(4)

S obzirom na znatne razlike u cijenama financijskih instrumenata u višestrukim odnosnim transakcijama te kako bi se olakšao izračun novčanih kazni, vrijednost financijskih instrumenata trebala bi se temeljiti na jedinstvenoj referentnoj cijeni. Za izračun novčanih kazni za neuspjele namire koje se odnose na iste financijske instrumente CSD-ovi bi na određeni dan trebali upotrebljavati istu referentnu cijenu. Stoga bi novčane kazne trebale biti rezultat množenja broja financijskih instrumenata na koje se odnosi transakcija za koju namira nije izvršena s relevantnom referentnom cijenom. Utvrđivanje referentnih cijena trebalo bi se temeljiti na objektivnim i pouzdanim podacima i metodologijama.

(5)

Uzimajući u obzir da bi se automatizacijom izračuna novčanih kazni trebalo osigurati da ih CSD-ovi djelotvorno primjenjuju, odgovarajuće stope kazni trebale bi se temeljiti na jedinstvenoj tablici vrijednosti za koje bi automatizacija i primjena trebala biti jednostavna. Razine stopa kazni za različite vrste financijskih instrumenata trebale bi rezultirati novčanim kaznama kojima se ispunjuju uvjeti Uredbe (EU) br. 909/2014.

(6)

Namira transakcija dionicama obično je visoko standardizirana. Ako za dionice postoji likvidno tržište te se stoga mogu lako kupiti, na neuspjele namire trebala bi se primjenjivati najveća stopa kazni kako bi se sudionike s neuspjelim namirama potaknulo da pravovremeno namire transakcije za koje namira nije izvršena. Na dionice za koje ne postoji likvidno tržište trebala bi se primjenjivati niža stopa kazni jer bi niža stopa kazni i dalje imala odvraćajući učinak, a pritom se ne bi utjecalo na neometano i pravilno funkcioniranje dotičnih tržišta.

(7)

Pri utvrđivanju razine novčanih kazni za neuspjele namire transakcija dužničkim instrumentima koje izdaju izdavatelji državnih dužničkih instrumenata trebalo bi uzeti u obzir općenito veliku veličinu tih transakcija i njihovu važnost za neometano i pravilno funkcioniranje financijskih tržišta. Stoga bi se na neuspjele namire trebala primjenjivati najniža stopa kazni. Ta bi stopa kazni ipak imala odvraćajući učinak te bi se njome poticala pravovremena namira.

(8)

Tržišta dužničkih instrumenata koje ne izdaju izdavatelji državnih dužničkih instrumenata manje su likvidna te je manja veličina transakcija tim instrumentima. Takvi dužnički instrumenti utječu u manjoj mjeri na neometano i pravilno funkcioniranje financijskih tržišta nego dužnički instrumenti koje izdaju izdavatelji državnih dužničkih instrumenata. Stoga bi stopa kazni za neuspjele namire trebala biti veća od stope za dužničke instrumente koje izdaju izdavatelji državnih dužničkih instrumenata.

(9)

Na neuspjele namire transakcija dužničkim instrumentima trebale bi se primjenjivati niže stope kazni nego na neuspjele namire transakcija drugim financijskim instrumentima zbog njihove ukupne veće veličine, nestandardizirane namire, većeg prekograničnog značaja i važnosti za neometano i pravilno funkcioniranje financijskih tržišta. Takva bi stopa kazni ipak imala odvraćajući učinak te bi se njome poticala pravovremena namira.

(10)

Izrazito standardizirana namira i likvidna tržišta nisu uobičajeni za financijske instrumente osim dionica i dužničkih instrumenata koji su obuhvaćeni područjem primjene Uredbe (EU) br. 909/2014, primjerice potvrde o deponiranim vrijednosnim papirima, emisijske jedinice i fondovi čijim se udjelima trguje na burzi. Njima se često trguje na OTC tržištima. Zbog ograničenog volumena i veličine transakcija te kako bi se odrazila njihovo nestandardizirano trgovanje i namira, na neuspjele namire trebala bi se primjenjivati stopa kazni koja je slična stopi kazni za dionice za koje ne postoji likvidno tržište.

(11)

Parametri za izračun novčanih kazni trebali bi se prilagoditi osobitostima određenih mjesta trgovanja, primjerice rastućih tržišta MSP-ova kako su definirana Direktivom 2014/65/EU Europskog parlamenta i Vijeća (2). Novčane kazne za neuspjele namire ne bi smjele malim i srednjim poduzećima (MSP-ovi) onemogućiti pristup tržištima kapitala kao alternativom načinu zaduživanja kod banaka. Nadalje, u skladu s Uredbom (EU) br. 909/2014 rastućim tržištima MSP-ova omogućuje se fleksibilnost da na neuspjele namire ne primjenjuju postupak dokupa do 15 dana nakon predviđenog datuma namire. Stoga se novčane kazne za neuspjele namire financijskih instrumenata kojima se trguje na rastućim tržištima MSP-ova mogu primjenjivati tijekom dužeg razdoblja nego što je to slučaj s drugim financijskim instrumentima. S obzirom na trajanje primjene novčanih kazni, manju likvidnost i osobitosti rastućih tržišta MSP-ova, stopu kazni za neuspjele namire transakcija financijskim instrumentima kojima se trguje na takvim mjestima trgovanja trebalo bi utvrditi na razini koja bi bila poticaj za pravovremenu namiru, no koja ne bi imala utjecaja na njihovo neometano i pravilno funkcioniranje. Primjereno je osigurati da se i na neuspjele namire transakcija određenim financijskim instrumentima, primjerice dužničkim instrumentima kojima se trguje na takvim mjestima trgovanja, primjenjuje niža stopa kazni nego na slične dužničke instrumente kojima se trguje na drugim tržištima.

(12)

Na neuspjele namire uzrokovane nedostatkom gotovine trebala bi se primjenjivati jedinstvena stopa kazni za sve transakcije jer takva situacija ne ovisi o vrsti imovine i likvidnosti dotičnog financijskog instrumenta ili vrsti transakcije. Kako bi se osigurao odvraćajući učinak i sudionike s neuspjelim namirama potaknulo da provode pravovremenu namiru pozajmljivanjem gotovine, primjereno je za izračun stope kazni upotrebljavati troškove pozajmljivanja gotovine. Najprimjerenija stopa kazni trebala bi biti službena kamatna stopa središnje banke koja izdaje valutu namire i koja odražava troškove zaduživanja u toj valuti.

(13)

U skladu s Uredbom (EU) br. 909/2014 CSD-ovima je dopušteno pružanje usluga u Uniji pod nadzorom nadležnih tijela njihove matične države članice. Kako bi se osigurala odgovarajuća razina sigurnosti u pružanju usluga CSD-ova u državi članici domaćinu, Uredbom (EU) br. 909/2014 propisuje se da nadležna tijela i relevantna tijela matične države članice i države članice domaćina uspostave dogovore o suradnji za nadzor djelatnosti CSD-ova u državi članici domaćinu ako njihove djelatnosti postanu vrlo značajne za funkcioniranje tržišta vrijednosnih papira i zaštitu ulagatelja u toj državi članici domaćinu.

(14)

Kako bi se sveobuhvatno utvrdilo jesu li djelatnosti CSD-ova postale vrlo značajne za funkcioniranje tržišta vrijednosnih papira i zaštitu ulagatelja u državi članici domaćinu, primjereno je osigurati da se u kriterijima procjene u obzir uzmu osnovne usluge koje CSD-ovi pružaju u državi članici domaćinu kako su navedene u odjeljku A Priloga Uredbi (EU) br. 909/2014 s obzirom na to da CSD-ovi te osnovne usluge pružaju djelujući kao infrastruktura financijskih tržišta.

(15)

Za potrebe procjene značaja djelatnosti CSD-ova u državi članici domaćinu, u kriterijima procjene trebala bi se u obzir uzeti veličina osnovnih usluga koje CSD-ovi pružaju korisnicima iz države članice domaćina, uključujući izdavatelje, sudionike sustava za namiru vrijednosnih papira ili druge vlasnike računa vrijednosnih papira koje CSD-ovi vode. Ako je veličina osnovnih usluga koje CSD-ovi pružaju korisnicima iz države članice domaćina dovoljna velika, trebalo bi se smatrati da su djelatnosti CSD-ova u državi članici domaćinu vrlo značajne za funkcioniranje tržišta vrijednosnih papira i zaštitu ulagatelja s obzirom na to da bilo koji neuspjeh ili nepravilnost djelatnosti takvih CSD-ova može utjecati na neometano funkcioniranje tržišta vrijednosnih papira i zaštitu ulagatelja u toj državi članici domaćinu. Kako bi se osigurala sveobuhvatna procjena, primjereno je primijeniti kriterije procjene u kojima se u obzir uzima veličina svake osnovne usluge koje CSD-ovi pružaju korisnicima iz države članice domaćina.

(16)

Ako CSD-ovi izdaju ili na središnjoj razini vode velike dijelove izdanja vrijednosnih papira za izdavatelje s poslovnim nastanom u državi članici domaćinu ili ako na središnjoj razini vode velike dijelove računa vrijednosnih papira za sudionike njihova sustava za namiru vrijednosnih papira ili druge vlasnike računa s poslovnim nastanom u državi članici domaćinu, trebalo bi se smatrati da su njihove djelatnosti vrlo značajne za funkcioniranje tržišta vrijednosnih papira i zaštitu ulagatelja u dotičnoj državi članici domaćinu.

(17)

Ako CSD-ovi namiruju velike vrijednosti transakcija vrijednosnim papirima koje izdaju izdavatelji s poslovnim nastanom u državi članici domaćinu ili ako namiruju velike vrijednosti uputa o namiri sudionika i drugih vlasnika računa vrijednosnih papira s poslovnim nastanom u državi članici domaćinu, trebalo bi se smatrati da su njihove djelatnosti vrlo značajne za funkcioniranje tržišta vrijednosnih papira i zaštitu ulagatelja u dotičnoj državi članici domaćinu.

(18)

U skladu s Direktivom 98/26/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (3) državama članicama dopušteno je odrediti sustav za namiru vrijednosnih papira koji je za potrebe primjene te Direktive uređen njihovim pravom kada smatraju da je takvo određenje opravdano zbog sistemskog rizika. Kada CSD-ovi upravljaju sustavima za namiru vrijednosnih papira koje je odredila država članica domaćin u skladu s Direktivom 98/26/EZ, trebalo bi se smatrati da su njihove djelatnosti vrlo značajne za funkcioniranje tržišta vrijednosnih papira i zaštitu ulagatelja u dotičnoj državi članici domaćinu.

(19)

Provedba procjene djelatnosti CSD-ova trebala bi biti dovoljno učestala kako bi dotična tijela mogla bez nepotrebne odgode uspostaviti dogovore o suradnji od trenutka kada djelatnosti relevantnih CSD-ova postanu vrlo značajne za funkcioniranje tržišta vrijednosnih papira i zaštitu ulagatelja u državi članici domaćinu.

(20)

Kada djelatnosti CSD-ova postanu vrlo značajne za funkcioniranje tržišta vrijednosnih papira i zaštitu ulagatelja u državi članici domaćinu, trebalo bi se tijekom dovoljno dugog razdoblja smatrati da su one vrlo značajne kako bi dotična tijela mogla uspostaviti djelotvorne i učinkovite dogovore o suradnji u skladu s Uredbom (EU) br. 909/2014.

(21)

Izračuni povezani s procjenama na temelju ove Uredbe trebali bi se temeljiti na objektivnim i pouzdanim podacima i metodologijama. S obzirom na to da se određeni izračuni propisani ovom Uredbom temelje na pravilima utvrđenima Uredbom (EU) br. 600/2014 Europskog parlamenta i Vijeća (4), ti bi se izračuni trebali provoditi samo u slučaju primjene Uredbe (EU) br. 600/2014.

(22)

Budući da mjere za rješavanje neuspjelih namira koje se odnose na izračun novčanih kazni i određene mjere za utvrđivanje velikog značaja mogu uključivati znatne izmjene sustava informacijskih tehnologija, ispitivanje tržišta i prilagodbe pravnih aranžmana među dotičnim stranama, uključujući CSD-ove i ostale sudionike na tržištu, trebalo bi se osigurati dovoljno vremena za primjenu relevantnih mjera kako bi CSD-ovi i druge dotične strane mogle ispuniti potrebne zahtjeve,

DONIJELA JE OVU UREDBU:

Članak 1.

Definicije

Za potrebe ove Uredbe „uputa o namiri” znači nalog za prijenos kako je definiran člankom 2. točkom (i) Direktive 98/26/EZ.

Članak 2.

Izračun novčanih kazni

Razina novčanih kazni iz članka 7. stavka 2. trećeg podstavka Uredbe (EU) br. 909/2014 za neuspjele namire transakcija određenim financijskim instrumentom izračunava se primjenom relevantne stope kazni iz Priloga ovoj Uredbi na referentnu cijenu transakcije utvrđenu u skladu s člankom 3. ove Uredbe.

Članak 3.

Referentna cijena transakcije

1.   Referentna cijena iz članka 2. jednaka je zbirnoj tržišnoj vrijednosti financijskih instrumenata utvrđenoj u skladu s člankom 7. za svaki radni rad za koji nije izvršena namira transakcije.

2.   Referentna cijena iz stavka 1. upotrebljava se za izračun razine novčanih kazni za sve neuspjele namire, neovisno o tome je li neuspjela namira uzrokovana nedostatkom vrijednosnih papira ili gotovine.

Članak 4.

Kriteriji za utvrđivanje velikog značaja CSD-a

Djelatnosti CSD-a u državi članici domaćinu smatraju se vrlo značajnima za funkcioniranje tržišta vrijednosnih papira i zaštitu ulagatelja u državi članici domaćinu ako je ispunjen barem jedan od kriterija navedenih u člancima 5. i 6.

Članak 5.

Kriteriji za utvrđivanje velikog značaja bilježničkih usluga i usluga središnjeg vođenja računa

1.   Smatra se da je pružanje bilježničkih usluga i usluga središnjeg vođenja računa od strane CSD-a u državi članici domaćinu, kako je navedeno u odjeljku A točkama 1. i 2. Priloga Uredbi (EU) br. 909/2014, vrlo značajno za funkcioniranje tržišta vrijednosnih papira i zaštitu ulagatelja u toj državi članici domaćinu ako je ispunjen bilo koji od sljedećih kriterija:

(a)

zbirna tržišna vrijednost financijskih instrumenata koje izdaju izdavatelji iz države članice domaćina i koje CSD početno evidentira u sustav ili vodi na središnjoj razini na računima vrijednosnih papira čini barem 15 % ukupne vrijednosti financijskih instrumenata koje izdaju svi izdavatelji iz države članice domaćina i koje svi CSD-ovi s poslovnim nastanom u Uniji početno evidentiraju u sustav ili vode na središnjoj razini na računima vrijednosnih papira;

(b)

zbirna tržišna vrijednost financijskih instrumenata koje CSD vodi na središnjoj razini na računima vrijednosnih papira za sudionike i druge vlasnike računa vrijednosnih papira iz države članice domaćina čini barem 15 % ukupne vrijednosti financijskih instrumenata koje svi CSD-ovi s poslovnim nastanom u Uniji vode na središnjoj razini na računima vrijednosnih papira za sve sudionike i druge vlasnike računa vrijednosnih papira iz države članice domaćina.

2.   Za potrebe stavka 1. tržišna vrijednost financijskih instrumenta utvrđuje se u skladu s člankom 7.

3.   Ako je ispunjen bilo koji kriterij iz stavka 1., djelatnosti dotičnog CSD-a u državi članici domaćinu smatraju se vrlo značajnima za funkcioniranje tržišta vrijednosnih papira i zaštitu ulagatelja u toj državi članici domaćinu u razdoblju od tri kalendarske godine koje počinje 30. travnja kalendarske godine nakon ispunjenja bilo kojeg od tih kriterija i koje se može produžiti.

Članak 6.

Kriteriji za utvrđivanje velikog značaja usluga namire

1.   Smatra se da je pružanje usluga namire od strane CSD-a u državi članici domaćinu, kako je navedeno u odjeljku A točki 3. Priloga Uredbi (EU) br. 909/2014, vrlo značajno za funkcioniranje tržišta vrijednosnih papira i zaštitu ulagatelja u državi članici domaćinu ako je ispunjen bilo koji od sljedećih kriterija:

(a)

godišnja vrijednost uputa o namiri koje se odnose na transakcije financijskim instrumentima koje izdaju izdavatelji iz države članice domaćina i namiruje CSD čini barem 15 % ukupne godišnje vrijednosti svih uputa o namiri koje se odnose na transakcije financijskim instrumentima koje izdaju izdavatelji iz države članice domaćina i koje namiruju svi CSD-ovi s poslovnim nastanom u Uniji;

(b)

godišnja vrijednost uputa o namiri koje CSD namiruje za sudionike i druge vlasnike računa vrijednosnih papira iz države članice domaćina čini barem 15 % ukupne godišnje vrijednosti uputa o namiri koje svi CSD-ovi s poslovnim nastanom u Uniji namiruju za sudionike i druge vlasnike računa vrijednosnih papira iz države članice domaćina;

(c)

CSD upravlja sustavom za namiru vrijednosnih papira koji je uređen pravom države članice domaćina te o kojem se izvijestilo Europsko nadzorno tijelo za vrijednosne papire i tržište kapitala (ESMA).

2.   Za potrebe stavka 1. točaka (a) i (b) vrijednost upute o namire jednaka je:

(a)

u slučaju uputa o namiri uz plaćanje, vrijednosti odgovarajuće transakcije financijskim instrumentima kako je knjižena u sustavu za namiru vrijednosnih papira;

(b)

u slučaju uputa o namiri bez plaćanja, zbirnoj tržišnoj vrijednosti relevantnih financijskih instrumenata kako je utvrđeno u skladu s člankom 7.

3.   Ako je ispunjen bilo koji kriterij iz stavka 1., djelatnosti tog CSD-a u državi članici domaćinu smatraju se vrlo značajnima za funkcioniranje tržišta vrijednosnih papira i zaštitu ulagatelja u toj državi članici domaćinu u razdoblju od tri kalendarske godine koje počinje 30. travnja kalendarske godine nakon ispunjenja bilo kojeg od tih kriterija i koje se može produžiti.

Članak 7.

Utvrđivanje tržišnih vrijednosti

Tržišna vrijednost financijskih instrumenata iz članaka 3., 5. i 6. ove Uredbe utvrđuje se kako slijedi:

(a)

za financijske instrumente iz članka 3. stavka 1. Uredbe (EU) br. 600/2014 uvrštene za trgovanje na mjestu trgovanja u Uniji, tržišna vrijednost relevantnog financijskog instrumenta jednaka je zaključnoj cijeni najrelevantnijeg tržišta u pogledu likvidnosti iz članka 4. stavka 1. točke (a) Uredbe (EU) br. 600/2014;

(b)

za financijske instrumente uvrštene za trgovanje na mjestu trgovanja u Uniji, osim onih iz točke (a), tržišna vrijednost jednaka je zaključnoj cijeni mjesta trgovanja u Uniji s najvećim prometom;

(c)

za financijske instrumente, osim onih iz točaka (a) i (b), tržišna vrijednost utvrđuje se na temelju unaprijed utvrđene metodologije koju je odobrilo nadležno tijelo relevantnog CSD-a i kojom se uzimaju u obzir kriteriji povezani s pouzdanim tržišnim podacima, kao što su tržišne cijene dostupne na različitim mjestima trgovanja ili kod investicijskih društava.

Članak 8.

Prijelazne odredbe

1.   Kriteriji iz članka 5. stavka 1. točke (a) i članka 6. stavka 1. točke (c) primjenjuju se prvi put u roku od četiri mjeseca od datuma stupanja na snagu ove Uredbe i temelje se na vrijednostima financijskih instrumenata koje je 31. prosinca prethodne kalendarske godine CSD početno evidentirao u sustav ili vodio na središnjoj razini na računima vrijednosnih papira.

2.   Kriteriji iz članka 5. stavka 1. točke (b) i članka 6. stavka 1. točaka (a) i (b) primjenjuju se prvi put u roku od četiri mjeseca od datuma primjene iz članka 9. stavka 2. i temelje se na vrijednostima financijskih instrumenata koje je 31. prosinca prethodne kalendarske godine CSD vodio na središnjoj razini na računima vrijednosnih papira.

3.   Za razdoblje koje počinje stupanjem na snagu ove Uredbe i završava datumom primjene iz članka 55. drugog stavka Uredbe (EU) br. 600/2014 primjenjuje se sljedeće:

(a)

odstupajući od članka 5. stavka 2., tržišna vrijednost financijskih instrumenata jednaka je nominalnoj vrijednosti tih instrumenata;

(b)

odstupajući od članka 6. stavka 2. točke (b), tržišna vrijednost relevantnih financijskih instrumenata jednaka je nominalnoj vrijednosti tih financijskih instrumenata.

Članak 9.

Stupanje na snagu i primjena

Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Ova Uredba stupa na snagu 10. ožujka 2019.

Odstupajući od drugog stavka,

(a)

članci 2. i 3. primjenjuju se od datuma stupanja na snagu delegiranog akta koji Komisija donese u skladu s člankom 7. stavkom 15. Uredbe (EU) br. 909/2014.;

(b)

članak 7. primjenjuje od datuma iz članka 55. drugog stavka Uredbe (EU) br. 600/2014.;

(c)

članak 8. primjenjuje se od datuma stupanja na snagu ove Uredbe.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 11. studenoga 2016.

Za Komisiju

Predsjednik

Jean-Claude JUNCKER


(1)  SL L 257, 28.8.2014., str. 1.

(2)  Direktiva 2014/65/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 15. svibnja 2014. o tržištu financijskih instrumenata i izmjeni Direktive 2002/92/EZ i Direktive 2011/61/EU (SL L 173, 12.6.2014., str. 349.).

(3)  Direktiva 98/26/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 19. svibnja 1998. o konačnosti namire u platnim sustavima i sustavima za namiru vrijednosnih papira (SL L 166, 11.6.1998., str. 45.).

(4)  Uredba (EU) br. 600/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 15. svibnja 2014. o tržištima financijskih instrumenata i izmjeni Uredbe (EU) br. 648/2012 (SL L 173, 12.6.2014., str. 84.).


PRILOG

Stope kazni primjenjive na neuspjele namire

Vrsta neuspjele namire

Stopa

1.

Neuspjela namira zbog nedostatka dionica za koje postoji likvidno tržište u smislu članka 2. stavka 1. podstavka 17. točke (b) Uredbe (EU) br. 600/2014, isključujući dionice iz točke 3.

1,0 bazni bod

2.

Neuspjela namira zbog nedostatka dionica za koje ne postoji likvidno tržište u smislu članka 2. stavka 1. podstavka 17. točke (b) Uredbe (EU) br. 600/2014, isključujući dionice iz točke 3.

0,5 baznih bodova

3.

Neuspjela namira zbog nedostatka financijskih instrumenata kojima se trguje na rastućim tržištima MSP-ova, isključujući dužničke instrumente iz točke 6.

0,25 baznih bodova

4.

Neuspjela namira zbog nedostatka dužničkih instrumenata koje izdaje ili za koje jamči:

(a)

izdavatelj državnih vrijednosnih papira kako je definiran u članku 4. stavku 1. podstavku 60. Direktive 2014/65/EU;

(b)

izdavatelj državnih vrijednosnih papira iz treće zemlje;

(c)

tijelo lokalne vlasti;

(d)

središnja banka;

(e)

bilo koja multilateralna razvojna banka iz članka 117. stavka 1. drugog podstavka i članka 117. stavka 2. Uredbe (EU) br. 575/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (1);

(f)

Europski fond za financijsku stabilnost ili Europski stabilizacijski mehanizam.

0,10 baznih bodova

5.

Neuspjela namira zbog nedostatka dužničkih instrumenata osim instrumenata iz točaka 4. i 6.

0,20 baznih bodova

6.

Neuspjela namira zbog nedostatka dužničkih instrumenata kojima se trguje na rastućim tržištima MSP-ova

0,15 baznih bodova

7.

Neuspjela namira zbog nedostatka svih ostalih financijskih instrumenata koji nisu obuhvaćeni točkama 1. do 6.

0,5 baznih bodova

8.

Neuspjela namira zbog nedostatka gotovine

Službena kamatna stopa za prekonoćni kredit koju zaračunava središnja banka koja izdaje valutu namire s pragom 0


(1)  Uredba (EU) br. 575/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2013. o bonitetnim zahtjevima za kreditne institucije i investicijska društva i o izmjeni Uredbe (EU) br. 648/2012 (SL L 176, 27.6.2013., str. 1.).


Top