Accept Refuse

EUR-Lex Access to European Union law

Back to EUR-Lex homepage

This document is an excerpt from the EUR-Lex website

Document 52016XR2321

Rezolucija o nacrtu godišnjeg proračuna EU-a za 2017.

OJ C 17, 18.1.2017, p. 1–3 (BG, ES, CS, DA, DE, ET, EL, EN, FR, HR, IT, LV, LT, HU, MT, NL, PL, PT, RO, SK, SL, FI, SV)

18.1.2017   

HR

Službeni list Europske unije

C 17/1


Rezolucija o nacrtu godišnjeg proračuna EU-a za 2017.

(2017/C 017/01)

EUROPSKI ODBOR REGIJA,

uzimajući u obzir svoja mišljenja o nacrtu proračuna EU-a za 2014., 2015. i 2016.,

uzimajući u obzir svoje mišljenje „Revizija višegodišnjeg financijskog okvira (VFO) sredinom provedbenog razdoblja”,

budući da se proračunski postupak za proračun EU-a za 2017. poklapa s pregledom/revizijom u sredini programskog razdoblja višegodišnjeg financijskog okvira predviđenom člankom 2. Uredbe Vijeća (EU, Euratom) br. 1311/2013 od 2. prosinca 2013. kojom se uspostavlja VFO za razdoblje 2014.–2020.;

1.

ističe važnu ulogu proračuna EU-a za 2017. u razvoju i ostvarivanju ciljeva i prioriteta EU-a za poticanje rasta i zapošljavanja te stvaranje novih radnih mjesta, kao i za poboljšanje učinkovite kohezije EU-a i jačanje konkurentnosti u cilju rješavanja novih izazova;

2.

naglašava da se godišnji proračun EU-a suočava s nekoliko strukturno pogrešnih predodžbi oVFO-u, a to su:

ograničena sredstva za cijeli VFO, a osobito za naslove 3. i 4.,

sustav vlastitih sredstava koji se uglavnom temelji na nacionalnim doprinosima na temelju BND-a,

učestalije korištenje satelitskih instrumenata, čime se povećava fleksibilnost proračuna s jedne strane, ali i potkopava jedinstvo proračuna EU-a i demokratski nadzor Europskog parlamenta s druge,

opoziv nepotrošenih odobrenih sredstava koja se time nepovratno gube, umjesto da ih se prenese u sljedeću godinu kao pričuvu za neočekivane potrebe;

3.

na temelju Komisijinog Godišnjeg pregleda rasta za 2016. ponovno ističe potrebu da proračun EU-a doprinese gospodarskom oporavku i ispuni još uvijek značajan investicijski jaz u EU-u nakon krize, koji šteti konkurentnosti i ugrožava gospodarsku, socijalnu i teritorijalnu koheziju;

4.

ističe važnost europskih strukturnih i investicijskih fondova (ESIF), Europskog fonda za strateška ulaganja (EFSU), programa financiranja Obzor 2020., Erasmusa+ i programa financiranja za MSP-ove, kao i drugih politika i programa kojima se potiče razvoj gospodarstva EU-a. Poziva Komisiju da dodatno poveća ulaganja u istraživanje, inovacije i infrastrukturu;

5.

napominje da su lokalne i regionalne vlasti država članica često prepuštene same sebi prilikom suočavanja s velikim brojem raseljenih osoba te upravljanja integracijskim politikama, s vrlo ograničenim financijskim sredstvima i/ili koordinacijom nacionalnih/europskih vlasti. Lokalnim i regionalnim vlastima treba omogućiti izravan pristup financijskim sredstvima kako bi mogle ispuniti svoje obveze u pogledu migracije i integracije i kako bi imale brz pristup nacionalnim fondovima i fondovima EU-a. EGSO predlaže da se državama članicama i lokalnim i regionalnim vlastima također pruže praktične smjernice u vezi s mogućim sredstvima financiranja;

6.

također treba pružiti pomoć lokalnim i regionalnim vlastima država porijekla i susjednih regija, uključujući tranzitna područja, koje se suočavaju s migracijskim tokovima jer bez podrške EU-a lokalne i regionalne vlasti u partnerskim zemljama neće biti u stanju jamčiti pristojne životne uvjete i postaviti temelje za gospodarski razvoj u zemljama porijekla. Kad je riječ o sporazumima s trećim zemljama čiji je cilj djelotvorna kontrola granica, smanjivanje migracijskih tokova, suradnja u pogledu povratka i suzbijanje trgovanja ljudima, odgovornom revizijom VFO-a trebala bi se osigurati jača financijska i operativna potpora, također i s pomoću novih i inovativnih izvora financiranja;

7.

od proračunskog tijela traži da razmotri postoji li potreba za izravno dostupnim izvorima financiranja za europske poljoprivrednike koji se od početka sadašnjeg VFO-a suočavaju s raznim krizama (kao što je nestabilnost cijena), a posebice s krizom u sektorima mliječnih i mesnih proizvoda, voća i povrća. Ističe učinak hitnih mjera za rješavanje tih kriza na proračun, s udjelom od ukupno 500 milijuna EUR u proračunu iz 2016. godine i 300 milijuna EUR u proračunu iz 2015., te stavlja naglasak na aktualnu kriznu situaciju u poljoprivrednim sektorima nekih država članica;

8.

podsjeća da će Europska komisija 2016. godine provesti reviziju ukupne dodjele sredstava svih država članica u okviru cilja kohezijske politike „Ulaganje u rast i radna mjesta” za razdoblje 2017.–2020. te će prilagoditi ukupne dodjele sredstava na temelju novijih statističkih podataka, naglašavajući potrebu da se osigura dovoljno proračunskih sredstava u 2017. za financiranje te prilagodbe;

9.

poziva Europsku komisiju, države članice i regije na korištenje tih prilagodbi kao fleksibilnog sredstva za rješavanje novih izazova u okviru kohezijske politike, s obzirom na to da se u članku 7. VFO-a propisuje da se te prilagodbe trebaju ostvariti vodeći računa o posebno teškoj situaciji u državama članicama zahvaćenima krizom;

10.

napominje da rane analize ukazuju na brzo preuzimanje obveza i brzu provedbu projekata financiranih u okviru programa Obzor 2020. i Instrumenta za povezivanje Europe (CEF) te na negativne učinke proračunskih rezova na oba programa; od proračunskog tijela traži da u okviru godišnjeg proračunskog postupka za 2017. nadomjesti smanjenje proračuna za Obzor 2020. i CEF koje se odnosi na stvaranje EFSU-a;

11.

podsjeća da se godišnjim proračunskim postupkom može samo privremeno riješiti nedostatak financijskih sredstava kao i povećanje jaza između preuzetih obveza i plaćanja i da te probleme treba rješavati u okviru istinske revizije VFO-a sredinom provedbenog razdoblja;

12.

žali zbog smanjenja sredstava za ulaganja u energiju u okviru CEF-a i ističe da taj prioritetni naslov ne smije trpjeti zbog prijenosa daljnjih iznosa u druge naslove. Preporučuje da se osigura bolja zemljopisna ravnoteža u provedbi CEF-a u području energetike, tako da ne samo jugoistočne regije EU-a i njihovi susjedi, nego i druge regije mogu na zemljopisno uravnotežen način imati koristi od poboljšane međusobne povezanosti koja je ključna za dobro funkcioniranje unutarnjeg energetskog tržišta diljem EU-a;

13.

smatra da je Inicijativa za zapošljavanje mladih ključan politički prioritet jer je to, uz potporu europskih strukturnih i investicijskih fondova (ESIF), konkretan potporni alat za ulazak mladih na tržište rada; stoga predlaže da se u proračunu za 2017. za Inicijativu za zapošljavanje mladih (za koju će se u razdoblju od 2014. do 2020. izdvojiti ukupno 3,2 milijarde eura) predvidi dovoljno odobrenih sredstava za preuzimanje obveza i odobrenih sredstava za plaćanje;

14.

ističe činjenicu da se provedba ESIF-a, nakon početnih kašnjenja, ubrzava i stoga traži da se odobrena sredstva za plaćanje povećaju u proračunu za 2017. kako bi se izbjegli budući zaostaci u plaćanju; poziva Komisiju da redovno nadzire razvoj razine nepodmirenih obveza i da uspostavi mehanizam ranog upozoravanja;

15.

predlaže da Europski parlament u okviru proračuna za 2017. provede neke pilot-projekte kako bi istražio potrebe prometne infrastrukture u prekograničnim područjima i potencijale za rast koje bi toj infrastrukturi donijela uspostava veza koje joj nedostaju;

16.

naglašava da bi, u slučaju novih nepredviđenih potreba za plaćanjem u budućnosti, te potrebe trebalo financirati s pomoću novih odobrenih sredstava za plaćanje, a ne preraspodjelom postojećih sredstava;

17.

ističe da proračun EU-a treba biti usmjeren na rezultate i stoga podržava sva nastojanja Europske komisije da pojednostavni Financijsku uredbu, da bolje nadopuni različite instrumente financiranja EU-a i da osigura jednake uvjete za sve politike i programe EU-a u pogledu pravila o državnim potporama, javne nabave i obveza izvješćivanja; ističe potrebu da proračun EU-a bude vođen pristupom višerazinskog upravljanja usmjerenim na konkretna područja;

18.

ističe da proračun EU-a treba biti vođen pristupom višerazinskog upravljanja usmjerenim na konkretna područja kako bi fondovi i politike EU-a donijeli bolje rezultate koji iskorištavaju lokalne i regionalne posebnosti;

19.

podsjeća da sporazum COP 21 iz prosinca 2015. obvezuje države donatore da zemljama u razvoju pružaju u potporu u iznosu od 100 milijardi USD godišnje, ali da se o zajedničkoj metodologiji u pogledu financiranja borbe protiv klimatskih promjena treba dogovoriti prije konferencije COP 22 u Marakešu. U tom kontekstu poziva Komisiju da predstavi konsolidirani regulatorni okvir EU-a za financiranje borbe protiv klimatskih promjena i da ga uključi u nacrt proračuna za 2017., s obzirom na to da je EU također pristao na to da se najmanje 20 % VFO-a za razdoblje 2014.–2020., tj. 180 milijardi EUR, potroši na aktivnosti u vezi s klimatskim promjenama;

20.

primjećuje, naposljetku, da su brojne lokalne i regionalne vlasti nedavno uvele politike pripreme rodno osjetljivog proračuna te poziva Europsku komisiju da u nacrtu proračuna za 2017. godinu uzme u obzir rodni utjecaj;

21.

predsjedniku daje uputu da Rezoluciju proslijedi Komisiji, Europskom parlamentu, Vijeću i predsjedniku Europskog vijeća.

Bruxelles, 15. lipnja 2016.

Predsjednik Europskog odbora regija

Markku MARKKULA


Top