Accept Refuse

EUR-Lex Access to European Union law

Back to EUR-Lex homepage

This document is an excerpt from the EUR-Lex website

Document 32013R1257

Uredba (EU) br. 1257/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. studenoga 2013. o recikliranju brodova i o izmjeni Uredbe (EZ) br. 1013/2006 i Direktive 2009/16/EZ Tekst značajan za EGP

OJ L 330, 10.12.2013, p. 1–20 (BG, ES, CS, DA, DE, ET, EL, EN, FR, GA, HR, IT, LV, LT, HU, MT, NL, PL, PT, RO, SK, SL, FI, SV)

In force

ELI: http://data.europa.eu/eli/reg/2013/1257/oj

10.12.2013   

HR

Službeni list Europske unije

L 330/1


UREDBA (EU) br. 1257/2013 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

od 20. studenoga 2013.

o recikliranju brodova i o izmjeni Uredbe (EZ) br. 1013/2006 i Direktive 2009/16/EZ

(Tekst značajan za EGP)

EUROPSKI PARLAMENT I VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 192. stavak 1.,

uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,

nakon prosljeđivanja nacrta zakonodavnog akta nacionalnim parlamentima,

uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora (1),

nakon savjetovanja s Odborom regija,

u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom (2),

budući da:

(1)

Brodovi koji predstavljaju otpad i koji za recikliranje podliježu prekograničnom prometu uređeni su Baselskom konvencijom od 22. svibnja 1989. o nadzoru prekograničnog prometa opasnog otpada i njegovu odlaganju („Baselska konvencija”) i Uredbom (EZ) br. 1013/2006 Europskog parlamenta i Vijeća (3). Uredbom (EZ) br. 1013/2006 provodi se Baselska konvencija kao i izmjena (4) te konvencije donesena 1995. koja još nije stupila na snagu na međunarodnoj razini, a kojom se zabranjuje izvoz opasnog otpada u zemlje koje nisu članice Organizacije za gospodarsku suradnju i razvoj (OECD). Takvi su brodovi općenito uvršteni u opasni otpad i zabranjen im je izvoz iz Unije u svrhu recikliranja u postrojenjima u zemljama koje nisu članice OECD-a.

(2)

Mehanizmi praćenja primjene i provedbe važećeg prava Unije i međunarodnog prava nisu prilagođeni specifičnostima brodova ni međunarodnom pomorskom prometu. Nastojanja koja uključuju međuagencijsku suradnju između Međunarodne organizacije rada (ILO), Međunarodne pomorske organizacije (IMO) i Tajništva Baselske konvencije bila su uspješna u postizanju dogovora o uvođenju obveznih zahtjeva na globalnoj razini radi osiguravanja učinkovitog i djelotvornog rješenja za nesigurne i štetne prakse recikliranja brodova u obliku Međunarodne konvencije iz Hong Konga za sigurno i okolišno prihvatljivo recikliranje brodova („Konvencija iz Hong Konga”).

(3)

Trenutačni je kapacitet recikliranja brodova u zemljama OECD-a koji je pravno dostupan brodovima koji plove pod zastavom države članice nedostatan. Trenutačni sigurni i okolišno prihvatljiv kapacitet recikliranja u zemljama koje nisu članice OECD-a dostatan je za obradu svih brodova koji plove pod zastavom države članice, a očekuje se daljnje povećanje tog kapaciteta do 2015. kao rezultat mjera poduzetih u zemljama u kojima se provodi recikliranje kako bi se ispunili zahtjevi Konvencije iz Hong Konga.

(4)

Konvencija iz Hong Konga donesena je 15. svibnja 2009. pod pokroviteljstvom Međunarodne pomorske organizacije. Konvencija iz Hong Konga stupit će na snagu tek 24 mjeseca nakon što je ratificira najmanje 15 država koje predstavljaju kombiniranu trgovačku flotu od najmanje 40 % ukupne bruto tonaže svjetskog trgovačkog brodovlja i čiji najveći kombinirani godišnji obujam recikliranja brodova tijekom prethodnih deset godina predstavlja barem 3 % ukupne bruto tonaže kombiniranog trgovačkog brodovlja tih istih država. Ta konvencija obuhvaća nacrt, gradnju, rad i pripremu brodova kako bi se omogućilo sigurno i okolišno prihvatljivo recikliranje, a da se u pitanje ne dovodi sigurnost broda i učinkovitost njegova djelovanja. Isto tako obuhvaća rad postrojenja za recikliranje brodova na siguran i okolišno prihvatljiv način te uspostavljanje odgovarajućeg provedbenog mehanizma za recikliranje brodova.

(5)

Cilj je ove Uredbe olakšati ranu ratifikaciju Konvencije iz Hong Konga, kako u Uniji tako i u trećim zemljama, primjenjujući razmjerne kontrole nad brodovima i postrojenjima za recikliranje brodova na temelju te konvencije.

(6)

Konvencija iz Hong Konga za svoje stranke izričito predviđa da poduzmu strože mjere usklađene s međunarodnim pravom s obzirom na sigurno i okolišno prihvatljivo recikliranje brodova, kako bi se spriječili, smanjili ili doveli na najmanju moguću razinu bilo kakvi štetni učinci na ljudsko zdravlje i okoliš. Uzimajući to u obzir, ova bi Uredba trebala omogućiti zaštitu od mogućih štetnih učinaka opasnih materijala na svim brodovima koji pristaju u luku ili sidrište države članice te istodobno osigurati sukladnost s odredbama koje su primjenjive na te materijale u okviru međunarodnog prava. Kako bi se osiguralo praćenje sukladnosti sa zahtjevima koji se odnose na opasne materijale iz ove Uredbe, države članice trebale bi primjenjivati nacionalne propise za provedbu Direktive 2009/16/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (5). Trenutačno je zadatak inspektora za nadzor države luke da provode provjeru svjedodžbi te aktivno testiranje na opasne materijale, uključujući azbest, u okviru Međunarodne konvencije o zaštiti ljudskih života na moru („SOLAS”). Pariški memorandum o suglasnosti o nadzoru države luke pruža usklađen pristup tim aktivnostima.

(7)

Svrha ove Uredbe je i smanjiti razlike između brodara u Uniji, u zemljama OECD-a i u relevantnim trećim zemljama u vezi sa zdravljem i sigurnošću na radnom mjestu te okolišnim normama i usmjeriti brodove koji plove pod zastavom države članice prema postrojenjima za recikliranje brodova koja primjenjuju sigurne i okolišno prihvatljive metode rastavljanja brodova, umjesto prema mjestima koja ne zadovoljavaju norme, što je trenutačno praksa. Time bi konkurentnost sigurnog i okolišno prihvatljivog recikliranja brodova i njihove obrade u postrojenjima za recikliranje brodova smještenima u državi članici također porasla. Uspostava Europskog popisa postrojenja za recikliranje brodova („Europski popis”) koji ispunjavaju zahtjeve propisane ovom Uredbom pridonijela bi tim ciljevima kao i boljoj provedbi, olakšavanjem kontrole brodova koji idu na recikliranje od strane države članice pod čijom zastavom brod plovi. Ti zahtjevi za postrojenja za recikliranje brodova trebali bi se temeljiti na zahtjevima Konvencije iz Hong Konga. U tom pogledu, postrojenja za recikliranje brodova koja su odobrena u skladu s ovom Uredbom trebala bi ispunjavati potrebne zahtjeve u svrhu osiguranja zaštite okoliša, zdravlja i sigurnosti radnika te okolišno prihvatljivog gospodarenja otpadom nastalim od recikliranih brodova. Za postrojenja za recikliranje brodova smještena u trećoj zemlji, zahtjevi bi trebali dosezati visoku razinu zaštite zdravlja ljudi i okoliša koja u širokoj mjeri odgovara onoj u Uniji. Postrojenja za recikliranje brodova koja ne ispunjavaju te minimalne zahtjeve stoga ne bi trebala biti uvrštena na Europski popis.

(8)

Trebalo bi primjenjivati načelo jednakosti iz prava Unije i pratiti njegovu primjenu, posebno pri uspostavi i ažuriranju Europskog popisa u odnosu na postrojenja za recikliranje brodova smještena u državi članici i postrojenja za recikliranje brodova smještena u trećoj zemlji, koja ispunjavaju zahtjeve utvrđene u ovoj Uredbi.

(9)

Države članice potiču se na donošenje odgovarajućih mjera kako bi se osiguralo da brodovi isključeni iz područja primjene ove Uredbe djeluju na način koji je u skladu s ovom Uredbom, u mjeri u kojoj je to razumno i praktično.

(10)

Kako bi se izbjeglo udvostručavanje nužno je brodove koji plove pod zastavom države članice i ulaze u područje primjene ove Uredbe isključiti iz područja primjene Uredbe (EZ) br. 1013/2006 odnosno Direktive 2008/98/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (6). Uredba (EZ) br. 1013/2006 primjenjuje se na pošiljke otpada iz Unije, podložno iznimkama za određene kategorije otpada gdje se primjenjuje alternativni sustav. Ovom se Uredbom oni brodovi koji ulaze u njezino područje primjene podvrgavaju kontrolama tijekom svojeg vijeka trajanja, a cilj joj je osigurati recikliranje tih brodova na okolišno prihvatljiv način. Stoga je prikladno precizirati da brod koji podliježe alternativnom sustavu kontrole tijekom svojeg vijeka trajanja u okviru ove Uredbe ne bi trebao podlijegati Uredbi (EZ) br. 1013/2006. Brodovi koji nisu niti obuhvaćeni područjem primjene Konvencije iz Hong Konga niti ovom Uredbom te svaki otpad koji se nalazi na brodu, osim operativno nastalog otpada, trebali bi i dalje podlijegati Uredbi (EZ) br. 1013/2006 odnosno direktivama 2008/98/EZ i 2008/99/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (7).

(11)

Također se potvrđuje da brodovi i dalje podliježu drugim međunarodnim konvencijama kako bi se osigurala njihova sigurna plovidba na moru tijekom operativnog dijela njihova vijeka trajanja te da, iako mogu ostvarivati određena navigacijska prava i slobode, brodovi moraju poslati prethodnu obavijest o ulasku u luke. Države članice trebale bi moći odabrati primjenu provedbe daljnjih kontrola u skladu s drugim međunarodnim ugovorima. Dodatne kontrole provoza stoga se ne smatraju nužnima prema ovoj Uredbi.

(12)

Pri tumačenju zahtjeva ove Uredbe, trebalo bi razmotriti smjernice izrađene u okviru IMO-a („smjernice IMO-a”) u svrhu potpore Konvenciji iz Hong Konga.

(13)

Za potrebe ove Uredbe, izraz „recikliranje” ne bi trebao imati isto značenje kao što je definirano u Direktivi 2008/98/EZ. Ovom Uredbom stoga bi se trebala uvesti posebna definicija za izraz „recikliranje brodova”.

(14)

Uredbom (EZ) br. 1272/2008 Europskog parlamenta i Vijeća (8) na razini Unije provodi se Globalno usklađeni sustav razvrstavanja i označivanja kemikalija. Ta uredba, zajedno s Direktivom Vijeća 67/548/EEZ (9) i Direktivom 1999/45/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (10), pruža korisnu orijentaciju u određivanju onoga što predstavlja opasni materijal.

(15)

Vođenje popisa opasnih materijala na brodu tijekom njegova vijeka trajanja predstavlja ključni zahtjev utvrđen u Konvenciji iz Hong Konga i u ovoj Uredbi. U skladu s pravilom 8. stavkom 2. Konvencije iz Hong Konga, brod namijenjen recikliranju trebao bi smanjiti iznose operativno nastalog otpada na najnižu moguću razinu u razdoblju prije ulaska u postrojenje za recikliranje brodova. Ako je operativno nastali otpad namijenjen isporuci zajedno s brodom u postrojenje za recikliranje brodova, u dijelu II. popisa trebalo bi navesti podatke o približnim količinama tog otpada i o mjestima gdje se nalazi.

(16)

Države članice trebale bi poduzeti mjere kako bi se spriječilo izbjegavanje pravila o recikliranju brodova i povećala transparentnost recikliranja brodova. Kako je predviđeno Konvencijom iz Hong Konga, države članice trebale bi pružiti informacije o brodovima kojima je izdana svjedodžba o popisu i o brodovima za koje je primljena potvrda o izvršenju te informacije o nezakonitom recikliranju brodova i daljnjim poduzetim mjerama.

(17)

Države članice trebale bi utvrditi pravila o sankcijama za kršenje ove Uredbe te osigurati da se te sankcije primjenjuju kako bi se spriječilo izbjegavanje pravila o recikliranju brodova. Sankcije, koje mogu biti građanske ili upravne naravi, trebale bi biti učinkovite, proporcionalne i odvraćajuće.

(18)

U skladu sa sudskom praksom Suda, od sudova država članica zahtijeva se da što je moguće potpunije tumače postupovna pravila u vezi s uvjetima koji se moraju ispuniti kako bi se pokrenuli upravni ili sudski postupci u skladu s ciljevima članka 9. stavka 3. Aarhuške konvencije.

(19)

U interesu zaštite zdravlja ljudi i okoliša te uzimajući u obzir načelo „onečišćivač plaća”, Komisija bi trebala ocijeniti provedivost uspostavljanja financijskog mehanizma primjenjivog na sve brodove koji pristaju u luku ili sidrište države članice, bez obzira na to pod kojom zastavom plove, radi stvaranja resursa koji bi olakšali okolišno prihvatljivo recikliranje i obradu brodova, bez da ih se time potiče na promjenu zastave.

(20)

Kako bi se u obzir uzela dostignuća u vezi s Konvencijom iz Hong Konga, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. Ugovora o funkcioniranju Europske unije u vezi s ažuriranjem priloga I. i II ovoj Uredbi. Posebno je važno da Komisija tijekom svojeg pripremnog rada provede odgovarajuća savjetovanja uključujući i ona na razini stručnjaka. Prilikom pripreme i izrade delegiranih akata, Komisija bi trebala osigurati da se relevantni dokumenti Europskom parlamentu i Vijeću šalju istodobno, na vrijeme i na primjeren način.

(21)

Radi osiguranja jedinstvenih uvjeta za provedbu ove Uredbe, provedbene ovlasti trebalo bi dodijeliti Komisiji. Te bi se ovlasti trebale izvršavati u skladu s Uredbom (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća (11).

(22)

S obzirom na to da cilj ove Uredbe, to jest spriječiti, smanjiti ili ukloniti štetne učinke na ljudsko zdravlje i okoliš uzrokovane recikliranjem brodova koji plove pod zastavom države članice, njihovim upravljanjem i održavanjem, ne mogu dostatno ostvariti države članice zbog međunarodne naravi plovidbe i recikliranja brodova, nego ga se zbog opsega i učinaka može na bolji način ostvariti na razini Unije, Unija može donijeti mjere u skladu s načelom supsidijarnosti utvrđenim u članku 5. Ugovora o Europskoj uniji. U skladu s načelom proporcionalnosti utvrđenim u tom članku, ova Uredba ne prelazi ono što je potrebno za ostvarivanje tog cilja,

DONIJELI SU OVU UREDBU:

GLAVA I.

PREDMET, PODRUČJE PRIMJENE I DEFINICIJE

Članak 1.

Predmet i cilj

Cilj je ove Uredbe spriječiti, smanjiti, svesti na najmanju moguću mjeru i koliko god je moguće u praksi ukloniti nesreće, ozljede i druge štetne učinke na ljudsko zdravlje i okoliš uzrokovane recikliranjem brodova. Cilj je ove Uredbe povećavati sigurnost, zaštitu zdravlja ljudi i morskog okoliša Unije tijekom vijeka trajanja broda, posebno kako bi se osiguralo da opasni otpad nastao takvim recikliranjem brodova podliježe gospodarenju prihvatljivom za okoliš.

Ovom Uredbom također se utvrđuju pravila za osiguravanje pravilnog upravljanja opasnim materijalima na brodovima.

Ova Uredba također ima za cilj olakšavanje ratifikacije Međunarodne konvencije iz Hong Konga za sigurno i okolišno prihvatljivo recikliranje brodova iz 2009. („Konvencija iz Hong Konga”).

Članak 2.

Područje primjene

1.   Ova Uredba, uz izuzetak članka 12., primjenjuje se na brodove koji plove pod zastavom države članice.

Članak 12. primjenjuje se na brodove koji plove pod zastavom treće zemlje koji pristaju u luku ili sidrište države članice.

2.   Ova se Uredba ne primjenjuje na:

(a)

ratne brodove, pomoćna plovila ili druge brodove koji su u vlasništvu ili pod upravom države i trenutačno se koriste samo za državne nekomercijalne usluge;

(b)

brodove bruto tonaže (BT) manje od 500;

(c)

brodove koji tijekom svog vijeka trajanja plove samo u vodama koje su pod suverenošću ili u nadležnosti države članice pod čijom zastavom brod plovi.

Članak 3.

Definicije

1.   Za potrebe ove Uredbe primjenjuju se sljedeće definicije:

(1)

„brod” znači plovilo bilo kojeg tipa koje plovi ili je plovilo u morskom okruženju i uključuje podmornice, plutajuće objekte, plutajuće platforme, samopodizne platforme, plutajuća skladišta (FSU-ovi) te plutajuća skladišta za proizvodnju i istovar (FPSO-ovi) kao i plovilo bez opreme ili koje se tegli;

(2)

„novi brod” znači brod:

(a)

čija je gradnja ugovorena na datum primjene ove Uredbe ili nakon tog datuma; ili

(b)

kojem je, ako ugovor o gradnji ne postoji, kobilica položena, odnosno koji je u sličnoj fazi gradnje, šest mjeseci nakon datuma primjene ove Uredbe ili nakon tog datuma; ili

(c)

čija se isporuka obavlja trideset mjeseci nakon datuma primjene ove Uredbe ili nakon tog datuma;

(3)

„tanker” znači tanker za prijevoz nafte kako je definiran u Prilogu I. Konvenciji o sprečavanju onečišćenja mora s brodova („Konvencija MARPOL”) ili tanker za prijevoz štetnih razlivenih tekućina (NLS) kako je definiran u Prilogu II. toj konvenciji;

(4)

„opasni materijal” znači svaki materijal ili tvar koji može predstavljati opasnost za zdravlje ljudi i/ili za okoliš;

(5)

„operativno nastali otpad” znači otpadne vode i talog nastali redovitim pogonom broda koji podliježu zahtjevima Konvencije MARPOL;

(6)

„recikliranje brodova” znači potpuno ili djelomično rastavljanje broda u postrojenju za recikliranje brodova kako bi se oporabili sastavni dijelovi i materijali za preradu, pripremu za ponovnu uporabu ili ponovnu uporabu, istodobno osiguravajući raspolaganje opasnim i drugim materijalima, te uključuje druge povezane radnje poput uskladištenja i obrade dijelova i materijala u postrojenju, ali ne i njihovu daljnju obradu ili odlaganje u odvojenim postrojenjima;

(7)

„postrojenje za recikliranje brodova” znači definirano područje koje predstavlja gradilište ili postrojenje smješteno u državi članici ili u trećoj zemlji i koristi se za recikliranje brodova;

(8)

„poduzeće za recikliranje brodova” znači vlasnik postrojenja za recikliranje brodova ili bilo koja druga organizacija ili osoba koja je od vlasnika postrojenja za recikliranje brodova preuzela odgovornost za provedbu aktivnosti recikliranja broda;

(9)

„uprava” znači državno tijelo kojem država članica dodjeljuje odgovornost za dužnosti u vezi s brodovima koji plove pod njezinom zastavom ili s brodovima koji plove u okviru njezine nadležnosti;

(10)

„priznata organizacija” znači organizacija koja je priznata u skladu s Uredbom (EZ) br. 391/2009 Europskog parlamenta i Vijeća (12);

(11)

„nadležno tijelo” znači državno tijelo ili državna tijela kojima države članice ili treće zemlje dodjeljuju odgovornost za postrojenja za recikliranje brodova, na određenom zemljopisnom području ili u području stručnosti, s obzirom na sve operacije u okviru nadležnosti te države;

(12)

„bruto tonaža” znači bruto tonaža (BT) izračunana u skladu s propisima o baždarenju brodova iz Priloga I. Međunarodnoj konvenciji o baždarenju brodova iz 1969. ili bilo koje sljedeće konvencije;

(13)

„nadležna osoba” znači osoba koja posjeduje odgovarajuće kvalifikacije i izobrazbu te ima dovoljno znanja, iskustva i vještina za izvršenje određenog posla;

(14)

„brodovlasnik” znači fizička ili pravna osoba upisana kao vlasnik broda, uključujući fizičku ili pravnu osobu koja je vlasnik broda na određeno razdoblje, dok ga ne proda ili preda postrojenju za recikliranje brodova ili, ako nije upisana, fizička ili pravna osoba koja je vlasnik broda ili bilo koja druga organizacija ili osoba, kao što je upravitelj ili zakupoprimac broda bez posade, koja je preuzela odgovornost za upravljanje brodom od brodovlasnika i pravna osoba koja upravlja brodom koji je u državnom vlasništvu;

(15)

„nova ugradnja” znači ugradnja sustavâ, opreme, izolacijskog ili drugog materijala na brodu nakon datuma primjene ove Uredbe;

(16)

„plan recikliranja broda” znači plan koji izrađuje operater postrojenja za recikliranje brodova za svaki pojedini brod za čije je recikliranje odgovoran, uzimajući u obzir relevantne smjernice i rezolucije IMO-a;

(17)

„plan postrojenja za recikliranje brodova” znači plan koji izrađuje operater postrojenja za recikliranje brodova i koji prihvaća odbor ili odgovarajuće upravljačko tijelo poduzeća za recikliranje brodova u kojem se opisuju operativni procesi i postupci koji se odnose na recikliranje brodova u postrojenju za recikliranje brodova, a posebno obuhvaća sigurnost radnika i njihovu izobrazbu, zaštitu zdravlja ljudi i okoliša, uloge i odgovornosti osoblja, pripravnost u izvanrednim situacijama i reakciju u takvim situacijama te sustave za praćenje, izvješćivanje i vođenje evidencije, uzimajući u obzir relevantne smjernice i rezolucije IMO-a;

(18)

„siguran za ulazak” znači prostor koji ispunjava sve sljedeće kriterije:

(a)

sadržaj kisika atmosfere i koncentracija zapaljivih para u okviru su granica sigurnosti;

(b)

svi toksični materijali u atmosferi u okviru su dozvoljenih koncentracija;

(c)

svi ostaci ili materijali povezani s poslom koji je nadležna osoba odobrila neće dovesti do nekontroliranog ispuštanja toksičnih materijala ili opasne koncentracije zapaljivih para u postojećim atmosferskim uvjetima tijekom održavanja prema uputama;

(19)

„siguran za izvođenje lakozapaljivih radova” znači prostor koji ispunjava sve sljedeće kriterije:

(a)

postoji sigurno, neeksplozivno stanje, uključujući okruženje bez plina, za korištenje opreme za elektrolučno ili plinsko zavarivanje, opreme za rezanje ili paljenje ili drugih oblika živog plamena, kao i za grijanje, mrvljenje ili operacije pri kojima nastaju iskre;

(b)

ispunjeni su kriteriji sigurnosti za ulazak iz točke 18.;

(c)

postojeći atmosferski uvjeti ne mijenjaju se kao rezultat izvođenja lakozapaljivih radova;

(d)

sve susjedne prostorije očišćene su, inertizirane ili dovoljno pripremljene na način da spriječe nastanak ili širenje vatre;

(20)

„potvrda o izvršenju” znači potvrda koju izdaje operater postrojenja za recikliranje brodova i kojom se potvrđuje da je recikliranje broda izvršeno u skladu s ovom Uredbom;

(21)

„svjedodžba o popisu” znači posebna svjedodžba broda koja se izdaje brodovima koji plove pod zastavom države članice u skladu s člankom 9. i koja je dopunjena popisom opasnih materijala u skladu s člankom 5;

(22)

„svjedodžba o spremnosti broda za recikliranje” znači posebna svjedodžba broda koja se izdaje brodovima koji plove pod zastavom države članice u skladu s člankom 9. stavkom 9. i dopunjena je popisom opasnih materijala u skladu s člankom 5. stavkom 7. te odobrenim planom recikliranja broda u skladu s člankom 7.;

(23)

„potvrda o sukladnosti” znači posebna svjedodžba broda koja se izdaje brodovima koji plove pod zastavom treće zemlje i koja je dopunjena popisom opasnih materijala u skladu s člankom 12.;

(24)

„tone lakog deplasmana” („light displacement tonnes” – LDT) znači težina broda u tonama bez tereta, goriva, mazivih ulja u spremnicima, balastnih voda, svježe vode, vode za napajanje parnog kotla, potrošnih zaliha, putnika i posade te njihove imovine i predstavlja zbroj težine trupa, konstrukcije, strojnih uređaja te brodske opreme i materijala.

2.   Za potrebe članka 7. stavka 2. točke (d) te članaka 13., 15. i 16.,

(a)

„otpad”, „opasni otpad”, „obrada” i „gospodarenje otpadom” imaju isto značenje kao u članku 3. Direktive 2008/98/EZ;

(b)

„inspekcijski pregled na licu mjesta” znači inspekcijski pregled postrojenja za recikliranje brodova kojim se procjenjuje je li stanje na licu mjesta sukladno onom opisanom u bilo kojoj relevantnoj dostavljenoj dokumentaciji;

(c)

„radnik” znači svaka osoba koja obavlja posao, bilo stalno ili privremeno, u okviru radnog odnosa, uključujući osoblje koje radi za izvođače i podizvođače;

(d)

„okolišno prihvatljivo gospodarenje” znači poduzimanje svih mogućih koraka kako bi se osiguralo da se otpadom i opasnim materijalima gospodari na način da se zdravlje ljudi i okoliš štite od štetnih učinaka koji mogu nastati iz takvih materijala i otpada.

3.   Za potrebe stavka 1. točke 13., nadležna osoba može biti osposobljeni radnik ili zaposlenik iz uprave sposoban prepoznati i ocijeniti radne opasnosti, rizike te izloženost zaposlenika mogućim opasnim materijalima ili opasnim uvjetima u postrojenju za recikliranje brodova i koji je sposoban utvrditi nužnu zaštitu i mjere opreza koje je potrebno poduzeti kako bi se te opasnosti, rizici ili izloženosti uklonili ili smanjili.

Ne dovodeći u pitanje Direktivu 2005/36/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (13), nadležno tijelo može odrediti odgovarajuće kriterije za imenovanje takvih osoba te može odrediti zadatke koji će im se povjeriti.

GLAVA II.

BRODOVI

Članak 4.

Kontrola opasnih materijala

Ugradnja ili uporaba opasnih materijala iz Priloga I. na brodovima zabranjena je ili ograničena kako je utvrđeno u Prilogu I., ne dovodeći u pitanje druge zahtjeve relevantnog prava Unije kojim se mogu zahtijevati daljnje mjere.

Članak 5.

Popis opasnih materijala

1.   Svaki novi brod ima popis opasnih materijala u kojem se navode barem oni opasni materijali iz Priloga II. koji su sastavni dio strukture broda ili njegove opreme, mjesto gdje se oni nalaze te približne količine.

2.   Podložno članku 32. stavku 2. točki (b), postojeći brodovi, koliko god je to moguće, usklađuju se sa stavkom 1.

U slučaju brodova koji idu na recikliranje, oni se, koliko god je moguće, usklađuju sa stavkom 1. ovog članka od dana objave Europskog popisa postrojenja za recikliranje brodova („Europski popis”), kako je navedeno u članku 16. stavku 2.

Podložno članku 32. stavku 2. točki (b), pri izradi popisa opasnih materijala navode se barem opasni materijali navedeni u Prilogu I.

3.   Popis opasnih materijala ispunjava sljedeće uvjete:

(a)

specifičan je za svaki brod;

(b)

pruža dokaz da brod poštuje zabrane ili ograničenja o ugradnji ili korištenju opasnih materijala u skladu s člankom 4.;

(c)

sastavljen je uzimajući u obzir relevantne smjernice IMO-a;

(d)

provjerava ga ili uprava ili priznata organizacija koju je ta uprava ovlastila.

4.   Pored stavka 3., za postojeće brodove priprema se plan kojim se opisuje vizualna ili uzorkovana provjera kojom se sastavlja popis opasnih materijala te uzimajući u obzir relevantne smjernice IMO-a.

5.   Popis opasnih materijala sastoji se od tri dijela:

(a)

popisa opasnih materijala iz priloga I. i II., u skladu s odredbama stavaka 1. i 2. ovog članka, koji su sastavni dio konstrukcije broda ili njegove opreme, uz navođenje mjesta na kojem se nalaze te njihovih približnih količina (dio I.);

(b)

popisa operativno nastalog otpada koji se nalazi na brodu (dio II.);

(c)

popisa zaliha koje se nalaze na brodu (dio III.);

6.   Dio I. popisa opasnih materijala pravilno se održava i ažurira tijekom operativnog vijeka broda, odražavajući nove ugradnje koje sadrže bilo kakve opasne materijale iz Priloga II. kao i relevantne promjene u konstrukciji i opremi broda.

7.   Prije recikliranja i uzimajući u obzir relevantne smjernice IMO-a, popis opasnih materijala se, osim pravilnog održavanja i ažuriranja dijela I., dopunjuje dijelom II. za operativno nastali otpad te dijelom III. za zalihe te ga provjerava uprava ili priznata organizacija koju je ta uprava ovlastila.

8.   Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 24. o ažuriranju popisa stavki za popis opasnih materijala u prilozima I. i II. kako bi se osiguralo da popisi sadrže barem tvari navedene u dodacima I. i II. Konvenciji iz Hong Konga.

Komisija donosi zaseban delegirani akt u odnosu na svaku tvar koja se treba dodati ili izbrisati iz priloga I. ili II.

Članak 6.

Opći zahtjevi za brodovlasnike

1.   Pri pripremi broda za slanje na recikliranje, brodovlasnici:

(a)

operateru postrojenja za recikliranje brodova pružaju sve podatke relevantne za brod nužne za izradu plana recikliranja broda navedenog u članku 7.;

(b)

o namjeri recikliranja broda u određenom postrojenju ili određenim postrojenjima za recikliranje brodova obavješćuju relevantnu upravu u pisanom obliku i u roku koji određuje ta uprava. Obavijest uključuje najmanje:

i.

popis opasnih materijala; i

ii.

sve podatke relevantne za brod pružene u skladu s točkom (a).

2.   Brodovlasnici osiguravaju da brodovi namijenjeni za recikliranje:

(a)

budu reciklirani samo u postrojenjima za recikliranje brodova koji su uvršteni na Europski popis;

(b)

provode operacije u razdoblju prije ulaska broda u postrojenje za recikliranje brodova na način da se, što je moguće više, smanji iznos ostataka tereta, preostalog loživog ulja i otpada koji nastaje na brodu i ostaje na njemu;

(c)

posjeduju svjedodžbu o spremnosti broda za recikliranje koju izdaje uprava ili priznata organizacija koju je ta uprava ovlastila prije početka bilo kakvog recikliranja broda i nakon zaprimanja plana recikliranja broda odobrenog u skladu s člankom 7. stavkom 3.

3.   Brodovlasnici osiguravaju da tankeri stignu u postrojenje za recikliranje brodova s teretnim tankovima i pumpnim stanicama u stanju koje mu omogućava izdavanje svjedodžbe da je siguran za izvođenje lakozapaljivih radova.

4.   Brodovlasnici operateru postrojenja za recikliranje brodova daju primjerak svjedodžbe o spremnosti broda za recikliranje izdane u skladu s člankom 9.

5.   Brodovlasnici su odgovorni za brod i dogovaraju održavanje tog broda u skladu sa zahtjevima uprave države pod čijom zastavom plove sve dok operater postrojenja za recikliranje brodova ne prihvati odgovornost za taj brod. Operater postrojenja za recikliranje brodova može odbiti prihvatiti brod u svrhu recikliranja ako stanje broda bitno ne odgovara pojedinostima navedenima u svjedodžbi o popisu, uključujući ako dio I. popisa opasnih materijala nije pravilno održavan i ažuriran, na način da odražava promjene u strukturi broda i opremi. U takvim okolnostima, brodovlasnik zadržava odgovornost za taj brod i o tome bez odgađanja obavješćuje upravu.

Članak 7.

Plan recikliranja broda

1.   Plan recikliranja, specifičan za svaki pojedini brod, izrađuje se prije recikliranja broda. Plan recikliranja broda obuhvaća sva pitanja koja su specifična za brod, a koja nisu obuhvaćena planom postrojenja za recikliranje brodova ili koja zahtijevaju posebne postupke.

2.   Plan recikliranja broda:

(a)

izrađuje operater postrojenja za recikliranje brodova u skladu s relevantnim odredbama Konvencije iz Hong Konga te uzimajući u obzir relevantne smjernice IMO-a i podatke relevantne za brod koje pruža brodovlasnik u skladu s člankom 6. stavkom 1. točkom (a) tako da njegov sadržaj bude u skladu s podacima u popisu opasnih materijala;

(b)

razjašnjava hoće li se i u kojoj mjeri bilo koji pripremni posao, poput prethodne obrade, identifikacije mogućih opasnosti te uklanjanja zaliha, odvijati na nekoj drugoj lokaciji koja nije postrojenje za recikliranje brodova, a koja se navodi u planu recikliranja broda. Plan recikliranja broda trebao bi uključivati lokaciju na kojoj će brod biti smješten tijekom operacija recikliranja te sažet plan za dolazak i sigurno smještanje specifičnog broda koji treba reciklirati;

(c)

sadržava podatke koji se tiču uspostave, održavanja i praćenja uvjeta za specifični brod koji se odnose na siguran za ulazak i siguran za izvođenje lakozapaljivih radova, uzimajući u obzir značajke poput njegove konstrukcije, konfiguracije i prethodnog tereta te druge nužne podatke o tome kako treba provesti plan recikliranja broda;

(d)

sadržava podatke o vrsti i količini opasnih materijala te otpada koji će se proizvesti tijekom recikliranja specifičnog broda, uključujući materijale i otpad navedene u popisu opasnih materijala, te podatke o načinu na koji će se njima gospodariti te na koji će se skladištiti u postrojenju za recikliranje brodova i u kasnijim postrojenjima; i

(e)

zasebno se priprema, u načelu, za svako uključeno postrojenje za recikliranje brodova ako se koristi više od jednog postrojenja za recikliranje brodova te se u njemu navodi redoslijed korištenja i odobrene aktivnosti koje će se provoditi u tim postrojenjima.

3.   Nadležno tijelo, ovisno o slučaju, prešutno ili izričito odobrava plan recikliranja broda u skladu sa zahtjevima države u kojoj se nalazi postrojenje za recikliranje brodova.

Izričito odobrenje daje se ako nadležno tijelo pošalje obavijest u pisanom obliku o svojoj odluci o planu recikliranja broda operateru postrojenja za recikliranje brodova, brodovlasniku i upravi.

Može se smatrati da je dano prešutno odobrenje ako nadležno tijelo u pisanom obliku nije uputilo nikakav prigovor na plan recikliranja broda operateru postrojenja za recikliranje brodova, brodovlasniku i upravi tijekom razdoblja provjere koje je, prema potrebi, utvrđeno u skladu sa zahtjevima države u kojoj se nalazi postrojenje za recikliranje brodova i koje je priopćeno u skladu s člankom 15. stavkom 2. točkom (b).

4.   Države članice mogu zahtijevati od svoje uprave da nadležnom tijelu države u kojoj je smješteno postrojenje za recikliranje brodova pošalje podatke koje je pružio brodovlasnik u skladu s člankom 6. stavkom 1. točkom (b) te sljedeće pojedinosti:

i.

datum upisa broda u registar države pod čijom zastavom plovi;

ii.

identifikacijski broj broda (IMO broj);

iii.

broj oplate na isporučenom novoizgrađenom brodu;

iv.

ime i vrstu broda;

v.

luku upisa broda;

vi.

ime i adresu brodovlasnika te IMO identifikacijski broj upisanog vlasnika;

vii.

ime i adresu poduzeća;

viii.

imena klasifikacijskih društava koja su klasificirala brod;

ix.

glavne značajke broda (ukupnu dužinu (LOA)), širinu (konstrukcijsku), visinu (konstrukcijsku), LDT, bruto i neto tonažu te vrstu i broj obrtaja motora).

Članak 8.

Pregledi

1.   Preglede brodova provode časnici uprave ili priznate organizacije koju je ta uprava ovlastila, uzimajući u obzir relevantne smjernice IMO-a.

2.   Ako uprava koristi priznate organizacije za provođenje pregleda, kako je opisano u stavku 1., ona ovlašćuje takve priznate organizacije najmanje za sljedeće:

da zahtijevaju od broda nad kojim provode pregled da poštuje ovu Uredbu; i

da provode preglede ako to zatraže odgovarajuća tijela države članice.

3.   Brodovi podliježu sljedećim pregledima:

(a)

početnom pregledu;

(b)

ponovnom pregledu;

(c)

dodatnom pregledu;

(d)

završnom pregledu.

4.   Početni pregled novog broda provodi se prije nego je brod stavljen u uporabu ili prije izdavanja svjedodžbe o popisu. Za postojeće brodove početni se pregled provodi do 31. prosinca 2020. Pregledom se provjerava ispunjava li dio I. popisa opasnih materijala zahtjeve ove Uredbe.

5.   Ponovni se pregled provodi u vremenskim razmacima koje određuje uprava, koji nisu dulji od pet godina. Ponovnim pregledom provjerava se ispunjava li dio I. popisa opasnih materijala zahtjeve ove Uredbe.

6.   Dodatni pregled, bilo opći ili djelomični, ovisno o okolnostima, provodi se ako to zatraži brodovlasnik nakon izmjene, zamjene ili značajnog popravka konstrukcije, opreme, sustavâ, pribora, uređaja i materijala koji utječu na popis opasnih materijala. Pregledom se osigurava da je bilo kakva izmjena, zamjena ili značajni popravak proveden na način koji osigurava da brod i dalje ispunjava zahtjeve ove Uredbe te da se dio I. popisa opasnih materijala izmijeni prema potrebi.

7.   Završni se pregled provodi prije nego što je brod povučen iz uporabe i prije početka recikliranja broda.

Tim se pregledom provjerava sljedeće:

(a)

ispunjava li popis opasnih materijala zahtjeve iz članka 5.;

(b)

je li plan recikliranja broda pravilno odražava informacije sadržane u popisu opasnih materijala te ispunjava li zahtjeve iz članka 7.;

(c)

je li postrojenje za recikliranje brodova u kojem se provodi recikliranje broda uvršteno na Europski popis.

8.   Za postojeće brodove koji su predviđeni za recikliranje broda, početni pregled i završni pregled mogu se provoditi istodobno.

Članak 9.

Izdavanje i ovjeravanje svjedodžbi

1.   Nakon uspješno izvršenog početnog ili ponovnog pregleda, uprava ili priznata organizacija koju je ta uprava ovlastila izdaje svjedodžbu o popisu. Ta se svjedodžba dopunjuje dijelom I. popisa opasnih materijala iz članka 5. stavka 5. točke (a).

Ako se početni i završni pregled provode u isto vrijeme kako je predviđeno u članku 8. stavku 8., izdaje se samo svjedodžba o spremnosti broda za recikliranje iz stavka 9. ovog članka.

Komisija donosi provedbene akte u svrhu uspostavljanja formata svjedodžbe o popisu kako bi osigurala njezinu usklađenost s Dodatkom 3. Konvenciji iz Hong Konga. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 25. ove Uredbe.

2.   Na zahtjev brodovlasnika, svjedodžbu o popisu ovjerava ili uprava ili priznata organizacija koju je ta uprava ovlastila nakon uspješno izvršenog dodatnog pregleda provedenog u skladu s člankom 8. stavkom 6.

3.   Podložno stavku 4, uprava ili priznata organizacija koju je ta uprava ovlastila izdaje ili ovjerava, prema potrebi, svjedodžbu o popisu, ako je ponovni pregled uspješno izvršen:

(a)

u razdoblju od tri mjeseca prije dana isteka valjanosti postojeće svjedodžbe o popisu, a nova svjedodžba valjana je od dana završetka ponovnog pregleda do dana koji ne prelazi pet godina od dana prestanka valjanosti postojeće svjedodžbe;

(b)

nakon dana isteka valjanosti postojeće svjedodžbe o popisu, a nova svjedodžba valjana je od dana završetka ponovnog pregleda do dana koji ne prelazi pet godina od dana prestanka valjanosti postojeće svjedodžbe;

(c)

više od tri mjeseca prije dana isteka valjanosti postojeće svjedodžbe o popisu, a nova svjedodžba valjana je od dana završetka ponovnog pregleda do dana koji ne prelazi pet godina od dana završetka ponovnog pregleda.

4.   Ako je ponovni pregled uspješno izvršen, a nova svjedodžba ne može se izdati niti staviti na brod prije isteka valjanosti postojeće svjedodžbe, uprava ili priznata organizacija koju je ona ovlastila ovjerava postojeću svjedodžbu te se takva svjedodžba prihvaća kao valjana za dodatno razdoblje koje ne prelazi pet mjeseci od dana isteka valjanosti.

5.   U slučaju kad je svjedodžba o popisu izdana za razdoblje kraće od pet godina, uprava ili priznata organizacija koju je ona ovlastila može produljiti valjanost postojeće svjedodžbe za dodatno razdoblje koje ne prelazi pet godina.

6.   U posebnim okolnostima koje utvrđuje uprava, nova svjedodžba o popisu ne treba biti datirana od dana isteka valjanosti postojeće svjedodžbe kako se zahtijeva u stavku 3. točkama (a) i (b) te stavcima 7. i 8. U tim je okolnostima nova svjedodžba valjana za razdoblje koje ne prelazi pet godina od dana završetka ponovnog pregleda.

7.   Ako brod nije u luci ili sidrištu gdje se treba obaviti pregled u trenutku isteka valjanosti svjedodžbe o popisu, uprava može, ako je to primjereno, produljiti razdoblje valjanosti svjedodžbe o popisu za razdoblje koje ne prelazi tri mjeseca kako bi se omogućilo brodu za završi plovidbu do luke u kojoj se pregled treba obaviti. Svako takvo odobreno produljenje uvjetovano je završetkom pregleda u toj luci prije isplovljivanja broda. Brod kojem je odobreno produljenje, pri dolasku u luku u kojoj treba biti pregledan nema pravo zahvaljujući tom produljenju napustiti luku bez nove svjedodžbe. Kada je ponovni pregled završen, nova svjedodžba o popisu valjana je za razdoblje koje ne prelazi pet godina od dana isteka valjanosti postojeće svjedodžbe prije dodjele produljenja.

8.   Svjedodžbu o popisu za brod koji obavlja kratka putovanja, a koja nije produljena u skladu s uvjetima iz stavka 7., uprava može produljiti na razdoblje počeka od najviše mjesec dana od njezina isteka valjanosti. Kada je ponovni pregled završen, nova svjedodžba o popisu valjana je za razdoblje koje ne prelazi pet godina od dana isteka valjanosti postojeće svjedodžbe prije dodjele produljenja.

9.   Nakon uspješnog završetka završnog pregleda u skladu s člankom 8. stavkom 7. uprava ili priznata organizacija koju je ta uprava ovlastila izdaje svjedodžbu o spremnosti broda za recikliranje. Ta se svjedodžba dopunjuje popisom opasnih materijala i planom recikliranja broda.

Komisija donosi provedbene akte u svrhu uspostavljanja formata svjedodžbe o spremnosti broda za recikliranje kako bi osigurala njezinu usklađenost s Dodatkom 4. Konvenciji iz Hong Konga. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 25. ove Uredbe. Ostale države članice prihvaćaju svjedodžbu o spremnosti broda za recikliranje izdanu nakon završnog pregleda u skladu s prvim podstavkom ovog stavka te se za potrebe ove Uredbe za nju smatra da vrijedi jednako kao svjedodžba o spremnosti broda za recikliranje koju one izdaju.

Članak 10.

Trajanje i valjanost svjedodžbi

1.   Podložno članku 9., svjedodžba o popisu izdaje se za razdoblje koje odredi uprava i koje nije dulje od pet godina.

2.   Svjedodžba o popisu izdana ili ovjerena u skladu s člankom 9. prestaje biti valjana u bilo kojem od sljedećih slučajeva:

(a)

ako stanje broda bitno ne odgovara pojedinostima u svjedodžbi o popisu, uključujući i kada dio I. popisa opasnih materijala nije pravilno održavan i ažuriran, na način da odražava promjene u konstrukciji i opremi broda, uzimajući u obzir relevantne smjernice IMO-a;

(b)

ako ponovni pregled nije završen u intervalima utvrđenima u članku 8. stavku 5.

3.   Svjedodžbu o spremnosti broda za recikliranje izdaje uprava ili priznata organizacija koju je ta uprava ovlastila na razdoblje koje nije dulje od tri mjeseca.

4.   Svjedodžba o spremnosti broda za recikliranje izdana u skladu s člankom 9. stavkom 9. prestaje biti valjana ako stanje broda bitno ne odgovara pojedinostima iz svjedodžbe o popisu.

5.   Odstupajući od stavka 3. svjedodžbu o spremnosti broda za recikliranje može produljiti uprava ili priznata organizacija koju je ta uprava ovlastila za točno određeno putovanje u postrojenje za recikliranje brodova.

Članak 11.

Nadzor države luke

1.   Države članice primjenjuju odredbe o nadzoru za brodove u skladu sa svojim nacionalnim pravom uzimajući u obzir Direktivu 2009/16/EZ. Podložno stavku 2., svaki takav inspekcijski pregled ograničen je na provjeru postoji li na brodu svjedodžba o popisu ili svjedodžba o spremnosti broda za recikliranje koja se, ako je valjana, smatra dovoljnom da bi inspekcijski pregled bio odobren.

2.   Nadležno tijelo uključeno u aktivnosti nadzora države luke može provesti detaljni inspekcijski pregled, uzimajući u obzir relevantne smjernice IMO-a, ako brod ne posjeduje valjanu svjedodžbu ili postoje jasni razlozi za vjerovati sljedeće:

(a)

da stanje broda ili njegove opreme bitno ne odgovara pojedinostima navedenima u toj svjedodžbi, dijelu I. popisa opasnih materijala, ili nijednom; ili

(b)

da na brodu nije proveden postupak za održavanje iz dijela I. popisa opasnih materijala.

3.   Brod se može upozoriti, zadržati, odbiti ili isključiti iz luka ili offshore terminala koji su u nadležnosti države članice u slučaju da nadležnim tijelima te države članice brod ne podnese, prema potrebi i na zahtjev tih tijela, primjerak svjedodžbe o popisu ili svjedodžbu o spremnosti broda za recikliranje, ne dovodeći u pitanje članak 9. Država članica koja poduzima takve mjere bez odlaganja o tome obavješćuje dotičnu upravu. Neažuriranje popisa opasnih materijala ne predstavlja nedostatak koji za posljedicu može imati zadržavanje, ali bilo kakve nedosljednosti u popisu opasnih materijala prijavljuju se dotičnoj upravi i ispravljaju se u trenutku sljedećeg pregleda.

4.   Nadležno tijelo države članice može dopustiti uplovljavanje u određenu luku ili sidrište u slučaju više sile ili zbog odlučujućih sigurnosnih razloga, ili da bi se smanjila ili svela na najmanju moguću mjeru opasnost od onečišćenja ili radi ispravljanja nedostataka, pod uvjetom da su vlasnik broda, brodar ili zapovjednik broda proveli odgovarajuće mjere prihvatljive za nadležno tijelo te države članice kako bi osigurali sigurno uplovljavanje.

Članak 12.

Zahtjevi za brodove koji plove pod zastavom treće zemlje

1.   Podložno članku 32. stavku 2. točki (b), kada pristaje u luku ili sidrište države članice, brod koji plovi pod zastavom treće zemlje ima popis opasnih materijala koji je u skladu s člankom 5. stavkom 2.

Neovisno o prvom podstavku, nadležno tijelo države članice može dopustiti uplovljavanje u određenu luku ili sidrište u slučaju više sile ili zbog odlučujućih sigurnosnih razloga, ili da bi se smanjila ili svela na najmanju moguću mjeru opasnost od onečišćenja ili radi ispravljanja nedostataka, pod uvjetom da su vlasnik broda, brodar ili zapovjednik broda proveli odgovarajuće mjere prihvatljive za nadležno tijelo te države članice kako bi osigurali sigurno uplovljavanje.

2.   Ugradnja opasnih materijala iz Priloga I. na brodovima koji plove pod zastavom treće zemlje, dok su u luci ili sidrištu države članice, zabranjena je ili ograničena kako je navedeno u Prilogu I.

Korištenje opasnih materijala iz Priloga I. na brodovima koji plove pod zastavom treće zemlje, dok su u luci ili sidrištu države članice, zabranjeno je ili ograničeno kako je navedeno u Prilogu I., ne dovodeći u pitanje izuzeća i prijelazne odredbe koje se primjenjuju na te materijale u okviru međunarodnog prava.

3.   Popis opasnih materijala poseban je za svaki brod, sastavlja se uzimajući u obzir relevantne smjernice IMO-a i njime se pojašnjava da brod poštuje stavak 2. ovog članka. Pri sastavljanju popisa opasnih materijala utvrđuju se barem opasni materijali navedeni u Prilogu I. Brod koji plovi pod zastavom treće zemlje sastavlja plan kojim se opisuje vizualni/uzorkovani pregled pomoću kojeg je izrađen popis opasnih materijala, uzimajući u obzir odgovarajuće smjernice IMO-a.

4.   Popis opasnih materijala pravilno se održava i ažurira tijekom operativnog vijeka trajanja broda, odražavajući nove ugradnje koje sadrže bilo kakve opasne materijale iz Priloga II. kao i važne izmjene u strukturi i opremi broda, uzimajući u obzir izuzeća i prijelazne odredbe primjenjive na te materijale u okviru međunarodnog prava.

5.   Brod koji plovi pod zastavom treće zemlje može se upozoriti, zadržati, odbiti ili isključiti iz luka ili offshore terminala koji su u nadležnosti države članice u slučaju da nadležnim tijelima te države članice ne podnese primjerak potvrde o sukladnosti u skladu sa stavcima 6. i 7., zajedno s popisom opasnih materijala, prema potrebi i na zahtjev tih tijela. Država članica koja poduzima takve mjere bez odlaganja o tome obavješćuje nadležna tijela treće zemlje pod čijom zastavom dotični brod plovi. Neažuriranje popisa opasnih materijala ne predstavlja nedostatak koji za posljedicu može imati zadržavanje, ali bilo kakve nedosljednosti u popisu opasnih materijala prijavljuju se nadležnim tijelima treće zemlje pod čijom zastavom taj brod plovi.

6.   Nakon provjere popisa opasnih materijala, nadležna tijela treće zemlje pod čijom zastavom brod plovi ili organizacija koju su ona ovlastila izdaju potvrdu o sukladnosti, u skladu s nacionalnim zahtjevima. Potvrda o sukladnosti može se izraditi na temelju Dodatka 3. Konvenciji iz Hong Konga.

7.   Potvrda o sukladnosti i popis opasnih materijala sastavlja se na službenom jeziku nadležnih tijela treće zemlje pod čijom zastavom brod plovi koja ih izdaju, a ako taj jezik nije engleski, francuski ili španjolski, tekst uključuje prijevod na jedan od tih jezika.

8.   Podložno članku 32. stavku 2. točki (b), brodovi koji plove pod zastavom treće zemlje koji se prijavljuju za upis u registar za plovidbu pod zastavom države članice osiguravaju da se popis opasnih materijala, kako je predviđen u članku 5. stavku 2., čuva na brodu ili je sastavljen unutar šest mjeseci od upisa u registar za plovidbu pod zastavom te države članice ili tijekom bilo kojeg od sljedećih pregleda u skladu s člankom 8. stavkom 3., ovisno o tome što je ranije.

GLAVA III.

POSTROJENJA ZA RECIKLIRANJE BRODOVA

Članak 13.

Zahtjevi koje postrojenja za recikliranje brodova moraju ispunjavati da bila uvrštena na Europski popis

1.   Kako bi se uvrstilo na Europski popis, postrojenje za recikliranje brodova mora ispunjavati sljedeće zahtjeve, u skladu s odgovarajućim odredbama Konvencije iz Hong Konga i uzimajući u obzir relevantne smjernice IMO-a, ILO-a, Baselske konvencije te Stockholmske konvencije o postojanim organskim onečišćujućim tvarima i druge međunarodne smjernice:

(a)

ovlašteno je od strane svojih nadležnih tijela za provedbu operacija recikliranja brodova;

(b)

projektirano je, izgrađeno i vođeno na siguran i okolišno prihvatljiv način;

(c)

djeluje iz izgrađenih objekata;

(d)

uspostavlja sustave upravljanja i praćenja, postupke i tehnike kojima je svrha spriječiti, smanjiti, svesti na najmanju moguću mjeru i koliko god je moguće ukloniti sljedeće:

i.

rizike za zdravlje dotičnih radnika i stanovništva koje živi u blizini postrojenja za recikliranje brodova te

ii.

štetne učinke na okoliš uzrokovane recikliranjem brodova;

(e)

priprema plan postrojenja za recikliranje brodova;

(f)

sprečava štetne učinke na zdravlje ljudi i okoliš, uključujući dokazivanje kontrole bilo kakvog curenja, posebno u međuplimnim zonama;

(g)

osigurava sigurno i okolišno prihvatljivo gospodarenje te skladištenje opasnih materijala i otpada, uključujući:

i.

sadržaj svih opasnih materijala koji se nalaze na brodu tijekom cijelog procesa recikliranja broda kako bi se spriječilo ispuštanje tih materijala u okoliš; te osim toga, rukovanje opasnim materijalima i otpadom nastalim tijekom procesa recikliranja broda samo na nepropusnim podovima s drenažnim sustavima;

ii.

da je dokumentiran sav otpad koji je nastao iz aktivnosti recikliranja broda, kao i njegova količina, i da se prenose samo u postrojenja za gospodarenje otpadom, uključujući postrojenja za recikliranje otpada, ovlaštena za rukovanje s njegovom obradom, bez opasnosti za zdravlje ljudi i na okolišno prihvatljiv način;

(h)

uspostavlja i održava plan pripravnosti u izvanrednim situacijama i reakcije u takvim situacijama; osigurava brz pristup opremi za reakciju u izvanrednim situacijama kao što su oprema i vozila za gašenje požara, vozila hitne pomoći i dizalice do broda te svim ostalim područjima postrojenja za recikliranje broda;

(i)

jamči sigurnost i izobrazbu radnika, uključujući osiguravanje korištenja osobne zaštitne opreme za operacije koje zahtijevaju korištenje takve opreme;

(j)

uspostavlja evidenciju o incidentima, nesrećama, profesionalnim bolestima i kroničnim učincima te, ako to zahtijevaju nadležna tijela, prijavljuje svaki incident, nesreću, profesionalnu bolest ili kronične učinke koji uzrokuju ili koji mogu prouzročiti rizike za sigurnost radnikâ, zdravlje ljudi i okoliš;

(k)

pristaje ispunjavati zahtjeve iz stavka 2.

2.   Operater postrojenja za recikliranje brodova:

(a)

šalje plan recikliranja broda, nakon što je odobren u skladu s člankom 7. stavkom 3., brodovlasniku i upravi ili priznatoj organizaciji koju je uprava ovlastila;

(b)

izvješćuje upravu da je postrojenje za recikliranje broda spremno u svakom pogledu za početak recikliranja broda;

(c)

ako je ukupno ili djelomično recikliranje broda dovršeno u skladu s ovom Uredbom, u roku od 14 dana od dana ukupnog ili djelomičnog recikliranja u skladu s planom recikliranja broda šalje potvrdu o izvršenju upravi koja je tom brodu izdala svjedodžbu o spremnosti za recikliranje. Potvrda o izvršenju uključuje izvješće o incidentima i nesrećama s štetnim djelovanjem na zdravlje ljudi i/ili okoliš, ako postoje.

3.   Komisija donosi provedbene akte u svrhu uspostavljanja formata:

(a)

izvješća koje se zahtijeva stavkom 2. točkom (b) ovog članka kako bi se osiguralo da je u skladu s Dodatkom 6. Konvenciji iz Hong Konga; i

(b)

potvrde koja se zahtijeva stavkom 2. točkom (c) ovog članka kako bi se osiguralo da je u skladu s Dodatkom 7. Konvenciji iz Hong Konga;

Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 25. ove Uredbe.

Članak 14.

Odobrenje postrojenja za recikliranje brodova smještenih u državi članici

1.   Ne dovodeći u pitanje druge relevantne odredbe prava Unije, nadležna tijela postrojenjima za recikliranje brodova smještenima na njihovom državnom području koja ispunjavaju zahtjeve utvrđene u članku 13. odobravaju provođenje recikliranja brodova. To se odobrenje može dodijeliti dotičnom postrojenju za recikliranje brodova za razdoblje od najviše pet godina te se na odgovarajući način može obnoviti.

Pod uvjetom da su ispunjeni zahtjevi ove Uredbe, svaka dozvola izdana u skladu s drugim relevantnim odredbama nacionalnog prava ili prava Unije može se kombinirati s odobrenjem iz ovog članka kako bi se dobila jedinstvena dozvola, ako se time izbjegava nepotrebno udvostručavanje podataka i rada operatera postrojenja za recikliranje brodova ili poduzeća za recikliranje brodova ili nadležnog tijela. U tim se slučajevima odobrenje može produljiti u skladu s režimom dozvole navedenim u prvom podstavku, na razdoblje od najviše pet godina.

2.   Države članice uspostavljaju i ažuriraju popis postrojenja za recikliranje brodova kojima su izdala odobrenje u skladu sa stavkom 1.

3.   Komisiji se popis iz stavka 2. dostavlja bez odgađanja, a najkasnije do 31. ožujka 2015.

4.   Ako postrojenje za recikliranje brodova više ne ispunjava zahtjeve iz članka 13., država članica u kojoj se nalazi to postrojenje za recikliranje brodova suspendira ili povlači odobrenje koje mu je dano ili zahtijeva korektivne mjere od dotičnog poduzeća za recikliranje brodova te bez odgađanja o tome obavješćuje Komisiju.

5.   Ako je postrojenje za recikliranje brodova odobreno u skladu sa stavkom 1., dotična država članica bez odgađanja o tome obavješćuje Komisiju.

Članak 15.

Postrojenja za recikliranje brodova smještena u trećoj zemlji

1.   Poduzeće za recikliranje brodova koje je vlasnik postrojenja za recikliranje brodova smještenog u trećoj zemlji i koje namjerava reciklirati brodove koji plove pod zastavom države članice podnosi zahtjev Komisiji za uvrštavanje tog postrojenja za recikliranje brodova na Europski popis.

2.   Uz zahtjev iz stavka 1. prilaže se dokaz da dotično postrojenje za recikliranje brodova ispunjava zahtjeve utvrđene u članku 13. kako bi provodilo recikliranje brodova te kako bi bilo uvršteno na Europski popis u skladu s člankom 16.

Poduzeće za recikliranje brodova osobito:

(a)

utvrđuje dozvolu, licenciju ili odobrenje koje su njegova nadležna tijela dodijelila za provedbu recikliranja brodova i, prema potrebi, dozvolu, licenciju ili odobrenje koje su nadležna tijela dodijelila svim njegovim izvođačima i podizvođačima izravno uključenima u proces recikliranja brodova te navodi sve informacije iz članka 16. stavka 2.;

(b)

naznačuje hoće li nadležno tijelo odobriti plan recikliranja broda prešutnim ili izričitim postupkom, navodeći razdoblje provjere koje se odnosi na prešutno odobrenje, prema potrebi i u skladu s nacionalnim zahtjevima;

(c)

potvrđuje da će se brod koji plovi pod zastavom države članice prihvatiti za recikliranje samo u skladu s ovom Uredbom;

(d)

pruža dokaz da je postrojenje za recikliranje brodova sposobno uspostaviti, održavati i pratiti kriterije o sigurnosti za izvođenje lakozapaljivih radova te o sigurnosti za ulazak tijekom cijelog procesa recikliranja broda;

(e)

prilaže plan područja postrojenja za recikliranje brodova i lokaciju operacija recikliranja brodova unutar njega;

(f)

za svaki opasni materijal iz Priloga I. te dodatne opasne materijale koji bi mogli biti dio strukture broda naznačuje sljedeće:

i.

ima li postrojenje za recikliranje brodova odobrenje za provedbu uklanjanja opasnih materijala. Ako ima odobrenje, utvrđuje relevantno osoblje ovlašteno za provedbu uklanjanja te pruža dokaz o njegovoj osposobljenosti;

ii.

koji će se proces gospodarenja otpadom primijeniti unutar ili izvan postrojenja za recikliranje broda poput spaljivanja, odlaganja na odlagališta ili neke druge metode obrade otpada, ime i adresu postrojenja za obradu otpada ako je različito od postrojenja za recikliranje broda te pruža dokaz o tome da će se primijenjeni proces izvršiti bez štetnog djelovanja na zdravlje ljudi te na okolišno prihvatljiv način;

(g)

potvrđuje da je poduzeće donijelo plan postrojenja za recikliranje brodova, uzimajući u obzir odgovarajuće smjernice IMO-a;

(h)

pruža informacije potrebne za identificiranje postrojenja za recikliranje brodova.

3.   Komisija je ovlaštena donijeti provedbene akte u svrhu određivanja formata informacija potrebnih za identificiranje postrojenja za recikliranje brodova. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 25.

4.   Kako bi se uvrstilo na Europski popis, neovisni procjenitelj s odgovarajućim kvalifikacijama, slijedom inspekcijskog pregleda na licu mjesta, izdaje potvrdu o ispunjavanju zahtjeva iz članka 13. postrojenjima za recikliranje brodova smještenima u trećim zemljama. Poduzeće za recikliranje brodova Komisiji podnosi svjedodžbu pri podnošenju zahtjeva za uvrštavanje na Europski popis, a nakon toga svakih pet godina prilikom obnove uvrštavanja na Europski popis. Prvo uvrštavanje na popis i njegova obnova dopunjuju se pregledom u sredini tog razdoblja kako bi se potvrdilo ispunjavanje zahtjeva iz članka 13.

Podnošenjem zahtjeva za uvrštavanje na Europski popis poduzeća za recikliranje brodova prihvaćaju mogućnost da dotično postrojenje za recikliranje brodova bude podvrgnuto inspekcijskim pregledima na licu mjesta od strane Komisije ili zastupnikâ koji djeluju u njezino ime prije ili nakon njihova uvrštavanja na Europski popis u svrhu provjere ispunjavanja zahtjeva iz članka 13. Neovisni procjenitelj, Komisija ili zastupnici koji djeluju u njezino ime surađuju s nadležnim tijelima treće zemlje u kojoj je smješteno postrojenje za recikliranje brodova s ciljem provedbe tih inspekcijskih pregleda na licu mjesta.

Komisija može izdati tehničke smjernice s ciljem lakšeg ishođenja te svjedodžbe.

5.   Za potrebe članka 13., s obzirom na dotičnu oporabu odnosno zbrinjavanje otpada, može se pretpostaviti da je okolišno prihvatljivo gospodarenje na snazi samo ako poduzeće za recikliranje brodova može dokazati da će postrojenje za gospodarenje otpadom koje prima otpad raditi u skladu s normama zaštite zdravlja ljudi i okoliša koje u širem smislu odgovaraju odgovarajućim međunarodnim normama i normama Unije.

6.   Poduzeće za recikliranje brodova bez odgode pruža ažurirani dokaz u slučaju bilo kakve promjene informacija koje se pružaju Komisiji te u svakom slučaju, tri mjeseca prije isteka svakog razdoblja od pet godina od uvrštavanja na Europski popis, izjavljuje sljedeće:

(a)

da je pruženi dokaz potpun i ažuriran;

(b)

da postrojenje za recikliranje brodova ispunjava te će i dalje ispunjavati zahtjeve iz članka 13.

Članak 16.

Uspostava i ažuriranje Europskog popisa

1.   Komisija donosi provedbene akte radi uspostave Europskog popisa postrojenja za recikliranje brodova koja:

(a)

su smještena u Uniji te su ih prijavile države članice u skladu s člankom 14. stavkom 3.;

(b)

su smještena u trećoj zemlji i čije se uvrštavanje temelji na procjeni informacija i popratnih dokaza pruženih ili skupljenih u skladu s člankom 15.

Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 25.

2.   Europski popis objavljuje se u Službenom listu Europske unije te na internetskim stranicama Komisije najkasnije 31. prosinca 2016. Podijeljen je na dva potpopisa na kojima su naznačena postrojenja za recikliranje brodova smještena u državi članici i postrojenja za recikliranje brodova smještena u trećoj zemlji.

U Europskom popisu navode se sve sljedeće informacije o postrojenju za recikliranje brodova:

(a)

metoda recikliranja;

(b)

vrsta i veličina brodova koji se mogu reciklirati;

(c)

bilo kakvo ograničenje i uvjeti u kojima postrojenje za recikliranje brodova radi, uključujući one koji se odnose na gospodarenje opasnim otpadom;

(d)

pojedinosti o izričitom ili prešutnom postupku odobrenja, kako je navedeno u članku 7. stavku 3., na temelju kojeg nadležno tijelo odobrava plan recikliranja broda;

(e)

najveći godišnji rezultat recikliranja brodova.

3.   U Europskom popisu navodi se datum do kojeg je postrojenje za recikliranje brodova uvršteno u popis. Uvrštavanje vrijedi za razdoblje od najviše pet godina i može se obnoviti.

4.   Komisija donosi provedbene akte radi redovitog ažuriranja Europskog popisa s ciljem:

(a)

uvrštavanja postrojenja za recikliranje brodova na Europski popis ako je:

i.

odobreno u skladu s člankom 14.; ili

ii.

o njegovu uvrštavanju na Europski popis odlučeno u skladu sa stavkom 1. točkom (b) ovog članka;

(b)

brisanja postrojenja za recikliranje brodova s Europskog popisa ako:

i.

postrojenje za recikliranje brodova više ne ispunjava zahtjeve iz članka 13.; ili

ii.

najmanje tri mjeseca prije isteka razdoblja od pet godina navedenog u stavku 3. ovog članka nije pružen ažurirani dokaz.

Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 25.

5.   Pri uspostavi i ažuriranju Europskog popisa, Komisija djeluje u skladu s načelima ugrađenima u Ugovorima te u skladu s međunarodnim obvezama Unije.

6.   Države članice Komisiji dostavljaju sve informacije koje mogu biti važne u kontekstu ažuriranja Europskog popisa. Komisija drugim državama članicama prosljeđuje sve važne informacije.

GLAVA IV.

OPĆE ADMINISTRATIVNE ODREDBE

Članak 17.

Jezik

1.   Plan recikliranja broda iz članka 7. izrađuje se na jeziku koji prihvaća država koja odobrava postrojenje za recikliranje brodova. Ako jezik koji se koristi nije engleski, francuski ili španjolski, plan recikliranja broda prevodi se na jedan od tih jezika, osim ako uprava smatra da je to nepotrebno.

2.   Svjedodžba o popisu te svjedodžba o spremnosti broda za recikliranje izdane u skladu s člankom 9. sastavljaju se na službenom jeziku uprave koja ih izdaje. Ako jezik koji se koristi nije engleski, francuski ili španjolski, tekst sadržava prijevod na jedan od tih jezika.

Članak 18.

Imenovanje nadležnih tijelâ i uprava

1.   Države članice imenuju nadležna tijela i uprave odgovorne za primjenu ove Uredbe i o tim imenovanjima obavješćuju Komisiju. Države članice odmah obavješćuju Komisiju o bilo kakvim promjenama u takvim informacijama.

2.   Komisija na svojim internetskim stranicama objavljuje popise imenovanih nadležnih tijela i uprava te po potrebi ažurira te liste.

Članak 19.

Imenovanje osoba za kontakt

1.   Države članice i Komisija, svaka za sebe, imenuju jednu ili više osoba za kontakt odgovornih za obavješćivanje i savjetovanje fizičkih ili pravnih osoba koje dostavljaju upite. Osoba za kontakt Komisije prosljeđuje osobama za kontakt država članica sva primljena pitanja koja se na njih odnose, i obrnuto.

2.   Države članice obavješćuju Komisiju o imenovanjima osoba za kontakt. Države članice odmah obavješćuju Komisiju o bilo kakvim promjenama u tim informacijama.

3.   Komisija na svojim internetskim stranicama objavljuje popise imenovanih osoba za kontakt te po potrebi ažurira te liste.

Članak 20.

Sastajanje osoba za kontakt

Na zahtjev država članica ili ako to smatra prikladnim, Komisija povremeno održava sastanke osoba za kontakt kako bi se razmotrila pitanja koja se javljaju tijekom provedbe ove Uredbe. Relevantne zainteresirane strane pozivaju se na te sastanke, ili na dijelove tih sastanaka, ako su sve države članice i Komisija suglasne da je to prikladno.

GLAVA V.

IZVJEŠĆIVANJE I IZVRŠENJE

Članak 21.

Izvješća država članica

1.   Svaka država članica Komisiji šalje izvješće koje sadrži sljedeće:

(a)

popis brodova koji plove pod njezinom zastavom i za koje je izdana svjedodžba o spremnosti za recikliranje, ime poduzeća za recikliranje broda te mjesto gdje se nalazi postrojenje za recikliranje broda kako je navedeno u svjedodžbi o spremnosti broda za recikliranje;

(b)

popis brodova koji plove pod njezinom zastavom za koje je primljena potvrda o izvršenju;

(c)

informacije o nezakonitom recikliranju brodova, sankcijama i naknadnim mjerama koje je poduzela država članica.

2.   Države članice svake tri godine elektroničkim putem šalju izvješće Komisiji najkasnije devet mjeseci od isteka trogodišnjeg razdoblja koje ono obuhvaća.

Prvo elektroničko izvješće obuhvaća razdoblje od dana primjene ove Uredbe do kraja prvog redovnog trogodišnjeg razdoblja izvješćivanja, navedenog u članku 5. Direktive Vijeća 91/692/EEZ (14), a koje pada nakon početnog dana prvog razdoblja izvješćivanja.

Komisija objavljuje izvješće o primjeni ove Uredbe najkasnije devet mjeseci od primitka izvješćâ od država članica.

3.   Komisija te informacije unosi u elektroničku bazu podataka koja je stalno dostupna javnosti.

Članak 22.

Izvršenje u državama članicama

1.   Države članice utvrđuju odredbe o sankcijama koje se primjenjuju na povrede ove Uredbe i poduzimaju sve potrebne mjere kako bi osigurale njihovu primjenu. Predviđene su sankcije učinkovite, proporcionalne i odvraćajuće.

2.   Države članice međusobno surađuju na bilateralnoj ili multilateralnoj osnovi kako bi lakše spriječile i otkrile moguće zaobilaženje odnosno kršenje ove Uredbe.

3.   Države članice imenuju one članove svojeg stalnog osoblja koji su odgovorni za suradnju iz stavka 2. Te se informacije dostavljaju Komisiji koja tim članovima šalje zbirni popis.

4.   Države članice dostavljaju Komisiji odredbe svojeg nacionalnog prava koje se odnosi na izvršenje ove Uredbe i na primjenjive sankcije.

Članak 23.

Zahtjev za poduzimanje mjera

1.   Fizičke ili pravne osobe na koje utječe ili na koje bi moglo utjecati kršenje članka 13. u vezi s člankom 15 i člankom 16. stavkom 1. točkom (b) ove Uredbe, ili koje imaju dovoljno interesa za donošenje odluka o okolišu s obzirom na kršenje članka 13. u vezi s člankom 15. i člankom 16. stavkom 1. točkom (b) ove Uredbe imaju pravo zatražiti od Komisije da poduzme mjere u okviru ove Uredbe s obzirom na takvo kršenje ili s obzirom na izravnu prijetnju takvog kršenja.

Interes bilo koje nevladine organizacije koja promiče zaštitu okoliša i koja ispunjava zahtjeve iz članka 11. Uredbe (EZ) br. 1367/2006 Europskog vijeća smatra se dovoljnim za potrebe prvog podstavka.

2.   Zahtjev za poduzimanje mjera popraćen je odgovarajućim informacijama i podacima kojima se podržava taj zahtjev.

3.   Ako zahtjev za poduzimanje mjera i popratne informacije i podaci na smislen način pokažu da je došlo do kršenja članka 13. u vezi s člankom 15. i člankom 16. stavkom 1. točkom (b) ili da postoji izravna prijetnja takvog kršenja, Komisija razmatra sve takve zahtjeve za poduzimanje mjera te informacije i podatke. U takvim okolnostima, Komisija dotičnom poduzeću za recikliranje brodova daje mogućnost da iskaže svoje stajalište u vezi sa zahtjevom za poduzimanje mjera i popratnim informacijama i podacima.

4.   Komisija bez odlaganja i u skladu s odgovarajućim odredbama prava Unije obavješćuje osobe koje su podnijele zahtjev u skladu sa stavkom 1. o svojoj odluci da prihvati ili da odbije zahtjev za poduzimanje mjera te za to navodi razloge.

GLAVA VI.

ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 24.

Izvršavanje ovlasti

1.   Ovlast za donošenje delegiranih akata dodjeljuje se Komisiji podložno uvjetima utvrđenima u ovom članku.

2.   Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka 5. stavka 8. dodjeljuje se Komisiji na razdoblje od pet godina od 30. prosinca 2013. Komisija izrađuje izvješće o delegiranju ovlasti najkasnije devet mjeseci prije kraja petogodišnjeg razdoblja. Delegiranje ovlasti prešutno se produljuje za razdoblja jednakog trajanja, osim ako se Europski parlament ili Vijeće tom produljenju usprotive najkasnije tri mjeseca prije kraja svakog razdoblja.

3.   Europski parlament ili Vijeće u svakom trenutku mogu opozvati delegiranje ovlasti iz članka 5. stavka 8. Odlukom o opozivu prekida se delegiranje ovlasti koje je u njoj navedeno. Opoziv proizvodi učinke dan nakon objave spomenute odluke u Službenom listu Europske unije ili na kasniji dan naveden u spomenutoj odluci. On ne utječe na valjanost delegiranih akata koji su već na snazi.

4.   Čim donese delegirani akt, Komisija ga istodobno priopćuje Europskom parlamentu i Vijeću.

5.   Delegirani akt donesen na temelju članka 5. stavka 8. stupa na snagu samo ako Europski parlament ili Vijeće u roku od dva mjeseca od priopćenja tog akta Europskom parlamentu i Vijeću na njega ne ulože nikakav prigovor ili ako su prije isteka tog roka i Europski parlament i Vijeće obavijestili Komisiju da neće uložiti prigovore. Taj se rok produljuje za dva mjeseca na inicijativu Europskog parlamenta ili Vijeća.

Članak 25.

Postupak odbora

1.   Komisiji pomaže odbor. Navedeni odbor je odbor u smislu Uredbe (EU) br. 182/2011.

2.   Pri upućivanju na ovaj stavak, primjenjuje se članak 5. Uredbe (EU) br. 182/2011.

Ako odbor ne da nikakvo mišljenje, Komisija ne donosi nacrt provedbenog akta i primjenjuje se članak 5. stavak 4. Uredbe (EU) br. 182/2011.

Članak 26.

Prijelazna odredba

Od dana objave Europskog popisa države članice mogu, prije dana primjene ove Uredbe, odobriti recikliranje brodova u postrojenjima za recikliranje brodova koja su uvrštena na Europski popis. U takvim se okolnostima Uredba (EZ) br. 1013/2006 ne primjenjuje.

Članak 27.

Izmjena Uredbe (EZ) br. 1013/2006

U članku 1. stavku 3. Uredbe (EZ) br. 1013/2006 dodaje se sljedeća točka:

„(i)

brodovi koji plove pod zastavom države članice i obuhvaćeni su područjem primjene Uredbe (EU) br. 1257/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (15).

Članak 28.

Izmjena Direktive 2009/16/EZ

U Prilogu IV. dodaje se sljedeća točka:

„49.

Svjedodžba o popisu opasnih materijala odnosno potvrda o sukladnosti, u skladu s Uredbom (EU) br. 1257/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (16).

Članak 29.

Financijski poticaj

Komisija do 31. prosinca 2016. podnosi Europskom parlamentu i Vijeću izvješće o provedivosti financijskog instrumenta koji bi olakšao sigurno i prihvatljivo recikliranje broda te mu, prema potrebi, prilaže zakonodavni prijedlog.

Članak 30.

Preispitivanje

1.   Komisija procjenjuje koje bi povrede ove Uredbe trebalo staviti pod područje primjene Direktive 2008/99/EZ s ciljem postizanja jednakosti odredbi koje se odnose na povrede između ove Uredbe i Uredbe (EZ) br. 1013/2006. Komisija o svojim nalazima izvješćuje Europski parlament i Vijeće do 31. prosinca 2014. te, prema potrebi, izvješću prilaže zakonodavni prijedlog.

2.   Komisija preispituje ovu Uredbu najkasnije 18 mjeseci prije dana stupanja na snagu Konvencije iz Hong Konga i, prema potrebi, istodobno u tu svrhu podnosi odgovarajuće zakonodavne prijedloge. Tim se preispitivanjem razmatra uvrštavanje na Europski popis postrojenja za recikliranje brodova odobrenih Konvencijom iz Hong Konga u svrhu izbjegavanja udvostručavanja posla i administrativnog opterećenja.

3.   Komisija nastavlja s preispitivanjem ove Uredbe te, prema potrebi, pravovremeno iznosi prijedloge kao odgovor na kretanja u vezi s međunarodnim konvencijama, uključujući Baselsku konvenciju, ako se to pokaže nužnim.

4.   Neovisno o stavku 2., Komisija unutar pet godina od dana primjene ove Uredbe Europskom parlamentu i Vijeću podnosi izvješće o primjeni ove Uredbe, popraćeno, prema potrebi, zakonodavnim prijedlozima kako bi se osiguralo da su njezini ciljevi ispunjeni te da je njezin učinak zajamčen i opravdan.

Članak 31.

Stupanje na snagu

Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Članak 32.

Primjena

1.   Ova se Uredba primjenjuje od ranijeg od sljedeća dva datuma, ali ne ranije od 31. prosinca 2015:

(a)

6 mjeseci od dana kada kombinirani najveći godišnji rezultat recikliranja brodova postrojenja za recikliranje brodova uvrštenih na Europski popis predstavlja ne manje od 2,5 milijuna tona lakog deplasmana (LDT). Godišnji rezultat recikliranja brodova određenog postrojenja za recikliranje brodova izračunava se kao zbroj težine brodova izražene u LDT koji su reciklirani tijekom određene godine u tom postrojenju. Najveći godišnji rezultat recikliranja brodova utvrđuje se odabirom najvećih vrijednosti koje su se odvile tijekom prethodnih deset godina za svako postrojenje za recikliranje brodova, ili, u slučaju novoodobrenog postrojenja za recikliranje brodova, najveća godišnja vrijednost postignuta u tom postrojenju; ili

(b)

31. prosinca 2018.

2.   Međutim, u odnosu na sljedeće odredbe primjenjuju se sljedeći datumi primjene:

(a)

članak 2., članak 5. stavak 2. drugi podstavak te članci 13., 14., 15., 16., 25. i 26. od 31. prosinca 2014.;

(b)

članak 5. stavak 2. prvi i treći podstavak te članak 12. stavci 1. i 8. od 31. prosinca 2020.

3.   Komisija u Službenom listu Europske unije objavljuje obavijest o datumu primjene ove Uredbe kada se ispune uvjeti iz stavka 1. točke (a).

4.   Ako država članica zatvori svoj nacionalni registar za upis brodova ili, tijekom razdoblja od tri godine, nije upisala nijedan brod koji plovi pod njezinom zastavom i dokle god se ne upiše nijedan brod koji plovi pod njezinom zastavom, ta država članica može odstupiti od odredbi ove Uredbe, osim za članke 4., 5., 11., 12., 13. i 14., članak 16. stavak 6. te članke 18., 19., 20., 21. i 22. Namjerava li država članica iskoristiti ovo odstupanje, o tome obavješćuje Komisiju najkasnije na datum primjene ove Uredbe. Komisiji se također priopćuju sve naknadne promjene.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Strasbourgu 20. studenoga 2013.

Za Europski parlament

Predsjednik

M. SCHULZ

Za Vijeće

Predsjednik

V. LEŠKEVIČIUS


(1)  SL C 299, 4.10.2012., str. 158.

(2)  Stajalište Europskog parlamenta od 22. listopada 2013. (još nije objavljeno u Službenom listu) i odluka Vijeća od 15. studenoga 2013.

(3)  Uredba (EZ) br. 1013/2006 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. lipnja 2006. o pošiljkama otpada (SL L 190, 12.7.2006., str. 1.).

(4)  Izmjena Baselske konvencije („Izmjena o zabrani”) donesena Odlukom III/1 stranaka Baselske konvencije.

(5)  Direktiva 2009/16/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 23. travnja 2009. o nadzoru države luke (SL L 131, 28.5.2009., str. 57.).

(6)  Direktiva 2008/98/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 19. studenoga 2008. o otpadu i stavljanju izvan snage određenih direktiva (SL L 312, 22.11.2008., str. 3.).

(7)  Direktiva 2008/99/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 19. studenoga 2008. o zaštiti okoliša putem kaznenog prava (SL L 328, 6.12.2008., str. 28.).

(8)  Uredba (EZ) br. 1272/2008 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. prosinca 2008. o razvrstavanju, označivanju i pakiranju tvari i smjesa, o izmjeni i stavljanju izvan snage Direktive 67/548/EEZ i Direktive 1999/45/EZ i o izmjeni Uredbe (EZ) br. 1907/2006 (SL L 353, 31.12.2008., str. 1.).

(9)  Direktiva Vijeća 67/548/EZ od 27. lipnja 1967. o usklađivanju zakona i drugih propisa u odnosu na razvrstavanje, pakiranje i označivanje opasnih tvari (SL 196, 16.8.1967., str. 1.).

(10)  Direktiva 1999/45/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 31. svibnja 1999. o usklađivanju zakona i drugih propisa država članica u odnosu na razvrstavanje, pakiranje i označivanje opasnih pripravaka (SL L 200, 30.7.1999., str. 1.).

(11)  Uredba (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. veljače 2011. o utvrđivanju pravila i općih načela u vezi s mehanizmima nadzora država članica nad izvršavanjem provedbenih ovlasti Komisije (SL L 55, 28.2.2011., str. 13.).

(12)  Uredba (EZ) br. 391/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. travnja 2009. o zajedničkim pravilima i normama za organizacije koje obavljaju pregled i nadzor brodova (SL L 131, 28.5.2009., str. 11.).

(13)  Direktiva 2005/36/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 7. rujna 2005. o priznavanju stručnih kvalifikacija (SL L 255, 30.9.2005., str. 22.).

(14)  Direktiva Vijeća 91/692/EEZ od 23. prosinca 1991. o standardiziranju i racionaliziranju izvješćâ o provedbi određenih direktiva koje se odnose na okoliš (SL L 377, 31.12.1991., str. 48.).

(15)  Uredba (EU) br. 1257/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. studenoga 2013. o recikliranju brodova i o izmjeni Uredbe (EZ) br. 1013/2006 i Direktive 2009/16/EZ (SL L 330, 10.12.2013., str. 1).”

(16)  Uredba (EU) br. 1257/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. studenoga 2013. o recikliranju brodova i o izmjeni Uredbe (EZ) br. 1013/2006 i Direktive 2009/16/EZ (SL L 330 od 10.12.2013., str. 1).”


PRILOG I.

KONTROLA OPASNIH MATERIJALA

Opasni materijal

Definicije

Mjere kontrole

Azbest

Materijali koji sadrže azbest

Na svim se brodovima zabranjuje nova ugradnja materijalâ koji sadrže azbest.

Tvari koje oštećuju ozonski omotač

Kontrolirane tvari utvrđene u članku 1. stavku 4. Montrealskog protokola o tvarima koje oštećuju ozonski omotač iz 1987, navedene u prilozima A, B, C ili E tom protokolu na snazi u trenutku primjene ili tumačenja ovog Priloga.

Tvari koje oštećuju ozonski omotač koje se mogu naći na brodovima uključuju, ali nisu ograničene na sljedeće tvari:

 

Halon 1211 Bromoklorodifluormetan

 

Halon 1301 Bromotrifluormetan

 

Halon 2402 1,2-Dibromo-1,1,2,2-tetrafluoretan (poznat i pod nazivom Halon 114B2)

 

CFC-11 Triklorofluormetan

 

CFC-12 Diklorofluormetan

 

CFC-113 1,1,2-Trikloro-1,2,2-trifluoretan

 

CFC-114 1,2-Dikloro-1,1,2,2-tetrafluoretan

 

CFC-115 Kloropentafluoretan

 

HCFC-22

 

Klorodifluormetan

Nove ugradnje koje sadrže tvari koje oštećuju ozonski omotač zabranjuju se na svim brodovima.

Poliklorirani bifenili (PCB)

„Poliklorirani bifenili” znači aromatske tvari koje su nastale na način da su atomi vodika u bifenilskoj molekuli (dva benzenska prstena povezana zajedno pomoću jedne ugljik–ugljik veze) mogli biti zamijenjeni s do deset atoma klora

Na svim se brodovima zabranjuje nova ugradnja materijala koji sadrže poliklorirane bifenile.

Perfluorooktan sulfonska kiselina (PFOS) (1)

„perfluorooktan sulfonska kiselina” (PFOS) znači perfluorooktan sulfonička kiselina i njezini derivati

Nove ugradnje koje sadrže perfluorooktan sulfonsku kiselinu (PFOS) i njezine derivate zabranjuju se u skladu s Uredbom (EZ) br. 850/2004 Europskog parlamenta i Vijeća (2).

Spojevi i sustavi protiv obrastanja

Spojevi i sustavi protiv obrastanja uređeni u okviru Priloga I. Međunarodnoj konvenciji o nadzoru štetnih sustava protiv obrastanja brodova iz 2001. (Konvencija AFS) na snazi u trenutku primjene ili tumačenja ovog Priloga.

1.

Nijedan brod ne može primjenjivati sustave protiv obrastanja koji sadrže organokositrene spojeve kao biocid ili bilo koji drugi sustav protiv obrastanja čija je primjena ili korištenje zabranjeno Konvencijom AFS.

2.

Nijedan novi brod ili nova ugradnja na brodovima ne smije primjenjivati niti koristiti spojeve ili sustave na način koji nije u skladu s Konvencijom AFS.


(1)  Ne primjenjuje se na brodove koji plove pod zastavom treće zemlje.

(2)  Uredba (EZ) br. 850/2004 Europskog parlamenta i Vijeća od 29. travnja 2004. o postojanim organskim onečišćujućim tvarima i o izmjeni Direktive 79/117/EEZ (SL L 158, 30.4.2004., str. 7.).


PRILOG II.

POPIS STAVKI ZA POPIS OPASNIH MATERIJALA

1.

Svi opasni materijali navedeni u Prilogu I.

2.

Kadmij i spojevi kadmija

3.

Šestovalentni krom i šestovalentni spojevi kroma

4.

Olovo i spojevi olova

5.

Živa i spojevi žive

6.

Polibromirani bifenili (PBB-ovi)

7.

Polibromirani difenil eteri (PBDE-ovi)

8.

Poliklorirani naftaleni (više od 3 atoma klora)

9.

Radioaktivne tvari

10.

Neki kratkolančani klorirani parafini (alkani, C10-C13, kloro)

11.

Bromirani usporivač gorenja (HBCDD)


Top